17.01.2015 Views

o_19brfhhbs16rip2f18iidaq1v64a.pdf

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

t hnomon PULA. YUGOSLAVIA<br />

@r:---- - - - - - - --,<br />

I E<br />

SOLARN APARATI<br />

ENE R G I JA SUN C A J E U V A S I M R U K A M A<br />

Energetska nam buducnost nHe nimalo sVijetla.<br />

Rezerve nafte polako nestaju a uran i ugljen sve su manjg<br />

ekoloski podobni. No, preostaje nam nepresusiv cists i besplatna energija sunca u<br />

izvor - sunceva energija nsslm je rukama.<br />

O<br />

d svih solarnih sistema najekonornicni­<br />

. ji su oni za pripremu topla vode . U pul­<br />

skom TEHNOMONTU na tom je podrucju<br />

postignuta zavidna kvaliteta, asortiman je<br />

bogat a potrainja stalno raste .<br />

Ako se proizvodnja godisnje povscava za 20 2 3<br />

posto uz novosti, promjene i nadopune sistema<br />

nema bojazni za buducnost. Niz hotela, kampova<br />

i turistickih naselja, od Kanfanara do Dubrovnika<br />

vee je opremljeno nekim od solarnih<br />

uredaja ovog proizvodaca,<br />

Trenutna je novost masovna proizvodnja<br />

TEHNOMONTOV salamisistern THERMOSOLE zapripremu topIe vade.<br />

novog tipa solarnog spremnika kop ima . kao i<br />

prethodni, jednu iii dvije ogrjevne spirale koje se mogu zarnijeniti i<br />

cistiti jer su ugradene s prednje strane s rastavljivim prirubnickirn<br />

spojem pa se lagano vade i demontiraju. Jasno, u kompletu je i<br />

toplinska izolacija, slektricni grijac, kao i sva ostala regulacijsko-up­<br />

SOLARNI MODUL SM15<br />

ravljacka oprema pa ovaj uredaj treba samo spojiti na instalaciju.<br />

• kornpektni sklop koji sadlii<br />

TEHNOMONT je medu prvima u Jugoslaviji poceo proizvoditi so­<br />

ekspanzijsku posudu,<br />

larne module pa je i to dokaz inventivnosti. Solarni modul sadrzi<br />

clfk ulacijsku crpku, sigurn osni<br />

ekspanzijsku posudu, cirkulacijsku crpku i ventile. U sistemu THER­<br />

vontil, zasune, nepovratni vontil,<br />

MOSOLE su sva tri elementa i treba ga samo prikljuciti na instalaciju<br />

stnvim: za punjenje i prainjonje<br />

potrosns tople vode. Osim kolektora tip SKT 40 postoji i model SKT<br />

W dva termometra i manometar.<br />

50 koji ima malo drukciji apsorber (aluminijski profilirani lim i bakrene Svu je spojeno a prikljuCCI su<br />

