Lider Specijal - IDA

ida.hr

Lider Specijal - IDA

Specijal

je Jakovčić aludirajući na istarske

audute - turizam i poljoprivredu.

Župan je najavio i nastavak poticanja

maloga i srednjeg poduzetništva,

implementaciju master plana

turizma, stimuliranje sadnje vinove

loze, maslina i uzgoj istarskoga

goveda, opremanje poslovnih zona,

gradnju istarskog velesajma,

jačanje energetskog sektora, pre-

Implementacijom

održiva

razvoja i oslanjanjem

na najjače adute, turizam i

poljoprivredu, ostvariva je vizija

zelene i plave Istre kao uzorne

regije visokoga životnog standarda,

istaknuo je župan Ivan Jakovčić

U Puli održan Prvi gospodarski forum Istre

Istra će do 2020. biti m

vodećim europskim

Prvi gospodarski forum

Istre kojemu je cilj bio dodatno

ojačati komunikaciju

javnoga i privatnog sektora kako

bi se potaknuo razvoj te regije,

održan je u Puli pod visokim pokroviteljstvom

predsjednika Stjepana

Mesića. Gotovo četiri stotine

gospodarstvenika i predstavnika

svih razina javnog sektora

okupili su se kako bi razgovarali o

viziji Istre do 2020. godine. Istra

je regija koja nakon Zagreba ima

najveći BDP po stanovniku, 8.800

eura, a i raste brže nego u drugim

dijelovima Hrvatske. Tijekom cijele

godine županiju posjeti 2,5

milijuna turista koji u 22 tisuće

postelja ostvare 16,6 milijuna noćenja,

što čini 33 posto od ukupnog

broja cijele Hrvatske.

Na najvećem hrvatskom poluotoku

smješteno je i 15 hotela s četiri

zvjezdice te dva hotela s pet

zvjezdica, što je uvelike zasluga i

privatnog sektora. Na godinu se

ostvari i osam milijardi dolara

robnog izvoza, i to najviše u djelatnostima

brodogradnje, duhanskoj

industriji i dijelovima za automobile,

a prerađivačka industrija,

turizam i trgovina čine 70

posto svih ukupnih primitaka

Istarske županije.

Master planu razvoja turizma

do 2010. cilj je podići cijelu Istru

na razinu četiriju zvjezdica, a od

Brijuna napraviti mikrodestinaciju

s pet zvjezdica. Domaćin skupa,

istarski župan Ivan Jakovčić,

naglasio je da očekuje konsenzus

Vlade u vezi s ključnim programima

razvoja županije koja je

premala da bi mogla opstati u

prosječnim parametrima.

Raznovrsnost i lažne dileme

- Želimo li 2020. imati Istru s

visokim životnim standardom

valja istaknuti raznovrsnosti Istre.

Lažna je dilema da moramo birati

između industrije i turizma ili

između industrije i poljoprivrede.

Sve te djelatnosti mogu ostvariti

suživot - rekao je Jakovčić. Tu

poruku potvrđuju i pokazatelji o

5.035 eura izvoza po stanovniku

te 92-postotnoj pokrivenosti uvoza

izvozom, dok je prosjek cijele

Hrvatske 49 posto. Istra ostvaruje

i najvišu bruto dobit po zaposleniku

u zemlji, od 25,833 eura,

te bilježi stalni pad nezaposlenosti

koja se trenutačno kreće između

šest i sedam posto a, kao što je

najavio Jakovčić, plan je da stopa

nezaposlenosti do kraja desetljeća

bude ispod pet posto.

- U desetak godina posađeno je

tri milijuna cjepova vinove loze te

oko 1,600 hektara maslina. Istodobno

se i Istarski ipsilon pretvara

u profil autoceste, gradi se regionalni

centar za zbrinjavanje otpada

te sustav za gospodarenje otpadnim

vodama, a širi se i jača

Sveučilište u Puli. Istra će do 2020.

biti uzorna i jedna od najvažnijih

europskih regija, što će se ostvariti

uz pomoć implementacije održiva

razvoja te orijentacije na istarske

boje: zelenu i plavu - napomenuo

Istarski BDP po stanovniku iznosi 8.800 eura i raste

brže nego u ostalim dijelovima Hrvatske


Lider | 27. travnja 2007.


Gospodarski forum Istre

Na forumu se okupilo gotovo 400 sudionika

eđu

regijama

namjenu vojnih zona, stvaranje

klastera te poticanje projekata kroz

javno-privatno partnerstvo što

jamči prosperitet Istre.

- Donesen je Regionalni operativni

program od 2006. do 2010.

kojemu je svrha priprema za fondove

Europske unije. Trenutačno

sudjelujemo u 30-ak programa, a

posjedujemo i obučeni kadar sposoban

voditi takve projekte - rekao

je Jakovčić dodajući da je kompletno

istarsko gospodarstvo okrenuto

izvozu na tržišta na kojima vlada

velika konkurencija čega je javni

sektor svjestan i zbog čega će raditi

na jačanju konkurentnosti.

Važan ravnomjerni razvoj

Potpredsjednik Vlade Damir

Polančec obraćajući se skupu naglasio

je da su važni ciljevi Vlade

ostvarivanje natprosječnih stopa

rasta gospodarstva i smanjenje

nezaposlenosti.

- Prema podacima HNB-a stopa

rasta u prošloj godini iznosila

je 4,8 posto što je 0,5 postotnih

bodova više nego u 2005. Riječ je

o brojci koja je veća od originalnog

plana, no u sljedećih pet godina

moramo ostvariti stopu od

sedam posto - rekao je Polančec

dodajući da iako stopa nezaposlenosti

od 11,7 posto predstavlja

najnižu stopu u posljednjih devet

godina i taj pokazatelj mora biti

manji. Reforme i restrukturiranje

ojačat će konkurentnost koja je

ključ cijele priče.

- Proračun opterećuje 10 milijardi

kuna koje se još izdvajaju za

posljedice rata. Svake godine iz

poreza se izdvaja 12,3 milijardi

kuna za mirovinske deficite, a

treba ubrojiti i 2,3 milijardi kuna

za zdravstvo, 2 milijarde kuna za

željeznice te izdvajanja za ostale

industrije, što jasno pokazuje opterećenost

proračuna - objasnio

je Polančec.

No, dodao je da se ovisnost željeznica

smanjuje, a restrukturiranje

kroz privatizaciju oživljava

industriju.

- TLM je privatiziran kao i željezara

Split, a uskoro će to biti i

Valjaonica Sisak. U sljedećih tjedan

dana nastavit će se i pregovori

vezani uz brodogradnju jer

naš je zadatak usklađivanje hrvatskoga

i europskog zakonodavstva

- izjavio je Polančec te pohvalio

Agenciju za promicanje izvoza i

ulaganja na čijem je čelu Slobodan

Mikac, zbog velikih napredaka

ostvarenih u godinu i pol dana

od osnivanja.

- Za Hrvatsku je bitan ravnomjeran

razvoj pa tako svaka županija

ima svoje razvojne projekte.

Pokrivenost uvoza izvozom,

broj noćenja te snaga prerađivačke

industrije čine od Istre perjanicu

razvoja Hrvatske - napomenuo

je Polančec. U planu je do

šestog mjeseca privatizirati 25

plus jednu dionicu Uljanika na

način koji će svima biti prihvatljiv,

a trenutačno je u procesu

smanjenje temeljnog kapitala izvlačenjem

pomorskoga dobra iz

kapitala.

U razvoj maloga i srednjeg poduzetništva

uložit će se 16 milijuna

kuna, a nastavit će se i razvoj,

kao što kaže Polančec, Sveučilišta

koje je Istra zaslužila, a sve će u

konačnici rezultirati time da se

ostvari vizija Istarske županije te

da ona postane jednom od najvažnijih

regija u Europi. l

Mesić: Privući kapital i nove tehnologije

Otvarajući Prvi gospodarski forum

Istre, predsjednik Mesić naglasio

je da je sa zadovoljstvom prihvatio

pokroviteljstvo jer je riječ o

začetku tradicije sastanaka ljudi

odgovornih za gospodarstvo Istre,

ali i Hrvatske.

- Moglo se i više učiniti, ali nećemo

ulaziti u objektivne okolnosti

koje su limitirale uspjeh. Sve što

se trenutačno radi u Istri mogu

samo pohvaliti - rekao je Mesić i

dodao da će Hrvatska nakon ulaska

u Europsku uniju 2009. biti

uzor prvim susjedima kako bi i

oni proveli potrebne reforme.

- Ako želimo brži razvoj, više radnih

mjesta, veće plaće i mirovine

te razvoj školstva moramo aktivirati

svoje potencijale kako bi kapital

i nove tehnologije prepoznale

Hrvatsku kao svoju šansu -

izjavio je Mesić i poručio gospodarstvenicima

da traže birokrate

da im riješe probleme s kojima

se susreću. Gospodarstvenicima

je zaželio uspjeh u radu te zaključio

kako se nada da će i nakon

isteka svog mandata čitati o Gospodarskom

forumu Istre kao o

najjačemu forumu regije.

www.liderpress.hr | Lider


Specijal

Ivan Jakovčić, župan Istarske županije

Forum je unaprijedio

komunikaciju

s poduzetnicima

Želimo da se gospodarstvo uključi u nedavno pokrenuto Sveučilište u Puli. To je možda

i najsloženiji proces, ali o njemu u velikoj mjeri ovisi daljnji razvoj gospodarstva, povezivanje

poduzeća, stvaranje što veće dodane vrijednosti i, u konačnici, podizanje ukupne

konkurentnosti istarskoga gospodarstva

Razgovarala: Dragana

Radusinović

dragana.radusinovic@liderpress.hr

Nakon Prvoga gospodarskog

foruma razgovarali

smo s istarskim županom

Ivanom Jakovčićem o njegovu

viđenju uspjeha foruma, reakcijama

gospodarstvenika te o

budućim planovima razvoja

Istarske županije.

• Što biste istaknuli kao najjaču

poruku Prvoga gospodarskog foruma

Istre

- Pokazalo se i ovog puta da je

zanimanje istarskih tvrtki za suradnju

s javnim sektorom izrazito

veliko, kao i zanimanje za to što

javni sektor čini za razvoj gospodarstva.

Sam dolazak nešto manje

od 400 sudionika na skup te sudjelovanje

svih ključnih tvrtki u

Istri dovoljna je poruka. To je

ujedno i rezultat činjenice da smo

u proteklom razdoblju osobitu

pozornost pridavali privatnom

sektoru i njegovim potrebama, te

smo mu nastojali pogodovati kreiranjem

ukupnog okruženja, različitim

mjerama, programima i

projektima. Forum je u stanovitom

smislu logičan slijed tih nastojanja,

u kojemu je komunikacija

s poduzetnicima podignuta na

višu i novu razinu. Poruku s vrha

države dobili su i gospodarstvenici

i mi. Nazočnost, sudjelovanje i

upućene riječi pokrovitelja foruma

predsjednika Stjepana Mesića

i potpredsjednika Vlade Damira

Polančeca, u svojstvu izaslanika

Predsjednika Vlade, na svoj su način

odali priznanje istarskom gospodarstvu.

• Kakve reakcije gospodarstvenika

županije očekujete nakon foruma,

odnosno kakve njihove akcije očekujete

usmjerene razvoju Istre

- Reakcije su uslijedile neposredno

nakon foruma. Iako su bile pomiješane

s impresijama, s poduzetnicima

je dogovoren niz sastanaka

i inicijativa. Ono što možda

najprije želimo jest da se gospodarstvo

na svoj način uključi u nedavno

pokrenuto Sveučilište u Puli.

To je možda i najsloženiji proces,

ali o njemu u velikoj mjeri

ovisi daljnji razvoj gospodarstva,

povezivanje poduzeća, stvaranje

što veće dodane vrijednosti i, u

konačnici, podizanje ukupne konkurentnosti

istarskoga gospodarstva.

Sljedeće što želimo jest da se

gospodarstvenici još snažnije

uključe u kreiranje mjera kojima

potičemo gospodarstvo kako bi

ono bilo što učinkovitije.

• Gospodarski forum Istre posjetio

je potpredsjednik Vlade. Jeste li

pobliže razgovarali o budućnosti

Uljanika i hrvatske brodogradnje

općenito Kakva će ona biti

- Privatizaciji Uljanika treba

pristupiti vrlo obazrivo i treba

postići konsenzus svih. Hrabri činjenica

da je potpredsjednik Vlade

javno obećao da do privatizacije

Uljanika neće doći bez konsenzusa

s Gradom Pulom i Istarskom

županijom.

• Prije šest mjeseci na sjednici Vlade

u Poreču projekt Brijuni Rivijera

dobio je zeleno svjetlo. Jeste li zadovoljni

s radom na projektu od

tada

- Projekt se realizira prilično usporeno,

iako su svi priznali da je

to najbolji projekt u Hrvatskoj

koji je dosad javni sektor ponudio

privatnom sektoru.

