o_19brfhhbs16rip2f18iidaq1v64a.pdf
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
t hnomon PULA. YUGOSLAVIA<br />
@r:---- - - - - - - --,<br />
I E<br />
SOLARN APARATI<br />
ENE R G I JA SUN C A J E U V A S I M R U K A M A<br />
Energetska nam buducnost nHe nimalo sVijetla.<br />
Rezerve nafte polako nestaju a uran i ugljen sve su manjg<br />
ekoloski podobni. No, preostaje nam nepresusiv cists i besplatna energija sunca u<br />
izvor - sunceva energija nsslm je rukama.<br />
O<br />
d svih solarnih sistema najekonornicni<br />
. ji su oni za pripremu topla vode . U pul<br />
skom TEHNOMONTU na tom je podrucju<br />
postignuta zavidna kvaliteta, asortiman je<br />
bogat a potrainja stalno raste .<br />
Ako se proizvodnja godisnje povscava za 20 2 3<br />
posto uz novosti, promjene i nadopune sistema<br />
nema bojazni za buducnost. Niz hotela, kampova<br />
i turistickih naselja, od Kanfanara do Dubrovnika<br />
vee je opremljeno nekim od solarnih<br />
uredaja ovog proizvodaca,<br />
Trenutna je novost masovna proizvodnja<br />
TEHNOMONTOV salamisistern THERMOSOLE zapripremu topIe vade.<br />
novog tipa solarnog spremnika kop ima . kao i<br />
prethodni, jednu iii dvije ogrjevne spirale koje se mogu zarnijeniti i<br />
cistiti jer su ugradene s prednje strane s rastavljivim prirubnickirn<br />
spojem pa se lagano vade i demontiraju. Jasno, u kompletu je i<br />
toplinska izolacija, slektricni grijac, kao i sva ostala regulacijsko-up<br />
SOLARNI MODUL SM15<br />
ravljacka oprema pa ovaj uredaj treba samo spojiti na instalaciju.<br />
• kornpektni sklop koji sadlii<br />
TEHNOMONT je medu prvima u Jugoslaviji poceo proizvoditi so<br />
ekspanzijsku posudu,<br />
larne module pa je i to dokaz inventivnosti. Solarni modul sadrzi<br />
clfk ulacijsku crpku, sigurn osni<br />
ekspanzijsku posudu, cirkulacijsku crpku i ventile. U sistemu THER<br />
vontil, zasune, nepovratni vontil,<br />
MOSOLE su sva tri elementa i treba ga samo prikljuciti na instalaciju<br />
stnvim: za punjenje i prainjonje<br />
potrosns tople vode. Osim kolektora tip SKT 40 postoji i model SKT<br />
W dva termometra i manometar.<br />
50 koji ima malo drukciji apsorber (aluminijski profilirani lim i bakrene Svu je spojeno a prikljuCCI su<br />
c'jevi) a verzija SKT 50 Sima poseban selektivan premaz, taka C;1<br />
/oIC) 25 (0 I")<br />
rr.oze raditi i pri visim temperaturama.<br />
Kompletiranje ovog sistema je vrlo<br />
jednostavno pa ako vidite naprimje r na<br />
susjednom krovu tri kolektora TEH NO<br />
MONT SKT 40 znaci da je rijec 0 sistemu<br />
TERMOSOLE 33 (3 kolektora i spremnik<br />
ad 300 litara).<br />
Ovakvi investicijski zahvati isplate se<br />
smanjenjem troskova za energiju u toku<br />
cetiri do osarn godina sto ovisi 0 klimatskim<br />
uvjetima i rezimu potrosn]e vode.<br />
No, stsdnja energije nije nuzna samo zbog<br />
smanjenja troskova vee je i zalog boljoj<br />
buducnosti jer je glavni uvjet za ocuvanjs<br />
okolisa, (bi) .<br />
~ tehnomont<br />
DOUR "MONTAZA" "Solsrna oprems"<br />
52000 PULA, Industrijsks 27<br />
Telefon: 052123-444,<br />
telex: 25231 YU TMP PU<br />
'1/<br />
50LARNI80JLER 58 301 j<br />
I 58302<br />
i ' sadriaj bojlera 300 titara 5<br />
jednim izmjenjivacem lop/ine<br />
'J.' ~.:- to od 1,63 In' (S8 301) ill dva<br />
'"'~.,. ~"'r4<br />
• ~ ., ., v " to izmjenjivaea Iop/ine 1,63t 0,7<br />
'I- In'(S8302). Ugraden jei el-<br />
AAA~AAr<br />
ektrogrijac 1500 WIesv; up-<br />
VY~YYV<br />
.... . ./<br />
ravljacko-regulacijski elemenD.<br />
Oznake<br />
Broj<br />
osoba<br />
C<br />
5!<br />
C:=:=--.,<br />
Broj kolektora<br />
SKT 40<br />
50LARNI KOLEKTOR SKT<br />
40<br />
• ravni ploeas& ko/eklor ima<br />
bakreni apsorber, kaljeno<br />
stakJo i kue;ste<br />
'dimenzije1964x 1034 r86cm,<br />
solama povrSina 1,9 ' m2a<br />
masapraznog je 49 kgdokje<br />
sadri aj Ilu;da 1, 5 litara<br />
, pnkljueci - dvijaspoJnlceza<br />
bakrene cijevie 12mm<br />
Sadrza]<br />
solarnog boJlera<br />
THERMOSOLE 23 do 4 2 300 I<br />
THERMOSOLE 33 5do 6 3 300 I<br />
THERMOSOLE 46 7do 8 4 2x300 I<br />
THERMOSOLE 56 9 do 10 5 2x300 I
oll,n-ll"'tt '"a za grijanje<br />
~~~ e ·d obrog grijanja<br />
tiilU dto~olacija<br />
·
"<br />
SVE 0 GRIJANJU-nwidn<br />
takav naslov zuuci pretenciozno. Ali ovo posebno izdanje<br />
magazina SAM nastaloje na temelju petnaestogodisnjeg<br />
iskustva koje smo kao redakcija stekli u kontaktu s<br />
cuateljima. Magazin SAM objavljivao je niz napisa 0<br />
grijanju i informacija 0 proizvodima iz tog podrucja. Toje<br />
poticalo niz pitanja citatelja, a ovo izdanje je zapravo<br />
jedan veliki odgovor na njih. Nastojali smo dati pregled<br />
raznovrsnih proizvoda i niz saojeta, tako prezentiranih da<br />
su korisni i profesionalcima i zanimljivi samovcima.<br />
Autorprojekta i<br />
teksta je dipl. inz.<br />
BRANKO ILJAB, koji<br />
je zahoaljujuci suojim<br />
napisima u magazinu<br />
SAM postao poz nat<br />
kao strucnjak za to podrucje,<br />
pa je postao i<br />
suojeursna medijska licnost<br />
pojaoljujuci se u<br />
raznim TV i radioemisijama.<br />
Baoeci seproblemima grijanja..stednje energijc i<br />
racionalizacijom troshooa grijanja, a uz to prateci novosti<br />
u svijetu i sudjelujuci u radu raznih simpozija, inzenjer<br />
Iljas svoja saznanja na jednostavan i popularan naciti<br />
prenosi sirokom. krugu citatelja rnagazina SAM, a isto<br />
tako brojnom auditoriju raznih TV i radioemisija. Uz<br />
njega na ovom projektu je radila i ekipa suradnika<br />
magazina SAM, a svi zajedno ulozili su mnogo vremena i<br />
truda s osnovnom namjerom da se svima nama pomogne<br />
kako bismo uz sto manje troshoua uziuali blagodati<br />
grijanja. Osnovna komponenta svakog doma je njegoua<br />
toplina. U doslovnom i prenesenom znacenju tih rijeci. Za<br />
prvo vam mi nudimo rjesenja u ovoj knjizi, a za drugo se<br />
morate sami pobrinuti.<br />
Dakle, s najboljim namjerama i s najboljim<br />
zeljama za toplinu nasili domova.<br />
Srdacno Vas~ M"<br />
Izdavaeko-poslovni centar<br />
41000 Zagreb, Avenija Borisa Kidrica 2<br />
Telefon: (041)528·460, 528-462, 528-507<br />
Telefaks: (041)522-802,<br />
teleks: 22328 yu sam zg<br />
Direktor i glavni i odgovorni urednik<br />
I\"A.N KREUTZ<br />
SVE 0 GRIJANJU<br />
Specijalno izdanje SAM SVOJ MAJSTOR<br />
Autor projekta i teksta: dipl. inz, Branko Iljas<br />
I Urednik izdanja: Tomislav Toth / <br />
Strucna redaktura: Josip Luka Pavlinusic<br />
Uredenje i obrada teksta: Lidija Oreskovic<br />
Gr-aficko uredenje: Mario Hodak i<br />
Tomislav Toth<br />
Xa slovna stranica: Tomislav Toth<br />
Tehnicko uredenje: Mirjana Mecava,<br />
Lovorka Crha i<br />
Jadranko Markee<br />
Crtezi: Jad a nko Markee<br />
Unos teksta: Zdenka Jazbinsek<br />
Craficka obrada: DTP Apple Macintosh<br />
Voditelj DATA-centra: Marija Bozicevic<br />
Dokumentalisti: Irena Majevskij i<br />
Marjeta Kerovec<br />
Uredriik za marketing i propagandu:<br />
I :\iH'5 Kraljevic<br />
I Agencijske usluge: "Energetika-marketing"<br />
Pornocnik direktora za ekonomske<br />
posIove: dipl. oecc Rajka Smolek<br />
Administrator: Ana Koren<br />
Predsjednik Savjeta IPC SAM:<br />
prof dr. Darko Maljkovic<br />
Izdavac: i.p.c, SAM<br />
Tisak: TCR DELO 1990.<br />
Copyright IPC SAM<br />
Medunarodna prava posredovanjem VPA.<br />
Rukopisi, slike i crtezi se ne vracaju. Autorska<br />
prava su zasticena. Zabranjuje se svako<br />
pretiskavanje i prenosenje bez odobrenja, u<br />
cijelosti i u izvacima. Oslobodeno poreza na<br />
promet odlukom Republickog komiteta za<br />
prosvjetu, kulturu, fizicku i tehnicku kulturu<br />
SRH 1604/1-1975. Savjeti su izradeni na osnovi<br />
iskustva i strucnog znanja nasih suradnika s<br />
namjerom da pomognu Citateljima, ali ne<br />
mozemo preuzeti bilo kakvu odgovornost u<br />
slucaju neuspjeha.<br />
(<br />
6 GRIJANJE
NARUDZBENICA<br />
SAM SPECIJAL- SVE 0<br />
GRIJANJ U 90 .<br />
Narucujern knjigu<br />
T Z<br />
va<br />
od poilu do v rande<br />
po prctplatnoj cijeni - 20 posto<br />
jcftinijc kom , cijena po<br />
primjerku 350 d + postarina.<br />
Ukupna cijena .<br />
Molim da mi jc po izlasku iz tiska<br />
knjigu posaljetc pouzecern na<br />
adresu:<br />
Ime i prezimc<br />
Ulica i broj<br />
Postanski broj i mjcsto<br />
Datum<br />
Vlastorucni<br />
potpis<br />
Narudzbenicu citko popunile<br />
posaljite na ad resu nase<br />
redakcije: i.p.c. SAM, Avenija<br />
Borisa Kid rica 2/8B, 41020<br />
Zagreb.
Za prikladno odjevene osobe<br />
koje obavljaju posao u sjedecem<br />
poloiaju,bez vdih fiziCkih<br />
napora, najzdravija je sobna<br />
temperatura zraka<br />
izmedu 20 i 21°C.<br />
¥ "T" i : 'T'4 ~V('~ H;F'*<br />
. ~ p. ~ fK ~i Pt:.&<br />
~, . ~_ . ~ ~~", l ... ",. »:~ :::~ %i::e:,:<br />
~<br />
8 GRIJANJE<br />
1 TOPLINA<br />
ZIVOT ZNACI<br />
LJUDSKO TIJELO JE SA VRSEN STROJ<br />
Covjek, sisavci i ptice imaju izuzetno svojstvo da u svim uvjetima odrzavaju<br />
gotovo istu tjelesnu temperaturu. Nasuprot tomu neka bica, kao ribe, gliste i sl,<br />
neprekidno mijenjaju tjelesnu temperaturu odnosno prilagodavajuje temperaturi<br />
okoline.<br />
Temperatura ljudskog tijela iznosi 36,5 do 3TC i covjek je stalno odrzava bez<br />
obzira na vanjske klimatske uvjete koji se krecu u sirokorn rasponu od +53°C u<br />
Sahari pa do -72°C u Sibiru. Cak mala promjena temperature tijela znak je da<br />
nesto nije u redu i obicno vee zurimo lijecniku.<br />
Toplinu kojom odrZavamo svoju zivotno bitnu temperaturu dobivamo izgaranjem<br />
hrane uz prisutnost kisika. Dakle, i mi smo pee u kojoj stalno plamti tiha<br />
vatra. Sva proizvedena toplina ne ostaje u nama, vee se jednim dijelom predaje<br />
okolini. Kada ~ovjek ne bi odavao toplinu (kada bismo tijelo savrseno toplinski<br />
izolirali) onda bi u tijelu rasla temperatura za priblizno l°Cfh, tako da bi zajedan<br />
dan narasla na oko +60°C. S obzirom da covjek umire pri temperaturi od 42°C,<br />
takva bi situacija bila kobna. Toplinski udar pri povisenju temperature kao i tty.<br />
bijela smrt kada je covjek izlozen vrlo niskoj temperaturi, a ne moze je kornpen- /<br />
zirati svojom prirodnom automatskom termoregulacijom, ekstremne su temperaturne<br />
varijacije koje zavrsavaju smrcu.<br />
TJELESNI TERMOREGULACIJSKI SUSTAV<br />
Izgaranje hrane uz prisutnost kisika je proces proizvodnje energije koji se zove<br />
i bazalni metabolizam. Tako se u stanju mirovanja proizvede oko 80 Wenergije<br />
ili toenije 1,2 Wlkg tjelesne mase covjeka. Izvor te energije je zapravo u procesu<br />
izgaranja bjelancevina, masti i ugljikohidrata uz prisutnost kisika koji udisanjem<br />
zraka unosimo u tijelo. Covjek ima izuzetno dobro izveden uredaj za regulaciju<br />
topline, tzv. termoregulacijski centar smjesten u medumozgu. Postoji jos i kemijsko<br />
reguliranje kroz upravljanje procesom sagorijevanja hrane, te fiziolosko reguliranje<br />
kroz zracenje i konvekciju topJine te isparavanjern, disanjem,<br />
izlucivanjern.<br />
Kad sobna temperatura padne tako da varn je neudobno, snizava se i povrsinska<br />
temperatura koze, cime je ujedno smanjeno odavanje topline okolnom zraku. Koza<br />
se najezi a zatim drhcu rnisici. Daljnje snizavanje temperature ambijenta moze<br />
dovesti do smrzavanja. Zanimljivo je da se najprije hlade ekstremiteti tj. noge i<br />
ruke (kod mnogih osoba, osobito kod zena, cesto su hladne noge), a tek zatim trup<br />
i glava. 'I'ijelo se kao vrlo savrsen stroj brani tako da cuva svoj vitalni dio. U<br />
obrnutom slucaju kad temperatura okolnog zraka prijede granicu udobnosti tijelo<br />
ce se u pocetku braniti pojacanorn cirkulacijom krvi kroz potkozne krvne We.<br />
Koz a se zacrveni i tijelo pocinje intenzivnije odavati toplinu. Ukoliko to nije<br />
dovoljno rasterecenje stupaju u akciju znojne zlijezde i tijelo se znoji. Kroz proces<br />
isparavanja znoja gubi se mnogo energije (za 1Jitru znoja tijelo utrosi na isparavanje<br />
oko 700 W odnosno 600 kcal odnosno 2400kJ). Ako ni to nije dovoljno da<br />
tijelo dode do normalne temperature, pojavit ce se glavobolja, malaksalost, a u<br />
ekstremnim slucajevima nastupaju grcevi i kolaps. Visoke sobne temperature<br />
znatno smanjuju sadrzaj vlage u zraku pa to cesto neugodno utjece na sluznicu<br />
gornjih disnih puteva (nos, grlo i veliki bronhi), Za pravi osjecaj ugode u prostoriji<br />
treba odrzavati:<br />
• adekvatnu sobnu temperaturu (15 do 22°C)<br />
• srednju relativnu vlaznost (50 do 70%)<br />
• eistocu zraka (dovoljno kisika i dr.)<br />
• ostali uvjeti (srednja temperatura zidova, elektricno stanje i dr.)<br />
SVAKI STUPANJ VISE - NEPOTREBAN TROSAK<br />
Za stednju energije najvaznije je odrzavati primjerenu sobnu temperaturu. To<br />
ne mora uvijek biti temperatura propisana zakonom mada su to cesto i optimalna<br />
rjesenja,
_ _ --- - - - - - - - - TOPLINA ZIVOT ZNACI<br />
1:- - rucljivo je odrzavati slijedece temperature u stanu:<br />
_ rni boravak i radne sobe: IS do 20·C<br />
.:: :-~ a 'a soba: 15 do IS ·C<br />
:-: _- inja i kuhinja s dnevnim boravakorn 16 do IS ·C<br />
.-: _ ao nica: 22·C<br />
ije i zahod: 20·C<br />
:.:.s.'. suo poslije hrane trcskovi energije i grijanja najveci izdatak u dornacin<br />
_ • ajbolje je cesce provjeravati termometar. Mnogi ce reci da su to niske terne,<br />
medutim zimi se u stanu ipak treba adekvatno odjenuti, sto znaci da<br />
~ : .o siediti u kosulji kratkih rukava.<br />
" tite! Sobna temperatura sarno za jedan stupanj (L'C) visa od 20·C trazi<br />
arr osak energije od 6 posto. Pa ako vamje sobna temperatura od 24 do 25·C,<br />
, :e i do 30 posta energije vise nego sto yam treba. A to doista nije malo.<br />
~ :! iznos tako usedene energije mozete kupiti termometar za svaku prostoriju<br />
. .-: pra titi stanje svoje oko1ine i zivotnog ambijenta i stedjeti - bez srnanjenja<br />
-ora.<br />
_<br />
.. ... .<br />
K '~W- . ~. »: ~~ , ~ ,.,. , .~: ·. ·.·' ·.w D ~~ ~ "."W.t,H''''«'.:«H. ,,:%<br />
"~ll«' ~ •n f* ·~H ~ ~ ~ ~~» ;:: t';~$ I J ~<br />
Inienziono iskoristenie energije<br />
bitno narusuie raunoieiu<br />
okoline.<br />
Troikoui saniranja steta<br />
uzrokouanih zagadenjem<br />
okoline su oko sest pula ueci od<br />
ulaganja u zaititu .<br />
.~ ~ ACtKOUNE<br />
-<br />
GRIJANJE<br />
9
Mnoga znania koja smo stjecali<br />
kroz stotieca i koja su cesto bila<br />
usmjerena protiv prirode,<br />
sada treba iskoristiti za njezinu<br />
renesansu ,<br />
Hipokaust - centra/no<br />
grijanje lz antltkog doba,<br />
po ideji je pretec»<br />
dana~nje klimatizacije.<br />
2<br />
PLANIRANJE IIZVEDBA<br />
ZIVOTNOG AMBIJENTA<br />
KAKO JE TO BILO NEKAD<br />
Da bi odrzao najnuzniji uvjet iivota - temperaturu tijela, pracovjek se oblacio<br />
utopIa iivotinjska krzna. Otkricern vatre bitno je povecan komfor tadasnjeg<br />
covjeka. Plarnicci drva pruzali su ugodan boravak u pecini, rna kakva ona bila.<br />
Tada slijedi karboniziranje drva - drveni ugljen, koji ima vecu toplinsku vrijednost.<br />
Vee u antieko doba konstruiran je uredaj za eentralno grijanje, doduse, prirnitivno,<br />
ali po ideji cak preteca danasnje klimatizaeije. Bio je to hipokaust - sistern<br />
koji smatramo prvim eentralnim grijanjem.<br />
Kako to i sarna r ijec kaze (gre. hypo - ispod, kaustos - zapaljen) rijec je 0 nacinu<br />
grijanja pornocu podrumske prostorije u kojoj su se naIaziIi stupovi (pilae) visoki<br />
74 em od opeke iIi glinenih eijevi, oko kojih su strujali vruci dimni plinovi iz lozista.<br />
Loaiste je smjesteno pokraj zgrade, a kao gorivo je sluzilo drvo iIi drveni ugljen.<br />
Kada su se stupovi i strop dovoIjno zagrijaIi, vise se nije loailo. Zatvarao se dovod<br />
vrucih dimnih plinova u hipokaust, kao i otvor za odvod dimnih plinova iz<br />
hipokausta (neka vrst dimnjaka). Tada se u hipokaust pustao kroz posebne otvore<br />
svjezi zrak.<br />
Taj svjezi vanjski zrak strujio je preko zagrijanih stupova hipokausta i kao<br />
topli ulazio u prostorije gdje su boravili ljudi,<br />
U proslosti su se Ijudi osim otvorenim lozistem na drva grijali i na drveni ugIjen.<br />
U posebnim zdjelarna od bronee, bakra iIi mjedi naslagao bi se drveni ugljen, Sve<br />
to pripremalo se izvan prostorije, a kada bi se ugljen usario, unosio se u prostoriju.<br />
Ovakve posude susrecerno vee i kod Starih Grka, a lijepi primjerei pronadeni<br />
su i u Japanu, Kini, Italiji, Spanjolskoj itd. Smatra se da te posude datiraju iz 15.<br />
i 16. stoljeca.<br />
Peci s otvorenim losistima imale su velik nedostatak: dimni plinovi direktno<br />
su se sirili po prostoriji. Zbog toga se loiiste srnjestalo pokraj zida, obzidavalo<br />
i gradio se dimnjak. Tako dolazimo do tzv. kamina, koji u razlicitirn varijantama<br />
egzistira jos i danas.<br />
Peci se stalno razvijaju i usavrsavaju kako bi se dobilo sto bolje odavanje topline<br />
i sto bolja regulaeija temperature. Tako se u 18. stcljecu u Engleskoj pojavljuje<br />
prvo eentralno grijanje vodenom parorn, au Franeuskoj toplom vodom, koje tek u<br />
19. stoljecu dozivljava pravu evolueiju.<br />
U isto vrijeme biljezirno i zaeetak daljinskog grijanja vrelom vodom u zatvorenim<br />
sistemima pod tlakom iz kojih se razviIo daljinsko grijanje kompletnih gradskih<br />
cetvrti, pa i eijelih gradova kao najsuvremeniji oblik zagrijavanja prostorija.<br />
ZAGRIJAVANJE STUPOVA<br />
ZAGRIJAVANJE PROSTORIJE<br />
• II . • ; •<br />
; /....<br />
. . 0<br />
. .<br />
1 "1 '/1 -.<br />
l ....<br />
to GRIJANJE
_ - - - - - PL ANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBlJENTA _<br />
KAKO JE DANAS<br />
,-< ~..: ~ ~ e naseljena podrueja nase planete su ona na kojima se prirodna toplina<br />
_ : ~ :: srnjenjuju u pravilnom godisnjern ritmu (pojas tzv. umjerene klirne),<br />
' 3 su upravo takvi klimatski uvjeti i najpoticajniji za razvitak ljudske<br />
_ , : _<br />
- , .:im osti i kreativnosti. I industrijska revolucija razvila se u umjerenom kli<br />
' : :~ _ ;7} pojasu. Dakako, ona nije mimoisla ni nadine zagrijavanja covjekovih<br />
_ - r: j radnih prostora.<br />
=-. _:.. 5U se stoljecima grijali uglavnom izgaranjem krutih goriva: drva i ugljena.<br />
• : " ~ otkrivena nafta i zemni plin, pojavili su se i sistemi lozenja tekucim i<br />
_ - , ritim gorivima. Usporedno se razvijala industrija, a s njome je rasla<br />
:: _ inja i distribucija elektricne energije, pa se i elektrika pocela koristiti za<br />
• :-' :
_ _ _ _ _ _ _ _ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA<br />
_<br />
Opstanku covjecanstva prijete<br />
cetiri opasnosti:<br />
• totalni svjetski rat<br />
• svjetski ekonomski kolaps<br />
• globalna ekoloska katastrofa<br />
• demografska eksplozija<br />
12 GRIJANJE<br />
svoja podrucja primjene. Stoga ih prije odluke 0 nacinu grijanja treba temeljito<br />
upoznati,<br />
U obje grupe koriste se sve poznate vrste goriva. Opcenito, sistemi s lokalnim<br />
izvorima topline su kao investicijajeftiniji za manje prostore, ali manje ekonomicni<br />
u eksploataciji. Centralni su sistemi pak kao investicija skuplji, ali i ekonornicniji<br />
u pogledu iskoristavanja topline te ekoloski povoljniji s obzirom na zagadivanje<br />
kako mikro tako i makroklime. Medutim, najznacajniji su zahtjevi korisnika i<br />
njegov pristup grijanju. Naprimjer, zaposleni bracni par koji je izgradio raskosnu<br />
obiteljsku katnicu, dakako, s centralnim grijanjem, vec nakon dvije sezone<br />
zakljucio je da im se ne isplati loziti kotao i grijati cijelu kucu za onih nekoliko<br />
sati dnevno sto proborave u njoj. Cak im se cinilo udobnijim da se zimi smjeste<br />
u jednoj manjoj sobi u prizemlju koju su grijali obicnorn naftericom te da u toj<br />
sobi i spavaju! Od tada centralno grijanje ukljucuju sarno kad imaju veliko drustvo<br />
ili goste u kuci na nekoliko dana.<br />
Iako je teiiste razvoja u industrijskoj eri bilo na centralnim sistemima (pa tako<br />
danas uz toplovodne sisteme, staznog za jedan stan, do daljinskog za cijela naselja,<br />
poznajerno i centralna grijanja toplim zrakom sa ili bez klimatizacije, a u<br />
sklopu sistema koji kao medij za prijenos topline koriste vodu imamo radijatorsko,<br />
podno i konvektorsko grijanje), ni stare dobre peci nisu stagnirale. Sjetimo se samo<br />
relativno nove konstrukcije trajnozarece yeCi, da ne spominjemo sve poznate<br />
varijante na tekuca goriva, plin i struju. Cak i tako stara i provjerena zamisao<br />
kao sto je kamin dozivljava inovacije koje ga nastoje dovesti u prihlizrio ravnopravan<br />
odnos s drugim sistemima.<br />
Problematika grijanja danas je temeljito znanstveno obradena, a rezuJtati tih<br />
saznanja se koriste kako u konstrukciji losista tako i pri iskoristenju goriva, racionalizaciji<br />
prijenosa topline i njene distribucije u prostoru, sve do psiholoskih<br />
faktora utjecaja razlicitih sistema grijanja na covjeka.<br />
KARAKTERISTIKE DOBROG GRIJANJA<br />
Cijela grana fizike, termodinamika, bavi se problematikom "kretanja" topline.<br />
Tako danas znamo da se toplina prenosi vodenjem, kad su dva tijela razliCitih<br />
temperatura u dodiru, ali i zracenjern, cak i kroz zrakoprazan prostor, kao sto nas<br />
grije sunce. Poznate su i duzine toplinskih val ova i njihov utjecaj na covjeka i druga<br />
tijela (npr. infracrvene zrake predstavljaju odredenu valnu duzinu toplinskog<br />
zracenja). Drukciji su efekti zagrijavanja vodenjem topline, a drukciji zracenjem<br />
(isijavanjern). Vecina uredaja za grijanje "ispor ucuje" nam toplinu na oba ta nacina<br />
ali u razlicitim odnosima. Promisljenorn kombinacijom efekata postizemo ona<br />
svojstva uredaja koja odgovaraju zahtjevima suvremenog nacina zivota i brizi za<br />
zdravlje i radnu sposobnost covjeka.<br />
Na osnovi teoretskih saznanja i prakse, danas se od dobrog grijanja oeekuje da<br />
udovoljava slijedecim zahtjevima:<br />
• zahtijevana temperatura u prostorijama mora se postici u sto kracern vremenu;<br />
• temperatura zraka u prostoriji mora biti ujednaceria u svim smjerovima;<br />
• grijanje se treba dobro regulirati zbog racionalnog iskoristenja i udobnosti,<br />
u odnosu na promjene vanjskih uvjeta;<br />
• grijanje ne smije kvariti zrak koji se udise i ne smiju se razvijati stetni plinovi<br />
iIi prasina;<br />
• ne smiju se javljati sumovi niti propuh (pucketanje vatrice je dozvoljeno; to<br />
su psihcloski efekti grijanja);<br />
• povrsinske temperature ogrjevnih tijela ne bi trebale prelaziti SO·C.<br />
Ti su zahtjevi medusobno povezani, pa ako sarno jedan ne odgovara moze<br />
uzrokovati osjecaj nelagodnosti. Mnogi kaiu: " ... imam purio radijatora ali mi je<br />
hladno ..." ili " . . . pee je tako vruca da se sva usijala od topline, a mojoj je zeni<br />
hladno za noge" i s1.<br />
Grijanjeje idealno kadje u zoni glave tj. na visini od 1,7 m tocno 20·C, u donjoj<br />
zoni malo toplije, a pri stropu temperatura malo niza. Ovakva je krivulja rezultat<br />
covjekova metabolizma i potrebe za psiholoskim osjecajern udobnosti. Podrueje<br />
glave traii hladniji zrak. Prisjetite se samo koliko ljudi usred ljute zime izlazi na<br />
ulicu bez kape, a noge vole toplo (zato nosimo tople carape i cizme). Uostalom, ne<br />
kaze se uzalud: "Cizrna glavu cuva, subara je kvari!"<br />
~-------------------
_ - - - - - PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _<br />
16 20 24 16 20 24 16 20 24 16 20 24 16 20 24 16 20 24<br />
Jdealnogrijanje Podno grijanje Kalijeve peCi Radijalorsko grijanje Lokalni izvori topline Radijalo
________PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA<br />
_<br />
2,5 ""'.----rnr __- ---,-- -<br />
- - - ------.,<br />
15m<br />
a.75m<br />
t.s m<br />
o.rs m<br />
1m 2 m 3m 4m 5m 6m<br />
0,4 m 1.4 m 2,4 m 4,6m<br />
Ovako izg/eda temperaturna stika kod radljatorskog grljanja ovisno 0 uda/jenosti od<br />
vanjskog zida .<br />
2,5m<br />
1,5m<br />
v,75m<br />
Kod podnog grljanja stika je drukclja.<br />
Podno je grljanje<br />
najraclona/nlje i po<br />
temperaturno] sllci<br />
najbllle Idea/nom.<br />
Radijatore uvijek treba postav/jati uz vanjski<br />
zid.<br />
To je moquce csk i ako su to<br />
velike stak/ene povrsine.<br />
(s rezimom rada 90/70·C) moramo im povecati ogrjevnu povrsinu vise negoli<br />
trostruko da bi ucinak bio identican sistemu klasicnog eentralnog grijanja.<br />
Nadalje, u objektu sa sarno 4 em toplinske izolaeije u vanjskim zidovima<br />
toplinski gubiei se smanjuju za vise od 50 posto, sto znaci i manju ogrjevnu<br />
povrsinu radijatora i manje troskove za grijanje. U takvim se slucajevirna isplati<br />
niskotemperaturni rezim grijanja jer i on pridonosi ustedi goriva.<br />
U nasim stanovima cesto se susrece ovakva slika: zavjesa preko radijatora i<br />
jos k tome preko termostatskog ventila. Ponajprije, zavjesa smanjuje efekt<br />
odavanja topline, a termostatski ventil mora osjecati sobnu temperaturu, no ako<br />
ga prekrijete zavjesom gubi funkeiju. U glavi termostatskog ventila nalazi se<br />
tekucina koja mijenja volumen s promjenom temperature pa na taj naein djeluje<br />
na protok vode kroz radijator. Ako sobna temperatura poraste tekucina se prosiri<br />
i pritisne polugu koja smanjuje protok vode kroz to ogrjevno tijelo. Ako je taj ventil<br />
smjesten iza zavjese jasno je da ne osjeca sobnu temperaturu, pa treba prirnijeniti<br />
izvedbu s tiealom (esjetnikorn) na kapilari koji se rnoze postaviti na zid podalje<br />
od radijatora i zavjese tako da registrira stvarnu sobnu temperaturu.<br />
Dakle, radijatore uvijek treba postavljati uz vanjski zid. Gotovo svi proizvodaci<br />
radijatora imaju u svom programu i niske parapetne radijatore koji se postavljaju<br />
na nosaee pa se mogu postaviti i tamo gdje su staklene stijene od poda do stropa.<br />
Zavjese su kod radijatora poseban problem jer mnoge dornacice ceznu za dugim<br />
zavjesama ne mislici pritom da to uvelike umanjuje efekt grijanja.<br />
14 GRlJANJE
_ _ _ _ _ _ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _<br />
/<br />
/<br />
/ /<br />
(<br />
I<br />
I"<br />
-: tL<br />
I : \' .<br />
;<br />
ZASTITA OKOLlNE<br />
OBU/IVA(A CETIRI<br />
OBLASTI<br />
• odriavanje cistoce zraka<br />
• obradu otpadnih voda<br />
• obradu otpadaka<br />
• smanjenje buke<br />
'1;::;1~;~~~ ':'r rrii:::;() ;,(~(:::~ tJ ~\i: i:;:::<br />
e ncj te zavjese spustetl<br />
- t eko radijatora, no ako<br />
_::5 zellte da yam vise do<br />
- -:fa postavite regulaciju<br />
preko termostatskog<br />
ventita s odvojenim<br />
osjetnikom.<br />
f,<br />
(<br />
Zavjesa ispred radijatora<br />
sprece va pravitnu<br />
cirkulaciju lop log zraka.<br />
Ne postavljajle radijatore na unutresn]« zidove, jer<br />
visinska se temperaturna slika u tom stuceiu znatno<br />
udaIjuje od idealnog grijanja pa je i osjecs]<br />
ugodnosti znatno smanjen.<br />
II<br />
Kaljeve peel odaju toplinu isijavanjem (tj. zrecenjem) pa su i<br />
ekonomlcno i ugodno rjesenie.<br />
GRIJANJE 15
________ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA<br />
_<br />
I najbolja toplinska izolacija<br />
cijele kuce - ioplinska [asada,<br />
sudjeluje u ukupnim<br />
troskooima izgradnje objekla s<br />
3 do 4 posio, a doprinosi<br />
smanjenju troikoua goriva i do<br />
50 poslo<br />
w<br />
IJ\STI1A ()K{) t: i f;;~ E<br />
Razumljivoje da je kod lokalnih izvora topline situacija ista kao i kod radijatora<br />
koji su smjesteni na unutrasnjern zidu. Dakle, razne peci, plinske, trajnozarece,<br />
stednjaci i slicno takoder uzrokuju nepovoljnu cirkulaciju sobnog zraka pa je i kod<br />
njih osjecaj ugodnosti slabiji. No, zato je dobra stara kaljeva pee vrlo dobro rjesenje,<br />
jer osim ekonomicnosti odaje topliju isijavanjem tako daje cirkulacija zraka manja<br />
a osjecaj ugode jaci!<br />
TOPLINSKA I HIDROIZOLACIJA<br />
Vec je pracovjek shvatio znacaj toplinske izolacije i vatru s otvorenog prostora<br />
prenio u spilju. Medutim, ognjiste u spilji nije ispunjavalo neke od uvjeta navedenih<br />
u prethodnom poglavlju, pa su ljudi uskoro poceli graditi kuce i u njima<br />
lozi ti vatru. Problem cuvanja topline, odnosno toplinske izolacije svodio se na izbor<br />
gradevinskog materijala, a kako milenijima izbor gradevinskih materijala za kuce<br />
nije bio osobito velik, u krajnjoj konzekvenci na debljinu zidova. Zahvaljujuci<br />
razvoju industrije danas raspolazerno znatno vecim izborom materijala, a zahvaljujuci<br />
razvoju znanosti egzaktno su poznata i njihova toplinska svojstva. Kadje rijec<br />
o grijanju, zanima nas toplinska vodljivost materijala. Poznatoje npr. daje ieljezo<br />
bolji vedic topline od drva. Iako je to svojstvo ponekad korisno, u gradnji ljudskih<br />
obitavalista ono nije pozeljno pa bi u kuci ieljeznih zidova bilo hladnije nego u<br />
drvenoj iste rnase, odnosno trebalo bi vise topline (goriva) da bi se u njoj postigla<br />
i odrzavala neka zadana temperatura.<br />
Ovom smo usporedbom vee usli u sri problema. Spomenuli smo masu materijala,<br />
a cijena zeljeza i drva po jedinici mase nije jednaka. Potrebno je dakle po stici sto<br />
povoljniji odnos izmedu cijene objekta i cijene njegova zagrijavanja. Ako stedimo<br />
na gradevinskom materijalu trosit cerno vise za grijanje, a ako pak pretjeramo u<br />
brizi za troskove grijanja tesko cerno pronaci materijale za gradnju koji bi u<br />
potrebnoj kol icini bili i cijenom prihvatljivi. Zato je potreban kompromis.<br />
Ma kako to na prvi pogled kompliciralo stvari, 0 grijanju ne mozerno razrnisljati<br />
ako zanemarimo problem toplinske izolacije. Kvaliteta, odnosno stupanj toplinske<br />
JUBIZOL<br />
toplinska fasada<br />
ZID OD<br />
OPEKA<br />
OSNOVNA ZBUKA<br />
ACRYNOLIT<br />
IizOl i l'k a. 1<br />
Sistcmi toplinskc zastitc prcporucuju se na<br />
novim iii starirn zidovima s malorn iii<br />
ncdovoljnom toplinskoizolacij skom<br />
sposobnoscu.<br />
JUBIZOL sistcm izradujcmo od<br />
STIROPOR ploca odgovarajuce dcbljine,<br />
Akrilnim Ijcpilom sc pricvrscuju plocc i<br />
izradujc osnovna zbuka. Plastificiranc<br />
mincralnc zbukc prcporucujcrno za<br />
zavrsnu obradu Iasade.<br />
Kod sistema KOMBIFAS-S fasadc upotrcbljavamo<br />
KOMBI-S plocc, To su<br />
izolacijske gradevinske STIROPOR ploce<br />
s obostranorn oblogom od<br />
CEMENTOPORA, koji<br />
omogucuje vccu cvrstocu i bolju prionljivost<br />
za sve klasicne Iasade.<br />
izolirka.<br />
Industrija izolacijskih materialov, 61110<br />
Ljubljana, Ob zeleznici 18,<br />
telefon: (061)443-096,<br />
teleks: 31585 yu izo,<br />
telefaks: (061)445-182.<br />
ZID OD<br />
OPEKA<br />
KOMBI·S PLOCE<br />
RAZBIZ MREilCA<br />
CEMENTNI SPRIC<br />
PRODUZENA<br />
ZBUKA<br />
KOMBIFAS-S<br />
toplinska fasada<br />
16 GRJjANjE<br />
----- - ---_._._.__.
____ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA<br />
_<br />
_-:<br />
=<br />
: - -<br />
_ s<br />
X pune eigle debljine 38 em, kojem<br />
vsre puna drvo od 8,2 em nekad se<br />
trao zadovoljavajucim i u pogledu<br />
topline. Danas koefieijent njihove<br />
sti za toplinu (k=1,4 W/m2 'K) ne<br />
java propisima 0 cuvanju energije i<br />
_: ' _<br />
sza<br />
je samo za objekte u kojima se ne<br />
0 (kuc« za odmor i sl.). A koliko je<br />
5 jos kuc« sa zidovima od 25 em bez<br />
ikakve dodatne toplinske izolaeije '--<br />
38 em<br />
140em<br />
--'<br />
S obzirom na mspolozive<br />
materijale, njihove eijene I<br />
cijene energije danas je<br />
prihvatljiva vrijednost<br />
koefieijenta k maksimalno<br />
0,5 do 0,7 W/m2"K (znaci:<br />
gubitak topline po m2 i<br />
svakom stupnju Kelvinove<br />
skale razlike izmeau<br />
unutrssni« I vanjske<br />
temperature, lzmzeno u<br />
vat/mao Vrijednost stupnja<br />
Kelvlna i Celsiusa je ista<br />
(vidt detaljnije u poglavlju 0<br />
proracunavanju grijanja).<br />
Zid od eigle koji bi<br />
udovoljavao ovom kriteriju<br />
morae bibitldebeo<br />
minimalno 80 em i zbog<br />
toga se u modernim<br />
gradnjama primjeniuje tzv.<br />
sendvic konstruke/je kod<br />
kojih grac1evinsklmaterijal<br />
{drvo, beton, eigla i sl.) ima<br />
primarno konstruktivnu<br />
funkeiju a laganipjenasti<br />
materijali iii mineralna vuna<br />
u odgovarajucoj debljini<br />
oslguravaju potreban<br />
stupanj toplmske izolaeije.<br />
Zid moderne montsme kuce<br />
debljine 20,4 em s<br />
koefleijentom k =0,46 W/m2<br />
k odgovara zkiu od pune<br />
elgle debljine 140em.<br />
irancsti prostora utjece ne sarno na gubitke topline, odnosno cijenu grijanja,<br />
___i na dimenzioniranje, oblikovanje, a katkad i na izbor sistema za zagrijavanje.<br />
's ecorn, sto ekonornienije trcsenje energije nije sarno u interesu pojedinaca nego<br />
stva kao cjeline, pa sve moderne drzave na osnovi znanstvenih i empirijskih<br />
anja imaju propise koji se odnose na toplinske karakteristike gradevinskih<br />
_ekata razlicitih namjena, a graditelji i projektanti ih se moraju pridrzavati.<br />
_- , kad je rijec 0 starijirn objektima iIi 0 individualnoj izgradnji toplinska izolacija<br />
J . e biti nedovoljna. Osobito u ovom posljednjem slucaju, ljudi su skloni stednji<br />
- pogresnorn mjestu (sarno da je krov nad glavornl). Mozda nam se zbog toga i<br />
e inst alacije grijanja tako skupima, kad kcnacno i na njih dode red. Ako pritom<br />
• ~ "zaobidemo" projektanta (opet da bismo "ustedjeli", jer i verzirani majstor "zna"<br />
Jrediti potreban broj rebara radijatora), a izvodac ce se jos i osigurati dodavanjem<br />
'~e g rebra vise, izbororn jaceg kotla, solidnijim dimenzijarna cijevi, jer sve se to<br />
- ze i zaracunati, preostaje nam jos sarno da cijeli zivot placarno nepotrebne<br />
-- sk ove takvog grijanja.<br />
Opet srecorn, danas su svakomu na trZistu dostupni razni materijali za<br />
~ cplinsku izclaciju k oji se mogu i naknadno ugradivati u sve i svakakve objekte.<br />
. . oizvodaci navode egzaktne podatke 0 njihovim toplinskim svojstvima. Dovoljno<br />
=- sje sti i izvesti dvije-tri varijante proracun a pa da postane jasno koliko se is<br />
_ at i uloziti u izolaciju, a koliko u sistern za zagrijavanje, uzimajuci dakako, na<br />
' ,, ~ itu dusu troskove eksploatacije, Ako yam ta matematika ne lezi, pametnije<br />
je nokratno) platiti projektanta umjesto da ostatak zivota nepotrebno placate<br />
~
________ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA<br />
_<br />
~TghM ~~. ~~lt:@[~¥ n~<br />
0# ~ ktJhJft ~rU;~ \~di~<br />
Dvostruki prozor, vrata i<br />
prozori sa posebnim iermopan<br />
siaklima, dobro brtv1jenje i s1.<br />
biino smanjuju gubitke topline.<br />
t» $'0 '1<br />
-<br />
platila kvalitetna hidroizolacija. Pogresno je misIiti da se dobrim grijanjem moze<br />
"osusiti" zgrada kojoj hidroizolacija ne valja. Vlaga obicno prodire iz zemlje kroz<br />
temelje i zidove kapilarnim putem. Susenjern zidova samo "pravimo mjesto" za<br />
novu vlagu i tako u beskonacnost, Ne ulazeci u sve oblike stete od vlaznih zidova<br />
ili podova ovdje cerno samo naglasiti da i zbog grijanja hidroizolacija zgrade mora<br />
biti besprijekorna. Pogotovo u individualnoj gradnji upravo je hidroizolacija cesto<br />
zrtva stednje na pogresnom mjestu ili nestrucnog izvodenja.<br />
Prema tomu, bilo da je rijec 0 novogradnji ili starijoj zgradi, prije nego pocnete<br />
razmisljati 0 novom iIi bilo kakvom grijanju treba odgovarajuce rijesiti topIinsku<br />
izolaciju i uvjeriti se da je hidroizolaeija besprijekorna. Ulaganja u saniranje<br />
hidroizolaeije u starijim zgradama mogu biti veca od onih za centralno grijanje,<br />
pa taj moment takoder utjece kako na izbor nacina tako i na realizaciju sistema<br />
grijanja.<br />
• PROZORIIVRATA<br />
U sirem smislu problematici toplinske izolaeije, odnosno cuvanja topline<br />
pripadaju i svi otvori na Ijudskim nastambama. Velik postotak topline gubi se kroz<br />
njih, bilo otvaranjem iIi dok su zatvoreni ako nisu dovoljno kvalitetno izvedeni.<br />
U nasim krajevima prozori moraju obavezno imati dvostruka stakla, pri cemu<br />
sloj zraka izmedu stakala sluz i kao toplinski izolator. Pritom su bolji moderniji<br />
prozori kod kojih se oba krila otvaraju zajedno, iako je kod starijih izvedbi taj sloj<br />
deblji. Razlog tomu je sto se kod modernih industrijski proizvedenih prozora vise<br />
paznje posvecuje brtvljenju. Svako grijanje predaje toplinu zraku u prostoriji, a<br />
ako taj zrak nekontrolirano bjezi on sa sobom odnosi i dio topline. Zbog toga danas<br />
prozori, a cesto i vrata, imaju po rubovima ugradena brtvila od meke gume iIi<br />
plastike.<br />
Vrata, osobito ako su vanjska, trebalo bi da budu dvostruka, iIi bar sendviekonstrukcije<br />
s termoizolaeijskom jezgrom izmedu ploha.<br />
Dakle, pri planiranju grijanja treba se osvrnuti i na kvalitetu prozora i vrata.<br />
Ako su stari i dotrajaIi, ako ne brtve dobro, treba ih popraviti iIi zamijeniti. Time<br />
ne samo da cete novae ugraditi na pravo mjesto, nego cete poboljsati i kvalitetu<br />
grijanja. Uz prozore i vrata koji ne brtve iIi nisu dobri toplinski izolatori ne moze<br />
se ostvariti jedan od glavnih uvjeta dobrog grijanja: ujednacenost temperature<br />
po eijeloj prostoriji, rna kako je raskosno grijali. A neujednaceno grijanje osim sto<br />
nije udobno moze i skoditi zdravlju!<br />
.8 GRIJANJE.
~<br />
• I<br />
. -sa Napetost<br />
Zaprepaf;tenje<br />
odusevtienie<br />
ijazam Otrelnjenje Preplesenost Zapanjenost<br />
lIu stracije: Nenad Meeava<br />
Frustracija ... a tada je<br />
:2 u ~en os t i kon a cn o jedini tztez za... ...smirenje ... psihijatar<br />
«_. C je nsrucio proizvod Njegov zahtjev obradio je . . . i ovako je nsrucio za Tehnicki biro tvrtke<br />
zastupnik tvrtke kupca. konstruirao je opremu po<br />
proizvoascs opreme ...<br />
tom nalogu.<br />
Oprema je isporucens i ... zatim su strucnjsci Na kraju, kupac sam Propagandni odjel tvrtke<br />
montirana . . . tvrtke proizvoaece montira opremu. proizvoasce prezentira na<br />
pokuseti spasiti stvar.<br />
kraju cijeli posao na svoj<br />
necin.<br />
GRlJANJE 19
---------------------------------------------------""""lII*''"____<br />
OKIPOR JE TRAJAN<br />
TERMOIZOI1ACIJ:S·l(I::MATERIJAL<br />
.:.: . .. .. ..<br />
U izgradenoj kuci . . . .<br />
OKIPOR se nc vidi, ali . .<br />
njcgova se prisutnost<br />
trajno osjcca u svim<br />
vanjskim konstrukcijama!<br />
Ispravno<br />
primijenjen i ugraden<br />
OKIPOR traje koliko i<br />
eijcla zgrada. Vise od<br />
cctvrt stoljcca vlastitog<br />
iskustva i dvostruko<br />
toliko iskustva inozernnih<br />
partnera, garantiraju<br />
da su prcdlozena<br />
rjescnja potvrdena dugogodisnjim<br />
iskustvima.<br />
Mi nc ckspcrimcntiramo s varna!<br />
Vjcrojatno znate, ali mozda nistc 0<br />
tome dovoljno razrnisljali: OKIPOR jc<br />
univcrzalni izolaeijski materijaI.<br />
Vecina izolaeijskih matcrijala adlikuje<br />
sc dobrim izolaeijskim svojstvima, ali<br />
sarno u suhom stanju. Ako takvi<br />
rnatcrijali dodu u doticaj s vodom i<br />
vlagom - ~to se redovno dogada u<br />
uvjetima pri gradcnju - gubc<br />
, ';;'. :' ..<br />
izolaeijske sposobnosti. Zbog toga ih<br />
treba zasticivati raznim dodatnim<br />
slojevima od vlaznih podloga, jer ne<br />
rnoze sc ~ekati da se podlogc potpuno<br />
osuse. Za prosusivanjc novogradnje<br />
ad gradcvne vlage, (vlaga u bctonu,<br />
zbuei i zidu), potrcbno je nckoliko<br />
godina, a pri gradenju vrijeme je<br />
zaista novae.<br />
OKIPOR je otporan na vodu. Odlican<br />
je tcrrnoizolator i rnoze se dircktno<br />
ugraditi uz jos vlaznc podloge, te<br />
svojom strukturorn<br />
adjeljujc i ~titi starnbeni<br />
prostor od<br />
nczeljcnih utjeeaja i<br />
usrnjerava prosusivanje<br />
prema vanjskim<br />
dijelovima objekta,<br />
Prednost OKIPORA su<br />
i njcgovc relativno<br />
vel ike rnehanicke<br />
cvrstocc, uz mogucnost<br />
lagane obrade i<br />
ugradbe. One mu daju<br />
najuniverzalnije rnogucnosti<br />
primjene na svim elementima<br />
zgrade, ad podova i zidova, do<br />
stropova i krovova.<br />
Za lijepljcnje i prcrnazivanjc<br />
OKIPORA postoji niz srcdstava na<br />
bazi plastike dispcrzirane u vodi.<br />
Takva sc sredstva primjenjuju sve vise<br />
za prcmazc zidova i drva (polikolori,<br />
hidroluks sisterni, siprokol i drugi),<br />
jer su pogadniji i manje opasni za rad<br />
i primjcnu. OKIPOR se ne smije<br />
lijepiti niti premazivati sredstvima<br />
A Za adaptaeiju potkrovlja primjenjuju<br />
se troslojne kombi-plocc, kod kojih je<br />
OKIPOR debljine 4-5 em obostrano<br />
oblozcn drvolitom debljine minimalno<br />
2 em. Kod sastavljanja ploca, koje sc<br />
jednostavno - klinovima s podloscima<br />
pribijaju na drvenu potkonstrukeiju,<br />
treba paziti da jezgra od OKIPORA<br />
bude na rubovima uvijek zasticcna<br />
oblogom. Ovakve su troslojne<br />
kornbi -plocc lake i dovoljno krutc, pa<br />
sc njima mogu izvoditi i pregradne<br />
stijene pri adaptaeiji potkrovlja.<br />
Unutrasnje plohe drvolita normalno se<br />
zbukaju. uz primjenu zieanog, annatumog<br />
pletiva (tzv. rabic- rnreza).<br />
B Podove negrijanih i provjetravanih<br />
tavana ili dijelova tavana treba vrlo<br />
efikasno izo lirati, jer kroz te se<br />
konstrukeije, uz podove, gubi najvise<br />
topline. Primjenjuju se OKIPOR ploce<br />
polozcnc u dva sloja ukupne debljine 6<br />
em . Sastave ploca treba u svakom sloju<br />
polagati na izrnjcnicno, Ispod ploca<br />
treba poloziti dva sloja polietilenskih<br />
folija kao kocnicu pari koja prod ire<br />
odozdo iz zagrijanih prostorija, a preko<br />
njega - direktno - bez posrednih slojeva<br />
(ljcpenka, folija) betonsku kosuljicu<br />
debljine 4 em<br />
C Na medukatnoj ploci, sloj OKIPORA<br />
polozen izmedu nosivc plocc i zastitnog<br />
betona prigusivat cc buku uslijed hodanja<br />
na gomjim ctazarna, Dakle, OKIPOR je i<br />
akusticki izolator. Za ovakve namjene<br />
upotrebljava se speeijalni tip<br />
OKIPORA-ELASTIFICARANI OKIPOR,<br />
opet u kombinaeiji s polietilenskom<br />
folijom.<br />
D Za oblaganje i termoizolaeiju fasada<br />
primjenjuju se OKIPOR FASADNE<br />
PLOCE od posebno stabiliziranog i<br />
kvalitetnog materijala (TIP S-3). Lijepc se<br />
i mehanicki dodatno ucvrscuju posebnim<br />
nehrdajucim drzacima, plasticnim<br />
dispcrzijarna oplemenjenim eementnim<br />
mortovima (oprez: uvijek i sarno na<br />
vodenoj bazi). Ploce se potom celicnim<br />
glodaliearna oslojavaju (zbukaju) tankim<br />
slojem istog materijala u koji se, kao<br />
ojacanjc, ugraduje armatuma staklena<br />
mrczica, cije su niti jake poput eelicnih<br />
ziea. Cijcli sloj je debljine sarno oko 5<br />
mm. Nakon vezivanja nanosi se finalni<br />
fasadni premaz iii druga obrada u tankom<br />
sloju.<br />
TERMOFASADA s OKIPOROM stiti<br />
zgradu i od prodora kise tjerane vjetrom,<br />
nema neugodnih evjetanja i mrlja od<br />
salitre iz eiglane pod loge, dovoljno je<br />
mehanicki evrsta i trajna.<br />
E Umjesto opisanog oslojavanja vanjska<br />
obloga OKIPOROM mozc se zastititi i<br />
fasadnom eiglom.<br />
F Kod ravnih krovova, koji su<br />
najkomplieiraniji dijelovi zgrade,<br />
OKIPOROM se mogu izvoditi konstrukeije<br />
koje garantira potpunu zastitu<br />
hidroizolaeijskog sloja. Nairne, postavi Ii<br />
se OKIPaR iznad hidroizolacije, u mokru<br />
zonu krova, hidroizolaeija ce biti zasticcna<br />
od promjena temperature - smrzavanja i<br />
pregrijavanja - uvijek u zoni priblizno<br />
jednake temperature. Voda koja prelazi<br />
preko OKIPORA nece bitno smanjiti
.........<br />
._-----------------<br />
•<br />
E KUCU<br />
, UZVRATIT<br />
STEDOM I<br />
RO M<br />
' 0 hlapljiva otapala. To<br />
- I nitro bojc i lakovi,<br />
clazure za drvo, bitu<br />
_I; ijc u nafti i dr. Hlapljivi<br />
IZ tih srcdswvave<br />
pare - rastopit ce<br />
sti OKIPOR, isto kao ~to<br />
- _ kisclina rastopila tanku<br />
turnu mrezu kad bistc je<br />
_ • 1 i prcmazivali!<br />
' u OKIPOROM, uzvratit<br />
. ' dam i komforom!<br />
[I<br />
oZagreb, Zitnjak bb<br />
Prodaja Zagreb,<br />
041)231-781, 231-439<br />
r daja Skopje, Gradski<br />
ovinski centar Kula 217,<br />
91000 Skopje,<br />
091)232-144, 228-435.<br />
izo lacijsku sposobnost, niti mu<br />
ti strukturu (podsjctitc sc: plovci<br />
rih mrcza takodcr su izradeni iz<br />
ORA). Plocc 5 gomjc strane moraju<br />
. zane krupnozmatim rcsctanim<br />
rn, iIi slicnirn prikladnim matcrija<br />
Treba primijeniti kvalitetni,<br />
pom i OKIPOR vec« debljinc (jcr<br />
vodc ipak narusava toplinsku<br />
iiu). Za ovakvu primjenu su pogodnc<br />
OR PATENTPLOCE proizvedcne u<br />
' rna (TIP 5 -3), cije su povrsinc<br />
ianc profiliranim kanalicima za<br />
nje vode, ana rubovima imaju<br />
te urcze za medusobno prihvacanje<br />
ih ploca. Ovako postavljenom<br />
nsxorn izolacijom se sledi jer nisu<br />
.: i svi hidroizolacijski slojevi i<br />
. izc se trajnost i sigumost od procuri<br />
1::." Posebno efektno mogu se izvoditi i<br />
, zclcni, ckoloski krovovi,<br />
H prikazuj e primjenu OKIPORA u kon<br />
.rckcij i poda, da bismo ga izolirali od<br />
; ; occ i vlage iz podloznog tla. Ploce<br />
raju biti rnedusobno cvrsto sljubljene,<br />
I<br />
( 1) DRVENA KONSTRUK·<br />
r CIJA<br />
(2" DRVOLIT 2 em<br />
~ OKIPOR 4·5 em<br />
~ DRVOLiT 2 em<br />
" ~ ! 2BUKA ARMIRANA 2 em<br />
I<br />
:i) FINAlNA FASADA<br />
,~ 3mm<br />
,2, ARMIA.<br />
1 2BUKA 5 mm<br />
:J/ OKIPOR FASADNI<br />
l (b FINALNI POD (PARKET)<br />
I<br />
.<br />
-o:<br />
J.: ttr;~I~~~~~' :::-;;!, £/<br />
~'"*<br />
."l.-~--~~ . ts)<br />
PLAST . r- r,;.<br />
(1 BETONSKA KO~ULJICA .....6<br />
5<br />
4 em<br />
d) OKIPOR 2 x 3 em<br />
(~ t~EPILO (1) )J . • / (3) OKITEN FOLIJA 2 x 0 2<br />
~ ZID (OPEKA BETON) (2 '. / / / / 1 mrn<br />
,~ UNUTARNJA 2BUKA /f\0.5Yt> @ NOSIVA PLOtA<br />
'" .. -"/ l.~ ) STROPNA 2BUKA<br />
~<br />
H U M U S<br />
2 RESETANI SWUNAK<br />
l. OKIPOR PATENT<br />
~ PLOCE 10 em<br />
~ HIDROIZOLACIJA<br />
) BETON ZA PAD<br />
, 6 NOSIVA PLOCA <br />
~ J. OJAC;ANA<br />
0) STROPNA ~BUKA<br />
d", FINALNJ POD<br />
~ '2 ) BETONSKA KO~U·<br />
j UICA<br />
' 3) OKIPOR 5-6 em<br />
(4: OKITEN FOLiJA<br />
] 3 x 0.2 mm<br />
~ 5 ' PIJESAK<br />
() ZBIJENI SLJUNCANI<br />
. NASIP<br />
a rubnom trakom od OKIPORA treba<br />
zastititi i podnozjezida. Po ovako<br />
pripremljenoj podlozi rnofc se hodati, uz<br />
malo paznjc i voziti kolica s materijalom<br />
pri polaganju zastitnog bctona. OKIPOR je<br />
jedini matcrijal koji se moze polagati i<br />
direktno na uvaljani i pijeskom posipani<br />
sljuncani nasip preko kojega je polozcna<br />
polietilcnska folija (proizvodi INA-OKI<br />
Zagreb), otpada izrada donje, podloznc<br />
betonskc ploce, cime sc postize znatna<br />
ustcda pri gradenju.<br />
=<br />
L-L<br />
$<br />
f l<br />
2,<br />
4'<br />
/5<br />
'f'<br />
1<br />
CZ.) BETONSKA KO~ULJICA<br />
). 4 em<br />
;:;:::,:::':::@ ::::,::::::::,:::: :,:::::::::::::::::::::::::::,:"""'":,:,:,":,,,,,,::,:,:,:::,:,:,:,:,:,:::::::,:::1 STEDI<br />
Sigurno ne treba<br />
posebno<br />
naglasavati od<br />
kolike je voznosn<br />
topiotna i zvucno<br />
izolaelja objekata.<br />
Odrzavanje temperature<br />
kuce.<br />
stone. poslovnog<br />
iii drugog prostora<br />
(grejanje) zncc:<br />
ravnomerno pokrivanje<br />
toplotnih<br />
gubitaka kroz<br />
spoljne zidove.<br />
podove I plafone<br />
objekata. Toplotno<br />
izolaeija<br />
treba do svede te<br />
gubitke no sto nizi<br />
nlvo . Upravo to<br />
ostvaruje fasada<br />
omalterisana PER<br />
L1TOM po dobivamo<br />
zid koji akumulira toplotu. Takvi<br />
su zidovi prijatni i topli. a uz to i izrazito<br />
skonorntcnl. U letnjem periodu<br />
fasadni perlitni molter spreeavo<br />
zcqrevonle zidova. po u stanu Ierne:<br />
uvek prijatan oorcvok.<br />
PERLIT (Iogotip) je prirodan i ekoloskl<br />
ctst lzolaeloni materijal koji se dobija lz<br />
sirovog perlita tehnolosklrn proeesom<br />
ekspandiranja.<br />
Sirovi perlit je vulkansko staklo so 1 . 5<br />
posta vezone vode. U hemijskom<br />
pogledu sirovina sadrZi vise od 65<br />
posta silieijum-dioksida.<br />
Geoloski. sirovina perlita je daeitna iii<br />
andezitna staklasta meso.<br />
Ekspandirani perlit je terrnlckl proees<br />
oslobadanja vezone vode no tem·<br />
peraturi oko 1200°C. Po karakteru<br />
proeesa ekspandiranja vidi se do je<br />
ekspandirani perlit terrnlcki umiren<br />
materijai. a istovremeno ooktertotoskt<br />
sterilan.<br />
EKSPANDIRANI PERLIT je neotrovan.<br />
neagresivan. a istovremeno otporan<br />
no kiseline I starenje.<br />
PRIMENA PERLITA<br />
U FAll GRADNJE<br />
• usredo u odnosu no eelokupne<br />
troskove (tanji zidovi. manja grejna<br />
tela. manja pee zo eentralno<br />
grejanje).<br />
• orzo gradnja. lake malterisanje<br />
• rnoqucnost malterisonja i ugradnje<br />
perlitnih betona u izvedbi 'sam svoj<br />
rnolstor",<br />
v<br />
ENER IJD : :, : : :, : : ::: : : :::: ': : :::::':::::: : : : : : : : : : : :::::: :,: , : : : : : , : , : : : : : : :: : : : :: :: : :::::::: :::: :::::,:,:::,: , : , :, : , :,~ ~ :: . ,<br />
Per It<br />
PRIRODAN I EKOLOSKI CIST<br />
IZOLACIONI MATERIJAL<br />
U FAll EKSPLOATACIJE<br />
• znatno smanjenje troskovo grejanja<br />
• prijatna klima stano i drugih objekata<br />
i leti i zimi<br />
• manji troskovl odrZavanja<br />
• estetski izgled<br />
No bazi ekspondiranog PERLITA<br />
(Iogotip) "TERMIKA' (Iogotip) je razvila<br />
sledeei proizvodni program<br />
PROIIVODNI PROGRAM<br />
IA GRADEVINARSTVO<br />
• EKSPANDIRANI PERLIT P1 i P2 upotrebljava<br />
se u slobodno nasutom<br />
stanju kao termo i zvuc no izolaeija.<br />
kao agregat u termo i zvucno<br />
izolaeionim betonima I malterima.<br />
Primenom perlita P1 i P2 posnze se<br />
TERMO i ZVUCNA izola eija stambenih.<br />
poslovnih prostora i industr ijskih<br />
objekata u slucolu kada osta li<br />
elementi konstrukeije zotvoroiu prostor<br />
u koji se sipa PER LIT bez veziva .<br />
• SUVO MESANI MALTERI<br />
SUPERMAL zo malterisanje spo ljnih<br />
zidova. a nanosi se ruc no iii mostrski s<br />
tim do se ugraduje lsklluclvo u jednom<br />
sloju.<br />
• PERMAL zo malterisanje spoljnih i<br />
unutrasnjih strano spoijnih zidova<br />
gradevinskih objekata . a nanosi se<br />
lsklluc lvo rucno u vise slojevo .<br />
Ovakvim postupkorn postize se termo<br />
i zvucno izolaeija spoljnih zidova.<br />
mehcnlcko zostlto od spoljn ih (atmosferskih)<br />
utieaja. kao i<br />
protlvpozorno<br />
zcstlto konstruke<br />
ija.<br />
Postupci<br />
nanosenja ova<br />
dva maltera se<br />
znccojno razlikuju i<br />
proizvodae ih daje<br />
stampane no<br />
vroccrno u kojima<br />
je pakovan<br />
molter.<br />
TEHNICKE<br />
KARA KTERIS<br />
TlKE<br />
Perlitni malteri su<br />
izradeni od anorganskih<br />
materija i<br />
imaju sledece<br />
osobine:<br />
• I(oe ieijenat toplotne provodljivosti<br />
no iO"C: SUPERMAL 0.091 WjmK;<br />
PERMAL 0.081 Wjm K<br />
• C -sroc o n o prit isak: SUPERMAL 0.69<br />
MPo; ::RMAL 1.36 MPa<br />
• Vrlo c obro to plotn a i zvucno<br />
izorc c sc . o -oornos! no oozor i starenje<br />
," e o rouzrokuje koroziju . Niski<br />
t CSKO odrZavanja .<br />
• U c cr-osu no druge gradevinske<br />
I o;e' jale. lrncjuc: u vidu toplotni<br />
c tpo-. deb ljina SUPERMALA od 4 em iii<br />
PER ,ALA od 5.3 em nonetog no<br />
spo ljnu fosadu odgovaro debljinomo:<br />
i
,J _ ;-ac njo . dugi vek<br />
_ : ~ -: a ost kva liteta ,<br />
- :: - a ~ e - grodnje u podove<br />
=- : :::
3<br />
KOJE GORIVO<br />
ODABRATI<br />
Godine 1987. indusiriiski<br />
zahuktali razvoj progutao je<br />
oko 4000 milijuna iona naite i<br />
viSe od 2000 miliiuna tona<br />
ugljena.<br />
24 GRIJANJE<br />
Na ovo pitanje slijedi zacijelo i protupitanje moze Ii se uopce birati . Dakako,<br />
izbor je rnoguc jer na raspolaganju su yam uvijek, barem dv 0 shjedecih energenata:<br />
• zemni plin<br />
• kruto gorivo<br />
• propan-butan (tekuci naftni plin)<br />
• lozivo ulje<br />
• elektricna energija<br />
Kako biste ih mogli medusobno usporedivati treba uzeti u obzir niz faktora, te<br />
tada medusobno usporedivati isti iznos topline - tj . ekvivaleritni iznos. U nasern<br />
slucaju ekvivalentni je iznos od 11,63 kWh.<br />
Svakodnevno se naslusamo raznih prica 0 cijenama uglj ena, ogrjevnog drva,<br />
lozivog ulja i slicno. Mnogi usporeduju te cijene na svoj nac in i dolaze do vlastite<br />
racunice sto je najjeftinije. Pritom se cesto uzimaju krivi odaci za ogrjevnu vrijednost<br />
sarnog energenta iIi se ne uracunavaju trasportni t roskovi j st upanj iskoristivosti.<br />
Mi uzirnamo u obzir sve te faktore. Tako npr. us pore duj erno koliko kosta<br />
jedan ekvivalentan iznos topline uvazavajuci i mogucnost kori stenja tog energenta<br />
na nasirn uredajima za proizvodnju toplinske energije. Dak le, ak o imate rnogucnosti<br />
mozete odabrati najjeftiniji energent.<br />
ELEKTRICNA ENERGIJA<br />
Mada se u oko 70 posta domacinstava u nasoj zemlji sta 0 . is· \'o grije na kruta<br />
goriva, istrazivanja pokazuju da je dodatni izvor toplin e ajcesce elekt ricna energija.<br />
Svako takvo dodatno zagrijavanje vrlo je skupo jer po novom tarifnom<br />
sistemu osnovna tendencija elektroprivrednika - stednia - 5: sno je ostvarena<br />
pa je ta vrlo prakticna energija eak visestruko skuplja od ajjef inijeg energenta<br />
- zemnog plina. Zbog toga broj dornacinstava koja se griju 15 ' iucivo elekt ricnom<br />
energijom stalno opada a uvjereni smo da ce i kao dod a : izvo opline izgubiti<br />
prvo rnjesto.<br />
Cijena ove energije razlikuje se po republikama i regijarna, ier neki potrosaci<br />
placaju posebne doprinose za razvoj lokalne ele ktrodistrib iv ne rnreze.<br />
Dakle, treba uzeti cijenu 1 kWh elektriene energije po sk pljoj i jeftinijoj tarifi<br />
te pomnoziti sa 11,63 kako bi se dobio iznos cijene je dnog kvi -alentriog iznosa<br />
topline za rubriku 2 u tablici.<br />
EKSTRALAKO LOZIVO ULJE<br />
Ovajje energent sve trazeniji pa treba svakako i njega u s oredi 'a i, Ogrjevna<br />
je moe 1 kg ovog goriva oko 11,63 kWh a 1 kg =1,16litara pa je ta x ije na (dinara<br />
po litri) ekvivalentnog iznosa topline<br />
1,16 x ... dI1 = ... d/I 1,63 kWh.<br />
ZEMNI PLIN<br />
Mada i taj energent cesto poskupljuje, on je posljednjih deset ; 0 ina uvijek<br />
bio najjeftiniji. Distributer daje cijenu za jedan prostorni nor i retar zernnog<br />
plina, koji ima priblizno ogrjevnu vrijednost od 9,26 kWh, pa za ek 'i a lentni iznos<br />
treba 1,25 m" zemnog plina. Cijena ekvivalentnog iznosa je da kle<br />
1,25 x . . . d/m" = ... dl11,63 kWh.<br />
PROPAN-BUTAN (TEKUCI NAFTNI PLIN)<br />
Oni koji kupuju ovaj plin u bocama zacijelo se skupo griju. Pcstoje manje boce<br />
od 10 kg tekuceg plina i one vece, a za ekvivalentni izn os topline od 11,63 kWh<br />
treba 0,91 kg ovog plina. Tako je dakle<br />
0,91 x ... d/kg = ... dl11,63 kWh.