c'jevi) a verzija SKT 50 Sima poseban selektivan premaz, taka C;1<br />

/oIC) 25 (0 I")<br />

rr.oze raditi i pri visim temperaturama.<br />

Kompletiranje ovog sistema je vrlo<br />

jednostavno pa ako vidite naprimje r na<br />

susjednom krovu tri kolektora TEH NO­<br />

MONT SKT 40 znaci da je rijec 0 sistemu<br />

TERMOSOLE 33 (3 kolektora i spremnik<br />

ad 300 litara).<br />

Ovakvi investicijski zahvati isplate se<br />

smanjenjem troskova za energiju u toku<br />

cetiri do osarn godina sto ovisi 0 klimatskim<br />

uvjetima i rezimu potrosn]e vode.<br />

No, stsdnja energije nije nuzna samo zbog<br />

smanjenja troskova vee je i zalog boljoj<br />

buducnosti jer je glavni uvjet za ocuvanjs<br />

okolisa, (bi) .<br />

~ tehnomont<br />

DOUR "MONTAZA" "Solsrna oprems"<br />

52000 PULA, Industrijsks 27<br />

Telefon: 052123-444,<br />

telex: 25231 YU TMP PU<br />

'1/<br />

50LARNI80JLER 58 301 j<br />

I 58302<br />

i ' sadriaj bojlera 300 titara 5<br />

jednim izmjenjivacem lop/ine<br />

'J.' ~.:- to od 1,63 In' (S8 301) ill dva<br />

'"'~.,. ~"'r4<br />

• ~ ., ., v " to izmjenjivaea Iop/ine 1,63t 0,7<br />

'I- In'(S8302). Ugraden jei el-<br />

AAA~AAr<br />

ektrogrijac 1500 WIesv; up-<br />

VY~YYV<br />

.... . ./<br />

ravljacko-regulacijski elemenD.<br />

Oznake<br />

Broj<br />

osoba<br />

C<br />

5!<br />

C:=:=--.,<br />

Broj kolektora<br />

SKT 40<br />

50LARNI KOLEKTOR SKT<br />

40<br />

• ravni ploeas& ko/eklor ima<br />

bakreni apsorber, kaljeno<br />

stakJo i kue;ste<br />

'dimenzije1964x 1034 r86cm,<br />

solama povrSina 1,9 ' m2a<br />

masapraznog je 49 kgdokje<br />

sadri aj Ilu;da 1, 5 litara<br />

, pnkljueci - dvijaspoJnlceza<br />

bakrene cijevie 12mm<br />

Sadrza]<br />

solarnog boJlera<br />

THERMOSOLE 23 do 4 2 300 I<br />

THERMOSOLE 33 5do 6 3 300 I<br />

THERMOSOLE 46 7do 8 4 2x300 I<br />

THERMOSOLE 56 9 do 10 5 2x300 I


oll,n-ll"'tt '"a za grijanje<br />

~~~ e ·d obrog grijanja<br />

tiilU dto~olacija<br />

·


"<br />

SVE 0 GRIJANJU-nwidn<br />

takav naslov zuuci pretenciozno. Ali ovo posebno izdanje<br />

magazina SAM nastaloje na temelju petnaestogodisnjeg<br />

iskustva koje smo kao redakcija stekli u kontaktu s<br />

cuateljima. Magazin SAM objavljivao je niz napisa 0<br />

grijanju i informacija 0 proizvodima iz tog podrucja. Toje<br />

poticalo niz pitanja citatelja, a ovo izdanje je zapravo<br />

jedan veliki odgovor na njih. Nastojali smo dati pregled<br />

raznovrsnih proizvoda i niz saojeta, tako prezentiranih da<br />

su korisni i profesionalcima i zanimljivi samovcima.<br />

Autorprojekta i<br />

teksta je dipl. inz.<br />

BRANKO ILJAB, koji<br />

je zahoaljujuci suojim<br />

napisima u magazinu<br />

SAM postao poz nat<br />

kao strucnjak za to podrucje,<br />

pa je postao i<br />

suojeursna medijska licnost<br />

pojaoljujuci se u<br />

raznim TV i radioemisijama.<br />

Baoeci seproblemima grijanja..stednje energijc i<br />

racionalizacijom troshooa grijanja, a uz to prateci novosti<br />

u svijetu i sudjelujuci u radu raznih simpozija, inzenjer<br />

Iljas svoja saznanja na jednostavan i popularan naciti<br />

prenosi sirokom. krugu citatelja rnagazina SAM, a isto<br />

tako brojnom auditoriju raznih TV i radioemisija. Uz<br />

njega na ovom projektu je radila i ekipa suradnika<br />

magazina SAM, a svi zajedno ulozili su mnogo vremena i<br />

truda s osnovnom namjerom da se svima nama pomogne<br />

kako bismo uz sto manje troshoua uziuali blagodati<br />

grijanja. Osnovna komponenta svakog doma je njegoua<br />

toplina. U doslovnom i prenesenom znacenju tih rijeci. Za<br />

prvo vam mi nudimo rjesenja u ovoj knjizi, a za drugo se<br />

morate sami pobrinuti.<br />

Dakle, s najboljim namjerama i s najboljim<br />

zeljama za toplinu nasili domova.<br />

Srdacno Vas~ M"<br />

Izdavaeko-poslovni centar<br />

41000 Zagreb, Avenija Borisa Kidrica 2<br />

Telefon: (041)528·460, 528-462, 528-507<br />

Telefaks: (041)522-802,<br />

teleks: 22328 yu sam zg<br />

Direktor i glavni i odgovorni urednik<br />

I\"A.N KREUTZ<br />

SVE 0 GRIJANJU<br />

Specijalno izdanje SAM SVOJ MAJSTOR<br />

Autor projekta i teksta: dipl. inz, Branko Iljas<br />

I Urednik izdanja: Tomislav Toth / ­<br />

Strucna redaktura: Josip Luka Pavlinusic<br />

Uredenje i obrada teksta: Lidija Oreskovic<br />

Gr-aficko uredenje: Mario Hodak i<br />

Tomislav Toth<br />

Xa slovna stranica: Tomislav Toth<br />

Tehnicko uredenje: Mirjana Mecava,<br />

Lovorka Crha i<br />

Jadranko Markee<br />

Crtezi: Jad a nko Markee<br />

Unos teksta: Zdenka Jazbinsek<br />

Craficka obrada: DTP Apple Macintosh<br />

Voditelj DATA-centra: Marija Bozicevic<br />

Dokumentalisti: Irena Majevskij i<br />

Marjeta Kerovec<br />

Uredriik za marketing i propagandu:<br />

I :\iH'5 Kraljevic<br />

I Agencijske usluge: "Energetika-marketing"<br />

Pornocnik direktora za ekonomske<br />

posIove: dipl. oecc Rajka Smolek<br />

Administrator: Ana Koren<br />

Predsjednik Savjeta IPC SAM:<br />

prof dr. Darko Maljkovic<br />

Izdavac: i.p.c, SAM<br />

Tisak: TCR DELO 1990.<br />

Copyright IPC SAM<br />

Medunarodna prava posredovanjem VPA.<br />

Rukopisi, slike i crtezi se ne vracaju. Autorska<br />

prava su zasticena. Zabranjuje se svako<br />

pretiskavanje i prenosenje bez odobrenja, u<br />

cijelosti i u izvacima. Oslobodeno poreza na<br />

promet odlukom Republickog komiteta za<br />

prosvjetu, kulturu, fizicku i tehnicku kulturu<br />

SRH 1604/1-1975. Savjeti su izradeni na osnovi<br />

iskustva i strucnog znanja nasih suradnika s<br />

namjerom da pomognu Citateljima, ali ne<br />

mozemo preuzeti bilo kakvu odgovornost u<br />

slucaju neuspjeha.<br />

(<br />

6 GRIJANJE


NARUDZBENICA<br />

SAM SPECIJAL- SVE 0<br />

GRIJANJ U 90 .<br />

Narucujern knjigu<br />

T Z<br />

va<br />

od poilu do v rande<br />

po prctplatnoj cijeni - 20 posto<br />

jcftinijc kom , cijena po<br />

primjerku 350 d + postarina.<br />

Ukupna cijena .<br />

Molim da mi jc po izlasku iz tiska<br />

knjigu posaljetc pouzecern na<br />

adresu:<br />

Ime i prezimc<br />

Ulica i broj<br />

Postanski broj i mjcsto<br />

Datum<br />

Vlastorucni<br />

potpis<br />

Narudzbenicu citko popunile<br />