• Nakon što je Pula, odnosno Istra

dobila sveučilište, kao idući vaš cilj

spominjalo se rješavanje lošeg stanja

pulske Opće bolnice. Pregovarate

li s premijerom Sanaderom o

tome i kada će biti rezultata

- Loše stanje naše bolnice slično

je drugima, ali važnije je da je

Vlada donijela Odluku o gradnji

nove bolnice u Puli, koja bi trebala

početi u 2008. godini.

• Nedavno je održan sastanak Jadranske

euroregije na Brijunima.

Što je tamo zaključeno i na koji je

način dosad Istra imala koristi od

vašeg predsjedanja regijom, koje

su gospodarske koristi

- Na Brijunima je održana sjednica

Izvršnog odbora Jadranske

euroregije i konstituirano je nekoliko

komisija: Komisija za turizam

i kulturu, Komisija za proizvodne

aktivnosti, Komisija za

promet i infrastrukturu, Komisija

za zaštitu okoliša i Komisija za ribarstvo.

Na svakoj komisiji iskristalizirale

su se potencijalno važne

ideje i budući projekti od zajedničke

koristi za sve regije na

Jadranu. Ti će se projekti 11. lipnja

ove godine predstaviti Europskoj

komisiji u Bruxellesu i zatražiti

potpora za njihovu realizaciju.

Očekuje se da će vrijednost

europskih programa namijenjenih

Jadranskoj prekograničnoj

suradnji od 2007. do 2013. iznositi

oko 250 milijuna eura. Jadranska

euroregija omogućit će i

olakšati svrhovito korištenje tih

sredstava, što neće biti samo korist

za Istarsku županiju već i za

ostale hrvatske jadranske regije,

koje će, što je vrlo značajno, ući u

sastav buduće statističke jadranske

regije s namjenom korištenja

EU sredstava.

• Niste bili zadovoljni odlukom Vlade

o decentralizaciji. Vaši bivši koalicijski

partneri izrazito su nezadovoljni

podjelom Hrvatske na tri statističke

regije. Odgovara li ta podjela

Istri

- Da, Istri jadranska statistička

regija pogoduje iz više razloga.

Jedna od njih je i prilično ujednačena

struktura gospodarstva me-


Lider | 27. travnja 2007.


Gospodarski forum Istre

Najsloženiji zadatak

razvoj ljudskih

potencijala

đu županijama u toj regiji, što će

svakako utjecati i na generiranje

zajedničkih projekata i konkretne

suradnje. Razvojne agencije već

su se aktivirale u vezi s tim pitanjem

i suradnja među njima već

je odmaknula. To je područje u

potpunosti uključeno u jadransku

euroregiju.

• Koliko je tvornica kamene vune

Rockwool u Pićanu važna za Istru i

kako se nosite s prosvjedima građana

budući da vaša stranka, a stoga

i vi, podržavate taj projekt Mislite

li da će biti problema pri

otvorenju tvornice u Rujnu i procjenjujete

li da će vam zauzimanje za

Rockwool štetiti na izborima

- Jako mnogo truda uložili smo

u to da privučemo inozemna ulaganja

u Istru. Rockwool je jedan

od projekata, trenutačno najveće

izravno inozemno ulaganje u Hrvatsku.

Samo jedan podatak da će

ukupni hrvatski izvoz porasti jedan

posto, dovoljno govori koliko

će se to odraziti na istarsko gospodarstvo.

Riječ je o visokoj tehnologiji

s velikom dodanom vrijednošću

s novih 130 radnih mjesta

i uključivanjem istarskih i hrvatskih

tvrtki u samu gradnju i

kasnije rad tvornice. Od samog

početka priče o Rockwoolu, jedina

je primjedba bila na dimnjak

tvornice za koji smatram da je

previsok. Budući da je Općina Pićan

željela taj projekt, putem naše

razvojne agencije operativno

smo ga podržali. Na osnovi dokumentacije

u čijoj je izradi sudjelovalo

20-ak znanstvenika i

poštovanja svih procedura u stjecanju

građevinske dozvole, inzistirat

ćemo na neovisnoj kontroli

utjecaja tvornice na okoliš, u prvom

redu na zrak, koji prema

istoj dokumentaciji treba ostati

isti kao što je bio i prije. Poštujem

oprečna mišljenja određenog

broja građana, ali isto tako držim

da su većim dijelom isprovocirani

političkom opozicijom, koja

prema slovenskom modelu Podobnika,

pod svaku cijenu želi ući

u Parlament, bez obzira na sredstva

i posljedice.

• U Regionalnom operativnom programu

Istre istaknuto je da su poduzetnici

premalo uključeni u razvojne

projekte te da više angažmana

pokazuju institucije. Kako

mislite potaknuti poduzetnike da

se uključe

- To je točno iz više razloga. Prvo,

ROP je dokument javnog sektora

i usmjeren na to da stvori

okruženje za privatni sektor. Trenutačno

smo u fazi razvijenih odnosa

s privatnim sektorom, ali

isto tako želimo da oni postanu

još jači, za što je također potrebno

određeno vrijeme. Kako se

bude realizirala i dalje razvijala u

prvom redu poduzetnička infrastruktura

u obliku različitih istraživačkih

centara, povezivanja poduzeća

u klastere i slično, i poduzetnici

će biti još više u doticaju s

javnim sektorom i na taj će način

biti uključeniji.

• Nezaobilazno je gospodarsko pitanje

Istarski ipsilon. Smatrate li

da je potrebno i financijski opravdano

graditi puni profil autoceste

Rijeka-Pula

- U potpunosti. Prema evidenciji

Bina Istre, godišnji promet je

na razini od 5 milijuna vozila, s

godišnjim rastom od 10 posto.

Gotovo šest mjeseci, onih toplijih,

Ipsilon je tijesan. Iako zračni

promet ima svoj uzlaz, cestovni

će još dugo za Istru biti žila kucavica.

Nakon realizacije svake dionice

gradnje Ipsilona tijekom

proteklih godina kako se ona puštala

u promet mogao se uočiti

porast prometa. Uzmemo li u obzir

činjenicu da je Istra odsječena

od ostatka države željeznicom, to

je još manje upitno. l

• Istaknuta su četiri strateška

cilja Istarske županije. Ostvarenju

kojeg cilja ste najbliže, a za

koji će trebati najviše vremena

- Sva ta četiri navedena l strateška

cilja artikulirana su istodobno

pri izradi Regionalnog operativnog

programa tijekom 2006.

godine, stoga je potreba za njihovim

ostvarenjem ujednačena

i gotovo ravnopravna. Rekao bih

da su to znatno dugoročniji ciljevi

te da ćemo, primjerice

2010. moći govoriti o tome koliko

je naše gospodarstvo konkurentnije

u odnosu na 2007. godinu,

koliko smo pogodovali razvoju

ljudskih potencijala i što

nadalje treba činiti, što smo sve

poduzeli u vezi s pitanjem zaštite

okoliša i očuvanju istarskog

identiteta, koji nam isto jako

mnogo znači za budućnost u Europi

regija. Svaki od strateških

ciljeva ima svoje prioritete i

mjere koje u tom roku treba realizirati.

U tom kontekstu istaknuo

bih razvoj ljudskih potencijala,

možda najsloženiji dio, s

obzirom na to da nam je namjera

kreirati ga ovisno o potrebama

gospodarstva i društva u cijelosti.

Izrazito visoka ulaganja

planirana su u infrastrukturu namijenjenu

zaštiti okoliša.

www.liderpress.hr | Lider


Specijal

Ciljevi i prioriteti Regionalnoga operativnog programa Istre

Moderna i konkuren

se priprema za k

Regionalni operativni program dinamičan

je razvojni dokument koji treba mijenjati i

prilagođavati promjenama u okruženju, a

predviđen je i plan provedbe te praćenje i

vrednovanje

Istarska županija je moderna,

otvorena i gospodarski konkurentna

regija visokoga

društvenog standarda u okvirima

uravnoteženoga i održivog razvoja,

prepoznatljive kulture i prirodne

baštine. Ta jednostavna

rečenica predstavlja viziju Istarske

županije sadržanu u dokumentu

pod nazivom Regionalni

operativni program (ROP). Riječ

je o dokumentu koji predstavlja

plansko-programski postupak i

sredstvo za učinkovitije i uspješnije

upravljanje razvojem Istre.

To je uobičajen instrument kojim

se Europska komisija služi da

bi unaprijedila regionalni, županijski

razvoj u zemljama koje se

pripremaju pristupiti Uniji.

ROP kojim se razmatra razvoj u

četverogodišnjem razdoblju (2006.

-2010.) Istarskoj županiji služi kao

instrument pomoću kojeg svim

davateljima sredstava i investitorima,

uključujući Europsku komisiju,

Vladu Republike Hrvatske te

niz bilateralnih i multilateralnih

izvora, kao i privatne investitore,

predstavlja strateški dobro strukturiran

razvojni plan.

SWOT - gospodarstvo Istre

snage

• struktura gospodarstva, izvoz,

turizam, malo i srednje

poduzetništvo, institucionalna

potpora

mogućnosti

• razvoj poduzetničke i

tehnološke infrastrukture,

produljenje sezone, vojna

infrastruktura, inozemna

ulaganja

slabosti

• nizak BDP, neuravnotežen

razvoj, znanje (obrazovanje) i

inovacije, poljoprivredno

zemljište

prijetnje

• ograničenja Europske unije,

agrarna politika, masovni

turizam, percepcija Istre kao

razvijene regije (manja

potpora)

Ključna uloga u razvoju

Takav ROP ima ključnu ulogu u

učinkovitom i uspješnom korištenju

vlastitih, županijskih i lokalnih,

financijskih sredstava za gospodarski

i socijalni razvoj, zaštitu

okoliša i druge ključne razvojne

aktivnosti. Svrha ROP-a, pa tako i

njegova važnost, sastoji se u tome

da kao dokument u kojem su jasno

navedeni ciljevi i prioriteti razvoja

te snage, slabosti, mogućnosti

i opasnosti za regiju kvalitetnije

priprema Istru za prihvaćanje i

uspješno korištenje pretpristupnih

i strukturnih fondova EU.

Globalni je cij ROP-a Istarske županije

olakšati održivi gospodarski

i društveni razvoj županije, a

konkretan cilj je pripremiti povezan

i konzistentan program njenoga

razvoja. Korisnici ROP-a su

županijske, općinske i gradske

uprave Istre te svi građani i poslovni

subjekti u Istarskoj županiji.

Pokretač i nositelj izrade toga

dokumenta je Istarska razvojna

agencija (IDA), a glavni izvođač je

Insitut za međunarodne odnose iz

Zagreba (IMO).

Četiri cilja

Četiri su strateška cilja istarskoga

regionalnog operativnog programa.

Prvi je konkurentno gospodarstvo,

a za postizanje toga cilja

određeno je pet prioriteta. Među

prioritetima prvi je poticanje

maloga i srednjega poduzetništva

te stvaranje preduvjeta za ulaganje

u gospodarstvo. Prioritetno je i

poticanje primjene i razvoja visokih

tehnologija te inovacija i znanja,

kao i razvoj informacijskoga

društva. Restrukturiranje i repozicioniranje

turističkoga gospodarstva

i razvoj održive poljoprivrede

na tradicijskim osnovama kao i

razvoj ribarstva posljednji su među

prioritetima za ostvarenje prvoga

strateškog cilja. Drugi strateški

cilj jest razvoj ljudskih resursa

i visok društveni standard, a

prioriteti u ostvarenju toga cilja su

osiguranje pune zaposlenost, visoki

stupanj zdravstvene i socijalne

zaštite, razvoj ljudskih resursa,

unapređenje upravljanja regional-


Lider | 27. travnja 2007.


Gospodarski forum Istre

tna županija kvalitetno

orištenje EU fondova

nim razvojem te razvoj civilnoga

društva. Uravnotežen i održiv razvoj

treći je strateški cilj Istarske

županije, koji nosi četiri prioriteta.

Riječ je o uspostavljanju integriranog

sustava za gospodarenje okolišem,

unapređenju infrastrukturnih

sustava, ravnomjernom razvoju

unutrašnjosti i priobalja te

razvoju sustava zaštite i spašavanja

ljudi i imovine. Kao posljednji

strateški cilj navodi se prepoznatljivost

istarskog identiteta, gdje se

kao prvi prioritet ponovno spominje

visok stupanj zdravstvene i socijalne

zaštite, zatim očuvanje biološke

i krajobrazne raznolikosti u

funkciji razvoja, očuvanje kulturne

baštine u funkciji razvoja te kao

posljednji prioritet razvoj multikulturalizma.

Upotpunjavanje baze projekata

Da bi se do 2010. godine proveli

ti strateški ciljevi, u travnju

lanjske godine objavljen je javni

natječaj za prikupljanje projekata

koji postaju dio baze ROP-a. Projekti

su zaprimani do 21. lipnja

2006. godine, a primljeno ih je

čak 206. No, to nije i konačan

broj, jer će se baza projekata

ROP-a upotpunjavati dvaput na

godinu.

