PROMIDŽBA, A NE BRIGA ZA ČOVJEKA I OKOLIŠ- FSB

PROMIDŽBA, A NE BRIGA
ZA ČOVJEKA I OKOLIŠ
Do sada sam višekratno
primio prezentaciju pod
naslovom:
TheDangersof_PlasticsBags
Ta prezentacija nije u funkciji
zaštite okoliša i prava čovjeka.
Ona je u funkciji ostvarivanja
profita dizajnerice Anye
Hindmarch. Platnene vrećice
također teško opterećuju
okoliš i čovjeka.

ISPRAVNO JE
Plastična sam vrećica, međutim uvijek
Ja sam me plastična ponovno vrećica, ali možeš upotrebljavaj me uvijek ponovno idiote upotrijebiti
Upotrebljavaj me odgovorno

Tko je autor ovog komentara
• Prof. dr. Igor Čatić je nosilac International
Education Award, Society of Plastics Engineers
(1998.). Predavao proizvodnju plastičnih i
gumenih dijelova od 1972. Prvi članak o tome
kako gospodariti s PVC plastenkama objavio 19.
siječnja 1967.
• Na kraju su navedeni argumenti zašto da
plastičnim vrećicama.
• Više podrobnosti o problemu plastičnih vrećica
može se pročitati u knjizi: Tehnika, zaštita
okoliša i zdravlja, Graphis, 2008.

Nisu problem vrećice, nego čovjek
Vjesnik, 29. veljače 2008.
• Hrvatska i međunarodna književnica Tena Štivičić
razumije što znači »Nisam plastična vrećica« Evo
njezina objašnjenja: »Prošle je godine jedan od najvećih
modno osviještenih hitova u Velikoj Britaniji bila ekološka
torba s natpisom I’m not a plastic bag. Dizajnirala ju je
Anya Hindmarch, prodavala se za pet funta, nosili su je
svi koji drže do sebe, mode i okoliša da bi promicali
smanjivanje korištenja plastike. Jasno, tek mjesecima
poslije izašlo je na vidjelo da je I’m not a plastic torba
šivana u Kini i da su koristili jeftinu radnu snagu. I da je
mali Chang svojim dvanaestogodišnjim prstićima cijele
bogovetne dane prišivao ekološki osviještena slova na
tkaninu, u zamjenu za zdjelicu riže. Kad su je upitali kako
to objašnjava, dizajnerica je odgovorila da ona nikad nije
ni tvrdila da ne koristi jeftinu kinesku radnu snagu, ta
torba i nije nastala da bi promovirala ljudska prava - nego
zaštitu okoliša.«

MANIPULACIJA
• Slike koje ćete sada vidjeti su tipičan
primjer kako se manipulira u funkciji
profita, a ne, istinske zabrinutosti za
čovjeka i okoliš. One su u osnovi
vjerodostojne. Plastičnim vrećicama nije
mjesto u prirodi ili morima. Mogu se
oporabiti materijalno, dakle recikliranjem ili
energijski, jer su zamrznuta energija. A
platnene vrećice teško opterećuju okoliš
tijekom proizvodnje. Posebno, jer traže
poljoprivredne površine, ogromne količine
vode i pesticida te energiju za proizvodnju
vlakana.

KADA PREGLEDATE IZVORNU
PREZENTACIJU, PROČITAJTE I
SUPROTNE ARGUMENTE
Neki komentari umetnuti su u
izvorne tekstove

Američki Zavod za zaštitu okoliša
procjenjuje da je godišnja svjetska
potrošnja plastičnih vrećica između
500 i 1000 milijardi komada.
National Geographic News, 2. . rujna 2003.
Kako su došli do tog podatka Kakav je to raspon 1 prema 2
Stvarno je realnija brojka od 500 milijardi vrećica godišnje,
kako pokazuju naši i izračuni

Manje od 1 % vrećica se reciklira.
Vrećicu je skuplje reciklirati
nego napraviti novu.
Nijemci sakupljaju u sustavu Zelene točke oko 97 % vrećica
Christian Science Monitor