posaljite na ad resu nase<br />

redakcije: i.p.c. SAM, Avenija<br />

Borisa Kid rica 2/8B, 41020<br />

Zagreb.


Za prikladno odjevene osobe<br />

koje obavljaju posao u sjedecem<br />

poloiaju,bez vdih fiziCkih<br />

napora, najzdravija je sobna<br />

temperatura zraka<br />

izmedu 20 i 21°C.<br />

¥ "T" i : 'T'4 ~V('~ H;F'*<br />

. ~ p. ~ fK ~i Pt:.&<br />

~, . ~_ . ~ ~~", l ... ",. »:~ :::~ %i::e:,:<br />

~<br />

8 GRIJANJE<br />

1 TOPLINA<br />

ZIVOT ZNACI<br />

LJUDSKO TIJELO JE SA VRSEN STROJ<br />

Covjek, sisavci i ptice imaju izuzetno svojstvo da u svim uvjetima odrzavaju<br />

gotovo istu tjelesnu temperaturu. Nasuprot tomu neka bica, kao ribe, gliste i sl,<br />

neprekidno mijenjaju tjelesnu temperaturu odnosno prilagodavajuje temperaturi<br />

okoline.<br />

Temperatura ljudskog tijela iznosi 36,5 do 3TC i covjek je stalno odrzava bez<br />

obzira na vanjske klimatske uvjete koji se krecu u sirokorn rasponu od +53°C u<br />

Sahari pa do -72°C u Sibiru. Cak mala promjena temperature tijela znak je da<br />

nesto nije u redu i obicno vee zurimo lijecniku.<br />

Toplinu kojom odrZavamo svoju zivotno bitnu temperaturu dobivamo izgaranjem<br />

hrane uz prisutnost kisika. Dakle, i mi smo pee u kojoj stalno plamti tiha<br />

vatra. Sva proizvedena toplina ne ostaje u nama, vee se jednim dijelom predaje<br />

okolini. Kada ~ovjek ne bi odavao toplinu (kada bismo tijelo savrseno toplinski<br />

izolirali) onda bi u tijelu rasla temperatura za priblizno l°Cfh, tako da bi zajedan<br />

dan narasla na oko +60°C. S obzirom da covjek umire pri temperaturi od 42°C,<br />

takva bi situacija bila kobna. Toplinski udar pri povisenju temperature kao i tty.<br />

bijela smrt kada je covjek izlozen vrlo niskoj temperaturi, a ne moze je kornpen- /<br />

zirati svojom prirodnom automatskom termoregulacijom, ekstremne su temperaturne<br />

varijacije koje zavrsavaju smrcu.<br />

TJELESNI TERMOREGULACIJSKI SUSTAV<br />

Izgaranje hrane uz prisutnost kisika je proces proizvodnje energije koji se zove<br />

i bazalni metabolizam. Tako se u stanju mirovanja proizvede oko 80 Wenergije<br />

ili toenije 1,2 Wlkg tjelesne mase covjeka. Izvor te energije je zapravo u procesu<br />

izgaranja bjelancevina, masti i ugljikohidrata uz prisutnost kisika koji udisanjem<br />

zraka unosimo u tijelo. Covjek ima izuzetno dobro izveden uredaj za regulaciju<br />

topline, tzv. termoregulacijski centar smjesten u medumozgu. Postoji jos i kemijsko<br />

reguliranje kroz upravljanje procesom sagorijevanja hrane, te fiziolosko reguliranje<br />

kroz zracenje i konvekciju topJine te isparavanjern, disanjem,<br />

izlucivanjern.<br />

Kad sobna temperatura padne tako da varn je neudobno, snizava se i povrsinska<br />

temperatura koze, cime je ujedno smanjeno odavanje topline okolnom zraku. Koza<br />

se najezi a zatim drhcu rnisici. Daljnje snizavanje temperature ambijenta moze<br />

dovesti do smrzavanja. Zanimljivo je da se najprije hlade ekstremiteti tj. noge i<br />

ruke (kod mnogih osoba, osobito kod zena, cesto su hladne noge), a tek zatim trup<br />

i glava. 'I'ijelo se kao vrlo savrsen stroj brani tako da cuva svoj vitalni dio. U<br />

obrnutom slucaju kad temperatura okolnog zraka prijede granicu udobnosti tijelo<br />

ce se u pocetku braniti pojacanorn cirkulacijom krvi kroz potkozne krvne We.<br />

Koz a se zacrveni i tijelo pocinje intenzivnije odavati toplinu. Ukoliko to nije<br />

dovoljno rasterecenje stupaju u akciju znojne zlijezde i tijelo se znoji. Kroz proces<br />

isparavanja znoja gubi se mnogo energije (za 1Jitru znoja tijelo utrosi na isparavanje<br />

oko 700 W odnosno 600 kcal odnosno 2400kJ). Ako ni to nije dovoljno da<br />

tijelo dode do normalne temperature, pojavit ce se glavobolja, malaksalost, a u<br />

ekstremnim slucajevima nastupaju grcevi i kolaps. Visoke sobne temperature<br />

znatno smanjuju sadrzaj vlage u zraku pa to cesto neugodno utjece na sluznicu<br />

gornjih disnih puteva (nos, grlo i veliki bronhi), Za pravi osjecaj ugode u prostoriji<br />

treba odrzavati:<br />

• adekvatnu sobnu temperaturu (15 do 22°C)<br />

• srednju relativnu vlaznost (50 do 70%)<br />

• eistocu zraka (dovoljno kisika i dr.)<br />

• ostali uvjeti (srednja temperatura zidova, elektricno stanje i dr.)<br />

SVAKI STUPANJ VISE - NEPOTREBAN TROSAK<br />

Za stednju energije najvaznije je odrzavati primjerenu sobnu temperaturu. To<br />

ne mora uvijek biti temperatura propisana zakonom mada su to cesto i optimalna<br />

rjesenja,


_ _ --- - - - - - - - - TOPLINA ZIVOT ZNACI<br />

1:- - rucljivo je odrzavati slijedece temperature u stanu:<br />

_ rni boravak i radne sobe: IS do 20·C<br />

.:: :-~ a 'a soba: 15 do IS ·C<br />

:-: _- inja i kuhinja s dnevnim boravakorn 16 do IS ·C<br />

.-: _ ao nica: 22·C<br />

ije i zahod: 20·C<br />

:.:.s.'. suo poslije hrane trcskovi energije i grijanja najveci izdatak u dornacin­<br />

_ • ajbolje je cesce provjeravati termometar. Mnogi ce reci da su to niske terne,<br />

medutim zimi se u stanu ipak treba adekvatno odjenuti, sto znaci da<br />

~ : .o siediti u kosulji kratkih rukava.<br />

" tite! Sobna temperatura sarno za jedan stupanj (L'C) visa od 20·C trazi<br />

arr osak energije od 6 posto. Pa ako vamje sobna temperatura od 24 do 25·C,<br />

, :e i do 30 posta energije vise nego sto yam treba. A to doista nije malo.<br />

~ :! iznos tako usedene energije mozete kupiti termometar za svaku prostoriju<br />

. .-: pra titi stanje svoje oko1ine i zivotnog ambijenta i stedjeti - bez srnanjenja<br />

-ora.<br />

_<br />

.. ... .<br />

K '~W- . ~. »: ~~ , ~ ,.,. , .~: ·. ·.·' ·.w D ~~ ~ "."W.t,H''''«'.:«H. ,,:%<br />

"~ll«' ~ •n f* ·~H ~ ~ ~ ~~» ;:: t';~$ I J ~<br />

Inienziono iskoristenie energije<br />

bitno narusuie raunoieiu<br />

okoline.<br />

Troikoui saniranja steta<br />

uzrokouanih zagadenjem<br />

okoline su oko sest pula ueci od<br />

ulaganja u zaititu .<br />

.~ ~ ACtKOUNE<br />

-<br />

GRIJANJE<br />

9


Mnoga znania koja smo stjecali<br />

kroz stotieca i koja su cesto bila<br />

usmjerena protiv prirode,<br />

sada treba iskoristiti za njezinu<br />

renesansu ,<br />

Hipokaust - centra/no<br />

grijanje lz antltkog doba,<br />

po ideji je pretec»<br />

dana~nje klimatizacije.<br />