____ _ _ _ _______KOJE GORIVO ODABRATI<br />
_<br />
UGLJEN I OGRJEVNO DRVO<br />
Kako postoji obilje raznih ugljena sve podatke iskazat cerno posebno tako da<br />
mozete sami tocno izracunati. Obicno je prosjecno ogrjevna vrijednost mrkog<br />
ugljena oko 5,2 kWh/kg pa za ekvivalentni iznos treba 2,23 kg tog energenta.<br />
Za ugljen je dakle<br />
2,23 x ... d/kg =... d/ll,63 kWh.<br />
Sve ove podatke uvrstite u kolonu 2 tablice 0 troskovima grijanja<br />
kod razlicitih energenata i dobit cete prave medusobne<br />
odnose u - koloni 6.<br />
...<br />
VRST<br />
GORIVA<br />
Elektrlcna<br />
energija<br />
USPOREDBA CIJENA RAZLICITIH ENERGENATA<br />
Priblifna<br />
cijena<br />
ekvivalentnog<br />
iznosa topline<br />
d/11,63kWh<br />
Troskovl<br />
prijevoza<br />
(za elektritnu<br />
energiju uzet<br />
je pausal u %)<br />
Stupanj<br />
iskoristivostl<br />
Stvarna<br />
cijena<br />
(2+3)<br />
4<br />
d/11,63kWh<br />
1 2 3 4 5 6<br />
dnevna<br />
• skuplja<br />
nocna<br />
• skuplja<br />
5-10% 96-98<br />
t.oztvo ulje (El) 3 75-86<br />
Zemni plin - 75-86<br />
Propan-butan (TNP) 20-30 75-86<br />
Ugljen 10-20 58-63<br />
Koliko<br />
novca<br />
za isti<br />
uclnak<br />
Treba reci da postoji niz razlicitih metodologija za usporedivanje troskova<br />
grijanja, odnosno cijene raznih energenata, a ova metoda obuhvaca sve vazne podatke<br />
i daje medusobni stvarni odnos - koliko novca za isti toplinski ucinak.<br />
Analizirajuci cijene u posljednjih deset godina slijedi zakljucak<br />
• zemni plin je najjeftiniji energent vee cijelo desetljece i ako je moguce treba<br />
ga iz niz a razloga maksimalno koristiti<br />
• skupini jeftinijih energenata pripadaju jos ugljen, te lozivo ulje (posljednjih<br />
nekoliko godina)<br />
• elektricnu energiju kao najplemenitiji energent, koji se dobiva nakon slozenog<br />
tehnoloskog procesa i to najcesce uz pornoc nekog drugog energenta trebalo bi<br />
zaista izbjegavati za potrebe grijanja a visoke cijene takoder govore tome u prilog.<br />
3<br />
LollVOUlJ[<br />
(El )<br />
PROPAN BUTAN<br />
[TNP)<br />
EL ENERGUA<br />
t
I<br />
<br />
________KOJE GORIVO ODABRATI<br />
_<br />
• KOJE DRVO ODABRATI<br />
Osim goleme koliCine<br />
poiroiene energije vise od<br />
40.000 kemijskih spojeva koje<br />
danas primjenjujemo sadrii<br />
stetne sastojke po ljudsko<br />
zdravlje.<br />
Mnogi od nas ne poznaju i ne mogu prepoznati vrstu drva koju L; e-.vci i prekupci<br />
nude, pogotovo ako su cjepanice sloiene na kamionu. Najcesce ~ e ,.. : iaj e bukva<br />
i grab, a manje ostale vrste. To su ujedno i najbolje vrste ogrjevnih c. "
_ _ _ _ _ _ ___ _ _ _ _ _ KOJE GORIVO ODABRATI _<br />
primarni zrak<br />
Praces izgaran ja goriva je<br />
kem:;sko ve ztU l;~ {lJhdut'iJuJ<br />
gorivih saslojaka nekog<br />
energenta 11 kisikoll/ i: Zl'ti J..a U2<br />
odaoanje topiine,<br />
Za potpuno izgaranje ogrjevnog drva u peel iii kaminu treba osigurati obilje zraka<br />
(i primarnog i sekundarnog) ali u samo tozlste ne smije stic! hladan.<br />
sekundarni zrak kako bi se provelo tzv. sekundarno sagorijevanje. Taj dodatni<br />
zrak mora se prije nego sto ude u loziste zagrijati kako bi izgaranje bilo doista<br />
potpuno. U protivnom zaostale gorivc cestice otici ce neiskoristene zajedno s<br />
dimnim plinovima u atmosferu.<br />
Izgaranje drva. Ono sto je ostalo nakon procesa otplinjavanja i sagorijevanja<br />
zapaljivih i visokovrijcdnih plinova zapravo je drveni ugJjen. On izgara pri dovodu<br />
dovoljnih kolicina zraka potpuno i bez zagadjivanja okoliri e. I tu vrijedi pravilo<br />
da ce se proces sagorijevanja ostvariti bolj e ako je loz iste toplo i zagrijano i ako se<br />
sprijeci dovod hl adnog svj cze g zraka u lozi ste.<br />
SAGORIJEVANJEM DRVA - STITIMO OKOLINU<br />
U procesu sagorijeva nja drva oslobac1a se odrcdena en ergija , koja se u nj emu<br />
(drvo je zapravo golemi pretvarac en ergije sunca) skupljala godinama. Svi sa s<br />
tojci koji s u bili potrebni pri procesu a similacije (ugljicni dioksid, voda, minerali<br />
itd.) u procesu sagorijevanja drva ponovno se oslobadaju. Zavrsetak tog procesa<br />
u hioloskom srnislu id entican j e procesu koji zavrsava truljenjern drva u sumi. Na<br />
oba nacina ident.icno se zatvara prirodni kruzni proces, pa se tako odrzava<br />
ravncteza ugljicnog dioksida u atmosferi.<br />
U samom drvu sadrzani su slijedeci elem en t i: ugljik oko 49 posto, kisik oko 44<br />
posto, voda oko 6 posto, te ostali nesagorivi sastojci i dusik oko 1 posto.<br />
Prerna tome, drvo ne saddi sumpor, pa se nje govim izgaranjem ne stvara stetni<br />
sumpor ni dioksid te se upotrebom ogrjevnog drva izuzetno pridonosi zastiti<br />
covjekove okoline.<br />
Zacijelo ce mnoge iznenaditi cinj en ica da vise od 80 posto drvnih sastojaka izgara<br />
u plinovitom stanju. Drvo je od svih krutih goriva najbogatije plinovitim elementima,<br />
pa st oga i ve ci dio ogrjevne vrijednosti (ok o 70 posto) drva imaju upravo<br />
visokokaloricni pJinoviti sadrzaj i. (U drugom svjetskom ratu, na istocnoj fronti,<br />
Nijemci su drvni plin upotrebljavali za pogon kamioria.) Za uposredbu navedimo<br />
podatak da kod najboljeg krutog goriva - antracita - plinoviti sastojci iznose sarno<br />
3 do 10 posto.<br />
Dakle, drvo je plinovito kruto gorivo (istinaje, mada cudno zvuci), gdje u procesu<br />
izgaranja sagorijevaju plinoviti sastojci nastali kao proizvod u procesu toplinskog<br />
rastvaranja drva. Upravo zbog toga u procesu sagorijevanja javljaju se lijepi, dugi<br />
plameni jez icc] koji ugodno is ijavaju toplinu. Kako je rijac 0 izgaranju plinovitih<br />
sa st oj ak a treba osigurati dovoljnu kolicinu svjezeg zraka, odnosno kisika, kako<br />
bi drvo potpuno sagorjclo .<br />
Osnovno je pravilo da svjeze sj eceno drvo ne moze sluziti za ogrjev. Takvo drvo<br />
zbog visokog sadrzaja vlage ima upcla manju ogrjevnu vrijednost od suhog drva<br />
koje ima obicno do 15 posta vJage. Dakle, drvo treba kupiti barem godinu dana<br />
ranije, dobro ga uskladistiti i zastititi od oborina, a tek nakon susenja uno postaje<br />
ogrjev.<br />
Drvom se mogu Ioziti peri koje irnaju dovoljno veliko loziste i koj e su tome<br />
prilagodene. Osim vee navedenih prednosti zast.ite okoJine i potpunog izgaranja,<br />
treba spomenuti da se pri sagorijevanju drva ne stvaraju nikakvi agresivni spojevi<br />
i ne razvijaju se otrovni plinovi ako je proces izgaranja nepotpun. Mnoge ce iznenaditi<br />
da takav ogrjev ostavlja malo pepela i nema problema s Ciseenjem, a i uno sto<br />
GRIJANJE 27
________KOJE GORIVO ODABRATI ,<br />
Kod golovo svih energenata<br />
garivi su elemenli: ugljih (C) i<br />
kisik (f f), a u rnanjim pasiocima<br />
i sumpor (5), dusik (N),<br />
ie niz negorivih oslaiaka,<br />
vlaga, iid.<br />
se skupi treba sacuvati, Nairne, taj pepeo je bogat kalijem, magnezijem, kalcijem,<br />
manganom, zeljezom i raznim fosfati rna, pa je odlicna hrana za razno cvijece i<br />
ukrasne biljke.<br />
• KAKO IZABRATI UGLJEN<br />
Danas je vrlo tesko doci do pravih podataka 0 sastavu i ogrjevnim vrijednostima<br />
nasih ugljena, pa tako i mi navodimo sarno neke podatke. No, i njih treba uzeti s<br />
rezervom jer sastojci i kvaliteta ugljena ovise 0 mjestu iskopa, vrsti tehnologije,<br />
nacinu filtriranja i slicno. Kako se kameni ugljen rijetko kad nade na slobodnom<br />
trzistu preostaje nam mrki i lignit. Usput, obratite paznju na podatke 0 sumporu,<br />
pepelu i ogrjevnoj vrijednosti svakog ugljena. Kameni ugljen ima visok postotak<br />
sumpora (Rasa - 9,3 posto), pa je time i jasnija polemika oko nove termoelektrane<br />
u Plominu na kameni ugljen iz Rase. Sumpor nagriza postrojenja (stvarajuci s<br />
vlagom - sumporastu i sumpornu kiselinu), a uz to vrlo stetno djeluje i na okolinu,<br />
ako se ne provedu sve zastitne mjere za smanjivanje sadrzaja sumpora u dimnim<br />
plinovima.<br />
Mrki ugljen iz Kaknja ima pak najvise pepela, dakle i puno ostataka pri sagorijevanju.<br />
Ugljen iz Zenice najboljije po ogrjevnoj vrijednosti od svih mrkih uglj ena,<br />
no sve to mozete usporediti tek kad saznate i cijene.<br />
Lignit je dobar, najjeftiniji je ali ima najmanju ogrjevnu vrijednost.<br />
Za sisteme centralnog grijanja najcesce se upotrebljava mrki ugljen kornadne<br />
granulacije, a za trajnoza rece peci sitniji mrki ugljen kao kocka, ora . i slicno.<br />
Briket koji se kod nas moze nabaviti obicno je iz uvoza, pa ima m nogo \;SU cijenu<br />
nego sto mu je uvecana ogrjevna vrijednost u odnosu na mrke vrste ugljena, zato<br />
ga preporucujerno sarno ako imate malo prostora za skladistenje, U prosjeku treba<br />
ga 30 posta manje negoli vecine ostalih vrsta mrkih ugljena.<br />
SASTAV I OGRJEVNE VRIJEDNOSTI POJEDINIH UGLJENA<br />
VRSTA UGLJENA ELEMENTARNI SASTOJCI U POSTOCIMA OGRJEVNA VRIJEDNOST<br />
UGLJIK SUMPOR PEPEO-SLJAKA VODA·VLAGA 1 TONE UGLJENA(kWh)<br />
iBAR (10-30 mm) 62 4,7 21 1 7550<br />
RM;A (60-100 mm) 67 9,4 9 4 8080<br />
BANOVICI (5-15 mm) 46 0,7 15 23 4920<br />
BREZA (5-10 mm) 47 2,1 15 20 5C( J()<br />
MOSTAR (0-10 mm) 40 3,2 19 22 ~ 300<br />
ZAGORJE (0-35 mm) 35 0,9 19 31 sssc<br />
KAKANJ (5-10 mm) 44 1,7 24 12 5; -,:<br />
ZENICA (10-30 mm) 49 3,0 16 15 ~30<br />
TRBOVLJE (30-60 mm) 43 2,3 16 22 ~: ' :<br />
IVANGRAD-BUDIMLJE (5-100 mm) 42 1,6 9 31 ~~ . :<br />
KOLUBARA (30-60 mm) 23 0,3 11 53 2. : :<br />
KOSOVO (0-30 mm) 23 0,1 15 48 205C<br />
KREKA 33 0,9 27 24 I ~2S _<br />
VELENJE (0-35 mm) 29 0,6 13 42 2Ti _<br />
0,4 12 37 ~ - _<br />
PLEVLJA 34<br />
28 GRIJANJE<br />
NABAV A OGRJEVA<br />
Obicno se k aze, lako onima u Americi. Prate ko i '0 su Indijanci skupili drva,<br />
pa odmah znaju kakva ih ocekuje zima. I mnogi nasi gorst aci u alpskim predjelima,<br />
Lici, Gorskom kotaru, Kopaoniku i drugdje, tvrde da mogu prornatrajuci pojedine<br />
zivotinje kolike spremaju zalihe prognozirati kakva ce biti zima. Dakle,<br />
ako ne vjerujete meteorolozima, a ne mogu varn pornoci ni Indijanci niti gorstaci,<br />
preostaje yam jedino proanalizirati proteklu ogrjevnu sezonu na osn ovi cega<br />
mozete uz barem 20 posta dodatka i preracunavanja u drugu vrst energenta dobro<br />
ocijeniti koliko treba nabaviti drva ili ugljena.<br />
Ako postujerno priblizno odnose 1m 3 drva = 2100 K\Vh = 210 lozivog ulja =<br />
450 kg mrkog ugljena - lako cerno izracunati sve ostalo.
______________ KOJE GORIVO ODABRATI<br />
Pretpostavimo li da smo za prosjecnu obiteljsku k ucu u toku jedne ogrjevne<br />
sezone potrosili ukupno<br />
• 3000 litara lozivog ulja<br />
• 30.000 KWh toplinskog ucinka ili elektricne energije (kod elektrokotlova ili<br />
termoakumulacijske peci), odnosno priblizno<br />
• 3200 m 1 zemnog plina, tada yam treba od krutog goriva<br />
• oko 6000 kg (6 t) mrkog ugljena<br />
ili<br />
• oko 13 do 14 m" ogrjevnog drva<br />
zacijelo cete i sami odmah zakljuciti da je ogrjevno drvo najjeftinije rjesenje,<br />
ali tada treba cesto loziti mada nema puno Ciscenja. Drvo nema sumpora, a pepela<br />
je sarno 0,5 posto. Uobicajena je kombinacija<br />
• oko 80 posta ugljena i<br />
• oko 20 posta drva za potpalu.<br />
Mala kalkulacija spomenutih energenata, jasno ce yam pokazati da je kruto<br />
gorivojeftinije od nekih ostalih goriva. Zato, buduci da je rijec 0 znatnim ustedama<br />
- drvo ili ugljen nabavite odmah kako biste ga pravodobno uskladistili i osusili<br />
prije ogrjevne sezone, jer ako u drvu ima 60 pcsto vlage, orio ima sarno 40 posta<br />
svoje uobicajene ogrjevne moci, a to znaei da yam je potrebna dvostruko veca<br />
kolicina, pa ne oklijevajte.<br />
Jasno, nabavka krutog goriva ne dolazi u obzir ako imate neki drugi energent<br />
kao zemni plin (najjeftiniji zasad) ili Iozivo ulje (nesto skuplje), ali ako koristite<br />
butan-propan ili elektricnu energiju onda zaista treba napraviti kalkulaciju, sto<br />
yam se bolje isplati!<br />
_<br />
Proces izgaranja je kemijska<br />
reakcija kod koje se stuara<br />
• ugljicni monoksid-dioksid<br />
• sumporni dioksid<br />
• dusicni oksidi<br />
• vlaga<br />
• organski spojevi<br />
• teski me/ali i<br />
." • prasina i 51.<br />
li}~!I/r ! "ri;i~ OiO:>U !\] i~;<br />
:><br />
210 I ekstralakog<br />
- loZivog ulja<br />
~ 2100 kWh<br />
\ ~. .<br />
1m 3 ogrjevnog drva = 2100 kWh = 210 1 lozivog ulja = 450 kg<br />
mrkog ugljena<br />
za prosjeean stan od 60 m 2<br />
u kontincntalnim krajcvima je potrcbno:<br />
7,6m 3<br />
ogrjevnog<br />
drva<br />
15,960 kWh<br />
elekt.ricne<br />
en ergije<br />
16001<br />
loz ivog<br />
ulja<br />
3,45 t<br />
mrkog<br />
ugljena<br />
GRIJANJE 29
PEel - LOKALNl<br />
4<br />
l ZVORl TOPLl NE<br />
Mn ogo je r azloga zbog kojih obi cn e peci jos dugo nece izaci iz u potre be. lako<br />
su, opcenito uzevsi , neekoriornicnije od sis tema centralnog grijanja, ta njihova<br />
negativna osobina ponekad se pretvara u prednost. Nairne, kada treba zagrijati<br />
sarno jednu prostoriju, cesto je ekonomicnije naloziti pee negoli ukljuciti eijeli sistern<br />
centralnog grijanja (veliko eentralno loz iste koj e na minimaJnom kapaeitetu<br />
ne radi s optimaJnim koefieijentom iskoristenja, gubiei sistema itd.). S druge<br />
str ane , pec je uvijek dobrodosla kao alternativni izvor topline ako dode do kvara<br />
na eentralnom sistemu iJi n estane goriva. 'I'rece (iako cesto ne i najmanje vazrio),<br />
mnogi koji otkidaju od usta k ako bi izgradiJi svoj ''k rov nad glavom" jednostavno<br />
nemaju dovoJjno novca da ugrade i prilicrio skupe in stalacije eentralnog grijanja.<br />
U takvim slucajevima i jedna reJativno jeftina pee osigurava toplinu harem u<br />
glavnoj prostoriji u kuci iJi stanu , a postupno, nabavkom jo s j edne iJi dviju rjesava<br />
se grijanje i ostalih. Pritom jedna pe e moze biti na kruto, druga ne t ek uc e gorivo<br />
iIi plin (ak o je na raspolaganju), a treca elek tricna, pa se tako postize flek sibilnost<br />
u pogJedu izbora goriva i ekonomicn ost u sirornastvu: grijemo se onoJiko koJiko<br />
si mozerno dopustiti i onim gorivom koje nam je trenutno dostupno iJi n ajjeftinije.<br />
Na kraju, i individuaJno sh va ca nje komfora je razlicito: iako se opcenito sm a<br />
tra da je eentralno grijanje najkomfornije, nekome se m oze ciniti udobnijim<br />
pueketanje vatriee i rek reacijsko eijepanje drva iJi spremanje uglj ena negoJi<br />
ovisnost 0 kompliciranim i nj omu nerazumJjivim automatiziranim uredajima (i<br />
spacijalistirna za njihovo odrzavanje) iJi suha klima radijatorskog grijanja.<br />
Najcesce, peci nas griju na oba vee sporrienuta nacina: zr ac enjern kao i sunce, pa<br />
odmah, cim pe e proradi osjecarn o toplinu, i konvekcijski, tj . vodcnjem tako da se<br />
zagrija va okolni zrak i time potice njegova cirkulacija, a zrak opet zagrijava<br />
ljude i predmete u prostoru. Takav kombinirani nacin je najprirodniji, a to je<br />
takoder pitanje udobnosti. Dakako, i eentralni s istemi sa drze oba ta nacina, aJi<br />
su in ertniji, sporiji i prvenstveno predvideni i sr a cu nat i za zagrijavanje vod enjem<br />
topJine. TopJina zracenja csjeca se tek k ad sist ern postigne svoju punu radnu<br />
temperaturu, a onda je ona ve e manje zn acajna. Peci djcluju brze, fleksibiJnije.<br />
lake se pod pojmom pee najcesce podrazumijeva pee s lozi st.ern na kruto gorivo,<br />
(drvo iIi ugJjen), treba imati na umu da danas postoje peci n a sva poznata<br />
goriva: kruta , tekuca i pJin , ali i razlicite konstrukcije lokaJnih izvora topJine<br />
kojima kao energent sluzi ele k t ricna str uja. Osirn prerna vr sti goriva, peci se mogu<br />
sistematizirati i prema nacinu odavanja t opl ine, zatirn prema brzini odavanja<br />
topline i nj en e akumuJaeije, pa prem a na cin u gradnje itd. Nama se najlogicnijirn<br />
eini izlaganje po pov ijesnom principu. Opi sat cerno ih pr ema pribliznorn r edo <br />
slijedu kojim se razvijala tehnologija zagr ija vanja Jjudskih obit avalis t a pri cernu<br />
treba odm ah naglasi ti da i najstarija rjesenja predstavljaju sta la n izazov energetiearima,<br />
pa se kornbiniranjern tradi cion alnih i suvremenih sazrianja neprekidno<br />
javljaju nove konstrukcije koj e nastoje odgovorit i danasnjim zahtjevima. U svakom<br />
pojedinom slucaju nastojat cerno dati i sve ostale relevatrie informaeije . Ipak,<br />
naglasak je na rj esen jirna k oj a odgovaraju bar vecini zah tjeva st o se postavljaju<br />
pred moderno grijanj e.<br />
KAMINI<br />
Kamin je zapravo djelorrm icrio ogradeno kucno ognjiste. U pr avo se zbog toga<br />
uz nj ega e rn ociona lno vezuje veciria Jjudi. Pucketanje vatre, odsjaj pJamena na<br />
st ropu, toplina d irektnog zracenja, sve to st va r a posebnu atmosferu sigurnosti i<br />
blagostanja, za sticenosti i budi u nama neke zapretane atavizme.<br />
Nazalost, kamin j e i n ajneekoncmieniji na cin grijanja. Njegov stupanj iskoristenja<br />
topl in sk e energije je vrlo nizak, pa cak ni ljudi koj i doista ziv e u blagostanju<br />
ne mogu sebi dopustiti luksuz da se grij u sarno kaminom, ponajprije zbog prozdrlj<br />
ivos ti goriva, te zbog sJabog ucinka pri zagrijavanju prostorija. Osirn toga,<br />
vrJo se cesto kamin ili dimnjak izvedu krivo: dimnjak n e vuce, drvo sla bo izgara<br />
i od grijanja ni sta, a umjesto romantike ostaje zadimljena prostorija. Najcesca<br />
Golovo svi spojevi koji nasiaju<br />
u procesu izgaranja imaju neko<br />
slelno emisijsko djelovanje.<br />
GRIJANJE 31
________PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE<br />
_<br />
/<br />
/<br />
./<br />
-'<br />
-'<br />
U lozi~te kamina treba<br />
obavezno dovesti svjeZi<br />
zrak.<br />
Pri izgradnji treba<br />
postivsti ove odnose<br />
greska je da mnogi kamini nemaju dovod svjezeg zr aka u loziste . Drugi najeesci<br />
uzrok slabog izgaranja krije se u krivo dimenzionir a nom ili pr evise odm aknutom<br />
lozistu u odnosu na dimnjak, a treci u samom dimnja ku. Kamin se n e moz e<br />
prikljuciti na bilo koji dimnjak. Nekad, dok su kamini bil i pra cti cno najsavrseniji<br />
nacin grijanja, majstori su svoje trikove za dobru izv dbu kam ina cuvali kao tajnu.<br />
U starim englesk im kucarna gradenim u proslorn stoljecu, ca k i kameni ugljen gori<br />
u kaminu bez dima i neugodnih mirisa!<br />
Usprkos nedostacima, ljudi se ni danas ne odricu k a mina. tovise, ion je doaivio<br />
znacajne inovacije pa cak i industrijsku proizvodnju, taxo d rnozerno biti sigurniji<br />
u njegovu pouzdanost. Kamin se danas vecinorn gr adi k ao dodatni izvor topline<br />
uz centralno grijanje, odnosno zbog ugodnije a t mosfere. ~o , svejedno mora<br />
funkcionirati ispravno. Bilo da kupujete gotove elernente kamina iIi se samovsk i<br />
upustate u gradnju, treba se drzati dimenzija i proporcija.<br />
Postoji i moderna varijanta kamina, s dobrim iskoriste njern topline. U loziste<br />
je ugraden sistem cijevi i dvostruke zeljezne stijen e, slicno k ao kod kotlova za<br />
centralno grijanje, pa se na takav kamin moze prikljuciti i nekoliko radijatora pornocu<br />
kojih ce se u sklopu malog si stema centralnog grijanja toplina bolje<br />
rasporediti u prostoru. Medutim, takav sistem ip ak ce raditi znatno manje<br />
ekonornicno od sistema s pravim kotlom za centralno grij anje. Razlog tomu su<br />
gubici topline kroz dimnjak, koji su kod kamina uvijek naj veci kao i slaba<br />
mogucnost regulacije izgaranja.<br />
TEHNICKI PODACI<br />
Tip kamina Velicina Dimenzije Potrebni profil dimnjaka (em) Os prikljucka Tloerlne<br />
I Dovod Masa<br />
prostorije loiiMa na dimnjaku (m) dimenzije svjeteg (kg)<br />
m3 em 3m
___________ PEel - LOKALNl lZVORl TOPLlNE<br />
_<br />
Otvoreni kamin ANTIKA ZO<br />
Sastav otvorenog kamina ZO<br />
Funkcionalni dlo:<br />
P - podloga kamina<br />
T - lemeljna plota<br />
KO - obloga lozista<br />
H - strsm]! elemenl<br />
8 - bocn! element<br />
PK - plota nad toztstem<br />
K1, K2 - kape kamina<br />
RL - regulacijski poklopac<br />
Dopunska oprema:<br />
PP posuda za pepeo<br />
KR resetke za loliste<br />
i<br />
iii<br />
~<br />
e, i<br />
~ '"<br />
..<br />
N<br />
E c ...<br />
:2<br />
...<br />
~<br />
~<br />
I<br />
I<br />
I<br />
I<br />
1<br />
I<br />
I<br />
1<br />
I<br />
I<br />
I<br />
I<br />
/<br />
I<br />
I<br />
I<br />
I<br />
I<br />
I<br />
/<br />
/<br />
I<br />
/<br />
I<br />
I<br />
I<br />
I<br />
- 1<br />
~<br />
...<br />
on<br />
I<br />
--,<br />
I<br />
I<br />
I<br />
I<br />
I<br />
I<br />
_J<br />
·0<br />
25<br />
GRlJANJE 33
___ _ _ _ _ PEer - LOKALNI IZVORI TOPUNE _<br />
Otvoreni kamin ANTIKA VO<br />
Sasfav ofvorenog kamina ANTIKA VO<br />
FUNKCIONALNI 010:<br />
P - podloga kamina<br />
T . feme/jna plota<br />
KP· donja ptoc« lotista<br />
KIT· izmjenjivat topline<br />
H . stratnji element<br />
PK - donja limena ptocs<br />
PK - ptoce nad lotistem<br />
K1, K2 - kape kamina<br />
RI • regulacijski poklopac<br />
Oopunska oprema:<br />
PP • posuda za pepeo<br />
Olmenzije u zagradama vate za ANTIKU VO<br />
TIP 1If.<br />
Kod izrade projekta instalacija treba voditi<br />
recune 0 tome, da je uredaj zasticen u skladu /<br />
s vezecim propisims (ekspanzijska posuda,<br />
sigurnosni ventil, ventil za odzrativanje).<br />
I<br />
/<br />
/<br />
/<br />
/<br />
/<br />
I<br />
/<br />
/<br />
/<br />
!<br />
/<br />
....<br />
on<br />
r<br />
.,<br />
'"<br />
1- - - - - - - - -~ . :: ",- -<br />
o<br />
r<br />
I I<br />
I I,<br />
I I I ,<br />
i I I I<br />
I ','; .vP ••• . :-:: :. :.: . , . _<br />
I L - - - - r t - ,- -<br />
I<br />
I<br />
- - - -,.- - 14l16)"-(,:·=;-' t<br />
-f _.. ~__ 55(6 1<br />
""<br />
81(87)<br />
34 GRlJANJE
EL:I - LOKALNI IZVORI TOPLI NE<br />
_<br />
Sumporni dioksid 502 koji se<br />
javlja pri izgaranju nekog<br />
energenia, vrlo nepouoljno<br />
djeluje na floru i un istaua,<br />
odnosno smanjuje biljno<br />
zelenilo - klorofil.<br />
::~;::.it~;:~·:rrrl\!; :() ~::( ~~) 1"" ~ f\:: :i;;:;<br />
U svijetu priznat<br />
kamin<br />
FRANKLIN.<br />
.J,.<br />
•<br />
lflf llfrUl fl ff (<br />
je posvuda u svijctu, a proizvodi se i kod na s (Ljevaon ica zelje za i tvornica "Plamen"<br />
iz Slavonske Pozege). Taj j e k a m in vrl o jednostavne konstrukcije, a ima i vra t a<br />
za za tva r a nj e lozista, pa vee pr ed stavlja prijela zni oblik prcma pecirn a. Kad se<br />
prestane loz iti , vrata se zatvor e cirne se sp recava ci rk u lacija zraka kroz loziste i<br />
brzo hladenje. Ak umulirana t opl in a postupno se odaje u prostoriju pa je utoliko<br />
taj t ip eko n omi cn iji od posv c k la sicni h iz ve db i. FRAN KLI N se maze i obzidati,<br />
(kamenom , cig lom) iii ugra diti n a d r ugi na cin pre rna es te t sk im kriterijima<br />
vlasni k a. Osim sto sluz i k ao izvor to pli ne, kamin je i ukra s prostorij e, pa u<br />
va nj sko rn izgl edu post.oji n iz varij a cija . T o je uj edno je dino podrucje gdje je<br />
izvoda cu ostavljena puna krea tivn a sloboda, hez r izik a da se ugrozi funkcioniranj e.<br />
Os im toga , svak i ohzid a k u m uli ra dio topline, k oja grije pr ostoriju i nakon prest<br />
a nk a lozenj a , pa j e u to m srnis lu i k or istan .<br />
Kamin i se got ovo isk ljucivo loze drvom , k oje t reba nabaviti na vr ijeme, i dobro<br />
ga u sk ladis t.i t i i os usi t i. Vla zno drvo n aj veci di o to p line trosi za ispara vanj e vlage,<br />
Kamini KO-KO - Beograd.<br />
GRIJANJE 35
________PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE<br />
_<br />
Otvoreni kamin SMREKA - toplozracni<br />
Sastav otvorenog kamina SMREKA<br />
Funkcionalni dio:<br />
P - podloga kamina<br />
T - temeljna plo{;a<br />
KP - donja plo{;a lozista<br />
R - rekuperator<br />
K1, K2 - kape kamina<br />
RL - regulacijski poklopac<br />
Dopunska oprema:<br />
PP • posuda za pepeo<br />
KR - resetk» za tozist«<br />
A - azbestna ploc«<br />
- tervol plo{;e<br />
- semotne ptoc«<br />
- metalni nosec; za prijecnu gredu nad tozistem<br />
o<br />
N<br />
I<br />
I<br />
I<br />
I<br />
t -<br />
I<br />
I<br />
I<br />
I<br />
I<br />
I<br />
I<br />
I<br />
I<br />
I<br />
I<br />
t,------<br />
... •<br />
' :",<br />
.. ..<br />
.::<br />
: . ~. :<br />
1....-,--111<br />
' . '<br />
' . '<br />
_ _ _________PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE<br />
_<br />
_: : 'ste kamina moze se dodatno oplocitl i kaljevim ptociceme u raznim varijantama.<br />
J:WFDU § 1'= ~>:; t.' ~f'~P:<br />
..:-~:: ~. r~ ::: :'§~~:~ ~ iZ~ -:::-:- ~~;:::!n ~:{~ . ~ X ,~: :;:.:-.:<br />
:,.} ~ *'',. ~ ~ ».f••..~ 1d '* ;"",: ~ ~ \d:::.~ .b<br />
Sumporni dioksid 502 u<br />
atmosjeri, zajedno s vlagom iz<br />
zraka stvara razne sulfate,<br />
odnosno sumpomu kiselinu sto<br />
dovodi do stvaranja tzv. kiselih<br />
oborina.<br />
"'; $l tl>:~~*>: r-: it:, .
,<br />
.<br />
________PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE<br />
_<br />
nuzdu, iJi alternativni (kakav-takav) nacin grijanja.<br />
slucaj da<br />
povrsinska temperatura, bar djelornicno, prelazi granic ~ : C. _ '0 dirnnjak<br />
dobro ne vuce, pee se dirni i zagaduje prostoriju, a ak o vu . ': ~ _ rse sto je cesto<br />
slucaj u visirn zgradarna) trosi mnogo goriva, je r najv ,- ' . :.'ine odlazi u<br />
dimnjak. Akoje na isti dimnjak prikljuceno nekoliko peci . ' :: -: '- zgr adama),<br />
Iz rijec7wg industrijskog opet slabo gore. Osim toga, brojna mala lozista i dimnjaci vis . . .:.;;a 1u: u vanjsku<br />
bazena (INA, KOKSARA, atmosferu negoli manje vecih iako su istog ukupnog ka :0 zbog bolje<br />
TOPLANA) izoaceni regulacije izgaranja te zbog distribucije dim nih plinova, _. _ ' - eba imati na<br />
sumporni dioksid, odnosno<br />
umu da sarno potpuno izgaranje ne zagaduje atrnosferu, -·;0 tesko poskisele<br />
kise, uvelike uliece na<br />
.sume Gorskog koiara, od kojih tici kod manjih peci .<br />
je danas 71 posto bolesno , Ipak, izdvojit cerno jedan relativno malo pozn at tip. ;. ' - • _risutan tek<br />
nekoliko godina koji je vrlo rasprostranjen u nekim sj ever ~ - • ·ma, poznat<br />
pod nazivom ENERGETIK. Pee je cilindricncg oblika, a vc • . •_ ·edbe. U cilindru<br />
se nalazi vrlo pro strano lozi ste, prikladno za r azlici: ' . i t ih goriva,<br />
i onih nize kaloricne vrijednosti. Oko cilindra su zavareni ~. _ . . i kr oz koje<br />
kad se loziste intenzivno grije, uslijed zagrijavanja struj i ~ ~ - - . € lazi hladan<br />
a gor e izlazi topao zrak. Pee na taj nacin stvara cir ' .J ,' . i toplinu<br />
po prostoriji. Fleksibilna je u pogledu ucinka, kako iz<br />
ko i regulacijom<br />
i prikladna za grijanje stanova, radionica, skla -ogoria .<br />
::<br />
Zacijelo cete se iznenaditi prometrejuci ovaj prizor: cuda<br />
cijevi, upravo je pee na kruta goriva za zrecno grijanje.<br />
38 GRJjANjE
___________ PEer - LOKALNI IZVORI TOPLINE<br />
_<br />
Dodatn/ izmjenjivac<br />
topl/ne na d/movodu<br />
povecsve stupanj<br />
iskorlsten]« pee!<br />
ENERGETIK oduzimanjem<br />
top line dimnim plinovima.<br />
Slican dodatak koristan je<br />
i kod drugih "ktssicnit: "<br />
tipova pee! ako d/mnjak<br />
dobro vuce.<br />
KALJEVE PEel<br />
Kaljeve peri isk oristavaju relativno visok stupanj topline proizvedene izgaranjem<br />
drva, odnosno ugljena (do najvise 80 posto), a dragocjeno im je svojstvo<br />
akumuliranje topline u casu intenzivnog lozenja i postepeno zracenje:<br />
Prvo svojstvo postignuto je vertikalnim i horizontalnim kanalima (takozvanim<br />
cirkulacijama) kroz koje struje topli plinovi iz lozista peri. Time je znatno produzen<br />
put kojim se k recu vruci plinovi prije odlaska u dimnjak, te oni veri dio<br />
top line predaju samoj peri. Idealno bi bilo kad bi taj put bio vrlo velik, no to je<br />
neizvedivo iz prakticnih razloga: peri bi morale biti nerazmjerno velike, dimnjak<br />
ne bi vukao a sagorijevanje bi bilo sporo i nepotpuno pri cemu bi se stvarao otrovni<br />
ugljicni monoksid.<br />
Drugo svoj stvo ostvareno je velikom masom, dakle velikim toplinskim kapacitetom,<br />
peri koja se zagrije da bi zatim jos satima nakon prestanka lozenja zracila<br />
toplinu. Rezultat toga je ugodno saznanje da dobru kaljevu pee ne treba stalno<br />
loz iti, vee je dovoljno 2 do 3 puta dnevno.<br />
NACINI IZVEDBE<br />
CIRKULACIJE<br />
A) Vodoravna cirkulacija <br />
topli plinovi stalno se<br />
uspinju prema dimnjaku<br />
cik-cak linijom.<br />
Ekonomicnost je manja<br />
nego kod ostalih nsclns i<br />
danas se rjede<br />
upotrebljava. Slicna je<br />
spiralna cirkulacija, no s<br />
dodatnom spiralnom<br />
stazom. Put je malo duzt,<br />
a sistem ekonomicnljl od<br />
horizontalnog.<br />
B) Okomlta cirkulacija <br />
topli pI/novi u nekim se<br />
kanalima uspinju, a u<br />
drugima padaju. Prednost<br />
tog sistema je da se cijela<br />
povrslns peci jednolicnije<br />
grije, sto je ekonomlcni]e i<br />
cesto se upotrebljava.<br />
Znacajno je takoder da je<br />
kod okomltog sistema<br />
moquce voditi prve<br />
(tople) kanale dijelom peel<br />
koji gleda prema<br />
prostoriji, a druge<br />
(hladnije) dijelom koji<br />
gleda prema zidu, razliclto<br />
usmjeriti grijanje, dakle<br />
vise zagrijati prostoriju a<br />
manje zid iza peel.<br />
C) Kombiniran/ sistem<br />
sastavljen je od elemenata<br />
sva tri prije spomenuta<br />
nsctns. Ekonomican je /<br />
cesto se upotreba.<br />
D) Kombinirani sistem na<br />
jednoj niskoj kaljevoj poet<br />
(zatvoreni kamin).<br />
Vodoravni kanali su u<br />
sredini kamina, a okomiti<br />
u bocnim dijelovima.<br />
D , -- - ;<br />
~-~ ' jE ~, !<br />
~ 1; "\ lI;<br />
I . c!:!J -".. . ~<br />
GRIJANJE 39
s<br />
_ _______PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE _<br />
Zbog razorne mod kiselih kisa<br />
u cijeloj Sloveniji zdravo je jos<br />
sarno 45,5 posta suma.<br />
Zi\:;l:TI:l~~~ () ~(() t: ~ f~::! f~<br />
Upravo zbog tih svojih osobina kaljeve peci predstavljaju najbolje rjesenje tamo<br />
gdje nema plina. Jedini nedostatak kaljeve peci je relativno dugo vrijeme od<br />
pocetka lozenja do pocetka zracenja topline. Kakoje put dimnih plinova vrlo dug,<br />
temperatura im je na izlazu iz peci niska. Nacini izvedbe tih prolaza kroz pee su<br />
r az liciti, No, kod svih dimnjak mora biti ispravan. Niska temperatura dimnih pli <br />
nova moze kod neispravnih i li ispucalih dimnjaka izazvati stvaranje kondenzata.<br />
Nasi proizvodaci, poput "Pionira" iz Novog mesta, "Keramike" iz Krapine, "Kodric<br />
Ozas" iz Samobora, nude niz razlicitih modela kaljeva koji se mogu slagati u<br />
razliCitim varijantama. Jedna pee moz e se ugraditi u prezid i iskoristiti za zagrijavanje<br />
dviju prostorija, s tim da se npr. loz] iz hodnika. Sve to pridonijelo je<br />
ponovnoj renesansi kaljevih peci pa su pro izvodaci ozivje li svoj proizvodni program<br />
koji smo do prije nekoliko godina gotovo zaboravili.<br />
S obzirom da se kaljeve peci kupuju u dijelovima, velik su izazov za kucno<br />
majstore, ali i razlicite sarnozvane strucnjake. Zbog toga cesto krasna kaljeva<br />
pee ne funkcionira kako treba. Osnovne upute za gradnju mogu se dobiti od svakog<br />
proizvodaca kaljeva, mozete promatrati kako to rade majstori, ali pri gradnji<br />
ove vrste peci najveci strucni problemje strujanje dimnih plinova. Pravi strucnjak<br />
mora prema dimnjaku, na koji ce pee biti prikljucena, zriati odabrati nacin vodenja<br />
i duzinu kanala kroz pee. Nema smisla odvracati samovce od tog posla, oni ee<br />
pokusati otkriti i tu tajnu. Uostalom, osnovni je materijal gotovo neunistiv, pa<br />
se lose sazidana pee moze srusiti i podici nanovo. Ali, cuvajte se nadristrucnjaka.<br />
Najpouzdanije je zidanje kaljeve peci, cije su yam reference poznate, povjeriti<br />
majstoru tj . onomu tko vee ima iskustva i cije su rnusterije zadovoljne njegovim<br />
poslom.<br />
Kaljeve peel - niz<br />
moqucnosti, lijepl oblici,<br />
vlsoka efikasnost i<br />
ugodnost.<br />
42 GRIJANJE
_ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ PEel - LOKALNl lZVORl TOPLINE-----<br />
10<br />
TRAJNOZARECE PECI<br />
d<br />
7<br />
Trajnozarece peci posljednja su rijec u razvoju tehnologije grijanja krutim go<br />
" rivima. Princip njihove konstrukcije primjenjuje se danas vecinorn i kod kotlova<br />
U<br />
za centralno grijanje, ako su predvideni za lozenje krutim gorivom. 'I'rajnozareca<br />
1<br />
pee moze se loziti gotovo svakim krutim materijalom k oji gori (izuzev slarne, lisca<br />
.<br />
i slicno, ne zbog toga sto to ne bi izgaralo u ovoj peci, vee zbog neprakticnosti).<br />
u U praksi, to su sve vrste ugljena i drva, rnoze se, dakako, loz iti i mjesovito,<br />
ukljucujuci i say gorivi otpad. Stupanj iskoristenja toplinske energije goriva seze<br />
l<br />
e<br />
do 80 posto.<br />
Jedna od velikih prednosti trajnosarece peci je sto se ne mora cesto lcziti jer<br />
1-<br />
raspolaze velikrrn spremnikom za gorivo, k oji je dovoljno napuniti nekoliko pula<br />
e<br />
dnevno, ovisno 0 intenzitetu grijanja. Druga velika prednost je vrlo dobra regua<br />
lacija izgaranja, prakticki od nule do maksimuma, sto pridonosi stednji goriva.<br />
g<br />
Ima regulator grijanja k oji se postavi na zeljeni stupanj lozenja, pa putem ter<br />
mostatskog elementa prema potrebi povecava ili smanjuje dovod zraka za izgaranje<br />
i tako sprecava cia se pee razgori preko zadanog intenziteta grijanja, ali i da<br />
1<br />
k<br />
a se ugasi. 'I'eorijski, tu pee ne bi trebalo gasiti tokom cijele sezone sto olaksava<br />
e lozenje, a ne povecava potrosnju goriva (pec je uvijek topla pa nema gubitaka pri<br />
a zagrijavanju peci i dirnnjaka). U praksi, gasi se sarno zbog ciscenja. Dodamo Ii<br />
k lome kornpaktan izgled i relativno male dimenzije, bez sumnje, to je vrlo<br />
moderan uredaj.<br />
Pee je osim toga gradena tako da intenzivira strujanje zraka u prostoriji, a lime<br />
i distribuciju topline, pa se pornocu jedne peri ponekad rnoze grijati i cijeli manji<br />
Dusiini oksidi, spojevi koji<br />
nastaju pri izgaranju, stvaraju<br />
u zraku dusicnu kiselinu koja<br />
izaziva osiecenie korijenja<br />
biljaka kao i lisca.<br />
~;;~:i~~~!;:}trr~:: : i~:!:t (:J ){() t:~N·;:::<br />
Na<br />
domscem<br />
su trztstu<br />
najcesce<br />
trajnoiareee<br />
peci tip<br />
MAGMA i<br />
WESO<br />
HELlOS.<br />
stan. I Ijubitelji svjetlucanja plamena u sumraku doci ce na svoje, jer te peci<br />
redovito ispred lozista imaju vrata s vatrostalnim staklom da se vidi plamen. Velika<br />
paznja posvecena je brtvljenju svih otvora sto i omogucuje pravu kontrolu izgaranja,<br />
a osim toga ta pee prakticno nikad ne dirni, bez obzira na kvalitetu izgaranja<br />
(osim ako u takvom momentu otvorite loziste). Ako je gorivo lose ili ste<br />
namjerno prigusili loienje prije dodavanja goriva, tj. otvaranja poklopca za lozenje,<br />
treba nakratko potpuno zatvoriti dovod zraka (polozaj regulatora 0) pa nece izlaziti<br />
dim dok lozite pee.<br />
'I'rajnozarece peci prilagodene su velicinorn za zagrijavanje manjeg (dvosobnog)<br />
stana. Ako raspored prostorija ornogucuje priblizno centralno postavljanje<br />
peci, sto u prvom redu ovisi 0 polozaju dimnjaka, onda se njome moze zagrijavati<br />
cijeli stan.<br />
Princip rada je slijedeci: gorivo se obicno ubacuje odozdo u spremnik ljevkasta<br />
oblika, ispod kojega je smjestena resetka za izgaranje, a ispod nje pepeonik. Vrata<br />
za ubacivanje goriva i cijelo loziste s pepeonikom hermeticki su zabrtvljeni, a zrak<br />
potreban za izgaranje dovodi se kontrolirano kroz otvor na pepeoniku. Plamen i<br />
dimni plinovi oplakuju pri izgaranju spremnik goriva i tako ga suse i<br />
predgrijavaju prije nego dospiju u zonu izgaranja, a na svom putu do dimnjaka<br />
GRiJANJE 43
________PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE<br />
_<br />
Dusicni oksidi su vrlo opasni<br />
za liudsko zdravlje pa koncentracija<br />
ad 280 mg NO. l<br />
m 3<br />
dovodi do smrtnog zapaljenja<br />
pluca, a 47 mgjm' izaziva<br />
bronhitis.<br />
n~A .<br />
P,\<br />
.<br />
. M~.. ~:::d q<br />
~ ~ '\h ~\,:::: ~AfH:.~<br />
:$ .~ :" f ' J~ ~~:~:~:::::;: H"<br />
Jf!~~:~i!·1111;11~1.:···~~·!~·::~<br />
44 GRIJANJE<br />
..................:..... :.: . : .~ . . . . . . ...<br />
.<br />
Prlnclp rada<br />
treinotsrece<br />
peel.<br />
Rucica za rastresanje<br />
11--- - - resetke<br />
==fi=~rr:==:J~~~r l;~== Poklopac za loienje<br />
(( Topli zrak<br />
Topli zrak - - -"* . - -0<br />
Regulacija zraka<br />
Dimni otvor . za izgaranje<br />
(iza spremnika)<br />
Spremnik goriva ---<br />
Vanjski plast --<br />
Resetka--<br />
Pepeo<br />
Svjeii zrak<br />
. .- - -<br />
-<br />
_ __ _<br />
. Zona izgaranja<br />
__...._ ll-Jr- '-".J.. =G~e~;::;;::~~t~l== Olvor-zaklopka<br />
r<br />
"""--'L_~<br />
Zrak za Izgaranje<br />
Svjeii zrak<br />
griju i relativno veliku vanjsku metalnu povrsinu lozista koje je oblozeno posebnim<br />
limenirn plastern iIi kaljevima s otvorima pri dnu i pri vrhu, sto izaziva intenzivno<br />
strujanje zraka u meduprostoru, Hladan zrak ulazi dolje, preuzima toplinu<br />
od lozista i zagrijan struji kroz gornje otvore u prostor. Na taj se nacin u okolnom<br />
prostoru stvara cirkulacija i brzo siri toplina.<br />
Prigusirno li dovod zraka, gorivo ce polako tinjati, a kad temperatura padne<br />
ispod zeljenog stupnja regulacije terrnoclanak ce pojacati dovod zraka i ono ce se<br />
razgorjeti. eim se postigne prijasnje stanje, dovod zraka se opet automatski<br />
smanjuje. Na taj nacin se odrzava bilo koji zeljeni iritenzitet izgaranja, odnosrio<br />
grijanja.<br />
Na prednjoj strani su velika vrata za eiscenje i vadenje pepela, koja su takoder<br />
hermaticki zabrtvljena i ne otvaraju se dok pee norrnalno radi, Resetka se povremeno<br />
cisti protresanjem polugom izvaria. Ucestalost ciscenja ovisi 0 kvaliteti<br />
goriva.<br />
Na dornacern trzistu su najcesce trajnozarece peci MAGMA i WESO-Helios.<br />
Proizvodaci osiguravaju servis i rezervne dijelove. Ako se pee in tenzivno lozi<br />
visokokaloricnirn gorivom, nakon nekoliko sezona treba zarnijeniti glavne dijelove<br />
lozista.<br />
PECI NA TEKUCE GORIVO<br />
Razne peci na lozivo ulje (naftu) ili mazut sluze najcesce za zagrijavanje tvornickih<br />
hala, garaza i skladista. Takve peci imaju plamenik kao kotlovi centralnog<br />
grijanja. Zrak se dovodi ventilatorom, a gorivo rasprsuje pornocu crpke, paje<br />
za njihov pogon uvijek potrebna i elektricna energija. U vrijeme jeftine nafte, sto<br />
je nazalost za nas proslost, bio je vrlo popularan tip peci za dornacinstva na tekuce<br />
lozivo ulje,jednostavne konstrukcije bez elektroopreme. Pec je cilindricnog oblika,<br />
a tekuce gorivo se preko posebnog regulatora dovodi iz bocno ugradenog sJ>remnika<br />
na dno cilindra gdje se zapali ubacenirn komadicern goruceg papira. Cim se<br />
loz iste malo zagrije gorivo pocinje isparavati, intenzitet izgaranja se povecava, a<br />
snaga se regulira dotokom goriva. Zrak za izgaranje dotjece slobodno kroz dvostruki<br />
plast lozista i kroz rupice po obodu ulazi u prostor izgaranja. Sto je izgaranje<br />
intenzivnije i dotjecanje zrakaje uslijed termosifonskog efekta (zrak u plastu<br />
loz ist.a ugrijavajuci se struji brze) vece pa se na taj nacin automatski regulira<br />
smjesa goriva i zraka. Kao dodatna sigurnost da se pee ne bi previse razgorjela<br />
uslijed kvara regulacije goriva, na usisu zraka su zaluzije koje se automatski<br />
zatvaraju uslijed strujanja ako ono premasi odredenu brzinu.<br />
Sprernnik i loziste su, slicno kao i kod trajnozarece peel, srnjasteni u posebnom<br />
-<br />
, - d<br />
..<br />
~<br />
T'" • :.. .. ~ ....<br />
,
____. PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE _<br />
B<br />
A<br />
a) vecin« uljnih pee! ima<br />
isparni plamenik U obliku<br />
lonea<br />
b) Predaja stvorene<br />
top line U uljnoj peei<br />
Ruplce za zr~<br />
0000 00000<br />
t
________ PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE . _<br />
Smatra se da je koncentracija<br />
od 80 Ilg/m3 ozona normalna, a<br />
iznad 150 Ilg/m3 nastaje smog<br />
i smanjuie se vidljivost, a<br />
iznad 300 Ilg/m3 moguca su<br />
akulna plu cna oboiien]a.<br />
Plinske peci su efikasno rjesenje grijanja.<br />
PLINSKE PEel<br />
Ako nema t e n ovca za izvedb u ce ntralnog gr ij anja. .i a' iIi<br />
m ogucnost prik ljuconj a n a m rezu zem no g pl in a , onda s ,<br />
:' , ko<br />
najbolj i izbor m edu lokalni m izvorirn a t opl in e. Osirn sto<br />
- _ -nt,<br />
pl in izgara uz n ajma nje zagadiva nja ok oline a imajuci na<br />
- nja<br />
n ovih nala zis t a i ra zvijenu k ontin en t alnu m rezu d istrib.,<br />
ra t i<br />
da ce se ubuduce pli n orn g rijati j os vise stanova.<br />
Dakako , osi m pr ik ljuck a n a plinsku mrez u , p li n treba a :<br />
do<br />
svak og trcsila, sto don ekle k omplicira i poskupljuje sa rnu<br />
, lni<br />
izv or topl in e. No, pl in ske peci mn ogo m anje ovise 0 d im j a ·<br />
d bu<br />
dimnj aka posta vlj aju poseb n i zah tj evi u s lucaj u lozenja t"<br />
lest<br />
-<br />
Ako i nema dimnjaka u toj<br />
prostoriji moquce je i pee!<br />
i plinske bojlere spojiti<br />
tako da imaju odvod<br />
produkata sagorijevanja<br />
na fasadu.<br />
J<br />
...,<br />
J I<br />
46 GRIJANJE
_ _ _ _ _ __ _ _____ PEel - LOKALNl lZVORl TOPLINE<br />
_<br />
dirnnjacara). Nairne, mnoge plinske peci i ne trebaju dimnjak, vee je dovoljno<br />
napraviti samo otvor kroz zid (tzv. fasadna izvedba). To uvjetuje postavljanje<br />
plinskih peci uz vanjske zidove, pa se mogu postaviti ispod prozora sto je, kao sto<br />
vee znamo, najprikladnije mjesto za grijace tijelo sa stanovista strujanja i distribucije<br />
topline u prostoru.<br />
Plinskim se peCima jednostavno rukuje, brzo se zagrijavaju, imaju cisto izgaranje<br />
i uz to vas k reditiraju. Utrosena energija placa se naknadno, (a ne unaprijed<br />
kao kod vecirie drugih energenata), i periodicki, obicno jednom mjesecno<br />
iIi u dva mjeseca. Otpadaju svi problemi s nabavkom i spremanjem goriva i ostale<br />
brige oko toga. S druge strane, osnovni troskovi prikljucenja na plinsku mrezu<br />
su prilicno visoki, a i gradevinski zahvati oko uvodenja instalacije u stare zgrade<br />
cesto su poprilicni. Osim toga, treba imati na umu da plin sa zrakom stvara<br />
eksplozivnu smjesu pa kvaliteti izvodenja plinskih instalacija i ispravnosti<br />
plinskih aparata treba posvetiti najvecu paznju. Ovdje nema mjesta samovskom<br />
snalaxenju i improvizacijama: sve mora hiti izvedeno u skladu s vrlo strogim<br />
propisima. Zbog toga plinske in stalacije smiju izvoditi samo ovlasteni (atesti rani)<br />
majstori. Nesrece s plinom nisu ceste, uglavnom zbog toga sto se to pravilo postuje,<br />
ali su vrlo razorne ako se to dogodi.<br />
Plinske peci proizvode se kao zracece (isijavajuce) i kao konvekcijske. U prvom<br />
slucaju plinski plamenik zagrijava sarnotno tijelo ili element od metala, koji predaje<br />
toplinu prctezno isijavanjem u okolni prostor. Takve su peci vscinorn manje snage<br />
i predvidene za zagrijavanje pomocnih prostorija kao sto su kupaonice, zahodi i<br />
sl. Konvekcijske peci gradene su tako da zagrijavanjem predaju toplinu okolnom<br />
zraku i intenziviraju njegovu cirkulaciju u prostoru, slicno kao trajnozarece iIi uljne<br />
peci . Redovito su opremljene regulatorom snage na bazi tsrmoclanka i piezoupaljacern.<br />
Ne reguliraju se kontinuirano, pojacavanjern ili smanjivanjem plamena,<br />
vee paljenjem i gasenjern, pa su toplinskom u cinku pri licrio skokovite. Udobnost<br />
grijanja plinskirn pecima zbog toga se ne moze usporediti s udobnoscu centralnog<br />
radijatorskog grijanja, a ni ekonornicnost nije u istorn rangu. Pee se autornatski<br />
pali i gasi kad temperatura padne, odnosno naraste preko zadane vrijednosti, a u<br />
intervalu kad ne grije, gori sarno kontrolni plarnicak, koji ima sigurnosnu funkciju :<br />
uslijed nekontroliranog istjecanja plina on bi se na vrijeme upalio i izgarao u peci<br />
umjesto da se sir] po prostoriji (opasnost od eksplozijel), a ako bi plina privremeno<br />
nestalo u mrezi, gasenjern ovog plarnicka ohladio bi se termoclanak koji time<br />
zatvara dovod i take opet sprecava nekontrolirano istjecanje kad plin ponovo dode.<br />
U nastojanju da se iskoriste prednosti cistog izgaranja plina na trzistu su se<br />
bile pojavile tzv. kataliticke peci na tekuci naftni plin (propan-butan), kojima nije<br />
potreban prikljucak na plinsku mrezu niti dirnnjak. Nazalost, ta varijanta bas<br />
nije ekoncmicna, s obzirom na cijenu, a problematika dobave plina u bocama<br />
pokazala se i opasnom. Takve peci intenzivno trose kisik iz amosfere, pa ako je<br />
prostorija dobro zatvorena mogu izazvati trovanje, odnosno gusenje stanara. Nakon<br />
niza nesreca te su peci zabranjene. Medut.im, kako nisu i un istsne, valja znati da<br />
mogu posluzit.i sarno kao neekonornicno i provizorno rjesenje za nuzdu, za temperiranje<br />
natkrivenih,otvorenih iIi dobro i stalno provjelravanih vecih prestorija.<br />
U zatvorenim prostorima ne pomaze ni znanje 0 njihovoj opasnosti. Simptom<br />
trovanja propanom je laguna pospanost, a prije nego sto covjek shvati od<br />
cega mu se spava moze zaspali zauvijek . Na kraju, ne zbog zastrasivanja nego<br />
radi sigurnosti, slicno se (srecorn rijetko) dogada i s normalnim plinskim pecirna<br />
kad veza s va njskorn atmosferom (koja u pravilu mora osiguravati kako izl az<br />
dimnih plinova tako i dovod svjezeg zraka za izgaranje) nije propisno izvedena.<br />
Ukratko, plinske peci predstavljaju udoban, ekonornican i siguran nacin zagrijavanjajedino<br />
uz strogo postivanje propisa i ako in stalaciju kompletnog uredaja<br />
postavi strucnjak.<br />
ELEKTRO I TERMOAKUMULACIJSKE PEel<br />
Usprkos tomu sto je struja najskuplja, elektropeci se zbog vrlo jednostavne i<br />
prakticne upotrebe vrlo cesto koriste. Danas je eleklricna energija na raspolaganju<br />
gotovo svugdje, a osim toga predstavlja najCisCi ohlik energije, bar kad je<br />
rijee 0 grijanju. Elektricne peei mogu se svugdje postavljali prikljucuju se i<br />
ukljucuju jednostavno, ne treba im ni dimnjak niti kisik za izgaranje, nema<br />
problema s lozenjem i eiseenjem niti nosenja goriva.<br />
Postoje i posebne<br />
kupaonske plinske<br />
grijalice.<br />
GRIJANJE 47
___ _ _ _ _ _ PECT - LOKALNT IZVORT TOPLTNE<br />
_<br />
III .,<br />
•<br />
"<br />
O E O AC<br />
)<br />
Najte~ce su verzije raznih Ipak, elektropeci sluze najcesce za pornocno ili al te _ . ,. nje, zbog<br />
etektricnin radijatora. skupoce energije. Kao vrlo dobro rjesenje za slucaj nuzde . -: : ; rem en o za-<br />
Poneki mogu biti<br />
grijavanje manjih prostorija sluze razl icite konstrukcije E-17": - r a d ij a t or a .<br />
radijatori i elektrokotao<br />
Oni imaju elektricni grijac, napunjeni su termalnim ul j e r-<br />
za sistem grijanja cijelog<br />
_, ;;u (obicn o<br />
stana. na kotacicirna) i mogu se postaviti bilo gdje u stanu. S. a ga ~- _ : -; ,'" izm edu 1 i<br />
2 kW, a uz pornoc redovno prigradenog termostata (r eg ,' ,,: - 5e unutar<br />
te snage programirati za bilo koji stupanj grijanja. Kad s _ -r n a odredenu<br />
izabranu temperaturu, termostat iskljuci grijac sv e do ,' S2 ' - a i ispod te<br />
temperature, tj . dok toplinu ne preda okoJini. Vrlo su<br />
_.. :_ rper iranje<br />
spavacih soba i grijanje u prijelaznom razdoblju, kad s<br />
.: « _ uc iva ti vece<br />
uredaje, a ipak jos (ili vise ) nije dovoljno toplo da bi 5 8<br />
; 10 boraviti<br />
bez grijanja.<br />
Postoje i vece izvedbe, s jacim grijacsm, koje mogu p<br />
ek t rok ot a o<br />
za sistem centralnog grijanja. Opremljen prigraden om :: - ~<br />
1 cr p k orn i<br />
ekspanzijskom posudom, takav se radijator obicno pos ta<br />
prostor ij u<br />
i cjevovodima povezuje s nekoliko obicnih radijatora c.& - ."<br />
rna. To je<br />
elegantno, ali nazalost skupo rjesenje, koje se ispla t i sa - ' : . r ij a m a gdje<br />
se stalno n e boravi (k uce za odmor, manji lokali i li sl. . : : . : n e rn a mogucnosti<br />
da se racionalno koristijeflinija tarifa ele k tricne _<br />
- . 7 rnogu cn os t<br />
akumulacije topline kod ovakvog s istema mala.<br />
E ventualno jedini nacin ekoriomicnog grijanja, ele :', <br />
moakumulacijska pee za sto je pretpostavka jetfin ija <br />
energije j dvotarifno brojilo. Te peci akumuliraju to 1 ~ <br />
strujom, putem ugradenog elektrcgrijaca zagrijava sa r; :<br />
s . . "t in ij om<br />
xe mase<br />
48 GRIJANJE
___________ PEer - LOKALNr rZVORr TOPLINE<br />
_<br />
•<br />
I }\7. ER%i ! s EUER ,,~ ~ "<br />
'i ~ '""tP ~<br />
j \ r ru t ~~ l"<br />
l ~,~<br />
~: , ~M ~ · 'l \ ""'§ \\ .... $.w. ~ ""h<br />
Sam ozon (OJ ) ima u uisim<br />
slojevima atmoslere korisno i<br />
zastitno djelovanje od stetnih<br />
ultraliubicastili zraka sunieuog<br />