Definirani projekti ipak premašuju

dostupna financijska sredstva

te zato čelni ljudi županije

kažu da je potrebno

odrediti prioritetne

projekte sukladno prioritetima

i strateškim

ciljevima ROP-a. Cilj je

u tom smislu odmah

odrediti provedive projekte

važne za razvoj

Istarske županije.

Projekte u bazi ROPa

karakterizira neravnomjerna

raspodjela

pristiglih projektnih

prijedloga u usporedbi

s mjerama. Pozitivno

odskaču projekti za

prioritete koji se tiču

razvoja turizma i infrastrukturnog

sektora,

razvoja poduzetništva

te razvoja i održiva

korištenja prirodne

i kulturne baštine.

Slaba je, pak, zastupljenost

projekata za

prioritete koji se tiču

SWOT - prirodni resursi, okoliš i infrastruktura Istre

snage

slabosti

• geografski položaj,

očuvani resursi

mogućnosti

• sanacija odlagališta,

kanalizacija, zaštita mora,

razvoj prometne infrastrukture

SWOT - društvene djelatnosti u Istri

snage

• srednjoškolsko obrazovanje,

institucije zdravstva i socijalne

skrbi i kulturna baština

mogućnosti

• razvoj tržišta rada, Sveučilište

u Puli (osnovano), cjeloživotno

učenje, razvoj zdravstvenih

usluga, multikulturalizam

• gospodarenje otpadom,

kanalizacija, prometna

infrastruktura

prijetnje

• pritisak kapitala na izgradnju

obale, zagađenje mora i

podzemnih voda,

neodgovarajuća zakonska

regulativa

slabosti

• tržište rada, oscilacije u

zapošljavanju, cjeloživotno

učenje, nedostatak kvalitetnih

kadrova

prijetnje

• pritisak gradnje na kulturnu

baštinu, financiranje, odlazak

kadrova, migracije i dolazak

jeftinije radne snage

poticanja primjene visokih tehnologija,

inovacija i znanja, razvoja

informacijskog društva, razvoja

civilnoga društva i unapređenja

upravljanja regionalnim razvojem.

U ovoj fazi razvoja i

provedbe Regionalnoga operativnog

programa potrebno je potaknuti

stvaranje i predlaganje kvalitetnih

projekata u deficitarnim

prioritetima i mjerama, a među

predlagateljima slabije su zastupljeni

udruge i poduzetnici te ih

treba snažnije uključiti. Mnogo je

projekata u fazi pripreme, što,

kako tumače lideri županije, jamči

kontinuitet u razvojnim aktivnostima

i projektima.

Regionalni operativni

program dinamičan je

razvojni dokument koji

je potrebno mijenjati i

prilagođavati promjenama

u okruženju, a predviđen

je i plan provedbe

te praćenje i vrednovanje.

U predviđenoj godišnjoj

kontroli ocjenjuje se

uspješnost, odnosno napredak

projekata s obzirom

na ciljeve, prioritete

i mjere, a u dvogodišnjem

vrednovanju utvrđuju

se uspješnost, učinkovitost,

relevantnost i

implikacije projekata.

Svrha je sustava vrednovanja

omogućiti efikasnu

i transparentnu provedbu,

a projekti se analiziraju

s aspekata opravdanosti,

efikasnosti, odgovornosti,

kvalitete provedbe

i stvaranje novih

znanja u projektima. U

financiranju regionalnoga operativnog

plana, odnosno projekata

potrebnih za njegovu provedbu

sudjeluju proračun Istarske županije,

proračuni jedinica lokalne

samouprave, državni proračun

kroz resorna ministarstva, sredstva

iz fondova EU te ostali domaći

i međunarodni izvori. l

www.liderpress.hr | Lider


Specijal

Poslovanje vodeće hrvatske banke u jednoj od najperspektivnijih hrvatskih županija

Zagrebačka banka - p

gospodarskom razv

S trenutačno više od 1,5 milijardi kuna Zaba podržava istarska poduzeća i obrtnike iz različitih

gospodarskih grana – ne samo turizam nego i prerađivačku proizvodnju i građevinarstvo uz

niz insfrastrukturnih projekata koje pokreću gradovi, općine i sama županija

tiranja projekata pulskog Vodovoda,

projekata Županijske uprave

za ceste u Istri, kupnje vatrogasnih

vozila za Vatrogasnu zajednicu

Istarske županije itd.

Ujedno je banka u sklopu suradnje

s Istarskom razvojnom agencijom,

nadležnim ministarstvima

i jedinicima lokalne uprave i samouprave

sudjelovala u većini

programa namijenjenih kreditiranju

malog i srednjeg poduzetništva

– od prvog programa Grude

snijega do programa Lokalni

projekti razvoja – Poduzetnik, u

čemu je dosad odobrila 90 milijuna

kuna kredita.

Zagrebačka banka prisutna

je u Istri već gotovo 35

godina. U tom je razdoblju

uvodila nove standarde u

bankarskom poslovanju, npr. prve

bankomate i prve osobne bankare,

ali i financirala prve konkurentne

gospodarske projekte, čime

je zajedno s građanima i poduzetnicama

sudjelovala u

stvaranju pozitivnoga gospodarskog

ozračja i perspektive.

Usprkos izuzetnom razvitku i

konkurentnosti bankarskog sustava,

Zagrebačkoj banci danas

ukazuje povjerenje više od 90 tisuća

građana Istre i 4,5 tisuća

istarskih poduzeća i obrta različitih

djelatnosti.

Vitalni projekti za Istru

Njezina tradicija i sigurnost kontinuirano

se nadopunjuju inovativnim

uslugama i rješenjima, čime

se klijentima pomaže u stvaranju

novih vrijednosti kako za obitelj,

tako i za rast u biznisu.

S trenutačno više od 1,5 milijardi

kuna kredita, banka u ovom

trenutku podupire razvoj malog i

srednjeg poduzetništva i većih

firmi, ali i komunalnu infrastrukturu

i projekte od vitalne važnosti

za život građana Istre, poput projekata

komunalnog poduzeća u

Umagu, Poreču i Rovinju, kredi-

Podrška jedinicama lokalne uprave

U svim novim projektima tijela

lokalne uprave i samouprave, pa

time i u sklopu Istarske županije,

važno je ponuditi najpotpunije i

financijski najisplativije rješenje

kao i nov način upravljanja novcem

poreznih obveznika koji može

donijeti dodatne uštede. Cijeli

tim Zagrebačke banke upravo je

posvećen takvu razvoju poslovanja.

- Kao vodeća banka u zemlji prvi

smo na hrvatskom tržištu ponudili

nove mogućnosti financiranja

i vođenja računa tzv. Cash

poolingom kao i financiranje projekata

putem javno-privatnog

partnerstva, naglašava Milenko

Vidulin, pomoćnik direktora

istarskog Poslovnog centra Zagrebačke

banke.

Naime, prvi pravi projekt JPP-a

u Hrvatskoj, u kojem je važnu

ulogu imala Zagrebačka banka,

upravo je bio projekt Bina-Istra.

Banka je 2003. bila vodeći aranžer

i pokrovitelj devetnaestogo-


Lider | 27. travnja 2007.


Gospodarski forum Istre

artner u

oju Istre

Milenko Vidulin, pomoćnik direktora istarskog Poslovnog centra Zagrebačke banke

koji objedinjuje cijeli tim poslovnih bankara Zagrebačke banke u Istri

dišnjega kredita u iznosu od 72

milijuna eura, kao i sumenadžer i

pokrovitelja uvrštenja na Zagrebačku

burzu izdanja devetnaestogodišnjih

eurodenominiranih

obveznica Bina Istre u iznosu od

210 milijuna eura. Struktura financiranja

Bina Istre upravo se

temelji na konceptu javno-privatnog

partnerstva, gdje, putem

mehanizma financijskog doprinosa

za pokriće nedostatka prihoda,

domaći i inozemni kreditori

financiraju privatni sektor bez

neposrednog jamstva države, što

je prvo takvo financiranje kapitalnih

projekata u Hrvatskoj.

Zbog inovativnosti i kvalitete koje

karakteriziraju tu transakciju,

Zagrebačka banka osvojila je nagradu

časopisa Project Finance

za najbolje projektno financiranje

u Europi u 2003. godini. Koncepti

na temelju kojih je realizirano

financiranje Bina Istre osnova su

za buduće transakcije na domaćem

tržištu kapitala. Partneri s

kojima se natječe Zagrebačka

banka prošli su gotovo 80 posto

dosadašnjih natječaja za odabir

projekta putem javno-privatnog

partnerstva.

U slučaju potrebe drukčijeg

modela financiranja i upravljanja

novcem, Zagrebačka banka nudi

cijelu paletu usluga kojima se

mogu riješiti potrebe financiranja

projekata, upravljanja novcem

(Cash management), kao i mogućnosti

nerizičnog oplođivanja

kapitala te proizvode u kojima jedinice

lokalne samouprave na razne

načine sudjeluju u financiranju

poduzetničkih ili drugih privatnih

projekata individualnih

klijenata sa svog područja.

Primjerice, Notional cash pooling

omogućava jeftinije financijsko

poslovanje te apsolutnu kontrolu

prema svim računima proračunskih

korisnika. Obračunsko

objedinjeno vođenje računa financijska

je usluga koja jedinicama

lokalne samouprave i poslovnim

subjektima u njihovu vlasništvu

omogućuje jednostavnije

i uspješnije upravljanje likvidnošću

u smislu optimiziranja kamata,

transparetnijih informacija te

bržeg i boljeg praćenja novčanih

tokova uz jednostavniju administraciju.

Uvijek prisutna pri svakoj

konkretnoj namjeni, Zagrebačka

je banka primarni financijski

savjetnik koji uočava i nudi

rješenja za sve potrebe razvoja lokalne

zajednice i njezinih tijela,

uz istodobni win-win odnos koji

donosi dobit svim partnerima.

Poduzetnički bankari

Osim podrške lokalnim projektima,

u Zagrebačkoj banci razvijen

je i poseban pristup proizvodima

i uslugama za male poduzetnike

i obrtnike, koji su ocijenjeni

kao najvitalniji dio

gospodarstva.

Za potrebe lakšeg i jefinijeg poslovanja

prema poslovnim računima

još je u 2004. godini uveden jedinstven

paket računa 1 za sve.

Kroz dva modela klijenti mogu za

jednu cijenu povoljnije koristiti cijeli

skup bankarskih usluga uz dodatne

nebankarske pogodnosti.

Naime, korisnik paketa u više od

stotinjak trgovina i restorana kao i

Moderan platni promet od 0 do 24

kod drugih partnera s kojima je

banka sklopila ugovor ostvaruje

različite popuste. Ujedno, vrlo veliku

korist klijenti mogu ostvariti

od besplatnih usluga koje je u

sklopu paket-računa osigurao Hrvatski

autokluba dodatno su omogućeni

i popusti na police Allianz

osiguranja kao što su kasko osiguranje,

osiguranje od nezgode, imovinske

police ili polica osiguranja

javne odgovornosti.

Kod financiranja, banka kontinuirano

prilagođava i širi kreditnu

ponudu, specijalno namijenjenu

malom poduzetništvu,

uključujući i poduzetnike početnike.

Ovisno o programima, kamatne

stope za pojedine kredite

kreću se od šest posto na više, a

početkom godine uvedeni su

kunski krediti bez valutne klauzule

za cijelu ponudu, čime poduzetnicima

pružamo opciju zaštite

od valutnog rizika. Ponuda

se danas dodatno širi novim nenamjenskim

mikrokreditima za

male poduzetnike te novim online

kreditima za sva poduzeća.

Od standarnih bankarskih proizvoda

i usluga partnerska suradnja

očituje se i kroz besplatna savjetovanja.

U prilog tome govori i činjenica

da danas svaki klijent - poduzetnik

u Zagrebačkoj banci ima

svog poduzetničkog bankara. l

Tijekom prošle godine Zagrebačka

banka prva je počela uvoditi samouslužne

poslovnice za platni

promet Od jutra do sutra. Korištenjem

samouslužnih uređaja uvedene

su znatne promjene u kvaliteti

usluga platnog prometa i pružili

mogućnost korištenja od 0 do

24 sata. U tom kontekstu moguće

je, primjerice, bezgotovinsko plaćanje,

polaganje gotovine korištenjem

dnevno-noćnih trezora i depozitnih

bankomata, isplata gotovine

pomoću najveće bankomatske

mreže u Hrvatskoj te primanje

izvadaka sa žiro-računa u ured putem

fax uređaja. I to sve u vrijeme

kada poduzetniku odgovara, a

u prosjeku za 20 posto jeftinije u

odnosu na druge postojeće kanale.