“Neumoljiva računica recikliranja
plastičnih vrećica
ica: prerada jedne tone
stoji 20 000 kn, , a dobiveni reciklat
160 kn.”
vrijedi samo 160 kn
Jared Blumenfeld, , direktor Ureda za okoliš
San Francisca
U Hrvatska H
se plaća a 1500 kuna nadoknade za
za jednu tonu proizvedenih vrećica. Ako se
spale polietilenske vrećice oslobađa se velika
količina ina energije. Izgaranjem 1 kg polietilena
razvija se toplina od oko 45,5 tisuća a kJ.

Pa…
Što se onda događa s njima

Istraživanje iz 1975. . kaže e da se s prekooceanskih
plovila godišnje bacilo oko 4 milijuna tona plastike.
Smetlišta ta nisu zagušena plastikom, jer većinom završi
u oceanima. (Prestari(
podatak, vjerojatno više.
Međutim čovjek baca plastične proizvode u mora, a to
je njegova kriva odluka.)
Američka nacionalna akademija znanosti

Lažna slika, ovu
vrećicu je zavezao
čovjek. Vidio sam
dvije u Makedoniji
zavezane na isti
način (2008.).
Vjetar raznosi vrećice
ice…
Ne bacaj vrećice u prirodu

…posvuda po kopnima – ne bacaj vrećice u prirodu

Lažna slika
Odakle i PET-plastenka oko vrata
…morima, jezerima i rijekama.

Kanalizacija ih odnosi u mora.
Kanalizacija odnosi i platnene i papirnate vrećice u mora, ako ih se tamo baci.
Tu se vidi svega više nego polietilenskih vrećica, ali dosta plastike kojoj tu nije mjesto ako
sakupljate organizirano plastični otpad. Hrvatska ima bolje organizirano sakupljanje od mnogih.
- CNN.com/tech
/technology, 16.prosinca
2007.

Točno, najčešće ih bacaju kruzeri
Plastične vrećice plutaju morima i sjeverno od
Arktičkoga koga kruga, a južno sve do Falklandskog
otočja. Ima ih puno i u Jadranu, daleko od obale
British Antarctic Survey

Plastične vrećice
čine preko
10 % otpada koji ocean naplavi na američku obalu. Što je
ostatak Po podatcima iz ove prezentacije maksimalna količina
ina
polietilenskih vrećica je oko 1,5 kg/godišnje/stanovniku
Državni program za praćenje naplavina

Plastične vrećice razgrađuju se na
svjetlosti: polako se raspadaju u
manje, otrovnije petropolimere
Totalna glupost. Što su to manji
petropolimeri
Je su li to polimeri načinjeni od
proizvoda prirode, prirodnina:
prirodnog plina ili nafte. Možda
je još bolji naziv fosilna plastika.
Nema dokaza da su polietileni
otrovni.
CNN.com/tech
/technology, 16. . prosinca 2007.

Netočno, polietilenske vrećice stabiliziraju odlagališta, djeluju korisno
koji polako truju tlo i vodu.
CNN.com/tech
/technology, 16.prosinca
2007.

Posljedica: mikroskopske otrovne čestice ulaze u
hranidbeni lanac.
Riba, bilo koja životinja, pa i čovjek mogu pojesti polietilenske čestice ali ih ne mogu
provariti. Polietilen ulazi u probavni sustav i izlazi iz njega nepromijenjen. Ne postoje
štetni proizvodi probave polietilena i nema prijenosa u tkivo životinja.
Što više, polietilen ima
odobrenje Food and Drug
Administration za pakiranje
lijekova i hrane (npr. mlijeka
i mliječnih proizvoda).
D. Stoiljković
Svet plastike i gume 3/2009.
CNN.com/tech
/technology, 16.prosinca
2007.