spekira.<br />
v<br />
ji~iltS1TrA t:)KOU Nr~:<br />
Elektricni kalorifer - efikasno rje~enje za kupaonice.<br />
(zbog cega i jesu ekstremno teske), a akumulirana toplina trcsi se danju, dok je<br />
struja skuplja, bez ukljucivanja grijaca. Modernije izvedbe imaju i ventilator koji<br />
pospjesuje konvekciju (izmjenu topline izmedu sa rnotnog tijela i zraka u prostoriji<br />
) cirkulacijom zraka, pa se regulacijom rada ventilatora, tj . programiranjem<br />
na zadanu temperaturu rnoze kontrolirati sire nje topline. To znaci da je s obzirom<br />
na ogranicenu akumulativnost potreban prilicno tocan proracun takvog grijanja,<br />
sto rezultira poprilicnim inicijalnim ulaganjem u potrebnu kolicinu peci. Ako proracun<br />
nije tocan ili su fin ancije za investiciju u takvo grijanje premale, rjesenje je<br />
jednostavno ali opet skupo: ukljuci ti grijae i za skuplje tarife. U tom pogledu vrlo<br />
je povoljno ako postoji jeftina tarifa i poslije podne.<br />
Kad se u svim prostorijama sta na rijese lokalni izvori topline, obicno problem<br />
ostaje kupaonica. Za nju je najbolje rjesenje neka brza grijalica. Novije verzije<br />
imaju ugraden i termostat koji ih automatski isk ljueuje kad se dostigne zelj ena<br />
temperatura. Najpogodniji su kaloriferi koji u sebi imaju elektrogrijac i ventilator.<br />
I ovdje termostat upravlja radom grijaca i ven tilatora pa se moze regulirati.<br />
U kupaonicama se zadrzavamo povremeno pa ih ne treba stalno grijati no dok<br />
se kupamo treba biti visa temperatura negoli u ostalim prostorijama. Zato grijanje<br />
u kupaonicarna mora biti flek sibilno, a to ce se najlakse postici kaloriferom. Dobro<br />
je stalno odrzavati neku rninimalnu temperaturu kako bi se sprijecila kondenzacija,<br />
a kad ustreba, kaloriferom se brzo postize i ona visa. S obzirom na mali<br />
volumen prostorije, ekcncmicnost grijanja ne mora biti u prvom planu.<br />
KOMBINACIJE<br />
• JEDNA PEe ZA CIJELI STAN<br />
Princip grijanja nekoliko prostorija s jednirn lokalnim izvorom topline zasniva<br />
se na prirodnoj cirkulaciji zraka.<br />
Uobic ajerio je da je pee uz neki unutrasnji zid , jer je tamo i dimnjak. Zagrijani<br />
topl i zrak dize se pod strop is te prostorije gdje je pee iIi kroz neki otvor, kanal i<br />
sl., u prostoriju pokraj ili iznad. Na hladnim stropnim povrsinama iIi vanjskom<br />
zidu, odnosno prozoru, taj se zrak ohladi i spusta na pod, a cirkulacijom zraka<br />
u prostoriji strujanje ga opet usmjeruje na pee i tako se ostvaruje kruzna cirkulacija.<br />
Ovo kretanje zraka je neosjetljivo, jer su brzine struja nja vrlo male, tj.<br />
ok o 0, 1 m/s. Da bi se to nesmetano odv ijalo treba dobro zabrtviti vrata i prozore.<br />
Ugradnjorn pe ci u pregradni zid mogu se zagrijavati dvij e susjedne prostorije.<br />
Oko peci treba postaviti zast.itnu masku da bi se povecalo uzgonsko vertikalno<br />
strujanje, a topli zrak se onda usmjerava u obje prostorije. Zeli li se neka prostorija<br />
sarno povremeno grijati, u taj se istrujni otvor moz e ugraditi zaklopka. Pri<br />
podu u obje prostorije treba ornoguciti ulaz hladnog zraka, jer je to osnovni uvjet<br />
za kruznu cirkulaciju kroz pro storiju.<br />
Za grijanje prostorija po vertikali postoji nekoliko mogucnosti. Zelite li bar<br />
malo zagrijati hodnik, kroz njega mora povratno cirkulirati hladni zrak. Za provod<br />
toplog zraka u gornju prostoriju nacinits neki limeni kanal s istrujnom<br />
GRIJANJE 49
_ _ _ _ _<br />
PECI - LOKALNI IZVORI TOPLIN<br />
...•.. .<br />
.e-: ~. ' ~<br />
'k<br />
.. - - - =--~ ===----=--~~ -=~-~-.:_--- : -~ - -- -7-....;_ ----: -.~.::<br />
t >. r:<br />
I ~<br />
".<br />
I<br />
---J<br />
Jednim lokalnim<br />
izvorom topline<br />
moze se grijati i<br />
vise prostorija.<br />
b =--. = =-==<br />
L -<br />
r'<br />
. . . .<br />
I<br />
i<br />
-, ' ~ }-<br />
\t= .<br />
II<br />
• I 11-<br />
-<br />
-~<br />
1=<br />
~-<br />
l; I<br />
[<br />
.1<br />
I~ c:: ~ ~ .! t;;/ i<br />
.. _---<br />
,<br />
resetkorn. Razne resetke za distribuciju zraka izraduju kod nas<br />
i "Klimaoprema" - Samobor.<br />
Za dvije prostorije u gornjoj etazi ijednu u donjoj potrebni su<br />
kanali i prirodna cirkulacija toplog zraka. Postoje i druge mo<br />
cirkulacije zraka, pri cernu z.racne kanale treba izvesti tako da ~<br />
odrzavati (treba ih povremeno cistiti) i ako treba iskljuciti u rc ~<br />
ugradene zaklopke. Dakako, za grijanje se moze iskoristiti i ne a ~.<br />
pee, ako se prednja maska lijepo i estetski oblikuje, i postavi st ru ~<br />
ce dati osnovno obiljezje interijeru.<br />
50 GRIJANJE ~rn<br />
jana
___________PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE<br />
_<br />
KALJEVA PEe - KOTAO<br />
S obzirom da sve kaljeve peci treba preslagivati nakon nekoliko godina usput<br />
se u loziste moze ugraditi mali izmjenjivac topline. Na taj se izrnjenjivae-kotao<br />
spoje radijatori pa dobivamo kompletirani sistem centralnog grijanja s kaljevom<br />
peci. Dakako, u tom je slucaju veca i potrosnja goriva, ali takvo rjesenje omogucuje<br />
grijanje svih prostorija, a lozi se sarno u dnevnom boravku gdje je kaljeva<br />
pee. Taj sistem ima i niz drugih prednosti. Naprimjer, u sobi u kojoj je pee nije<br />
Minikotao - izmjenjivac<br />
top line. L--<br />
.::lO<br />
kalijeva pee s ugradenim<br />
grijacem u lozislu<br />
potreban radijator, moze se izgraditi sistern s prirodnom cirkulacijorn pa je na<br />
taj nacin sistem neovisan 0 elektricnoj energiji, ali tada su razvodne cijevi malo<br />
vecih dimenzija.<br />
Mnogi proizvodaci kaljeva poceli su proizvoditi uloske za kotlove sto omogucuje<br />
izbor i narudzbu i kaljeve peci i uloska cak nekoliko velicina i slicno. Ako se takav<br />
sistem radi za cijeli stan, kucu ili slicno treba odgovarajuce dimenzionirati i pee,<br />
a ako je izvedena instalacija s prisilnom cirkulacijom (dakle s crpkom) tada se<br />
topla voda za pranje i kupanje moze pripremati preko sistema centralnog grijanja<br />
sto je jeftinije negoli elektricna energija.<br />
Shema spajanja<br />
instalacije.<br />
GRIJANJE 51
•<br />
________PECI - LOKALNI IZVOR~-,·~<br />
_<br />
-~-<br />
Prolzvot1a~i kaljevih<br />
ptoctc« nude vee i gotove<br />
Izmjenjllva~e top line u<br />
vl{;e vetlcins za ugradnju<br />
u kaljevu pee.<br />
polazni vod<br />
povratn] vod<br />
Cuntralno grijanje<br />
Elel
5<br />
SISTEMI CENTRALNOG<br />
GRIJANJA<br />
Reduciranje sadriaja ozona u<br />
visim slojevima atmosfere<br />
poveeava utjecaj<br />
ultraljubicasiog zradenja, pa<br />
pri jacem izlaganju sundeoim<br />
zracima postoji opasnosi od<br />
raka koie. Ultraliubicaste zrake<br />
utjeeu i na promjenu klime, te<br />
na biljni svijet.<br />
7 ~
<br />
____________SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
Shema usponskih vodova<br />
N<br />
N o-<br />
o~<br />
8~ ~><br />
~> _a<br />
0, -a § ~f-<br />
'!<br />
i .n:;<br />
a:<br />
,.,;. l\<br />
m~<br />
Na:<br />
I 2280 I 3000<br />
21 r 22 1,<br />
.~------<br />
/<br />
I 5280-112'<br />
I<br />
N I<br />
o- N<br />
o~ J<br />
~><br />
8~ 10<br />
-a I ~> o~<br />
g,' f- I - a ~><br />
tON<br />
,- I<br />
I'-~<br />
~><br />
a:: N> 1I)<br />
a:: J N><br />
a:<br />
~ LI.<br />
r'"j~<br />
900 2730<br />
I<br />
3 ~ 4 :r.<br />
l ____<br />
~~. J ---..I)<br />
I<br />
I<br />
I<br />
I I<br />
I<br />
I<br />
I<br />
I<br />
I<br />
I<br />
I<br />
--------------t<br />
7550-1'4'<br />
,<br />
T<br />
l1<br />
N N<br />
0<br />
8;<br />
o~<br />
~><br />
~a.<br />
0, -a-<br />
~"<br />
~ f<br />
~£!<br />
II)~<br />
co><br />
~><br />
a::<br />
-a::<br />
1900 iT<br />
24<br />
~<br />
100)<br />
,<br />
~<br />
O<br />
~a.<br />
,<br />
~ 10<br />
0<br />
8~<br />
o
________SISTEMI CENTRALNOO GRIJANJA<br />
_<br />
cirkulacijske crpke. Zelite li ugraditijednu od _<br />
OJ obiteljski<br />
objekt s dobavnim tlakom od 3 do 4 m VS i pro. .-: - <br />
iievi ce biti<br />
slijedecih dimenzija u odnosu na toplinski uci nac<br />
mreze iza<br />
racunanog mjesta:<br />
do 2000 W - dimenzije cijevi promjera 3/8" - _' _:._<br />
- : egava , pa<br />
Na sloj ozona razarajuce se ugraduje promjer lJ2"- odnosno NO 15)<br />
djeluju freoni (sredstva u<br />
do 6000 W dimenzije cijevi 0 1/2" - N015<br />
raznim sprejevima i<br />
od 6000 - 15.000 W - dimenzije cijevi 0<br />
rashladnim sistemima) i<br />
314" - _.<br />
kaloni (protupoiarna sredstua) od 15.000 do 28.000 W - dimenzije cijevi 0<br />
pa ih nuino treba reducirati. od 28.000 do 57.000 W - dimenzije cijevi 0 1 - . 0_ _<br />
Napomene: Oznake u colima se sve vise napust -> <br />
- ·:e obicno<br />
~~ ¥'0.'*~"~« :* ~'#t.f~ 'fl''{'~ f .*, fEw<br />
_t~ ~ ~ s (-.* *- d:~ i ~~. ~~'l::~ : NO-nazivni otvor ili<br />
~~ d u"*~ \..$h'Y'l"n'~ .<br />
-<br />
ND - nazivni dijametar ili<br />
NV - nazivna velicina i slicno, a broj 15, 20, 25 . . .<br />
umm.<br />
Dakako, ovo je gruba podjela i treba posluziti kao 0 : ;.<br />
-s- • • niranju.<br />
Treba uzeti u obzir i utjecaj gravitacije, polozaj pojedi<br />
_- ~ :e njihov<br />
medusoban polozaj u odnosu na balans otpora u siste r ~<br />
- nsta t ir ati<br />
da u sistemu uvijek postoji odredena rezerva te man<br />
. - :. onir anju<br />
0 e<br />
nece poremetiti funkcioniranje sistema.<br />
Ako je na svakom radijatoru ugraden prigusni v€<br />
mozete i naknadno balansirati rnrezu u cilju sto pray] n _'<br />
tople vode do svakog ogrjevnog tijela.<br />
Za dvocijevni sistem najcesce se koriste celiene besav .<br />
-= nlinske<br />
cijevi) koje se spajaju autogenim zavarivanjem. Ar ma ~<br />
-. .ivent il,<br />
zasun u kotlovnici, cirkulacijske crpke) se spaja navoj nizz - _<br />
~ ,:jevima<br />
se narezuje navoj, stavlja se brtveni materijal (kudelja; : <br />
stvara vodonepropustan spoj.<br />
Ponekad se u dvocijevnom sistemu upotrebljavaju bID:<br />
jetkost, jer su skuplje od celicnih pa se uglavnom primje<br />
sistema.<br />
JEDNOCIJEVNI SISTEM<br />
Ovaj je sistem u usporedbi s klasicnim dvocijevnim im a<br />
,<br />
kojih nije naisao na siru primjenu. Posljednjih godina situacija _<br />
u korist jednocijevnog sistema koji sad predstavlja korak d<br />
To prvenstveno rnozemo zahvaliti novim konstrukcijama a<br />
grijanje koje su ornogucile posve nov nacin ugradnje i<br />
ogrjevnih tijela, proracune i slicno,<br />
Prlkaz prorecun» I sheme<br />
spajanja kod<br />
jednocljevnog grljanja<br />
8AGAT.<br />
10 L<br />
:.d .: I 'em se<br />
Ogrijevna lijela<br />
1 =4,0<br />
2 = 3,7<br />
3 =1,3<br />
4 = 0,64<br />
5 = 2,32<br />
6 = 1,57<br />
7= 1,8<br />
8= 2,6<br />
9= 2,9<br />
10=3,5<br />
11=3,8<br />
Krug 1.2<br />
Du:!fna 21m<br />
5 ,69kW<br />
p~36800Pa<br />
-__I<br />
7<br />
56 GRlJANJE
----------__SISTEMI CENTRALNCXi GRIJANJA<br />
Jednocijevno grijanje izvodi se u vodoravnim cirkulacijskim krugovima. U<br />
visekatnirn zgradama izvodi se okomita centralna instalacija (celicne cijevi), a za<br />
svaki kat predvida se zaseban cirkulacijski krug (jedan ili vise krugova),<br />
Vodoravno se postavljaju bakrene cijevi (0 12x1, 15xl ili 018x1) a vrlo rijetko<br />
se upotrebljavaju celicne cijevi. S obzirom na povecane otpore u svakorn krugu<br />
preporucuje se da u jednom krugu toplinski kapacitet ne bude veri od 10.000 do<br />
12.000 W.<br />
Osnovna je prednost ovog sistema sto se razvodne cijevi vode kroz pod (u glazuri)<br />
i'li u kutu izmedu poda i zida (gdje se mogu pokriti parketnorn letvicorn) pa se<br />
instalacija ne vidi. Bakrene se cijevi polazu u cementnu glazuru ili zbuku, a<br />
zasticuju se plasticnirn ovitkom (tzv, WICU-cijevi) i li se provlace kroz plasticne<br />
cijevi (vicino-cijevi koje kod elektroinstalacije sluze za vodenje elektrovodova).<br />
Cijevi se spajaju vrlo jednostavno, bez lemljenja i zavarivanja, pomocu patentspojnica<br />
odnosno konicnih spojnica. Osim toga cijevi se lako savijaju, cak i rukom,<br />
a za to se preporueuje posebna klijesta koja ne smanjuju presjek cijevi na pregibu.<br />
Uza skroman alat, ovakav sistem grijanja moze izvesti gotovo svaki samovac.<br />
Preporueuje se jedino da napravite tocan proracun sistema, zbog specificnosti.<br />
Voda temperature 90·C polazi iz kotla prema prvom radijatoru, tu se ohladi<br />
pretpostavimo za oko 3·C te sa 8TC dclazi na drugi radijator gdje se ohladi za<br />
oko 3·C itd. Tako do svakog slijedeceg radijatora stize malo hladnija. Zato su prvi<br />
radijatori u krugu malo manji, a zadnji veri, uzevsi u obzir korekciju zbog<br />
promjenljive temperature tople vode koja dolazi na svako ogrjevno tijelo.<br />
Osim toga otpori u svakom krugu pri jednocijevnom sistemu moraju se tocno<br />
odrediti zbog izbora cirkulacijske crpke kako biste bili sigurni da ce se ugradenom<br />
crpkom (kod plinskih bojlera) provesti dobra cirkulacija vode kroz sistem.<br />
Prednosti ovog sistema su: olaksano postavljanje, skrivene cijevi, te mogucnost<br />
da sami obavite vecinu poslova. Nedostaci su pak skuplje cijevi, nuznost tocnog<br />
proracuna zbog specificnosti sistema i malo skuplja armatura. Na svaki radijator<br />
dolazi jedan specijalni ventil koji je ujedno najvazniji dio sistema.<br />
Ventila ima nekoliko vrsta, a mogu irnati i termostatsku glavu. Najcesce se<br />
postavljaju sarno na donji prikljucak radijatora pa kadje ventil otvoren, topla voda<br />
kroz jednu produznu cijev procirkulira kroz radijator, kroz isti se ventil vraca<br />
natrag te ide prema slijedecem radijatoru. Kad se ventil zatvori, topla voda cirkuJira<br />
sarno kroz ventil prema slijedecern ogrjevnom tijelu, a u radijatoru gdje je<br />
ventil zatvoren tada ne kruzi topla voda.<br />
Ovaj se sistem grijanja sve cesce primjenjuje i kod nas, a u nekim je zemljama<br />
na prvom mjestu (SR Njernaeka, SSSR). Kod nas postoji nekoliko proizvodaca<br />
U "Montrealu" u Kanadi 16.<br />
rujna (sepiembra) 1987.,24<br />
zemlje svijeta i EEZ potpisale<br />
su Montrealski sporazum 0<br />
supsiancama koje razaraju<br />
ozonski sloj. ]ugoslavija taj<br />
sporazum jos nije potpisala.<br />
_<br />
Shema<br />
TKM-sistema<br />
s dva<br />
v<br />
I<br />
I<br />
II "<br />
\\ 1/<br />
c/rkulacijska ,'c~ ~~<br />
kruga<br />
I,'<br />
I<br />
• Prozori i vrata mogu biii<br />
pravi ponori gubitaka energi]e.<br />
• Ostaklite sva vrata i prozore<br />
u stanu i slubistu zgrade.<br />
• Provjerite da Ii svi prozori i<br />
uraia dobro brtue, jer to vam<br />
jamci 10 posto ustede topline.<br />
• Svaki prozor opremite<br />
roletama i zavjesama.<br />
• I kulije za rolete treba<br />
iznutra dobro toplinski<br />
izolirati.<br />
GRIJANJE 59
I<br />
________SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
A/at<br />
~ ____"______"'<br />
potreban za<br />
..... montszu.<br />
Montaia<br />
ventila na<br />
radijator.<br />
Postavljanje<br />
radijatora<br />
na zid.<br />
Oznatavanje cijevi.<br />
Rezanje cijevi.<br />
Stezna matica i brtveni prsten.<br />
60 GRlJANJE
____________SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
Spajanje cijevi s venti/om<br />
Pritezanje stezne matice<br />
,~ -=- ...<br />
.<br />
---<br />
I'<br />
-<br />
I<br />
____<br />
Zevrsen« insta/acija kojoj nedostaje<br />
samo kutna /etvica<br />
Odmatanje cijevi Savijanje cijevi u kutu Polozene cijev<br />
Princip rada TKM<br />
ventila<br />
opreme za jednocijevno grijanje ("Imos"-Ljubljana, "Bagat"-Zadar, "Istra"-Kula,<br />
"Kooperativa't-Garesnica), a poneki rade cak i kompletan proracun sa shemom<br />
spajanja i specifikacijorn dijelova ("Imos"-Ljubljana, sistern TKM ), ako irn dostavite<br />
potrebne nacrte i gradevinske podatke.<br />
Pornocu sheme spajanja uz potreban alat mnoge poslove mozete izvesti sarni.<br />
- '-""<br />
GRIJANJE 61
________SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
U Zeneui donesena je posebna<br />
konvencija 0 kontroli i<br />
mjerenju zraka 1979. godine.<br />
Protokol 0 smanjenju 502<br />
donesen je u Helsinkiu 1985.,<br />
no /ugoslavija ga do danas nije<br />
potpisala.<br />
PODNO GRIJANJE<br />
Podno je grijanje poznato od davnina. Prisjetite se hipokaust sistema. Topli<br />
zrak grijaoje pod i svoju toplinu prenosio u ambijent kuce. Pocetkorn stoljeca javlja<br />
se incijativa za ponovno uvodenje ovakvog sistema grijanja. Vee 1930. sistem<br />
podnog grijanja razvijaju Francuzi. U pocetku to su bili sistemi s celiCnim cijevima<br />
koje su zalivene u beton stvarale poprilicno problema zbog istezanja i korozije.<br />
Sadasnja razina tehnike grijanja i upotreba plasticnih cijevi ljudska teznja za<br />
komfornijim stanovanjem, kriza energije i ostale tehnicke rnogucnosti isle su u<br />
prilog podnom grijanju pa danas od toga nema boljeg rjesenja. U girnnastickirn<br />
dvoranama, bazenima, crkvama, staklenicima kao i u obiteljskim kucama cesto<br />
se susrecu plasticne cijevi kojima se izvodi podno grijanje.<br />
• OSNOVNE PREDNOSTI<br />
Usteda energije. Kako bismo se ugodno osjecali temperatura zraka na visini<br />
(1,7 rn) treba iznositi 20T. Da bi se to postiglo nuzno je izazvati pravilno i ugodno<br />
kruzenje toplog, odnosno hladnog zraka. Najvaznija je prednost podnog grijanja<br />
sto se priblizava krivulji idealnog za razliku od radijatorskog grijanja, pa moze<br />
biti i za 1 do 2·C niza temperatura u prostoriji ada se ne izgubi osjecaj ugodnosti.<br />
Bit ce ugodno toplo, a u zoni pri podu jos ugodnije. Buduci da I·C niza temperatura<br />
u prostoriji donosi ustedu od priblizno 6 posta energije, na ovaj naein moze<br />
se ustedjeti poprilicno energije.<br />
Proizvodaci opreme isticu da se ovim sistemom ustedi i do 30 posta energije,<br />
no daljnja usteda vezana je uz dobru toplinsku izolaciju sto je u vecini slucajeva<br />
nuzno, (osobito za obiteljske kuce u kontinentalnoj zoni),<br />
Ugodnost ambijenta. Kako je ovo niskotemperaturni rezirn grijanja, rijec je<br />
o sistemu 60/50·C iIi 55/45T iIi slicno (radijatorsko grijanje ima rezim rada 901<br />
70·C), zrak ne gubi mnogo vlaznosti, a nema ni velike cirkulacije zraka u prostoriji<br />
paje mikroklima prostorije vrlo ugodna. Temperatura povrsine podaje najvise<br />
do 30·C sto je bitna razlika u odnosu na radijator cija povrsinska temperatura<br />
moze biti i do maksimalno 90T. Ostale prednosti podnog sistema su :<br />
• Cijevi su plasticne pa ne korodiraju.<br />
• Veca je korisna povrsina prostorije, nema problema sa zavjesarna a ne treba<br />
postavljati ni zastitne ploce sto moze remetiti pravilnu cirkulaciju zraka kod<br />
radija torskoggrijanja.<br />
• Ovakav se sistem rnoze adaptirati i za upotrebu sunceve energije iIi energije<br />
toplinske crpke.<br />
• Moze se kombinirati s radijatorima, no u tom slucaju treba adekvatno preracunati<br />
podatke pojedinih radijatora na rezirn rada podnog grijanja.<br />
• Jednostavno se postavlja i u samovskoj izvedbi uz dobar proracun i postivanje<br />
uputa proizvodaca.<br />
• OSNOVNI NEDOSTACI<br />
Skuplja instalacija. Neki elementi potrebni pri montazi ove instalacije<br />
poskupljuju u odnosu na radijatorsko grijanje. Tu su gradevinski radovi<br />
..., ,. ..<br />
••• 44.4 ••••<br />
•••• 4••••••••'..<br />
• •<br />
- .- _- ..<br />
_-..,,~--_<br />
•<br />
.._-_.<br />
U odnosu na radijatorsko centra/no<br />
grijanje cirku/acija top/og sobnog zraka<br />
je komfornija<br />
Svako podno grijanje daje osjecaj<br />
ugodnosti<br />
62 GRJ]AN]E
____________SISTEMI CENTRALNOO GRIJANJA<br />
_<br />
(postavljanje cementnog estriha, noseca mreza za cijevi i slicno). Nuzna je i dobra<br />
toplinska izolacija no to su pocetne investicije koje se u nekoliko godina vrate kroz<br />
ustedu na gorivu, pa je to prije prednost negoli nedostatak. Uostalom dobra<br />
toplinska izolacija preporucuje se pri gradnji bez obzira na sistem grijanja, jer ima<br />
visestruke prednosti. .<br />
Ogranieenost primjene. Ima situacija kdd treba izvesti neke dodatne tehnicke<br />
zahvate. Nairne, cijevi se mogu ugraditi u onu povrsinu koja nam je na raspolaganju.<br />
Kad su gubici topline veci od mogucnosti ugradnje mogu se dodatno ugraditi<br />
radijatori ili povecati izolacijski sloj da se smanji gubitak topline. Npr. u<br />
kupaonici je korisna povrsina relativno mala, a gubici topline vrlo veliki, jer je<br />
potrebna visa temperatura (22 do 24 'C), negoli u ostalim prostorijama.<br />
Nuznost toenog proraeuna. Zbog specificnosti treba tocno odrediti toplinske<br />
gubitke u svakoj prostoriji, proracunati sve elemente podnog grijanja, osobito<br />
obratiti paznju na vrstu poda i medicinskofizioloske zahtjeve. Nije svejedno da li<br />
je pod od kerarnickih plocica i'li parketa, jer to su vrlo razliciti vodici topline pa<br />
Prikaz podnog grijanja.<br />
16' 20' 24'C 16' 20' 24'C 16' 20' 24'C<br />
Visinska raspodjela temperature u prostoriji<br />
Legenda: 1. idealna raspodjela topllne po vislni prostorije; 2. stvarna raspodjela za<br />
odredeni slstem grljanja; 3. pretoplo; 4. prehladno.<br />
GRIJANJE 65
________SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
U Sofiji je donesen protokol 0<br />
smanjenju emisije NOr 1987.<br />
godine (do 1995. iu emisiju<br />
ireba smanjiti do razine iz<br />
1987.) koji obavezuje na<br />
kontrolu ispusnih. plinova<br />
motornih vozila. Jugoslavija do<br />
danas nije potpisala taj<br />
proiokol.<br />
se obicno parket, itison, tepih i sl. izbjegavaju ili se uzimaju u obzir preko korekcijskih<br />
faktora. Previsoke temperature poda nisu zdrave zbog dizanja prasine<br />
i poremecenja cirkulaeije kod covjeka pa obicno temperatura poda ne prelazi 30°C,<br />
a u dnevnom boravku treba biti i niza.<br />
U svijetu vee postoji niz proizvodaca opreme za podno grijanje. Vecina sistema<br />
zasniva se na plasticnim eijevima (polietilen, polibutilen, polipropilen i sl.) koje<br />
se vezu na nosivu mrezu i zalijevaju betonom. To su sistemi tvrtki: "TA", "Wirsbo",<br />
"Rehau", "Terratherm", , "Velta" i s1. Zanimljiv je primjer tvrtke "Joeo", tzv, JOCO<br />
- SYSTEM, koja izraduje cijevi od plemenitog celika koje su uvaljane u gotove<br />
izolacijske ploce i presvucene aluminijskim limom. Ovakav sistem ima nekih<br />
prednosti. Najzanirnljiviji prirnjer sirokih mogucnosti upotrebe dobro izabrane<br />
cijevi je niz eijevi od sintetickog elastomera tvrtke "Solaroll" iz SAD. Te vrlo elasticne<br />
erne eijevi, jednostavno se polazu i montiraju, a takvih su svojstava da se<br />
mogu iskoristiti cak i za kolektore sunceve energije. U Jugoslaviji sisteme podnog<br />
grijanja s polipropilenskim eijevima proizvode i montiraju "Totra"-Ljubljana i ''1'0<br />
PO"-Novi Sad, as umrezanirn polietilenom "RE"-Maribor i ''1'rgoterm"-Zagreb.<br />
• TOPLINSKO IZOLACIJSKI UVJETI<br />
Prvi osnovni uvjet da biste mogli postaviti podno grijanje je dobra toplinska<br />
izolacija.<br />
Vecina proizvodaca ove opreme jasno i precizno definira granicne koefieijente<br />
prijelaza topline te za dobivanje tih vrijednosti daje strukture zidova i podova.<br />
Vrijednosti maksimalno dopustenih koefieijenata prolaza topline su slijedeca:<br />
• Vanjski zid<br />
K =0,46 W/m 2 h oK<br />
• Pod na zemlji odnosno strop prema negrijanom potkrovJju<br />
K = 0,35 W/m2h OK<br />
• Staklene povrsine<br />
K =2,00 W/m 2h oK<br />
Da biste zadovoljili ove vrijednosti treba uciniti slijedece:<br />
Vanjski zid<br />
Ako je od suplje opeke i li betonskih bloketa treba izolaeiju od minimalno 6 do<br />
10 em stiropora, mineralne iii staklene vune, poliuretana i s1.<br />
Vanjski zid od drukcijeg gradevinskog materijala u vecini slucajeva treba jos<br />
deblji, sloj izolacije sto dakako ovisi 0 strukturi zida odnosno 0 toplinskoj vodljivosti<br />
pojedinih elemenata zida<br />
• Podovi i stropovi - ovisno 0 strukturi poda iii stropa koji mogu biti razliciti,<br />
a obicno su isti ili nesto bolji negoli zidovi, nuzan je sloj toplinske izolacije u vecini<br />
slucajeva oko 6 do 10 em<br />
• Staklene povrsine - moraju biti svakako od dvo slojne iii troslojne staklene<br />
izolaeije, odnosno tzv. termopan-stakla. Sve ostale kombinacije ne pruzaju dovoljnu<br />
toplinsku zastitu. Nuzno je da prozorsko ili staklo na vratima cdlicno nalijeze na<br />
okvir kako bi se toplinski gubiei na ventilaeiji sveli na minimum.<br />
Dakle, dobra toplinska izolaeija je vrlo vazan uvj et, no ova se investieija (bez<br />
obzira 0 kojem se sistemu grijanja radi) vrlo brzo amortizira kroz smanjenje<br />
izdataka za gorivo. Zato ovaj izdatak nije nedostatak podnog grijanja, jer u doba<br />
stednje energije eak i zakon propisuje obavezno tzv. povecanu toplinsku zastitu<br />
k uca pa se cini da je podno grijanje dobro i zato sto nas tjera da provedemo dobru<br />
toplinsku izolaeiju.<br />
Osnovni cilj ovih uvjeta je da se gubici topline u kuci svedu na tu mjeru da<br />
ih ugradena instalaeija podnog grijanja moze pokriti i u najhladnijim danima, s<br />
obzirom na ogranicenje temperature i raspolozive podne povrsine, J asno, sistem<br />
podnog grijanja moci ce zagrijati i prostorije koje nernaju tako dobru toplinsku<br />
izolaciju, ali tada ce rezirn rada sistema biti visi od dopustenog, a podne temperature<br />
vise od uobicajenih i propisima struke dozvoljenih, sto moze izazvati nezeljene<br />
posljediee.<br />
• POLAGANJE CIjEVI I MONTAZA<br />
Najprije treba zavrsiti sve zidarske i instalaterske radove. Jasno, treba voditi<br />
racuna da se vrata ugraduju malo vise za debljinu sloja podnog grijanja. Isto take<br />
vazno je da u kupaoniei i na ostalim mjestima bude gotova sva vodovodna i<br />
kanalizacijska instalaeija, te da podni izljevi - sifoni i ostali podni prikljucci (za<br />
66 GRIJANJE
_ _ _ _____ ____SISTEMI CENTRALNOGGRIJANJA<br />
kadu, skoljku i s1.) budu na on oj vi sini gdje ce bi t i bu duca gornja r azin a poda . Kada<br />
se podno grijanje jednom postavi, ne srn ije se vise dirati ni kopa t i po pod u kako<br />
se ne bi ostetile cijevi i betonsko-izolacijski sloj .<br />
Prije polaganja cijevi betonsk u po d logu tr eb a izravnati i dobr o ocist it i, bo cne<br />
zidove u visini poda toplinski izolir a ti, sto sp r eca va dodir top log bet on skog sloja<br />
s hladnijim vanjskim zidom. Obicno se izreze stiropo r sirine 8,5 do ] 2 em i debljine<br />
10 mm te postavi uz rub prosto r ije k od vanj sk ih zidova . T a da se polaze podna<br />
izolacija. Ukoliko radite s plocama de blj in e 1 em , a tr eba ya m deb lj in a 2 em, p loce<br />
treba slagati tako da se rubovi pok r ivaj u . Nakon t oga prek o izolacije polozit e plasticnu<br />
foliju debljine 0,02 mm od P E -mat erijala ili n ek u drugu parnu bran u . Folija<br />
se mora na rubovima prek rivati bare m 15 em . Nakon folij e postavite arrna <br />
turnu mrezu, koje treba na rubu privezat i jednu uz d rugu tankom zicom take da<br />
se ne rnicu i da cine cjelinu. 'I' ek tada po laz ite pl a st icne cij evi. Po cn ite od<br />
razdjeljivaca. Mjedenom spojnicom pr icvrstit e je za ventil na razdjelj iva cu.<br />
Spajanje eijevi ovim spojnieama vrIo j e vazno pa treba postupiti po u pu ta ma<br />
dobavljaca opreme.<br />
_<br />
Jugoslavija je jedna od rijetkih<br />
zemalja svijeta gdje je<br />
bezolovni benzin skuplji od<br />
obiiinog,<br />
";';"<br />
'«:'{ I'" "':l>~
U plinou ima se nakon<br />
izgaranja pojavljuje i ugljicni<br />
monoksid koji je otrouan za<br />
liu de, no ne steti uegetaciji niii<br />
gradeuinskim objektima.<br />
Postoje i gotove podne<br />
ploce.<br />
Polalu se lagano i brzo.<br />
Dane duzirie odn ose se n a cis t u povrsin u poda, a treba j os dodati i duzinu eijevi<br />
do r azdjeljivaca i sab irn ik a . C ij evi se pola zu najcesc e u obli k u spirala. Najcesci<br />
j e razmak m ec1u eijevim a (po lozen im a u sp ir a lu) 15 em st o znaci d a j e pri polaganj<br />
u spir a le razmak eij evi 30 em . T ek k a d se iz sredine s pira le vracam o natrag<br />
na obod vid imo dajednim kolutom (100 m ) m ozerno podmiriti priblizno 15 rn podne<br />
povrsine. Za vece povrsine potrebno j e r azviti jo s jedan k olut iIi spaja ti eijev na<br />
cijev.<br />
Vazno je napom enuti da proizvodac polipropilenskih eijevi dozvoljava najmanji<br />
radijus zakrivljenja 15 em . T o se odnosi n a eij evi u prostoru gdje j e tempe ratura<br />
vi sa od 20 · C . Pri nizim teperaturama cijev treba zagrijati, b ilo d a ih is pu nite<br />
toplom vodom ili zagrija vate toplim zrakom iz fen a od no s n o k alorifera. Cij evi se<br />
n e s m ij u za grij avati direktno ot voren im plamenom.<br />
Za manje r a zmake eij evi potreban j e i manji radijus zak r ivljenosti od 15 em<br />
(razmak eij evi 30 em). Za to p roizvcdac nudi tvorn ick i izrade ne petlje koje treba<br />
zavariti na cijev s dva dv ostruka naglavka .<br />
Kod poli etilen skih (u m reza n i poli et.ilen) cijevi mogu se postici i m anji radijusi<br />
zak r ivljen os ti, a i eijevi s u mn ogo clasticnije.<br />
Kad se poloze svi krugovi i cijevi spoje n a razdjeljivacu i sabi rriiku treba napraviti<br />
tzv , hladnu probu. Cijevi se napune vod om pod tlakom od 6 bara i ispituju se<br />
24 sata. Ako pritisak ne padrie , znak je da j e sis te m vodoriepropustan, p a mozete<br />
Kod polipropilenskih cijevi TOTRA<br />
pomocu dvostrukih naglavaka mogu se<br />
spajati i cijevi.<br />
Spajaju se eiektricnim rucnim aparatom<br />
za polifuzijsko zavarivanje (280 ·C).<br />
68 GRIJANJE
SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA--<br />
_<br />
Sve cijevi su potozene i spojene na<br />
razdje/jivac i sabirnik.<br />
Zstlm slijedi ispitivanje tj. h/adna proba.<br />
nastaviti s radovima. Pri zalijevanju betonom cijevi ostaju pod tlakom vode. Za<br />
mijesanje betona upotrijebite rijecni sljunak granulacije najvise 4 mm. Kod ovih<br />
radova valja paziti da ne ostetite cijev, pa nabavite kolica s gumenim kotaCima i<br />
vozite ih po dasci polozenoj preko cijevi. Debljina sloja betona ovisi 0 vrsti gornje<br />
podloge poda te na kraju struktura gotovog podnog grijanja izgleda kako je prikazano<br />
na ilustraciji.<br />
Sloj se treba susiti sto duze, do 28 dana, a nakon toga grijanje treba pustati<br />
polagano u redovan rad tj. temperaturu vode podizati za priblizno lO'C dnevno.<br />
Betonu se mogu dodati razni aditivi za sporo stvrdnjavanje. Glavno je da se<br />
beton sporo susi i da se polako stvrdnjava te da nigdje ne popuca plivajuca ploha.<br />
Toplinska izolacija vanjskog zida<br />
jemin. debljine 10em<br />
.--=--~~"':'''::- ''=!.--- --==- - }<br />
" 9-'<br />
. . ~<br />
\...- .- -<br />
.' /<br />
.. '<br />
:' o' \ \l ,<br />
., /. i- ·<br />
... Do0 '.<br />
11;;<br />
, • I . ~-" ~ 'Jj'\<br />
.'. / ~_ (:_'.'~~~ I:' (.;,: , ~ , _
- SISTEMI CENTRALNOG GRlJANJA _<br />
Zbog velike potrosnie fosilnih<br />
goriva iz dana u dan sve je ueci<br />
udio ugljicnog dioksida u<br />
atmosferi.<br />
~l' ~t :f;fr:~r ~~~~~==: :~\ i::::::.tl t::\. ~~~ ~~~ ~~~::;~1~ t~:~<br />
.:~t::tl~~J ~~i m~~1 :~t. ~~:::flt..::~:: :l·~L :m ~ \ ~ ~f;;<br />
Pri dodavanju aditiva treba provjeriti da li su agresivni za cijevi po dnog grijanja,<br />
Ponekad se velika povrsina (dnevni boravak ili sl. ) gdje je izvedeno nekoliko<br />
cijevnih zrnij a (krugova podnog grijanja) lijeva betonom u dva iIi vise navr ata . Tada<br />
ploce treba odijeliti manjim dilatacijskim fugama (jasno, po duzoj str a nici prostorije)<br />
pa se velika ploha pretvara u nekoliko manjih. Svaka od tih ploha - plivajuci<br />
pod - moze se u sezoni grijanja slobodno istezati - dilatirati, pa se pri vecim<br />
povrsinama 0 tome obavezno mora voditi briga . Podno grijanje j e za pravo topli<br />
plivajuci pod kojemu se mora ornoguciti disa nje u sezoni grijanja.<br />
Nakon polaganja cijevi gotovog poda razdjeljiva c se pov ezuje s k otlovni com gdje<br />
se nalazi kotao i ekspanzijska posuda, eirkulacijsk a oprema i sve ostalo. Za podno<br />
grijanje nuzno je ugraditi sistem automa t ske regulaeije i to potpune. Bu duci da<br />
je rijec 0 ni skotemperaturnom rezim u pr ogram a t or treb a podesiti tako da pri<br />
minimalnoj vanjskoj projektnoj tempera tur i (obicno je to za nase kontinent alne<br />
krajeve -IS' do -IS'C) temperatura u pol azno m vodu ne bude vi sa od 50' (60 ') C.<br />
I pri ovom n aeinu grijanja treba balansirati sis t em dok se ne post igne zeljena<br />
temperatura u prostorijam a . Sistemi podnog grijanj a vrlo su iner t n i pa se n e preporucuje<br />
cest.o iskljucivanje niti rad sa sn izanim n ocnirn temperatura ma.<br />
ELEKTRICNO PODNO GRIJANJE<br />
Premda je elektricna struja danas najskuplji energen t , ne mozerno za obici taj<br />
sigurno najj ednostavniji nacin podnog g rija nja . U pogledu ula ganja sv ak ak o je<br />
najpovoljniji, jer otpa daju kornpletni troskovi ko tlovnie e sa spr em nik om goriva,<br />
kotlom, plam enik om i ostalom opremom, ukljucujuci i potreba n prost or za njih .<br />
Uzirnajuc i u obz ir da j e podno grij anje opcenito najekonornicniji sist ern grijanja,<br />
u izvjesni m slucajevima i primjena najskupljeg energen ta u najekonom icnijern<br />
sistemu rn oze se poka zat i kao rjesenje koje se isplati. Na pr imj er, ako je rijec 0<br />
poslovnim prost orijam a i pri rodi posla gdje se t roskovi grijanja na indirektan nacin<br />
mogu za ra cunati kor isniku usluge, a u fa zi u laga nj a su tr oskovi iii ra spclozivi<br />
prostor ograniceni, Takoder, ispla ti se a naliza da Ii je raspolczi v novae bolje uloziti<br />
u kotlovsko postr ojenje, uz irnajuci u obzir i trosk ove njegova cdrzavanja u toku<br />
eksploataeije, ili u poboljsanje toplinske izolaeij e prostorija , st o i el ektricno podno<br />
grijanje moze u ciniti ek on ornicn irn. Na k r aju , elektricno podn o grija nj e rnoze biti<br />
pravo rjesenje kao kombiriacija s nekirn drugi m sistem om iii al ternativni izvor<br />
topline. Ne treba sm et nu t i s uma, oso bito pri a daptaeiji i novogradnji, da se vee<br />
zapaza tendeneija izjedriacavanja eije na svih en ergenata po jedin ici snage (po<br />
kilovatu energije). U SR Njernackoj su se prij e de setak i vis e godina, m ogle vidjeti<br />
i ovakve reklame: "Elektricna energija nije ta ko sk u pa kao sto se mi sli ".<br />
Postoje raz.licit i sisterni podn og grijanja elektricnorn st r uj om , a princip je u<br />
osnovi uvij ek isti. Grij aca tijela isporucuju se kao mreza ili folija s ugrad enim<br />
'-<br />
--'<br />
Mrelastl<br />
podnl<br />
etektrtcn!<br />
grijacl tvr tke<br />
ITT.<br />
70 GRIJANJE
_______ _____ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA _<br />
alektricnirn otpororn koji prolazom elektricne struje proizvodi toplinu. Takva mreza<br />
ili folija ugraduje se u plivaj uci pod i prikljucuje na m rezu. I to je sve.<br />
Dakako, pr i izvodenju elek tricn e in stalacije treba paziti da se dim enzionira za<br />
izracun anu potrosnju , uo stalom kao i u slucaju bilo koje vr ste elektricnih trcsila .<br />
Podno se grijanje obicno prikljucuje na strujni krug prostorije, a ako je povrsina<br />
veca dobro j e da se podijeli u barem dva strujna kruga, kako bi ste se u slucaju<br />
ispadanja j ednoga m ogli provizor no i r educirano grijati preko drugoga . Postoji i<br />
mogucnost regu lacije temperature svak og poj edin acn og kruga, sto iskljucuje<br />
nezeljene efekte koj i bi mogli umanjiti pr ed nosti sistema podnog grijanja.<br />
Kao uvij ek i svugdje, odluku m ora don ije ti stanar, odn osn o investitor , a svrh a<br />
ovog pri kaza je da ukaze na probleme, prednosti i<br />
nedostatke odredenog siste ma. P rednosti su ocigledne:<br />
cista i jedn ostavna izvedba i regulacija, jedan od<br />
najp rikladnijih nacina zagr ijava nja , odsutnost ili bar<br />
min imum odrz av anja i najm anj i opseg instalacije,<br />
odnosno ba lastnog, posredujuceg dijela postrojenja<br />
(kot lovnica), Kao nedo statke osirn cijene energenta,<br />
treba uz eti u r azm a tra nje i trajnost takvih ogrjevnih<br />
tij ela, jer troskovi zamjen e, s obzirom na nacin<br />
ugradnj e koji j e praktidki id entican s toplovodnim<br />
podn im grijanjem, mogu biti znacajni, Najvecu paznju<br />
treba posvetiti garancijama proizvodaca, a usput, bez<br />
obzira n a garancije, sazna ti stvarne reference,<br />
odnosno koliko su te garancije pouzdane.<br />
Elektricni grijac u foliji E LPAN -TERMOTLAK,<br />
kod na s se proizvodi u 'l'rzinu pokraj Ljublj a ne, a u<br />
raznim varijantama proi zvodi se i u nekim zemljama<br />
Evro pe.<br />
Ugljicni dioksid CO 2<br />
stvara<br />
tzv. efekt staklenika, jer taj<br />
plin propusta kraikoualne<br />
suneeve zrake, a nocu sprecaoa<br />
emiliranje lopline u suprolnom<br />
smjeru.<br />
Elektrlcn! grijac u toli]! <br />
sistem ELPAN<br />
TERMOTLAK.<br />
Kako bl sprijeclli dlfuziju<br />
kisika, proizvoc1acl cijevi i<br />
podnog grljanja prolzvo de<br />
cljevi s vlsestojnim<br />
neprobojnlm omotscem.<br />
GRiJANJE 71
________SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
Efekt staklenika izaziva<br />
globalno pouisenje temperature<br />
zraka, mora i tla koje izaziua<br />
znacaine klimatske promjene<br />
na cijeloj planeti.<br />
• Dvostruko staklo u<br />
prozorskom krilu je i duostruko<br />
boljastednja topline.<br />
72 GRIJANJE<br />
Sistem je vrlo jednostavan. Sastoji se od folije sirine 45 cm koja u sebi ima<br />
ugradenu polistirensku mrezu koja je vedic elektricne struje i odaje toplinu.<br />
Na razmaku od 33 cm u foliji se nalaze dva bakrena vodica na koje se dovodi<br />
elektricna energija. Kako su oni na rubu polistirenske rnreze koja u sebi ima rastvor<br />
- sloj vodljiv za elektricnu energiju - moze se mijenjati otpor odnosno vodljivost,<br />
Ta je folija zapravo elektrootporni grijac. Sistem je doista jednostavan i vrlo<br />
primjenljiv jer se razlicitim osobinama tog vodljivog sloja izrnedu dva vodica moze<br />
postici i razlicita vodljivost, a samim time i razlicito odavanje topline koje se krece<br />
od 45 do 115 W po metru folije. To ujedno zriaci da se rnoze postici toplina od 100<br />
do 250 W/m2. U vecini slucajeva toplinski gubici su ispod tih vrijednosti, a kako<br />
se moze regulirati i sobna temperatura gornje povrsine poda ovaj je sistern<br />
primjenljiv u svirn uvjetima.<br />
PODNO GRIJANJE - DA ILl NE<br />
Difuzija kisika. Niz eksperimenata pokazao je da kroz stijenku cijevi, ako je<br />
izradena od raznih plasticnih materijala, kao polietilen, polipropilen, polibutilen<br />
i slicno, kroz odredeno vrijeme prodire kisik. Tako infiltrirani kisik, kojeg kolicina<br />
ovisi 0 tlaku, povrsini cijevi, gustoci stijenke cijevi i slicno, uzrokuje proces korozije<br />
na metalnim dijelovirna sistema. To znaci da je sistem cijevi siguran, ali je zato<br />
na metalnim dijelovima (kotao, ventili i sl.) proces korozije intenzivniji, pa se stvara<br />
i vise taloga. Zasad nema pouzdanih podataka, koji bi ukazali kolika bi steta na<br />
taj nacin nastala, pa opcenito prevladava misljenje da za uobicajene sisteme podnog<br />
grijanja u obiteljskirn kucama nema opasnosti i da ne treba poduzimati neke<br />
zahvate. Za vece se zgrade moze izvesti indirektan sistem ili u sistem pogonske<br />
vode dodavati inhibitore (kemijski spojevi koji na sebe vezu kisik iz pogonske vode)<br />
pa na taj nacin nema slobodnog kisika, a niti k crczije. Zasad ne postoji dokazana<br />
evidentirana steta od difuzije kisika, pa s vremenom i ta bojazan polako nestaje.<br />
No, proizvodaci su, vee nakon prvih diskusija 0 toj temi, vrlo efikasrio sprijecili<br />
mogucnosti difudiranja kisika, zastitivsi cijev viseslojnirn ornotacem s neprobojnim<br />
slojem (folija i slicno) koji sprecava prodor kisika. Zacijelo su takve cijevi skuplje,<br />
ali izbjegava se bilo kakva bojazan.<br />
• DA LI jE PODNO GRljANjE STETNO ZA ZDRA VLjE<br />
Smatra se da se podno grijanje po svojim karakteristikama priblizava idealnom.<br />
No, ovaj sistern u odnosu na ostale ima dva nedostatka:<br />
• zbog uzgoriskog cirkuliranja zraka poda dize se prasina<br />
• tople podne povrsine protuprirodno djeluju na kardiovaskularni sistem.<br />
Dakako, i ostali sisterni grijanja irnaju svoje nedostatke, ali kod ispravno<br />
projektiranog i izvedenog sistema podnog grijanja ove se negativnosti mogu izbjeci.<br />
Podno se grijanje ugraduje u podne povrsirie koje su ogranicenog sadrzaja i velicine,<br />
pa sarnim tim tu postoje lirniti. Dakle, ako je objekt dobro tcplinski izoliran,<br />
a to je uvjet za instalaciju podnog grijanja, tada je duzina i razmak cijevi u<br />
podu takav da se postuje osnovni uvjet da temperatura poda ne prijede 2TC. Tada<br />
podne temperature nisu visoke, ne dize se prasina nib topli pod utjece na krvotok.<br />
Cak, dapace, mnogi koji su se tuzili na hladne noge i neugodan osjecaj da je u<br />
kuci prohladno, kod sistema podnog grijanja osjecaju se mnogo ugodnije. Pritom<br />
je sobna temperatura redovno za dva do tri stupnja niza, a utrosak energije i do<br />
30 posta manji.<br />
Dakle, najvaznije je dobro izol irati objekt i postivati pravila da se izbjegnu<br />
negativni efekti jer se sistem podnog grijanja po efikasnosti, komforu i ekonornicnosti<br />
svrstava na prvo mjesto.<br />
ANKETA 0 PODNOM GRIJANJU<br />
Jedna strucna organizacija u SR Njernackoj napravila je siroku anketu medu<br />
korisnicima, proizvodacima, trgovcima, projektantima, izvodacima i ostalima koji<br />
su se susreli s tim sistemom grijanja. Odgovori su zanimljivi pa ih prenosimo u<br />
skracenorn obliku.<br />
1. KOMFOR<br />
• Da li je podno grijanje ispunilo vasa ocekivanja u pogledu ugodnosti<br />
95% - da, potpuno<br />
2% - nije zadovoljno<br />
3% - nema misljenja<br />
:. IT<br />
p<br />
. TF<br />
•<br />
:t.<br />
. ,,;;<br />
•<br />
,<br />
...<br />
. S<br />
•<br />
• E
_ _ __________SISTEMI CENTRALNOG GRUANJA<br />
2. TEMPERATURA PODA<br />
• Kakav je vas osjecaj u odnosu na povisenu temperaturu poda<br />
91% - vrlo ugodan<br />
4% - temperatura poda je previsoka<br />
4% - temperatura poda je preniska<br />
1% - nema misljenja<br />
3. PREPORUKA<br />
• Da Ii biste i drugima preporucili podno grijanje<br />
92% - da<br />
2%- ne<br />
6% - nema misljenja<br />
4. TROSKOVI GRIJANJA<br />
• Kakoprocjenjujete svoje troskove grijanja<br />
85% - vrlo niskirn<br />
8 - visokim<br />
7% - nema misljenja<br />
5. SOBNA TEMPERATURA<br />
• Znate Ii daje kod podnog grijanja sobna temperatura za 2'C niza negoli kod<br />
radijatorskog grijanja<br />
89% - da<br />
8% - ne<br />
3% neopredijeljeno<br />
6.0DNOSI<br />
• Smatrate Ii da se klasicno radijatorsko grijanje s rezimom rada 90170'C moze<br />
preporuciti<br />
27% -da<br />
70,5% - ne<br />
2,5 % - nema rnisljenja<br />
7. ClJEVI<br />
• Koje cijevi preporucujete za sistem podnog grijanja<br />
88% - polietilenske, polipropilenske i sl.<br />
11% - bakrene cijevi<br />
1% - obicne zeljezne cijevi<br />
8. SISTEM<br />
• Koji sistem grijanja preporucujete<br />
(Odgovori su bili predlozeni u vise varijanti - poznati sistemi grijanja)<br />
65% - podno grijanje<br />
27,5% - radijatorsko 60/50'C<br />
7,5 % - radijatorsko 90170'C<br />
9. BUDUCNOST NISKOTEMPERATURNIH KOTLOVA<br />
• Kakvo znacenje pridajete niskotemperaturnim kotlovima<br />
88% - veliko<br />
11% - srednje<br />
1% - nikakvo<br />
_<br />
Ako se podvostruCi udio CO 2<br />
doci Ce do porasta srednje<br />
godisnje temperature Zemlje za<br />
1,5 do 4,5°C, sto ce izazuati<br />
topljenjegolemih ledenih masa<br />
na polovima. Osim toga razina<br />
mora podigla bi se za oko0,5<br />
metara.<br />
"'** ,'fl.=~i<br />
'$;.tf]'<br />
. . ~W<br />
'<br />
"<br />
::-" .:.;:: ~<br />
=A .§<br />
1f';:<br />
~ ~<br />
~"<br />
- :r~:j:<br />
·<br />
::. ',o)<br />
.. .. 1 :~. :r.-:~:<br />
. '" :.<br />
ik':' 1"; i i:is .* \4 *~, ~"::' ,~< ~ ~ ··i:~:".<br />
-<br />
• Termoizoiirajuca stakla<br />
zadriauaiu vise topline.<br />
GRIJANJE 73
6<br />
Vanjske (zimske)<br />
projektne temperature u<br />
Jugoslaviji<br />
SOSNA I HERCEGOVINA<br />
.:.:.:.:.:.;.:.;.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:-:.:.;.;.:.;.:.:.:.;.:.:.;.;.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.<br />
Banja Luka -20<br />
Bosanski Brod -18<br />
Bihac -21<br />
Bijelo Polje -10<br />
Bilece -16<br />
Bijeljina -18<br />
Bjelasnica -24<br />
Bosanski Novi -18<br />
Bosanska Grad lska -18<br />
Bosanska Krupa -20<br />
Bosanska Dub ica -20<br />
Brcko -18<br />
Bugojno -20<br />
Viseqrad -17<br />
Gacko -21<br />
Glarnoc -18<br />
Corazde -18<br />
Titov Drvar -21<br />
Doboj -20<br />
Duvno -16<br />
Zenica -16<br />
Jablanica -15<br />
Jajce -17<br />
Kiseljak -18<br />
l.jubuski -6<br />
Mostar -6<br />
Nevesinje -18<br />
Orasje -20<br />
Prozor -16<br />
Prijedor -20<br />
Sarajevo -16<br />
Sanski Most -18<br />
Sokolac -18<br />
Travnik -21<br />
Tuzla -17<br />
Trebinje -6<br />
Foca 18<br />
Han Pijesak -20<br />
Capljina I -6<br />
CRNA GORA<br />
.....;.:.:.:.:.:.:.:.:;...:.:.:.:.:.::::::: :.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:":::::::::::::::::::::::::::::::::::<br />
Bar -2<br />
Bijelo Polje -17<br />
Budva -1<br />
Virpazar -6<br />
Danilovgrad -12<br />
Ivangrad -18<br />
Kotor -6<br />
Kolasin -20<br />
Mratinje -18<br />
Milocer -4<br />
Mojkovac -18<br />
Niksic - 12<br />
Pljevlja -19<br />
PRIBLIZAN PRORACUN<br />
GUBITAKA TOPLINE<br />
Onaj tko nije studirao termodinamiku i ostaJe discipline ove znanosti zaista<br />
ne moze izracunati toplinske gubitke neke prostorije. Kako bismo vam ipak<br />
ornogucili da barem priblizno odredite vrijednosti toplinskih gubitaka prostorije<br />
i tako priblizno odredite potreban broj clanaka nekog ogrjevnog tijela (radijatora),<br />
navodimo jedan primjer prihliznog proracuna koji ce vam pomoci da dodete do<br />
podataka najslicnijih onima do kojih bi dosao strucnjak za grijanje. Ovim<br />
primjerom zelimo pomoci da pri nabavi opreme ne kupujete nepotrebne nizove<br />
radijatorskih clanaka i ne trosite gomiJu novca na pretjeranu izolaciju. Uzeli smo<br />
u obzir i danasnje stanje gradnje objekata, ali i uobicajene izolacijske materijale<br />
koji se pritom primjenjuju. U mnogim prirucnicima 0 grijanju naci cete jednostavne<br />
savjete za razne slucajeve, ali ne i upute za proracun grijanja u slucaju kad su<br />
svi vanjski zidovi dobro izolirani.<br />
UKUP I TOPLINSKI GUm CI SU<br />
Q u<br />
= P X K] x ~ x ~ (W)<br />
pri cernu je<br />
P =povrsina prostorije za koju se racunaju toplinski gubici uz pretpostavljenu<br />
prosjecnu visinu prostorije od 2,6 m.<br />
U slucaju da se visina prostorije razlikuje od pretpostavljene, prirnjenjuju se<br />
slijedece vr ijednosti:<br />
p =P stv. x 0,8 (visina ispod 2,4 m)<br />
P =p . stv<br />
x 1,0 (visina 2,4 - 2,7 m)<br />
P =Pstv. x 1,2 (visina 2,7 - 3,2 m)<br />
Zagro<br />
•<br />
,i I'<br />
I I<br />
OZNAKA<br />
E3 Gradevinska klimatska zona I<br />
D Gradevinska kllmatska zona II<br />
ITITIIIIill Gradevinska klimatska zona III<br />
·12'e<br />
-ie-c<br />
·24'e<br />
Srednje vrijednosti najnlzih<br />
godlsnjih terreeratura u zoni<br />
Klimatska karla<br />
Jugoslavije JUS U.J 5.600.<br />
GRIJANJE 75
________PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLINE<br />
_<br />
m «<br />
Tennlck! i top lin ski<br />
podaci za<br />
lijevanoa/uminijski<br />
radijator L/POV/CA tip<br />
SE-5DD S.<br />
TIP<br />
A B C<br />
0<br />
mm mm mm mm<br />
Teiina<br />
clanka<br />
kg<br />
Sadriaj vade<br />
u clanku<br />
I<br />
Ogrijevna<br />
povrsina<br />
m 2 /cl.<br />
Taplinski<br />
ucinak<br />
clanka<br />
W<br />
SE-500S<br />
600 500 60<br />
75<br />
1.40<br />
0.40<br />
0.38<br />
129<br />
.,<br />
sr:<br />
Taplinski ucinaku W/cl za tapluvodusa<br />
.>(. E E "8<br />
N<br />
'" ",- Tm =<br />
c .s<br />
><br />
llCi<br />
80°C i pri temperaturi prostorau °C<br />
c '" . c<br />
'" c "'.:!.<br />
.~<br />
'" :~~ .~ CD<br />
~N<br />
·e "O~<br />
OJ<br />
~§.<br />
~"8 5 10 12 15 18 20 22 24<br />
co 0 8~ ~><br />
1 60 0,38 0,40 1,40 175 159 153 143 135 129 124 117<br />
2 120 0,76 0,80 2,80 350 318 306 206 270 258 248 234<br />
3 180 1,14 1,20 4,20 525 477 459 429 405 387 372 351<br />
4 240 1,52 1,60 5,60 700 636 612 542 540 516 496 468<br />
5 300 1,90 2,00 7.00 875 795 765 715 675 645 620 585<br />
6 360 2,28 2,40 8,40 1050 945 918 858 810 774 744 702<br />
7 420 2,66 2,80 9,80 1225 1113 1071 1001 945 903 868 819<br />
8 480 3,04 3,20 11,20 1400 1272 1224 1144 1080 1032 992 936<br />
9 540 3,42 3,60 12,60 1575 1431 1377 1287 1215 1161 1116 1053<br />
10 3,80 4,00 14,00 1750 1590 1530 1430 1350 I 1290 1240 1170<br />
11 660 4,18 4,40 15,40 1925 1749 1683 1573 1485 1419 1364 1287<br />
12 720 4,56 4,80 16,80 f-l2100 1908 1836 1716 1620 1548 1488 1404<br />
13 780 4,94 5,20 18,20 2275 2067 1989 1859 1755 1677 1612 1521<br />
14 840 5,32 19,60 2142 2002 1890 I 1806 1736 1638<br />
5,70 6,00 21,00 2625 2385 2295 2145 2025<br />
I 1935 1800 1755<br />