Tako moderan platni promet

već se može koristiti u našim poslovnicama

u Poreču, Umagu, Rovinju

te Puli.

www.liderpress.hr | Lider


Specijal

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. - Kreditne linije za jačanje konkurentnosti poduzetnika

Istarskim poduzećima

kroz Poduzetnika 9,2

milijuna kredita EURA

Hypo Alpe-Adria-Banka je preko svojih poslovnica u Puli, Poreču,

Rovinju i Umagu samo u sklopu programu kreditiranja Poduzetnik

I, II i III u Istri plasirala oko 9,2 milijuna eura kredita

Obitelj Oliviani se na svom seoskom

domaćinstvu u selu Završje u Općini

Grožnjan već 10 godina intenzivno bavi

pčelarstvom i maslinarstvom. Godine

2003. počela je obnavljati staru istarsku

kuću koristeći se kreditnom linijom

Poduzetnik 2, realiziranom uz pomoć

Hypo banke

Obrt Laković iz Rovinja svoj je posao

započela u kovačkoj radionici još 1955.

godine

JONA dolazi iz srca Istre - Pićanštine, a

financira se, među ostalim, komercijalnim

kreditima Hypo Alpe-Adria-Banke

Od početka svog djelovanja

u Hrvatskoj Hypo

Alpe-Adria-Banka uključena

je u razvojne programe poticanja

malog i srednjeg poduzetništva

u suradnji s Hrvatskom

bankom za obnovu i razvoj, ministarstvima

i županijama. Od ukupno

dvanaest programa kreditiranja

na kojima je do sada surađivala

posebno ističe program lokalnih

razvojnih projekata Poduzetnik

te program kreditiranja malog

obiteljskog poduzetništva u turizmu

Poticaj za uspjeh jer su naišli

na najveći interes sektora. U 2006.

u sklopu programa Poticaj za

uspjeh u suradnji s Ministarstvom

mora, turizma, prometa i razvitka

banka je odobrila ukupno 10,5

milijuna eura, a od 2004. do 2006.

kroz program Poduzetnik 49 milijuna

eura. Kako se realizacijom

tih održivih investicijskih projekata

jača ekonomska snaga i

konkurentnost hrvatskih poduzeća,

u Hypo Alpe-Adria-Banci

ističu da će i dalje biti aktivan

partner u njima.

Brza realizacija kredita

Na području Istarske županije

realizacija tih projekata posebno

je dobra zahvaljujući suradnji s

Istarskom razvojnom agencijom.

Sukladno programu razvoja malog

i srednjeg poduzetništva u

Istarskoj županiji Hypo Alpe-

Adria-Banka je preko svojih poslovnica

u Puli, Poreču, Rovinju i

Umagu samo u sklopu programu

kreditiranja Poduzetnik I, II i III

Ministarstva gospodarstva, rada i

poduzetništva do sada plasirala

Od vizije do međunarodnog uspjeha

Hypo grupe u Hrvatskoj prošlo je 13

godina. Razvivši mrežu od 34

poslovnice u svim većim gradovima

Hrvatske, Hypo banka se pozicionirala

kao pouzdan i nezaobilazan

financijski partner

približno 9,2 milijuna eura kredita

istarskim poduzećima.

Snažna orijentacija banke na financiranje

obrtnika, malih i srednjih

poduzetnika rezultirala je i

formiranjem posebnog odjela koji

se bavi tim segmentom tržišta, tako

da osim praćenja programa koje

potiču državne institucije, Hypo

Alpe-Adria-Banka nudi i sve oblike

kratkoročnog i dugoročnog financiranja.

Razvijen je i vlastiti

model analize zahtjeva prilagođen

upravo toj grupi klijenata, što omogućava

brzu realizaciju kredita.

Poslovanje s

pravnim osobama

Osim klasičnog oblika financiranja

banka nudi široku paletu proizvoda

i usluga unutar sektora Poslovanja

s pravnim osobama:

• Platni promet u zemlji i s

inozemstvom (dnevno-noćni

trezor s jednom od najnižih

naknada za upotrebu na

bankarskom tržištu)

• Depozitno poslovanje

(atraktivne kamatne stope na

depozite po viđenju i oročene

depozite)

• Poslovanje s inozemstvom

(faktoring, forfeiting,

jamstva, akreditivi)

• HYPOnet - internetsko

bankarstvo

• Kartično poslovanje (Visa

Business, MasterCard Electronic

Business, co-branding kartice)

• EFT POS terminal (ugradnja

i upotrebu uređaja bez

naknade, povoljna naknada

po transakcijama)

• Investicijsko bankarstvo

(četiri otvorena investicijska

fonda od kojih posebno

izdvajamo novčani fond

HI-cash bez ulazne i izlazne

naknade)

Efikasna i brza koordinacija

Hypo Alpe-Adria-Banka u Hrvatskoj

dio je Hypo grupe koja posluje

u 12 zemalja regije s tendencijom

daljnjeg razvoja u okruženju.

Klijenti koji posluju ili tek počinju

poslovanje unutar regije

mogu dobiti sve servisne informacije

i pomoć za ulazak na strana

tržišta, i to u unificiranom postupku

za pojedine proizvode koje

banke nude, ali i brzom i efikasnom

koordinacijom u svim bankama

Hypo grupe. l

10

Lider | 27. travnja 2007.


Gospodarski forum Istre

Sektorska analiza Istarske županije

Jačanjem izvoznih

sektora do bržeg rasta

Visoka razina blagostanja

u Istri nije

koncentrirana na

uski krug ljudi, jer

uz visoku socijalnu

zaštitu slojeva koji ne

rade Istra ima najnižu

stopu nezaposlenosti

u Hrvatskoj

Istarski klasteri

Prema uspješnosti u proizvodnji,

produktivnosti, konkurentnosti

prema ostvarenim rezultatima u

međunarodnoj razmjeni preporučamo

formiranje sljedećih klastera

u Istri:

• Prehrambeni

• Građevni

• Brodograđevni

• Auto

• Kemijski

• ICT

• Turistički

• Financijsko-uslužni

Piše: Ante Babić

ante@sigma-consulting.hr

Istarska županija među najrazvijenijim

je županijama u

Hrvatskoj. Uz Grad Zagreb, s

bruto domaćim proizvodom od

11.700 eura po stanovniku, 8.800

eura po stanovniku u Istarskoj županiji

drugi je najbolji rezultat u

Hrvatskoj i 37 posto iznad prosjeka

Hrvatske. To je 2004. godine

predstavljalo 60 posto prosjeka

EU25. Istra je tako bila 2004. u

rangu najbogatijih regija Češke,

Grčke i Portugala, a bogatija od

većine regija Mađarske, Poljske,

Litve, Letonije, Slovačke te u rangu

srednje razvijenih regija Španjolske

i Italije. Visoka razina blagostanja

u Istri nije koncentrirana

na uski krug ljudi, jer uz visoku

socijalnu zaštitu slojeva koji ne rade

Istra ima najnižu stopu nezaposlenosti

u Hrvatskoj. Daljnje

povećanje blagostanja nije još dugo

moguće ostvariti korištenjem

neiskorištenih resursa, efikasnijim

korištenjem već uposlenih resursa,

povećavanjem produktivnosti

te ulaganjem u materijalnu i nematerijalnu

infrastrukturu kako bi

se otklonila uska grla razvoja. Povećanje

efikasnosti i produktivnosti

koje nije ulaganje u infrastrukturu

uglavnom se svodi na promjenu

strukture privrede i pomicanje

prema kvalitetnijim

poslovima i proizvodnji roba i

usluga više dodane vrijednosti. Za

BDP po stanovniku viši od 10.000

eura (indikativna mjera razvijenosti)

potrebno je imati visok udio

tehnoloških proizvoda uz visoko

korištenje znanja te sofisticiranih

usluga.

Najproduktivnija županija

Pri izboru sektora svakako treba

osnivati izvozno orijentirane

sektore, jer oni jačaju specijalizaciju

i time povećavaju komparativne

i konkurentske prednosti i

donose brži rast.

Kad je riječ o industriji Istra je

najproduktivnija županija, a u

djelatnosti turizma ostvarila je

veću produktivnost od Zadarske,

Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske,

Dubrovačko-neretvanske

županije i Grada Zagreba. U

usporedbi sa susjednom Primorsko-goranskom

županijom, Istarska

je imala veću produktivnost u

poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu,

prerađivačkoj industriji, turizmu,

prometu, skladištenju i

vezama te financijskom poslovanju,

poslovnim uslugama i prometu

nekretninama. Također u

posljednjih pet godina prerađivačka

industrija bilježi suficit u

robnoj razmjeni s inozemstvom

čija je prosječna godišnja vrijednost

oko pet milijuna dolara.

Ostvaren je suficit vanjskotrgovinske

razmjene i u 11 poddjelatnosti

prerađivačke industrije, a

uz nju je pozitivni saldo vanjskotrgovinske

razmjene zabilježen i

u djelatnosti rudarstva.

Od oko 760 milijuna dolara, koliko

iznosi godišnji prosjek izvoza

unatrag pet godina, najveći trend

rasta prisutan je u sektoru prerade

kože, drva i proizvoda od drva, izdavačkoj

i tiskarskoj djelatnosti,

proizvodnji kemikalija i kemijskih

proizvoda, proizvoda od gume i

plastike, ostalih nemetalnih mineralnih

proizvoda, proizvodnji metala

i metalnih proizvoda, RTV i

komunikacijskih aparata te sektoru

proizvodnje motornih vozila.

Najveći utjecaj na kretanje izvoza

prerađivačke industrije ima proizvodnja

ostalih prijevoznih sredstava

koja u ukupnom izvozu županije

sudjeluje s oko 40 posto.

Međutim, proizvodnja ostalih prijevoznih

sredstava čini i četvrtinu

njezina ukupnog uvoza.

64 posto izvoza u Uniju

U poljoprivredi, proizvodnji hrane

i pića, proizvodnji papira, proizvodnji

metala, proizvodnji medicinskih

i optičkih instrumenata,

opskrbi električnom energijom,

plinom i vodom, građevinarstvu,

prometu i financijskom posredovanju

Istra ostvaruje deficit koji je

relativno velik i nema načina da se

zatvori, jer Istra nema u ovom trenutku

komparativne i konkurentske

prednosti za to.

U rudarstvu (kamen) i proizvodnji

uredskih strojeva i računala,

Istra raspolaže snažno izraženim

komparativnim prednostima i

ostvaruje relativno visoke suficite.

Robna razmjena Istre je najintenzivnija

sa zemljama EU i čini udio

od 64 posto izvoza i 78 posto vrijednosti

uvoza. Italija je istarskom

gospodarstvu partner od primarne

važnosti za koju je tradicionalno

vezano 46 posto istarskog izvoza

i isto toliko uvoza.

Među ostalim važnim izvoznim

partnerima istarskim tvrtkama

izdvaja se BiH i Liberija s 90 milijuna

dolara, SAD s 84 milijuna

dolara te SiCG s 22 milijuna dolara.

l

www.liderpress.hr | Lider 11


Specijal

OTP banka prilagođAVA programe specifičnim potrebama klijenata

Regionalna banka

sa strategijom širenja

OTP banka Hrvatska

je, prema privremenim

nerevidiranim

podacima, u 2006.

godini ostvarila dobit

od 101,6 milijuna kuna

uz velik porast

operativne dobiti

OTP banka Hrvatska dio

je snažne i ugledne financijske

grupacije proistekle

iz najjače mađarske banke.

Sjedište banke je u Zadru, a poslovni

centri nalaze se u Puli, Zagrebu,

Splitu, Sisku, Dubrovniku

i Osijeku. OTP banka Hrvatska

uspješna je i ugledna institucija

koju su prepoznali njezini klijenti,

bankarski i financijski stručnjaci

te šira javnost kao regionalnu

banku snažno prisutnu u našim

jadranskim regijama, ali i s

jasno izraženom strategijom daljnjeg

širenja u zemlji, posebno u

Zagrebu i Slavoniji.

Četvrta mreža po veličini

OTP banka zapošljava oko 1.000

zaposlenika u šest poslovnih centara

i 91 poslovnici u Hrvatskoj, čime

njezina poslovna mreža zauzima

četvrto mjesto po veličini u

Hrvatskoj i čini je dostupnom velikom

broju klijenata. Klijentima

OTP banke na raspolaganju je više

od 100 bankomata. U nastojanju

da kvalitetno odgovori na izazove

tržišta i konkurencije, banka stalno

radi na razvoju novih proizvoda

i usluga, ulaže u bolju komunikaciju

s klijentima u svojim poslovnim

prostorima, širi mrežu

bankomata i drugih indirektnih

kanala distribucije. Razvojem svoje

ponude za klijente banka namjerava

nastaviti suradnju s državnim

institucijama kako bi poticala rast

malog i srednjeg poduzetništva,

posebno onoga usmjerenog na razvoj

i izvoz. Malim i srednjim poduzetnicima

namijenjeni su različiti

kreditni programi iz sredstava

banke, ali u suradnji s Ministarstvom

mora, turizma,

prometa i razvitka, Ministarstvom

gospodarstva, rada i poduzetništva,

jedinicama lokalne samouprave

i Hrvatskom bankom

za obnovu i razvoj. Uz klasično

bankarstvo, OTP grupa je u proteklih

godinu dana intenzivirala poslovanje

u drugim financijskim segmentima,

kao što su OTP invest,

koji objedinjuje fondove, OTP nekretnine

i OTP leasing.

Rast prihoda i transakcija

Prema privremenim nerevidiranim

podacima, u 2006. godini

OTP banka Hrvatska ostvarila je

dobit od 101,6 milijuna kuna uz

znatan porast operativne dobiti.