2<br />

PLANIRANJE IIZVEDBA<br />

ZIVOTNOG AMBIJENTA<br />

KAKO JE TO BILO NEKAD<br />

Da bi odrzao najnuzniji uvjet iivota - temperaturu tijela, pracovjek se oblacio<br />

utopIa iivotinjska krzna. Otkricern vatre bitno je povecan komfor tadasnjeg<br />

covjeka. Plarnicci drva pruzali su ugodan boravak u pecini, rna kakva ona bila.<br />

Tada slijedi karboniziranje drva - drveni ugljen, koji ima vecu toplinsku vrijednost.<br />

Vee u antieko doba konstruiran je uredaj za eentralno grijanje, doduse, prirnitivno,<br />

ali po ideji cak preteca danasnje klimatizaeije. Bio je to hipokaust - sistern<br />

koji smatramo prvim eentralnim grijanjem.<br />

Kako to i sarna r ijec kaze (gre. hypo - ispod, kaustos - zapaljen) rijec je 0 nacinu<br />

grijanja pornocu podrumske prostorije u kojoj su se naIaziIi stupovi (pilae) visoki<br />

74 em od opeke iIi glinenih eijevi, oko kojih su strujali vruci dimni plinovi iz lozista.<br />

Loaiste je smjesteno pokraj zgrade, a kao gorivo je sluzilo drvo iIi drveni ugljen.<br />

Kada su se stupovi i strop dovoIjno zagrijaIi, vise se nije loailo. Zatvarao se dovod<br />

vrucih dimnih plinova u hipokaust, kao i otvor za odvod dimnih plinova iz<br />

hipokausta (neka vrst dimnjaka). Tada se u hipokaust pustao kroz posebne otvore<br />

svjezi zrak.<br />

Taj svjezi vanjski zrak strujio je preko zagrijanih stupova hipokausta i kao<br />

topli ulazio u prostorije gdje su boravili ljudi,<br />

U proslosti su se Ijudi osim otvorenim lozistem na drva grijali i na drveni ugIjen.<br />

U posebnim zdjelarna od bronee, bakra iIi mjedi naslagao bi se drveni ugljen, Sve<br />

to pripremalo se izvan prostorije, a kada bi se ugljen usario, unosio se u prostoriju.<br />

Ovakve posude susrecerno vee i kod Starih Grka, a lijepi primjerei pronadeni<br />

su i u Japanu, Kini, Italiji, Spanjolskoj itd. Smatra se da te posude datiraju iz 15.<br />

i 16. stoljeca.<br />

Peci s otvorenim losistima imale su velik nedostatak: dimni plinovi direktno<br />

su se sirili po prostoriji. Zbog toga se loiiste srnjestalo pokraj zida, obzidavalo<br />

i gradio se dimnjak. Tako dolazimo do tzv. kamina, koji u razlicitirn varijantama<br />

egzistira jos i danas.<br />

Peci se stalno razvijaju i usavrsavaju kako bi se dobilo sto bolje odavanje topline<br />

i sto bolja regulaeija temperature. Tako se u 18. stcljecu u Engleskoj pojavljuje<br />

prvo eentralno grijanje vodenom parorn, au Franeuskoj toplom vodom, koje tek u<br />

19. stoljecu dozivljava pravu evolueiju.<br />

U isto vrijeme biljezirno i zaeetak daljinskog grijanja vrelom vodom u zatvorenim<br />

sistemima pod tlakom iz kojih se razviIo daljinsko grijanje kompletnih gradskih<br />

cetvrti, pa i eijelih gradova kao najsuvremeniji oblik zagrijavanja prostorija.<br />

ZAGRIJAVANJE STUPOVA<br />

ZAGRIJAVANJE PROSTORIJE<br />

• II . • ; •<br />

; /....<br />

. . 0<br />

. .<br />

1 "1 '/1 -.<br />

l ....<br />

to GRIJANJE


_ - - - - - PL ANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBlJENTA _<br />

KAKO JE DANAS<br />

,-< ~..: ~ ~ e naseljena podrueja nase planete su ona na kojima se prirodna toplina<br />

_ : ~ :: srnjenjuju u pravilnom godisnjern ritmu (pojas tzv. umjerene klirne),<br />

' 3 su upravo takvi klimatski uvjeti i najpoticajniji za razvitak ljudske<br />

_ , : _<br />

- , .:im osti i kreativnosti. I industrijska revolucija razvila se u umjerenom kli­<br />

' : :~ _ ;7} pojasu. Dakako, ona nije mimoisla ni nadine zagrijavanja covjekovih<br />

_ - r: j radnih prostora.<br />

=-. _:.. 5U se stoljecima grijali uglavnom izgaranjem krutih goriva: drva i ugljena.<br />

• : " ~ otkrivena nafta i zemni plin, pojavili su se i sistemi lozenja tekucim i<br />

_ - , ritim gorivima. Usporedno se razvijala industrija, a s njome je rasla<br />

:: _ inja i distribucija elektricne energije, pa se i elektrika pocela koristiti za<br />

• :-' :


_ _ _ _ _ _ _ _ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA<br />

_<br />

Opstanku covjecanstva prijete<br />

cetiri opasnosti:<br />

• totalni svjetski rat<br />

• svjetski ekonomski kolaps<br />

• globalna ekoloska katastrofa<br />

• demografska eksplozija<br />

12 GRIJANJE<br />

svoja podrucja primjene. Stoga ih prije odluke 0 nacinu grijanja treba temeljito<br />

upoznati,<br />

U obje grupe koriste se sve poznate vrste goriva. Opcenito, sistemi s lokalnim<br />

izvorima topline su kao investicijajeftiniji za manje prostore, ali manje ekonomicni<br />

u eksploataciji. Centralni su sistemi pak kao investicija skuplji, ali i ekonornicniji<br />

u pogledu iskoristavanja topline te ekoloski povoljniji s obzirom na zagadivanje<br />

kako mikro tako i makroklime. Medutim, najznacajniji su zahtjevi korisnika i<br />

njegov pristup grijanju. Naprimjer, zaposleni bracni par koji je izgradio raskosnu<br />

obiteljsku katnicu, dakako, s centralnim grijanjem, vec nakon dvije sezone<br />

zakljucio je da im se ne isplati loziti kotao i grijati cijelu kucu za onih nekoliko<br />

sati dnevno sto proborave u njoj. Cak im se cinilo udobnijim da se zimi smjeste<br />

u jednoj manjoj sobi u prizemlju koju su grijali obicnorn naftericom te da u toj<br />

sobi i spavaju! Od tada centralno grijanje ukljucuju sarno kad imaju veliko drustvo<br />

ili goste u kuci na nekoliko dana.<br />

Iako je teiiste razvoja u industrijskoj eri bilo na centralnim sistemima (pa tako<br />

danas uz toplovodne sisteme, staznog za jedan stan, do daljinskog za cijela naselja,<br />

poznajerno i centralna grijanja toplim zrakom sa ili bez klimatizacije, a u<br />

sklopu sistema koji kao medij za prijenos topline koriste vodu imamo radijatorsko,<br />

podno i konvektorsko grijanje), ni stare dobre peci nisu stagnirale. Sjetimo se samo<br />

relativno nove konstrukcije trajnozarece yeCi, da ne spominjemo sve poznate<br />

varijante na tekuca goriva, plin i struju. Cak i tako stara i provjerena zamisao<br />

kao sto je kamin dozivljava inovacije koje ga nastoje dovesti u prihlizrio ravnopravan<br />

odnos s drugim sistemima.<br />

Problematika grijanja danas je temeljito znanstveno obradena, a rezuJtati tih<br />

saznanja se koriste kako u konstrukciji losista tako i pri iskoristenju goriva, racionalizaciji<br />

prijenosa topline i njene distribucije u prostoru, sve do psiholoskih<br />