16 960 6,08 6,40 22,40 2800 2544 2448 2288 2160 2064 1984 1872<br />
17 1020 6,46 6,80 23,80 2975 2703 2601 2431 2295 2193<br />
~1UB l>lB>I<br />
18 1080 6,84 7,20 25,20 3150 2862 2754 2574 2430 2322 2232 2106<br />
19 1140 7.22 7,60 26,60 3325 3021 2907 2717 2565 2451 2356 2223<br />
20 1200 7,60 8,00 28,00 3500 3180 3060 2860 2700 2580 2480 2340<br />
21 1260 7,98 8,40 29,40 3675 3339 3213 3003 2835 2709 ~OU4<br />
~4/0<br />
22 1320 8.36 8,80 30,80 3850 3498 3366 3146 2970 2838 2728 2574<br />
23 1380 8,74 9,20 32,20 4025 3657 3519 3289 3105 2907 2852 2691<br />
24 1440 9.12 9.60 33,60 4200 3816 3672 3432 3240 3096 2976 2808<br />
25 1500 9,50 10,00 35,00 4375 3975 3825 3575 3375 3225 J1UU 2925<br />
26 1560 9,88 10,40 36,40 4550 4134 3978 3718 3510 3354 3224 3042<br />
27 1620 10,26 10,80 37,80 4725 4293 4131 ~ 3645 3483 :334B :310>1<br />
28 1680 10.64 11,20 39,20 4900 4452 4284 4004 3780 3612 3472 3276<br />
29 1740 11,02 11,60 40,60 5075 4611 4437 4147 3915 3741 3596 3393<br />
30 1800 11,40 12,00 42,00 5250 4770 4590 4290 4050 3870 3720 3510<br />
76 GRIJANJE
________PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLINE<br />
K 1<br />
• koeficijent gubitaka toplin e<br />
To je najvazniji element proracuna i treba ga pazljivo odrediti na slijedeci nacin:<br />
Za debljinu zida od opeke 25 em i<br />
• 6 em (ili vise) toplinske izolaeije u vanjskom zidu (stiropor, tervol, toplinska<br />
fasada) 50<br />
• 3 do 6 em toplinske izolaeije u vanjskom zidu (toplinska fasada) 70<br />
• do 3 em toplinske izolaeije u fasadi, odnosno do 6 em toplinske zbuke na<br />
vanjskorn zidu 90<br />
• zid bez ikakve toplinske izolaeije (sarno obicna zbuka) 110<br />
Za debljinu zida od opeke 15 em, ali bez ikakve toplinske izolaeije 130<br />
POSEBNI DODACI<br />
• ako je jedan zid prostorije okrenut prema sjeveru + 15<br />
• ako je susjedna prostorija negrijana + 5<br />
• ako prostorija za koju radimo proraeun ima balkon + 15<br />
• ako prostorija ima izuzetno velike staklene povrsine iIi sarno jednostruke<br />
prozore + 15<br />
• ako je volumen prostorije:<br />
a) iznad 200 m" + 10<br />
b) iznad 400 rn" + 20<br />
Koefieijent K J.. predstavlja, dakle zbroj "prvog" podatka i nekih "dodataka".<br />
K 2' klimatski k oeficije n t<br />
Taj koefieijent ovisi 0 lokaeiji objekta u kojem se nalazi "nasa" prostorija. Pritom<br />
_<br />
Vanjske (zlrnske)<br />
projektne temperature u<br />
Jugoslaviji<br />
Risan -6<br />
Sveti Stefan -4<br />
Sutomore -4<br />
Titograd -5<br />
Tivat -6<br />
Ulcinj -4<br />
Herceg Novi -1<br />
Cetinje -13<br />
SlOVENIJA<br />
:;:;:;:::::;:: :;:;:::;:;:; :::::;:;:;:;:::::::::;:::: : : :; : : : : :: :: : ::;:: :;:;:: :: ::~:::::;:;:;:; :::::::::::::::::: :;:::::;:;::<br />
Ajdovscina -9<br />
Bled -15<br />
Bohinjsko jezero<br />
(St. Puzina) -21<br />
Bovee -15<br />
Vrhnika -21<br />
Golnik -15<br />
Gornji Grad -18<br />
Gorica -9<br />
Dravograd -18<br />
Dorn na Kocni -18<br />
Ilirska Bistrica -15<br />
Izola -8<br />
Shema spajanja insta/acije<br />
i ~<br />
centra/nag grijanja. 8 sa 5<br />
0<br />
5b<br />
0<br />
0<br />
8<br />
~ ~<br />
III<br />
"I'<br />
III<br />
r- <br />
810<br />
1200 1000<br />
24 ,--_-rr-,<br />
23<br />
2'1 • 21<br />
8<br />
~<br />
________PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLINE<br />
_<br />
Vanjske (zlrnska)<br />
proje ktne temperature u<br />
Jugoslaviji<br />
<br />
Jeruzalem -18<br />
Jesenice -18<br />
Jezersko -21<br />
Kamnik -18<br />
Kocsv]e -24<br />
Kopar -6<br />
Kranjska Gora -21<br />
Kredarica -24<br />
Lesce -18<br />
Ljubljana-Beziqrad -18<br />
Mar ibor-Tezno -18<br />
Murska Sobota -21<br />
Nova Gorica -9<br />
Novo Me sto -21<br />
Postojna -18<br />
Ptuj -21<br />
Radgona -18<br />
Rade ce kod Zidanog mosta<br />
-18<br />
Hatece-Planlca -21<br />
Roqaska Slat ina -18<br />
Ravne na Koroskem -21<br />
Hibnicka Koca na Pohorju<br />
21<br />
Rudno Polje -21<br />
Siovenske Konj ice -18<br />
Titovo Velenje -21<br />
Tolmin -12<br />
Trbovlje -18<br />
Celje -21<br />
Crnomelje . -21<br />
8martno kod Sloven<br />
Gradeca -24<br />
: : : : :<br />
HRVATSKA<br />
.........;•... :::::::::: :: : : : ~: : ::: : .:: :: : : : :: ::: : :: : : : :.:. ::::::::::::::::::::;:::;:<br />
Banova jaruga -18<br />
Bjelovar -18<br />
Brestovac -18<br />
Belje - 18<br />
Benkovac -6<br />
Varazdin -20<br />
Vinkovci -18<br />
Virovitica -20<br />
Vukovar -18<br />
Veliki l.osinj -3<br />
Gospic -24<br />
Gruda -4<br />
Garesnica -18<br />
Daruvar -18<br />
Dubrovnik -2<br />
Donji Miholjac -18<br />
Delnice -18<br />
Dakovo - 18<br />
Zadar -9<br />
Zagreb -15<br />
Imotski -6<br />
Jastrebarsko -18<br />
Karlovac -18<br />
Kastel Stari -3<br />
Krizevci -16<br />
Knin -9<br />
se mi sli na geografski polozaj i nadmorsku visinu, a vrijedriosti se odreduju prema<br />
tabliei vanjskih projektnih temperatura (t) koje su radene na temelju zimskih<br />
k lirnatskih zona na podrucju Jugoslavije. Pogledajmo n eke kar akteristicne odnose<br />
vanjske proj ektne temperature (t) i klimatskog koeficijenta (K).<br />
Ako je t = -22 'C , onda je<br />
- 20 'C<br />
-18 °C<br />
- 15°C<br />
- 12°C<br />
_10°C<br />
-8'C<br />
-6'C<br />
POSEBNI PODACI<br />
~ = 1,5<br />
I~ = 1,4<br />
K, = 1,3<br />
~ = 1,15<br />
~ = 1,0<br />
~ = 0 , 9<br />
K, = 0,8<br />
K, = 0,7<br />
• za nadmorske visine do 400 valja dodati + 0,05<br />
• od 400 do 800 m + 0,10<br />
• iznad 800 m + 0,20<br />
Koefieij ent K, vezan je, dakle, s vanjskorn proj ektnorn temperaturom i uv ecan<br />
za dodatak koji odreduje nadmorska visina objekta.<br />
K 3<br />
- koeficijent sobne temperature<br />
Ak» je u sobi 24 °C, onda je K;l = 1,3<br />
22 'C K: l<br />
= 1,2<br />
20·C K, = 1,1<br />
18°C K, = 1,0<br />
15°C K, = 0,85<br />
10°C K, = 0,60<br />
Unosenjem svih ovih vrijednosti u izraz za Q u<br />
mogu ce je priblizno izracu nati<br />
gubitke topline.<br />
Primijenimo li to na tablieu s podaeima 0 toplinsk om ucinku pojedinih ogrjevnih<br />
tij ela nije tesko odrediti broj cla naka radijatora.<br />
Na kraju treba jos reci da se u nas proracun grijanj a cesto prepusta samozvanim<br />
majstorima koji povrsno i "po iskustvu" odreduju br oj grij acih tije la pa se nepotrebno<br />
rasipa novae i energija. Greske su pon ek ad tolik e da je u st anu i 50 posta<br />
vise grijacih tijela nego sto je potrebno. Pri takvim "proracunirna" najgore je sto<br />
se pojavljuju velike neujednaceriosti temperat u re po prostor ija ma, sto stvara<br />
neugodnu klimu u stanu i nep otreban utrosak energije.<br />
Metoda koju smo yam ovdj e pokazali predsta vlja veliko pojed nosta vljenje<br />
proracuna, aIi ornogucuje pribl izno tocno izracunavanj e svih potrebnih vrijednost i<br />
za pojedine pro storije i ogrjevna tij ela . U slucaju da gubitke topline treba izracunati<br />
za neke posebne i li ekstremne sit ua eije, naj bolje bi bilo da prora cun prepustite .<br />
strucnoj ustanovi.<br />
Kad na taj nacin izracunate priblizne toplinsk e gubitke mozete odrediti ogrj evno<br />
tijelo iz podataka koje daju pojedini proizvoda ci, a zati rn na praviti sh ernu spaja nja<br />
Na taj se nacin mogu odrediti i potrebne toplinsk e snage pojedin ih lok alnih<br />
izvora topline kao: TA - peci, kaljeve peci, t ra jnozar ece peci i slicno.<br />
1 8 GRIJANJE
_____ _<br />
PRIBLIZA N PRORACUN GUBITAKA TOPLINE<br />
_<br />
Vanjske (zlmske)<br />
projektne temperature u<br />
Jugoslaviji<br />
Koprivnica -18<br />
Krk -6<br />
Kutina -18<br />
Lepoglava -21<br />
Lip ik -21<br />
Makarska -4<br />
Nasice -18<br />
Nova Gradiska -18<br />
Ogulin -20<br />
Opatija -6<br />
Osi jek -18<br />
Pazin -6<br />
Plitvicki Leskovac -18<br />
Petrinja -21<br />
Porec -7<br />
Pula -6<br />
Rab -4<br />
Rijeka -8<br />
Rovinj -6<br />
Siunj -16<br />
Siavonska Pozeqa -20<br />
Sisak -18<br />
Siavonski Brod -18<br />
Spli t -4<br />
Senj -6<br />
Slje me -18<br />
Sam obor -15<br />
Spacva -20<br />
Topusko -21<br />
Trogir -4<br />
Fuzine Brana -18<br />
Hvar -2<br />
Cres -6<br />
Crikvenica -6<br />
Cakovec -20<br />
Cazma -18<br />
.Sibenik -6<br />
MAKEDONIJA<br />
::: : : : ::::::::~:::::::::::: : :; :::;:::::::::::::~},:::::::~::::::f::: :: :: : :: :::::::::: :::: :::; ::::::::::: : j:::::~:<br />
Bitolj -18<br />
Berovo -18<br />
Gostivar -21<br />
Dem ir Kapija -13<br />
Debar -15<br />
Dslcevo -18<br />
Devd elija -9<br />
Kumanovo -16<br />
Kavadarc i -12<br />
Kic svo -18<br />
KOca ni -15<br />
Kriva Palanka -15<br />
Kruse vo -19<br />
Kum anovo -15<br />
O hrid -10<br />
Prilep -15<br />
Skopj e -14<br />
Strumica -12<br />
Tetovo -18<br />
Titov Veles -18<br />
Stip -14<br />
SRBIJA<br />
l :a :~: : :: ;:' : :: ::'{ :: :: : : =;:: :: : ::::::::: ::i: : : : : ::; :;:;:: :;: ::;::t;::::=;:;
7<br />
DIJELOVI SISTEMA<br />
CENTRALNOG GRIJANJA<br />
Sistem centralnog grijanja je<br />
komforno i racionalno rjeien]«<br />
grijanja vaseg iiuotnog<br />
ambijenta.<br />
Kad se odlucite za centra1no grijanje, predstoji yam jos niz od1uka u pog1edu<br />
izbora opreme. Nova rjesenja i poboljsanja na ovom p1anu pojav1juju se svakodnevno,<br />
pa ih treba pratiti i poznavati. Kako bi bile moguce bilo kakve usporedbe,<br />
treba poznavati, bar globalno, postojeci izbor. U tom pog1edu nase je trziste prilicno<br />
dobro opskrb1jeno, ali kupci su cesto nedovo1jno informirani i skloni razlicitim<br />
sugestijama Hi utjecaju propagande, pa cesto pogresno izaberu. Treba mis1iti i na<br />
buducnost, kako u pog1edu izbora energenta, tako i mogucnosti etapne gradnje<br />
i1i dogradnje sistema. U razvijenom svijetu smatra se da svakih desetak godina<br />
treba obnoviti sisteme grijanja. To se ponajprije odnosi na kotlove i uredaje za<br />
izgaranje goriva kao sto su npr. p1amenici i slicno. Ogrjevna tije1a i razvod<br />
(cjevovodi) mogu sluziti i duze, dok venti1e i regulacijske uredaje treba mijenjati,<br />
sto zbog dotraja1osti, sto zbog novih i bo1jih tehnickih rjesenja koja su se u<br />
meduvremenu pojavi1a. Lakoje dokazati da se, pogotovo u pog1edu stednje goriva,<br />
sta1no usavrsavaju tehnieka rjesenja kot1ova, p1amenika i sistema automatske<br />
regu1acije, pa ustede u eksploataciji mogu ubrzo opravdati troskove zamjene.<br />
Danas vee postoje takve konstrukcije da se pitamo da 1ije to uopce kotao. Odgovor<br />
na pitanje zasto obnavljati staro postrojenje centra1nog grijanja nastojali smo i<br />
zorno predociti. Dakako, jos je vaznije da pri postav1janju novoga ne izaberemo<br />
e1emen te koji su zastarjeli i neekonornicni .<br />
Dovod zraka<br />
lzlaz plinova<br />
Dovod plina<br />
Keramicki<br />
izmjenjivac<br />
-!oziste<br />
- sapniste<br />
limjenjivac<br />
topline<br />
Ventilator<br />
Zaklop'.
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
OSTAU GUBICI<br />
GUBICI NA<br />
(OHLADIVANJEj 230/. DIMNIM PLiNOVIMA 15%<br />
UTROSENA<br />
ENERGIJA<br />
100%<br />
I<br />
.'. STARO ::::<br />
tPOsm()JE~E<br />
ISKORI'~NJE I<br />
62'10<br />
USTEDA!<br />
POTROSNJA<br />
ENERGUE<br />
MANJA30%<br />
UTROSENA <br />
ENERGIJA<br />
TOPLINSKI<br />
100'10<br />
TOPLINSKI<br />
GUBICI<br />
GUBICI<br />
NA KOTLU<br />
NA KOTLU<br />
38% 11%<br />
ISKORISTENJE<br />
~<br />
Glavni dijelovi uobicajenih sistema centralnog grijanja su kotao, cjevovodi,<br />
ogrjevna tijela, armature (vent.ili i ostali zaporni elernenti), ekspanzijska posuda,<br />
te uredaji za regulaciju i kontrolu procesa grijanja. Ako je rijec 0 tekucern gorivu,<br />
vazan dio predstavlja tzv. uljno gospodarstvo, tj. oprema za prihvat, skladistenje<br />
i dobavu goriva do plamenika kotla.<br />
KOTLOVI<br />
Kao i lokalni izvori topline (peci) i kotlovi se konstruktivno razlikuju prema<br />
vrsti gorivabali i po nekim drugim karakteristikama, od kojih je najznacajnija<br />
namjena s 0 zirom na kapacitet: nije naime jednaka konstrukcija kotlova za tzv.<br />
atazno grijanje, gradenih za manje prostore do velicine srednjeg stana i onih za<br />
velike sistema. Prvi cesto moraju bitt prilagodeni radu u sarmrn stambenim prostorijama,<br />
bez posebne k otlovnice, no sve te razlike najbolje ce se uocit.i iz opisa<br />
pojedinacnih konstrukcija.<br />
Kao gorivo opet u obzir dolazi kruto, tekuce i plin, pa cerno predstaviti<br />
najznacajnije konstrukcije od svake vrste, pri cernu se iz svakog pojedinog opisa<br />
vidi za k akvu namjenu je doticni tip predviden.<br />
• KOTAO-STEDNJAK<br />
Kotao-stednjak je najjednostavnija i najmanja konstrukcija, a predviden je<br />
uglavnom za etazno grijanje stanova. Lozi se krutim gorivorn i posebno je prikladan<br />
za rnanje prostore jer sluz] centralnom grijanju I kuhanju. Osim toga, omogucuje<br />
i najjeftiniju instalaciju centralnog gnjanja, jer obicno u prostoriji gdje je<br />
smjesten nema potrebe za drugim ogrjevmm tijelom (radijatorom). Takav manji<br />
sistern, za kakve je predviden, najlakse je izvesti kao ~avitacijski, bez cirkulacijske<br />
crpke i skupe automatike l<br />
cime se uz ostalo postize i neovisnost 0 elektricnoj<br />
energiji. Pretpostavka je, dakako, da onaj tko na njemu kuha, vodi racuna i 0 reguITackiJi..<br />
k I . d . dui b iti t d d ih k hi . kih I<br />
a VI se ot OVI re ovno izra UJU u ga an rma s an ar m u mjs I e emenata,<br />
a i izgledom su im prilagodeni. Pee obicno ima dva lozista pri cernu donje<br />
sluzi za zimski pogon kad treba loziti vise, a gornje sarno za kuhanje, ljeti, kad<br />
treba zagrijavati sarno gornju plocu.<br />
Kod nas takve modele proizvode TVT-"Boris Kidric", ITP-Ribnica, KIV-Vransko,<br />
EMO-Celje, "Helios"-BanoviCi, "Plamen"-Slavonska Pozega, "Gorenje"-Titovo<br />
Velenje itd.<br />
Za~to treba obnoviti staro<br />
postrojenje za centra/no<br />
grijanje<br />
Ovakve kotso-stednjsk.<br />
kombinacije, proizvode<br />
mnogi za na~e trzist».<br />
GRIJANJE 81
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
Prije konacne odluke 0 izboru<br />
sistema, opreme i instalacija<br />
potraiiie obavezno savjet<br />
slrucnjaka.<br />
Zf\S~nli~~~ ~) !(!~~:::HJN ii::::<br />
-<br />
5- <br />
1 2 ~<br />
3-.......<br />
7- <br />
6- -- <br />
11- .<br />
~<br />
M •<br />
'1-._ ._._. ._. " - "._;,..<br />
-<br />
24<br />
-<br />
\ -l-. - . - . _ . , . - - . - -I-.<br />
'"<br />
\<br />
~<br />
- -<br />
-<br />
- -<br />
"<br />
~ ._ _._._._._._. _ .,<br />
-. /- <br />
-r<br />
~t<br />
~ \<br />
~<br />
)<br />
.i<br />
._._._.-j:e._.<br />
"'-- 8 '- 9<br />
'<br />
18<br />
22<br />
~<br />
'j<br />
~' I-<br />
.<br />
23<br />
1-21<br />
16<br />
o<br />
III<br />
OJ<br />
PresLek steaniske-peci-kotts<br />
ETAZ s tennicktm podacima.<br />
1. Vanjska vrata<br />
2. Pokrov stednjaka<br />
3. Ploca za grijanje<br />
4. Okvir ptoce za kuhan]e<br />
5. Vrata za punjenje goriva<br />
6. Vrata za pepel<br />
7. Unutrssn]« vrata<br />
8. Pomicne resetka<br />
9. Kosa resetke<br />
10. Ljetna resetk»<br />
11. Pepeonik<br />
12. Regulator propuha<br />
13. Klapna regulatora<br />
14. Zimska pregrada<br />
15. Ljetna pregrada<br />
16. Zaklopka za ciscenje<br />
17. Pogonska zaklopka<br />
18. Kotlovska voda - polazni vod<br />
19. Kotlovska voda - povratni vod<br />
20. Potrosns topla voda<br />
112" - izlaz<br />
21. Potrosns topla voda 112"<br />
prikljucak za hladnu vodu<br />
22. Dimniprikljucak<br />
23. Protocni grijac potrosne tople<br />
vode - izmjenjivac topline<br />
24. Prikljucak termometra i<br />
regulatora propuha<br />
Tahnlekl podaci za raztlclte tipove modela ETAZ<br />
TIP PEel<br />
,<br />
15 20 25<br />
Ukupna loplinska snaga kW 6 do 15 8 do 20 10 do 25<br />
Nominalna loplinska snaga na strani vode kW 5 do 13 7 do 18 8 do 22<br />
Toplinska snaga za grijanje proslorija kW 1 do 1,5 1,5 do 2 2 do 2,5<br />
Topl inska snaga potrosne lople vode kW do 10 do 12 do 14<br />
Potrsban potlak Pa 10 do 20 10 do 20 10 do 20<br />
Dimnokalranski bro j za dimne plinove DKS (maks. dop. 100) 25<br />
Vrijeme sagorijevanja s jednim punjenjem h 6 do 24 6 do 24 6 do 24<br />
Iskorislivosl u zimskim uvjelima % do 81 do 81 do 81<br />
Kol icina ugljena za jedno punjenje kg do 24 do 30 do 36<br />
Masa peel kg 160 190 220<br />
Volumen gr ijanog slana m 150 do 225 200 do 300 250 do 375<br />
Gorivo sve vrsle dornacih uoliana (30-60 mm qran .), drvo (0,5 kCl, duz . 25 em)<br />
Dimenzije: sirina (s) mm 400 500 600<br />
dubina (d) mm 600 600 600<br />
vis ina (v) mm 850 850 850<br />
Vanjski promjer dimnog prlkliucka mm (J 146 (J 146 (J 146<br />
Kako su podaci za gotovo sve modele priblizno jednaki, dat cerno detaljniji opis<br />
jednog rjesenja, proizvodaca KIV-Vransko, koji je svoj model i nazvao ETAZ. Po<br />
nekim svojim svojstvima taj je model kompletniji od drugih, jer npr. sadrzi i<br />
pripremu potrosne tople vode .<br />
Bijeli, emajlirani kotao-stednjak na prvi se pogled ni po cemu ne razlikuje od<br />
slicnih modela. No, kad se zavirite u unutrasnjost, primijetit cete niz znacajnih<br />
novosti. Ima veliko loziste, a pregrade na putu dimnih plinova, kao i zaklopka za<br />
·82 GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
pocetak rada, osiguravaju veri stupanj iskoristivosti. Vratasca su velika, lijep<br />
dizajn, ali i nov izrnjenjivac topline u samom plastu kotla. Proizvodac je, kako bi<br />
omogucio i pripremanje potrosne tople vode, u bocne stijenke lozista ugradio<br />
izrnjenjivae topline, odnosno cijevnu zmiju, koja je uronjena u toplu vodu iz sistema<br />
centralnog grijanja. Na taj nacin hladna se voda prolazom kroz taj izmjenjivac<br />
zagrije i dobiva se topla voda za kuhanje, pranje i kupanje.<br />
o rez irnu rada kotla zacijelo ovisi i k olicina tople vode, pa je potrebno i razdoblje<br />
prilagcdavanja. Ta ideja 0 pripremanju potrosne tople vode za prosjecan stan<br />
vrlo je ekonomicno i dobro rjesenje.<br />
Do mjesta gdje zelite montirati ovaj stednjak-pec-kotao morate osim uobicajenih<br />
prikljucaka za sistem centralnog grijanja dovesti i prikljucak za dovod hladne vode<br />
i odvod tople potrosne vode do mjesta potrosnje (kuhinja, kupaonica i slicno). Ti<br />
su prikljucci dimenzije 0 1/2", a na dovod treba ugraditi obican zaporni ventil i<br />
Shema<br />
spajanja<br />
cjelokupne<br />
instalacije '--<br />
1 /<br />
- "
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
bo<br />
Proizvodac WAMSLER tz<br />
SR Njemacke nudi ovaj<br />
zanimljiv §tednjak-bojlerkotao.<br />
.... ..... .<br />
..... .<br />
.... -.<br />
..... , .<br />
"<br />
..... " ' ,<br />
..... '<br />
• KOMBI PLINSKI APARAT<br />
Rijec je, dakako, 0 bojleru za kupaonicu kao izvoru topline za cijeli stan. To je<br />
rjesenje nazalost dostupno sarno onima koji su prikljuceni na plinsku mrezu. Zemni<br />
plin je u pravilu jedino gorivo koje ima smisla koristiti za grijanje pa su ovi aparati,<br />
koji su se razvili na osnovi klasicnih protocnih plinskih bojlera za priprernu tople<br />
vode i prilagodeni za taj energent, iako mogu raditi sa svakom vrstom plinovitog<br />
goriva uz minimalne prilagodbe (zamjena plinskih sapnica), Proizvodaci najcesce<br />
i isporucuju sapnice za sve poznate plinske mjesavine koje su u upotrebi danas,<br />
pa treba tocno znati kojim se plinom raspolaze i po potrebi ih zamijeniti.<br />
Najcesci naziv tih uredaja je kombi-bojler jer istodobno sluz! za centralno<br />
grijanje i pripremu potrosne tople vode, iako danas vee postoje i posebni plinski<br />
aparati koji iskljucivo sluze za potrebe centralnog grijanja i ne moraju se postaviti<br />
u kupaonicu, nego u bilo koju prostoriju stana gdje za njih ima mjesta, kao sto je<br />
npr. predsoblje. U nekim se slueajevima isplati cak i baterija od dva takva paralelno<br />
ugradena aparata, bolje nego posebna kotlovnica s pratecorn opremom<br />
(a pa ra ti su, i kombi i ovi drugi ogranicene snage, slicno kao i kotlovi-stednjaci,<br />
uglavnom do 30 kW,)<br />
Kombi-aparatjednim sistemom sagorijevanja plina, daklejednim sapnistem,<br />
plamistern i sl. rjesava prakticno sve toplinske potrebe dornacinstva, osim kuhanja.<br />
Kao st o se vidi iz sheme aparata, potrosna voda se zagrijava indirektno, posredovanjem<br />
vode u sistemu centralnog grijanja u posebnom malom izrnjenjivaeu.<br />
U aparat je osim toga ugradena i cirkulacijska crpka, zatvorena ekspanzijska<br />
posuda i oprema za potpuno automatski rad. Pritiskorn na gumb aparat se prebacuje<br />
na Ijetni rezim rada, kad voda iz sistema centralnog grijanja cirkulira sarno<br />
u aparatu i tako zagrijava potrosnu vodu. Dakako, aparat se automatski gasi<br />
kad voda dostigne zeljenu (postavljenu) temperaturu ili na komandu sobnog<br />
termostata i ponovno se upali kad treba. Nedostatak kombi-aparata je u tome<br />
sto u slucaju kvara korisnik ostaje i bez grijanja i bez tople vode. Cirko-aparati<br />
su konstruirani sarno za centralno grijanje, pa su jednostavniji i jeftiniJi. U<br />
tom slucaju nabaviti dva specijalizirana aparata (cirko-aparata i plinski protocni<br />
bojler) je dakako, skuplje. Tome treba dodati i dvostruke prikljucke na plin :<br />
i dimnjak, a nije bez znacaja ni to sto dva aparata zauzimaju dvostruko prostora,<br />
iakoje rijec 0 relativno malim uredajima ovjesenim na zid. Na ovaj nacin usprkos<br />
86 GRIJANJE
<br />
_ _______DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
Funkcionalni presjek kombibojlera-<br />
TIP TURBO s dodatnim<br />
oduzimanjem top line dlmnim<br />
plinovima VAILLANT tip<br />
thermoblock turbo vew.<br />
,.<br />
..<br />
..<br />
10-11 -]<br />
..<br />
111<br />
50<br />
oo <br />
71_<br />
M -<br />
..<br />
70<br />
.<br />
..<br />
..---..a='"r<br />
"' .ti=;~:.:il1<br />
Kao sto i turbo-auto ima uecu<br />
snagu od obidnog, talco i kotao<br />
s oznakom<br />
sm..<br />
turbo ima bolju<br />
iskoristivost.<br />
",~.z, i ~;,'*<br />
,dt d<br />
H :; \~d\tf' . ~h~<br />
1~~I!~f:1'1~:lf~I~lllli~lI11Iflf~[jl'lllltl<br />
.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;:.;.•.;.:.;.;.; ;•.:-:-;.:-:-:;:.;:;.
_ _ ___ _ _ _<br />
DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
;. .." ::;:;:;:;:;::;:;:;:;:;:;:;:;:;:: .;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.<br />
1~\I~~j:::.);:ili:::i:ili~iillij~~~1:i::::;:::i:1:~\ij~:::i::::~: :::i[<br />
Zasad je zemni plin vrlo<br />
ekonomican ekoloski povoIjan<br />
energent pa ga treba<br />
maksimalno iskoristauati za<br />
grijanje.<br />
Plinskl kombl sparat:<br />
rje§ava I grljanje I<br />
potrosnu toplu vodu,<br />
(sistem A), mada je bolje<br />
slsteme odvojltll ugradltl<br />
nekl clrko-aparat (slstem<br />
8) zs grljanje.<br />
r-or----5<br />
......--6<br />
A<br />
B<br />
dimnjak nego kod plemanika gdje ventilator uspijeva progurati dimne plinove i u<br />
manje povoljnim slucajevima, Kako bi se nekako doskocilo tom problemu i da se<br />
sto bolje iskoristi toplina, noviji su modeli obicno opremljeni tzv. turbo-uredajern.<br />
Oni u odvodnu dimnih plinova imaju ugraden dodatni izrnjenjivac topline i ventilator.<br />
Toplina izgaranja plina iskoristava se pornocu ovog izrnjenjivaea do<br />
maksimuma, a ventilator sluzi za svladavanje dodatnih otpora strujanja, koji se<br />
pojavljuju zbog izrnjenjivaca. Zbog toga se takvi aparati mogu ugraditi i tamo<br />
gdje je mali potlak dimnjaka ili cak na fasadu. U ovom posljednjem slucaju kroz<br />
otvor na fasadi usisava se svjezi zrak za izgaranje i izbacuju dimni plinovi.<br />
Za izgaranje kod aparata koji rade gotovo kontinuirano trose se znacajne<br />
k olicine kisika, a kako se uglavnom ugraduju u male prostorije, dovodenje zraka<br />
izvana je nuzno. Tamo gdje se aparati ne mogu povezati s vanjskom atmosferom<br />
preko fasade izvode se dimnjaci s dvostrukom stijenkorn, tzv. sistem LAS. Kroz<br />
vanjski plast dovodi se svjezi zrak, a kroz sredinu se odvode plinovi. Na taj nacin<br />
ova lozista disu slicno zivim bicima, kod koji se svjezi zrak i stetni plinovi i dovode<br />
i odvode istim putem kroz organizam. Valja napomenuti da nesretni slucajevi u<br />
88 GRIjANjE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
kupaonieama nisu uvijek doslovno trovanje plinom. Koncentracija kisika u dobro<br />
zatvorenoj prostoriji uslijed izgaranja naglo slabi, pa covjek jednostavno zaspi u<br />
kadi. Obicno se tek naknadno iz istrage sazna da plinski boljer (ili pee) nije bio<br />
ispravno prikljueen. Dakle, ako nije izveden dotok svjezeg zraka izvana, kupaoniea<br />
ne smije biti potpuno zatvorena za vrijeme kupanja.<br />
Postoje i posebne verzije plinskih bojlera i kotlova vece snage za ugradnju u<br />
kotlovniee. Plinske kotlovniee, bile male ili vece podlijezu strogim propisima<br />
protueksplozijske zastite i bez strucno izradenog projekta ne smije se upustati u<br />
njihovu izgradnju.<br />
• PLINSKI BOJLERI I KOTLOVI<br />
Plinski bojleri se takoder izvode s atmosferskim loaistima i spremnikom vode<br />
razliCitog sadrzaja (130, 160, 1901), gdje je trajno akumulirana odredena kolicina<br />
tople vode. Prednost ovog sistema je da se regulacijom voda moze odrzavati na<br />
_<br />
U svakom prostoru gdje postoji<br />
otvoreno loiiste treba osigurati<br />
dovoljno svjeieg zraka za<br />
poipuno sagorijevanje goriva .<br />
~(;:fl~;lTlf:~: CH;(()tJ N ~2<br />
Pripremu<br />
potrosne tople<br />
vode treba<br />
osigurati<br />
protocnim<br />
ptinskim<br />
aparatom.<br />
/Ii plinskim<br />
bojlerom ko]l<br />
sadrii 130,<br />
160, 190 titara<br />
tople vode.<br />
temperaturi do 4S'C sto je dovoljno za kupanje, pri cemu je talozenje kamenea<br />
neznatno. Na taj se nacin moze toplom vodom opskrbiti vise kupaonica iii izljevnih<br />
mjesta, umjesto da se za svako ugraduje protocni aparat. Jedan takav bojler<br />
dovoljan je za potrebe vece obiteljske kuce.<br />
Plinski kotlovi s lijevanozeljeznim blokom i atmosferskim lozistem koriste<br />
se za eentralno grijanje tamo gdje snaga kombi iIi cirko-aparata nije dovoljna. I<br />
oni su gradeni obicno u tzv. blok-izvedbi, s lozistem, eirkulaeijskom erpkom, automatikom<br />
i ekspanzijskom posudom u jednom kucistu, Kotlovi s lijevanozeljeznirn<br />
blokom (kucistern) mogu raditi i na niskotemperaturnom rezirnu, bez opasnosti<br />
od kondenzaeije u kotlu. Poznato je da ako se temperatura u loaistu spusti ispod<br />
60'C (kod celicnih kotlova s ugradenim plarnenikom), dolazi do rosenja na<br />
unutrasnjoj stijenki, a to stvara agresivni talog i smanjuje prijelaz topline. Zbog<br />
karaktera strujanja dimnih plinova, u odnosu na strujanje vode u kotlu, ovdje ne<br />
nastupa ta pojava, pa se temperatura u loaistu moze prilagodavati potrebama<br />
sistema. Otpada potreba za posebnim ventilom za mijesanje, a stupanj iskor'istenja<br />
topline je veci, kao i vijek trajanja kotla.<br />
GRIJANJE 89
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
Kuciste regulatora kotla<br />
sa sigurnosnim cuvarern temperature,<br />
regulatorom temperature<br />
i predvidenim otvorom<br />
za stednu automatiku SPR<br />
(spremno za prikljucak),<br />
...<br />
Motorna dimna zaklopka*<br />
sprecava pothladivanje kotla<br />
dok plamenik nije u pogonu.<br />
Stedna automatika*<br />
sluzi za upravljanje klizne temperature<br />
kotla u ovisnosti 0<br />
vremenskim prilikama.<br />
Regulator temperature<br />
za podesavanje zeljene kotlov<br />
ske temperature.<br />
Tablica podataka<br />
daje informacije 0 najznacajnijim<br />
tehnickirn podacima kotla<br />
i pokaziva da je kotao ispitan<br />
i odobren po DIN-DVGW i<br />
--~<br />
od strane LOS - Ljubljana.<br />
Automatski odzracn!<br />
~-+------"":ven t il*<br />
Termoskretnica<br />
Dodatna sigurnost pornocu<br />
ukapcanja termonapona preko<br />
sigurnosnog cuvara temperature.<br />
Cirkulaciona pumpa*<br />
Osigurava ravnomjerno prostrujavanje<br />
kroz cijeli sistem<br />
qrijanja,<br />
L .~Sl<br />
Termo-Manometar<br />
Pokazuje temperauru vode u<br />
kotlu od 0 0 C do 120 0 C i tlak<br />
u sistemu od 0 do 4 bar.<br />
Kombinirani magnetski<br />
plinski ventil<br />
daje plin prema potrebi bez<br />
stupnjevanja. Regulira, uprav<br />
Ija i nadzire protok plina s dvostrukom<br />
siqumoscu i n
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
~I<br />
postoje I posebnl<br />
pl/nskl kotlovl, pa<br />
5e ne mora uVljek<br />
korlstltl ptlnski<br />
kombl-aparat.<br />
PUT voos<br />
e-- - - ..... iUzd" tOI p" '6jel
________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
Izbjegavajte ugradnju<br />
unioerzalnih kat/ova jer to nije<br />
racionalno rjeSenje.<br />
.:\\<br />
If:)tS<br />
:nTj\ O;{(}U t~!l:<br />
Kod norma/nog /ozenja<br />
put dimnih plinova je du/ji<br />
pa je I stupanj<br />
Iskoristivosti veci.<br />
Na tdiStu postoje razlicite konstrukcije takvih kotlova, pa pazite da vas ne<br />
zavede cijena ili univerzalnost kotla. Za prvi slucaj moze se opcenito reci: koliko<br />
para, toIiko muzike. J eftinija rjesenja u bliskoj su vezi ili sa slabijim stupnjem<br />
iskoristenja goriva iIi s primitivnijim lozenjern iIi manjom trajnoscu kotIa, a nije<br />
rijetkost ni kombinacija svih tih "svojstava", U slucaju univerzalnih kotlova,<br />
prikIadnih za lozenje krutim i tekucirn (bez obzira da Ii odmah kupujete i plamenik),<br />
pa cak i plinovitirn gorivom, neminovan je niz] stupanj iskoristenja u sva tri<br />
slueaja, Za svako pojedino gorivo u IoziStu se razIikuju strujanja i procesi i ono<br />
mora biti tome prilagodeno ako se zeli dobro iskoristiti, PogIedajmo najprije jedan<br />
moderan kotao, prvenstveno konstruiran za kruta goriva. Rijec je 0 trajnozerecern<br />
toplovodnom kotlu proizvodaca "Ferrotherm" koji ima oznaku FF. Po tehnickim<br />
rjesenjima, visokom stupnju iskoristivosti, te po izuzetnoj dodatnoj opremi, moze<br />
se ubrojiti medu najsuvremenija rjesenja te vrsti i u nas i u svijetu. Posebna mu<br />
je karakteristika sto uz visoku iskoristivost goriva u njemu sagorijevaju i stetne<br />
tvari koje inace nesagorjele odlaze u dimnjak i zagaduju okolinu.<br />
Vee su prva ispitivanja (ria modelu FF 25) dala izuzetan rezultat - stupanj<br />
iskoristivosti od 80 posto. Podsjetimo se da je to dosad bila gotovo nedo stizna<br />
granica jer su klasicni kotlovi na kruta goriva imaIi iskoristivost od 55 do najvise<br />
70 posto. Novi propis u SR Sloveniji, kojim su znatno postrozeni mnogi kriteriji<br />
vezani uz iskoristivost i potrosnju energetskih resursa, objavIjen u "Uradnom listu<br />
SRS" od 11. X. 1984 . godine, precizirao je najmanji stupanj iskoristivosti kod<br />
kotlova na kruto gorivo u rasponu od 74 do 80 posta ovisno 0 kapacitetu kotla.<br />
92 GRIJANJE
_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
Zacijelo, i to je dokaz da je ovaj kotao pretekao propise, a po nizu inovacija,<br />
tah nickirn rjesenjirna i dodatnoj opremi, doista se moze nazvati - kotlom<br />
buducncsti,<br />
Osnovna mu je karakteristika posebno tehnicko rjesenje lozista koje omogucuje<br />
proces donjeg sagorijevanja, odnosno trajnog gorenja po cemu je i sam kotao dobio<br />
naziv. Ovaj je princip poznat vee otprije, kod manjih trajnozarecih peci, ali nije<br />
se upotrebljavao kod kotlova. Ne ulazeci u dublje strucne analize i objasnjenja<br />
tog postupka izgaranja ukratko cerno objasniti kako se u loziste dovodi i primarni<br />
i sekundarni zrak za proces izgaranja, a raznim pregradama osigurano je dodatno<br />
i potpuno izgaranje ishlapljenih, a nesagorjelih plinskih supstanci goriva, dok<br />
samotno loziste u donjoj zoni zbog svog akumuliranja top line s visokom temperaturnom<br />
razinom od 630 do 700·C omogucujo potpuno izgaranje krutih zaostalih<br />
cestica goriva, kao cadi i ugljicnog monoksida. Zato je i sarno loziste malo neobicno<br />
konstruirano, sto se i vidi na njegovu presjeku. Zbog potpunog sagorijevanja nije<br />
sarno veca iskoristivost goriva i znatno manji trosak grijanja, vecje i zagadivanje<br />
okoline mnogo manje, pa ovaj kotao udovoljava ekcloskim zahtjevima. Taj smo<br />
kotao izdvojili sarno kao primjer, uz napomenu da moderan i kvalitetan sistem<br />
sagorijevanja krutog goriva imaju i modeli nekih drugih proizvodaea.<br />
Najsigurniji vedic za odabir kotla je znanje, odnosno poznavanje razliCith<br />
konstrukcija i njihovih osobina. Bez sumnje danas su najnaprednije konstrukcije<br />
na principu trajnozareceg lozista, Osim dobre regulacije i visokog stupnja<br />
iskoristenja, te niske emisije stetnih tvari, njihova je prednost i jednostavno<br />
_<br />
Modeli SPECIAL<br />
proizvodsc« TVT "Boris<br />
Kidrit" predvideni su za<br />
kvalitetno kori~tenje<br />
krutog gorlva i imaJu<br />
gotovo kienticno loii~te.<br />
>--~ - 8 ,<br />
I<br />
<br />
1 1<br />
12<br />
7----.<br />
~ 5 l\:;I[:~-=-------'---El-<br />
-- 8 --1<br />
i - - - - L --- - - <br />
L,- - <br />
Model<br />
Kapacitel<br />
kod ugljens<br />
Volumen<br />
bojlera<br />
Kapacltet<br />
bojlers<br />
1(olicina<br />
vode<br />
bojleru<br />
L L, L 2 B B, H HI H, Promjer<br />
dimnjaka<br />
Promaja Polazni vod<br />
fovralni vod<br />
Masa Masa<br />
bez<br />
u kotlu<br />
kW I IIh I mm mm mm mm mm mm mm mm o mm Pa ON II kg<br />
SPECIAL 26 26 120 740 97 1030 1171 761 582 595 1698 1096 750 180 20 40 81 363<br />
SPECIAL 32 32 120 740 104 1030 1171 761 642 595 1698 1096 750 180 20 40 97 379<br />
SPECIAL 40 40 160 BOO 120 1030 1 t 71 826 722 700 lM7 1J96 750 180 25 40 77 421<br />
1 kW = 860 kcallh Pridrzavamo si pravo promjene<br />
GRIJANJE 93
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
16<br />
9<br />
Presjek kotla za kruto,<br />
tekuce i plinovito gorivo.<br />
6<br />
.i.<br />
5<br />
10<br />
15<br />
1<br />
4<br />
Legenda:<br />
1- toztst«; 2 - dimni kanali; 3 <br />
prikljucak na dimnjak - dimnjaca; 4<br />
vodom hladena resetks; 5 - prostor za<br />
pepeo; 6 - zaklopac za usmjeravanje;<br />
7- donji otvor tottste; 8 - gornji otvor<br />
lozista; 9 - polazni vod; 10 - povratni<br />
vod; 11 - sigurnosni polazni vod R1";<br />
12 12 - sigurnosni povratni vod - punjenje,<br />
praznjenje R1"; 13 - regulator<br />
provjetravanja R314"; 14- rubies<br />
:- L _ _ -I zaklopke za usmjeravanje; 15 - ptos! s<br />
~----Ll-----'" izolacijom; 16 - bojler za potrosnu<br />
toplu vodu.<br />
lozenje, jer u sprernnik goriva stane takva kolicina koju treba sarno povremeno,<br />
ovisno 0 opterecenju, nadzirati. Ponekad se to svodi na jedan obilazak dnevno.<br />
Sasvim je druga slika univerzalni kotao.<br />
Pazljivorn oku, medutim nije promaklo da i kotao "Ferrotherm" tip FF ima otvor<br />
za ugradnju plamenika za tekuce gorivo. Medutirn, ovdje ta mogucnost ima drugu<br />
funkciju. Dogradeni plamenik sluzi sarno za (automatsko) potpaljivanje kotla ili<br />
za privremeni pogon kad nestane krutog goriva, tj . kad stupanj iskoristenja nije<br />
najznacajniji, pa prema tome spada u de luxe opremu, iako ce proizvodae, iz komercijalnih<br />
razloga za neuke mozda i ovaj kotao nazvati univerzalnim. Nabavka<br />
takvog kotla zbog moguceg prijelaza (jednom, kad bude jeftinije ili kad dobijemo<br />
pr'ikljucak) na tekuce ili plinovito gorivo bila bi besmislena vee zbog toga sto u<br />
tom slucaju pola kotla ostaje neiskoristeno,<br />
Osim toga, i kotlovi stare. S vremenom se napune talogorn, pa s promjenom<br />
vrste lozenja, odnosno goriva, ni najbolja univerzalna konstrukcija ne bi dala<br />
ocekivani stupanj iskoristenja, a vjerojatno bismo ionako morali ugraditi nov kotao<br />
zbog dotrajalosti staroga. Zbog toga je bolje za novi energent nabaviti i novi ,<br />
moderan kotao, a stari zadrzati kao rezervu, zlu ne trebalo. Opcenito, mozerno<br />
reci da su specijalizirani kotlovi 10 do 20 posto ekonornicniji u eksploataciji od<br />
univerzalnih.<br />
• Tokom ogrjevne sezone<br />
prozor ne smije biti stalno<br />
otvoren .<br />
::~~:~:::::: ~:::::::::::::::::<br />
11 1<br />
II}::::l:it~:::rrr:~~l:::::::::~~~~f/rr:::t:tm:::~il:llll1 1:1 .:.:<br />
:=::: ::::::::::: : : ~ : : : ::} ~:}~{:)~:::}}fr:: : : : : : : : : : : : : .::::::::::.::::::::;:::::::::.:.:....<br />
• KOTLOVI NA TEKUCE GORIVO<br />
Iako je tekuce gorivo zbog cijene sve manje atraktivno, i vrijeme burna grijanja<br />
loz-uljern je iza nas, mnogi postojeci sisterni jos uvijek rade na loz-ulje, a ne bi se<br />
moglo tvrditi niti da se ne grade novi. Prednosti potpuno automatiziranog lozenja,<br />
jednokratne nabavke goriva i prakticno nikakvog posla s njime, malog potrebnog<br />
prostora za skladistenje, i li pak mogucnost kupnje na rate, bilo u obliku fin an <br />
cijskog kreditiranja iIi visekratnorn kupnjom manjih kolicina u sezoni grijanja,<br />
dostava u kucu u vecim gradovima - razlog su sto jos uvijek velik broj potrosaca<br />
nalazi svoju racunicu u tekucern gorivu.<br />
Sarni kotlovi na tekuce gorivo jednostavne su i relativno jeftine izvedbe, vecinorn<br />
ceIicni - zavareni, a redovno su predvideni za pretlacno lozenje putem plamenika.<br />
Plarnenik je ujedno i najslozeniji dio takvog postrojenja, pa cerno ga obraditi<br />
posebno. Kad je rijec 0 pretlacnom lozenju, nema bitne razlike izmedu procesa<br />
izgaranja plina i tekuceg goriva, pa se isti kotlovi mogu koristiti i za jedno i za<br />
drugo, stirn sto su plamenici razliciti, a postoje i univerzalni, za plin i tekuce gorivo ,<br />
94 GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
Kotao tip RL za<br />
tekuce iii plinovlto<br />
gorivo.<br />
'---~'---<br />
Ta cinjenica dodatno opravdava izbor lozenja tekucirn gorivom svugdje gdje se<br />
predvida prikljueenje na rnrezu zemnog plina,<br />
Kao gorivo najcesce se koristi tzv. ekstralako lozivo ulje, k ako zbog kvalitete<br />
izgaranja, tako i zbog sigurnosti od stinjavanja u zimskim uvjetima, sto je slucaj<br />
s nekim drugim, jeftinijim tekucirn gorivima.<br />
Obicno je na kotJu ugraden i bojler za pripremu potrosne tople vode kao i kod<br />
veCine univerzalnih kotJova, sto ima svoje prednosti i nedostatke.<br />
Crpka za cirkulaciju vode za centralno grijanje, ekspanzijska posuda, razne<br />
druge potrebne armature u kotlovnici i automatika nabavljaju se i ugraduju<br />
posebno, 0 cernu treba voditi racuna pri odabiru izmedu obicne i tzv. blok-izvedbe<br />
u kojoj je to sve sadrzano. Dakako, kao i za sve druge moderne uredaje za grijanje<br />
s automatikom, i ovdjeje pogon moguc sarno uz koristenje elektricne energije kao<br />
pornocnog, ali prijekopotrebnog medija. Bez struje nema ni grijanja.<br />
Stupanj iskoristenja energije redovno je vrlo visok, sto zahvaljujuci samoj<br />
konstrukciji kotla, a sto cinjenici da je kod pretlacnih lozista opcenito bolje<br />
sagorijevanje, pa time i iskoristenje goriva.<br />
• IZBOR KOTLA I TENDENCIjE RAZVOJA<br />
Za pravilan izbor kotla potrebno je elementarno poznavanje svih raspolozivih<br />
rjesenja, pa smo 0 glavnim kriterijima govorili vee u prethodnim poglavljima. Vrlo<br />
je malo opcih parametara koji bi se odnosili na sve poznate tipove. Ipak, treba<br />
napomenuti jedan zaj ednieki element, a to je pitanje snage kotla. Proizvodaei<br />
redovno daju podatke 0 ucinku pojedinih tipova i modela za odredeno gorivo i oni<br />
moraju biti sto blisi, ali iznad izracunanih gubitaka topline. Treba takoder imati<br />
na umu da vecina kotJova radi ekonomicno sarno na svom optimalnom rezimu, pa<br />
se ostavljanje rezerve ucinka (kupnjom nepotrebno veceg kotla) ne isplati zbog<br />
eksploatacije. U tom pogledu najmanje su osjetljivi plinski aparati, a najvise kotlovi<br />
na kruto gorivo. Ipak, kod kotJova na kruto gorivo razumna rezerva snage treba<br />
biti malo veca nego kod ostalih, s obzirom na velike varijacije ogrjevnih vrijednosti<br />
razlicitih vrsta drva i ugljena.<br />
Druga tema, s kojom vee ulazimo u problernatiku buducnosti i tendencija razvoja<br />
je dilema oko pripreme tople potrosne vode . Iako postoje razliciti plinski i elektricni<br />
aparati za tu svrhu, uobicajeno je da priprerna, tj . zagrijavanje vode za potrosnju<br />
bude u sklopu kotla. Dok to kod manjih jedinica ima nekog opravdanja, kad je<br />
rijee 0 kotlovnici i kotlu u njoj, bolje je da bojler za toplu vodu bude izvan, pokraj<br />
kotJa, dobro izoliran, sto veceg volumena, s ugradenom cijevnorn grijalicom putern<br />
3<br />
_____'<br />
_<br />
Legenda:<br />
1 - vruce komora za ulje<br />
iii ptln; 2 - dimne cijevi s<br />
turbolatorima;<br />
3 - prikljutak na dimnjak <br />
dimnjata; 4 - otvor za<br />
ti~cenje; 5 - polaznl vod;<br />
6 - povratni vod;<br />
7 - prikljutak R 1/2" za<br />
osjetnike kotla (termostat i<br />
termometar);<br />
8 - odzrativanje odnosno<br />
donji prikljutak crpke<br />
baiters; 9 - sigurnosnl<br />
povratni vod, punjenje,<br />
pralnjenje;<br />
10 - predgrijanje povratne<br />
vode; 11 - bojler za<br />
sanitarnu toplu vodu;<br />
12 - prikljutak R 1/2"za<br />
osjetnike bojlera<br />
(termostat i termometar);<br />
13 - odzrativanje;<br />
14 - topla voda;<br />
15 - recirkulacija;<br />
16 - hladna voda;<br />
17 - za~tltna anoda;<br />
18 - gornji prikljutak<br />
crpke bojlera (pokraj<br />
prikljutka 13);<br />
19 - sigurnosni predtok;<br />
20 - prikljutak za<br />
plamenik;<br />
21 - otvor za promatranje;<br />
22 - elektrogrijat;<br />
23 - izolacija.<br />
GRIJANJE 95
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
koje crpka centralnog grijanja cirkulacijom primarne vode zagrijava i nj ega, uz<br />
odgovarajucu automatsku regulaciju. Takav bojler moze imati ugraden i elektricni<br />
grijac za razdoblje sezone grijanja, kad se ionako zbog tople vode ne isplati loziti<br />
kotao (bez obzira sto to neki Cine). S druge strane, u posljednje vrijerne i sunce<br />
sve vise ulazi u nase stanove kao energent, pa se makar za ljetnu pripremu vode<br />
za kupanje na njega rnoze prikljuciti solarni sistem. Solarni spremnici topline (sto<br />
je u nasern slucaju i taj bojler) mogu biti zapremine 200, 300, pa cak i 400 Iitara.<br />
Kod veceg bojlera moze se ekonomizirati i sa strujorn, jer zbog vece zalihe mozete<br />
iskoristiti jeftiniju, nocnu energiju. Temperatura vode moze biti manja, manje je<br />
talozenje kamenca, pa su ito razlozi za kotao bez ugradenog bojlera. (0 solarnom<br />
grijanju vidi u posljednjem poglavlju.)<br />
U vezi s alternativnim izvorima energije tu su i razliCita tehnicka rjesenja koja<br />
idu za iskoristavanjern svega sto moze gorjeti, a nije upotrebljivo za druge svrhe,<br />
kao sto su drveni i biljni otpaci, slama, kukuruzovina i slicno. Ta su rjesenja ogranicena<br />
na uze podrueje primjene, tamo gdje takvih izvora energije ima u vecirn<br />
kolicinarna. Medutirn, tehnicki ne zaostaju za razvojem tehnologije grijanja opcenito.<br />
Redovno je rijec 0 kombinaciji jednog od opisanih modernih kotlova s razlicitim<br />
_<br />
re-e<br />
: S ' 0<br />
e st<br />
:zl a<br />
:elf<br />
F<br />
. r <br />
BIOMATIC<br />
1 - spremnik 0,75 m 3<br />
2· klatno miieseto<br />
3- regulaeija pomaka<br />
mijesala<br />
4 - poklopae<br />
5 - poluga za otvaranje;<br />
6 - termitka izolaeija<br />
odzrativanje;<br />
7 - put za izvlatenje<br />
goriva<br />
8 - lomiliea vecih komada<br />
9 - ormeric za pribor s<br />
vratima<br />
10 - posuda s vodom<br />
termomehanitkim<br />
ventilom za gasenje;<br />
11 • pogon puta, 3809 V,<br />
0,37 kW<br />
12 - meduposuds<br />
13 - elektronicko<br />
upravljanje<br />
14 - put za lotenje<br />
15 - lotiSte sa ssmotnom<br />
retortom pepeonik<br />
17· vrata s ladieom za<br />
pepeo<br />
18 - ventilator 220 V, 40W<br />
19 - kotao<br />
20 - vrata lotista<br />
21 - revizijska vrata;<br />
22 - dimnjak<br />
23 - reflektor<br />
24 • izolaeija - 8 em<br />
96 GRIJANJE<br />
8<br />
CD 4<br />
7
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
uredajima za pripremu, preradu ili komprimiranje tih materijala na manji volumen<br />
prikladan za lozenje, ukljucujuci i automatiku lozenja. Jedan takav primjer<br />
predstavlja uredaj BIOMATIC, predviden za automatsko lozenje drvenim sitnim<br />
otpacima.<br />
U gradnji samih kotlova ide se za sto nizirn rez imom rada i maksimalnim<br />
iskoristenjern topline dim nih plinova. ~to je nizi rezirn rada to je i mogucnost<br />
iskoristenja topline kondenzacije veca, Kako, medutim, kondenzacijom nastaju<br />
cesto vrlo agresivni (korozivni) spojevi, izrnjenjivaci topline koji se ugraduju u zonu<br />
izlaska dimnih plinova iz kotla (gdje su vee prethodno ohladeni priblizno na<br />
temperaturu kondenzacije) grade se od nehrdajucih visokolegiranih austenitnih<br />
celika, sto naravno poskupljuje izvedbu takvih kotlova.<br />
Postoje vee i verzije s kerarnickirn izrnjenjivacima iste namjene i treba ocekivati<br />
skoru komercijalnu proizvodnju te vrste kotlova sto bi tada bilo i jeftinije.<br />
Ilustracija zorno graficki pokazuje takav pristup iskoristavanju top line kondenzacije.<br />
Dakako, stednja energije ni ovdje ne ide bez povecanja investicijskih<br />
troskova: za niskotemperaturne rezime potrebna su veca (i skuplja ) ogrjevna<br />
tijela.<br />
OGRIJEVNA VRIJEDNOST<br />
KORISTIVA<br />
KORISTIVA<br />
TOPLINA<br />
TOPl lNA<br />
KONDENZACIJE<br />
KONDENZACIJE<br />
,,% 11%<br />
-,r:.<br />
OGRIJEVNA VRIJEDNOST<br />
-,r:.<br />
ISKORI$TENA TOPllNA<br />
ISKORI$TENA TOPLINA<br />
1%<br />
GUSICI<br />
ODAVANJA<br />
~~~~I~~EM<br />
U OKOLINU<br />
Pri prefasku na<br />
niskotemperaturni rezim<br />
40130 f kori~tenjem topfine<br />
kondenzacfje ustedt se<br />
gotovo 20 posta energije.<br />
PLAMENICI<br />
U osnovi razlikujemo dvije vrste plamenika: za plinovita i tekuca goriva.<br />
Plarnenici za plinovita goriva obicno imaju mogucnost koristenja i zemnog i<br />
gradskog, pa cak i bioplina, sto treba dogovoriti s proizvodacam, jer se konstrukcijski<br />
neznatno razlikuju. Kod plamenika za tekuce gorivo najcesci su oni<br />
za ekstralako lozivo ulje. Postoje i verzije za razne druge vrste tekucih goriva,<br />
koja su znatno gusca, pa zahtijevaju dodatnu opremu u sklopu plamenika.<br />
Kod plamenika za plinovita goriva najvazniji su podaci: zeljeni topJinski ucinak,<br />
vrsta plina i tlak plina u instalaciji.<br />
Za razliku od uljnih, plinski plamenici imaju tzv. plinsku rampu, tj. na<br />
dovodnom vodu plina niz sigurnosno regulacijskih ventila koji omogucuju stabi<br />
Ian i siguran dotok plina.<br />
• PRINCIP RADA<br />
Uljni plamenik je uredaj koji uzima gorivo iz nekog spremnika i zajedno sa<br />
zrakom mijesa ga u finu maglicu smjese zrak-gorivo.<br />
Pravilnim sagorijevanjem te smjese iskoristava se njena ogrjevna moe.<br />
Ekstralako lozivo ulje (loz-ulje) je najrjede od svih lozivih ulja pa s njim u tehnici<br />
sagorijevanja ima najmanje problema. 'I'eze frakcije su lako, srednje tesko i tesko<br />
lozivo ulje koje treba predgrijavati, filtrirati i slicno pa je to znatno kornpliciraniji<br />
postupak. Osnovno je ostvariti dovoljan viskozitet goriva tj. regulirati gustocu<br />
na najoptimalnije rasprsivanje kako bi se gorivo dobro izrnijesalo sa zrakom i uz<br />
dovoljno zraka (kisika) osiguralo potpuno (stehiornetrijsko) sagorijevanje. Kod<br />
dobro reguliranih plamenika, stupanj iskoristivosti moze biti i iznad 90 posta sto<br />
jasno ovisi 0 vrsti plamenika, kvaliteti sagorijevanja i redovitom odrzavanju.<br />
Novije verzije plamenika za ekstralako lozivo ulje imaju i dodatno ugradene<br />
GRJ]AN]E 97
_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _<br />
g; ;t<br />
Q ~<br />
Presjeci plinskih<br />
plamenika tip WG1 i WG2<br />
tvrtke WEISHAUPT.<br />
98 GRIJANJE<br />
male predgrijace ulja kako bi se postiglo cim bolje rasprsivanje (toplije ulje je rjede<br />
pa je i rnogucnost njegova rasprsivanja veca) i tako povecala kvaliteta sagorijevanja.<br />
Tu je ujedno odgovor na pitanje zasto se staro otpadno ulje ne moze<br />
koristiti u sistemu centralnog grijanja. To ulje ima drukCij i viskozitet (maziva su<br />
ulja obicno gu sca) pa ga treba dodatno zagrijavati kako bi s razrijedilo i rasprsivalo.<br />
Tadaje obicno potrebna i dodatna uljna crpka, grijac s termostatima (a prije toga<br />
treba ispitati sarno ulje da se vidi do koje ga toeke treba zagrijavati) i filtar jer je<br />
prljavo itd. Stoga je najbolje otpadna maziva vratiti u rafineriju na regeneraciju<br />
(kako je to i zakonom propisano),<br />
MOZAK PLAMENIKA<br />
Elektronski upravljacki sklop koji obicno zovemo programator ili autornatika<br />
je mozak plamenika. Ako je glavna sklopka za upravljanje plamenikom ukljucena<br />
i ako su kontakti drugih termostata zatvoreni (to su regulacijski i sigurnosni<br />
termostat ako je tako spojeno upravljanje radom sistema) plamen se moze ukljuciti.<br />
Tada napon dobivaju i drugi potrosaci u plameniku prema programu rada automatike.<br />
Automatika svih plamenika neznatno se razlikuje i to treba postivati.<br />
Nikako se ne smije jedna automatika zamijeniti drugom ako nije ispitana i nij e<br />
je odobrio proizvodac.