Kad se iz dobiti prethodne godine

isključi izvanredna dobit (ostvarena

transakcijama nekretninama

banke), zabilježen je porast od

12,1 posto. Na dan 31. prosinca

2006. ukupni neto prihodi od kamata

iznosili su 291,32 milijuna

kuna, što je rast od 9 posto u odnosu

na prethodnu godinu. Posljednjim

danom 2006. godine aktiva

banke iznosila je 10,4 milijarde

kuna, što je porast od 20,41 posto

u odnosu na 31. 12. 2005.

U protekloj godini banka je zabilježila

rast ukupnih depozita od

18,9 posto, dok je kreditni portfelj

porastao 30,6 posto. Prihodi

od naknada porasli su 22,5 posto,

pri čemu posebno treba istaknuti

rast prihoda od naknada kartičnog

poslovanja od 43,7 posto. U

2006. godini ukupno je plasirano

19.208 kredita u iznosu od 1,48

milijardi kuna, od čega 758 milijuna

kuna stambenih kredita.

U segmentu internetskog bankarstva

za poslovne klijente broj

transakcija u 2006. povećan je

300 posto, a volumen transakcija

u istom razdoblju pokazuje rast

od 228 posto. Izvršeno je ukupno

više od 924 tisuća transakcija s

ukupnim prometom od oko 5,9

milijardi kuna. U 2006. godini

ostvaren je porast broja internetskih

transakcija građana od 301

posto te porast prometa od 334

posto. l

eLEMENT@ internet

paket za poduzetnike

Poslovni subjekti, klijenti OTP

banke, mogu koristiti eLEMENT@

internetski paket za poduzetnike,

koji omogućava kunska i devizna

plaćanja na više načina

(pojedinačni unos, prijedlošci,

zbrojni nalog, prioritetna HSVP

plaćanja), preuzimanje izvoda u

više formata (html, pdf, txt),

pregled svih klijentovih računa i

ostalih transakcija s bankom

(krediti, depoziti, akreditivi, garancije…).

Za poslovne subjekte

cijene kunskih platnih transakcija

zadane internetom niže su i

do 5 puta u odnosu na druge

medije i kanale (papir/disketa

odnosno poslovnica Banke/FI-

NE). Osim toga, izvodi po transakcijskim

računima u OTP banci,

koji su klijentima obično bitan

tarifni stavak, korisnicima

Internetskog bankarstva su besplatni

ukoliko klijent odabere

preuzimanje izvoda isključivo

putem eLEMENT@-e.

Poslovni subjekti zainteresirani

za suradnju s OTP bankom na

području Poslovnog centra Istra

mogu se javiti na broj telefona

u Puli 052 527 375 ili na broj

Kontakt centra 062 201 555.

12

Lider | 27. travnja 2007.


Četiri strateški važna projekta za razvoj Istre

Gospodarski forum Istre

Na plinsku mrežu priključit

će se 27 tisuća potrošača

Predstavljeni su projekti plinofikacije, gospodarenja otpadom, Istarski vodozaštitni

sustav (IVS) te Istarski ipsilon, koji su ocijenjeni strateški važnima za cijelu regiju

Prvi gospodarski forum

Istre bio je dobra prilika

članu Poglavarstva Istarske

županije zaduženom za gospodarski

i održivi razvoj Tuliju

Demetliku da privatnom sektoru

prezentira projekte plinofikacije,

gospodarenja otpadom, Istarskog

vodozaštitnog sustava (IVS) te

Istarskog ipsilona, koji su ocijenjeni

strateški važnima za cijelu

regiju.

Važnost plinofikacije je, kaže Demetlika,

nedvojben za razvoj Istarske

županije jer osigurava smanjenje

troškova poslovanja i održavanja

postrojenja i uređaja, dok se

zbog manjeg onečiščćenja okoliša

smanjuju i davanja Fondu.

Tulio Demetlika,

član Poglavarstva

Istarske županije

zadužen za gospodarski

i održivi

razvoj, predstavio

je infrastrukturne

projekte

Mreža duga 510 kilometara

- Osim tih prednosti treba izdvojiti

i to da se ne treba brinuti o

skladištenju plina, zbog čega je

jednostavnija i njegova nabava, a

gradnjom sustava uključuje se i

lokalno gospodarstvo, što posredno

povećava i životni standard

građana Istre - naglasio je član Poglavarstva

i nastavio da je konačni

cilj projekta plinofikacije gradnja

distribucijske mreže dužine 510

kilometara na koju će se priključiti

27 tisuća potrošača (od građana

do gospodarstvenika), dok ukupna

vrijednost investicije (bez magistralnih

plinovoda) iznosi 53 milijuna

eura. Suočena s postojećim

stanjem Županija je pokrenula i

poseban projekt gospodarenja otpadom.

Naime, u Istri trenutačno

postoji čak 300 ilegalnih te samo

sedam legalnih odlagališta. Iako

se godišnje proizvede 326 tisuća

tona otpada, ukupna količina odloženoga

je na razini nešto višoj

od 160 tisuća tona. Kako je izdvojio

Demetlika, nizak je stupanj odvojenog

prikupljanja iz komunalnog

otpada kao i stupanj recikliranja

ili ponovne uporabe obrađenog

otpada.

- Ključan segment realizacije tog

projekta jest osnivanje Županijskog

centra za gospodarenje otpadom

(ŽCGO) u Kaštijunu i sanacija

postojećeg odlagališta otpada na

toj lokaciji - kazao je Demetlika i

dodao da su do sada izrađene potrebne

studije i prihvaćen Prostorni

plan te osnovana tvrtka Kaštijun.

Taj projekt, ocijenjen nacionalno

važnim (omogućena kandidatura

u IPA-in pretpristupni

fond), vrijedan je 63 milijuna eura,

od čega se 32 milijuna odnosina

gradnju novog ŽCGO-a, dok 31

milijun odlazi na pretvaranje postojećih

odlagališta u reciklažna

dvorišta i transferne stanice. Budući

da je voda osnovni resurs za

gospodarski razvoj županije, najavljena

je realizacija projekta Istarskog

vodozaštitnog sustava (IVS).

Vodozaštitni sustav

Prema riječima Tulija Demetlike

idejnim bi se rješenjem obuhvatila

173 naselja u kojima živi 37.723

stanovnika, a predviđena je ugradnja

više od 522 tisuće metara gravitacijskih

cjevovoda, 190 crpnih

stanica i 176 uređaja za pročišćivanje

otpadnih voda. Projekt Istarski

vodozaštitni sustav (IVS) trebao

se realizirati u dvije faze, s time

da bi prva investitore stajala

74,7 milijuna eura, a druga 72,8

milijuna eura.

- Projekt će financirati društvo

čiji su većinski vlasnici gradovi i

općine, a manjinski Hrvatske vode

i Istarska županija - kazao je

Demetlika i svoje izlaganje nastavio

prezentacijom Istarskog ipsilona.

Koncesiju za taj projekt je

još 1995. dobila kompanija BINA

Istra, a do danas je sagrađeno 145

kilometara poluautoceste (Pula -

Umag, Kanfanar-Matulji). Tijekom

građenja zaposleno je 500-

tinjak osoba i uključena su 152

dobavljača, dok je cijena sagrađenih

autocesta premašila 300 milijuna

eura. Do kraja 2010. planira

se gradnja autoceste Pula-Umag,

Kanfanar-Pazin te Pula-Medulin,

a od 2011. do 2012. Istarskom će

županijom prolaziti autocesta od

Pazina do Tunela Učka, a zatim i

vijadukt Lim i Mirna.

- Predviđa se da će ukupni trošak

investicije u prvoj i drugoj fazi

gradnje biti 600 milijuna eura -

zaključio je član Poglavarstva Tulio

Demetlika. l

www.liderpress.hr | Lider 13


Specijal

Fleksibilnost i brzina obilježja Podravske banke

POBA je aktivan sudionik

razvoja istarskoga kraja

Podravska banka je potkraj studenoga 2006.

godine otvorila novi komercijalni centar u

središtu Pule, na adresi Giardini 13, gdje

građanima i poslovnim subjektima nudi

široku ponudu bankarskih usluga

Podravska banka jedna je od

najstarijih banaka u Hrvatskoj.

Tradicijom od 135

godina poslovanja POBA je stekla

povjerenje klijenata, tako da danas

ima više od 150.000 klijenata uz

poslovnu mrežu od 37 poslovnica

na području cijele Hrvatske, 44

bankomata te 774 EFT POS terminala.

Podravska banka je banka

univerzalnog tipa i nudi potpuni

financijski servis, pri čemu je posebno

usmjerena na segmente

građana, obrtnika te malih i srednjih

poduzetnika.

Kao vodeća srednja banka zauzima

10. mjesto po aktivi (ako promatramo

grupe banaka), a osim

dobrih financijskih rezultata u

2006. godini, ostvareni su i neki

važni projekti: osnovano je društvo

za upravljanje fondovima, u

vlasničku strukturu ušla je jedna

od vodećih svjetskih osiguravajućih

kuća – Generali osiguranje, a

banka i dalje ostaje ekskluzivni

partner ICBPI-a iz Milana za

isplatu talijanskih mirovina na području

Republike Hrvatske.

Podravska banka je potkraj studenoga

2006. g. otvorila novi komercijalni

centar u središtu Pule,

na adresi Giardini 13. Na gotovo

170 četvornih metara novouređenog

poslovnog prostora građanima

i poslovnim subjektima nudi

široku ponudu bankarskih usluga,

i to u radnom vremenu od 8 do 19

sati svakoga radnog dana te subotom

od 8 do 12 sati.

Turistički krediti

Trajnim praćenjem potreba klijenata

POBA je u svoju ponudu

uvrstila i turističke kredite namijenjene

građanima i poslovnim

Larisa Ivančić, direktorica Centra

Komercijalni centar Podravske banke u Puli

subjektima za kupnju i adaptaciju

turističkih smještajnih kapaciteta,

kao i za kupnju plovila i opreme u

svrhu iznajmljivanja, a postoji i

mogućnost refinanciranja kredita

u drugim bankama za ulaganja u

turizam. Visina turističkih kredita

iznosi do 100.000 eura uz rok otplate

do 10 godina, a posebna pogodnost

je mogućnost isplate kredita

na račun klijenta te ujedno

realizacija kredita do 30.000 eura

bez angažiranja hipoteke.

Također, među najatraktivnijim

kreditima za građane ističu gotovinske

Sprint kredite koji se realiziraju

u roku od 48 sati, uz mogućnost

odgode plaćanja prve rate

čak tri mjeseca. Građanima je svakako

zanimljiva i mogućnost odobravanja

kredita bez jamaca i do

iznosa od 25.000 eura. Prema navedenim

uvjetima Sprint krediti

su među najpovoljnijim gotovinskim

kreditima na bankarskom

tržištu. Kreditna ponuda neprestano

se obogaćuje novim vrstama

kredita i prilagođava specifičnim

skupinama klijenata, a proširena

je i novim oblicima kreditiranja

poljoprivrednog sektora: za

ulaganja u tekuću proizvodnju u

ratarstvu, stočarstvu i vinogradarstvu,

nabavu poljoprivredne mehanizacije

te stoke i poljoprivrednog

zemljišta.

S obzirom na svoje bogato iskustvo

u radu s poljoprivrednicima,

Podravska je banka otvorila posebne

kreditne linije za poticanje

poljoprivrede, posebice vinogradarstva

i maslinarstva, pri čemu se

vodilo računa o svim specifičnostima

procesa proizvodnje. Uključene

su razne namjene, od podizanja

nasada i kupnje poljoprivrednog

zemljišta do financiranja

opreme, mehanizacije i gradnje

poljoprivrednih objekata.

Projekti financiranja

Podravska banka poduzetnicima

odobrava kredite za različitu namjenu

i ročnost, ovisno o potrebama

klijenta.

- Kao prednost posebno bismo

istaknuli specifične oblike kratkoročnog

financiranja: eskont mjenice,

otkup potraživanja (factoring)

te kratkoročne kredite na

osnovi dokaza o potraživanjima

(na osnovi izdanih faktura). Osim

povoljne kamate i naknade za te

oblike financiranja, posebna pogodnost

je i brzina rješavanja zahtjeva.

Uključenost u gospodarska

kretanja Banka pokazuje i širokom

paletom raznih drugih proizvoda

koji potiču razvoj gospodarstva

kroz dugoročne i kratkoročne

linije financiranja, depozitne

i garantne poslove. Namjera

nam je postati aktivnim sudionikom

i partnerom istarskim građanima

i gospodarstvenicima - ističe

Larisa Ivančić, direktorica Komercijalnog

centra POBA-e u Puli.

Radi ostvarenja toga cilja Banka

će sudjelovati u projektu kreditnog

financiranja razvitka malog i

srednjeg poduzetništva u suradnji

s Istarskom razvojnom agencijom

(IDA) d.o.o., a na osnovi Konzorcija

za jamstva Istra 21.