faktora utjecaja razlicitih sistema grijanja na covjeka.<br />

KARAKTERISTIKE DOBROG GRIJANJA<br />

Cijela grana fizike, termodinamika, bavi se problematikom "kretanja" topline.<br />

Tako danas znamo da se toplina prenosi vodenjem, kad su dva tijela razliCitih<br />

temperatura u dodiru, ali i zracenjern, cak i kroz zrakoprazan prostor, kao sto nas<br />

grije sunce. Poznate su i duzine toplinskih val ova i njihov utjecaj na covjeka i druga<br />

tijela (npr. infracrvene zrake predstavljaju odredenu valnu duzinu toplinskog<br />

zracenja). Drukciji su efekti zagrijavanja vodenjem topline, a drukciji zracenjem<br />

(isijavanjern). Vecina uredaja za grijanje "ispor ucuje" nam toplinu na oba ta nacina<br />

ali u razlicitim odnosima. Promisljenorn kombinacijom efekata postizemo ona<br />

svojstva uredaja koja odgovaraju zahtjevima suvremenog nacina zivota i brizi za<br />

zdravlje i radnu sposobnost covjeka.<br />

Na osnovi teoretskih saznanja i prakse, danas se od dobrog grijanja oeekuje da<br />

udovoljava slijedecim zahtjevima:<br />

• zahtijevana temperatura u prostorijama mora se postici u sto kracern vremenu;<br />

• temperatura zraka u prostoriji mora biti ujednaceria u svim smjerovima;<br />

• grijanje se treba dobro regulirati zbog racionalnog iskoristenja i udobnosti,<br />

u odnosu na promjene vanjskih uvjeta;<br />

• grijanje ne smije kvariti zrak koji se udise i ne smiju se razvijati stetni plinovi<br />

iIi prasina;<br />

• ne smiju se javljati sumovi niti propuh (pucketanje vatrice je dozvoljeno; to<br />

su psihcloski efekti grijanja);<br />

• povrsinske temperature ogrjevnih tijela ne bi trebale prelaziti SO·C.<br />

Ti su zahtjevi medusobno povezani, pa ako sarno jedan ne odgovara moze<br />

uzrokovati osjecaj nelagodnosti. Mnogi kaiu: " ... imam purio radijatora ali mi je<br />

hladno ..." ili " . . . pee je tako vruca da se sva usijala od topline, a mojoj je zeni<br />

hladno za noge" i s1.<br />

Grijanjeje idealno kadje u zoni glave tj. na visini od 1,7 m tocno 20·C, u donjoj<br />

zoni malo toplije, a pri stropu temperatura malo niza. Ovakva je krivulja rezultat<br />

covjekova metabolizma i potrebe za psiholoskim osjecajern udobnosti. Podrueje<br />

glave traii hladniji zrak. Prisjetite se samo koliko ljudi usred ljute zime izlazi na<br />

ulicu bez kape, a noge vole toplo (zato nosimo tople carape i cizme). Uostalom, ne<br />

kaze se uzalud: "Cizrna glavu cuva, subara je kvari!"<br />

~-------------------­


_ - - - - - PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _<br />

16 20 24 16 20 24 16 20 24 16 20 24 16 20 24 16 20 24<br />

Jdealnogrijanje Podno grijanje Kalijeve peCi Radijalorsko grijanje Lokalni izvori topline Radijalo


________PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA<br />

_<br />

2,5 ""'.----rnr­ __- ---,--­ -<br />

- - - ------.,<br />

15m<br />

a.75m<br />

t.s m<br />

o.rs m<br />

1m 2 m 3m 4m 5m 6m<br />

0,4 m 1.4 m 2,4 m 4,6m<br />

Ovako izg/eda temperaturna stika kod radljatorskog grljanja ovisno 0 uda/jenosti od<br />

vanjskog zida .<br />

2,5m<br />

1,5m<br />

v,75m<br />

Kod podnog grljanja stika je drukclja.<br />

Podno je grljanje<br />

najraclona/nlje i po<br />

temperaturno] sllci<br />

najbllle Idea/nom.<br />

Radijatore uvijek treba postav/jati uz vanjski<br />

zid.<br />

To je moquce csk i ako su to<br />

velike stak/ene povrsine.<br />

(s rezimom rada 90/70·C) moramo im povecati ogrjevnu povrsinu vise negoli<br />

trostruko da bi ucinak bio identican sistemu klasicnog eentralnog grijanja.<br />

Nadalje, u objektu sa sarno 4 em toplinske izolaeije u vanjskim zidovima<br />

toplinski gubiei se smanjuju za vise od 50 posto, sto znaci i manju ogrjevnu<br />

povrsinu radijatora i manje troskove za grijanje. U takvim se slucajevirna isplati<br />

niskotemperaturni rezim grijanja jer i on pridonosi ustedi goriva.<br />

U nasim stanovima cesto se susrece ovakva slika: zavjesa preko radijatora i<br />

jos k tome preko termostatskog ventila. Ponajprije, zavjesa smanjuje efekt<br />

odavanja topline, a termostatski ventil mora osjecati sobnu temperaturu, no ako<br />

ga prekrijete zavjesom gubi funkeiju. U glavi termostatskog ventila nalazi se<br />

tekucina koja mijenja volumen s promjenom temperature pa na taj naein djeluje<br />

na protok vode kroz radijator. Ako sobna temperatura poraste tekucina se prosiri<br />

i pritisne polugu koja smanjuje protok vode kroz to ogrjevno tijelo. Ako je taj ventil<br />

smjesten iza zavjese jasno je da ne osjeca sobnu temperaturu, pa treba prirnijeniti<br />

izvedbu s tiealom (esjetnikorn) na kapilari koji se rnoze postaviti na zid podalje<br />

od radijatora i zavjese tako da registrira stvarnu sobnu temperaturu.<br />

Dakle, radijatore uvijek treba postavljati uz vanjski zid. Gotovo svi proizvodaci<br />

radijatora imaju u svom programu i niske parapetne radijatore koji se postavljaju<br />

na nosaee pa se mogu postaviti i tamo gdje su staklene stijene od poda do stropa.<br />

Zavjese su kod radijatora poseban problem jer mnoge dornacice ceznu za dugim<br />

zavjesama ne mislici pritom da to uvelike umanjuje efekt grijanja.<br />

14 GRlJANJE


_ _ _ _ _ _ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _<br />

/<br />

/<br />

/ /<br />

(<br />

I<br />

I"<br />

-: tL<br />

I : \' .<br />

;<br />

ZASTITA OKOLlNE<br />

OBU/IVA(A CETIRI<br />

OBLASTI<br />

• odriavanje cistoce zraka<br />

• obradu otpadnih voda<br />

• obradu otpadaka<br />

• smanjenje buke<br />

'1;::;1~;~~~ ':'r rrii:::;() ;,(~(:::~ tJ ~\i: i:;:::<br />

e ncj te zavjese spustetl<br />

- t eko radijatora, no ako<br />

_::5 zellte da yam vise do<br />

- -:fa postavite regulaciju<br />

preko termostatskog<br />

ventita s odvojenim<br />

osjetnikom.<br />

f,<br />

(<br />

Zavjesa ispred radijatora<br />

sprece va pravitnu<br />

cirkulaciju lop log zraka.<br />

Ne postavljajle radijatore na unutresn]« zidove, jer<br />

visinska se temperaturna slika u tom stuceiu znatno<br />

udaIjuje od idealnog grijanja pa je i osjecs]<br />

ugodnosti znatno smanjen.<br />

II<br />

Kaljeve peel odaju toplinu isijavanjem (tj. zrecenjem) pa su i<br />

ekonomlcno i ugodno rjesenie.<br />

GRIJANJE 15


________ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA<br />

_<br />

I najbolja toplinska izolacija<br />

cijele kuce - ioplinska [asada,<br />

sudjeluje u ukupnim<br />

troskooima izgradnje objekla s<br />

3 do 4 posio, a doprinosi<br />

smanjenju troikoua goriva i do<br />

50 poslo<br />

w<br />

IJ\STI1A ()K{) t: i f;;~ E<br />

Razumljivoje da je kod lokalnih izvora topline situacija ista kao i kod radijatora<br />

koji su smjesteni na unutrasnjern zidu. Dakle, razne peci, plinske, trajnozarece,<br />

stednjaci i slicno takoder uzrokuju nepovoljnu cirkulaciju sobnog zraka pa je i kod<br />

njih osjecaj ugodnosti slabiji. No, zato je dobra stara kaljeva pee vrlo dobro rjesenje,<br />

jer osim ekonomicnosti odaje topliju isijavanjem tako daje cirkulacija zraka manja<br />

a osjecaj ugode jaci!<br />

TOPLINSKA I HIDROIZOLACIJA<br />

Vec je pracovjek shvatio znacaj toplinske izolacije i vatru s otvorenog prostora<br />

prenio u spilju. Medutim, ognjiste u spilji nije ispunjavalo neke od uvjeta navedenih<br />

u prethodnom poglavlju, pa su ljudi uskoro poceli graditi kuce i u njima<br />

lozi ti vatru. Problem cuvanja topline, odnosno toplinske izolacije svodio se na izbor<br />

gradevinskog materijala, a kako milenijima izbor gradevinskih materijala za kuce<br />

nije bio osobito velik, u krajnjoj konzekvenci na debljinu zidova. Zahvaljujuci<br />

razvoju industrije danas raspolazerno znatno vecim izborom materijala, a zahvaljujuci<br />

razvoju znanosti egzaktno su poznata i njihova toplinska svojstva. Kadje rijec<br />

o grijanju, zanima nas toplinska vodljivost materijala. Poznatoje npr. daje ieljezo<br />

bolji vedic topline od drva. Iako je to svojstvo ponekad korisno, u gradnji ljudskih<br />

obitavalista ono nije pozeljno pa bi u kuci ieljeznih zidova bilo hladnije nego u<br />

drvenoj iste rnase, odnosno trebalo bi vise topline (goriva) da bi se u njoj postigla<br />

i odrzavala neka zadana temperatura.<br />

Ovom smo usporedbom vee usli u sri problema. Spomenuli smo masu materijala,<br />

a cijena zeljeza i drva po jedinici mase nije jednaka. Potrebno je dakle po stici sto<br />

povoljniji odnos izmedu cijene objekta i cijene njegova zagrijavanja. Ako stedimo<br />

na gradevinskom materijalu trosit cerno vise za grijanje, a ako pak pretjeramo u<br />

brizi za troskove grijanja tesko cerno pronaci materijale za gradnju koji bi u<br />

potrebnoj kol icini bili i cijenom prihvatljivi. Zato je potreban kompromis.<br />

Ma kako to na prvi pogled kompliciralo stvari, 0 grijanju ne mozerno razrnisljati<br />

ako zanemarimo problem toplinske izolacije. Kvaliteta, odnosno stupanj toplinske<br />

JUBIZOL<br />

toplinska fasada<br />

ZID OD<br />

OPEKA<br />

OSNOVNA ZBUKA<br />

ACRYNOLIT<br />

IizOl i l'k a. 1<br />

Sistcmi toplinskc zastitc prcporucuju se na<br />

novim iii starirn zidovima s malorn iii<br />

ncdovoljnom toplinskoizolacij skom<br />

sposobnoscu.<br />

JUBIZOL sistcm izradujcmo od<br />

STIROPOR ploca odgovarajuce dcbljine,<br />

Akrilnim Ijcpilom sc pricvrscuju plocc i<br />

izradujc osnovna zbuka. Plastificiranc<br />

mincralnc zbukc prcporucujcrno za<br />

zavrsnu obradu Iasade.<br />

Kod sistema KOMBIFAS-S fasadc upotrcbljavamo<br />

KOMBI-S plocc, To su<br />

izolacijske gradevinske STIROPOR ploce<br />

s obostranorn oblogom od<br />

CEMENTOPORA, koji<br />

omogucuje vccu cvrstocu i bolju prionljivost<br />

za sve klasicne Iasade.<br />

izolirka.<br />

Industrija izolacijskih materialov, 61110<br />

Ljubljana, Ob zeleznici 18,<br />

telefon: (061)443-096,<br />

teleks: 31585 yu izo,<br />

telefaks: (061)445-182.<br />

ZID OD<br />

OPEKA<br />

KOMBI·S PLOCE<br />

RAZBIZ MREilCA<br />

CEMENTNI SPRIC<br />

PRODUZENA<br />

ZBUKA<br />

KOMBIFAS-S<br />

toplinska fasada<br />

16 GRJjANjE<br />

----- - ---_._._.__.


____ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA<br />

_<br />

_-:<br />

=<br />

: - -<br />

_ s<br />

X pune eigle debljine 38 em, kojem<br />

vsre puna drvo od 8,2 em nekad se<br />

trao zadovoljavajucim i u pogledu<br />

topline. Danas koefieijent njihove<br />

sti za toplinu (k=1,4 W/m2 'K) ne<br />

java propisima 0 cuvanju energije i<br />

_: ' _<br />

sza<br />

je samo za objekte u kojima se ne<br />

0 (kuc« za odmor i sl.). A koliko je<br />

5 jos kuc« sa zidovima od 25 em bez<br />

ikakve dodatne toplinske izolaeije '--­<br />

38 em<br />

140em<br />

--'<br />

S obzirom na mspolozive<br />

materijale, njihove eijene I<br />

cijene energije danas je<br />

prihvatljiva vrijednost<br />

koefieijenta k maksimalno<br />

0,5 do 0,7 W/m2"K (znaci:<br />

gubitak topline po m2 i<br />

svakom stupnju Kelvinove<br />

skale razlike izmeau<br />

unutrssni« I vanjske<br />

temperature, lzmzeno u<br />

vat/mao Vrijednost stupnja<br />

Kelvlna i Celsiusa je ista<br />

(vidt detaljnije u poglavlju 0<br />

proracunavanju grijanja).<br />

Zid od eigle koji bi<br />

udovoljavao ovom kriteriju<br />

morae bibitldebeo<br />

minimalno 80 em i zbog<br />

toga se u modernim<br />

gradnjama primjeniuje tzv.<br />

sendvic konstruke/je kod<br />

kojih grac1evinsklmaterijal<br />

{drvo, beton, eigla i sl.) ima<br />

primarno konstruktivnu<br />

funkeiju a laganipjenasti<br />

materijali iii mineralna vuna<br />

u odgovarajucoj debljini<br />

oslguravaju potreban<br />

stupanj toplmske izolaeije.<br />

Zid moderne montsme kuce<br />

debljine 20,4 em s<br />

koefleijentom k =0,46 W/m2<br />

k odgovara zkiu od pune<br />

elgle debljine 140em.<br />

irancsti prostora utjece ne sarno na gubitke topline, odnosno cijenu grijanja,<br />

___i na dimenzioniranje, oblikovanje, a katkad i na izbor sistema za zagrijavanje.<br />

's ecorn, sto ekonornienije trcsenje energije nije sarno u interesu pojedinaca nego<br />

stva kao cjeline, pa sve moderne drzave na osnovi znanstvenih i empirijskih<br />

anja imaju propise koji se odnose na toplinske karakteristike gradevinskih<br />

_ekata razlicitih namjena, a graditelji i projektanti ih se moraju pridrzavati.<br />

_- , kad je rijec 0 starijirn objektima iIi 0 individualnoj izgradnji toplinska izolacija<br />

J . e biti nedovoljna. Osobito u ovom posljednjem slucaju, ljudi su skloni stednji<br />