_ _ _ _ _ _ _ _<br />
DIJELOVI SISTEMA CENTRAI.NOG Gh' lJANJA<br />
Razlieiti impulsi mogli bi ugroziti sigurnost rada saro ng plarnenika. Napon je<br />
tako dobio visokonaponski transformator koji daje iskru za paljenje smjese gorivo<br />
-zrak, a poceli su raditi i motor ventilatora i motor u1jne crpke. Na taj se nacin<br />
loziste ispire jer magnetski ventil na dovodnom vodu goriva jos nije otvoren. Tek<br />
nakon odredenog vremena (k od manjih plamenika obicno 15 sekundi) otvara se<br />
magnetski ventil i gorivo izlazi kroz sapnicu gdje ga up ali iskra koja preskaee medu<br />
elektrodama na sapnistu, U blizini sapnista nalazi se fotootpor , tj. fotocelija koja<br />
registrira pojavu svjetlosti - plamena i ostavlja sve elemente u pogonu. Ukoliko<br />
se ne pojavi svjetlost znak je da plamen nije upaljen. Fotootpor to registrira i<br />
pr ekida ciklus rada plamenika. Kod nekih se dozvoljava dvostruki start, pa ako<br />
prvi put ne krene proces sagorijevanja zatvara se magnetski ventil na dovodu<br />
goriva, a ventilator i uljna crpka rade i dalje. Nakon ponovljenog ispiranja loz.ista<br />
ponovno se otvara dovod goriva i start se ponavlja. Ukoliko se opet plamen ne<br />
upali sto registrira fotocelija, sve se zaustavlja uz signalizaciju kvara - upali se<br />
kontrolna zaruljica na samoj automatici.<br />
Tada treba pricekati da se stabilizira rad automatike i ohladi visokonaponski<br />
transformator. To obicno traje 1 do 3 minute i tada se moze deblokirati automatika<br />
(pritiskom na obicno crvenu signalnu zaruljicu) i ponoviti start. Ukoliko se<br />
automatika ucestalo deblokira, znak je da nesto nije u redu, pa treba potraziti i<br />
otkloniti kvar.<br />
Ovaj princip rada je izuzetno vazan da bi se uopce mogao otkloniti neki kvar.<br />
Na kotlu se obicno u slucaju kvara upali neka signalizacija.<br />
OTKLANJANJE KVAROVA<br />
U tablici dajemo moguce kvarove i nacin njihova otklanjanja. Preporucujerno<br />
cia otklanjanje kvarova prepustite ovlastenorn serviseru. Ukoliko smatrate da to<br />
moz ete uciniti sami, prvo obavezno glavnom sklopkom iskljucite kotao i plamenik<br />
iz napona m reze. Nikada ne dirajte vaznije elektricne sk lopove kako ne bi ste<br />
poremetiti proces rada plamenika. Ako niste sigurni u svoje urnijece, zahvate na<br />
kotlu ogranicite na ciscenje i izmjenu nekih dijelova.<br />
::·:l·j:!:::~IIIII~·!"I~:!I:lli: il·II'''I!:. I !!:gll.:liJ:jH~i!~::I:lil::IBg6h<br />
Moguci uzrok<br />
Blokiran uredaj (vidi signalnu<br />
zaruljicu na automatici)<br />
Otvoreni kontakti na termostatima<br />
(presostatima) toplinskog agregata<br />
Autornatika ne dobiva napon<br />
Autornatika u kvaru (ommetrom<br />
provjeriti strujne k rugove automatike<br />
izmedu dovoda faze u autornatiku<br />
5 jedne strane i prik ljucka za<br />
elektromotor odnosno transformator<br />
s druge strane<br />
Fotootpor u startu osvijetljen ili<br />
neispravan (ukljucuje se sarno elektrornotor)<br />
Transformator i elektromotor ne<br />
dobivaju napon<br />
Transformator i elektromotor u<br />
kvaru<br />
:':';... ~.;-:.: . ; :: ~;: :: :.: ': '. ::::;::.;.:} ::; .:.:.:.;.;.:.;:.;.:.;;:.:;::.,;.:<br />
1:::i:~ji~III..:::: :::l:::I:I:llll~ll:III~IIIII~lliliJi<br />
Prije ogrjevne sezone i vas<br />
sistem za grijanje traii malo<br />
painje i pripreme.<br />
Zahvat<br />
Deblokirati automatiku pritiskom<br />
na gumb<br />
Podesiti termostate na pogonsku<br />
temperaturu medija. Eventualno<br />
neispravan termostat zamijeniti<br />
novim<br />
Kontrolirati sklopku za upustanje<br />
plamenika s osiguracern i vod od<br />
sklopke do automatike<br />
Zamijeniti automatiku<br />
Kontrolirati vodove od autornatike<br />
do transformatora i elektromotora<br />
Zamijeniti ih novim<br />
I<br />
Zamraciti fotootpor odnosno<br />
zamijeniti ga novim<br />
GRIJANJE 101
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
Kod uljnih plamenika treba<br />
cesCe mijenjati sapnicu.<br />
>:<br />
::;!:::i\:;::~ii: : ; :f ~:::f:::;:\~~: l:::n
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
I s~e~'a ; ~sp~k::p~~~~~:;!« 'Pl~menma;haF : : ' ·<br />
I<br />
Moguci uzrok<br />
Nerna goriva u sprernniku<br />
Zatvoren rucni ventil na instalaciji<br />
za gorivo<br />
Ostscena spojka izrnedu rnotora i<br />
crpke<br />
Magnetski ventil ne dobiva napon<br />
Neispravan rnagnetski ventil<br />
Zahvat<br />
Napuniti rezervoar<br />
Otvoriti ventile<br />
Zarnijeniti spojku<br />
Provjeriti prikljucke i vod od autornatike<br />
do rnagnetskog ventila<br />
Zarnijeniti ga novirn<br />
Cistoca kotlovnice vrlo je<br />
vaina za uredan i siguran<br />
pogon sistema centralnog<br />
grijanja.<br />
Pogresno spojeni prikljucci na crpki<br />
Ispravno spojiti dovod i povrat ulja<br />
Neispravna crpka (vakuurnrnetrorn<br />
i rnanornetrorn provjeriti ispravnost)<br />
Zarnijeniti je novorn<br />
PrIjav uljni filtar ispred crpke<br />
Ocistiti filtar<br />
Zacepljena sapnica<br />
Ocistiti sapnicu<br />
.•. ..'. ..... .;.::-::-:
Sastavnl dtietovi uljnog<br />
plamenika:<br />
1· elektronskl upravljatki<br />
sklop - programator <br />
automatika;<br />
2 - transformator za iskru pri<br />
paljenju smjese;<br />
3 . totootpor-totoceilis za<br />
kontrolu plamena; ~<br />
4· plamena glava.<br />
DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
MoguCi uzrok<br />
Istroseni lez aji elektromotora<br />
Nedovoljno pricvrsceno ili neizbalansirano<br />
ventilatorsko kolo<br />
Lose montirana ili ostecena spojka<br />
izmedu motora i crpke<br />
Zahvat<br />
Zamijeniti elektromotor<br />
Kolo stegnuti i li zamijeniti ga<br />
novim<br />
Kontrolirati spojku odnosno<br />
zamijeniti je novom<br />
Moguci uzrok<br />
Zracni mjehuri u usisnom vodu<br />
Istroseria crpka<br />
Crpka radi s previsokim<br />
vakuumom<br />
Zahvat<br />
Usisni vod dobro zabrtviti i<br />
odzraciti<br />
Zamijeniti je novom<br />
Ocistiti filtar u instalaciji za gorivo.<br />
Provjeriti da li su ventili na instalaciji<br />
potpuno otvoreni. Provjeriti da<br />
nije prevelika visina usisavanja<br />
odnosno duljina usisnog voda. Ako<br />
treba, ocistiti dio instalacije za<br />
gorivo<br />
: : : ·: i i ! i i i : : ! :! : ! i: i !: !: ii!!·IIIIIII.!I~I IIII~IIII I I ! illlll~II II~~m!li!l i ! i l~m!I!lil!!iiiilli:i::i!:!~~:~::~~:i.j~i<br />
Mogue! uzrok<br />
Zahvat<br />
Prevelik protok aoriva<br />
Smaniiti nrotok zoriva<br />
Zacaden toplinski agregat<br />
OCi stiti dimovodne k anale agregata<br />
0 stecena sarnotna obloga Popraviti oblogu<br />
Ovako izgleda pravilno<br />
ugraden uljnl plamenlk od<br />
kojeg vode flekslbllne<br />
cljevl do flltra.<br />
-<br />
1! :iil·.:"I.l·:!I~j!lj i : i : · ! i ! illlll!II~ ! i l .mlml ~~RIII11~1 ! lllm lllll l~i~i:::~:~~::~~:~~:!I:iilil!ii!i!i!:i<br />
Moguc! uzrok<br />
Zahvat<br />
Premal i pro tok goriva<br />
Poveca t i pro tok goriva<br />
104 GRIJANJE
___ _ _ ___ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
Uljni titter<br />
ispred uljne<br />
crpke treba<br />
skinuti i<br />
ocistltl.<br />
Fotocelije takoder treba<br />
izvaditi i provjeriti da Ii su<br />
ispravne.<br />
Da biste<br />
skinuli<br />
elektrodu<br />
dovoljno je<br />
odvijecem<br />
odviti vijak.<br />
/<br />
Zamjena sspnist» i<br />
sapnice.<br />
KompIetna<br />
plamena<br />
cijev vadi se<br />
odvrtanjem<br />
dvaju vijaka.<br />
Programator se<br />
jednostavno skida nakon<br />
odvrtanja vijka.<br />
• OBAVEZNI POSLOVI<br />
• Redovno kontrolirajte cistocu elektroda, fotoc elije, dovodnih uljnih vodova,<br />
filtra za ulje, filtra ispred uljne crpke kao i prohodnost sapnice za gorivo.<br />
• Barem jednom godisnje terneljito ocistite sve elemente a pogotovo ventilator,<br />
uljne vodove i slicno te pozovite servisera da regulira kvalitetu izgaranja.<br />
• Pri punjenju goriva u sprernnik najbolje je iskljuciti plamenik i tek nakon<br />
dva sata ponovno ga ukljuciti<br />
• Dok su izvan pogona plamenik i ostali instrumenti moraju biti zasticeni od<br />
prasine i ostalih neeistoca.<br />
• U plamenik ulazi i zrak iz kotlovnice, a ako u njemu ima necistoca one ce se<br />
taloziti na rotor ventilatora koji ce tako otezati, padat ce mu broj okretaja, a samim<br />
tim i kolicina zraka sto ce narusiti odnos gorivo-zrak pa sagorijevanje nece biti<br />
potpuno (kao i stupanj iskoristivosti), Kotlovnica mora uvijek biti cista i kotao s<br />
plamenikom ne smije biti u radioriici, garazi iii slicnoj prostoriji gdje ima prasine<br />
iii neeistoca u zraku.<br />
GRIJANJE 105
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
ULJNO GOSPODARSTVO<br />
Skladistenje tekuceg goriva - odnosno tzv. ulja za domacinstvo, ili kako je to<br />
tocno specificirano klasifikacijskim propisima prema JUS-u B. H2. 431 ekstralakog<br />
cia:<br />
lozivog ulja - zahtijeva, ako ste se odlucili za ovaj energent, dodatne troskove, za<br />
ukoliko zelite iskoristiti sve njegove prednosti u eksploataciji, U slucaju centralnog<br />
grijanja uljno gospodarstvo je znacajan dio postrojenja kojemu treba pokloniti<br />
jednaku paznju kao i svim ostalim dijelovirna sistema.<br />
Medutim, bez obzira na to da li smo spremni za dodatno ulaganje ili na improvizacije,<br />
treba znati da je drzanje i skladistenje loaivog ulja podlozno propisima<br />
koji odreduju posebne mjere zastite okoline, zastite od pozara i sigurnosti pogona<br />
uredaja koji koriste taj energent. Pravilnik 0 smjestaju i drzanju ulja za loz enje<br />
objavljen je u "Sluzbenorn listu" SFRJ br. 45 od 8. studenoga 1967. i ima snagu<br />
zakona. On predvida sve slucajeve skladistenja i manipulacije kako u industriji r e .<br />
tako i u domacinstvu i propisuje postupke za sigurno rukovanje.<br />
Bilo bi preopsirno citirati cijeli pravilnik, no pri donosenju odluke 0 izgradnji<br />
prostora za skladistenje lozivog ulja i uredaja za to dobro bi bilo prouciti ga kako u -.<br />
5<br />
..c.' ~: ': ~ ..<br />
• ,', 0" • :;.'; .• ' 0 ' ~ .' '. ~.'<br />
Smjestaj ulja za loienje.<br />
Legenda:<br />
1 • kotao; 2 . uljni<br />
plamenik; 3 . rezervoar;<br />
4 • filtar;<br />
5 . brzozetvereiuci venti/;<br />
6 - mjerac nivoa;<br />
7 - bakrena cijev za<br />
dovod; 8 - bakrena cijev<br />
za povrat; 9 - usisni venti/;<br />
10 - granicnik punjenja;<br />
11 - miem« fJipka; 12 <br />
otvor za punjenje<br />
promjera 3"; 13· odzracna<br />
cijev promjera 2 112";<br />
14 - prikljucak za spoj s<br />
drugim rezervoarima;<br />
15 - Ispust; 16 - zaklopka<br />
na dimnom prikljucku.<br />
108 GRlJANJE<br />
: ;<br />
~~. ,<br />
Ii'-"" .1<br />
:<br />
: .; ;.' ' ....•.<br />
: ~ ',.':
______ __DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
biste izbjegli greske. Ujedno, pravilnikom su nacelno dana i sva tehnicka rjesenja<br />
medu kojima mozete odabrati ono koje yam najvise odgovara.<br />
Tako se npr. propisuje da se ulje za dornacinstvo moze drzati u kuci u posudama<br />
zapremine do 25 litara,od nesalomljivog (staklo dakle ne dolazi u obzir) i<br />
za ulje nepropusnog materijala.<br />
• U dornacinstvu u baevama do 200 litara, od celicnog lima iIi njemu<br />
odgovarajuceg materijala<br />
• U spremnicima od celicnog lima iIi drugog odgovarajuceg materijala<br />
• Pritom se posude ne smiju puniti vise od 95 posta zapremine.<br />
• U jednom stanu ne smije se drzati vise od 50 litara ulja za dornacinstvo i to<br />
u propisanim posudama.<br />
• Ulje za dornacinstvo ne smije se smjestati u zajednicke prostorije, prolaze,<br />
stubista, hodnike, u nenastanjene tavanske prostorije, te na mjesta izlozena direktnorn<br />
utjecaju izvora topline.<br />
• U podrumima i prizemljima zgrada, ako nisu namijenjena za stanovanje,<br />
smije se drzat] najvise do 200 litara ulja za dornacinstvo po jednom stanu, odnosno<br />
ukupna kolicina za grijanje jedne stambene zgrade s jednim stubistern ne smije<br />
:,<br />
-i :Q<br />
:<br />
',Q<br />
I<br />
; ~ I<br />
~ .:..... ~<br />
o'<br />
Prostoriju u kojoj je<br />
rezervoar za skladi{;tenje<br />
ulJa za domsctnstvo treba<br />
za{;tititi od eventualnog<br />
prosipanja ulja iz<br />
rezervoara.<br />
200<br />
~<br />
Najc:e{;ci su metalnl ovalni<br />
rezervoari.<br />
N<br />
s:<br />
:z:<br />
GRIJANJE 109
_ _ _ _ _ _ _ _<br />
DTJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRTJANJA<br />
_<br />
I u kotlovnici moiete otuoriii<br />
pogonski dneonik u koji<br />
upisujte sve podatke 0<br />
zahuatima, radotnma i 0<br />
seroiseru i slicno,<br />
110 GRIJANJE.<br />
biti veca od 2000 litara. U takvim prostorijama ne smiju se nalaziti otvori za<br />
ciscenje dimnjaka niti otvori spojeni s kanalizacijom. Nadalje, vrlo je vazno da<br />
takva prostorija mora imati prag dovoljno visok da se ulje u slucaju prolijevanja<br />
ne razlijeva izvan nje, odnosno betonski bazen, metalnu tavu iIi slicnu posudu koja<br />
moze primiti sadrzaj svih posuda s uljem za dornacinstvo, uvecano za 10 posta<br />
zapremine.<br />
Striktno je regulirana i ugradnja specijalnih spremnika lozivog ulja u nadzemnoj<br />
i podzemnoj izvedbi. I oni moraju biti u tzv. tankvani - betonskoj iIi celicnoj nepropusnoj<br />
posudi koja moze prirniti njihov sadrzaj.<br />
Spremnici za dornacinstvo su najcesce metalni, ovalnog oblika i zapremine 900<br />
do 3000 litara, a mogu biti i od stakloplastike. Na trzistu ih ima razlicitih oblika<br />
i ve licina, no ovalni su obicno takvih dimenzija da se mogu unijeti u prostoriju<br />
kroz normalna vrata, a osim toga tlocrtno ne zauzimaju mnogo mjesta. Taj je oblik<br />
razvijen stoga sto se spremnici najcesce postavljaju u podrume iIi prizemlja<br />
obiteljskih kuca. Za vanjsko postavljanje jednako je dobar, a za ukopavanje jos<br />
prikladniji cilin dricni oblik.<br />
Propisana je i sva oprema tih spremnika, kao i instalacija od njih do plamenika.<br />
Spremnik mora imati odzracnik s odzracnorn kapom i protuplamenom<br />
rnrezicorn, spojen na vanjsku atmosferu najmanje 2,5 m iznad tla, Uljeni prikljucak<br />
mora odgovarati prikljucku autocisterne promjera 3" (tri cola) i mora se<br />
zakljucavati (bilo kapa prikljucka iii saht u kome je izveden), Vazan element<br />
instalacije je i filtar na ulaznorn, a jos vise na izlaznom prikljucku - u prvom<br />
redu radi funkcioniranja plamenika. Obicno se na spremniku nal azi poseban otvor<br />
s poklopcem za mj erenje razine goriva mjernom letvom ili neki drugi uredaj za<br />
kontrolu kolici na (npr. plovak s odgovarajuccrn mehanickorn iIi elektricnom transmisijom<br />
signala). Na ulaznom prikljucku dobro je ugraditi ventil za brzo zatvaranje<br />
u slucaju prelijevanja pri punjenju (kuglasta slavina). Jos je vazniji<br />
brzozatvarajuci uredaj na dovodu goriva od spremnika do pl amenika, kako bi se<br />
veza mogla prekinuti u slucaju poz ara. S gornje strane spremnika moraju biti i<br />
prikljudci za usis i povrat goriva, tj. cjevovodi koji ga povezuju s plamenikom.<br />
Oprema spremnika obicno se kupuje uz plamenik kao tzv. uljni set, no ipak<br />
treba provjeriti da li sadrzi sve sto zahtijevaju propisi.<br />
OGRJEVNA TIJELA<br />
Ogrjevno tijelo ne mora uvijek biti radijator, vee to moze biti i neka cijevna zmija,<br />
cijevni registar, rebraste cijevi, konvektori, paneli i slicno. Dok ste kod izbora<br />
peci kao izvora topline vezani za vrstu en ergije koja narn je na raspolaganju kod<br />
radijatora to nije slucaj. Bez obzira na izvor topline mozete u svom sistemu izabrati<br />
bilo koji radijator, sto ponekad nije jednostavno jer se na nasern trzistu pojavljuje<br />
cak oko 15 razlicitih modela.<br />
Radijatori se dijele prema materijalu od kojeg su izradeni, pa razlikujemo:<br />
lijevanozeljezne, aluminijske i radijatore izradene od celicnog lima. Kako bismo<br />
vam lakse predstavili njihove osnovne tehnicke i komercijalne karakteristike,<br />
svrstali smo njihove osnovne podatke u pregledne tablice. U tablicama su dani<br />
proizvodaci radijatora u Jugoslaviji, te modeli i tipovi pojedinog proizvodaca.<br />
Iskazavsi toplinski ucinak i cijenu svakog pojedinog clanka , dolazimo do<br />
najvaznijeg podatka, a to je cijena toplinskog ucinka svakog pojedinog radijatora.<br />
Iz toga vidimo koji je radijator najekonomicniji, mada kod konacnog izbora valja<br />
obratiti paznju i na trajnost, dizajn i ostale karakteristike koje su nam ponekad<br />
vrlo vazne.<br />
Dakle, pri nabavci se ne obaziremo sarno na cijenu pojedinog clanka radijatora,<br />
jer to je sarno jedan od elemenata pri donosenju odluke. Vrlo je vazan toplinski<br />
uCinak pojedinih modela i tipova radijatora, pa tek nakon toga mozemo koriacno<br />
zakljuciti koji nam se radijator najvise isplati kupiti.<br />
• LIJEVANOZELJEZNI RADIjATORI<br />
Tu vrst radijatora karakterizira dugi vijek trajanja (proizvodac iz Slavonske<br />
Pozege jarnei trajnost od 50 godina), vrlo su teski (30 kg/m" ogrjevne povrsine) i<br />
zbog svoje tezine odnosno mase dugo se zagrijavaju ali zato i dugo drze toplinu.<br />
Svi se takvi radijatori mogu spajati pornocu nazuvica, ( spojnica) na lieu mjesta u<br />
bateriju prema potrebi.<br />
-<br />
r
_ _ _ _ ____DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
rEHNICKI PODACI 0 L1JEVANOZELJEZNIM RAD1JATORIMA<br />
·IT<br />
I"; ~ ~~<br />
r l'/'"<br />
. ~<br />
0')<br />
'f::; ~ ' ~ ~ t)<br />
\I)<br />
. ~l Ii<br />
< ~<br />
7 U<br />
~ <br />
..<br />
~<br />
~<br />
0 e .<br />
PROIZVOOAC TIP<br />
.a 'Q.<br />
~ ::<br />
( , IQ '\ '<br />
~ C'I<br />
'
_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
r r<br />
I<br />
Moderan dizaJn<br />
tttevsnoretiezntn radiiatora<br />
tip PClZEGA.<br />
Zavjesenje, Postoje dva razlieita nacin zavjesenja radijatora:<br />
• montaza radijatora na nosive zidove<br />
• montaza radijatora uz nenosive zidove (staklene stijene i sl.),<br />
Zavjesenje na nosivi zid uvijek se izvodi tako da je na jednom dijelu konzola,<br />
odnosno cvrst nosac koji preuzima teret radijatora. Drugi ovjesni pribor zapravo<br />
sluzi kao odstojnik drai razmak od zida, a manje nosi teret samog radijatora. Prije<br />
montaze konzola u zid iIi nekih drugih nosaca treba pogledati shemu spajanja zbog<br />
padova i uspona. Nairne, radijator mora biti malo nagnut (to su vrlo mali nagibi<br />
2 do 3 promila) da bi se na najvisem mjestu skupio zrak i kroz odzracni pipac<br />
ispustio. Kod radijatora koji su ispod razvodne mreze vrijedi obrnuto pravilo, tj.<br />
on se odzracuje kroz prolazni vod preko mreze i najgornjih radijatora, pa mora<br />
biti tako nagnut da zrak rnoze isplivati kroz instalaciju do najgornjeg ogrjevnog<br />
tijela. Pri montazi radijatora treba obavezno voditi racuna 0 odzracivanju instalacije.<br />
Dakle, nakon dobrog ucvrscivanja konzola, odnosno noz ica koje mogu biti<br />
razliCite slijedi montaza ostalog ovjesnog pribora na ogrjevno tijelo i postavljanje<br />
svakog radijatora u svoj polozaj, Tu yam zacijelo treba pornoc, jer su radijatori<br />
vrlo teski,<br />
Svaki model ima svoj pribor za zavjesenje, paje vrlo vazno obratiti punu paznju<br />
pri kupnji pribora.<br />
Ljevaonica "PLAMEN"<br />
odnedavna ima u svom<br />
proizvodnom programu i<br />
ptocsste Ijevano-zeljezne<br />
radijatorentip PLR!!!<br />
ODREDIVANJE KOMPLETA PRffiORA PREMA BROJU CLANAKA<br />
BROJCLANAKA<br />
TIP RADIJATORA 10 15 20<br />
MEDITERAN JADRAN BROJ KOMPLETA PRillORA<br />
500/3 200/6 2 2 3<br />
500/4 500/3 2 2 3<br />
600/2 600/3 2 3 3<br />
600/3 500/4 2 2 3<br />
600/4 600/4 2 3 3<br />
800/4 800/4 2 3 4<br />
114 GRIJANJE
_ _ ______DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
- .-<br />
a<br />
»: -<br />
0<br />
" .. . "<br />
~<br />
".:0.:,<br />
. ,<br />
p ' .<br />
n<br />
-<br />
",.::J<br />
...a: .. ..<<br />
0 ' ,<br />
si:,: ..<br />
" p'<br />
[2"<br />
'-:b'<br />
0<br />
0 :<br />
, 0<br />
', 0:<br />
· ' I L.~<br />
:0,<br />
J ,<br />
.,:."<br />
.r<br />
0 . , 'l<br />
.o.<br />
CJ, ~,<br />
0<br />
q,<br />
"<br />
©<br />
....... r--<br />
©<br />
Pricvrsnica3004<br />
Kanzala<br />
3004 iii 3006<br />
0'1<br />
1/<br />
Nosac 1001<br />
~<br />
OK13<br />
[<br />
I<br />
40 £>I<br />
Nosat 1018<br />
Pribor za zavjesenje na<br />
nosivl zid za modele<br />
JADRAN i MEDITERAN je<br />
istl. Razlika je samo u<br />
jednom detalju - nosscu <br />
koji je prilagoc1en svakom<br />
modelu posebno.<br />
________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
I<br />
I<br />
I,<br />
!I ~<br />
~ I I<br />
II ,<br />
.. ~<br />
. . ~<br />
~<br />
~ <br />
, <br />
-<br />
~~":<br />
-.1 -:<br />
Prj montszi uza zid mogu<br />
se upotrijebiti nogice.<br />
Umjesto nogica moze se<br />
montirati ovakav nosec.<br />
::.<br />
-<br />
O'~, ' :<br />
~ Nosac7018<br />
o:'<br />
~ I<br />
~ ~~~~<br />
(Bt<br />
s, ~<br />
" II'<br />
, o" ,h "~ "~, , --:-,~...,..., , ,,....,~~~~<br />
",,0 'c;') ,' ,o .c) '. 0" "D, .' :0'1 ::,0. _, ,",<br />
c,c" ' "" ,L<br />
oo~T<br />
1<br />
NosaC7018<br />
f g ~n'::;~5 '~&J ~_ ~J<br />
, 0 - .. : ~ , : c~:<br />
~ 14<br />
- ~ .<br />
,<br />
Mogu se upotrJjebitJ J<br />
ovakve jednostavne<br />
IijevanoieJjezne konzole,<br />
ali treba ih pravodobno<br />
uzidati i dobro ucvrstiti, a<br />
s gornje strane postavitl<br />
ovakve dvije pricvrsnioe<br />
zbog drianja razmaka .<br />
116 GRIJANJE
:::::::': •• < :::;:;::>:::::
________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
PROIZVODAC<br />
0..<br />
f=<br />
E<br />
E--c<br />
~<br />
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
Za pritezanje clanam<br />
radijatora potreban je<br />
poseban kljui'.<br />
Zatim pribliilte obadva<br />
dije/a.<br />
Okretanjem spojnice ta se<br />
dva dije/a sve vise<br />
priljub/juju I spajaju u<br />
jedan radijator.<br />
olaksava montaza jer ih ne treba prespajati. Svi aluminijski radijatori, osim tipa<br />
AKLIMAT imajujednake spojnice i spajaju se ria isti nacin, a kod AKLIMATAje<br />
to bitno drukcije pa to kod montaze treba uzeti u obzir. Ostale stvari su iste kao<br />
kod lijevanozeljeznih clankastih radijatora pa treba nabaviti redukcije cepove i<br />
sl, s tom razlikom da se za aluminijske radijatore izraduju posebne redukcije i<br />
cepovi od aluminijske legure.<br />
Spojnica je od celika pa prj pritezanju clanaka u bateriju ne smijete<br />
pretjerati.Vrlo je vazno da pribor za zavjesenje bude adekvatan jer svaki tip irna<br />
svoj pribor, a osim toga treba znati cia Ii ide uza zid ili no. zid.<br />
Na osta/e slobodne<br />
priktiuck« treba<br />
postaviti cepove iii<br />
razne redukcije<br />
prema potrebi.<br />
GRIJANJE t t 9
_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
Ovako izgleda vezni komplet za<br />
AKLIMA T-aluminijske radijatore.<br />
Na cijev postavite gumenu brtvu 0 i malo<br />
nsmezite msscu.<br />
Zatim postavite vezne ptocice. Nakon toga priblizite baterije. Priteqnucem samoreznih vijaka spoj<br />
je gotov!<br />
• CELICNI RADljATORI<br />
Celicni radijatori, koje eesto nazivamo limenima znatno su laksi od lijevanozeljeznih.<br />
Obicno su najjeftiniji ako se uzme u obzir cijena pojedinici toplinskog<br />
ucinka odavanja topline. Kako su novije verzije tih radijatora gotove sekcije (bez<br />
clanaka) obieno se isporucuju u odredenoj duzini visini zapakirani u zastitnu<br />
foliju, oliceni u trazenu boju i s priborom za zavjesenje. Uzme Ii se i to u obzir<br />
onda obicno ispadne da su to najjeftinija ogrjevna tijela. Vrlo cesto su lijepo<br />
oblikovani, ploeasti i tanki pa se prakticno uklapaju u parapetne prostore. Garancije<br />
koje proizvodaci daju krecu se do 15 godina, a smatra se da uz dobro<br />
odrzavanje i normalnu upotrebu mogu trajati 20 do 30 godina. Do prije deset godina<br />
cak je osam tvornica proizvodilo takve radijatore, a danas su ostala sarno cetiri:<br />
• "Jugoterm" - tvornica radijatora i klima-uredaja (S. Kovaeica b.b., 38250<br />
Gnjilane, tel. (038)77-410) proizvodi plocaste limene radijatore vrlo lijepog dizajna,<br />
prema licencama dviju inozemnih tvrtki. Proizvodnije program vrlo sirok i trazen<br />
na trzistu. Osnovnaje boja krem (slonova kost), a za vece kolicine mogu se dogovoriti<br />
i druge boje. Isporucuje se upakirano u zastitrioj foliji koja se skida tek kad<br />
su svi radovi u stanu gotovi. Dotada ona stiti radijator od zbuke, boje i slicno. Inace ,<br />
ti su nam radijatori poznati iz nasih prvih radova na solarnom apsorberu i treba<br />
reci da se i danas od njih moze napraviti solarni kolektor pa ih tvornica proizvodi<br />
na osnovi istog profila s malom modifikacijom.<br />
To jasno vrijedi i za ostale plocaste limene radijatore.<br />
e<br />
120 GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
TIP 10<br />
Deb/jina 47mm<br />
TIP 11<br />
7 !\!\!\!\ !\4<br />
Deb/jina 47mm<br />
JUGOTERM radijatori<br />
prodaju se upakirani u<br />
specija/nu sscestu i<br />
perforiranu foliju zbog<br />
za~tite pri transportu i<br />
usktsdistenju.<br />
TIP 20<br />
39·· -f<br />
Deb/jina87mm<br />
TIP 22<br />
Dcbljina87mm<br />
TIP 33<br />
Debljina f59 mm<br />
Za~titna folija skida se tek<br />
nskon monteze, licenja i<br />
svih ostalih pos/ova pri<br />
kojima bi se radijatori<br />
mogli zapr/jati.<br />
• SOUR "Umel" - Tuzla, Fabrika radijatora i terrnickih uredaja "Termal" Lopare,<br />
(tel. (075 )673-145, teleks. 44-162 ) proizvodi plocaste radijatore TERMAL. Ti se<br />
radijatori proizvode od kvalitetnog celicnog lima debljine 1,25 mm po austrijskoj<br />
tehnologiji.<br />
lsporuculu se u slrokom<br />
izboru tipovi 10, 11,20,22<br />
i 33, a svakl mole imati<br />
visinu 280 do 900 mm, i<br />
durinu 400 do 3000 mm.<br />
TERMAL radljator/ vrlo su<br />
sticn! po dizajnu, necinu<br />
montaze I tehnicklm<br />
podaclma tipu<br />
JUG0 TERM.<br />
Radijatori JUGOTERM.<br />
GRIJANJE. flf
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
TIP 2 P<br />
U ponekim prosiorijama, ako<br />
lreba, ogrjevno se tijelo moi e<br />
poscbno izraditi i uz malo<br />
masie ukusno uklopiti u<br />
ambijent.<br />
TERMAL radijatori<br />
lsporucuju se u pet<br />
tipova, a svaki maze imati<br />
visinu 300 do 800 mm, i<br />
duzlnu ad 560 do 3200<br />
mm.<br />
TIP 1 PK<br />
- ~- -<br />
TIP 2 PK<br />
_ _ 80_ _<br />
I_ ~=====~<br />
I<br />
:<br />
--'- -<br />
"'-<br />
cr O Q a o !) 3Q0 Q Q Q Q~<br />
• "EMO" - CELJE, (Mariborska 86, tel. (063)32-112, teleks. 33512)<br />
vee dugo proizvodi EMOTERM celi cni plocasti radijator. Ti se radijatori isporucuju<br />
oliceni i zapakirrani u za st itnu foliju s tim da se unaprijed narucuje<br />
duzina u standardnom broju elanaka kao 3,6,9,10,12...do 39. Jasno da 0 tome ovisi<br />
i toplinski ucinak. Svi limeni radijatori mogu se primijeniti za dvocijevno i<br />
jednocijevno grijanje. Kod TERMAL radijatora postoji i posebna izvedba zajednocijevni<br />
sis tem (sis tern TKM) pa je tada i prikljucak predviden na drugom mjestu<br />
(u sredini na donjem dijelu radijatora), sto je jos jedan detalj koji pri kupnji treba<br />
zriati .<br />
Za preracunavanje na drugi rez im rada vrij edi isto sto je vee receno kod aluminijskih<br />
radijatora, a orijentacijski moze posluziti i za limene radijatore .<br />
t22 GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
• NACIN ZAVjESENjA<br />
(ALUMINUSKIH I CELICNIH) RADUATORA<br />
Kad pocnete postavljati centralno grijanje, prvi posao je slaganje baterija prema<br />
potrebama i zavjesenje radijatora u prostorije. Svaki model, a ponekad i svaki<br />
tip radijatora zavjesa se na poseban nacin, Dva su osnovna nacina ucvrscenja:<br />
Na nosivi zid:<br />
Radijator je pricvrscen na nosivi zid. Konzola moze biti gore, a dolje dolazi<br />
odgovarajuci odstojnik za drzanje razmaka. Konzola se moze smjestiti i dolje, ali<br />
tada gore dolazi odgovarajuca pricvrsnica.<br />
Uz nenosivi zid:<br />
Radijator se preko nozice oslanja na pod . Takva kombinacija je potrebna kad<br />
radijator stoji, npr. uz velike staklene stijene. Za manje visine radijatora upotrebljavaju<br />
se nozice koje ga pridrzavaju sarno odozdo. Kod vecih visina dolaze noz ice<br />
koje bocno po cijeloj visini drze radijator. Kod eelienih radijatora svaki proizvcdac<br />
ima svoj pribor za zavjesenje,<br />
• MjESTO I NACIN UGRADNjE<br />
Najcesce i najpravilnije mjesto za ugradnju radijatora je ispod prozora. Ukoliko<br />
nije moguc takav smjestaj treba traziti drugo mjesto ali po mogucnosti uz vanjski<br />
zid. Na taj nacin prodor hladnog zraka kroz prozor, odnosno uz vanjski zid ne<br />
prelazi u zonu boravka, vee se na toploj ogrjevnoj povrsini radijatora zagrijava i<br />
kruzi kroz prostoriju.<br />
Pretpostavimo li da znamo toplinske gubitke prostorije u koju zelimo ugraditi<br />
radijator i da smo skuceni slobodnom duzinom u koju ugradujemo ogrjevno tijelo,<br />
potrebno je razmotriti einjenicu da za isti ucinak treba kod jednog tipa radijatora<br />
kraca a kod drugog duza baterija.<br />
Cesto se izriad i li pokraj radijatora stavIjaju razliciti zasloni. Najcesce su to<br />
prozorske daske koje prekrivaju radijator s gornje strane. Ovakav zaklon potpuno<br />
remeti strujanje zraka, te bitno, nekad i do 20 posto, smanjuje toplinski efekt<br />
grijanja. Ako je takva daska nuzna, onda na njoj treba predvidjeti otvore i to tako<br />
da povrsina otvora iznosi najmanje dvije trecine ukupne povrsine daske.<br />
_<br />
Ponekad se ogrjevno tijelo<br />
moie postaviti kao ograda<br />
siubista, ispod radne plohe, u<br />
nekojsupljini i sliiru».<br />
)t1r<br />
:;~·J .fF'$ ~ }.y~<br />
~i .~ t ~ ,~ l J~ ~. ~ ~ ~:::::<br />
~ ~ '':;::.~h. = fu: ~ n ~<br />
Radljatorl<br />
EMOTERM<br />
prolzvode se u<br />
tri tipa,<br />
jednorednl<br />
TIP 10,<br />
dvoredni<br />
TIP 20 I<br />
troredni TIP 30,<br />
u vis/nama od<br />
345 do 975<br />
mm, a dutin«<br />
Je maks/ma/no<br />
3000 mm.<br />
GRIJANJE 125
-- _ . ~-<br />
________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
Postavljanjeradijatora nanasive zidave<br />
~<br />
100." 40<br />
v ~ · ·.··<br />
c ' .: 2018<br />
... . ~<br />
~ . I""IE-J<br />
o /) .' .<br />
'(7 .<br />
0" ,<br />
-<br />
Postavljanje radijatora uznenosive zidove<br />
- . -<br />
100<br />
H tH:lI----
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
a<br />
I<br />
'; I i'<br />
I .<br />
, I .<br />
Povecanie<br />
toplinskog<br />
ucinka za 10%<br />
. '. f$ ~p:~ ~t"<br />
TehMJA ~:"T~~%HP:::
_ ____ ___DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
• Na siubiitima i uratima gdje<br />
ljudi stalno ulaze, postavite<br />
uredaje za auiomatsko<br />
...v zat uaran]e.<br />
~t ~ t1·~f:·~ *~ k.l ·~\ ~tt~:\ ~ * ~\* i~;~<br />
.u hf ~ } ~ t l \ff%.Vidhs,>:<br />
KOREKCIJSKI FAKTOR ZA NORMALNE I DRUGE UVJETE GRIJANJA<br />
Tu Ti Ta - Temperatura ambijenta<br />
ulazna lzlazna<br />
temperatura temperatura 10 12 15 18 20 22<br />
' C<br />
' C<br />
85 0,72 0,74 0,78 0,83 0,86 0,89 0,93<br />
90 80 0,75 0,77 0,82 0,87 0,90 0,94 0,98<br />
85 0,78 0,8 1 0,86 0,91 0,95 0,99 1,03<br />
70 0,82 0,85 0,90 0,96 1,00 1,05 1,10<br />
80 0,78 0,81 0,86 0,9 1 0,95 0,99 1,03<br />
85 75 0,82 0,85 0,90 0,96 1,00 1,05 1,09<br />
70 0,86 0,89 0,95 1,01 1,06 1,11 1,16<br />
65 0,90 0,94 1,00 1,07 1,12 1,18 1,24<br />
75 0,86 0,89 0,95 1,01 1,06 1,11 1,16<br />
80 70 0,90 0,94 1,00 1,07 1,12 1,18 1,24<br />
65 0,95 0,99 1,06 1,13 1,19 1,25 1,32<br />
60 1,00 1,05 1,12 1,21 1,27 1,35 1,42<br />
70 0,95 0,99 1,06 1,13 1,19 1,25 1,32<br />
75 65 1,00 1,05 1,12 1,20 1,27 1,34 1,41<br />
60 1,06 1,11 1,19 1,28 1,35 1,43 1,52<br />
55 1,12 1,18 1,27 1,38 1,47 1,56 1,66<br />
65 1,06 1,1 1 1,19 1,28 1,35 1,43 1,52<br />
70 60 1,12 1,18 1,27 1,37 1,45 1,54 1,64<br />
55 1,19 1,25 1,35 1,47 1,57 1,67 1,79<br />
50 1,27 1,35 1,47 1,61 1,72 1,85 1,99<br />
60 1,19 1,25 1,35 1,47 1,57 1,67 1,78<br />
65 55 1,27 1,34 1,45 1,59 1,69 1,81 1,94<br />
50 1,35 1,43 1,57 1,73 1,85 1,99 2,15<br />
45 1,47 1,56 1,72 1,91 2,07 2,24 2,44<br />
55 1,35 1,43 1,57 1,72 2184 1,98 2,13<br />
60 50 1,45 1,54 1,69 1,87 2,02 2,18 2,36<br />
45 1,57 1,67 1,85 2,07 2,24 2,45 2,68<br />
40 1,72 1,85 2,07 2,34 2,56 2,82 3,14<br />
50 1,57 1,67 1,84 2,05 2,22 2,41 2,63<br />
55 45 1,69 1,81 2,02 2,26 2,46 2,69 2,98<br />
40 1,85 1,99 2,24 2,56 2,82 3,12 3,50<br />
35 2,07 2,24 2,56 2,97 3,32 3,76 4,32<br />
45 1,84 1,98 2,22 2,52 2,76 3,04 3,38<br />
50 40 2,02 2,18 2,46 2,83 3,14 3,51 3,97<br />
35 2,24 2,45 2,82 3,30 3,72 4,24 4,92<br />
30 2,56 2,82 3,32 4,02 4,66 5,52 6,78<br />
40 2,22 2,41 2,76 3,20 3,58 4,04 4,62<br />
45 35 2,46 2,69 3,14 3,72 4,24 4,89 7,76<br />
30 2,82 3,12 3,72 4,56 5,35 6,43 8,03<br />
25 3,32 3,76 4,66 6,09 7,65 10,4<br />
40 35 2,76 3,04 3,58 4,31 4,96 5,81 6,97<br />
30 3,14 3,51 4,24 5,29 6,30 7,73 9,89<br />
24<br />
: :1.'<br />
-130 GR1jANjE<br />
Kod rezlma 60/50 'C ogrjevna povrslna ovih radijatora za temperaturu ambijenta od npr.<br />
20'C - mora se povacatl 2,02 puta.