Ima negdje natpis: 100 000
sisavaca pogiba godišnje zbog
vrećica
• Rezultat pogreške, treba pisati
ribarskih mreža. Radi se o
poliamidnim, popularno najlonskim
ribarskim mrežama. To je također
cijenjena plastika od koje se rade
ženske čarape, najlonke. Upravo vidio
reklamu za majlonske (mške najlonske
gačice)

Za životinje u divljini posljedice su
katastrofalne. Po čemu katastrofalne
World Wildlife Fund poznato u interesu najmoćnijih nijih provodi
vrlo dvojbene akcije
Izvještaj
World Wildlife Funda iz 2005.

Ptice ugibaju zarobljene plastikom.
WWF je poznati manipulator. Montirana slika
Izvještaj
World Wildlife Funda iz 2005.

I ovo nije prirodna slika

Gotovo 200 morskih vrsta, uključuju
ujući
kitove, dupine, tuljane i kornjače,
ugiba zbog plastičnih vrećica.
Je li rađena obdukcija ovog uginulog
sisavca
Izvještaj
World Wildlife Funda iz 2005.

Misleći i da su vrećice hrana,
životinje ih jedu i ugibaju.
U Zagrebu postoji pas-plastičar. Igra se s PET-plastenkama, na kraju odvije
polietilenski čep, izgrize ga i proguta. Ništa mu se ne dogodi.
Izvještaj
World Wildlife Funda iz 2005.

Pa…
Što nam je činiti

Nešto ste zaboravili
• Ako navučete plastičnu vrećicu preko
glave, može doći do zagušenja i
smrti. Zato spriječite djecu da navlače
preko glave plastične vrećice. To i
piše na nekim vrećicama.

Koristimo li platnenu vreću,
tjedno uštedimo u
6 plastičnih.
Odakle vam taj podatak Možda biste uštedjeli 10 ili 3.

Ili 24 vrećice mjesečno.

288 vrećica godišnje ili 1,5 kg/god. otpada po stanovniku u
Hrvatskoj. Elektro- i elektroničkog, kog, uključivo opasni je
istodobno 6,6 do 10 kg/god.
Upadnica (breaking news)
U Zagrebu se potroši godišnje oko 58,5 milijuna vrećica kako je objavio predsjednik
Zagrebačkog ogranka HSS-a Darko Vuletić. U redu, oko 60 vrećica po stanovniku
Zagreba godišnje, dakle oko 300 grama otpada. A u 2009. je potrošnja plastike u
Hrvatskoj bila 72 kg/stanovnika. Što je s ostatkom

U prosječnom ljudskom vijeku,
to je 22 176 vrećica.

Kada bi samo svaki peti građanin Hrvatske
prestao koristiti plastične vrećice,
sljedeća a bi generacija u prirodi zatekla
199 588 400 000 (~ 200 milijardi) vrećica manje.
NETOČAN RAČUN,
VIDI IDUĆU
STRANICU

Kada bi svaki stanovnik Hrvatske potrošio u svom
životu
22 176 vrećica bilo bi to uz 4,5 milijuna
stanovnika ukupno 99 792 000 000 (~ 100
milijardi) vrećica. Pogledajte podatak s prošle
stranice, kako se manipulira s podatcima.

Bangladeš je zabranio plastične vrećice.
Prema podatcima njemačkih stručnih udruge, zemlje koje su
donijele odluku o zabrani su u pravilu nerazvijene ili imaju
problema s gospodarenjem otpada u cjelini (npr. Italija).
MSNBC.com, 8. . ožujkao
ujka, , 2007.

Kina je ukinula besplatne vrećice.
CNN.com/asia, 9.siječnja, , 2008.

Irska
je 2002. godine, prva u Europi,
uvela porez na plastične vrećice,
do danas im je potrošnja pala za 90 %.
BBC News, 20.kolovoz
2002.

Ruanda je 2005. godine
zabranila plastične vrećice.
Associated Press

Izrael, Kanada, zapadna Indija, , Bocvana
cvana,
Kenija
ija, Tanzanija,
a, Južna Afrika, Tajv
jvan
i
Singapur također su zabranili plastične
vrećice ili će e to uskoro učiniti. u
Ovo je opisana
vrećica
dizajnerice Anye
Hindmarch
PlanetSave.com, 16. . veljače 2008.