- pogresnorn mjestu (sarno da je krov nad glavornl). Mozda nam se zbog toga i<br />

e inst alacije grijanja tako skupima, kad kcnacno i na njih dode red. Ako pritom<br />

• ~ "zaobidemo" projektanta (opet da bismo "ustedjeli", jer i verzirani majstor "zna"<br />

Jrediti potreban broj rebara radijatora), a izvodac ce se jos i osigurati dodavanjem<br />

'~e g rebra vise, izbororn jaceg kotla, solidnijim dimenzijarna cijevi, jer sve se to<br />

- ze i zaracunati, preostaje nam jos sarno da cijeli zivot placarno nepotrebne<br />

-- sk ove takvog grijanja.<br />

Opet srecorn, danas su svakomu na trZistu dostupni razni materijali za<br />

~ cplinsku izclaciju k oji se mogu i naknadno ugradivati u sve i svakakve objekte.<br />

. . oizvodaci navode egzaktne podatke 0 njihovim toplinskim svojstvima. Dovoljno<br />

=- sje sti i izvesti dvije-tri varijante proracun a pa da postane jasno koliko se is­<br />

_ at i uloziti u izolaciju, a koliko u sistern za zagrijavanje, uzimajuci dakako, na<br />

' ,, ~ itu dusu troskove eksploatacije, Ako yam ta matematika ne lezi, pametnije<br />

je nokratno) platiti projektanta umjesto da ostatak zivota nepotrebno placate<br />

~


________ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA<br />

_<br />

~TghM ~~. ~~lt:@[~¥ n~<br />

0# ~ ktJhJft ~rU;~ \~di~<br />

Dvostruki prozor, vrata i<br />

prozori sa posebnim iermopan<br />

siaklima, dobro brtv1jenje i s1.<br />

biino smanjuju gubitke topline.<br />

t» $'0 '1<br />

-<br />

platila kvalitetna hidroizolacija. Pogresno je misIiti da se dobrim grijanjem moze<br />

"osusiti" zgrada kojoj hidroizolacija ne valja. Vlaga obicno prodire iz zemlje kroz<br />

temelje i zidove kapilarnim putem. Susenjern zidova samo "pravimo mjesto" za<br />

novu vlagu i tako u beskonacnost, Ne ulazeci u sve oblike stete od vlaznih zidova<br />

ili podova ovdje cerno samo naglasiti da i zbog grijanja hidroizolacija zgrade mora<br />

biti besprijekorna. Pogotovo u individualnoj gradnji upravo je hidroizolacija cesto<br />

zrtva stednje na pogresnom mjestu ili nestrucnog izvodenja.<br />

Prema tomu, bilo da je rijec 0 novogradnji ili starijoj zgradi, prije nego pocnete<br />

razmisljati 0 novom iIi bilo kakvom grijanju treba odgovarajuce rijesiti topIinsku<br />

izolaciju i uvjeriti se da je hidroizolaeija besprijekorna. Ulaganja u saniranje<br />

hidroizolaeije u starijim zgradama mogu biti veca od onih za centralno grijanje,<br />

pa taj moment takoder utjece kako na izbor nacina tako i na realizaciju sistema<br />

grijanja.<br />

• PROZORIIVRATA<br />

U sirem smislu problematici toplinske izolaeije, odnosno cuvanja topline<br />

pripadaju i svi otvori na Ijudskim nastambama. Velik postotak topline gubi se kroz<br />

njih, bilo otvaranjem iIi dok su zatvoreni ako nisu dovoljno kvalitetno izvedeni.<br />

U nasim krajevima prozori moraju obavezno imati dvostruka stakla, pri cemu<br />

sloj zraka izmedu stakala sluz i kao toplinski izolator. Pritom su bolji moderniji<br />

prozori kod kojih se oba krila otvaraju zajedno, iako je kod starijih izvedbi taj sloj<br />

deblji. Razlog tomu je sto se kod modernih industrijski proizvedenih prozora vise<br />

paznje posvecuje brtvljenju. Svako grijanje predaje toplinu zraku u prostoriji, a<br />

ako taj zrak nekontrolirano bjezi on sa sobom odnosi i dio topline. Zbog toga danas<br />

prozori, a cesto i vrata, imaju po rubovima ugradena brtvila od meke gume iIi<br />

plastike.<br />

Vrata, osobito ako su vanjska, trebalo bi da budu dvostruka, iIi bar sendviekonstrukcije<br />

s termoizolaeijskom jezgrom izmedu ploha.<br />

Dakle, pri planiranju grijanja treba se osvrnuti i na kvalitetu prozora i vrata.<br />

Ako su stari i dotrajaIi, ako ne brtve dobro, treba ih popraviti iIi zamijeniti. Time<br />

ne samo da cete novae ugraditi na pravo mjesto, nego cete poboljsati i kvalitetu<br />

grijanja. Uz prozore i vrata koji ne brtve iIi nisu dobri toplinski izolatori ne moze<br />

se ostvariti jedan od glavnih uvjeta dobrog grijanja: ujednacenost temperature<br />

po eijeloj prostoriji, rna kako je raskosno grijali. A neujednaceno grijanje osim sto<br />

nije udobno moze i skoditi zdravlju!<br />

.8 GRIJANJE.


~<br />

• I<br />

. -sa Napetost<br />

Zaprepaf;tenje<br />

odusevtienie<br />

ijazam Otrelnjenje Preplesenost Zapanjenost<br />

lIu stracije: Nenad Meeava<br />

Frustracija ... a tada je<br />

:2 u ~en os t i kon a cn o jedini tztez za... ...smirenje ... psihijatar<br />

«_. C je nsrucio proizvod Njegov zahtjev obradio je . . . i ovako je nsrucio za Tehnicki biro tvrtke<br />

zastupnik tvrtke kupca. konstruirao je opremu po<br />

proizvoascs opreme ...<br />

tom nalogu.<br />

Oprema je isporucens i ... zatim su strucnjsci Na kraju, kupac sam Propagandni odjel tvrtke<br />

montirana . . . tvrtke proizvoaece montira opremu. proizvoasce prezentira na<br />

pokuseti spasiti stvar.<br />

kraju cijeli posao na svoj<br />

necin.<br />

GRlJANJE 19


---------------------------------------------------""""lII*''"____<br />

OKIPOR JE TRAJAN<br />

TERMOIZOI1ACIJ:S·l(I::MATERIJAL<br />

.:.: . .. .. ..<br />

U izgradenoj kuci . . . .<br />

OKIPOR se nc vidi, ali . .<br />

njcgova se prisutnost<br />

trajno osjcca u svim<br />

vanjskim konstrukcijama!<br />

Ispravno<br />

primijenjen i ugraden<br />

OKIPOR traje koliko i<br />

eijcla zgrada. Vise od<br />

cctvrt stoljcca vlastitog<br />

iskustva i dvostruko<br />

toliko iskustva inozernnih<br />

partnera, garantiraju<br />

da su prcdlozena<br />

rjescnja potvrdena dugogodisnjim<br />

iskustvima.<br />

Mi nc ckspcrimcntiramo s varna!<br />

Vjcrojatno znate, ali mozda nistc 0<br />

tome dovoljno razrnisljali: OKIPOR jc<br />

univcrzalni izolaeijski materijaI.<br />

Vecina izolaeijskih matcrijala adlikuje<br />

sc dobrim izolaeijskim svojstvima, ali<br />

sarno u suhom stanju. Ako takvi<br />

rnatcrijali dodu u doticaj s vodom i<br />

vlagom - ~to se redovno dogada u<br />

uvjetima pri gradcnju - gubc<br />

, ';;'. :' ..<br />

izolaeijske sposobnosti. Zbog toga ih<br />

treba zasticivati raznim dodatnim<br />

slojevima od vlaznih podloga, jer ne<br />

rnoze sc ~ekati da se podlogc potpuno<br />

osuse. Za prosusivanjc novogradnje<br />

ad gradcvne vlage, (vlaga u bctonu,<br />