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
koji se mogu znatno smanjiti jedino upotrebom toplinske izolaeije, kako u zidu<br />
tako i u staklenim povrsinama.<br />
U tom smislu donesen je novi propis JUS-a 0 toplinskoj tehniei u gradevinarstvu<br />
iz kojih je vidljivo da se za zidove, podove, stropove i slicno, zahtijeva znatno veci<br />
toplinski otpor (bolja izolaeija) negoli sto je to bilo prije.<br />
Osim toga, stedjeti se moze i pravilnim sagorijevanjem goriva.<br />
Bitno je da je dimnjak ispravan, da je u lozistu kotla dovoljan potlak, te da se<br />
ostvaruje zahtijevani odnos goriva i zraka, sto se reflektira kroz sadrzaj CO 2<br />
, u<br />
dimnim plinovima. N epravilno izgaranje moze uvecati potrosnju goriva i za 20<br />
posto.<br />
NACINI REGULACIJE - Svi sistemi regulaeije temelje se na zahtjevu da<br />
temperatura u grijanoj prostoriji budejednaka zeljenoj, a osim toga treba postovati<br />
i neke tehnicke zahtjeve (temperatura vode u kotlovima ne smije pasti ispod 60/<br />
70'C zbog mogucnosti kondenzaeije) koji ovise 0 sistemu grijanja.<br />
• REGULACIJA SOBNIM TERMOSTATOM<br />
Sobni termostat obicno se sastoji od bimetalne ploce pricvrscene najednoj strani.<br />
Promjenom temperature bimetalna ploca, vezana elasticnom oprugom za kuciste<br />
termostata, mijenja svoj poloza.j te se prebacuje na drugi elektricni kontakt. Na<br />
taj se nacin prekida, odnosno zatvara strujni krug.<br />
Ugradeni bimetali u sobne termostate vrlo su osjetljivi (vecina reagira na<br />
promjene od ± O,S'C) i predvideni su za sirok dijapazon temperatura, obicno od 2<br />
do 30·C.<br />
Svi sobni termometri imaju proreze kroz koje prestrujava sobni zrak preko<br />
bimetalnog elementa u termostatu.<br />
-Iasno j e da se soh ni t ormost at n f' s rnije postaviti 11 hli zini nr-korr izvor a t op lirie<br />
. '"<br />
-<br />
-<br />
-<br />
•<br />
(radija tora , peci, zarulje iii sl. ) iIi u nekakav zaklon koji bi remetio prirodnu eirkulaeiju<br />
sobnog zraka preko njega.<br />
Najbolje je postaviti ga na unutrasnji zid, nasuprot prozoru ili vanjskim vratima,<br />
na visni od 140 do 170 em od poda. Postoji niz razliCitih termostata kao tzv.<br />
dvopolozajni, buduci da njime pcdesavamo sarno dnevnu sobnu temperaturu, dok<br />
se na nocnu temperaturu prebaeuje preko sklopke na gornjoj strani. Nocna je temperatura<br />
unaprijed podesena te jednostavnim prebaeivanjem biramo visu iIi nizu<br />
(dnevnu ili nocnu) temperaturu prostorije ili sobni termostat s ugradenim satnim<br />
mehanizmom na kojem se moze podesiti vrijeme kad zelite da sistem prijede<br />
na nizu nocnu odnosno da se vrati na visu dnevnu temperaturu. Kod nekih izvedbi<br />
moze se u toku dana predvidjeti i visa i niza temperatura.<br />
Ovakav je sistem vrlo praktican i stedljiv: pccetak nocnog rezirna moze se<br />
podesiti u 22 sata, a ponovno povisenje temperature u S sati ujutro, pa kad se<br />
probudite prostorija je vee topla, a da po noci niste potrosili mnogo energije.<br />
Taj nacin regulaeije znatno pridonosti ustedi, jer su noci obicno hladnije. N pk e<br />
izvedbe sobnih termostata s ugradenim satom imaju tzv. gang-rezervu.<br />
To znaci da satni mehanizam radi i u slucaju nestanka elektricne energije . Kod<br />
Postoje razne izvedbe<br />
sobnlh termostata.<br />
s~rn GRlJANJE 131
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
0 S.T.<br />
/
____ ____DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
c) SOBNI TERMOSTAT DJELUJE NA MIJESAJUCI VENTIL<br />
Za ovaj nacin reguIacije potreban je mijesajuci ventil s elektromotornim pogonom,<br />
sto znatno poskupljuje sistem reguIacije. Sobni termostat zatvara i otvara<br />
mijesajuci ventil, te mijenja odnos mijesanja izmedu toplije vode u kotlu i vode iz<br />
sistema. Plamenik i cirkulacijska crpka rade neprekidno i nema nikakvih<br />
neugodnih pojava u kotlu. Ovaj nacin je vrIo dobar, ali osirn sobnog termostata<br />
treba ugraditi elektromotorni mijesajuci ventil sto poskupljuje sistem reguIacije.<br />
Mozemo zakljuciti da je regulacija sobnim termostatom najjeftinija i da donosi<br />
znatne ustede energije (i do 20 posto). Nedostatak mu je da se sve svodi na prostoriju<br />
u kojoj je postavljen, te za efikasniju ustedu i ugodnost treba uravnoteziti<br />
sistem (podesiti protok vode na grijacirn tijelima u ostalim prostorijama prigusnim<br />
radijatorskim ventilom na povratnom vodu iz radijatora). Drugi je nedostatak<br />
osciIacija temperature prostorije, te je preporucljivo izabrati sto osjetljiviji sobni<br />
termostat.<br />
Zbog spreeavanja neugodnih popratnih pojava najbolje i najjeftinijeje primijeniti<br />
sistem g, tj . djelovanje na cirkuIacijsku crpku te preporucujerno uredaj sa satnim<br />
mehanizmom.<br />
Obicni sobni termostati su, rnoze se slobodno reci, najjeftiniji sistem automatske<br />
reguIacije sistema centralnog grijanja,i najcesce se i upotrebljavaju kod kombi<br />
ili cirko-plinskih aparata za sistem etaznog centralnog grijanja.<br />
• POTPUNA AUTOMATSKA REGULACIjA<br />
To je najbolji, najkomforniji i najstedljiviji nacin reguIacije u sistemu centralnog<br />
grijanja. Za taj sistem reguIacije postoje kompletni elektronski uredaji sa satnim<br />
mehanizmom, zatim tu su elektromotorom pokretani mijesajuci ventili (ili<br />
slavina), te vanjski (sobni) osjetnik i osjetnik temperature polaznog voda.<br />
Postoje dva naeina ove reguIacije, koji u pravilu uvijek djeluju na osnovi<br />
promjene temperature polaznog voda. Na taj nacin dovedena kolicina topline u<br />
svako grijace tijelo prilagodava se trenutnim transmisijskim gubicima te prostorije.<br />
Time postizerno konstantnu sobnu temperaturu, bez obzira na vanjske uvjete.<br />
Takvi se sistemi sastoje od osjetnika (vanjski, sobni i tzv. tekucinski koji je<br />
uronjen u polazni vod) koji rade na naeelu promjene elektricnog otpora neke zice<br />
pri promjeni temperature. Ovakve promjene elektricnog otpora prenose se u centralni<br />
uredaj (pr ogra m at or ) koji daje impuls elektromotornom mijesajucern ventilu<br />
da se on otvara iIi zatvara. Na taj nacin mijenja se odnos rnijesanja kotlovske<br />
topline s vodom iz sistema centralnog grijanja. Centralni uredaj, programator ima<br />
satni mehanizam i obicno se moze podesiti nekoliko intervala u toku dana, a na<br />
nekim izvedbama moze se programirati i cijeli tjedan unaprijed.<br />
Primjer: Radnim danom od 6 do 14 sati u kuci nema nikoga, a subotom i<br />
nedjeIjom ste kod kuce:<br />
• programator podesite da ujutro u 4,30 pocinje dnevni program au 5,30 sati<br />
kad odlazite od kuce ukljucuje se tzv. nocni rezirn.<br />
Za 14.30 sati podesite opet dnevni program, tako da kad oko 15 sati stignete<br />
kuci bude u stanu dovoljno toplo.<br />
Takav rezirn rada odrzavajte do 22 sata kad poCinje nocni rezim i traje do<br />
4.30 sati ujutro. U subotu i nedjelju podesite dnevni rezirn otprilike od 7 do 22<br />
sata. Takav rezirn rada traje cijelu sezonu grijanja, osim ako ne odlazite na duzi<br />
put ili vikend, kad opet mozete pocetak dnevnog rezirna podesiti na nekoliko sati<br />
prije povratka.<br />
Na ovakav nacin moze se ustedjeti i do 30 posto energije.<br />
Mnogi pri odlasku iz kuce iskljucuju grijanje, no na taj se nacin trosi vise energije<br />
i dobiva manje komfora negoli satno programiranim dnevnim i nocnirn rezimom<br />
rada. Kompletnom automatskom reguIacijom moze se podesiti razina temperature<br />
nocnog rezima rada, a ujedno ste se osiguraJi od bilokakvih neugodnih pojava<br />
koje mogu nastupiti kad bi se sistem grijanja kornpletno iskljucio: prostor se ne<br />
rnoze znatno ohladiti, voda u instaIaciji ne moze se smrznuti a ponovna dnevna<br />
temperatura upostavlja se brzo i odrzava konstantnom bez obzira na vanjske<br />
promjene.<br />
GRIJANJE 133
________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
Najpoznatije sisteme<br />
aulomatske regulacije<br />
proizvodi IMP-Ljubljana, a u<br />
inozemstuu su poznaii<br />
HONEZ WLL, DANFOS,<br />
CENTRA-BURKLE,<br />
HEIMEIER, HERZ, LANDIS<br />
& GYR, SAMSON, EUGEN<br />
BRAUN, EINHELL, itd.<br />
Postoje dva osnovna nacina ove potpune automatske regulacije.<br />
a) Regulacija ovisna 0 sobnoj temperaturi<br />
Osjetnik u prostoriji diktira preko centralnog uredaja (ZG) rad mijesajuceg<br />
ventiJa (VM), te se mijenja temperatura poJaznog voda (VF) sa zadatkom da temperatura<br />
u prostor iji (t) bude konstantna.<br />
Ovaj sistem regulacije ima nedostataka. U prostoriji u koju je smjesten sobni<br />
osjetnik mogu biti i sekundarni izvori topline (rasvjeta, strojevi, boravak vise osoba,<br />
zracenje sunca i sl.), pa to utjece na r ezirn rada. Takva dodatna, sekundarna<br />
toplina, izazvat ce snizenje temperature poJaznog voda, sto moze dovesti do<br />
pothladenja ostalih prostorija.<br />
! ~<br />
..<br />
,<br />
~~::;::;~:;~;;;;;~~;;;;.;~~~~ ..<br />
~... o ~ ; -, t: ~ -i:!:' 41. ..0 J. J C 4 ,· '_ .''; .:9" . ' -:. U f c t·P.!<br />
o<br />
r<br />
,<br />
"~<br />
Potpuna<br />
automatska<br />
regulaeija<br />
ovisna 0<br />
sobnoj<br />
temperaturi.<br />
e<br />
,<br />
- ",<br />
lV j<br />
Potpuna<br />
automatska<br />
regulaeija ovisna 0<br />
vanjskoj<br />
L __---.J~=~~~~~==~~~~_ltemperaturi.<br />
134 GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
b) Regulacija ovisna 0 vanjskoj temperaturi<br />
Ovaj sistem bolji je od prethodnog jer nema pothladivanja ostalih prostorija.<br />
Na centralnom uredaju namjesti se rezirn rada ovisno 0 vanjskoj temperaturi. To<br />
je najslozeniji posao i treba ga pazljivo obaviti dok ne pogodite upravo ovaj rezirn<br />
rada da biste pri svakoj vanjskoj temperaturi imali u prostorijama projektnu<br />
(a dekvat nu) temperaturu. Svaki proizvodac ima svoj nacin podesavanja, Bitno je<br />
dobro podesiti ovaj pravac (krivulju) bilo paralelnim pomicanjem bilo mijenjanjem<br />
nagiba.<br />
Kako biste sve to dobro obavili, bar u nekim prostorijama morate imati sobne<br />
termometre i podesavati ih dok ne postignete jednaku temperaturu u svim prostorijama.<br />
Mijesajuci ventili (ili slavirie) mogu biti razlicitih izvedbi, a najcesce su to<br />
cetveroputni mijesajuci ventili.<br />
Upotrebljavaju se i troputni ventili koji mogu biti tzv. mijesajuci ili razdjelni,<br />
Ako se koriste prolazni (dvoputni) ventiJi nuzno je izvesti i liniju (by-pass, za<br />
_<br />
• Tokom ogrjevne sezone<br />
nemojte se dugo zadriavati uz<br />
otvoren prozor iii urata, jer to<br />
preoise kosta.<br />
jiASTrri;t t::)':!;,1::() ! :iNil::::'<br />
100<br />
90<br />
80<br />
70<br />
60<br />
50<br />
40<br />
30<br />
20<br />
-<br />
I<br />
It<br />
I<br />
/<br />
;"<br />
'~<br />
I~ 0/ ~<br />
/<br />
J.J / /'<br />
/ 1ft: /"<br />
I '1 V /<br />
<<br />
- - - I<br />
~~<br />
If<br />
"\<br />
/<br />
or<br />
+20 +15 +10 +5 0 ·5 -10 ·15 -20<br />
-<br />
Pode!;avanje rezlm« rada. L--<br />
VANJSKA TEMPERATURA oc -----J<br />
mijesanje u koju se stavlja odbojna zaklopka (nepovratni ventil) da se ornoguci<br />
jednosmjerna ispravna cirkulacija. Kada se takav ventil zatvori, tada voda iz<br />
povratnog voda struji kroz liniju za mijesanje natrag u polazni vod.<br />
Kompletan slog ovakve potpune automatske regulacije je prilicno skup, kosta<br />
aka 1000 DEM, ovisno 0 proizvodecu, veJiCjni i vrsti izvedbe. Ueevsi u obzir ustede,<br />
visoku cijenu goriva, te komfornost rada ovakvi uredaji se brzo amortiziraju te se<br />
sve cesce ugraduju.<br />
Izvedbe mije!;ajucih<br />
venti/a.<br />
t<br />
, ~<br />
.. .<br />
-<br />
-<br />
t<br />
±<br />
' ; ,..' ..'<br />
a)cetveroputnl<br />
..'<br />
KOTAO ~<br />
~ ~ -<br />
b)lroputnl r. ~<br />
~"<br />
I K6TAO 9~<br />
________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
STEONJA ENERGUE<br />
Pri montaii termostatskog<br />
ventila postujte pravila siruke,<br />
jer inaie od njega nema koristi.<br />
~., ® 0''':T'f'~, fVfOlIN~E'<br />
;(:d 'V-:~ .~. s ~ t:{..... :::. ::: ~ .:-. :::<br />
k~i~t>.~ ~ ~ ss ~ %H\<br />
:. r~ . . . . f. :r . :ii:.~i~~r. rr. . I·i[i . .: .r.ir·~;~<br />
.~ . :f . ::1 . 1}ll: m. . M<br />
... ........ ... . ~ :.: ~: : .;~;: ;:; : ;: :;::);r1 .:.: . .~.~ :;::.~ ...:~.: ~ :. .:..::.:.:.:.:.: :.: :.: .. ~ .<br />
j~:i;1~~fi:\i!t1 1 ~ii:ir/:- :' :~ . :~.t:·~·: : : . ::.•~:.~.~:·.~:. . :; ~ . :t.~ . :~·(:: : . .:<br />
.. .';:;:;:.::;:;:; ~ ~: : :..: : : i. :: : : :~ .·. . ~. : :·.:: . : : . : .. ~<br />
.:.:.:<br />
REGULACIJA TERMOSTATSKIM VENTILIMA<br />
Da se neke prostorije ne bi pregrijavale zbog sekundarnih izvora top line<br />
(rasvjeta, strojevi, boravak vise osoba, zraeenje sunea iIi sl) u njima se postavIjaju<br />
jos i termostatski venti li. To su regulacijski elementi koji u sebi imaju speeijalnu<br />
tekucinu (na bazi alkohola) iIi neku drugu materiju, vrIo varijabilnog volumena<br />
u odnosu na promjene temperature. Promjena volumona te tekucine prenosi se<br />
na elemente yentila te se na taj nacin regulira presjek termostatskog radijatorskog<br />
ventila. Kako bi se regu lirao ispravno treba ispunjavati slijedece uvjete:<br />
• Glava termostatskog ventila mora biti ugradena vodoravno i da nije pod<br />
utjecajern topline koju odaje eijev.<br />
• Kod radijatora koji su skriveni iza neke pregrade, glava termostatskog ventila<br />
mora biti izvan pregrade kako bi preko nje prirodno strujio sobni zrak.<br />
• Glava termostatskog ventila ne smije biti u blizini nekog izvora topline iii<br />
iza zavjese.<br />
• Akoje iznad radijatora prozorska poliea na mjestu gdjeje termostatski ventil<br />
treba postaviti resetke iIi uzu polieu da se ornoguci prirodno ve rtikalno strujanje<br />
okolnog zraka.<br />
-+-----@<br />
Termostatski ventillzmedu dvije crte je<br />
podjela 1 ·C. Pode~ivac tzmeau dva<br />
broja je podjela od 4 'C<br />
Glava ventila<br />
o '<br />
Pod~ iva~<br />
-oznatavanje<br />
Presjek termostatskog<br />
ventlla I funkelie.<br />
Kod porasta temperature<br />
tekuclna (3) povecsv«<br />
obujam, te preko<br />
eJevastog nosaca (4)<br />
prltisne vreteno ventlla (5)<br />
kojl u kuclstu ventlla (2)<br />
prltvaranjem sJed/~ta<br />
ventlla (6) smsniuie protok<br />
vode kroz ventll prema<br />
rsdiistoru<br />
----------- -<br />
136 GRIJANJE<br />
®<br />
Pornicna strelica<br />
za oznatavanje<br />
1· ~<br />
Glava ventila<br />
Ako se ne moze udovoljiti tim zahtjevima, postoji rjesenje upotreborn t or mostutskog<br />
ventila s daljinskim pipalom iIi upravljanjem. U tom slucaju se pipalo ill gla va<br />
ventila montiraju na prikladno mjesto kojeje udaljeno od radijatora, te zadovoljava<br />
sve zahtjeve za ispravnu regulaciju.<br />
Puna usteda i komfor postize se ako se ovi ventili primijene u kombinaeiji s<br />
prethodnim sistemima automatske regulaeije. Ovdje je nuzrio napomenuti: kad<br />
se primjenjuje sistem automatske regulacije ejelokupnog eentralnog grijanja sa<br />
sobnirn termostatom iii sobnim osjetnikom, tada u toj prostoriji ne smije biti<br />
termostatski radijatorski ventil. U svim ostalim prostorijama termostatski se<br />
ventili mogu ugraditi.<br />
Termostatski radijatori ventili obicno imaju regulacijsku sposobnost od 2 do<br />
30'C, a po dimenzijama, obliku i naeinu ugradnje slicni su obicnim radijatorskim<br />
venti lima, jedino imaju drukciju glavu. Malo su skuplji od obicnih ventila.<br />
Primjena automatske rsgulacije danas predstavlja nuznost zbog sve vecih<br />
zahtjeva na komfomost sistema grijanja, a pogotovo zbog stednje dragoejene<br />
eriergije.<br />
Preporucujerno da u dnevnom boravku, a i u drugim prostorijama, postavite<br />
sobne termometre kak« histe mogli tocno pratit.i t.emperaturu svog zivotnog prostora.<br />
Da biste se u tom prarenju lakse orij entirali, daje mo temperature propisane i<br />
---------- --- - - ---------------- ----:;:-=-:=<br />
3
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
po novim standardirna (JUS U. J5.600) od kojih ne preporucujerno velika odstupanja.<br />
• dnevni boravak i radne sobe 18 do 20'C<br />
• spavaca soba 15 do 18'C<br />
• kuhinja i kuhinja s dnevnirn boravkom 16 do 18'C<br />
• kupaonica 22'C<br />
• zahod 20'C<br />
Ina kraju jos jedan podatak: povecanje sobne temperature za sarno I'C, iziskuje<br />
povecani utrosak energije za 6 posto.<br />
KAKO KUPOVATI. Kada nabavljate elemente jednog sloga potpune automatske<br />
regulacije, nuzrio je da su svi od istog proizvodaca. Elektrokarakteristike<br />
pojedinih elemenata su u medusobnoj ovisnosti i ne moze se kornbinirati npr.<br />
vanjski osjetnik od IMP-a s programatorom i elektromotornim ventilorn drugog<br />
proizvodaea.<br />
ISPLATI LI SE. Kako je cijena energije vrlo visoka, preporucljivo je da se sistemi<br />
automatske regulacije sto vise primjenjuju. Da bismo smanjili troskove za<br />
grijanje, najbolje je da se pri iskoristavanju skuplje energije primijeni potpuna<br />
_<br />
Sobni termometar nije skup, pa<br />
ga postaviteu sto vise<br />
prostorija.<br />
:litS1T1J\<br />
."<br />
f:~K{)U~\~i:<br />
Sistemi<br />
automatske<br />
regulacije<br />
ostvaruju<br />
velike ustede. L- ..;;;.._....;.~....;,......__.;.-. l;;;OI<br />
Kompletan sistem<br />
automatske regulacije<br />
najviseg stupnja.<br />
, !<br />
, . ".<br />
\<br />
j<br />
GRIJANJE t 37
________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
Cesce pravjerite temperaturu<br />
paaka ireba, smanjitegrijanje,<br />
a ne da je u sobi 25°C, jer to je<br />
vr!a nezdrauo a i skupa.<br />
:lA~;" 'lnrbt\ (1 K~::::~ ·t ·:i Nf;<br />
138 GRIJANJE<br />
automatska regulaeija koja ce se unatoc visokoj eijeni ipak vrlo brzo isplatiti.<br />
Kod jeftinijih izvora energije (ako se to uopce danas moze tako reci) zaeijelo ce<br />
i najjednostavnija regulaeija sobnim termostatom il i termostatskim ventilom biti<br />
dovoljna i ubrzo pokazati svoju opravdanost.<br />
KAKO UGRADIVATI. Pri montazi i spajanju prid rzavajte se uputa<br />
proizvodaca, a posebnu paznju obratite na to gdje cete postaviti vanjski odnosno<br />
sobni osjetnik. Vanjski osjetnik treba smjestiti na mjesto okrenuto prerna sjeveru<br />
koje nije pod utjecajern suncevog zracenja.<br />
Sobni termostat ili osjetnik montira se na unutrasnji zid na visini od 140 do<br />
170 em od poda tame gdje nema drugih izvora topline pa je ornogucena prirodna<br />
eirkulaeija sobnog zraka.<br />
SIGURNOSNA OPREMA<br />
Sistem eentralnog grijanja sastavljen je od niza slozenih elemenata koji svi<br />
moraju ispravno funkeionirati da bismo se grijali. Medutirn, ako je neki dio<br />
neispravan nije u pitanju sarno grijanje, nego i eventualne stete pa i ostale<br />
opasnosti kojima su izlozeni ukucani . Kako bi se to izbjeglo, u sistem moraju<br />
biti ugradeni i elementi koji ce iskljuciti takvu mogucnost, Stara izreka kaze da<br />
su voda i vatra dobri sluge ali zli gospodari, au svakom eentralnom grijanju oboje<br />
su u igri. Nije lose umjesto jednog imati i dvojieu dobrih sluga, ali interakeijom<br />
dvaju losih gospodara rnoze se ocekivati stosta nepredvidivo. Srecom, kad je rijec<br />
o eentralnom grijanju znanje i iskustvo steceno u toku razvoja tehnike dovoljno<br />
je da se mogu predvidjeti i opasnosti koje bi mogle proizaci iz svojstava ovih medija<br />
i li nesavrseriosti materijala kojima ih krotimo pa se mogu postaviti i odgovarajuci<br />
cuvari, kako bi nam i u tom pogledu bilo udobno.<br />
Funkeiju cuvara u sistemu toplovodnog eentralnog grijanja obavlja ekspanzijska<br />
posuda, sigurnosni ventil i termostatski sigurnosni ventil, koji se kao i svi dobri<br />
cuvari na izvjestan nacin medusobno dopunjuju, odnosno uzajamno i stite.<br />
Da bismo zornije predocili njihovu funkeiju, razmotrimo seenarij slucaja kad<br />
ih ne bi bilo: kao sto znamo, voda koja prenosi toplinu eirkulira u zatvorenom krugu<br />
eijevima od kotla do ogrjevnih tijela i natrag u kotao, i pritom mijenja temperaturu.<br />
Kao i sva tijela i voda promjenom temperature mijenja volumen, pa bi<br />
zagrijavanjem, ako taj visak ne bi imalo sto preuzeti, neminovno pukla opna koja<br />
taj volumen ogranicava, tj. stijenke kotla, eijevi ili ogrjevno tijelo. Dakle, nesto u<br />
sistemu mora biti elasticno, a tu ulogu na sebe preuzima ek spanzijska posuda. U<br />
njoj se akumulira visak vode odnosno volumena kad se sistem zagrijava, i iz nje<br />
se ponovno dopunjava sistem kad se hladi. Da bi grijanje funkeioniralo kako treba,<br />
sistem mora biti stalno pun, a voda mora cirkulirati.<br />
Cirkulaeija moze prestati zbog kvara crpke ili zatvorenog ventila izmedu kotla<br />
i instalacije (a ventili moraju postojati zbog odvajanja sistema u slucaju popravaka,<br />
zamjene i sl.), U tom bi se slucaju voda u kotlu pregrijala i izazvala pritisak<br />
koji bi mogao prouzrociti eksploziju. Ulogu cuvara ovdje ima sigurnosni ventil,<br />
obicno na oprugu (da bi djelovao i kad zataje eventualni drugi, obicno elektricni<br />
sigurnosni uredaji kotla), koji se otvara kad pritisak prijede predvidenu (podesenu)<br />
vrijednost. On je najcesce ugraden na kotao i spada u njegovu opremu.<br />
Medutim i mehanicki sigurnosni ventil moze zatajiti, pogotovo ako se redovito<br />
ne odrzava iako se ne aktivira cesto, sto se dogada zahvaljujuci pouzdanosti<br />
ostalih sigurnosnih uredaja. Osim toga, aktiviranje sigurnosnog ventila dovodi<br />
do ispustanja vode iz sistema, a to znaCi dodatne poslove - dopunjavanje,<br />
odz racivanje itd. Uloga sigurnosnog ventila nije od velikog zriacenja pri sistemu<br />
s otvorenorn ekspanzijskom posudom, jer ona se prikljucuje tako da eliminira<br />
svaki visak pritiska u sistemu. Medutirn, kako se moderna postrojenja uglavnom<br />
izvode zbog vece prakticnosti sa zatvorenom ekspanzijskom posudom, propisi kod<br />
takvih sistema osim klasicnog sigurnosnog, zahtijevaju i ugradnju termostatskog<br />
sigurnosnog ventila, koji u takvom slucaju hladi kotao vodom iz vodovodne mreze.<br />
Jos treba spomenuti i probleme u vezi s terrnickim dilataeijama materijala, a<br />
to su promjene u duzini cijevi uslijed promjene temperature. Nairne, kod vitkih<br />
predmeta promjena volumena se uslijed promjene temperature ocituje izrazito u<br />
duzini, pa ako se 0 tome ne vodi racuna moze u ekstremnom slucaju puknuti neki<br />
dio instalaeije, au blazern iskriviti (izvinuti) eijev ili iscupati konzola iz zida. Kod<br />
du ,<br />
a<br />
u "<br />
u vi<br />
kr i<br />
un<br />
nje<br />
vol<br />
rae<br />
pTl<br />
ko<br />
ko<br />
s .<br />
l ZI<br />
o<br />
r d<br />
to<br />
t" I<br />
ve<br />
t lJ<br />
• '., r<br />
It
•• __<br />
'--<br />
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
dugackih cjevovoda te se razlike kompenziraju elasticnim lukovima u obliku lire,<br />
a kod k ucnih instalacija odgovarajucirn polaganjem trase cjevovoda i takvim<br />
ucvrscenjern na konzole koje dopusta dilataciju. Upravo zbog toga ne mozerno<br />
uvijek prikljuciti neko ogrjevno tijelo direktno, najkracirn putem. Naizgled suvisna<br />
krivina ili koljeno sluzi za kompenzaciju linearnog istezanja cjevovoda ili da se<br />
unutrasnja naprezanja koja uslijed njega nastaju, ne prenesu na radijator ili<br />
njegove konzole.<br />
Netko bi mogao pomisliti, da ako su linearna istezanja rezultat promjene<br />
volumena, da bi ih se moglo staviti u funkciju ekspanzijske posude i na taj nacin<br />
racionalizirati izvedbu sistema. To, nazalost, ne dolazi u obzir, jer koeficijenti<br />
promjene volumena su razlieiti za razlicite materijale, pa je npr. taj koeficijent<br />
kod 20'C:<br />
• za vodu<br />
0,18 cm3/dm3 (za 1°C)<br />
o za alkohol (metilni) 1,19 cm3/dm3 (za 1°C)<br />
o za loz-ulje<br />
0,92 cm3/dm3 itd. (za 1°C)<br />
Dakle, kad su u pitanju cijevi zanima nas linearni koeficijent njihova istezanja,<br />
koji je takoder poznat za razlicite materijale:<br />
• za zeljezo:<br />
A = 0,9 do 1,22 mm/m 100'C<br />
• za bakar<br />
A = 1,66 mm/m 100'C<br />
To drugim rijecima znaci da ce se zeljezna cijev ako je zagrijemo za 100'C po<br />
svakom metru duzine prcduziti za oko 1 mm, a bakrena za 60% vise. Ukupno<br />
izduzenje lako je iz racunati ako se duzina cijevi pomnozi s tim koeficijentom. Za<br />
potrebe centralnog grijanja to je dovoljno, jer se razlike temperature krecu upravo<br />
u rasponu oko 100·C . Cijevi dakle treba ugradivati tako da nista ne ometa<br />
to istezanje. U suprotnom, nastaju takva unutrasnja naprezanja koja se manifestiraju<br />
razaranjem ili deformacijom.<br />
· EKSPANZU KEPOSUDE<br />
Velieinu ekspanzijske posude treba odrediti za svaki sistem posebno, jer<br />
volumeni vode u razlicitim sistemima variraju, ovisno 0 tipu i velicini kotla, dufini<br />
cjevovoda, broju i velicini ogrjevnih tijela. Rezirn rada sistema takoder utjece na<br />
vel icinu ekspanzijske posude: sto je veca maksimalna temperatura i posuda mora<br />
prirniti vecu razliku volumena.<br />
Treba znati da i koeficijen t prostornog istezanja vode ovisi 0 njezinoj temperaturi,<br />
pa povecanje volumena nije proporcionalno s porastom temperature, nego<br />
varira po krivulji. Kod nizih temperatura on je mali a kod visih veci, a poznato je<br />
da se volumen vode ispod O'C (smrzavanjern) ponovno povecava, sto izaziva<br />
rasprsnuce zatvorenih posuda s vodom, a ponekad i dijelova ccntralnog grijanja.<br />
No, to je vee drugi problem. Za potrebe dimenzioniranja ekspanzijske posude<br />
dovoJjno je sluziti se dijagramom. Tamo mozcmo ocitati, da je koeficijent prostornog<br />
rastezanja vode kod srednje temperature 80'C (sto odgovara uobicajenorn<br />
sistemu 90nO 'C) K=0,029, a to znaci da se obujam vode kod tog sistema zagrijavanjern<br />
povecava za 2,9 posto.<br />
_<br />
Pouremeno aktivirajte<br />
sigurnosni ventil da ne bi<br />
zatajio basonda kada je<br />
najpotrebniji.<br />
Koeficijent<br />
prostornog<br />
istezanja vode<br />
ovisno 0<br />
srednjoj<br />
temperaturi<br />
vode.<br />
0.06<br />
IK = 0,0509 (11 OOC)<br />
0.05 ---<br />
K = 0.0428 (100°C)<br />
~---r-r--t-r-- f-- - -7<br />
0.04 I-- K =0.0354 (90 0C)- f--<br />
0.03<br />
0.02<br />
0.01<br />
- -f..=.::t-:- ~ -+ - t- - - -- - -- --,<br />
e-- -"--
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
VELICINAEKSPANZIJSKE POSUDE. Da bismo odredili taj vrlo vazan dio<br />
sistema centralnog grijanja, treba definirati slijedece podatke: kolieinu vode u<br />
sistemu, statieki pritisak vode u instalaciji, maksimalni pritisak u sistemu <br />
pritisak ispustanja na sigurnosnom uredaju i najvisu srednju temperaturu medija.<br />
Sadrzaj vode u sistemu treba tocno odrediti, jer to je osnova za dimenzioniranje<br />
posude. Postoje empirijski izrazi za brzo odredivanje ovog podatka koji se mogu<br />
primijeniti za manje sisteme grijanja dok za vece treba napraviti detaljan proraeun.<br />
Cjelokupan sadrzaj ogrjevnog medija - vode u sistemu centralnog grijanja je<br />
zbroj sadrzaja vode u cjevovodu, ogrjevnim tijelima, kotlu i bojleru za potrosnu<br />
toplu vodu (ako je ugraden u sistern). Sadrzaj vode u cijevima moze se izracunati<br />
na osnovi podataka iz tablice.<br />
Sadrzaj vode u kotlu u prosjeku je 2 do 5 VkW ucinka kotla, sto ovisi 0<br />
proizvodacu uz napomenu da je sadrzaj vode u kotlu i do 30 posta veci ako je u<br />
sistemu kotao s bojlerom.<br />
Sadrzaj vode u ogrjevnim tijelima izracunava se na osnovi podataka proizvodaca<br />
radijatora.<br />
SrednJe teske navojne ciJevi JUS C.B5.225 (DIN 2440)<br />
Dimenzije u colima" 3/8" 1/2" 3/4" 1" 11/4" 11/2" 2"<br />
Nazivni promjer u mm 10 15 20 25 32 40 50<br />
Vanjski promjer u mm 17,2 21,3 26,9 33,7 42,4 48,3 60,3<br />
Sadrzaj vade 11m 0,123 0,201 0,366 0,581 1,01 1,37 2,16<br />
s<br />
g<br />
Bakrene cijevi<br />
Vanjski pramjer x<br />
debljina stijenke<br />
dxsmm 8,Ox1,0 10x1,O 12x1 ,O 15x1,O 18x1 ,O 22x1 ,O 28 ,Ox1,5<br />
Sadrza] vade 11m 0,028 0,050 0,079 0,133 0,201 0,314 0,491<br />
Sadrlaj vode u celicnlm I bakrenlm cljevlma.<br />
Tablica raznih vrljednosti za prora~unavanje sadrzaja vode PO ogrjevnim tijelima<br />
koja su naj~esce u upotrebi<br />
L1jevanoalumlnijski radijator L1POVICA<br />
Tip L1POVICA SE 690 SE500 S SE 350S SE 285<br />
Sadrzaj vade I/ei. 0,53 0,40 0,34 0,48<br />
L1jevanoaluminijski radijator AKLIMAT<br />
Tip AKLIMAT K 200 K 350 K 500 K 650 K 900<br />
Sadrzaj vade 1leI. 0,17 0,23 0,30 0,36 0,47<br />
. . ..<br />
Plocast/cellcnl limeni rad/Jatorl sadrle u prosjeku od 1 do 5 Ilnr vode, ovtsno 0<br />
tipu j modelu.<br />
L1jevano~eljeznl radijatori PLAMEN<br />
Tip PLAMEN 200 500 600 800<br />
Sadrza] vade 1/el. 0,64 0,79 0,87 1,06<br />
Tip SPECIJAL 2001250 350/160 500/110 5001160 6001110 600/160 8001110 8001160<br />
Sadrza] 'lode 1/61. 0,72 0,78 0,72 0,94 0,80 1,05 0,96 1,27<br />
L1jevano~eljeznl<br />
radljatorl ILlJA~<br />
Tip JADRAN 800/4 600/4 500/4 3200/6<br />
Sadrza] vade 1leI. 1,2 0,99 0,88 0,81<br />
Lijevano~eljeznl ZRENJANIN<br />
Tip TERMIK 2 200/250 3501160 350/220 500/160 600/110 600/160 800/160<br />
Sadrza] vade 1/(';1. 0,88 0,82 1,01 1,20 0,928 1,36 1,550<br />
140 GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
Postoje i empirijski podaci za odredivanje te velicine koji se baziraju na procjeni<br />
sadrzaja vode u cijelom sistemu, ovisno 0 toplinskoj snazi sistema centralnog<br />
grijanja:<br />
• kod sistema s radijatorima Vsist = 0,014 1Jkca1lh odnosno 12,04 lIkW<br />
• kod sistema s kaloriferima Vsist = 0,009 1Jkca1lh odnosno 7,74 1lkW<br />
• kod sistema s konvektorima Vsist =0,006 1Jkcal/h odnosno 5,16 1JkW<br />
Primjer: obiteljska kuca s ugradenim lijevanozeljeznim radijatorima<br />
PLAMEN POZEGA tip 600/100 e1. 110 i 500/1000 e1. 45. Duzina cijevi promjera<br />
1" ukupno 17 m, 3/4" ukupno 21 m, 1/2" ukupno 53 m. Ugraden je kotao TAM<br />
STADLER ULs 25 (sadrzaj vode po podacima proizvodaca - 96 litara). Ukupni<br />
toplinski ucinak sistema je 23,45 kW.<br />
Tocan proracun<br />
Vsist =V ogrjevnog tijela + V cijevi + V kotla<br />
Vogrjevnog tijela = 110 elanaka x 0,87 1/e1. + 45 elanaka x 0,79 1/e1. = 131,25<br />
litara<br />
Vcijevi = 17 x 0,581 + 21 x 0,366 + 53 x 0,201 =28,221<br />
Vsist = 131,25 + 28,22 + 96 =255,47 litara<br />
PRIBLIZAN PRORACUN<br />
Sistem ima ukupan topIinski kapacitet 23,45 kW pa je<br />
Vsist = 12,04 lIkW x 23 ,45 kW =281,40 litara.<br />
Dakle, tocan sadrzaj vode u sistemu je 255,47 litara dok brzim proracunorn<br />
dobivamo podatak 0 281,40 litara.<br />
Vidljivo je da je razlika prihvatljiva za manje sisteme, dok se kod vecih preporucuje,<br />
u svakom slucaju napraviti tocan proracun.<br />
STATICKI PRITISAK VODE U INSTALACIJI. Staticki pritisak vode dobije<br />
se kao visinska razlika izmedu najnize i najvise toeke instalacije. Predtlak u<br />
ekspanzijskoj membranskoj posudi mora biti jednak ili veci od tako dobivenog podatka.<br />
Pretpostavimo da je visinska razlika 8,5 m pa neka minimalni staticki<br />
pritisak bude 1 bar.<br />
Maksimalni pritisak u sistemu - pritisak ispustanja na sigurnosnom ventilu.<br />
Uobicajeno je da sigurnosni ventil bude podesen na pritisak ispustanja od 2,5 bara.<br />
Akoje visinska razlika instalacije primjerice 8,5 m, tada ce minimalni radni tlak<br />
sistema biti oko 1 bar (10 ,2 mVS =1 bar). Kako temperatura u sistemu bude rasla<br />
tako ce se i podizati pritisak, a ako on prijede 2,5 bara tada ce popustiti sigurnosni<br />
yentil.<br />
NAJVISA SREDNJA TEMPERATURA MEDIJA<br />
Kako je uobicajeni maksimalni rezirn rada sistema centralnog grijanja 90'C u<br />
polaznom vodu i 70'C, u povratnom vodu, to ce najvisa srednja temperatura<br />
ogrjevnog medija iznositi 80 ·C .<br />
Kad smo odredili sve ove parametre, pristupa se daljnjem proracunu. Buduci<br />
da za nas primjer znamo sadrzaj vode u sistemu i koeficijent prostornog istezanja<br />
za tm =80'C, mozemo izraeunati koliko ce iznositi cjelokupno povecanje - istezanje<br />
vode u sistemu:<br />
V =Vsist x K<br />
Vsist = ukupna kolicina vode u sisternu, za nas primjer to je tocnim proracunorn<br />
255,47 litara<br />
K =koeficijent prostornog istezanja kod tm =80'C<br />
Iznosi iz dijagrama "0,029 V =255,47 x 0,029 =7,411itara<br />
Ovaj podatak govori da ce se ogrjevni medij -voda pod vee spomenutim uvjetima<br />
- istegnuti za novih 7,41 Iitara. To znaci da mu u zatvorenom sistemu instalacije<br />
centralnog grijanja na nekom mjestu treba ornoguciti prostor tolikog ili veceg<br />
sadrzaja da bi se mogao prosiriti u toku rada bez nekih stetnih posljedica. Kako<br />
je to proces u kojem naizmjenicno dolazi do skupljanja i istezanja, to je konstruirana<br />
membranska ekspanzijska posuda s elasticnorn membranom.<br />
S jedne strane je stlacen neki inertni plin dok je s druge strane voda iz sistema<br />
centralnog grijanja. Na posudi obicno osim njenog sadrzaja pise i pritisak pod kojirn<br />
je stlacen plin. Ako je isti pritisak u sistemu centralnog grijanja, tada membrana<br />
u neutralnom polozaju zapravo nije opterecena.<br />
Nakon sto smo proracunorn dobili volumen istezanja pristupamo izboru<br />
ekspanzijske posude prema - naprijed poznatim podacima. Tako znamo da je<br />
_<br />
Ekspanzijska posuda ne mora<br />
biti veta nego sto je potrebno.<br />
Time necete postici neku<br />
sigurnost.<br />
:ij.¥t:!~·rrrjfi ()~:~[:C:j:t~·:i\J :lm<br />
Poklopac na sigurnosnom<br />
ueniilu lagano zakrenite i<br />
ispustiie malovode.<br />
-GRIJANJE 141
_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
NO 25(1")<br />
•<br />
Pri kupnji membranske<br />
zatuorene ekspanzijske posude<br />
obicno se isporuiu]e i<br />
pripadajuCi sigurnosni uentil.<br />
--<br />
100 100<br />
BO<br />
BO<br />
60 60<br />
40 40<br />
a<br />
20 20 Ovako "dlse" ekspanzijska<br />
posuda kod promjene<br />
temperature vode u<br />
sistemu grijanja<br />
statieki pritisak za nas slucaj 1 bar (10 mVS)i potreban korisni volumen<br />
ekspanzijske posude mora biti najmanje 7,4 litre.<br />
Ako uzmemo podatke jednog domaceg proizvodaca zatvorenih ekspanzijskih<br />
posuda ("Gorenje-Varstroj") tada u nasern primjeru vidimo da nam odgovara<br />
posuda VARFLEX M 25 koja kod statiekog pritiska od 10 do 15 mVS ima korisni<br />
obujam od 9 litara.<br />
Bitnoje izabrati uvijek posudu koja ima veci korisni obujam nego sto je istezanje<br />
vode u sistemu. U slucaju narudzbe tehnieke bi podatke trebalo sisternatizirati<br />
po uputama proizvodaca npr. za VARFLEX M 25/1, 3 na slijedeci nacin:<br />
• VARFLEX M - tip i model posude<br />
• 25 - ukupan volumen posude<br />
• 1 - statieki pritisak - odnosno tlak plina u posudi od 1 bar<br />
• 3 - maksimalni radni tlak do 3 bara<br />
i d<br />
NACIN UGRADNJE MEMBRANSKE EKSPANZIJSKE POSUDE. Pod<br />
membranskom ekspanzijskom posudom podrazumijevamo zatvoreni sistem instalacije.<br />
U tom se slucaju posuda moze smjestiti u prostoriji kotlovnice, neposredno<br />
pokraj kotla, a prema prikazanoj sherni spajanja.<br />
Mjesto ugradnje sigurnosnog ventila moze biti ili na za to predvidenorn<br />
prikljucku na kotlu i li pak na prikljucku ekspanzijske posude i povratnog voda<br />
instalacije centralnog grijanja.<br />
Vrlo je vazrio ugraditi odgovarajucu dimenziju sigurnosnog ventila. Kod malih<br />
sistema, kao sto su oni za obiteljske objekte, obicno se primjenjuju ventili promjera<br />
1/2" odnosno 3/4" (uz posudu ukupnog sadrzaja do 80 litara). Za vece sisteme treba<br />
provesti kompletan proracun i dimenzioniranje sigurnosnog voda i ventila.<br />
KONTROLA PRITISKA. Ekspanzijska posuda je tvornicki napunjena plinorn<br />
pod pritiskom. Obicno je taj pritisak naznacen (zaokruzen) na etiketi.<br />
Ako pritisak plina nije jednak statickoj visini instalacije treba postupiti na<br />
slijedeci nacin:<br />
• prije prikljucivanja i montaze posude, treba manometrom za kontroliranje<br />
pritiska u autogumama provjeriti pritisak plina;<br />
• u slucaju da je taj pritisak veci nego sto je staticka visina instalacije tada<br />
pritiskivanjem srednjeg dijela ventila treba ispustiti jedan dio plina u atmosferu<br />
(ventil na plinskoj strani ekspanzijske posude isti je kao kod autoguma, odnosno<br />
bicikla);<br />
• ako je pritisak prenizak moze se u posudu utisnuti zrak bilo kompresorom ili<br />
pumpom za gume.<br />
Na ovaj nacin izjednacen je pritisak na membranu ekspanzijske posude s obje<br />
strane, paje u neutralnom polozaju veci dio svog radnog vijeka sto garantira njenu<br />
dugu trajnost.<br />
TRAJNOST MEMBRANSKE EKSPANZIJSKE POSUDE<br />
S obzirom da je sve podlozno starenju, taka i elasticna membrana s vremenom<br />
poena propustati vodu iz sistema.<br />
Primijetirno li da nam je u stanju mirovanja pritisak vade u sisternu niz i negoli<br />
obicno, te ako u toku rada taj pritisak izrazito varira, to je siguran zriak da je<br />
posuda neispravna.<br />
142 GRIjANjE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
Konacnu provjeru njene ispravnosti mozete obaviti tako da lagano pritisnete<br />
ventil na plinskom dijelu posude.<br />
Ako iz ventila pocne kapati voda to je siguran znak da je membrana procurila<br />
i da posudu treba zamijeniti.<br />
Vrlo je cest slucaj da vlasnik taj kvar ni ne prirnijeti jer nema nekih izrazito<br />
vidljivih smetnji.<br />
Kod nekih proizvodaca ("Gorenje-Varstroj") mozete zamijsniti probuseni umetak<br />
pa se treba obratiti servisu .<br />
UPOZORENJEI<br />
Ima kotlova i plinskih aparata koji u sklopu svoje kon strukcije imaju vee<br />
ugradenu ekspanzijsku posudu i pripadajuci sigurnosni ventil. To su, na primjer,<br />
svi plinski aparati za centralno grijanje bilo kombi ili cirko-izvedbe.<br />
,'I:<br />
1;1<br />
I' ,. '<br />
Nscin ugradnje<br />
membranske ekspanzijske<br />
posude.<br />
il l<br />
ill<br />
'I ;<br />
'I<br />
'0<br />
o<br />
><br />
membranska<br />
ekspanziisxa posuca<br />
kotao<br />
• Popravite ostecenu ibuku.<br />
GRlJANJE 143
________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
OTVORENI SISTEM GRIJANJA - OTVORENA EKSPANZIJSKA PO<br />
SUDA Ovaj najjednostavniji sistem takoder eesto susrecemo kod manjih objekata,<br />
odnosno objekata individualne izgradnje. Osnovna je razlika sto se ekspanzijska<br />
posuda smjesta na najvisern mjestu instalacije - obicno u potkrovlju objekta. Zato,<br />
ako treba izvesti etazno grijanje sarno u jednom stanu taj sistern ne dolazi u obzir.<br />
Po propisima i standardima svake zemJje, ovi se uredaji striktno definiraju pa<br />
tako postoje standardi koji propisuju naein spajanja kotla s ekspanzijskorn posudom,<br />
dimenziju sigurnosnog prikljucka i ostalih vodova, velicinu posude, nacin<br />
spajanja i slicno.<br />
Izdvojit cerno sarno one najnuznije podatke koji su vazni za sistem centralnog<br />
grijanja prosjecnog obiteljskog objekta.<br />
VELICINA POSUDE. Otvorena ekspanzijska posuda mora irnati toliku<br />
zapreminu da je njen obujam veci negoli povecanje volumena vode u sistemu.<br />
Natini ugradnje otvorene<br />
ekspanzijske posude.<br />
r<br />
I<br />
sigurnosni vod<br />
• Najbolje je ioplinsku<br />
izolaciiu postauiti s vanjske<br />
strane zida.<br />
144 GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
Dakle, proracun za sadrzaj vode u sistemu i istezanje vode aktualan je i kod<br />
otvorene ekspanzijske posude. Zato smo ga i naveli vrlo opsirno i ilustrirali<br />
primjerom.<br />
Treba nam posuda zapremine oko 10 litara (povecanje obujma vode je za 7,41<br />
litra), Vidljivo je da za zatvoreni sistem grijanja membranska ekspanzijska posuda<br />
ima 2 do 3 puta veci ukupni obujam od otvorene posude. To je zato sto je kod<br />
zatvorene membranske posude jedan dio njenog volumena ispunjen inertnim<br />
plinom.<br />
Posuda se mora smjestiti na mj esto vise od najgornje tocke instalacije centralnog<br />
grijanja. Obicno je to na tavanu kuce.<br />
Prikljucni tzv. sigurnosni vod moze se spojiti od posude direktno na za to<br />
predviden prikljucak na kotlu, a za to se moze koristiti i dio razvodne mreze instalacije<br />
grijanja. U tom slucaju na tom prikljucnorn sigurnosnom vodu ne smije<br />
toplinska izolacija<br />
._~<br />
~--r~~~~--<br />
----- '...... -'-....;.: ,'~' 1P,LJUQ.... ',_-<br />
_<br />
Za potpunu za~t1tu od<br />
smrzsvsnjs otvorenu<br />
posudu treba spojit!<br />
ovako!<br />
Legenda: D.E.P. <br />
otvorena ekspanzijska<br />
posuda; S - sigurnosnl<br />
vod; SPol - sigurnosnl<br />
polazni vod; SPovsigurnosni<br />
povratni vod;<br />
Pr - preljev; D <br />
oazrsctven]«; P - prigu~ni<br />
ventil.<br />
, ,<br />
,<br />
kotao<br />
=<br />
• Toplinskefasade mogu se<br />
postaviti i na gotovu staru<br />
klasicnu[asadu od ibuke.<br />
*" 1.: Z~~~w. l'l- i:1:!>i:f,{$>. ,·~ nHF<br />
:{ Jx ::::;; .~ ::: ::: *~ Yo .~ :{ ;.; t;-;:: :b "H ::;:x<br />
.t:~I~'kJ ~ i ~ t::~ ~«lt\l~f ~~~*':~~~<br />
-GRIJANJE. 145
________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
Kontrolirajte tlak vode u<br />
sistemu centralnog grijanja jer<br />
to je vrlo vaian podatak.<br />
biti kakav zaporni element nikakvo bitno suzenje presjeka i vod mora biti uvijek<br />
u usponu prema ekspanzijskoj posudi. OstaIi prikljucci su preljevni vod i vod za<br />
odzracivanje koje treba izvesti kako je to prikazano na shemi spajanja. Na taj nacin<br />
izmedu vode u posudi i atmosfere nema direktnog kontakta pa voda nece upijati<br />
kisik sto bi moglo eventualno povecati koroziju.<br />
Zbog toga upozoravamo da spojeve oko otvorene ekspanzijske posude (posebno<br />
preljev i cdzracivanje) treba izvesti tocno kako je to prikazano na shemama.<br />
Ovaj nacin spajanja vrijedi, ako ste zaista sigurni da se voda u posudi nece u<br />
toku zime zamrznuti. Pretpostavljamo da je jasno da se preljevni vod ne smije<br />
npr. spojiti na terasu iIi slicno (postoji rnogucnost zamrzavanja) vee ga treba pustiti<br />
natrag do kotlovnice zbog kontrole napunjenosti sistema.<br />
Sistem se dopunjuje prije sezone grijanja (u iznimnom slucaju dok je sistem u<br />
punom radu) i zacijelo ce u pocetku grijanja poteci malo vode kroz preljev. Kad se<br />
taj visak vode nakon prvog istezanja prelije, sistem ce normalno raditi bez<br />
naknadnih problema.<br />
Ukoliko primijetite da gornji radijatori dobro ne griju, znaci da u sistemu nema<br />
dovoljno vode. Ako je ta pojava cesta, onda svakako treba pronaci gresku u instalaciji<br />
odnosno mjesto propustanja. U svakom slucaju vazno je da se posuda dobro<br />
toplinski izolira jer iako je u potkrovlju, u toku zime i tu rnoze pasti temperatura<br />
ispod O'C. Ako se zelite osigurati protiv zamrzavanja vode u otvorenoj ekspanzijskoj<br />
posudi (u slucaju da u potkrovlju toplinski izolirana posuda nije dovoljno zasticena<br />
od smrzavanja) tada se rnoze spojiti i drukCije. I u tom slucaju posudu treba<br />
toplinski izolirati jer ce inace ona zagrijavati prostor u kojem se nalazi i nepotrebno<br />
trositi toplinu. Intenzitet cirkulacije tople vode kroz posudu moze se regulirati<br />
preko kratke veze i prigusnog' elementa - oznaceriog na crtezu slovorn P.<br />
Za objekte toplinskih snaga do 50 kW u sistemu centralnog grijanja, prikljucni<br />
vodovi do otvorene ekspanzijske posude (sigurnosni vod, sigurnosni polazni i<br />
povratni vod) ne smiju biti manje dimenzije od promjera 1" =(NO 25). Za otvorene<br />
se posude ne smiju upotrebljavati neke otpadne posude iIi slicno, vee mogu<br />
posluziti unutrasnji spremnici, malih elektricnih bojlera, U svakom slucaju to mora<br />
biti neka od posuda bez otvorenog kontakta s atmosferom, u potpunosti spojena<br />
prema uputama i shemama.<br />
-<br />
1<br />
EKSPANZIJA VODE U SISTEMIMA SOLARNOG GRIJANJA. Mnogi su<br />
poceli izradivati sistem za pripremu potrosne tople vode pomocu suneeve energije<br />
a zapinju kod pitanja ekspanzije vode. Ako je rijee 0 otvorenom sistemu nema<br />
problema, jer tada kroz otvorenu posudu kojom dopunjavamo sistem ornogucujerno<br />
i istezanje.<br />
Rod zatvorenih sistema problem je mali sadrzaj vode u sistemu. Ovisno 0 broju<br />
prijemnika suncsve energije, prikljucnim vodovima te izrnjenjivacu topline, sadrzaj<br />
vode u takvom sistemu je obicno 10 do 15, najvise 25 litara. To se odnosi na<br />
obiteljske sisteme koristenja sunceve energije s nekoliko kolektora i spremnikom<br />
potrosne tople vode za dvije do tri obitelji.<br />
Ukupno istezanje vode obicno je oko jedne litre. To znaci da bi nam trebala za<br />
te svrhe ekspanzijska posuda korisnog obujma 1 do 2 litre, odnosno ukupne<br />
zapremine 4 do 8 litara.<br />
Ugradnja posude vece zapremine od potrebne zacijelo nece stetiti funkcionalnosti<br />
sistema, no takvo rjeserije, nije tehnicki ekonomicno, a namjeravate li sistern<br />
koristenja sunceve energije napuniti antifrizom (za sigurnost od smrzavanja)<br />
tada je pozeljno da je i posuda adekvatnog sadrzaja jer i antifriz je skup solarni<br />
medij.<br />
146 GRIJANJE<br />
• TERMOSTATSKI SIGURNOSNI VENTIL<br />
Za razliku od standardnog mehanickog sigurnosnog ventila, termostatski ventil<br />
predstavlja terrnicko osiguranje kotla, tj. on reagira na povecanje temperature, a<br />
ne pritiska. Princip da je sigurno sarno ono sto je dvostruko sigurno, zadovoljava<br />
kod otvorenog sistema par: ekspanzijska (otvoreria) posuda i sigurnosni ventil<br />
(mehanicki), Rod zatvorenih sistema, kod kojih je i ekspanzijska posuda zatvorena,<br />
njezinu ulogu u tom paru preuzima termostatski ventil. U najnovije vrijeme stupio<br />
je na snagu i propis koji zahtijeva obaveznu ugradnju ovog ventila na zatvorene<br />
sisteme. Rao sto smo vee spomenuli, njegova uloga je da u slucaju nepredvideno<br />
, •
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
visoke temperature u sistemu (uslijed neke greske) posredstvom hladne vode iz<br />
vodovodne mreze hladi kotao, odnosno osigurava odvodenje viska topline.<br />
Ventil se sastoji od tijela koje se montira na cijev i temperaturnog ticala koje<br />
se ugraduje u gornju zonu kotla. Medusobno su ta dva elementa povezana arrniranom<br />
fleksibilnom cjevCicom. Ticalo, cjevcica i radni dio ventila ispunjeni su<br />
tekucinorn visokog koeficijenta toplinske promjene volumena. Kad na mjestu gdje<br />
je ugradeno ticalo poraste temperatura iznad odredene vrijednosti, uslijed rastezanja<br />
tekucine ventil se otvara.<br />
Tehnitki podacl<br />
termostatskog sigurnosnog venti/a:<br />
III<br />
I<br />
I<br />
I<br />
_<br />
~;TT~f1}~~ U\ t~~~t~f.1t~ ~ f:<br />
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
Ako sigurnosni ventil malo propusta, ni u kojem slucaju se ispred njega ne smije<br />
ugradivati dodatni ventil, jer bi na taj nacin njegova sigurnosna uloga bila<br />
iskljuceria. Boljeje porniriti se s malim gubitkom vode i topline dok ga ne zamijenimo<br />
ili popravimo.<br />
Spiralni izmjenjivac<br />
L.- --l top lin e.<br />
I novi kotao HERZ ima isti<br />
sistem osiguranja.<br />
Izmjenjivac topline obicno<br />
se ugraduje u gornju zonu<br />
kotla.<br />
ODZRACIVANJE<br />
Cesto se dogodi da radijator dovoljno ne grije. Dodirnete li ga rukom osjetit cete<br />
da je na jednom dijelu potpuno hladan. Cuje Ii se k tome i zvuk - poput zuborenja<br />
malog rijecnog slapa - tada je to siguran znak da je u instalaciji zrak.<br />
Buduci da se sistem puni sarno jednom, u toku rada voda istalozi svoje otopine<br />
(karnenac) i ostale neeistoce. Kako voda ima odredenu sposobnost upijanja zraka<br />
to ee se zacijelo kod punjenja instalacije i u toku rada u sistemu uvijek nalaziti<br />
malo zraka, kojije u obliku mjehurica i uvijek ispliva na najvisa mjesta. Na takvim<br />
se mjestima postavljaju razni dodaci iIi elementi instalacije za odzracivanje sistema.<br />
Iz sherrie spajanja sistema centralnog grijanja za manji obiteljski objekt,<br />
vidljivo je kako treba voditi instalaciju da bi se mogla ispravno odzraciti i tako<br />
osigurati funkcionalno grijanje preko svih ogrjevnih tijela. Sistem centralnog<br />
grijanja redovito se puni preko povratnog voda, odnosno preko slavine za punjenje<br />
i praznjenje koja se rnontira na poledini kotla ili na najnizern prikljucku ogrjevnog<br />
tijela.<br />
Pri punjenju instalacije mora i prikljucna fleksibilna cijev za punjenje sistema<br />
biti puna vode, jer ee se inace vee na pocetku zrak utiskivati u sistem. To vrijedi<br />
posebno za naknadna dopunjavanja sistema. Nairne, vrlo cesto sarno se natakne<br />
cijev na slavinu, otvori dovod hladne vode i prati pritisak u instalaciji na manorne<br />
\<br />
148 GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
SHEMA SPAJANJA<br />
25 - 600/100 17 - 500/100 6 - 600/100 20- 600/100<br />
RV 1(2"- PV 1(2" RV 1(2"- PV 1(2" RV 1(2"- PV 1(2" RV 1(2"- PV 1(2"<br />
D<br />
~Bf-O- +<br />
-6<br />
3500<br />
2130 f+<br />
E<br />
23 21 22<br />
•.6-. 24<br />
-r6<br />
.0 ,<br />
~6<br />
I 1<br />
~<br />
I<br />
I<br />
C<br />
I :<br />
5710 - 3/4" I 10-600/100 0112"<br />
I<br />
I<br />
I RV 1(2"- PV 1(2" I,<br />
I<br />
l'<br />
I<br />
I~<br />
I<br />
~<br />
I<br />
II'<br />
8 -600/100 I ~<br />
+ 780 f-O. + 2860<br />
19 - 600/100 I 18 - 500/100 S 10 2<br />
I 8 ~<br />
~ --6<br />
RV 1(2"- PV 1(2" RV 1(2"- PV 1(2" I I~ 0.<br />
I RV 1(2"- PV 1(2"<br />
,b 14<br />
H-&<br />
2780 + f-+ 1040~ S<br />
8' I<br />
1590 I<br />
- 1<br />
2250<br />
~ 1250<br />
I I lI"l<br />
I S S<br />
I 0<br />
C'l<br />
15 '&<br />
13<br />
11 f-6· -I 12<br />
~ S I><br />
~ L6<br />
01(2" I-e-<br />
re<br />
I I I<br />
t-------_ -t-z 1·'- - .... -------<br />
I I :.J 4110 1(2"<br />
15870-3/4" -- ~",:.---- '1:_=:::<br />
T<br />
j-j 1820 -1(2"<br />
1 01(2" 10960 -1" ("'" 7960-3/4" 15930 I" I<br />
I I 19300 - I" I . Cirkulacijska crpka<br />
: I ' : VA 25/43 - IMP Ljubljana ~<br />
I 22-600/100 I 17-500/100 Trn & &: ~. ~ ~<br />
: RV 1(2"-PV 1(2" I RV 1(2"-PV 1(2" I ML----'t1--- __ y ~<br />
-to. 3150 l.f-o- 2100 APK ,.._4 I (2): Membranska ekspanziona posuda<br />
80 - 34 I<br />
I I ~ - -l.- - - - - _ ... ~ GORENJE VARSTROJ TIP<br />
lb 0 I ~ 1-6- 02 ,. j-1 23450 - I" VARFLEX M 25/1.5<br />
Attnosferski plinski kotao ucinka 34 kW<br />
Slavina za punjenje i praznjenie sistema<br />
Shema spajanja<br />
Mjedena slavina za<br />
punjenje I pralnjenje,<br />
dimenzije promjera 318': 11<br />
2" te 314", montire se<br />
obtcno na najnila mjesta<br />
u instalaciji. l-..._~<br />
--'<br />
GRIJANJE. 149
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
tru. Kako je ta cijev puna zraka na taj smo nacin u sistem utisnuli osim vode i<br />
say zrak iz cijevi. Sistem treba polako puniti. Iz sheme spajanja vidljivo je da ce je<br />
se punjenjem polako dizati razina vode, a zrak ce izlaziti iz sistema kroz odzracne i i<br />
ventile, koji su smjesteni na najvise tocke sistema, odnosno vertikalnih razvoda<br />
(na shemi spajanja ta su mjesta oznacena krugorn). Kod punjenja instalacije treba<br />
sve odzracne ventile otvoriti i drzati otvorene dok ne prestane sistanje zraka. Tek<br />
kad potece jednolican mlaz vode na sve odzracne ventile, sistem je pun. Da bi se ai<br />
sistem mogao dobro odzraciti razvodna se mreza mora voditi tako da ima uspon<br />
n i<br />
prema onim ventilima na cijern se vrhu nalaze elernenti za odzracivanje. Taj uspon<br />
ne mora biti velik, obicno je 2 do 3 promila, odnosno 2 do 3 mm na 1 metar duzine , ~ .<br />
horizontalnog razvoda. Pri prikljucivanju radijatora na vertikalu treba paziti na<br />
ispravne nagibe prikljucaka. Tako, primjerice, na nasoj shemi spajanja na vertikali<br />
B, radijator u prizemlju irna prikljucak povratnog voda u usponu od vertikale<br />
do ogrjevnog tijela. Prikljucak polaznog voda ima nagib u suprotnom smjeru<br />
tako daje u usponu od radijatora do vertikale. To znaci da ce se zrak polako dizati<br />
kroz povrat do vrha radijatora pa kroz polazni vod do vrha vertikale. Na najvisem<br />
ogrjevnom tijelu na vertikali B, oba su prikljucka u usponu prema radijatoru. Na<br />
nasuprotnoj strani od prikljucaka nalazi se odzracni ventil, tako da ce zrak prirodno<br />
"isplivati" do najvise tocke instalacije. Odzracni ventili mogu biti raznih izvedaba.<br />
U nasern slucaju mogu se primijeniti dvije vrste odzracnih ventila - mehanicki i<br />
automatski.<br />
Kod mehanickog odzracnog ventila odzraeuje se tako da se odvrne unutrasnji<br />
pornicni dio ventila te oslobodi prolaz zraka na bocni provrt. Tih ventila ima vise<br />
izvedaba, pa se kod nekih za ispustanje zraka mora koristiti izvijac, a kod drugih<br />
imbus kljucic ili neki specijalni kvadratni kljucic. Kad prestane sistati zrak i pocne<br />
spricati voda iz sistema, mehanicki odzracni ventil treba vratiti rucno (zavrtanjern<br />
sredisnjeg dijela) u prvobitan polozaj.<br />
r--<br />
Radijatorski odzrecn!<br />
venti! proizvodaca<br />
"Sagat" iz Zadra dimenzije<br />
promjera 112'~ 113" i 318".<br />
I<br />
:I:<br />
I<br />
h~<br />
I-'<br />
j<br />
I<br />
::I:<br />
1<br />
Radijatorskl odzrecnt<br />
venti! tvornlce "lstrs" Iz<br />
Kule proizvodl se u dvije<br />
veticin« - prlkljucaka<br />
promjera 114" i 318".<br />
1 .,<br />
I'<br />
Automatski odzrscn! vent/l za montezu na radljator<br />
umjesto cepa. Prl kupnji odredite, kao i kod cepova,<br />
treba Ii vam lijevl iii desnl navoj.<br />
• 50 GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
Jasnoje da pri kupnji odzracnih ventila treba paziti na njihovu dimenziju, a to<br />
je ohicno 1/8" ili 1/4" ili rnaksimalno 3/8" pa shodno tome uzeti i redukciju (lijevu<br />
iIi desnu) odnosno 5/4"- na dimenziju odzraenog ventila, kad se montira na bocni<br />
prikljucak ogrjevnog tijela.<br />
Postoji na nasern tdistu i automatski odzracni ventil cepa. Kod kupnje pazite,<br />
kao i kod cepova, treba Ii yam lijevi ili desni navoj koji se montira horizontalno<br />
direktno na otvor radijatora. Dimenzije su mu !6 5/4" (rnoze imati i lijevi i desni<br />
navoj), a zajedno s pripadajucom brtvom odmah ga treba pritegnuti na ogrjevno<br />
tijelo. Dakako, takav odzracni ventil nekoliko je puta skuplji od mehanickog, ali<br />
radi potpuno automatski. Plastican plovak ugraden u taj ventil kod snizavanja<br />
razine vode (kad se u gornjoj zoni radijatora sakupi zrak) otvara preko poluga otvor<br />
za ispustanje zraka.<br />
I<br />
I<br />
Radijalorsk i ventil na polaznom vodu II Automalski odzracni venlil<br />
II, \T T il<br />
II I I<br />
,...<br />
I<br />
I<br />
I<br />
I<br />
I<br />
I<br />
!<br />
~<br />
" .<br />
-<br />
,<br />
: i<br />
I<br />
I<br />
I I<br />
I<br />
,<br />
I<br />
,<br />
i<br />
I i<br />
i<br />
I .A. ,<br />
-.( ..- N<br />
_. j<br />
.._ i<br />
..