San Francisco je 27. ožujka o
2007. zabranio
plastične vrećice
kao prvi grad u SAD-u.
NPR.org (National Public Radio)
Ovo je torba vrlo trajna i načinjena je od netkano tekstila. Lijepo izgleda. Od nedavno
se mogu kupiti i kod nas takve kineske torbe. One su načinjene od polietilena ili
polipropilena, istih ili sličnim materijala od kojih se prave i vrećice

Oakland i Boston
razmatraju zabranu.
The Boston Globe, 20. . svibnja 2007.

Plastične vrećice se izrađuju od polietilena,
plastomera koji se može e proizvesti od nafte ili
prirodnog plina (oboje su proizvodi prirode).
Nema zapreke da
načinite polietilen od
kukuruza ili šećerne
trske. A kako se
dobiva vlakno za
platnenu vrećicu
Uzgojem se troši
zemlja i energija za
uzgoj. A djeca gaze
po kiselini u Indiji.
CNN.com/tech
/technology, 16. . prosinca 2007.

VRSTE VREĆICA
Pamučna
vrećica
(pamuk)
»Ja nisam
ni
najlonska
ni
PVC-
vrećica
ica«
Papirnata
vrećica
(celuloza)
»Ja sam
polietilenska,
eventualno
plastična
vrećica
ica«
(prirodni
plin, nafta)

HRVATSKI PROFESIONALNI
POGLED NA PLASTIČNE VREĆICE
Znate li o kojim se plastičnim vrećicama
uopće e radi
• Ako prihvatite izraz plastic bags, , borite se i
protiv modnih torbica od PVC-a, npr.
poznatih pod nazivom skaj.
• Borite se zapravo protiv polietilenskih
vrećica s ručkama. Koje štede tlo za
prehranu, a prave se od prirodnih tvari.

USPOREDBA VREĆICA
• Papirnate, platnene i polietilenske
(plastične) vrećice su polimerne
vrećice.
• Tragovi:
– sada su u modi tragovi (e. footprints),
vodni trag, ugljikov trag itd.
– kakvi su tragovi za navedene
materijale

Analiza životnog ciklusa vrećica
• Najbolje rješenje enje vrećica za kupovinu je
polietilenska vrećica koja se više e puta iskoristi i
koja na kraju završi i kao vrećica za smeće.
e.
• Ali i jednokratna plastična vrećica bolja je od
jednokratne papirnate i biorazgradljive vrećice.
• Kolovoz 2009. – IFEU institut, Heidelberg - LCA
vrećica za smeće najbolje su vrećice od
recikliranog PE, slijede vrećice od novog PE;
pretpostavljene ekološke ke prednosti bioplastičnih
materijala nisu potvrđene.

TRAGOVI / 1
• Tragovi se određuju s pomoću
indikatora utjecaja na okoliš.
– Potrošnja materijala ima sljedeće
indikatore. Papir 22, pamuk 2, PE 1.
Dakle, potrošnja papira ostavlja više od
20 puta veći trag od PE-a.
– Efekt staklenika: papir ima faktor 30,
pamuk 6 a PE-LD samo 3. Na
stakleničke plinove papirnate vrećice
utječu 10 puta više od oni načinjenih od
PE-a.

TRAGOVI / 2
– Faktori za iscrpljenje prirodnih resursa su za
papir 0,28, pamuk 0,02, a PE 0,045. Dakle,
papir iscrpljuje prirodne resurse više od šest
puta.
– Eutrofikacija (utjecaj emisije nitrata i fosfata u
okoliš: vodu i zrak). Papir ima faktor 0,025,
pamuk 0,01, a PE 0.
– Neka sada netko objasni zašto su papirnate ili
pamučne vrećice bolje od polietilenskih.
Vjesnik, 30. listopada 2009.
– Ugljikov trag cjelokupne plastike je 1,3 posto.
Najviši udio u tom tragu je onaj kućne
potrošnje plina, nafte i ugljena, 15 posto.
Slijedi rekreacija i dokolica, s punih 14 posto.