U sklopu investicijskoga bankarstva

klijentima su na raspolaganju

usluge skrbništva i usluge trgovanja

vrijednosnim papirima. Banka

je, među prvima u Hrvatskoj, ponudila

trgovanje vrijednosnicama

na financijskom tržištu Crne Gore,

a klijentima se nude margin

krediti za građane i pravne osobe,

kao i krediti na osnovi zaloga vlasničkih

vrijednosnih papira.

- Prednost POBA-e njezina je

fleksibilnost i brzina te osoban

pristup svakom klijentu uz nastojanje

da se ponuda prilagodi

stvarnim klijentovim potrebama

i željama - zaključila je Larisa

Ivančić. l

14

Lider | 27. travnja 2007.


Tri strateška programa u poljoprivredi

Gospodarski forum Istre

U sustav navodnjavanja

uložit će se 1,45 milijardi kuna

Prije ulaska u EU planira se posaditi milijun stabala maslina, 10 tisuća hektara vinograda i tisuću hektara

voćnjaka. Sustavom navodnjavanja obuhvatit će se 22 tisuće hektara poljoprivrednih površina

navodnjavanje 52 tisuće hektara.

Lani je ugovorena izrada idejnih

projekata melioracije i navodnjavanja

Poreštine i Rovinjštine u

suradnji s Institutom građevinarstva

Hrvatske; procjena gradnje

za Poreštinu iznosi 360 milijuna

kuna, a 350 milijuna kuna za Rovinjštinu.

Istarska je županija za sektor

poljoprivrede osmislila i provodi

tri programa: razvoj vinarstva

i uljarstva, zaštita istarskoga

goveda te program navodnjavanja

županije. Gracijano Prekalj,

zamjenik pročelnika

Upravnog odjela za poljoprivredu

Istarske županije i direktor Agencije

za ruralni razvoj Istarske županije

(AZRRI), predstavio je temeljni

plan Istarske županije

kojim se predviđa navodnjavanje

22 tisuće hektara poljoprivrednih

površina; planirana vrijednost

gradnje sustava iznosi 1,45 milijardi

kuna. Plan navodnjavanja

počeo se izrađivati 1995. u suradnji

s Građevinskim fakultetom

u Rijeci, a dovršen je 1998. i postao

je sastavnicom Nacionalnog

plana navodnjavanja Hrvatske.

Program navodnjavanja

- Gradnja sustava predviđa se u

fazama. Tako će se u prvoj fazi

potreba za vodom osigurati gradnjom

manjih sustava za navodnjavanje

utemeljenim na podzemnim

i nadzemnim vodama i

mini akumulacijama - objasnio je

Prekalj i dodao da će se u drugoj

fazi potreba za vodom pokriti

gradnjom akumulacija, a poslije

Efikasna zaštita istarskoga goveda

gradnjom dodatnih akumulacija.

Iako je program izrađen, realizacija

nije počela, no u suradnji s jedinicama

lokalne samouprave i

potencijalnim korisnicima vode

utvrdilo se da postoji interes za

Jedan od programa

je i zaštita istarskoga

goveda, odnosno

povećanje broja grla

te dobivanje

izvornosti mesa.

- Želja nam je osigurati

dvije tisuće

rasplodnih grla; iako

je danas situacija mnogo bolja

nego 1994., to još nije dovoljno

- rekao je Prekalj dodavši

da je prije 13 godina bilo samo

96 krava i pet bikova, dok ove

godine postoji 91 uzgajivač s

375 krava, 14 bikova i 37 volova.

Potrebno je, kaže Prekalj, odrediti

pravila od uzgoja

do upotrebe mesa u

ugostiteljskim objektima,

a da bi se lakše

ispunili svi ciljevi,

Istarska je županija

zajedno s uzgajivačima

i Agronomskim

fakultetom počela

projekt AZRRI, pa je u posljednje

tri godine osigurano oko dva milijuna

kuna potpora.

- Veoma je važno da se autohtoni

istarski proizvodi valoriziraju i

da se osigura njihova proizvodnja

u Istri, ali i prodaja u turističkom

sektoru u Istri - zaključio je

Prekalj.

Financiranje sadnica

- Programom navodnjavanja

osigurat će se uvjeti za visokoprofitabilnu

proizvodnju, povećati

prinosi povrtlarskih, voćarskih

i ratarskih kultura te otvoriti

nova radna mjesta - objasnio

je Prekalj.

Programom razvoja vinarstva i

uljarstva Istarska je županija

1994. počela sufinancirati sadni

materijal, tako da je do 2006. izdvojila

23,8 milijuna kuna bespovratnih

sredstava. Posađeno je

2,9 milijuna komada loznih cjepova

na 740 hektara, više od 534

tisuće komada maslina na 1.605

hektara te više od 93 tisuće komada

ostalog voća na 126 hektara,

zbog čega je otvoreno 500-

tinjak radnih mjesta. Kako kaže

Prekalj, iako se čini da je 500

radnih mjesta malo, treba imati

na umu da je za otvaranje jednog

radnoga mjesta u poljoprivredi

potrebno čak 100 tisuća eura,

dok je za podizanje jednog hektara

vinograda nužno 30 tisuća

eura, a za jedan hektar maslinika

15 tisuća eura.

- Ciljevi programa razvoja vinarstva

i uljarstva su povećanje

površine nasada prije ulaska u

Europsku uniju na milijun stabala

maslina, 10 tisuća hektara

vinograda i tisuću hektara voćnjaka

te zaštita i komercijalizacija

autohtonih istarskih prozivoda

poput malvazije, maslinova ulja i

terana - napomenuo je Prekalj. l

www.liderpress.hr | Lider 15


Specijal

ALLIANZ - SNAGA SVJETSKOG OSIGURANJA

Tržišni lider s

pregršt rekorda

Protekla, 2006. godina prati trend rasta i najuspješnija je za Allianz

od dolaska na tržište. Ostvarena je rekordna bruto dobit Društva

od 53 milijuna kuna, što je rast od 132 posto u odnosu na 2005.

Allianz je drugu godinu za redom dobitnik prestižne nagrade HGK-a Zlatna kuna za najbolje osiguranje (u 2005. i 2006. godini)

Poslovanje

osigurava Allianz

Sigurnost i vrijeme, lčini se, danas

nam najviše nedostaju. U

suvremenom se društvu život

odvija tako brzo da sami jednostavno

više ne možemo predvidjeti,

a kamoli spriječiti sve opasnosti

koje naš privatni biznis

nosi sa sobom. Samo malo više

vremena za sebe, obitelj, one

male stvari u životu koje nas čine

zadovoljnima i sretnima bio

bi pravi dar s neba. Provjerite

što vam nudi Allianzov paket

osiguranja za obrt i slobodna zanimanja

Poduzetnik+: sigurnost

za osobe, imovinu, posao i njegov

razvitak, uz veliku uštedu

novca i vremena. Jer, ne kaže se

uzalud: vrijeme je novac, a posao

je najbolji kad je siguran!

Zahvaljujući jedinstvenoj Allianzovoj

ponudi u paketu Poduzetnik+,

sklapanjem samo jedne

police (tj. ugovora o osiguranju)

možete pokriti čak četiri vrste

različitih osiguranja:

• osiguranje imovine

• kasko osiguranje

motornih vozila

• osiguranje osoba od

posljedica nesretnog slučaja

• osiguranje od odgovornosti

Sve dodatne informacije na besplatnom

telefonu 0800 5000 i

na www.alllianz.hr

Allianz je osiguravateljna

tvrtka, dio međunarodne

Allianz grupe i najveća

svjetska kompanija koja posluje

na hrvatskom tržištu. U protekle

četiri godine Allianz je zabilježio

najveći organski rast među hrvatskim

osiguravateljima.

Jačanje tržišnih udjela

Protekla, 2006. godina prati

trend rasta i najuspješnija je za

Allianz od dolaska na tržište.

Ostvarena je rekordna bruto dobit

Društva, u iznosu od 53 milijuna

kuna, što je rast od 132 posto

u odnosu na godinu prije.

Snažan rast ostvaren je i u svim

bitnim segmentima poslovanja,

pa su ukupni premijski prihodi

iznosili 873,5 milijuna kuna, što

je 122 milijuna kuna ili 16 posto

više nego godinu dana ranije.

Tim rezultatom Allianz je dodatno

učvrstio svoju treću poziciju

na tržištu, povećavši svoj tržišni

udjel na 10,7 posto.

U segmentu životnih osiguranja,

gdje je Allianz već drugu godinu

za redom prvi osiguravatelj

na tržištu, ostvaren je ukupan

premijski prihod od 354 milijuna

kuna, čime je Allianz povećao

svoj tržišni udjel u tim osiguranjima

na 16,3 posto.

Strateško partnerstvo sa Zabom

Rast premije u odnosu na godinu

ranije iznosio je 54,5 milijuna

kuna. U neživotnim osiguranjima

prošle je godine ostvarena ukupna

premija od 519,5 milijuna

kuna, što predstavlja rast od 15

posto, odnosno 67,5 milijuna kuna

u odnosu na 2005. godinu.

Strateško partnerstvo sa Zagrebačkom

bankom jedna je od

prednosti Allianza u poslovanju u

Hrvatskoj.

Allianz je jedna od prvih osiguravateljnih

kuća u Hrvatskoj koja

je na tržište uvela bankoosiguranje

i lider je u tom rastućem segmentu

tržišta. U svojoj ponudi,

između ostalog, nudi tzv. 'unitlinked'

proizvode, među kojima

se izdvaja Allianz Best Invest,

premijerno predstavljen tržištu u

2006. godini.

Allianz i Zagrebačka banka zajedno

su 2001. godine osnovali

AZ obvezni mirovinski fond, koji

je danas uvjerljivo najveći mirovinski

fond u zemlji, s 40 posto

tržišnog udjela. Tijekom 2003.

godine raditi su počeli i AZ dobrovoljni

mirovinski fondovi, koji

su također tržišni lideri u svom

segmentu. l

Boris Galić, predsjednik Uprave Allianza

na dodjeli Zlatne kune

16

Lider | 27. travnja 2007.


Gospodarski forum Istre

Predstavljanje projekata - Uljanik, P.P.C. Buzet, Rockwool Adriatic i Adris grupa

Njihov uspjeh utječe na

nacionalnu industriju

Čelnici pulskog Uljanika, Cimos grupe, Adris grupe i kompanije Rockwool na Gospodarskom

su forumu govorili o svom poslovanju, investicijama i planovima

Osim što je poznata po

svojim prirodnim ljepotama

i kulturnoj baštini

neprocjenjive vrijednosti, Istarska

se županija može pohvaliti i snažnim

kompanijama čije poslovanje

utječe na rast nacionalne industrije.

O svom poslovanju, investicijama

i planovima na forumu su govorili

čelnici Uljanika, Cimos grupe,

Adris grupe i Rockwoola.

Uljanik izvozi proizvod s vrlo visokim

tehničkim vrijednostima,

ali, kao što kaže Josip Reiner, pomoćnik

rukovoditelja nabave za

VIBO sustav, tvrtka se odlučila biti

na tržištu brodova, na kojemu je

ugrađeno više znanja i iskustva.

Josip Reiner,

Uljanik

Bartosz Stentoft,

Rockwool Adriatic

Romeo Božić,

Cimos grupa

Plinio Cuccurin,

Adris grupa

Uljanik prema trećini izvoza

- Kad se promatra svjetsko tržište,

Uljanik ima udjel od 7,3 posto,

u primjerice Wagon Carrieru čak

100 posto tržišta, a u Ro-Ro Car

Countaineru 50 posto svjetskog

tržišta - rekao je Reiner.

Koliko je značajna uloga brodogradilišta

u Istarskoj županiji pokazuju

i podaci da je Uljanik u

ukupnom izvozu županije sudjelovao

2004. s 27 posto, a 2006. s 28

posto, a plan je kompanije dosegnuti

trećinu izvoza županije.

- Pokušali smo zadržati sve jezgrovite

djelatnosti, a sve što nije

osnovna djelatnost prenijeli smo u

okruženje te tako omogućili malim

privrednim subjektima da izađu na

svjetsko tržište - objasnio je Reiner

i dodao da Uljanik može konkurirati

na svjetskom tržištu jer ima više

od 32 dugoročna ugovora.

Aleksandar Kajtez, voditelj procesa

VIBO sustava, napomenuo je

da u sedam godina tvrtka nije

iznevjerila nijedan kriterij.

- Ostvareno je osam ciljeva razvoja,

osigurana proizvodna podrška

jezgrovitom brodograđevnom

procesu na razini 7,2 milijuna

dolara te je potaknuto zapošljavanje

- rekao je Kajtez.

P.P.C. Buzet hrvatski je dio Cimos

grupe, koja ostvaruje godišnji

rast od 14 posto te dodanu vrijednost

prema zaposlenom od 44 tisuće

eura. Direktor profitnih centara

Buzet-Roč, Romeo Božić, pojasnio

je da programi kompanije

obuhvaćaju automobilski program,

koji čini 82 posto, program

industrijske i energetske opreme,

(13 posto), te poljoprivredne mehanizacije,

(5 posto).