________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
-<br />
..'.:<br />
.:.::..:<br />
Kad zrak izade, razina vode se podize, a time i plovak koji preko polugice<br />
zabrtvljuje prolaz kroz otvor za ispustanje zraka. Na taj nacin rnozerno bezbrizno<br />
dopunjavati sistem, jer ce se zrak sam izdvajati iz instalacije.<br />
N ajbolje se odzracuje automatskim odzracnirn ventilom ali vertikalne izvedbe.<br />
Taj se ventil ne razlikuje po funkciji i nacinu rada od prije spomenutog automatskog<br />
odzracnog ventila. Moze se montirati kod zajednickog spoja dvaju iIi vise<br />
ogrjevnih tijela ili na nekim mjestima na razvodnoj mrezi. Pritom je vazno da<br />
nagib razvodne mreze i prikljucaka radijatora bude ispravan. Uobicajeno je da se<br />
i radijator pri montazi postavlja u onaj polozaj koji ce ornoguciti ispravno<br />
odzracivanje. Ako je instalacija izvedena prema svim ovim uputama zacijelo nece<br />
biti problema u toku koristenja.<br />
Povremeno treba kontrolirati da Ii ogrjevno tijelo cijelom povrsinorn odaje<br />
toplinu. Ako treba odzraeite ga i pripazite da sistem ne ostane bez vode.<br />
Instalacija grijanja nikad se ne prazni (osirn ako je u pitanju kuca u kojoj zimi<br />
rijetko boravite, a niste u instalaciju s vodom pornijesali antifriz), a vrlo je vazno<br />
da je uvijek ispunjena vodom. Djelornicno potopljen sistem, povecava koroziju, a<br />
ujedno smanjuje efekt grijanja i udobnost ambijenta.<br />
152 GRIJANJE<br />
MJERITI TOPLINU ILl NE<br />
• ENERGETSKA BILANCA<br />
Smatra se da u nasoj zemlji dornacinstva trose oko trecine, odnosno 30 posto<br />
od ukupno utrosene energije, iako je taj postotak u visokorazvijenim zemljama<br />
visi i iznosi 50, pa eak i 60 posto. Stoga je potpuno opravdano utjecati na taj velik<br />
dio ukupne energetske bilance zemlje. Nadalje, i potrosnja energije unutar jednog<br />
mikrosubjekta, tj. prosjecnog dornacinstva je po mjestima potrosnje priblizno:<br />
• grijanje - 65 posto<br />
• potrosna topla voda - 10 posto<br />
• rasvjeta, kucanski aparati, televizor, radio i s1. - 11 posto<br />
• automobil - 14 posto<br />
Dakle, 75 posto, odnosno 3/4 potrosnje energije, otpada na grijanje i potrosnu<br />
toplu vodu, pa je nuzno provesti najvecu mogucu racionalizaciju te potrosnje.<br />
Upravo zato donesen je takav propis u SR Njernackoj jos prije devet godina, a<br />
uslijedili sualicni propisi i u nasoj zemlji. U samoj cijeni toplinske energije pos <br />
toje dvije vrste troskova:<br />
• fiksni - amortizacija, odrzavanje i rukovanje postrojenjima, ostale stalne<br />
obaveze i s1.<br />
• promjenljivi - troskovi goriva.<br />
Zakonodavacje zato citiranim propisom tocno odredio raspon fiksnih troskova<br />
na iznos od 30 do 50 posto, a sve ostalo su promjenljivi troskovi i oni se moraju<br />
tocno odrediti. Ta obaveza vrijedi za svakog vlasnika zgrade sa dva iIi vise stanova.<br />
Iskustvo je pokazalo da je primjenom tih propisa 0 obaveznom obraeunu utroska<br />
energije prema stvarnoj potrosnji ostvarena znacajna usteda energije (podaci se<br />
zvanicno krecu izmedu 18 do 35 posto ustede).<br />
U nas ima raznih iskustava i tumacenja ovakvih mjera u komunalnim radnim<br />
organizacijama i toplanama koje proizvode i isporucuju toplinsku energiju. U<br />
nekim je gradovima donesen propis 0 obaveznom mjerenju utrosene topline, ali<br />
utrosak se mjeri po stambenim zgradama (ili dijelu objekta) pa svaki stanar nije<br />
direktno motiviran za stednju tako da su i dalje otvoreni prozori glavni regulatori<br />
sobne temperature pa su i efekti ustede manji od ocekivanih,<br />
Javlja se i problem socijalizacije pojedinih troskova, jer su neki stanari (zbog<br />
polozaja stana uz vanjske dijelove objekta toplinski su gubici veci) unatoc stednji<br />
dosli u nepovoljniji polozaj od onih povoljnije smjestenih, a uz istu cijenu po cetvornom<br />
metru prosjecnog stambenog prostora. Raznim koeficijentima taj se odnos<br />
moze izjednaciti, a da se motivi za stednju ne uklone.<br />
Uvazavajuci specificnosti naseg drustva ipak treba zadrzati ekonomske kriterije<br />
i omoguciti da se ova najskuplja komunalna usluga mjeri i naplacuje prema<br />
potrosnji svake stambene jedinice jer to je jedini put do stednje, smanjenja troskova<br />
i ustede energenata. U tom smislu treba pozdraviti odluku grada Ljubljane<br />
objavljenu u "Radnom Iistu" SRS od 7. ozujka (marta) 1987. godine.
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
Navest cerno osnovne elanove ove ljubljanske odluke:<br />
• odluka obavezuje ugradnju mjeraca toplinske energije (svih vrsta) i terrnostatskih<br />
ventila u stambene objekte iposlovne sadrzaje na podrueju grada Ljubljane<br />
u svim zgradama koje su prikljucerie na daljinski sistem grijanja ili na zajednieke<br />
kotlovnice;<br />
• pri projektiranju novih objekata (stambenih sa cetiri iIi vise stanova iIi<br />
nekoliko poslovnih prostora) treba predvidjeti ugradnju tnierec« topline na centralnom<br />
mjestu za cijeli objekt i mjeriti potrosnju po svakoj stambenoj jedinici<br />
odnosno po korisniku poslovnog prostora;<br />
.. odluka vrijedi i za postojece objekte ako se rekonstruira sistem grijanja cija<br />
vrijednost prelazi 30 posto vrijednosti objekta;<br />
• odlukom je propisano koji se sistemi mjerenja mogu primijeniti za centralno<br />
mjerenje, a koji za raspodjelu troskova po pojedinim dijelovima objekata<br />
(razdjeljivaci topline na bazi ishlapljivanja, elektronski razdjeljivaci te ostali<br />
mjeraei topline) ali pritom je proizvodac obavezan da da upute za obracun troskova:<br />
• osnova za obracun troskova je centralna mjerna jedinica (za daljinski sistem<br />
grijanja) odnosno utrosak goriva (za zajednicke kotlovnice);<br />
• troskovi grijanja za svaku stambenu jedinicu odreduju se na osnovi ugradenih<br />
mjeraca topline, tako da se polovica tih troskova odreduje na osnovi fiksnih<br />
troskova (gorivo, troskovi odrzavanja i sl.), a sve to u odnosu prema cetvorncm<br />
metru grijane stambene ili poslovne povrsine, dok drugu polovicu troskova cine<br />
stvarni troskovi potrosnje prema mjerenju. Krajnji korisnik duzan je pritom u<br />
svojoj stambenoj jedinici odrzavati neprekidno temperaturu od 10 do 12'C zbog<br />
sprecavanja pothladivanja ostalih stambenih jedinica,<br />
• svi krajnji korisnici moraju na ogrjevnim tijelirna irnati ugradene termostatske<br />
radijatorske ventile (osim u prostorijama neto povrsine manje od 5 m-).<br />
Dakako, ovo su sarno najvaznije tocke odluke bez detalja no, postoje i kazne za<br />
odgovornu osobu investitora pa se nadamo da ce to osigurati provodenje ovih mjera<br />
odluke.<br />
Kako je utrosak topline za zagrijavanje hladne vode takoder mjerljiv opisat cerno<br />
ukratko vodomjere koji su ujedno i sastavni dio mjeraca topline.<br />
VODOMJERI. Naziv ovih mjeraca jasno govori cemu sluze i taj instrument<br />
zacijelo dobro poznajete. Sluzi za mjerenje protoka vode, a ako vodomjerom zelite<br />
mjeriti toplu vodu, tada mora biti konstruiran tako da odgovara temperaturnom<br />
rezimu koji dozvoljava mjerenje i protok potrosne tople vode .<br />
Danas, nazalost, vise ni hladna voda nije jeftina, a topla je deset puta skuplja<br />
(ovisno 0 vrsti energije kojom zagrijavate vodu, 0 temperaturnoj razini i sl, ali nema<br />
velikih odstupanja). Dakle, potrosnu toplu vodu treba zaista trositi sarno kad je<br />
to potrebno, a ne za svaku sitnicu i'li, sto je jos gore, ako se naviknete trositi sarno<br />
toplu vodu. Ako su to i vase navike kontrolirajte svoje postupke. Isplati se, jer<br />
usteda je desetorostruka.<br />
Kod svih vodovodnih instalacija sanitarne armature uobicajeno je da je topla<br />
voda lijevo, a hladna desno, osim kod niskotlacne mijesalice kuhinjskog elektricnog<br />
bojlera. Potrosna topla voda treba imati temperaturu od 40 do 45 posto, sto je<br />
najpogodnije za kupanje, pranje i slicno, a osim toga i gubici na razvodu i talozenje<br />
kamenca u samom spremniku su optirnalni. Visa temperatura znatno povecava<br />
talozenje kamenca, pogotovo iznad 60'C kadje stvaranje taloga vrlo progresivno.<br />
Temperaturna razina potrosne tople vode znatno utjece na potrosnju energije, pa<br />
STEDNJI\ ENEf\yUE<br />
Nema stednjeenergi]«, aka<br />
nemamo medusobno Ciste<br />
raiune.<br />
Brojne kombinacJje prj<br />
ugradnji vodomjera.<br />
_<br />
GRlJANJE t 53
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
STEDNJA EtiERGUE<br />
Stednjom tople vode iakoder<br />
stedimo mnogo energije.<br />
je to vrlo vazan podatak koji pri racionalnoj potrosnji energije treba respektirati.<br />
Potrosak vode rnoze se smanjiti ugradnjom i redovitim odrzavanjem perlatora,<br />
manjim pritiskom tople vode prigusivanjem kutnog ventila prije same sanitarne J<br />
armature, i ako se vise tusirate, negoli kupate u kadi. Umjesto jednog kupanja \<br />
mozete se uz istu potrosnju energije tusirati tri do cetiri puta.<br />
t<br />
Jedini nacin da se ustedi energija kroz smanjenu potrosnju tople vode jest<br />
I<br />
mjerenje potrosnje. U velikim stambenim objektima to je velik problem, jer svi<br />
I<br />
stanari te troskove placaju pausalno, odnosno prema broju ukucana, pa u takvom<br />
I<br />
sistemu nema stimulacije. Najbolje prolaze dornacinstva koja imaju najvise clanova<br />
i trose najvise vode. A to zaista nije racionalno.<br />
Dakle, izlaz je u ugradnji vodomjera kojih ima mnogo vrsta i tipova, pa se mogu<br />
ugraditi na svim mjestima:<br />
• na samoj arrnaturi<br />
• pod zbukom<br />
• iza kutnog ventila<br />
• na ulazu u svaki stan itd.<br />
Najbolji je sistem svakako ugradnja posebnog vodomjera za svaki stan s<br />
mogucnoscu daljinskog ocitavanja, tako da se na jednom mjestu moze ocitati<br />
utrosena kolicina potrosne tople vode za cijeli stambeni objekt. Toje zacijelo ijedini<br />
naein da se u svakom dornacinstvu racionalno trosi energija za toplu vodu, jer se<br />
pojedinacno stimulira.<br />
'--<br />
Ovako Izgleda vodomJer s<br />
...1 daljinsklm o~itavanjem.<br />
Na jednom mlestu mole<br />
se o~itatl utro§ak I hladne<br />
I tople vode za svakl stan.<br />
t 54 GRlJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
• STO JE TOPLINA<br />
Toplinska energija (toplina) E oduzeta odredenoj kolicini - masi tople vode <br />
jest razlika poteneijala na pocetku i na kraju izmjene topline (entalpije), Ta<br />
unutrasnja energija vode ovisi 0 temperaturi vode (t), masi vode (rn) i specificnoj<br />
toplini (c). Kako masa vode ovisi 0 njenom volumenu (V) i specificnoj tezini ( ro)<br />
mozemo reci da je energija vode produkt volumena, specificne tezine, specificne<br />
topline i razlike temperature. Uobicajeno se produkt specificne topline i specificne<br />
tezine oznaeava slovom (K), pa je energije vode, dakle, pojednostavljeno<br />
E=KxVxtd<br />
K =toplinski koefieijent<br />
V - volumen vode<br />
~t - temperaturna razlika<br />
Mada uglavnom izbjegavamo formule, bez ove ne bismo mogli objasniti nacin<br />
mjerenja topline, a to znaci:<br />
utrosena toplinska energija je rezultat<br />
• protoka vode (potrebno je imati, dakle, neki vodomjer)<br />
• temperaturne razlike na pocetku i na kraju izmjene topline (a to je moguce<br />
mjeriti ugradnjom dvaju osjetnika temperature).<br />
Svaki takav uredaj za mjerenje utroska topline mora sadrsati i racunsku jedinieu<br />
koja ce na osnovi izmjerenog protoka i temperaturne razlike iskazati utrosak<br />
toplinske energije u nekim od slijedecih mjernih jediniea uobicajenirna u Evropi:<br />
• Wh, kWh, MWh uobicajene jediniee<br />
• J, KJ, MJ, GJ<br />
• cal, keal, Meal, Geal - stare jediniee<br />
• BTU (british thermal unit) - stara engleska oznaka<br />
Prema tome jasno je da se vise ne upotrebljava naziv kalorimetar koji je<br />
zamijenjen novim - mjerac topline.<br />
• MOGUCNOST MJERENJA<br />
Postoje tri osnovna nacina mjerenja utrosene toplinske energije koji se<br />
medusobno ne iskljucuju, pa je cak i preporucljivo da se medusobno dopunjuju.<br />
Kako je rijec 0 mjernim istrumentima koji sluze za mjerenje i naplatu, podlijezu<br />
uobicajenirn propisima za redovitu periodieku kontrolu i bazdarenje.<br />
• MJERACI TOPLINE<br />
To su uredaji za mjerenje koji toeno mjere fizikalne velieine vazne za proracun<br />
utrosene energije kao protok vode i temperaturnu razliku, pa su takvi uredaji<br />
najtocniji i najprakticniji. U svom glavnom dijelu tzv. racunskoj jediniei obicno<br />
iskazuju protok (rn") i jediniee topline kWh, pa je njihovo ocitavanje vrlo<br />
jednostavno. Ako time opremimo svaki stan (a to je moguce sarno onda ako svaki<br />
stan imajednoeijevno grijanje, tako izvedeno da se moze ugraditi u svakom krugu<br />
po jedan rnjerac topline), tada je raspodjela sveukupnih troskova ekvivalentna<br />
ocitanim vrijednostima, pa za medusobni obracun nije potrebna nicija strucna<br />
pornoc, Ovi se uredaji moraju tocno odabrati ovisno 0 podaeima proizvodaca, te 0<br />
protoku i razliei temperature. S obzirom da kao i ostali instrumenti u odredenom<br />
podrueju mjerenja nisu potpuno preeizni, izbor i ugradnju treba povjeriti<br />
strucnjacima, odnosno proizvodaeu, Ugraditi se mogu gotovo svugdje, pa cerno ih<br />
sresti u stanovima (najrjede), zgradama, tvornieama, toplanama i s1. Potrebno<br />
ih je redovito servisirati i odrzavati te periodicki bazdariti kod za to ovlastenih<br />
institueija. Ovakve uredaje proizvode i nasi proizvodaci: ATM, "Energoinvest",<br />
"Insa", "TEH PROJEKT" i drugi.<br />
Osim klasicnog mjerenja protoka vode s raznim izvedbama vodomjera postoje<br />
i novije izvedbe koje mjere protok medija na osnovi ultrazvuka.<br />
• RASPODJELA TROSKOVA GRIJANJA<br />
S RAZDJELNICIMA TOPLINE<br />
Ovo su mali uredaji koji se montiraju na svako ogrjevno tijelo. Postoje dvije<br />
izvedbe<br />
• elektronski<br />
• isparivaeki<br />
_<br />
l: ..* ~""~~•.'<br />
UN ~~ n:~n t1~ ~<br />
~ . . ~.~.p.•¥ "~~ ~~<br />
5.:~ lOo, ~ l·.,j· §«~',d«n b,::~"<br />
Na slaoineu kuci ugradite<br />
perlatore j redovito ih Cistite,<br />
jer oni smanjuju protok vode i<br />
do 50 posto uz isti efekt pranja.<br />
~~lr
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
l:,,*" ""~ §"::::q s "" ev*~"" '&'~ * :,,,."<br />
~ 1t~i.J r~~JA. ~~~{~~rt~~:~ tJ :.<br />
Na vodovodnu instalaciju<br />
ugradite regulator tlaka jer on<br />
stiti od nepotrebnog prskanja<br />
vode i nekontroliranog<br />
pouecan]a tlaka u instalaciji.<br />
-<br />
Ovako izgleda kompletan<br />
mjersi: topline.<br />
Elektronski razdjelnici<br />
top line.<br />
Elektronski razdjelnici imaju u sebi mali brojcanik i bateriju pa ovisno 0 razlici<br />
temperature izmedu sobe i ogrjevnog tijela brojcanik preko elektronskog sklopa<br />
pokaze vise i li manje impulsa.<br />
Vrlo su jednostavni za ocitavanje ali su nekoliko puta skuplji od isparivackih<br />
pa se i rnanje primjenjuju.<br />
Isparivacki razdjelnici sadrze ampulicu s tekucinorn koja polako hlapi. Ovisno<br />
o velicini ogrjevnog tijela, 0 volumenu prostorije i sl, odreduje se tip i velicina<br />
isparivackog razdjelnika topline koji se toeno po uputama proizvodaea mora<br />
postaviti na odredeno mjesto na ogrjevnom tijelu. Pricvrscuje se obicno tako da<br />
se ne moze skinuti i na taj se nacin onernogueuje eventualno manipuliranje ili<br />
ostecivanje, Na kraju ogrjevne sezone ovi se razdjeljivaci demontiraju, ocita se<br />
koliko je ishlapilo tekucirie, pa se pornocu vrlo kompliciranog sistema odreduje<br />
koliko je koji vlasnik stana utrosio topline od ukupnog utroska u cijelom objektu.<br />
Ovaj se princip mjerenja vee vise od 50 godina primjenjuje u Danskoj gdje mnoga<br />
dornacinstva na taj nacin vee desetljecima mjere utrosenu energiju. Jasno je da<br />
pri primjeni elektro i isparivaekih razdjelnika treba u objektu imati i mjerae<br />
topline. Na taj cete nacin na kraju sezone oeitati na mjeracu topline u kotlovnici<br />
ili u toplinskoj stanici koliko ste kWh svi zajedno u objektu utrosili za grijanje, a<br />
medusobnu podjelu unutar stanova u tom objektu saznat cete ocitavanjem svih<br />
isparivaekih razdjeljivaea topline. Na taj nacin dobije se npr. da je u cijelom objektu<br />
ishlapilo tekucine npr. za 2600 podjela na ampulicama, od cega npr. na vasih sest<br />
razdjeljivaca otpada sarno 28 podj ela na ampulicama.<br />
156 GRiJANJE.
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
- 0<br />
Potrosnia toplevode pri<br />
tusiraniu trostruko je mania<br />
negolipri kupanju u kadi.<br />
Isparivacki<br />
razdjelnici<br />
topline.<br />
92 0 7<br />
Ovi potonji uredaji za rnjerenje su relativnojeftini, paje u SR Njernackoj sarno<br />
dvije godine nakon donosenja zakona 0 obaveznoj naplati troskova grijanja prerna<br />
potrosnji (dakle u razdoblju od 1981. do 1983. godine) vee 8,4 rnilijuna stanova<br />
bilo oprernljeno uredajirna za rnjerenje utroska topline od cega su u cak 7,2 rnilijuna<br />
stanova bili postavljeni razdjeljivaci na principu isparavanja, a to je vise od 85<br />
posto.<br />
KONACAN OBRACUN<br />
Na ulazeci u niz prakticnih savjeta i detalja, koji se pri takvirn rnjerenjirna<br />
rnoraju postivati (kao npr. ugradnja terrnostatskih ventila, kazne i nacin naplate<br />
za one koji rnanipuliraju razdjeljivacima, nacin ocitavanja i sl.), prikazat cerno<br />
nacin obracuna za zgradu koja irna svoju kotlovnicu iii toplinsku stanicu<br />
(prikljucak na sistern daljinskog grijanja) s mje racern topline i ugradenirn isparivackirn<br />
razdjeljivacima po svirn stanovirna.<br />
Svi ovi uredaji, rna koliko narn pornogli za tocno odredivanje troskova, irnaju i<br />
svoju cijenu koja se pribraja ionako visokirn troskovima grijanja.<br />
I, na kraju, rnorarno reci da kod nas u Jugoslaviji postoji niz akcija i propisa<br />
kako bi se rnjerila toplina i naplacivali troskovi grijanja po svakorn pojedinorn<br />
potrosacu, ali prva iskustva upucuju da prije daljnjih akcija rnorarno uvaziti i neke<br />
specificnosti naseg drustva.<br />
UKUPNI TROSKOVI<br />
100%<br />
.1/11111111111111"'11111111111111111111111111111111111~'IIII"·'!'I'llllllllllllllil:IIII"II'I'I'I'11111111III ill:IIII:IIIIII:1 11::I!::!:I:!:I:IIIIII:<br />
I<br />
•..:·.O<br />
: ~tR§.•.•• ~· .••·.I.••.m•. .•.·:•·.••.•• .••.••·.§RdVt ·•<br />
.;.:.:.:.;. ::::::::::.:.:- :-;.;.:-:.;.;.:-:-;.:.:.:.;.;.:-:<br />
....::.:.: :::::':" :'::' . .•::•:•.•: .••.•.•:•.... •.•:J.u'....w·: ...i..·.t ,· .':::'.' ::::::::::::::::::::: :::::::: :,::<br />
: .i.~ .~.~.[.f.~.f.:.[ ;vv;::tQ ,:~, : [, : : :[ ,: [: :: , [ ,[ [: ,[: [,<br />
,[ ,~:[ ,~:[ ,~:[,~ ,[,~,[,~,(.:~.:[:<br />
::::::{ :;:;:;:::;:;:;:;:;:;:;:;:;::;:;:;:;:;:;:;:::: :::;:{<br />
I<br />
1111111111111111111111111111111111111~11!lllllllljllll1111111111111111111111!11111111!1111111<br />
Rasporec1uju se po Rasporec1uju se po Rasporec1uju se po Rasporec1uju se po<br />
ukupnoj povrstnt mjerenju. ukupnoj povrslnl mjerenju.<br />
cijelog objekta<br />
cijelog objekta.<br />
GRIJANJE 157
________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />
_<br />
• Odnos troskova grijanja i potrosne tople vode varira od klime, pa je u nasim<br />
kontinentalnim krajevima taj odnos oko 70:30 posto.<br />
Ukupni troskovi grijanja jednog stana na ovaj naein iznose:<br />
FIKSNI TROSKOVI GRIJANJA<br />
UKUPNO GRIJANA POVRSINA KUCE<br />
PROMJENLJIVI TROSKOVI GRIJANJA<br />
x POVRSINA STANA + UKUPNO oClTANO MJERENJE TOPLINE X 010 IZMJERENE TOPLINE USTANU<br />
FIKSNI TROSKOVI<br />
POTROSNE<br />
I na isti nacin mogu se odrediti i troskovi za potrosnu toplu vodu:<br />
PROMJENLJIVI<br />
TROSKOVIPOTROSNE<br />
TOPLE VODE X POVRSINA STANA + TOPLE V~DE x 010 UTROSENE POTROSNE TOPLE VODE OCITAN NA VODOMJERU U STANU<br />
UKUPNA GRIJANA<br />
POVRSINA KUCE<br />
UKUPNO 0 ITANO<br />
STANJE<br />
NA VODOMJERU<br />
da yam grijanje ne<br />
bude najveci<br />
izdatak u<br />
dornacinstvu<br />
BKOJILO STUPANJ .. SATI<br />
ekanal
ODRZAVANJE<br />
8<br />
INSTALACIJE GRIJANJA<br />
Kad biste automobil vozili neprekidno 75.000 km bez servisa i zamjene dotrajalih<br />
dijelova, zacijelo biste ga potom mogli baciti (ako ne vozite rolls royce).<br />
Instalacija grijanja u ogrjevnoj sezoni odradi prosjecno 1500 sati bas kao automobil<br />
koji uz brzinu od 50 krn/h za 1500 sati prijede oko 75.000 km. No, prisjetite<br />
se, na automobil sigurno niste zaboravili, a sto ste kroz to vrijeme napravili na<br />
kotlu iIi drugom sistemu za grijanje<br />
Mnogi u kotlovnicu ulaze tek kad pocne sezona grijanja, mada je istini za volju<br />
taj sistem i pouzdaniji i vjerojatno bolji negoli kvaliteta nasih automobila. No,<br />
nemojte se zavaravati da se na sistemu grijanja nema sto pokvariti, jer on nije<br />
bas tako jednostavan. Bolje ga je redovno odrzavati, negoli uoci zime traziti<br />
majstora. Tada su majstori obicno rasprodani pa umjesto nuzno potrebnog rezervnog<br />
dijela morate kupiti cijeli novi sklop.<br />
Za redovno odrzavanje potrebno je vise paznje, cesce ciscenje i redovita kontrola<br />
pa do kvara nece ni doci, a pritom cete znatno ustedjeti na troskovima grijanja<br />
jer iskustvo pokazuje da je izmedu neispravnog i nepotpunog procesa izgaranja u<br />
odnosu na kvalitetno podesen uredaj za izgaranje goriva razJika i do 20 posta u<br />
potrosnji energenata. S obzirom na visoku cijenu energije svaki takav zahvat kosta<br />
znatno manje nego sto su konacni efekti ustede. Evo primjera za ilustraciju.<br />
ODRZAVANJE PLAMENIKA<br />
Zbog necistoce i neredovitog ciscenja plamenika i kotlovnice na pretlacnorn<br />
plameniku pregorio je elektromotor radijaJnog ventilatora. To se najcesce dogada<br />
uoci ogrjevne sezone, a kod nas se mogu nabaviti plamenici raznih vrsta nekolicine<br />
proizvodaca, Kad upalite grijanje ono radi nekoliko dana, a onda sejavi pojacani<br />
zvuk da bi nakon toga plamenik ostao blokiran i grijanja vise nema. Kad otvorite<br />
sklop plamenika primijetit cete obilje prasine na svim dijelovima. Zrak za proces<br />
sagorijevanja goriva ulazi u loziste iz kotlovnice koja je obicno zakrcena starim<br />
stvarima, sanducima i bacvama, pa je taJog prasine na vitalnim eJementima<br />
plamenika slika vaseg odnosa prema kotlovnici. Radijalni ventilator punje prasine<br />
bas kao i svi ostali elementi. S lopatica ventilatora treba skinuti hrpu prasine.<br />
Rotor opterecen prljavstinorn ne moze dobavljati u loziste potrebnu kolicinu zraka<br />
nuznu za potpuno (stehiometrijsko) izgaranje pa je proces sagorijevanja vrlo los<br />
i nepotpun sto zacijelo izaziva i povecanu potrosnju goriva. Kad dodatni teret<br />
na ventilatoru postane pretezak, pregori elektromotor.<br />
Svakl p/amenik na kot/u<br />
za centra/no grijanje ima<br />
ventilator kojim se u<br />
/ozi~te tjera zrak potreban<br />
za proces izgaranja.<br />
GRIJANJE 159
________ODRZAVANJE INSTALACIJE GRIJANJA<br />
_<br />
Loiiite kotla treba dobro i<br />
detaljno oCistiti prije ogrjevne<br />
sezone.<br />
-"f<br />
1$$i :~ ~'$~::>'~~~ "" .S\ Ol~ ~ r ':%,~ :::::, l :::x<br />
eq ~ i ~ § ,~:i. *K t ~~ :W :: ~:~<br />
iW'O-J ~ 1 ~rt .<br />
-<br />
~'h:::n.l' hlh<br />
Da je plarnenik redovito odrzavan a prostorija kotlovnice uredna i cista do<br />
kvara ne bi ni doslo a za isti efekt grijanja kroz kvalitetno izgaranje utrosilo bi se<br />
manje goriva.<br />
Za sve takve plamenike koji rade na pretlak (pretlacni plarnenici) bilo na lozivo<br />
ulje ili plin, kotlovnicu treba redovito cistiti i uredno odrzavati. I kod tzv . atmosferskih<br />
lozista kao kod plinskih aparata i kornbi-uredaja vazno je da nema prasine<br />
no oni su obiono srnjesteni u stanu gdje je mnogo urednije. Zrak potreban za proces<br />
sagorijevanja u njihovom sistemu uzima se slobodno iz okolne atmosfere, a nema<br />
niti ventilator,a pa je talozenje manje.<br />
CISCENJE LOZISTA<br />
Kad otvorite vrata kotla zacijelo primjecujete razne taloge na stijenkama lozista.<br />
Ovisno 0 vrsti goriva, preostali produkti koji potpuno ne sagorijevaju taloze se na<br />
obodnim stijenkarna. Osim sto to nepovoljno dje luje na sam proces, talog na<br />
stijenkama je zapravo dodatni izolator.<br />
Ispitivanja su pokazala da 1 mm takvog taloga povecava utrosak goriva za 3<br />
posto. Uzmemo li u obzir i ostale gubitke - povecanu temperaturu dimnih plinova,<br />
dodatni gubici kroz dimnjak - jasno je koliko kosta nemar i nebriga 0 instalaciji<br />
grijanja. Zbog toga loziste kotla treba redovito Cistiti od taloga izgaranja sve<br />
do metalnog sjaja. Plin ostavlja najmanje taloga a ugljen najvise pa kotlove na<br />
kruto gorivo treba i cesce cistiti. Obavezno barem jednom poslije zime treba<br />
detaljno ocistiti cijelo loziste, a loziste na ugljen ponekad i nekoliko puta tokom<br />
zime. Loaista kotlova na kruto gorivo ili kod raznih peci puna su raznih prolaza<br />
za dimne plinove pa za detaljno Ciscenje treba dosta truda i vjestine.<br />
Mehanicko ciScenje treba obaviti nekim metalnim ostrirn predmetom kao sto<br />
su razni sjekaci i izvijaci, te celicnorn eetkom a na kraju sve nakupine izvadite iz<br />
lozista, kako biste ga oprali i nekirn kemijskim sredstvom. Kod nas se tesko dolazi<br />
do tekucina za kemijsko Ciscenje, mada se nesto rnoze nabaviti preko konsignacija<br />
To su sredstva pod komercijalnim nazivima PATALUX, FAUCH, SOTIN i sl, a<br />
ima ih za sve vrste goriva. Razlikuju se tekucine za ciscenje taloga kod krutog,<br />
plinovitog i tekuceg goriva. Pakiraju se u plasticne boce od litre sa strcaljkorn da<br />
bi se tekucina jednakomjerno rasprsila po svim stijenkama lozista. Nakon toga<br />
treba ukljuciti grijanje i svi ce talozi polako sagorjeti. Ta sredstva otapaju skupljene<br />
taloge i snizavaju im tocku izgaranja na oko 400·C pa u toku procesa izgaranja u<br />
lozistu osim osnovnog energenta izgara i talog.<br />
I (<br />
n<br />
ze<br />
' i:<br />
Oii<br />
Loziste<br />
~~~<br />
,"<br />
~~ ij<br />
'<br />
_..<br />
.x:<br />
--<br />
,<br />
,<br />
,I<br />
Ii<br />
11l<br />
'c II<br />
I<br />
"<br />
E<br />
i5<br />
A'<br />
J.1l ,<br />
. ' ' .<br />
'.'<br />
..<br />
1<br />
.' "<br />
:<br />
.' '<br />
'.<br />
. . . . ... .<br />
, ..<br />
..<br />
..<br />
t:':.:/:. ~ :: ::~ . : :<br />
Zrak /z kotlovn/ce ulaz/<br />
u lozi~te kroz plamenik.<br />
,"<br />
!(<br />
' il<br />
r<br />
160 GRIJANJE
__________ODRZAVANJE INSTALAClJE GRIJANJA<br />
_<br />
Postoje razna kemijska<br />
sredstva za ti~cenje<br />
toztst».<br />
NE ZABORAVITE DIMNJACARA. Osim lozista i kotlovnice vrloje vazno da<br />
i dimnjak bude redovito Ciscen. Treba priznati da danas tom neatraktivnom poslu<br />
nije dana prava karakteristika, jer dimnjacarev posao nije sarno Ciscenje. U<br />
zemljama gdje se pazi na potrosnju goriva dirnnjacari osim dimnjaka ciste i lozista,<br />
te mjernim instrumentima ocjenjuju kvalitetu izgaranja u kotlu, No, i bez toga<br />
svake godine barem jedanput treba servisirati plamenik. Nakon podesavanja<br />
ornjera zraka i goriva zatim eiscenja vitalnih dijelova serviser ce provjeriti rezultat<br />
svoga rada posebnim mjernim instrumentirna.<br />
Nakon ovog cjelokupnog zahvata, mjerenja CO 2<br />
, zacadenja i temperature<br />
dimnih plinova zacijelo ce i stupanj iskoristivosti na uredaju biti vrlo visok a to je<br />
ponekad utrosak i do 20 posta manje energije uz isti toplinski efekt.<br />
Nismo vas zamarali raznim podacima i propisima vezanirn za ovo podrucje.<br />
Uputili smo vas kako treba odrzavati sistem grijanja, jer ako je za eovjeka cistoca<br />
pola zdravlja, primijenimo li tu poslovicu na sistern grijanja mozemo reci da je<br />
cistoca u kotlovnici pola stednje na gorivu.<br />
NEMA OPASNOSTI OD KAMENCA. Sistem grijanja se jednom napuni<br />
vodom i ta voda u njemu neprekidno cirkulira. Tvrde tvari iz vode vee su se istalozile<br />
i nerna daljnjeg talozenja kamenca. Isto je i s korozijom. Voda je ispustila<br />
svoj kisik i proces korozije je zaustavljen jer je to zatvoreni sistem i ne dolazi uvijek<br />
nova voda koja bi nanovo talozila kamenac ili odavala kisik te tako uzrokovala<br />
koroziju. To znaci da u zatvorenom sistemu centralnog grijanja nema potrebe za<br />
ispiranjem i Ciseenjem kamenca jer ga u sistemu nema. Zbog toga ne treba sistern<br />
bez potrebe prazniti i puniti. Ako negdje propusta, to mjesto zabrtvite i nemojte<br />
vise sistem dopunjavati, jer se na taj nacin unosi previse nove vode.<br />
PREPRAVCI I BRTVLJENJA. Ako ste nesto namjeravaIi prepraviti preko<br />
ljeta nastojte to uciniti jednim zahvatom. Preinake, ugradnju termostatskih<br />
ventila, novih radijatora i slicno obavite odjednom i nastojte da sistem ne ostane<br />
prazan. U samom zraku ima vise kisika negoli u vodi koja ude u sistern pa je tada<br />
proces korozije intenzivniji.<br />
• KAKO PUNITI<br />
Najeesca je greska da se na ispusnu mjedenu slavinu, koja nam sluzi za punjenje<br />
i praznjenje, jednostavno navuce plasticno crijevo i prikljuci na vodovodnu instalaciju<br />
te otvori dovod vode u sistem.<br />
GRIJANJE 161
Uvljek nakon popravka,<br />
barem jednom u sezonl,<br />
treba Izmjeritll regul/ratl<br />
kvalitetno izgaranje I to<br />
tako da je CO 2<br />
mlnimalno<br />
9-postotno za~adenje<br />
maksimalno 2 (po<br />
BACHARADU)<br />
temperatura makslma/no<br />
180· (temperatura Izlaznih<br />
plinova §to nila ali da ne<br />
dode do ro§enja).<br />
i<br />
I<br />
I<br />
I<br />
~<br />
Na taj nacin u sistcrn osirn vodp ut.isk uj orno i say zrak koji je bio u crijevu. Uslijed<br />
toga pojavljuje se prelijavanje vode i zuborenje pa sistern moramo ucestalo<br />
odzraciva ti.<br />
Stoga prije punjenja sistema crijevo treba potpuno napuniti vodom i tek ga tada<br />
prikljueit.i na radijator i vodovodnu slavinu.<br />
Mjedene ispusne slavine koje sluze za punjenje sistema obicno se nalaze na<br />
najnizern mjestu u instalaciji iIi na kotlu, ami preporucujerno da koristite onu na<br />
najnizern mjestu instalacije. Odvrnite poklopac na lancicu i pritegnite mjedeni<br />
tuljac na koji eete navuci crijevo. Pozeljno je da to crijevo bude trajno pricvrsceno<br />
na jednorn mjestu instalacije grijanja.<br />
Njega nije dovoljno sarno navuci na konusni dio slavine vee ga treba i pritegnuti<br />
nekom obujmicorn kako nakon otvaranja slavine ne bismo izazvali poplavu<br />
u stanu iIi kotlovnici. Na isti nacin najbolje je pricvrstiti i crijevo na drugoj strani<br />
tj. na mjestu gdje je vodovodni prikljucak. Zakretanjem cetverobridne glave za<br />
90· slavina se otvara. Na gornjoj strani te glave je jedan zarez koji pokazuje smjer<br />
otvorenosti slavine pa se i po njemu mozete ravnati.<br />
Kad otvorite slavinu, otvorite i dovod vode u sistem i gledajte na manometar<br />
dok on ne pokaze zeljenu visinu razine vode u instalaciji. Nakon punjenja zatvorite<br />
obje slavine, a ako skidate crijevo 5 mjedene ispusne slavine tada pre<br />
II II,<br />
i<br />
I<br />
I ;I<br />
1'. :<br />
\ T<br />
zr<br />
;)1<br />
n<br />
162 GRIJANJE<br />
Prlje punjenja sistema<br />
crijevo treba napuniti<br />
vodom.
~ .<br />
__________ODRZAVANJE INSTALACIJE GRIJANJA<br />
_<br />
+<br />
:<br />
J: '\<br />
, i<br />
, ~<br />
-- -<br />
:<br />
I<br />
:<br />
I<br />
i<br />
I<br />
i<br />
. ~ i<br />
il!.B<br />
I<br />
T<br />
- V -<br />
Razvodna mrela i prik/jutci<br />
sistema centra/nog grijanja<br />
moraju bit! tako izvedeni da zrak<br />
mole prirodno isptlvet! na<br />
najvi!;em mjestu!<br />
~<br />
porucujerno da ponovo pritegnete onaj poklopac na lancicu i pripadajucu brtvu<br />
kako biste sprijecili kapanje vode .<br />
• KOLIKI JE PRITISAK<br />
Najcesce je pitanje: kako sazriati ima Ii u sistemu dovoljno vode i koliki pritisak<br />
mora biti. Ako smo prethodno rekli da sistem mora biti pun onda smo vee<br />
odredili osnovnu cinjenicu koju treba prevesti na stvarne velicine kako bismo ih<br />
mogli postovati.<br />
Da bi sistem bio pun u njemu treba biti toliko vode da je i u najvisern radijatoru<br />
sve potopljeno i da ima jos nesto za rezervu. Ukoliko se manometar, kojim mje rimo<br />
pritisak u sistemu, nalazi u kotlovnici tada na njemu mora biti toliki tlak da<br />
je sva instalacija potopljena odnosno daje taj tlak visi od visinske razlike od tocke<br />
mjerenja do najvise tocke sistema. Ako je kuca npr. dvokatna, tada je najvisi<br />
radijator za priblizno 6 m visi od kotlovnice pa na manometru mora biti tlak od<br />
najmanje 6 m vodenog stupca ili 6 m v.s. ili 0,6 atp ili 0,6 bara. Zelimo Ii biti sigurni<br />
da je takav sistern potopljen, najbolje je da pritisak u njemu bude oko 1 bar, a to<br />
znaci da je visina vode u sistemu 10 m. To je ujedno garancija da je sistern doista<br />
pun i potopljen.<br />
• KAKO ODZRACIVATI<br />
Cuje li se u sistemu centralnog grijanja neko buckanje ili zuborenje, krajnje je<br />
vrijeme da ga odzracite. Ponekad cete primijetiti da radijatori nisu potpuno jednako<br />
topli po visini iIi je dio nasuprot prikljucku gotovo hladan, sto je takoder znak da<br />
ga treba odzraciti. Ako je radijator hladniji ili potpuno hladan, znaci da je pun<br />
zraka koji sprecava prijenos topline.<br />
Svaka ispravno izvedena instalacija grijanja ima takve nagibe na razvodnoj<br />
mrezi i radijatorskim prikljuccima daje rnoguce prirodno odzracivanje tj. zrak moze<br />
prirodno isplivati na najvisern mjestu instalacije. Tako se na tim mjestima obieno<br />
nalaze odzracni ventili koji mogu biti automatski iIi rnehanicki. Upozoravamo vas<br />
da prije odzracivanja pogledate u kojem je smjeru okrenut onaj otvor kroz koji ce<br />
nakon zraka iscuriti i malo vode pa to mjesto zastitite jer taje voda obicno i malo<br />
prljava.<br />
Kod automatskih ventila s plovkom zrak bi trebao sam isplivati iz sistema,<br />
no ponekad treba malo pritisnuti iglicu plovka koji se uslijed prljavstine moze<br />
malo ulijeniti i zaglaviti. Neki se ventili mogu otvoriti sarno pomocu kljucica, pa<br />
yam preporueujerno da ga dobro cuvate, jer bez njega ce tesko ici. Ukoliko ventil<br />
negdje propusta najbolje je zamijeniti ga jer daljnje pritezanje nece sprijeciti<br />
popustanje.<br />
Napomena: Ne dirajte i ne upustajte se u one poslove i postupke u k oje niste<br />
GRIJANJE t 63
________ODRZAVANJE INSTALACIJE GRIJANJA<br />
_<br />
upuceni, Ako ste vee i odlucili odzracrti i napuniti sistem to nije razlog da dirate<br />
vent.ile, slavine, automatiku, crpku, Moze yam se dogcditi (a to je prilicno cest<br />
slucaj) ako zelite dokraja ukljuciti grijanje radijatora, odvrtanjem prigusnog<br />
ventila na povratnom prikljucku radijatora da ventil izleti van i potpuno poplavi<br />
cijeli stan, jer se voda ne rnoze zaustaviti.<br />
RACIONALIZIRAJTE UTROSAK ENERGIJE<br />
Ugraclnjom boljeg sistema regulacije rnoze se ustedjeti znatna energija. Prije<br />
svega ugradnjom termostatskih ventila, sobnog termostata sa satnim<br />
mehanizmom, kompletnog programatora za automatsku regulaciju temperature<br />
polaznog voda sistema s mogucnoscu programiranja rada sistema za cije li tjedan<br />
unaprijed i s1. Iskustva pokazuju da se na trzistu pojavJjuju i nove verzije kctlova<br />
koji mnogo bolje iskoristavaju energiju goriva pa ako je stari kotao dotrajao kupite<br />
onaj koji ima bolji stupanj djelovanja. Izbjegavajte univerzalne verzije kotlova jer<br />
imaju manji koeficijent iskcristivosti.<br />
Ako tek gradite kucu najbolje cete ustedjeti ako izvedete kvalitetnu toplinsku<br />
fasadu s nekim dobrim izolatororn (rnineralna vuna, stir opor i sl.) , Takve fasade<br />
stede i do 40 posta goriva pa se za relativno kratko vrijerne i isplate. Tako sagradene<br />
kuce trebaju rnanje r adijatore, manje kotlove, manje spr emnik e za gorivo sto sve<br />
bitno pridonosi jeftinijem pogonu uz ugodniji osjecaj komfora.<br />
UGRADITE SOLARNI SISTEM. Kod nas postoji niz kvalitctnih proizvcdaea<br />
solarne opreme pa yam preporucujerno, ako imate novca, da pcl ako nabavljate<br />
pojedine dijelove solarnog sistema. 'I'esko je odmah nabaviti sve ali za pocetak<br />
nabavite solarni spremnik i spojite g a na sistem preko Jjeta. Slijcde ce sezone iIi<br />
kada to budu dozvoJjavaJe priJike nabavite soJarne k oJcktore i za slij edcce Jjeto<br />
osigurajte pripremu potrosne tople vode na sunce.<br />
Takvi se sistemi ovisno 0 geografskoj Jokaciji isplate za 5 do 8 godina. Ako imate<br />
priliku poloaite instalaciju za buduci solarni sistem, a onda poJako nabavJjajte<br />
dijelove.<br />
I<br />
YUCOM<br />
Zagreb,<br />
.<br />
Flajpanova 5,<br />
tel. (041 )519-471,<br />
--- :l<br />
PROIZVODI<br />
324-028,<br />
~-NASEM-'FRZIS'l' !<br />
telefaks (041)519-471<br />
KOMPJUTORI ZA ANALIZU DIMNIH PLINOVA<br />
['reds/all/jan ie nove generaf.'ije analiza/ora<br />
dimnog {Jlina ECOM:<br />
Vrlo suvrcmcni, tcrncljcni na<br />
mikroproccsorima, poipuno prcnosivi.<br />
Analizatori rnogu zadovoljiti svc<br />
primjcn c od ruiinskog odrzavanja kotla i<br />
scrvisiranja do najfinijih ispitivanja i<br />
zahtjcva razvoja. Svaki model projcktiran<br />
je za visoku tocnost i jcdnostavnu<br />
upotrcbu s ugradcnorn samodijagnostikom<br />
i samobazd arcnjcrn.<br />
Analizator je take koncipiran da se ne<br />
mogu ostctiti njcgovi vitalni dijclovi a<br />
usto jc osigurano tocno ocitavanjc.<br />
M ogucnos/ m;erenia temperature<br />
0 2' CO 2, S02' NO, No" C, H" podilaka,<br />
razlike tlaka, prcticka zraka,<br />
zagadenja okol inc i stupnja djclovanja,<br />
STALNOM KONTROLOM PROCESA SAGORIJ EVANJA<br />
STEDITE GORIVO
9<br />
\<br />
..<br />
DIMNJACI<br />
I<br />
Dimnjaci su vazan element naseg zivotnog prostora. Bez obzira kako se gri pri<br />
jemo, imamo li najbolje ih najjednostavnije rjesenje, uvijek nam je potreban<br />
dimnjak. Cak i oni koji nemaju svoj sistem grijanja bilo da su prikljuceni na<br />
odr<br />
kotlovnicu u objektu ili preko sistema daljinskog grijanja na toplanu i nemaju<br />
n ar<br />
lokalni izvor topline s procesom sagorijevanja u svom stanu, ipak ovise 0 nekom<br />
dirr<br />
Svaki dimnjak dok se ne zagrije dirnnjaku koji je ponekad visok i do 200 metara. Dakle, slobodno se moze reci <br />
ob<br />
slabije uuce, ali nakon toga nema tople zime bez dobrog dimnjaka.<br />
i Z ~<br />
mora dobro [unkcionirati A sto je, zapravo, dimnjak<br />
U nekim krajevima je ukras kuce - prisjetimo se gradica uz obalu ciji su krovovi<br />
nacickani raznoraznim dimnjacima koji rese starinske kuce (poznati dimnjaci<br />
Rovinja), a u nekim nasirn krajevima dimnjaka uopce nema! Na starim kucarna<br />
u okolici Slavonske Pozege jos se nadu kuce koje imaju sarno tamne mrlje po krovu,<br />
a izmedu crijepova u zimskim danima izlazi dim. Kazu da se nekad davno u ovim<br />
krajevima naplacivao danak feudalnom vlasniku prema broju dimnjaka. Nije ni<br />
eudo sto su dovitljivi seljaci radije imali pun tavan dima negoli da grade dimnjake<br />
- _..<br />
i placaju na to porez. I to je s oba aspekta razumljivo,jer pokazuje kako se staleski<br />
i materijalni polozaj reflektirao kroz dimnjak, a ujedno govori da je bitno,<br />
direktno i posredno utjecao na financijske izdatke. Danas to ima takoder veliku<br />
tezinu, jer energija je skupa, a veci dio energije upravo se gubi kroz dimnjak.<br />
Zelimo li danas imati dimnjak a placati sto je moguce manje, dimnjak mora biti<br />
- .1 •<br />
kvalitetan. Dimnjak je dakle vert.ikalni kanal u zgradi ili izvan zgrade, koji sluzi<br />
za odvod plinova nastalih sagorijevanjem krutog, tekuceg ili plinskog goriva u - s<br />
jednom iii vise lozista u slobodnu atmosferu. Kanal veceg ili manjeg presjeka koji<br />
spaja loziste i dimnjak, a obicno je pod nekim nagibom, zove se dimni prikljucak.<br />
Kako ne postoje standardi koji bi precizirali sve vitalne stvari mi cemo iz tehnickih<br />
uvjeta za izgradnju dimnjaka citirati one najzanimljivije odredbe kao npr:<br />
CISCENJE DIMNJAKA. Prema zakonskim odredbama, u stambenim<br />
zgradama i stanovima, dirnnjacari moraju obavezno cistiti:<br />
• dirnnjake i spojne dimovodne kanale<br />
:: <br />
• uredaje za centralno grijanje i etazno grijanje na kruta i tekuca goriva<br />
• stednjake i peci na kruto i tekuce gorivo<br />
Obavezno ciseenje obuhvaca i ispaljivanje dimnjaka. Zanimljivoje napomenuti<br />
da ne treba cistiti dimnjake na koje nisu prikljucene peci ako su otvori za prikljucke<br />
propisno sazidani, zatim dimnjake u zgradama koje se zagrijavaju elektricnorn<br />
energijom ili su prikljucerie na gradsku toplanu. Zatim, ne treba Cistiti ni kaljeve<br />
peci te plinske i elektricne peci i stednjake. Gradani su duzni obavijestiti ovlastenog<br />
dimnjacara 0 broju i vrsti peci koje se loze u sezoni grijanja, te mu dozvoliti i<br />
omoguciti kontrolu i ciscenje radnim danom od 6 do 18 sati.<br />
ROKOVI CISCENJA I KONTROLE. Za sezonu grijanja propisani su slijedeci<br />
rokovi:<br />
• svaki mjesec ciste se dimnjaci i spojni dimovodni kanali na koje su prikljuceni<br />
uredaji za centralno grijanje kapaciteta od 58 kW (50.000 kcallh) na kruta i tekuca<br />
goriva<br />
• svaki mjesec - dimnjaci i spojni dimovodni kanali na koje su prikljuceni<br />
stednjaci i peci na kruta i tekuca goriva<br />
• svaki mjesec - stednjaci i peci na kruta i tekuca goriva.<br />
Sezona grijanja traje od 1. rujna do 30. lipnja sto znaci da u to vrijeme treba<br />
redovito cistiti i kontrolirati dimnjake i peci, a izvan te sezone treba cistiti sabirace<br />
cade, pregledati ispravnost dimnjaka i lozista te ispaljivati dimnjake.<br />
Dimnjake na koje su prikljucena plinska lozista obavezno treba kontrolirati<br />
dvaput godisnje (za loz ista do opterecenja najvise 87 kW - 75.000 kcal/h). Ova<br />
kontrola predvida pregled presjeka dimnjaka, dimovodne cijevi, vjetrobrana te broj,<br />
vrstu i raspored prikljucenih plinskih lozista. Ako se pri ovoj kontroli ustanovi<br />
da je dimnjak prljav, ovlasteni dimnjacar duzan ga je ocistiti od dimovodnog<br />
nastavka plinskog lozista do vrha i vjetrobrana.<br />
t 66 GRIJANJE s·<br />
ili I<br />
guc<br />
slu:
_____________________DIMNJACI<br />
_<br />
Ako pri kontroli plinskog lozista i dimovodnog objekta dimnjacar uoci ostecenje<br />
iIi pak da je loziste nepropisno prikljuceno, duzan je odmah zabraniti i onemoguciti<br />
lcz.enje plinom. 0 tom mora obavijestiti distributera plina kao i opcinsku<br />
sluzbu nadleznu za komunalne poslove.<br />
Propisima je odredeno i odlaganje cade, nacin ispaljivanja dimnjaka, nadzor<br />
pri izgradnji te obavezno izdavanje dozvole za upotrebu novog lozista no te su nam<br />
odredbe vee dobro poznate.<br />
KAKO OSIGURATI ISPRAVNOST DIMOVODNIH INSTALACIJA Dobro<br />
nam je poznato da je najcesci uzrok pozara upravo nemar i neredovito odrzavanje<br />
dimnih instalacija. Zakonodavae obavezuje svakog vlasnika iIi korisnika na<br />
obavezno ciscenje dimnjaka kako bi se sprijecila drustvena steta, eksplozije, pozari<br />
i zagadivanje okoliee. Cak je propisana i kazna za ometanje dirnnjacara u<br />
obavljanju posla. Postoji eak i klauzula koja kaze da se ponudena usluga ovlastenog<br />
dimnjacara u roku predvidenorn navedenim odlukama smatra izvrsenorn i naplativom,<br />
ako korisnik odbije i ne dozvoli dimnjacaru da obavi svoj posao.<br />
Dakle, mnogo je pametnije dogovoriti se s dirnnjacarom, jer uslugu ionako treba<br />
platiti au zajednickorn je interesu da se otkloni eventualna opasnost. Ako yam se<br />
dimnjacar dugo ne javlja, potrazite ga sami, a ako je krajnje vrijeme zasucite<br />
rukave i prihvatite se ciscenja.<br />
Postoje kaznene odredbe i za dimnjacara, Prema iskustvu grada Zagreba, ovoj<br />
se djelatnosti ne pridaje dovoljno paznje. U rnnogim predjelima gdje se grije i kuha<br />
na plin, dimnjaear je prava rijetkost. Cak i redovito godisnje ispaljivanje dimnjaka<br />
rijetko se provodi. A to je vrlo delikatan posao i ponekad traje nekoliko sati dok<br />
say talog ne izgori a pritom treba obavezno obavijestiti i vatrogasee, kako bi se<br />
sprijecio eventualni pozar. Ako uvodite plin, bez dirnnjacarskog atesta i strucnog<br />
misljenja nema ni suglasnosti za prikljucenje plinskog trosila.jer ako se neispravno<br />
postavi plinski aparat iIi pee, moze doci do pozara iIi trovanja plinom.<br />
Zato dirnnjacar na krovu nije sarno ilustraeija nekadasnjih rornanticarskih<br />
vremena nego i ozbiljan podsjetnik da sarno cist dimnjak i ispravna pee mogu<br />
pruziti sigurnu i ugodnu toplinu doma.<br />
MATERIJAL. Materijal za dimnjake i dimovodne prikljucke mora biti nesagoriv<br />
i otporan na visoke temper ature, nepropustan za plinove i kondenzate, koji<br />
nastaju sagorijevanjem krutih, tekucih i plinskih goriva, ispaljivanjem iii pozarorn<br />
dimnjaka, otporan protiv kemijskog djelovanja produkata sagorijevanja, dovoljno<br />
cvrst za mehanicka naprezanja i dobar toplinski izolator.<br />
Koefieijent prolaza topline mora odgovarati toplinskoj zast.iti dimnjaka:<br />
• za vanjsku stijenku dimnjaka smjestenu u vanjskom zidu iIi za stijenke<br />
slobodno stojecih dimnjaka u zidu od opeke 38 em,<br />
• za vanjsku stijenku prema negrijanom zatvorenom prolazu ili stubistu u zidu<br />
od opeke 25 em,<br />
• za stijenku prema grijanom prostoru, kod dimnjaka presjeka ispod 300 ern"<br />
u zidu od opeke 25 em .<br />
Ovo je inaee podatak kojim se osigurava pri izgradnji klasicnih zidanih<br />
dimnjaka dobra toplinska izolaeija samog dimnjaka. Moramo priznati da ovo<br />
rijetko postujerno i to je uglavnom razlog niza problema koji se u dimnjaku<br />
pojavljuju.<br />
Koji ce se materijal upotrijebiti za izvedbu dimnjaka ovisi 0 vrsti i velieini lozista,<br />
odnosno 0 temperaturi koja se stvara u tom lozistu.<br />
Za izvedbu dimnjaka dolaze u obzir slijedeci materijali:<br />
• obicna opeka marke minimum 150<br />
• normalna sarnotna opeka<br />
• sarnotni kiselootporni materijal u formatima,<br />
• gotovi speeijalni dimnjacki elementi.<br />
Obicna opeka moze se upotrijebiti za izvedbu dimnjaka normalnih manjih<br />
lozista, a debljina stijenki i pregrada ne smije biti manja od 12 em. Suplja i porozna<br />
opeka, kao i ostali porozni i propusni materijal ne smiju se upotrijebiti za<br />
gradnju dimnjaka.<br />
Upotreba gotovih dirnnjackih elemenata dozvoljava se, ako njihova svojstva<br />
Prije agrjevne sezane<br />
pregIedajte dimni prikiiuiak i<br />
dimnjak, ocistite taloge,<br />
oiooriteuraiaica i naprauite<br />
vizueinu kontrolu,<br />
• Sprijeiite ispustan]e iIi<br />
nekonirolirano istjecanje vade<br />
iz sistema grijanja.<br />
GRIJANJE t 61
________ DIMNJACI<br />
_<br />
t:l> ·W'~.~ Ph::<<br />
-<br />
odgovaraju zahtjevu za dobru toplinsku izclaciju te potrebnoj cvrstoCi i nepropusnosti<br />
materijala, sto treba biti potvrdeno atestorn ustanove, koja se bavi takvirn<br />
ispitivanjem.<br />
Nasi tehnicki uvjeti kazu da se lirnani dirnnjaci mogu podizati kod sarnostojecih<br />
zanatskih i malih industrijskih pogona, kao i kod malih privremenih objekata,<br />
mada se u svijetu ovakva vrst dimnjaka sve vise primjenjuje. Jasno, to su izvedbe<br />
od visokolegiranog austenitnog nehrdajuceg celika otpornog na sve agresivne<br />
spojeve i s dobrom dodatnom topIinskom izolacijom, pa i velike toplane, proizvodni<br />
pogoni i slicno, irnaju takve metalne-Iirnene dimnjake.<br />
KONSTRUKTIVNA IZVEDBA. Presjek dirnnjaka i dimovodnih prikljucaka:<br />
• svijetli presjek dimnjaka mora biti takvih dirnenzija da osigurava dobar potlak<br />
i potpuno izgaranje goriva u Iozistu s obzirom na vrstu lozista i goriva, ternperaturu<br />
sagorjeIih plinova i korisnu visinu dirnnjaka. Kod vecih lozista treba<br />
svijetli presjek kao i visinu dirnnjaka dokazati proracunom, Presjek dimnjaka mora<br />
biti u cijeloj visini jednak.<br />
Prema velicini svijetlog presjeka razIikuju se:<br />
• uski dirnnjaci okruglog, kvadraticnog Ili pacetvorinastog presjeka, najmanje<br />
velicine 015 em iIi 14/14 em . Na dimnjak ove najmanje velicine smiju se pripojiti<br />
najvise tri sobne peci iIi jedna sobna pee i jedan stednjak na istom katu. Za svako<br />
daljnje Ioziste mora se povecati presjek dimnjaka za 80 em", Kod pacetvorinastcg<br />
presjeka odnos straniea ne moze biti veci od 1:1,5.<br />
• siroki (prolazni) dirnnjaci, svijetlog presjeka najmanje 45/50 em .<br />
Svijetli presjek dimovodnog prikljucka obicnih sobnih peri ne moze biti manji<br />
od 10/10 em.<br />
Dimovodni prikljucci vecih lozista moraju imati svijetli presjek 25 posta veri<br />
od presjeka dimnjaka, a uspon irn ne smije biti manji od 3 posto.<br />
Dimovodni prikljucci moraju bi ti izvedeni od nesagorivog materijaIa, postojanog<br />
oblika i zasticeni od korozije. Izraduju se od azbest-eementa, alurninijskoga,<br />
mjedenog, bakrenog iIi celicnog lima odgovarajucih kvaIiteta. Minirnalne debIjine<br />
stijenki su:<br />
• 7 mm za cijevi od azbest-eementa<br />
• 0,75 mm za Iimene eijevi promjera do 100 mm<br />
• 1 mm za Iimene eijevi promjera do 150 mm<br />
• 3 mm za Iimene eijevi promjera do 200 mm<br />
• 4 mm za Iimene cijevi promjera do 300 mm<br />
• 5 mm za Iimene eijevi promjera iznad 300 mm<br />
Plinski dimnjak-------~II<br />
Dimovodni priklju¢ak. ·<br />
Osigura¢ Slrujanja--<br />
Dimovodni nastavak~<br />
£'l t ~ *.1\.. e n.t.·:'S n "'~ se<br />
tP~ u~ lfN>~''>':C ' \h If'"$l<br />
S .::
_____________________DIMNJACI<br />
_<br />
Zbog efikasnog osiguranja odvodenja produkata sagorijevanja kod plinskih<br />
lozista s atmosferskim plamenieima (dakle, ona lozista koja nemaju ugradene pretlacne<br />
plamenike s ventilatorom) potrebnoje na dimovodnom prikljucku ugraditi<br />
osigurac strujanja koji sa svojim ejektorskim djelovanjem pomaze odvodenju produkata<br />
sagorijevanja u atmosferu. Svaka dimenzija - promjer dimovodnog<br />
prikljucka - mora imati i svoju razlicitu izvedbu tog osiguraca strujanja pa ga<br />
treba izvesti tocno prema podaeima.<br />
Visina dimnjaka:<br />
• Korisna visina dimnjaka mora biti tolika da omogucujs dovoljno strujanje i<br />
odvod plinova sagorijevanja i time pospjesuje izgaranje u lozistu, a da pritom nema<br />
opasnosti od pozara ili od zagadenja okoline dimom. Stoga dimnjake po mogucnosti<br />
treba voditi kroz najvise dijelove zgrade. Korisna visina dimnjaka za kruto i tekuce<br />
gorivo ne smije biti manja od 450 em, ali se preporucuje visa visina.<br />
• Dimnjake treba voditi u pravilu u grupama vertikalno od podruma do krova.<br />
Grlo dimnjaka blizu sljemena krova mora nadvisivati sljeme barem 30 em, a grlo<br />
n izih dimnjaka mora biti najmanje 100 em iznad krovne plohe, mjereno na gornjoj<br />
strani. Visina dirnnjak a na ravnom krovu treba da je najmanje 100 em ukoliko<br />
nema na krovu u neposrednoj blizini nadvisenja i nadogradnje.<br />
l'<br />
za horizontalni prikljucak<br />
ro----T-->l<br />
za vertikalni prikljutak<br />
l'<br />
i
________DIMNJACI<br />
_<br />
~<br />
~<br />
*O.50m<br />
do 1,50<br />
~ 1 1 LM'!r---liiIL---+-_-'<br />
E<br />
o<br />
"'.<br />
I~<br />
J<br />
0<br />
o.<br />
. ~ I<br />
Minimalna visina dimnjaka<br />
nad krovom.<br />
Visina KRUTO GORIVO PUN I TEKUCE GORIVO<br />
dimnjaka<br />
metara<br />
P-16<br />
Lozlste (kW)<br />
P-20<br />
Loziste (kW)<br />
P-16<br />
Loziste (kW)<br />
P-20<br />
Lozlste (kW)<br />
6 do 10 do 15 do15~ Jo 20<br />
7 20 25 25 30<br />
8 25 35 35 37<br />
9 30 50 43 60<br />
10 33 55 50 75<br />
11 37 65 55 85<br />
12 40 70 57 92<br />
13 33 75 60 100<br />
14 45 80 64 107<br />
15 46 85 66 111<br />
16 47 90 70 118<br />
17 50 93 72 121<br />
18 52 95 74 128<br />
19 54 100 75 131<br />
20 55 102 77 135<br />
Odredivanje presjeka<br />
dimnjaka.<br />
170 GRIJANJE<br />
Monlazni dimnjaci PANON koje proizvodi "Opeka" iz Osijeka mogu se nabaviti u dvije<br />
velieine promjera (16 i 20 mm) s oznakama P-16 i P·20. Vatrostalne cijevi umecu se u<br />
betonske omotece nakon utiskivanja polukruznih izolacijskih ptocs. U proizvodnom<br />
programu su nosive i zevrsne armiranobetonske ploce, dimonepropusna vrata,<br />
dilatacijski prsten, te priktiucc! za vretsscs i prikljucci za peel. Na vrh dimnjaka dolazi<br />
i originalni usmjerivac strujanja zraka. U tablici su prikazani odnosi visine dimnjaka,<br />
snage lozi~ta, vrste goriva i promjera dimnjaka PANON. Kao i kod ostalih vrsta<br />
monteznih dimnjaka gornji zevrsete« obzidan je za~titnom opekom.