HOĆETE LI UKINUTI SPORT I
OSTALE OBLIKE REKREACIJE
I DOKOLICE

Vrećice / 1
Pamuk - jaki vodni trag (velika potrošnja vode)

Vrećice / 2
Eutrofikacija - emisije nitrata i fosfata u okoliš (vodu i zrak)

Zašto je nestalo Aralsko jezero / 1
• Među favoriziranim uzgojenim proizvodima je
svakako pamuk, visoko cijenjeni prirodni
materijal. Zapravo uzgojeni.
• Za uzgoj pamuka potrebnog za izradu jednog
para traperica treba potrošiti 350 grama
pesticida i ostalih poljoprivrednih kemikalija i 10
tona sve oskudnije vode. Zaista je pamuk žedna
biljka - za običnu majicu potrebno je 2,5 tone
vode. Međutim, za pravljenje te iste majice
potrebno je 1,7 kilograma fosilnih goriva, emisija
ugljikova dioksida je četiri kilograma, a njezina
pohrana je jednaka vrijednosti od 450 grama
otpada na odlagalištu, kako je to pokazalo
istraživanje stručnjaka sa Sveučilišta u
Cambridgeu.

Upadnica (breaking news)
ARALSKO JEZERO
Posljedica uzgoja prirodnog pamuka (2011.)

Zašto je nestalo Aralsko jezero / 2
• Koliko nas stoji naša »zelena osviještenost« U Velikoj Britaniji je
prosječna cijena pamučnih majica oko sedam funta. Cijena pamuka
je samo 0,55 funta, a proizvodna cijena oko 2,65 funta. Dakle, to
»zadovoljstvo zelene osviještenosti« stoji nas samo 60 posto od
prodajne cijene. Dovoljno visoka provizija da se plati marketing i
razne organizacije koje organiziraju te »godine prirodnih vlakana« ili
»sve iz polja«. A o ekološkoj šteti zbog boja da se i ne govori.
• Za proizvodnju tekstila treba 10 puta više energije nego za istu
količinu stakla. Staklo se uredno oporabljuje. Zašto ne i tekstil
Vjesnik, 11. siječnja 2009.
• Evo još jedne poučne priče. Godine 1960. četvrto najveće svjetsko
jezero bilo je Aralsko u Kazahstanu. Onda je netko ispred jezera
počeo uzgajati rižu i pamuk. Tijekom godina praktički je nestalo,
slanost je višestruko povećana udvostručena, a svakodnevno se
raspršuju tone i tone soli i pijeska u polumjeru od 450 kilometara.
Trenutak spoznaje, HT, 7. siječnja 2009.

Manje plastičnih vrećica
–
manja ovisnost o nafti ili prirodnom plinu.
Niste ništa naučili o pretvaranju hrane u gorivo. Cijena hrane raste, ali i nafte.

Kina će, zahvaljujući i zabrani besplatnih
plastičnih vrećica, godišnje uštedjeti u
čak 37 milijuna barela nafte.
CNN.com/asia 9. . siječnja
2008.

JESTE LI NEŠTO UOČILI
• Uporabu plastičnih vrećica zabranile su ili
ograničile uglavnom siromašne i nerazvijene
zemlje Zašto
• Zašto probleme s vrećicama nemaju vodeće
zemlje u preradbi plastike, npr. SR Njemačka
• U EU samo Irska, te djelomično Italija,
Francuska i Velika Britanija nisu zadovoljne s
plastičnim vrećicama.
• Hrvatski potrošači su sa 70 % glasova poduprjeli
uporabu konvencionalnih plastičnih vrećica
(Vjesnik, 4. travnja 2007.)