- Usluga je potpuna, od istraživanja

i razvoja preko industralizacije

i proizvodnje do dostave. U

Hrvatskoj postoji pet proizvodnih

lokacija s više od tisuću zaposlenih,

a razvoj je usmjeren na autoindustriju

i poljoprivrednu mehanizaciju

- rekao je Božić i dodao

da očekuje 67 milijuna eura prihoda

u ovoj godini, a rast će osigurati

7,9 milijuna eura ulaganja u tehnologije.

Visoka očekivanja ima i član

Uprave Adris grupe Plinio Cuccurin,

koji je ukratko predstavio

strukturu kompanije te uz nekoliko

brojčanih pokazatelja uzvanicima

dočarao snagu Adrisa kako na

nacionalnoj, tako i na regionalnoj

razini. Točnije, kompanija je prošlu

godinu zaključila s prihodima

od tri milijarde kuna i dobiti od

602 milijuna kuna. Kompanija na

svim razinama kontinuirano ulaže

u novu tehnologiju, pogone i svojih

3,5 tisuća zaposlenika, dok je

neupitan, kaže Cuccurin, njezin

utjecaj i na domaće gospodarstvo.

- U državni proračun izdvajamo

3,5 milijardi kuna, dok u ukupnim

poreznim prihodima Rovinja sudjelujemo

sa 70 posto. Adris grupa

izdvojila je 70 milijuna kuna u

humanitarne svrhe - nastavlja Cuccurin,

čije su izlaganje nastavili

direktor TDR-a Davor Tomašković,

koji je detaljno upoznao uzvanike

s radom strateške poslovne

jedinice Duhan; Kristian Šustar,

direktor Maistre koji je govorio o

investicijama u sektor turizma, te

Damir Vanđelić direktor investicije,

koji je izlaganja kolega zaključio

pregledom milijunskih investicija

Adris grupe.

Rockwool uz potporu APIU-a

U dijelu programa u kojem su

predstavljeni projekti iz industrijskog

sektora organizatori nisu zaobišli

niti kompaniju Rockwool,

čiji je voditelj projekta Bartosz

Stentoft u kratkim crtama predstavio

toga najvećeg proizvođača

kamene vune na svijetu. Kao što

kaže Stentoft, manjak postrojenja

u ovom dijelu Europe potaknuo je

čelnike da otvore proizvodni pogon

u Istri.

- Sa stajališta stranog investitora

moram naglasiti da tvornice ne bi

bilo bez potpore javnog sektora,

konkretno, Agencija za promicanje

izvoza i ulaganja bila je ključni

posrednik između Rockwoola i

domaćeg tržišta. Investitorima također

treba osigurati poticajnu infrastrukturu,

radna snaga treba

biti dostupna kao i zemlja na kojoj

se planiraju sagraditi postrojenja -

objasnio je Stentoft. l

www.liderpress.hr | Lider 17


Specijal

Société Générale - Splitska banka prati potrebe malog i srednjeg poduzetništva

U Splitskoj banci 22.000

malih i srednjih poduzetnika

Model rada Splitske banke je jedinstven: banka nastoji posve pratiti rad i razvoj poduzetnika

i podržati kvalitetne poslovne i investicijske planove klijenata te poduzetničke ideje s realnim

ulaznim i izlaznim parametrima

Splitska je banka posve posvećena

radu s malim i

srednjim poduzetnicima.

Prošle su godine klijentima, kojih

je u ovom segmentu dvadeset

dvije tisuće, odobrili više od pedeset

milijuna kredita, što je povećanje

od 70 posto u odnosu na

prethodnu godinu. Uz to, u banci

imaju više od dvije tisuće klijenata

velikih tvrtki.

Osobna iskaznica Splitske banke

Svakodnevna pomoć u poslovanju

Velik broj poslovnih klijenata

dovoljno govori o posvećenosti

Splitske banke poduzetnicima.

Model rada je jedinstven: banka

nastoji posve pratiti njihov rad i

razvoj i uvijek u konačnici naći

najbolje rješenje i za poduzetnika

i za banku. Posve podržava kvalitetne

poslovne i investicijske planove

klijenata, odnosno poduzetničke

ideje s realnim ulaznim i

izlaznim parametrima. Na posljetku,

Splitska banka savjetodavno

pomaže klijentima u svakoj

fazi investicijskog procesa.

Financijski prati male i srednje

poduzetnike bez obzira na njihovu

djelatnost. Općenito gledajući,

mali poduzetnici najveći interes

pokazuju za investicijske

kredite u svrhu povećanja ili pokretanja

proizvodnje, dok korporativni

klijenti najviše koriste kredite

iz dijela investicijskih kredita,

kredita za financiranje

gradnje nekretnina te financiranje

izvoza.

Poticaj konkurentnosti gospodarstva

Splitska banka uključena je u

sve državne programe za poticanje

poduzetništva, na svim lokalnim

projektima s lokalnom

zajednicom, Hrvatskom bankom

za obnovu i razvitak te ima i vlastitu

kreditnu ponudu za sve

vrste financijskih potreba klijenata.

Osim kreditima, poduzetnicima

je svakodnevno poslovanje

olakšano paketima usluga, depozitnim

i investicijskim proizvodima,

jamstvima, akreditivima,

platnim i kreditnim karticama te

uslugama stranog i domaćeg

platnog prometa.

Prema visini iskorištenosti kreditnih

linija iz različitih programa

Hrvatske banke za obnovu i razvitak

Splitska je banka na drugome

mjestu. Najveći dio sredstava

odobren je za program pripreme

izvoza. Uz to, financiraju

se programi čiji je cilj poticanje

razvoja različitih područja gospodarstva

Republike Hrvatske. Ta

vrsta financiranja ima vrlo niske i

poticajne kamatne stope, pomaže

konkurentnosti domaćih pravnih

osoba na svjetskom tržištu te

nudi niz programa:

- program kreditiranja poticanja

razvitka malog i srednjeg

privatnog poduzetništva

- program kreditiranja za poticanje

utemeljenja malog poduzetništva

- početnici (izravno kreditiranje

i uz pomoć poslovnih

banaka)

- ulaganje u temeljni kapital trgovačkih

društava

- program kreditiranja financijskog

restrukturiranja gospodarskih

subjekata

- program kreditiranja razvitka

gospodarskih djelatnosti

- program kreditiranja potpore

turističkom sektoru

- program kreditiranja razvitka

otoka i druge. l

Société Générale najveća je strana bankarska grupacija na hrvatskom

tržištu.

Société Générale - Splitska banka d.d. snažna je univerzalna financijska

institucija koja širokom paletom usluga uslužuje veliki broj pravnih osoba

i građana. Posebno jaku tržišnu poziciju banka je zauzela na brzorastućem

tržištu dalmatinske obale i u segmentu poslovanja s pravnim

osobama, u kojem zauzima jedno od vodećih mjesta u zemlji.

Banka na hrvatskom tržištu pruža klijentima usluge iz jedinstvenoga

kataloga proizvoda preko razgranate mreže poslovnica po cijeloj Hrvatskoj,

a posluje prema jedinstvenim postupcima utemeljenima na visokim

standardima Grupe Société Générale za Srednju i Istočnu Europu te

na optimiziranom snažnom IT sustavu.

Komparativna je prednost Splitske banke kao članice Grupe Société

Générale, vodeće grupacije u Srednjoj i Istočnoj Europi, mogućnost

udruživanja vlastitih prednosti i znanja s pozitivnim učincima jedne od

vodećih međunarodnih grupacija uz pomoć regionalne suradnje.

Matična banka u Francuskoj, članica Grupe u regiji i Société Générale -

Splitska banka intenzivno razmjenjuju znanje i ideje, što omogućuje

uvođenje najsuvremenije tehnologije, inovativne proizvode te brze reakcije

na posebne zahtjeve klijenata.

Splitska banka koristi sve prednosti Grupe da bi postigla izvrsnu djelotvornost

u pružanju usluga klijentima.

18

Lider | 27. travnja 2007.


Master plan razvoja turizma

Gospodarski forum Istre

Sunce, more i više od

dvije milijarde eura ulaganja

Među brojnim projektima u turizmu prema veličini investicije, od milijardu eura,

prednjače Brijuni rivijera, kojim bi brijunsko otočje trebalo postati jedno od

najprestižnijih turističkih odredišta na Sredozemlju

Sunce, more, smještajni kapaciteti

koji bi prihvatili što

više turista dubokog džepa

i pokoji fini restoran dovoljni su

maloj jadranskoj regiji da formira

posve pristojnu turističku ponudu.

Naravno, kad bi to bilo tako,

ne bi prošlo dugo i ta mala jadranska

regija postala bi zadnja

točka na karti omiljenih odredišta

gostiju željnih odmora. Da bi

se prestalo sa stihijskim razvojem

turizma, u Istri je osmišljen takozvani

Master plan razvoja, koji je

na Gospodarskom forumu Istre

uzvanicima predstavio Veljko

Ostojić, član Poglavarstva Istarske

županije zadužen za turizam.

Tako je prema tome planu ključ

razvoja turizma u diverzifikaciji

ponude istarskih turističkih odredišta

prema prirodnim i razvojnim

predispozicijama.

Sedam klastera

S obzirom na to da se predviđa

da će prihvaćanje Master plana

trajati od 2004. do 2012., Ostojić

je posjetiteljima foruma želio odgovoriti

na pitanje što se učinilo

u tri godine od donošenja strateškoga

plana i što se planira učiniti

do kraja 2009.

- U protekle tri godine u turizam

je, točnije u segmente infrastrukture,

usluga, smještaja i

atrakcija, investirano više od 720

milijuna eura, što je 96,4 posto

ukupnog iznosa predviđenog

Master planom. Ukupne investicije,

njih 468, podijeljene su u tri

segmenta, pa je tako najviše onih

potrebnih za uspjeh, slijede ih investicije

nužne za opstanak na tržištu,

a na kraju tu su i nove investicijske

mogućnosti - naveo je

Ostojić. Od početka prihvaćanja

plana Istra je podijeljena u sedam

Veljko Ostojić, član Poglavarstva Istarske županije zadužen za turizam, na forumu je

predstavio Master plan razvoja turizma

klastera, odnosno cjelina, koje bi

trebale na osnovi svojih specifičnosti

graditi konkurentske prednosti.

- Od 2007. do 2009. u turizam

će biti uloženo gotovo 1,4 milijarde

eura - rekao je Ostojić i nakon

izlaganja brojčanih pokazatelja

razvoja Master plana prezentirao

i najvažnije projekte

Istarske županije. U repozicioniranje

svojih objekata Istraturist

Umag je uložio 900 milijuna kuna

i danas ima 4,7 tisuća jedinica,

a 69 posto kapaciteta kategorizirano

je s četiri zvjezdice.

- Cilj Istraturista je smanjenje

broja smještajnih jedinica u korist

prostora i prirode. Tako će se

Stella Maris, zona lagune s marinom,

posve prenamijeniti u visokokomforno

odmaralište sa 190

vila oko kojih će biti parkom prosječne

veličine 350 četvornih metara.

U taj će se projekt do kraja

godine uložiti 117 milijuna kuna

- nabraja Ostojić i nastavlja s projektom

odmarališta Kempinski

Adriatic u Savudriji s hotelom od

pet zvjezdica, luksuznim vilama,

wellnessom, kongresnim centrom

i golfskim igralištem, u koji

će se uložiti 150 milijuna eura.

Suradnja javnog i privatnog

- Spomenuto ulaganje otvorit

će 250 novih radnih mjesta - tvrdi

Ostojić, koji tijekom izlaganja

nije zaobišao ni projekt Terra

Istriana. Riječ je o investiciji u

gradnju sela na moru i jezeru,

marinu, ekološku zonu te uređenje

jezera i otvorenih prostora

vrijednoj 110,4 milijuna eura.

Ipak, prema veličini ulaganja

prednjači projekt Brijuni rivijera,

koji će stajati milijardu eura.

- Naša je misija sagraditi jedno

od najprestižnijih turističkih

odredišta na Sredozemlju. Brijunsko

otočje trebalo bi postati

oaza elitnog turizma - smatra

Ostojić. Prema njegovim riječima,

taj će projekt otvoriti niz novih

radnih mjesta, a i pomoći u

turističkom repozicioniranju

istarskog i hrvatskog turizma.

Međutim, izradi projekta prethodili

su koraci poput izrade Prostorno-programskog

koncepta,

prihvaćanje prostornih planova,

a tijekom ove godine očekuje se i

konačno raspisivanje natječaja za

odabir pojedine lokacije.

- Ključna karika izrade i provedbe

Master plana je povezivanje

i suradnja privatnog i javnog

sektora koji se isprepleću i prate

u svim segmentima turističke ponude

- zaključio je Ostojić. l

www.liderpress.hr | Lider 19


Specijal

Mjere javnog sektora za poticanje gospodarstva

Konzorcij za jamstva Istra 21

odobrio 34 milijuna kuna

Putem Konzorcija za

jamstva Istra 21 u prvoj

su kreditnoj liniji 2005.

i 2006. godine izdana 23

jamstva ukupno vrijedna

34 milijuna kuna.