____DIMNJACI<br />
_<br />
l<br />
'0<br />
15<br />
25 30 35 40<br />
40 45 50 55<br />
000<br />
'000<br />
900<br />
800<br />
700<br />
600<br />
20 C<br />
' 50<br />
'50<br />
90<br />
100 80 §~;;~rr~gmi~~~~~7-7<br />
70<br />
100<br />
90<br />
8 0<br />
70<br />
40<br />
35<br />
~.r;r<br />
30<br />
25<br />
60<br />
50<br />
45<br />
40<br />
.. 35<br />
30<br />
25<br />
5 10 15 20<br />
Radna vlslna dlmnjaka u m<br />
25 30 35 40 45 50 55<br />
'0 ' 5 20<br />
Radna vislna dlmn'aka u m<br />
25<br />
30<br />
35<br />
40<br />
45<br />
,I '<br />
50<br />
55<br />
- I<br />
BROJ PRIKLJUCAKA ZA LOZISTA NA SABIRNI DIMNJAK (DIN 18160 list 1 prosinac 1962).<br />
l.ozista natvrdo i tekuce gorivo<br />
Lczista naplin<br />
Promjer Svijetli Radna Ukupni • Broj • Broj Radna Ukupni Broj prikljucaka<br />
presjek visina instalirani prikljueaka prikliucaka visina inslalirani maksimalno<br />
kapacitet zamale zaetalno kapacitet<br />
Veliki grijaci Mali<br />
kW peci (do 9 grijanje maks. kW<br />
vode, sobne grijaci<br />
kW) komada<br />
peci, vode<br />
komada<br />
komada komada<br />
13,5 143 4,5 maks. maks.2 1 2 60 2 3<br />
22<br />
4 90 3 5<br />
6 90 4 6<br />
16 201 4,5 min. 12 min.3 2 2 105 3 5<br />
maks.36 maks.4 4 105 4 7<br />
6 145 5 8<br />
20 314 4,5 min 23 min.5 4 2 145 3 6<br />
maks.56<br />
4<br />
maks.8<br />
175 5 8<br />
6 200 7 12<br />
PODRUCJ E UPOTREBE t::::'Hmrtt: ::::n:: ::::UIiimrU:IIEmf:m::;::m':UmmImmrrmrII:f,tm:::mt :mm::mlM::,EttHl¥::f:::::::<br />
Dimnjaci sistema SCHIEDEL upotrebljavaju se za sve vrste goriva (tvrda, tekuca i plinovila) kao i za razlicite<br />
kapaeitete kotlova od 5 kW pa do 10.000 kW. Dirnnjaci a 13,5" 16 i e 20 em upotrebljavaju se kao sabirni<br />
dimnjaei s prikljuccirna u razlicitim etazama, sto predstavlja veliku ekonornicnost. Razmak izmedu dva<br />
prikijucka ne smije biti manji od 0,3 m, niti veci od 4 m. Visina od lozlsta posljednje psci do ispusta dimnjaka<br />
ne smije biti manja od 4,5 m, u suprotnom treba za posljednji prikljucak izvesti poseban dimnjak. Na istu<br />
vertikalu mogu se prikljuciti samo peci priblizno istog kapaeiteta . Ako se prikljucuju peel razlicitoq kapaciteta,<br />
rnoze doci do porernecaja pravilne funkeije dimnjaka. U ovakvim slucajevirna treba naizrnjenicno<br />
ukliucivati peel tako da istodobno funkeioniraju peel istoga kapaeiteta.<br />
Za dlmnjske SCHIEOEL<br />
vrijede ovakvi dijsqremi.<br />
Dimnjaci sa zsjeanlckim<br />
dimovodnim kana tomsabirni<br />
dimnjak.<br />
• Lijeva tablica za loiiste<br />
na plin vaii samo tada,<br />
ako su ugrac1eni automatski<br />
termick! zetvsreci, ako<br />
je vi~e od tri prikljucka na<br />
jednoj vertikali (DIN 18160<br />
list 1). Kad nema termlcklh<br />
zetverece, treba se<br />
pridriavati dijagrama<br />
DVGW-TRGI1972.<br />
Broj prikljucaka na sabirni<br />
dimnjak odrec1en je pod<br />
uvjetima da svi rade<br />
istodobno sto u praksi nije<br />
stuce]. Zato DIN norme<br />
18160 travanjlapril 1981.<br />
dozvoljavaju maksimalno<br />
3 prikljucka. Sve podatke i<br />
informacije 0 dimenzioniranju<br />
i broju prikljucaka<br />
po toj DIN normi moiete<br />
dobiti u IGM "Gradnja"<br />
Zalec.<br />
GRIJANJE 171
________DIMNJACI<br />
_<br />
Ovako izgleda dimnjak od<br />
gotovih elemenata.<br />
PRESJEK PRIKLJUtNOG I KONA~,NOG DIJELA DIMNJAKA<br />
VENTURIUS<br />
KROVNA PLOCA<br />
DILATACIJSKA FUGA<br />
2 mm/ - MINIMALNO 3 em<br />
DILATACIJSKA MANSETA<br />
OBZID S KLINKER - OPEKOM<br />
VANJSKI PLAST DIMNJAKA<br />
SAMOTNA CIJEV<br />
KONZOLNA PLOCA<br />
PREUZIMA TEZINU<br />
OBZIDA DO H = 3m<br />
-c<br />
:>(<br />
«....,<br />
z<br />
~<br />
Ci<br />
-c<br />
z<br />
(ii<br />
s<br />
«<br />
z<br />
Go<br />
::><br />
::.::<br />
::><br />
E<br />
c<br />
..:<br />
'"<br />
GORNJA VRATA ZA CISCENJE PO<br />
POTREBI<br />
ARMIRANOBETONSKI PLAST<br />
PREMA STATICKOM RACUNU<br />
VRPCA 00 MINERALNE VUNE<br />
FAZONSKI KOMAD ZA PRIKLJUCAK<br />
KOTLA (RA) = 80', 60, 45<br />
FAZONSKI KOMAD ZA PRIKLJUCAK<br />
KOTLA (RA) =60, 46<br />
POLIETILENSKA FOLlJA, KOJA SPRECAVA<br />
PRODOR CEMENTNOG MLlJEKA U IZOLACUU<br />
TERVOL PTP 120<br />
:,' :.<br />
r,.'<br />
.;."<br />
E<br />
u<br />
....<br />
_ _ _ _ __________________DIMNJACI<br />
_<br />
_<br />
Vjdar<br />
~Dim<br />
SANACIJA DIMNJAK A<br />
Mozda malo pretjerujemo s uspcredborn, ali lakse ce se shvatiti kad kazerno<br />
da mnogi dimnjaei zbog prehlade imaju hunjavieu, pa srnrcaju. Isejedak je vee<br />
degutantniji izraz, ali je prikladniji za opis. To su dimnjaei koji su za zimu suvise<br />
lako odjeveni irnaju premalu toplotnu izolaeiju, pa se dim u njima brzo hladi i brzo<br />
se kondenzira vlaga. Tako nastaje crnosrrieda tekuca masa koja trazi izlaz na sve<br />
strane. Dakako, ohladeni dim pri vrhu dimnjaka je teii i pritisce kao cep na nize<br />
toplije slojeve, koji onda pokusavaju izaci u stambeni prostor.<br />
Stoga klasican, dobro izveden dimnjak mora imati dobru toplinsku izolaeiju<br />
stijenki. Nekad su, to bile sarno opeke, a danas se za to vee primjenjuje i sloj termoizolaeijskog<br />
materijala. Svrha je da se zagrijani dim brzo ne ohladi vee kao topliji<br />
i laksi od vanjskog zraka juri u vis. Pogotovo ako su jos pritom glatke unutrasnje<br />
stijenke na koje se cada tesko hvata.<br />
Koji put takvi dimnjaei i predobro vuku. Sagori tako u tutanj i nepotrebno mnogo<br />
topline. Ali, i kad sasvim normalno vuku, trosak grijanja je velik. Otuda stalni<br />
pokusaji da se sto bolje iskoristi svako gorivo pa je tako nastalo niskotemperaturno<br />
loziste, koje omogucuje efikasno grijanje i s nizim temperaturama u dimovodu,<br />
uz posebne materijale dimnjaka koji su neprobojni za smolaste isejetke.<br />
No dimnjaei mogu oboljeti i zbog nekih drugih uzroka. Reeimo, greska moze<br />
biti i u pogresnorn prikljucivanju lczista. Suvremena gradevinska medieina vise<br />
nije bespornocna. Cak i starost dimnjaka nije vise neizljeciva bolest. Postoje sredstva<br />
i nacini koji ce od starea napraviti mladica. A sto je najbitnije - bez rusenja.<br />
KAKO OTKRITI BOLEST U svijet dimnjaka moiete uci jednim pogledom<br />
na vlastiti iIi susjedne krovove. Velika raznolikost u izgledu dimnjaka na prvi<br />
pogled zbunjuje. No, pazljivijern prornatracu nece prornaci detalji po kojimaje lako<br />
razlikovati bolesne od zdravih dimnjaka. U pitanju nisu sarno erne mrlje, ostecenja<br />
vidljivog dijela dimnjaka, ispueali zavrseci iIi tragovi cadi na fasadi zgrade.<br />
Dirnnjaci produzeni salonitnim eijevima - kako bi bolje vukli - u pravilu su uzrok<br />
velikih problema. Takvi dimnjaci najbolje mogu posluziti kao primjer na kojem<br />
csmo objasniti uzroke i simptome bolesti dimnjaka.<br />
Tanka salonitna cijev uzrokuje naglo ohladivanje dim nih plinova na gornjem,<br />
najosjetljivijern dijelu dimovodnog kanala, pa se pojavljuje obilan kondenzat koji<br />
se cijedi niz cijev i u donjem dijelu dirnnjaka prodire izrriedu opeka u zidovima<br />
stvarajuci tamne smrdljive mrlje. Usprkos dodatnoj visini dirnnjak slabije vuce.<br />
Stvaranje kondenzata pojacat ce se i pri promjeni goriva. Prijede Ii se s krutih<br />
goriva na lozenje plinom, pojacano stvaranje kondenzata otapat ce cadu na unu<br />
IGM "Gradnja" talec<br />
proizvodi po Jicenci<br />
SCHIEDEL salonitne<br />
stitnike za otvore<br />
dimnjaka VENTURJUS<br />
SW. Rijec je 0 salonitnom<br />
dlsku koji se pomocu<br />
mjedenih nogu pricvrscu]«<br />
iznad otvora dimnjaka.<br />
Zahvaljujuci svom obJiku,<br />
disk pri strujanju zraka<br />
preko dimnjaka izaziva<br />
tzv. venturiefekt pri kojem<br />
na otvoru dimovodnog<br />
kanala nastaje dodatni<br />
potlak i ubrzano strujanje<br />
dimnih plinova. Osim sto<br />
pospjesuju strujanje<br />
dimnih plinova, ovl stitnicl<br />
cuvaJu dimnjak od kls»,<br />
To je osobito vezno za<br />
vrijeme toplih mjeseci kad<br />
je veclne dimnjaka hladna<br />
pa se kisa moze slijevati<br />
priticno duboko u dimovodni<br />
kanal. VEN<br />
TURJUS SW cin! ovalna<br />
salonitna ptoce (1),<br />
mjedene noge (2) s<br />
navojem i maticama (4) te<br />
betonski prsten. Montaza<br />
je jednostavna, a<br />
efikasnost vrijedna<br />
paznJe, bez obzira na<br />
smjer vjetra.<br />
• Ugradite neki alternationi<br />
izvor topline kao solarni<br />
sustau, aerogenerator i sl.<br />
GRIJANJE t 73
_ ________DIMNJACI<br />
_<br />
Ovako izgleda bolestan<br />
dim nja k , Mrlje na zidovima<br />
sobe (a cesto i smrad)<br />
pokazuju da su dimnjaci<br />
ozbi/jno bo/esni. Nikakve<br />
boje, premazl iii tapete ne<br />
mogu popravitl stanje. U<br />
ovakvom s/ucaju mogu<br />
pomoci jedlno temeljitl<br />
zahvatl kojl ce epriiectt!<br />
probljanje kondenzata<br />
kroz konstrukciju<br />
dlmnjaka.<br />
tra snji m stijenka ma di mnjaka a mrlje na zidovima ubrzano ce se si ri ti U talogu<br />
n n s t nlorn congorijPv nnj f>n1 krut.ih coriv u ili lozivog ulja im a su mpora koj i s kOI1<br />
denznom vlagorn iz dima stva ra sumporastu iii su mporn u kiselin u koja s vre nienom<br />
naprosto pojede dirnnjak. Posljedica j e propustanje dima, pojava mrlja i pukotina<br />
i na kraju neefikasno i skupo grijanje.<br />
Svi ovi simptomi ipak nisu dovoljni za brzu i jednozriacnu dijagnozu. Kao i u<br />
medicini i ovdje treba razmotriti sve uzroke koji su doveli do ovakvih posljedica.<br />
Greska moze biti u prikljucivanju lozista, premalom otvoru dirnnjaka, dodatnom<br />
prikljucku lozista ili u promjeni goriva.<br />
/ako je tesko povjerovatl<br />
da u vrucem dlmu Ima<br />
vode, clnjenlca je da prl<br />
Izgaranju svlh vrsta gorlva<br />
nastaju I znate koticlne<br />
vodene pare. U h/adnlm<br />
dlmnjaclma para se<br />
oh/adl, a kondenzat se<br />
cljedi niz stljenke<br />
dlmnjaka. Ako dimovodnl<br />
kanali nisu za~tlceni,<br />
zldovi se pocinju obi/no<br />
natapatl smrd/jivom<br />
crnom tekuclnom jer je<br />
naia/ost cinjenlc» da<br />
jedan kotao ucinke oko<br />
40 kW prolzvodi u sta/nom<br />
pogonu oko 4 kg vodene<br />
pare (kod /oi-u/ja)<br />
odnosno 6 kg vodene pare<br />
na sat (pri primjeni<br />
zemnog pune).<br />
174 GRIJANJE
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI _<br />
NAMJERNO OHLADIVANJE. Iako vecinu neprilika s dimnjacima izazivaju<br />
hladni dimovodni kanali i stvaranje kondenzata, u posljednjih nekoliko godina<br />
pojavljuju se takve kombinacije lozista i dimnjaka kod kojih je sve podredeno<br />
snizavanju temperature dimnih plinova. Razlog je u stednji energije. Niza temperatura<br />
dimnih plinova znaci i manje gubitke topline, a dimnjak otporan na agresivne<br />
sastojke kondenzata Cini takav sistem sigurnim i ekonomienirn. Zbog toga<br />
novije izvedbe plinskih bojlera imaju izrnjenjivac topline u kojem dimni plinovi<br />
predgrijavaju vodu prije ulaska u sistem, kondenzat se kontrolirano odvodi, a u<br />
dimnjak odlazi prakticki hladan dim. Usteda energije je znatna. Niskotemperaturna<br />
lozista imaju vrlo visok stupanj iskoristivosti goriva. Tako Vaillantov uljni<br />
kotao GP 120/1 calormatic nudi iskoristivost od 92 posto uz mogucnost rada pri<br />
zagrijavanju vode u sistemu na sarno 3S'C (idealno za podno grijanje). Kotlovi za<br />
velike sisteme imaju vee i umetke od keramike kako im pri radu na niskim<br />
temperaturama kondenzat ne bi mogao stetiti,<br />
Zelite Ii, dakle, stedjeti energiju ugradnjom nekog niskotemperaturnog lozista,<br />
morate sanirati vas stari dirnnjak, bez obzira sto je jos u dobrom stanju. Briga 0<br />
dimnjacima uvijek se isplati, izlijeeeni dimnjaci starog loaista iIi dimnjaci dobro<br />
pripremljeni za stedljiva nova lozista, znaee uvijek veliku ustedu troskova<br />
grijanja.<br />
Za sve Iijene dimnjake koji slabo vuku iIi im se smjer rnoze pratiti po vidljivim<br />
tamnim mrljama na zidu, neizbjezno je temeljito lijecenje. Dok se dio dimnjaka<br />
iznad krova obnavlja rusenjem i ponovnim zidajem, rijetko se tako radikalan<br />
zahvat prirnjenjuje na cijelu visinu dimnjaka. Za to i nema potrebe. Uklanjanje<br />
cadom natopljene zbuke sa zidova i nancsenje nove bit ce najneugodniji dio posla.<br />
• Pri izvedbi [asade pazite da<br />
nema toplinskih mostova.<br />
Zi~:::,STrri::::~ ,C:U(~~)iL,~~\~ !; ~~<br />
Ako toplinu sagorjelih<br />
plinova lelite bo/je iskoristitl,<br />
morate rscunet! s<br />
tim da ce u dimnjak stic!<br />
vee prtttono oh/adeni. Do<br />
vrha dimnjaka potpuno ce<br />
se oh/aditi os/abadajuei<br />
vellke kollcine vode. U<br />
nezssticenom dimovodnom<br />
kana/u ta voda<br />
je prava katastrofa.<br />
Dobrom izo/acijom<br />
dimnjaka usporava se (iii<br />
c:ak onemogueuje) pojava<br />
kondenzata, a stijenke<br />
otporne na v/agu i kiseline<br />
sprijec:it ee svaku stetu.<br />
.,..-:..
_ _ _ _ _ _ _ _<br />
DIMNJACI<br />
_<br />
• Toplinsku izolaciiu ugrad iie<br />
u podn e i krovne poursine.<br />
:;i:i~%:~:;(r:ir:r:#1:~~~ \1:)K()~L.1;\1 !:~:~:<br />
Ako nakon takve sanacije zidova uvu cet e u dimovod sa motnu ili metalnu cijev,<br />
dimnjak ce biti kao nov.<br />
Prije svega, dimnjak valja temeljito ocistiti od cadi i od krhotina opeka i zbuke.<br />
Nakon Ciscenja nece biti te sko izrnj cri ti slobodan promjer dimnog otvora i tako<br />
odabrati promjer cijevi koju treba uvuci u dimnjak.<br />
Najjeftinije i najprakticnije rje senj e kojim cete osigurati nepropusnost dimnjaka<br />
svakak o su sav itlj ive metalne cijevi. U na s ih proizvodi:<br />
·MLADOST - PANAFLEX, 76300 Bij eljina, Radojke Lakic 145, tel. (076 )44<br />
211, 45-490.<br />
Proizvodnim progr am om obuh vacene su tri vrste cijevi:<br />
Metalne fleksibilne cijevi<br />
predstavljaju relativno<br />
jednostavno i vrto<br />
efikasno rjesenje za<br />
sanaeiju dimnjaka.<br />
Proizvodi ih UNIS -"Mladost<br />
" iz Bjeljine, a ovisno<br />
o materijalu i izvedbl<br />
isporucuiu se pod nazivima<br />
FUMINOX, FU<br />
MIFLEX i FUMALU.<br />
Nakon clseenja dlmnjaka I<br />
provjere prohodnosti<br />
dimovodnog kanala<br />
metalne cijevi se umecu u<br />
dlmnjak kroz gornji otvor.<br />
Kako blste slolaksali<br />
posao, na donjl kraj eijevl<br />
pricvrstite skosen drvenl<br />
cep s kukom I premalite<br />
lojem. Za kuku privezite<br />
cvrst konopae, kako blste<br />
uz uguravanje na gomjem<br />
kraju, eijev mogli I<br />
povleciti na donjem kraju<br />
dimnjaka. Na taj nscin<br />
cete lakse uvesti metalnu<br />
fleksibilnu eljev I u<br />
voc1ene dimnjake, tj.<br />
dimnjake koji u nekim<br />
dijelovima Imaju koso<br />
Izveden dlmovodnl kanal.<br />
-<br />
_.<br />
. <br />
I ~<br />
t =~ .<br />
"ill<br />
:...~<br />
!<br />
: , '. . ». · · G · ·~ 6 : ' -;0 u · .... .. -=' ;. ~'. ~.-<br />
.~<br />
L. ".,<br />
1:"<br />
: !<br />
r<br />
Spoj eijevl s urec1ajem za<br />
grljanje molete lzvesti na<br />
jedan od ova tri nscins,<br />
ovlsno 0 obliku I Izvedbl<br />
dlmnjaka na mjestu<br />
prlkljucenja.<br />
•76 GRIJANJE<br />
Na donjem kraju zavrsnog<br />
elementa vidi se odvod<br />
kondenzata. Uz samu<br />
metalnu eljev treba<br />
ostaviti I otvor od<br />
najmanje 20 em za ventilaeiju<br />
dlmnjaka.<br />
I gornjl kraj ovako saniranog dimnjaka treba biti proplsno<br />
Izveden. Ne smije se zaboraviti niti otvor za<br />
ventilaeiju dlmnjaka koji na ovom mjestu nije veci od 5<br />
em, jer strujanje zraka oko metalne eljevi osigurava<br />
dobro funkeionlranje dimnjaka, ali I trajnost Izvedbe.
_____________________DIMNJACI<br />
_<br />
FUMINOX - eijevi od visokolegiranog austenitnog celika iIi nehrdajuceg celika<br />
promjera od 80 do 600 mm. Zbog kvalitete i debljine pogodne su za sve vrste goriva,<br />
ali su i najskuplje.<br />
FUMIFLEX - cijevi su od istog materijala, ali s trakarna tanjeg lima, pa se<br />
primjenjuju kod manje opterecenih loztsta.<br />
FUMALU - eijevi napravljene su od debljih traka aluminijskog lima, nisu<br />
pogodne za loiiSta s puna oslobodenog sumpora (kruta i tekuca goriva) pa se upotrebljavaju<br />
za plinska lozi sta. Promjer im je od 80 do 200 mm i mnogo su jeftinije<br />
od prvih dviju vrsta eijevi.<br />
Koju vrst eijevi odabrati i kojeg promjera odluka je koju ne valja donositi odoka.<br />
Pri izboru treba dobro pogledati upute i tabliee proizvodaca, jer s dimnjaeima se<br />
ne isplati izvoditi trikove, u zelji da se postigne nernoguce. Vrst goriva, tip lozi sta,<br />
konstrukcija i materijal dimnjaka, promjer i visina dimovodnog kanala, potreban<br />
podtlak i slicni detalji moraju bib ispunjeni.<br />
Proizvodaci imaju za svoje proizvode napravljene dijagrame koji su rezultat<br />
iskustva i mjerenja, te ih se valja pridrzavati.<br />
Odredeno gorivo i loziste treba npr. uz visinu dimnjaka od 7 do 8 m promjer<br />
eijevi od 20 em, dok je za visinu od 8 do 12 m dovoljna eijev promjera 18 em. Za<br />
plinske plamenike s prisilnom ventilaeijom potrebna je uza eijev od onih bez<br />
ventilatora. Pogledajte, dakle, sve tehnicke karakteristike elemenata postojeceg<br />
iIi buduceg sistema grijanja, pa tek nakon toga odaberite sto yam treba.<br />
• Pregledajte i krotme-iaoanske<br />
prozore.<br />
• Zabrtvite i spojeve dimnjaka,<br />
ventilacijskih kanala i TV<br />
antena koji prolaze kroz<br />
krotmu poorsinu.<br />
GRIJANJE t 77
' J<br />
10 SUNCEVA<br />
ENERGIJA<br />
i r<br />
J5<br />
Sve je vise objekata gdje<br />
se na krovovima i<br />
terasama (cak i u<br />
dvoristims] zrcale solami<br />
kolektori.<br />
,<br />
Govoriti 0 besplatnoj energiji u vrijeme kad nam se od cijene svakog kilovatsaLa<br />
dize kosa na glavi zvuci besmisleno, ali i to je moguce. U Sjedinjenim Drzavarna<br />
(Kalifornija), Izraelu i Australiji ugradnja solarnih sistema vee je postala zakonski<br />
obavezna, u nekim zemljarna za takve se investicije nudi niz pogodnosti (popusti<br />
pri kupnji i povoljni krediti), a kod nas - nista. Nemamo cak ni pravih informacija.<br />
Najnovija ispitivanja pokazuju da klasican solarni sistern u podrueju uz more<br />
moze ustedjeti godisnje oko 700 k Wh/rn", a u kontinentalnim podruejima oko 450<br />
k.Wh/m''. Ako u nas otprilike 1 kWh kosta 0,1 DEM, znaci da se solarnim sistemom<br />
povrsine 6 m 2 rnoze ustedjeti godisnje oko 400 DEM.<br />
ZA GRIJAN,JE I TOPLU vonu. U dornacinstvima i javnirn objektima eriergija<br />
sluz! za zagrijavanje i za pripremu potrosne tople vode. Ovisno 0 podneblju<br />
kao i 0 intenzitetu trosenja te vode utrosak energije varira u ukupnoj bilanci<br />
top line, no ipak se moze uzeti meritornim podatak da se oko 20 posta energije u<br />
dornacinstvima utrosi upravo za pripremu potrosne tople vode . Kako je to vrlo cesto<br />
elektricna energija, takva je usteda ujedno i najveci efekt jer dobro je poznato da<br />
je elektricna energija najskuplji energent.<br />
Stoga i nije cudno da u posljednje vrijeme na mnogirn kucarna sve cesee nicu<br />
neke tamne plohe. Taj trend je vrlo intenzivan, pa u mnogim zemljama solarna<br />
industrija dozivljava pravi procvat i vrlo cesto niz subvencija zbog zajednickih<br />
interesa stanovnistva i drzave, Sarno u Japanu irna vise od tri milijuna solarnih<br />
uredaja (kompletne instalacije za pripremu potrosne tople vode) a u Izraelu vee<br />
svako trece dornacinstvo ima toplu vodu iz solarnog sistema. No, najilustrativniji<br />
podatak je iz SR Njernacke, gdje je vee sada ugradeno preko 250.000 m solarnih<br />
kolektora, a do 1995. godine predvidaju cak 15,000.000 m".<br />
Sto bismo onda mi trebali dotad ugraditi duz naseg suncanog Jadrana, gdje<br />
je insolacija gotovo dvostruko veca negoli u srednjoj Evropi.<br />
Ispitivanja u nasoj zemlji pokazuju slijedece:<br />
180 GRlJANJ E
[I<br />
________________SUNCEVA ENERGIJA<br />
_<br />
P41Br". '_lIll1ilt41<br />
OSIJEK 488 0,38<br />
PULA 630 048<br />
SPLIT 887 0,60<br />
ZAGREB 435 0,36<br />
N a osnovi stvarnih podataka i ispitivanja na instaliranim postrojenjima,<br />
iskustvo pokazuje da se iskoristenjern sunceve energije rnoze ustedjeti 65 do 75<br />
posta od ukupnih pot.reba energije za zagrijavanje potrosne tople vode.<br />
Prema ovirn podacima lako je izracunati mogucu ustedu, pa ako se spremate u<br />
investiciju mozete napraviti i elaborat 0 ekonomskoj opravdanosti zahvata. Nasa<br />
iskustva pokazuju da se takva investicija isplati kroz smanjenje troskova energije<br />
za relativno kratko razdoblje - za cetiri do devet godina, jasno, ovisno 0 klimatskim<br />
uvjetima i rezirnu potrosnje vode.<br />
ODABIR SISTEMA<br />
Prije odluke 0 primjeni sunceve energije treba prouciti solarne karte i in solaciju<br />
kako bi se dobila tocna racunica da Ii se instalacija isplati. Za nasu zemlju<br />
postoji karta s oznacenirn zonama insolacije, pa se ukupno solarno zracenje na<br />
nasem podrueju krece dnevno od 3000 do 4350 Wh/rn", sto znaci da se u<br />
nnjsuncanijern mjesecu srpnju (julu) moze dn evno dobiti besplatno i do 7,5 kWhl<br />
m 2 encrgije u najsuncanijoj zoni.<br />
Sad treba odluciti da Ii primijeniti sistem s prirodnorn iii s prisilnom cirkulacijom.<br />
Rod prirodne cirkulacije vode, uredaje treba postaviti tako da se spremnik<br />
nalazi iznad solarnih kolektora ida su svi cjevovodi polozeni tako daje moguca<br />
prirodna cirkulacija. Cesto se zaboravlja da cjevovodi moraju imati uspon iIi pad<br />
ovisno 0 smjeru cirkulacije pa nastaju problemi jer cirkulacije jednostavno ncma.<br />
• Tros"kovi izuedbe dobre<br />
toplinske izolacije obicno ne<br />
prelaze 3 posta od ukupne<br />
inuesticiie pri izgradnji nove<br />
zgrade, a smaniuiu tros"kove<br />
grijanja i do 40 posto.<br />
-....<br />
.:.:,.,
~~_.<br />
________ SUNCEVA ENERGIJA<br />
_<br />
3000 . '<br />
• Sprijeiite ispuitanie iii<br />
nekonirolirano istjecanje vade<br />
iz sistema grijanja.<br />
~ LJUBLJANA<br />
3000<br />
3350<br />
3500<br />
'~m~'~<br />
NOYI SAD<br />
)<br />
I '!f>(fJ .....<br />
PULA<br />
BEOGRAD<br />
/111 3250 "<br />
~<br />
~<br />
Srednje godi!mje globalno<br />
suncevo zrscen]« u<br />
Jugoslaviji (u Whidanlrrr)<br />
je vrlo visoko, pa tu<br />
besplatnu energiju treba<br />
sto vise iskoristitl.<br />
o<br />
...<br />
• Aka je moguce, ugradite<br />
sistem s autamatskam<br />
regulacijam sabne temperature.<br />
182 GRIJANJE<br />
7 r-- f-<br />
6<br />
5<br />
.....<br />
I-- f-<br />
SREDNJE<br />
f-<br />
r-- - GODISNJE<br />
f- - VRIJEDNOSTI<br />
f- -<br />
(kWh/m2d)<br />
4 ~ -<br />
r-- -<br />
-<br />
-<br />
r--<br />
f-<br />
3<br />
- f-<br />
2 -- f-<br />
r--<br />
I-- f-<br />
1 1=<br />
l-<br />
F<br />
'0<br />
N<br />
E<br />
. ,.,....<br />
.:c •...., « :> o z<br />
« -o ...., :::> en 11. o, :::><br />
...., o 0<br />
-J U5<br />
W 'N « 5 :::i a: -J cr: I- :::><br />
a<br />
...., w 0 rr (J) (J)<br />
0 (J) I- 0<br />
(J)<br />
U5 > I- :>
__--------------SUNCEVA ENERGIJA<br />
DVA SOLA RNA SISTEMA ZA PRIPREMU POTROSNE TaPLE VODE<br />
_<br />
:;:;:; :::::::::::i:::: :::::::~:;: :' .:....;;:;:;:;:::::::;:: ;:;;" .:. ::::.::.:::}:;::::;: :;:{<br />
l~iili::::I~®.i:iil[lii!iiii!~I!!li::::i~1:~J~llii<br />
• Sniienjem sobne temperature<br />
samo za jedan siupan] ustedjet<br />
cete 6 posto energi]e.<br />
PRIRODNA CIRKULACIJA<br />
TERMOSIFONSKI SISTEM<br />
PRISILNA CIRKULACIJA<br />
CIRKULACIJA POMoCU CRPKE<br />
sotsrni kotektori najce[;ce<br />
sluze za bespletno<br />
zagrijavanje potrosne<br />
tople vode.<br />
r' irw;o:a!no Sle
________ SUNCEVA ENERGIJA<br />
_<br />
• Tokom noci u svim<br />
proslorijamasmanjite<br />
iemperaiuru na 15°C.<br />
L......<br />
POTROSNJA<br />
SRE<br />
VELIKA<br />
I'\.<br />
DNJA<br />
r\. \.<br />
MALA<br />
,<br />
0<br />
Vdan<br />
II'<br />
ur 800<br />
0<br />
§ 7<br />
w<br />
cr 600<br />
>-<br />
"!j500<br />
z<br />
>(f)<br />
400<br />
/<br />
~ ~<br />
/<br />
I"'.<br />
0::<br />
~ 0300 /<br />
"<br />
0-<br />
~<br />
200<br />
~<br />
I'"~ ~<br />
BROJ OSOBA + , I' '" ZAPREMINA BOJLE AA<br />
'" ~ 0<br />
12 1110 9 8 7 6 5 4 3 2 1 \ 00 4; 600 800 1000 1200<br />
2<br />
,<br />
4<br />
~<br />
6<br />
8 ~<br />
c5 -,<br />
I - I--- - 10 w I-- ~<br />
,<br />
12 ~<br />
z ~<br />
14 ~<br />
16 ~<br />
/<br />
> Nomogram potrosn]e<br />
prema podacima "TVT<br />
----J BORIS KIDRIC".<br />
2<br />
2<br />
Solama povrsin« neto<br />
ovog kolektora je 1,91 nr.<br />
Reiim<br />
koristenja<br />
Bro] clanova<br />
obltelji-korisnlke<br />
tople vode<br />
P=1 ,91 m'<br />
Potreban bro<br />
kolektora<br />
"Tehnomont"<br />
SKT-40<br />
Potreban<br />
volumen<br />
spremnika (1)<br />
Povrsina cijevne<br />
bakrene grijalice<br />
u spremniku (m')<br />
Ekspanzijska<br />
posuda<br />
1-2 1 150(100) 0,6 Optimalni<br />
Cjelogodisnje 3-4 2 200 (225) 1,2(.1,3)<br />
volumen<br />
ekspanzijske<br />
korislenje 5-6 3 300 1,5<br />
posudeje od 5<br />
7-8 4 400(500) 2(2,5)<br />
do 10 L U<br />
Korislenje 1-2 1 150 0,6<br />
slucaju da lakvih<br />
nema na Iriislu<br />
od IV-IX. 3-4 2 300 1,2<br />
treba odabraIi<br />
mjeseca 5-6 3 400(500) 1,5<br />
"Gorenje" Varflex<br />
7-8 4 600 2<br />
25 L<br />
Nagib<br />
kolektora<br />
45"<br />
30°<br />
Nagib<br />
ko!ektora<br />
prema<br />
vodoravnoj<br />
povrsini<br />
ISTOK<br />
·90' ·60'<br />
STRANESVIJETA<br />
JUGOISTOK<br />
·45' ·30'<br />
JUG<br />
0' 30'<br />
JUGOZAPAD<br />
45' 60'<br />
ZAPAD<br />
90'<br />
.::<br />
90' 2,07 1,96 1,76 1,59 1,50 1,59 1,68 1,86 1,97<br />
75" 1,99 1,53 1,42 1,28 1,20 1,28 1,35 1,45 1,89<br />
NajbolJI uctne« postire se<br />
ako je kolektor okrenut<br />
prema jugu / postavljen<br />
pod nag/bom od 30<br />
stupnjeva u odnosu na<br />
vodoravnu povrsinu. Ako<br />
se leli postlcl tst! u{;inak<br />
kod odstupanja od pra vca<br />
I nagiba, apsorpcijsku<br />
plohu treba povecsti za<br />
faktore navedene u tablici.<br />
60' 1,73 1,32 1,22 1,13 1,08 1,13 1,16 1,26 1,65<br />
45' 1,43 1,20 1,13 1,05 1,01 1,05 1,07 1,14 1,36<br />
30' 1,30 1,14 1,00 1,03 1,0 1,03 1,03 1,08 1,23<br />
15"<br />
1, 16 1,09 1,07 1,05 1,03 1,12 1,12 1,12 1,12<br />
0 1,12 1,12 1,12 1,12 1,12 1,12 1,12 112 11 2<br />
184 GRIJANJE
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SUNCEVA ENERGIJA<br />
_<br />
Ocito sistem spajanja kolektora je vrlo kompliciran i treba ga uvijek dobro<br />
izvesti, jer krivo spojeni sistemi ne griju niti stede koliko je potrebno.<br />
I razliciti kolektori mogu se spojiti u jedan sistem, ali pritom treba ugraditi i<br />
regulacijske ventile kako bi se sistem mogao balansirati. I ovdje kao i kod ostalih<br />
instalacija treba provjeriti cirkulaciju. Sistem je izbalansiran onda kad se na<br />
svakom izlaznom prikljucku iz kolektora postigne ista temperatura. To je dokaz<br />
da kroz sve kolektore voda jednako cirkulira.<br />
U slucaju kad imamo dva i dva ista ko lektora, ako je otpor kroz dva krajnja<br />
veci, ugradit cerno dodatne ventile na one u sredini. Te ventile treba prigustti sve<br />
dok se ne poveca otpor kroz ta dva srednja kolektora tako daje kroz sve kolektore<br />
ista cirkulacija, a to ce se postici kad bude ista temperatura na izlazu iz svakoga.<br />
PREZIMLJAVANJE<br />
Koliko i kakvog solarnog medija treba staviti u sistem Ponajprije treba reci<br />
da ti sisterni sadrze vrlo malo vode. Tako obican sistem za obiteljsku kucu sa solarnim<br />
bojlerom od 300 litara i oko 6 m kolektora sadrZi oko 20 litara medija. To<br />
znaci da treba malo i zastitnog sredstva. Solarnu instalaciju ne treba prazniti vee<br />
je napuniti nekim zastitnirn sredstvom.<br />
Tccka smrzavanja mora biti oko 10·C niza od predvidene zimske temperature<br />
za to podrucje.<br />
To zriaci da npr. u Zagrebu i Beogradu treba osigurati sistem od -25· (jer su<br />
zirni obicno najnize temperature - 15·C, au Ljubljani solarni medij morao bi imati<br />
malo nizu tocku srnrzavanja - na -28"C .<br />
• U prostorijama gdje se ne<br />
boravi preko vikenda (uredi,<br />
kancelari]e, radionice, pogonske<br />
prostorije) treba regulirati<br />
iemperaturu na minimum, ali<br />
vodeei racuna da ne dode do<br />
zamrzavanja.<br />
MJERITI TEMPERATURU IZLAZA<br />
Kao zastitno sredstvo uzima se obicno antifriz koji sadrzi aditive za zastitu<br />
instalacije protiv starenja, nastanka taloga, korozije i slicno, pa ga ovisno 0<br />
svojstvima treba mijesati s vodom u sarnoj instalaciji, da se postigne zahtjevna<br />
tocka smrzavanja.<br />
Takva se sredstva kod nas prodaju pod nazivom PKL 100, PKL 300, PETROL<br />
PKL, HINS PETROL GLYTHERMIN GP 42-51 i slicno.<br />
Upute 0 upotrebi treba detaljno procitati prije kupnje, jer neka sredstva<br />
zahtijevaju posebne uvjete. 'I'ako npr. PETROL GLYTHERMIN GP 42-51 nije<br />
podesan za instalacije s pocincanirn cijevima. Zastitno se sredstvo obicno unosi<br />
crijevom kao kod punjenja instalacije grijanja (smjesa vode i tog sredstva) i to<br />
tako da se protutlakom vodovodne mreze ugura odredena kolicina medija u sistern.<br />
Nakon toga sistem treba odzraciti i podesiti tlak da sistem bude dovoljno<br />
pun. Areometrom (za ispitivanje tekucina kod akumulatora) provjerite tocku<br />
smrzavanja i sistem je miran nekoliko godina. Prije Ijeta obavezno treba provjeriti<br />
da li je sistem pun i odzraciti ga na najvisern mjestu, a prije zime provjeriti<br />
tock u smrzavanja.<br />
B<br />
U sistem s vise reztlcittn<br />
tipova kolektora treba<br />
ugraditi regulacijske<br />
ventile zbog balansiranja<br />
instalacije.<br />
• Radijatore nemojte zaklanjati<br />
zavjesama niti ogradivatijer to<br />
smanjuje prijenos topline u<br />
prostor.<br />
--<br />
GRIJANJE t 85
v<br />
CRPALKE d.o.o,<br />
Sigurno ste primijetiIi kako iza hladnjaka<br />
struji topIi zrak, ]este Ii pomislili da bi ta<br />
toplina mogla zagrijavati vodu Ako tom<br />
toplinom zagrijavate recimo vodu tada ste od<br />
hladnjaka dobili tzv. toplinsku crpku,<br />
Najvaznije je pritom da se osim povoljnog<br />
efekta trecinom elektricne snage uspije na<br />
izlazu izvuCi toplinski ucinak za zagrijavanje<br />
TOPLINSKE CRPKE •<br />
Dakle, ako je 600 W potrebno za pogon kompresora, za zagrijavanje<br />
vode na raspolaganju je eak triput vl~ energije negoli za pogon<br />
kompresora. Ovisno 0 Izvedbi I naeinu prljenosa tcpllne, ti se<br />
odnosi mogu i mljenjali, ali krecu se uglavnom u lim okvlrima,<br />
SISTEM RAOA<br />
Topllnska se crpka, kao I hladnjak, sastoji od slijedeCih dijelova:<br />
isparivaea, kompresora, kondenzatora I ekspanzijskog venlila.<br />
Isparivac je izmjcnjivae topllne smjesten u prostoru pa medij koji<br />
slufl za prijcnos topline hlapi, a kompresor ga komprimira i<br />
transportira u kondenzator. Toplinu koju medij oduzima okolini i<br />
pritom mljenja svoje agregatno stanje, sad prenosi toploj vodi u<br />
bojleru . Na taj je naein proces zaokruzen I trajno se odvija, a pritom<br />
se tro~1 sarno cnergija za pogon kompresora. Toplina se oduzima<br />
vanjskom zraku, podzemnoj I povrsinskoj vodi, zemlji I sl.<br />
Zato I toplinske crpke Imaju osnovnu oznaku rc Z iii rc V ovisno<br />
o mediju ad kojega oduzimaju toplinu (Z-zrak, V-voda), a slljedeci<br />
broj je oblcno iznos toplinske snage na izlazu u kW. Tako se<br />
naprimjer najCeilCe upotrebljava jedinica rc Z 2 A (B, C iii 0), koja<br />
irna loplinsku snagu ad 2 kW, a za pogon kompresora treba sarno<br />
600 W elektricne energije, Takva crpka moze radiU pri<br />
tcmperaturama ad +5 do +35'C I njome mozete postici<br />
temperaturu vode do 55'C, ~to je dovoljno za sve namjene, a pritom<br />
se Ipak ne talozl previ~ kamenca.<br />
Najrasirenija vanjanta toplinske crpke za zagrijavanje<br />
tople vode je model rc Z 28 . Ima bojler 280 I, Mg anodu,<br />
elektricni grijae od 2000 W za sluca] kad vanjska temperatura<br />
zraka padne ispod +S'C. Bojler se mofe kombiniratl za razne<br />
namjene kao dodatnl element, zasebno, zatim kao dvonamjensko<br />
grijanje za solarne sisteme u bivalenlnim sistemima I sl.<br />
Analizom je zakljuceno da se toplinska crpka isplall u obiteljskoj<br />
kucl prosjccno za 4 do 5 godina, a tamo gdje treba vi~ topic vode<br />
(na primjer u Irizerskom salonu, restoranu i sl.), znatno prije.<br />
Informadje: GORENJE TOPLOTNE CRPALKE,<br />
63320 Titovo Velenje, Partizanska br, 12,<br />
tel. (063)853-231, 856-796, telefaks (063)854-762.<br />
Velik izbor tipova i raznih modela s toplinskom snagom do 15 kW.<br />
1. Kondenzator<br />
2. Isparivac<br />
3. Ventilator<br />
4. Kompresor<br />
5. Elektrogrijac<br />
6. Rashladni sustav<br />
7. Ispust kondenzata<br />
8. Izlaz tople vade<br />
9. Poklopac<br />
10. Bojler-spremnik<br />
280 litara<br />
11. Prikljucak za<br />
recirkulaciju<br />
12. Mg anoda<br />
13. Ekspanzijski ventiI<br />
14. lzmjenjivac topline<br />
(za verzlje rc Z 2B i<br />
TtZ2A)<br />
15. Ulaz hladne vade<br />
16. Toplinska izolacija<br />
4<br />
8<br />
6<br />
11<br />
9<br />
7<br />
_. --.-<br />
Najcdca je verzija toplinske crpke llPTC Z 28 - gdje su kompresor<br />
I bojler od 280 IItara jedna cjellna. Postoje I druge verzije TC Z 2A<br />
(bojler ad 200 lltara • ito je najjeftinija takva verzija), te TC Z 2C i<br />
TC Z 20 gd]e je kompresorski agregat odvojen od spremnika.<br />
3<br />
10<br />
16<br />
- - ~<br />
12<br />
Isparivat<br />
Kondenzator<br />
Slstem rada Istl je kao i kod hladnjaka pa su I dijelovi isli:<br />
kompresor, isparivac, ekspanzijski ventil i kondenzator.
11<br />
ALTERNATIVNI IZVORI<br />
ENERGI]E<br />
r<br />
I=<br />
r<br />
Stednja energije naioeci je<br />
energetski izvor.<br />
Teske je danas biti dobar prognozer, ali je zacijelo sigurno da nasi energetski<br />
izvori nece trajati vjecno. Mnogi znanstvenici i razne medunarodne institucije<br />
imaju niz prognoza, ali nam se cini da je ipak prognoza Svjetske konferencije za<br />
energiju najvjerodostojnija. Ne ulazeci previse u strucne procjene i objasnjenja<br />
(postoji naime niz znanstvenih metodologija razmatranja opcije energetske<br />
potrosnje s razlicitirn varijantama razvoja), a uzevsi kao najvjerojatniju srednju<br />
varijantu tada je izvjesno:<br />
• ugljen ce se k ao energent najkasnije iscrpiti<br />
• nedokazane rezerve nafte nestat ce oko 2020. godine tj. ,a vjerojatne rezerve<br />
mogu potrajati jos maksimalno 10 godina<br />
• dokazane rezerve plina iscrpit ce se takoder vee 2020. godine, mada postoje<br />
sanse da se s ocek ivanirn jos postojecim rezervama produzi vijek koristenja<br />
prirodnog plina do najkasnije 2060. godine<br />
• u uvjetirna sadasnjeg nacina koristenja urana njegove rezerve sa svirn<br />
dokazanirn i dodatnirn rezervama iscrpit ce se takoder oko 2020. godine.<br />
Ove svjetske prognoze pokazuju da su rezerve goriva ogranicene. Osim s<br />
njihovirn brzirn iscrpljivanjern treba racunati i na troskove pri stvaranju i vadenju<br />
fosilnih goriva jer ce za desetak godina trebati vise energije za njihovo vadenje<br />
nego sto ce je sadrzavati.<br />
Preostaje narn stoga vrlo brza orijentacija na izvore energije koji narn se sarni<br />
narnecu. Neosporno je da zasad nerna jasnih alterriativa za supstituciju fosilnih<br />
goriva, a kako je rijec 0 svjetski najatraktivnijern biznisu (danas energetika<br />
temeljena na iskoristavanju neobnovljivih izvora energije, tj . ugljena, nafte, plina<br />
i urana, angazira od 17 do 25 posta ukupnih drustvenih sredstava) svirna narn je<br />
jasno 0 kakvirn se naporirna i sredstvima radi pri pronalazenju dostojne zarnjene<br />
za energetske resurse koji narn polako ali sigurno postaju nedostatni. Sve ostalo<br />
su igre mocnog kapitala koji je sedarndesetih godina slornio jeftino naftno trziste<br />
nakon cega je uslijedio visegodisnji rat cijena i interesa da bi barel nafte<br />
osarndesetih godina kostao cak i 42, a i nadalje varira ovisno 0 krizi na<br />
bliskoistocnorn podrucju,<br />
Stoga nisu u pravu prognozeri koji smatraju da u uvjetirna ovako jeftine nafte<br />
u<br />
b<br />
I<br />
r<br />
i=<br />
5<br />
L<br />
SUNCANE PLANTAZE<br />
DOVOLJNO ENERGIJE<br />
ZA CIJELI SVIJET<br />
U suncsnom pojasu<br />
Zemljine kugle gdje je<br />
dozrscene energija Sunca<br />
veca od 2200 kWh<br />
godisnje mogle bi se<br />
postaviti plantaie<br />
suncevin fotonaponskih<br />
kolektora koji bi prema<br />
poznatim tehnologijama i<br />
sadasnjem stupnju<br />
efikasnosti mogli<br />
proizvesti dovoljno<br />
etektricne energije za<br />
potrebe cijelog<br />
coviecenstv», bez<br />
zagadivanja okoline, bez<br />
velikih dimnjaka, bez<br />
bojazni od zracenja i bez<br />
bojazni da ce energetski<br />
potencijal tog izvora<br />
presusiti.<br />
188 GR/]AN]E
___________ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE<br />
_<br />
ne treba t r 5i· · sredstva na razne druge oblike energije. Dva su razloga koji to<br />
potvrduju, Ogra nicenost rezervi nafte i nuznost ekonomske i energetske<br />
neovisnosti,<br />
Hocemo li u sxor o umjesto hidroelektrana, termoelektrana i nuklearki imati<br />
polja vjetrenj .a, su nca ne plantaze, bioenergetske farme i vodikovode<br />
VODIK - ENERGENT BUDUCNOSTI<br />
Sva fosilna goriva imaju velik nedostatak koji svakirn danom sve vise pritisce<br />
stanovnike n Sf kugle. Zagadivanje okoline, te promjene mikro i makroklimatskih<br />
uvjeta vee je tolik o da jedino cist i za okolinu bezopasan energent moze imati<br />
buducnost, Pritom je vrlo vazno da ga ima dovoljno i da je njegova eksploatacija<br />
jeftiria i ek o ornski opravdana.<br />
Mora, jezer a , rijeke, izvori i svi ostali vodeni tokovi obiluju vodikom.<br />
Rasprostranjenost mu je dakle odlicna. Iz vode ga mozemo dobiti na niz razlicitih<br />
nacina od koj ih je sarno metoda elektrolize vode razvijena do komercijalne<br />
prirnjene. Za raz gradnju vode na vodik i k isik potrebna je energija i tu sada postoje<br />
sanse i moguc osti da se za tu potrebnu energiju iskoriste razni oblici alternativne<br />
energije, od koiih su vrlo pogodni solarni sistemi. Tako dobiven vodik treba<br />
uskladistiti, no tu irna i nekih tehnickih problema. I sarno izgaranje vodika moguco<br />
je na dva nacina : primjenom gorivih celija dobiva se elektricna, a primjenom<br />
katalitickih gorionika toplinska energija. Kod svih tih procesa bitno je da tog vodika<br />
irna zaista svu a oko nas, a tehnicki problemi koji prate proces proizvodnje,<br />
skladistenja i p rimjenu su rjesivi do ekonomske opravdanosti.<br />
Pritom treba 0 imah razjasniti da vodik i nije novi izvor energije vee sarno moze<br />
biti njen prijenosnik, jedan od oblika, bas kao i elektricna energija, pogodan za<br />
transport, za skla distenje i efikasnu upotrebu. Razne izvedbe automobila, aviona<br />
i slicno na vodik kao spremnik energije pokazuju daje unatoe pocetnirn tehnickim<br />
problemima nada u opravdanost takvih napora zbog buduce primjene vodika bila<br />
potpuno opravdana, Takoder je vrlo vazno da je pri iskoristavanju vodika potpuno<br />
zasticena okolina jer je proces potpuno suprotan od elektrolize. Vodik, bez obzira<br />
na nacin upotrebe, u tom procesu oksidira i pretvara se natrag u vodu.<br />
ENERGIJA SUNCA<br />
To je doista nei scrpan izvor koji prema dosadasnjern stanju tehnologije mozerno<br />
koristiti na dva naciria. Sclarna termalna energija je dosad poprilicno rasirena<br />
pa na mnogim krovovima vee nicu razni kolektori Kojima se vrlo efikasno i jeftino<br />
iskoristava ova be splatna energija za zagrijavanje tople vode.<br />
I<br />
I<br />
-----<br />
[kWh/g] %<br />
21,74x1Q9 29<br />
lskorisiite i pasivnu sunceou<br />
energiju, arijentirajte objekt<br />
prema jugu, smanjite staklene<br />
plohe, primijenite ioplinske<br />
crpke.<br />
,;~~jr!i:!!itrrrJj%i ~t) I(:I:Ji tjii ;~ill !:<br />
TERMOELEKTRANE<br />
HIDROELEKTRANE 15,36x1Q9 20,S<br />
N.E. KRSKO<br />
75x10 9 kWh/g BIOMASA 13,2x10 9 17,8<br />
SADASNJA PROIZVODNJA L:IVOTINJE 11 ,2x10 9 15<br />
75x1Q9<br />
RAZLIKA + 4.6x10 9 +6,2% BIOPLIN 7,48x1Q9 10<br />
GEOTERMALNA 6,41x1Q9 8,5<br />
• Na slavine u kuci ugradite<br />
perlatare i redovito i1l<br />
odriavajte.<br />
• Slanina s perlatarom<br />
smanjuje protak vade 50 pasta,<br />
mlaz je meksi i uoda ne prska<br />
po umiuaoniku.<br />
VALOVI 4,19x10 9 5,6<br />
UKUPNO 79,6x1 O~ 106.2<br />
s~m<br />
GRIJANJE 189<br />
.-
________ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE<br />
_<br />
I boja fasade moie donijeti<br />
usiedu, Siva fasada npr. trosi 2<br />
do 5 posto manjeenergije (zbog<br />
apsorpcije energije sunca)<br />
negolibijela.<br />
Zi~t;}Trlf\ ()ii{()UNf;<br />
U posljednje su vrijeme u naglom razvoju i vrlo atraktivni razni fotonaponski<br />
(fotovoltaicni) solarni kolektori. Kako je efikasnost ovih panela manja od solarnih<br />
termalnih kolektora i k rece se oko 6 do 7 posto, ocekuje se porast stupnja<br />
iskoristivosti i kroz tzv. tandem celije i do trostruko veCih vrijednosti. Smatra se<br />
da ce pri postizanju efikasnosti od 25 posta ti solarni moduli postati komercijalno<br />
primjenljivi. Kada bismo odredeni dio zemaljske kugle pokrili takvim solarnim<br />
kolektorima, npr. cijeli Cejlon uz stupanj efikasnosti od sarno 10 posta dobili bismo<br />
dovoljno elektricne energije za potrebe cijelog covjecanstva. Postoje i razni drugi<br />
planovi, a vee postojeci solami sistemi i razne suncane plantaze potvrduju da ima<br />
nade i za komercijalnu primjenu u dogledno vrijeme.<br />
ENERGIJA VJETRA<br />
Slijedeci veliki alternativni izvor koji nas takoder ceka u buducnosti je energija<br />
vjetra na koju su se stanovnici Kalifornije vee navikli. Tamo je, naprimjer sarno<br />
na planinskom prijevoju Altamont 1982. postavljeno prvih 40 vjetrenjaca da bi ih<br />
nakon dvije godine bilo vee 14.000. Uz dobru stimulaciju (srnanjenje poreznih<br />
obaveza i dobrih kreditnih aranzrnana) taj se trend nastavlja i danas. Zanimljivo<br />
je daje gotovo 50 posta svih tih vjetrenjaca-aerogeneratora proizvedeno u Evropi,<br />
tj . u Danskoj, a u svima njima je asikroni generator niskog napona "Severa" iz<br />
Subotice. Dakle, vitalni dio za vjetrenjace imamo, sto cekamo<br />
Godine 1988. prva je vjetrenjaca montirana kod nas u blizini Pule. Za nasu<br />
zemlju su za pojedina podrucja vee provedena sva ispitivanja (npr. Republicki<br />
hidrorneteoroloski zavod Hrvatske je napravio detaljna ispitivanja snage,<br />
ucestalosti jacine i drugih vaznih karakteristika vjetra na raznim lokacijama.<br />
d<br />
n<br />
1<br />
Ii<br />
u<br />
p<br />
d<br />
r<br />
p<br />
o<br />
• Temperatura poirosne tople<br />
vode ne treba biti visa od 45°C.<br />
• lnstalaciju tople vode<br />
toplinski izolirajte.<br />
!1:1!I'i!~~~'1111111111·111.._<br />
:.:.:. ,-.:-";"/ : : :::~.::. : ::::-:.,:<br />
190 GRIJANJE<br />
"Sever" iz Subotice kao kooperanl<br />
proizvodaea aerogeneralora iz<br />
Danske zacijelo nece moraIi brinuti 0<br />
plasmanu jer je Evropska ekonomska<br />
zajednica lakoder pocet«<br />
subvencionirati sve one koji zele<br />
ulagali u allernalivne izvore energije<br />
pa je nekollko slolina vjelrenjaea<br />
inslalirano vee posvuda u Evropi, a<br />
najvi~e u Spanjolskoj i Grekoj.<br />
Plasman u SAD, a nerocito u<br />
Kaliforniji u velikom je usponu.<br />
Oeekuju se I veliki poslovi na<br />
ogromnom ler/loriju Indije koja je sve<br />
vi~e okrenula pronalazenju vlaslilih<br />
energetskih resursa. S obzirom na<br />
novo olvaranje trtist» u Kini izglednl<br />
su eak I poslovnl erenzmsn! i u to]<br />
najmnogoljudnijoj zemlji. Koje<br />
vjetrove mi eekamo
-- ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE _<br />
Od ost a i' a er riativnih izvora energije u buducnosti 'nas ceka biomasa (svi<br />
drveni otpaci, poljo privr edni, vinogradarski i vocarski ostaci te razne kulture koje<br />
se mogu za . " is .or'ist .iti), geotermalna energija koja se i kod nas koristi na razne<br />
nacine te en ergija valova i proizvodnja bioplina.<br />
Najzani Iii rij e je svakako pitanje sto nam sve te spoznaje i say taj trud donose<br />
i kakvaje nasa energetska buducnost Zanemarimo Ii sva pretjerivanja i uzmemo<br />
Ii u obzir one , a", inimaInij e prognoze i zalihe koje se za alternativne izvore mogu<br />
uzeti u obzir a ce i takva najpesimistickija prognoza biti vise negoli povoIjna.<br />
Svjetsku . roizvodnju elektricne energije alternativni izvori mogli bi pokriti<br />
prema podaci a iz godine 1985. u slijedecirn postocima:<br />
• energija sunca 100 posta<br />
• vjetar 19 po .:: 0<br />
• valovi 13 posto<br />