Ako niste znali:
• Italija je zbog zabrane došla u sukob s
europskom pravnom stečevinom. Zato ju
je Europsko udruženje prerađivača
plastike tužilo Europskoj komisiji.
• Zašto Francuzi nisu usvojili 2007. zakon o
zabrani»Tada je ADEME, francuska
agencija za okoliš i atomsku energiju,
provela istraživanje koje je pokazalo da s
motrišta zaštite okoliša biorazgradive
vrećice nemaju nikakvu prednost.«
PlastiscEurope 11. siječnja 2011.

Promjena je u vašim rukama!

KAKO SE PLASTIČNE VREĆICE MOGU
USPJEŠNO UPOTRIJEBITI / 1
• mogu se preklopiti (smanjenje obujma) i
višekratno koristiti kao i platnene
• može se u njih staviti vlažni sadržaj
• mogu se iskoristiti kao sekundarna vrećica
za odlaganje smeća u kontejnere.
Namjenske vrećice za smeće također su
od polietilena.
• mogu se sakupljati i reciklirati za nove
namjene

KAKO SE PLASTIČNE VREĆICE MOGU
USPJEŠNO UPOTRIJEBITI /2
• djeluju stabilizirajuće na tlo na
odlagalištima
• mogu se energijski oporabiti (spaliti). Gore
bez ostatka a ogrjevna moć im je viša od
one kamenog ugljena.
• ne treba ih prati kao platnene (energija,
deterdženti).
• pridonose efektu staklenika s punih 0,04
(nula cijelih nula 4) posto.

BIORAZGRADLJIVE VREĆICE SU
ŠTETNIJE OD OBIČNIH / 1
Postoje tri osnovne vrste biorazgradljivih
vrećica:
• biološki se razgrađuju tijekom kompostiranja
(aerobna razgradnja)
• razgrađuju se djelovanjem mikroorganizama
(anaerobna razgradnja)
• razgrađuju se zbog dodataka u konvencionalnom
materijalu (npr. djelovanjem UV svjetlosti ili vode)
– nisu definirani normama!

BIORAZGRADLJIVE VREĆICE SU
ŠTETNIJE OD OBIČNIH / 2
• Na deponiju razgradnja traje puno dulje od
vremena predviđenog normom (2 do 3
mjeseca), a plinovi koji se stvaraju razgradnjom
mogu biti opasni za okoliš (vode, tlo i urod).
• Polietilenske vrećice na deponiju djeluju
stabilizirajuće jer ne opterećuju okoliš upravo
zbog svoje spore razgradnje!
• Skupno biorazgradljive vrećice više opterećuju
okoliš od konvencionalnih.

ZAŠTO PROGANJAM0
POLIETILENSKE VREĆICE
• Kako objašnjava takvu nepotrebnu hajku protiv
polietilenskih vrećica George Monbiot
• »Manipuliranje plastičnim vrećicama je
jednostavno za vlade, trgovce i kupce. Ako
naplaćuju vrećice, trgovci će dopunski zaraditi, a
kupci će se osjećati kako su ekološki osviješteni
i pridonose očuvanju našeg planeta. Vrijeme je
za promjenu u promišljanju; plastične vrećice
srećom nisu pokora planeta, njihovo je najveće
zlo što odvlače našu pozornost od hitnijih
stvari«.
Guardian, 8. travnja 2009.

UMJESTO ZAKLJUČKA
Irena Vrkljan: Pisma mladoj ženi, Konzor,
Zagreb 2003., str. 93.
• Vrećice su tada bile od platna i neki nekih krpa, kasnije
su iz zamijenile sve ove nove, od plastike, s velikim
slovima raznih proizvoda na sebi.
• I tako smo i svi mi »ljudi s vrećicama«, svejedno nosimo
li u njima naše prnje ili ideje. Te su plastične vrećice
danas pravi znak našeg vremena, svih onih koji su kupci
ili koji hodaju po blatu i nasipima uz rijeke. Plave
vrećice, crvene, bijele.
• U Berlinu i često nose stranci i mladi Bill.
• Pohranjujemo u njima ono što u starim stanovima
želimo sačuvati od vlage, tako poneki put i papire,
pisma. A na papirima piše ono što je bilo ili što će ostati.