Između 50 i 60 posto

ukupnih sredstava svih

kreditnih linija ulaže se

u hale i nove pogone

Direktor Istarske razvojne

agencije i član Županijskog

poglavarstva Darko Lorencin

predstavio je u sklopu Foruma

i projekte na kojima trenutačno

radi javni sektor da bi potaknuo

gospodarstvo. Riječ je o Regionalnom

operativnom programu

2006. do 2010., regionalnoj jamstvenoj

shemi Konzorcija za jamstva

Istra 21, razvoju poduzetničkih

zona, ribljoj veletržnici u Poreču,

gradnji Istarskog velesajma i kongresnog

centra te centru za istraživanje

metala MET.R.IS.

Putem Konzorcija za jamstva

Istra 21 u prvoj su kreditnoj

liniji 2005. i 2006. godine

izdana 23 jamstva

ukupno vrijedna 34 milijuna

kuna, a, kako je rekao Lorencin,

u proces odlučivanja

o dodjeli jamstava uključili

su se i sami poduzetnici

preko Konzorcija i predstavnika

u odborima.

Darko Lorencin,

direktor Istarske

razvojne agencije i

član Županijskoga

poglavarstva

Aktivirana jamstva

- Dogovorena je procedura aktiviranja

jamstava, a u pripremi je i

druga kreditna linija. Konzorcij

preuzima jamstvo od 50 posto ukupnih

potraživanja banke prema poduzetniku,

a jamstvo mogu dobiti

samo njegovi članovi - objasnio je

Lorencin dodavši da je do sada pozitivno

ocijenjeno 45 zahtjeva. Između

50 i 60 posto ukupnih sredstava

svih kreditnih linija investira

se u hale i nove pogone.

Program razvoja poduzetničkih

zona nastao je kao posljedica analize

cijelog teritorija županije,

nakon čega je određeno 15 strateških

zona od kojih su neke već

imale poduzetnike, a neke su bile

potpuno neuređene.

Brojni projekti

- U programu je oko 1.080 hektara

zamljišta, a ukupno je uloženo

86,6 milijuna kuna - rekao je Lorencin

dodavši da je koordinator

programa Istarska razvojna agencija.

Jedan od projekata je i riblja veletržnica

u Poreču, a partneri su

Županija, Grad Poreč, IDA, tri talijanske

regije, Ministarstvo poljoprivrede

i ribarska zadruga Istra. Veletržnica

je odnedavno pod

krovom, rekao je Lorencin

i napomenuo da uskoro

kreću završni radovi. Na

projektu Istarskog velesajma

i kongresnog centra

snage su udružili gradovi

Pula i Vodnjan, IDA, HGK

i HOK.

Do sada je dovršen društveni

ugovor za pokretanje

zajedničke tvrtke, definirana je lokacija

u Vodnjanu, a intenzivno se

radi na modelu gradnje i upravljanja

sajamskim prostorom. Kako

je obrtima, malim i srednjim poduzećima

teško dostupno istraživanje

i razvoj, a više od 50 posto prerađivačke

industrije počiva na metalu,

cilj javnog sektora je pokretanje

centra koji će svima omogućiti dostupnost

istraživanju i razvoju.

- Projekt je u povojima, a kandidiran

je i prema pretpristupnim

fondovima. Jedan od ciljeva je i

snažnije povezivanje privatnog i

javnog sektora s akademskom zajednicom

- zaključio je Lorencin. l

ANKETA

Što sudionici kažu o Prvom gospodarskom forumu Istre

Robert Lušetić, Kava Impex

Najzanimljiviji razvoj Brijuna i planovi Maistre

Robert Lušetić iz tvrtke Kava Impex vrlo

je zadovoljan načinom na koji je organiziran

Forum, pogotovo zato što dosad

nije bio u prigodi sudjelovati na

takvim okupljanjima gospodarstvenika.

- Dosad nije bilo ovakvih prilika za druženje

i razgovor poduzetnika, pa je

ovaj Forum pun pogodak.

Nadam se da će se na sljedećemu gospodarskom

forumu, za dvije godine,

uključiti još više malih i srednjih poduzetnika

- kaže Lušetić. Njegov je prijedlog

da veći broj manjih i srednjih kompanija

u kraćim i konciznijim prezentacijama

pokaže što rade te s kojim se

problemima susreću kako bi se stekla

cjelovitija slika istarskoga gospodarstva

- smatra Lušetić.

Najzanimljiviji dio foruma Lušetiću je

bio razvoj Brijuni rivijere i planovi Maistre

što je u skladu s biznisom kojim se

bavi.

Damir Odak, OTP banka

Istra je lider među regijama

Prvi čovjek OTP banke Damir Odak

ne krije svoje zadovoljstvo organizacijom

Prvoga gospodarskog foruma

Istre.

- Drago mi je što je prva regionalna

konferencija održana upravo u Istri.

Smatram da je ta regija prema načinu

na koji je osmislila i realizirala

vlastiti razvoj najdalje došla od

ostatka Hrvatske. Odlična je ideja

okupiti stručnjake iz javnog i privatnog

sektora, koji će pred brojnim

uzvanicima podijeliti svoj know-how

i progovoriti o svojim iskustvima -

smatra Odak i nastavlja da bi svaka

regija trebala organizirati upravo takve

konferencije čiji bi sadržaj počivao

na njihovim gospodarskim i

strukturalnim specifičnostima.

- Čuo sam da bi i Zadar uskoro trebao

biti domaćin takvog okupljanja gospodarstvenika i privatnog sektora.

20

Lider | 27. travnja 2007.


Gospodarski forum Istre

Malo i srednje poduzetništvo

Zigante, Rudan i Solaris

perjanice malog poduzetništva

Priliku za prezentaciju

na

prvom Gospodarskom

forumu

Istre imale

su i tri tvrtke čije je

poslovanje ocijenjeno

najuspješnijim.

Zigante

tartuf, smještena u

Bujama, prva je i

jedina tvrtka u Hrvatskoj

koja pakira,

konzervira i prodaje

tartufe. Nakon

tridesetak godina,

koliko je obitelj Zigante

tragala za poznatom gljivom

s afrodizijačkim sredstvima, 1990.

otvara proizvodne pogone i počinje

s konzerviranjem bijelih i crnih tartufa.

Zigante u Guinnessu

Osim što je poznata po kvaliteti

proizvoda, tehnologiji koju primjenjuje

i činjenici da potrošačima

tijekom cijele godine nudi

svježe proizvode, tvrtka Zigante

tartuf je 1999. ušla i u registar

Guinnessovih rekorda zbog tartufa

teškog 1,31 kilogram.

Iako joj se djelatnost posve razlikuje

od one koju obavlja obitelj Zigante,

i tvrtka Rudan iz Žminja

imala je priliku predstaviti se pred

tristotinjak uzvanika. Riječ je kompaniji

koja se bavi uštedom u potrošnji

energije koja je prošle godine

osvojila Zlatnu plaketu u kategoriji

malih poduzeća. Njen

vlasnik Graciano Rudan sa

svojih 20 zaposlenika klijentima

pod sloganom 'Bez

ulaganja do uštede' nudi

usluge mjerenja propuštanja

energije sofisticiranim

uređajima. Koliko je

ta kompanija uspješna u

djelatnosti koju obavlja, govori

podatak da je zahvaljujući

Rudanu jedno brodogradilište

u godini dana

uštedjelo 32 milijuna kuna.

Kako je najavljeno u ovoj

godini, tvrtka planira ostvariti

15 milijuna kuna prihoda,

a poslovanje uskoro proširiti

i na regiju.

Solarisov dvoznamenkasti rast

Zadnja u nizu predstavljenih

tvrtki bila je tvrtka Solaris iz Novigrada,

osnovana 1999. Tvrtka je

danas partner Helios Technologyje

i ujedno jedino poduzeće koje proizvodi

ćelije i fotonaponske module

od monokristalnog silicija. Od

Tvrtka Rudan bavi se

uštedom u potrošnji

energije i prošle je

godine osvojila Zlatnu

plaketu u kategoriji

malih poduzeća, Solaris

izvozi 90 posto svojih

proizvoda, a tvrtka

Zigante tartuf ušla i u

Guinnessovu knjigu

rekorda

ukupne proizvodnje, koja se svake

godine znatno povećava, 90 posto

izvozi se u Italiju. Zbog konkurentnih

cijena, podrške i visoke kvalitete

proizvodnje Solaris svake godine

bilježi dvoznamenkast rast.

Primjerice, 2004. je zapošljavao 60

zaposlenika i proizvodio manje od

četiri tisuće modula na mjesec. Godinu

dana poslije mjesečna je proizvodnja

premašila broj od četiri tisuće

modula, a timu se pridružilo

još 15 zaposlenika. l

Franco Palma, (HUH)

Više prostora poduzetnicima

Sadržaj konferencije bio je posebno

zanimljiv i predsjedniku Hrvatske

udruge hotelijera i restoratera (HUH)

Francu Palmi, koji je pohvalio organizatore

posebno zbog nazočnosti svih

struktura potrebnih za razvoj gospodarstva

regije.

- Turizam nisu samo hoteli ili drugi

smještajni kapaciteti nego ceste, vinogradi,

kultura i sva infrastruktura -

napomenuo je Palma i dodao da je

svaki susret javnog i privatnog sektora

potreban kako bi se održao koordiniran

razvoj i definirali uvjeti, prepreke

i snage. U iščekivanju sljedeće

konferencije, koja bi se trebala održati

za dvije godine, Palma se nada da će organizatori dobro strukturiranim

ovogodišnjim temama pridodati i više onih u kojima će poduzetnici

govoriti o pozitivnim iskustvima ili preprekama s kojima su se susreli tijekom

poslovanja.

- Posebno mi je drago što su se sudionici na jednome mjestu upoznali sa

svim projektima koji im stoje na raspolaganju - zaključio je Palma.

Plinio Cuccurin, Adris grupa

Javni sektor

pokretač resursa

Samo riječi pohvale, kazao je na

kraju programa Gospodarskog foruma

Istre Plinio Cuccurin, član

Uprave Adris grupe, s čijom su se

strukturom, planovima i strategijom

imali prilike upoznati uzvanici

tijekom predavanja.

Prema mišljenju Cuccurina, poruka

susreta bila je da nema razvoja

bez suradnje javnoga i privatnog

sektora.

- Javni sektor ne bi trebao biti servis,

već pokretač resursa - kazao

je Cuccurin i dodao da mu je iznimno

drago što je tijekom konferencije

stavljen naglasak na nacionalne

kompanije, koje pridonose

razvoju cjelokupnoga gospodarstva

ne samo jedne regije već i

cijele Hrvatske.

www.liderpress.hr | Lider 21


Specijal

Istarski župan Ivan Jakovčić dočekao je važne goste Gospodarskog foruma predsjednika Stjepana Mesića i potpredsjednika Vlade Damira Polančeca

Ambiciozni planovi razvoja

Prvi gospodarski forum

Istre okupio je oko 400 sudionika,

među kojima su

bili i mali i veliki gospodarstvenici

te sve razine javnog sektora.

Gosti foruma bili su i predsjednik

Mesić te potpredsjednik Vlade

Damir Polančec koji su došli poslušati

strateške planove Istarske

županije.

Kroz niz prezentacija mjera javnog

sektora za poticanje gospodarstva

te prikaza stanja u područjima

infrastrukture, poljoprivrede,

industrije, turizma te maloga

i srednjeg poduzetništva

sudionici foruma mogli su dobiti

detaljan uvid u dosadašnje i buduće

aktivnosti usmjerene razvoju

te regije. No, uz praćenje predavanja

sudionici su pronašli vremena

i za neformalna druženja i

razgovor. l

Hotel Histria bio je domaćin Prvoga gospodarskog foruma Istre

Loredana Krbavčić i Aldo Ukanović Milenko Vidulin, Jasna Jaklin Majetić i Vera Radolović Miljenko Brnić i Cvijetko Vretenar

22

Lider | 27. travnja 2007.


Gospodarski forum Istre

Načelnik Općine Pićan Branko Ružić i ravnatelj APIU-a Slobodan Mikac u razgovoru

Istarski župan svoja je razmišljanja izmijenio i s članom Poglavarstva Tuliom Demetlikom

Boris Miletić, Ivan Jakovčić, Stjepan Mesić i Damir Polančec prije početka foruma

pronašli su vremena za razgovor uz kavu

Strateški projekti na forumu izazvali su veliku medijsku pozornost

Tomislav Kovačević, pomoćnik ministra Ivan Bračić i Darko Lorencin

Branko Ružić s Veljkom Ostojićem i gradonačelnikom Umaga Vladom Kraljevićem

Mladen Diklić, Smiljan Ujčić i Albino Jurman

Ivica Kralj sa Zorom i Mirkom Kliman

Direktor pulske plinare Dean Kocijančić i voditelj projekta

Rockwool Adriatic Bartosz Stentoft

www.liderpress.hr | Lider 23

More magazines by this user
Similar magazines