zbuei i zidu), potrcbno je nckoliko<br />

godina, a pri gradenju vrijeme je<br />

zaista novae.<br />

OKIPOR je otporan na vodu. Odlican<br />

je tcrrnoizolator i rnoze se dircktno<br />

ugraditi uz jos vlaznc podloge, te<br />

svojom strukturorn<br />

adjeljujc i ~titi starnbeni<br />

prostor od<br />

nczeljcnih utjeeaja i<br />

usrnjerava prosusivanje<br />

prema vanjskim<br />

dijelovima objekta,<br />

Prednost OKIPORA su<br />

i njcgovc relativno<br />

vel ike rnehanicke<br />

cvrstocc, uz mogucnost<br />

lagane obrade i<br />

ugradbe. One mu daju<br />

najuniverzalnije rnogucnosti<br />

primjene na svim elementima<br />

zgrade, ad podova i zidova, do<br />

stropova i krovova.<br />

Za lijepljcnje i prcrnazivanjc<br />

OKIPORA postoji niz srcdstava na<br />

bazi plastike dispcrzirane u vodi.<br />

Takva sc sredstva primjenjuju sve vise<br />

za prcmazc zidova i drva (polikolori,<br />

hidroluks sisterni, siprokol i drugi),<br />

jer su pogadniji i manje opasni za rad<br />

i primjcnu. OKIPOR se ne smije<br />

lijepiti niti premazivati sredstvima<br />

A Za adaptaeiju potkrovlja primjenjuju<br />

se troslojne kombi-plocc, kod kojih je<br />

OKIPOR debljine 4-5 em obostrano<br />

oblozcn drvolitom debljine minimalno<br />

2 em. Kod sastavljanja ploca, koje sc<br />

jednostavno - klinovima s podloscima<br />

pribijaju na drvenu potkonstrukeiju,<br />

treba paziti da jezgra od OKIPORA<br />

bude na rubovima uvijek zasticcna<br />

oblogom. Ovakve su troslojne<br />

kornbi -plocc lake i dovoljno krutc, pa<br />

sc njima mogu izvoditi i pregradne<br />

stijene pri adaptaeiji potkrovlja.<br />

Unutrasnje plohe drvolita normalno se<br />

zbukaju. uz primjenu zieanog, annatumog<br />

pletiva (tzv. rabic- rnreza).<br />

B Podove negrijanih i provjetravanih<br />

tavana ili dijelova tavana treba vrlo<br />

efikasno izo lirati, jer kroz te se<br />

konstrukeije, uz podove, gubi najvise<br />

topline. Primjenjuju se OKIPOR ploce<br />

polozcnc u dva sloja ukupne debljine 6<br />

em . Sastave ploca treba u svakom sloju<br />

polagati na izrnjcnicno, Ispod ploca<br />

treba poloziti dva sloja polietilenskih<br />

folija kao kocnicu pari koja prod ire<br />

odozdo iz zagrijanih prostorija, a preko<br />

njega - direktno - bez posrednih slojeva<br />

(ljcpenka, folija) betonsku kosuljicu<br />

debljine 4 em<br />

C Na medukatnoj ploci, sloj OKIPORA<br />

polozen izmedu nosivc plocc i zastitnog<br />

betona prigusivat cc buku uslijed hodanja<br />

na gomjim ctazarna, Dakle, OKIPOR je i<br />

akusticki izolator. Za ovakve namjene<br />

upotrebljava se speeijalni tip<br />

OKIPORA-ELASTIFICARANI OKIPOR,<br />

opet u kombinaeiji s polietilenskom<br />

folijom.<br />

D Za oblaganje i termoizolaeiju fasada<br />

primjenjuju se OKIPOR FASADNE<br />

PLOCE od posebno stabiliziranog i<br />

kvalitetnog materijala (TIP S-3). Lijepc se<br />

i mehanicki dodatno ucvrscuju posebnim<br />

nehrdajucim drzacima, plasticnim<br />

dispcrzijarna oplemenjenim eementnim<br />

mortovima (oprez: uvijek i sarno na<br />

vodenoj bazi). Ploce se potom celicnim<br />

glodaliearna oslojavaju (zbukaju) tankim<br />

slojem istog materijala u koji se, kao<br />

ojacanjc, ugraduje armatuma staklena<br />

mrczica, cije su niti jake poput eelicnih<br />

ziea. Cijcli sloj je debljine sarno oko 5<br />

mm. Nakon vezivanja nanosi se finalni<br />

fasadni premaz iii druga obrada u tankom<br />

sloju.<br />

TERMOFASADA s OKIPOROM stiti<br />

zgradu i od prodora kise tjerane vjetrom,<br />

nema neugodnih evjetanja i mrlja od<br />

salitre iz eiglane pod loge, dovoljno je<br />

mehanicki evrsta i trajna.<br />

E Umjesto opisanog oslojavanja vanjska<br />

obloga OKIPOROM mozc se zastititi i<br />

fasadnom eiglom.<br />

F Kod ravnih krovova, koji su<br />

najkomplieiraniji dijelovi zgrade,<br />

OKIPOROM se mogu izvoditi konstrukeije<br />

koje garantira potpunu zastitu<br />

hidroizolaeijskog sloja. Nairne, postavi Ii<br />

se OKIPaR iznad hidroizolacije, u mokru<br />

zonu krova, hidroizolaeija ce biti zasticcna<br />

od promjena temperature - smrzavanja i<br />

pregrijavanja - uvijek u zoni priblizno<br />

jednake temperature. Voda koja prelazi<br />

preko OKIPORA nece bitno smanjiti


.........<br />

._-----------------<br />

•<br />

E KUCU<br />

, UZVRATIT<br />

STEDOM I<br />

RO M<br />

' 0 hlapljiva otapala. To<br />

- I nitro bojc i lakovi,<br />

clazure za drvo, bitu­<br />

_I; ijc u nafti i dr. Hlapljivi<br />

IZ tih srcdswvave<br />

pare - rastopit ce<br />

sti OKIPOR, isto kao ~to<br />

- _ kisclina rastopila tanku<br />

turnu mrezu kad bistc je<br />

_ • 1 i prcmazivali!<br />

' u OKIPOROM, uzvratit<br />

. ' dam i komforom!<br />

[I<br />

oZagreb, Zitnjak bb<br />

Prodaja Zagreb,<br />

041)231-781, 231-439<br />

r daja Skopje, Gradski<br />

ovinski centar Kula 217,<br />

91000 Skopje,<br />

091)232-144, 228-435.<br />

izo lacijsku sposobnost, niti mu<br />

ti strukturu (podsjctitc sc: plovci<br />

rih mrcza takodcr su izradeni iz<br />

ORA). Plocc 5 gomjc strane moraju<br />

. zane krupnozmatim rcsctanim<br />

rn, iIi slicnirn prikladnim matcrija­<br />

Treba primijeniti kvalitetni,<br />

pom i OKIPOR vec« debljinc (jcr<br />

vodc ipak narusava toplinsku<br />

iiu). Za ovakvu primjenu su pogodnc<br />

OR PATENTPLOCE proizvedcne u<br />

' rna (TIP 5 -3), cije su povrsinc<br />

ianc profiliranim kanalicima za<br />

nje vode, ana rubovima imaju<br />

te urcze za medusobno prihvacanje<br />

ih ploca. Ovako postavljenom<br />

nsxorn izolacijom se sledi jer nisu<br />

.: i svi hidroizolacijski slojevi i<br />

. izc se trajnost i sigumost od procuri­<br />

1::." Posebno efektno mogu se izvoditi i<br />

, zclcni, ckoloski krovovi,<br />

H prikazuj e primjenu OKIPORA u kon­<br />

.rckcij i poda, da bismo ga izolirali od<br />

; ; occ i vlage iz podloznog tla. Ploce<br />

raju biti rnedusobno cvrsto sljubljene,<br />

I<br />

( 1) DRVENA KONSTRUK·<br />

r CIJA<br />

(2" DRVOLIT 2 em<br />

~ OKIPOR 4·5 em<br />

~ DRVOLiT 2 em<br />

" ~ ! 2BUKA ARMIRANA 2 em<br />

I<br />

:i) FINAlNA FASADA<br />

,~ 3mm<br />

,2, ARMIA.<br />

1 2BUKA 5 mm<br />

:J/ OKIPOR FASADNI<br />

l (b FINALNI POD (PARKET)<br />

I<br />

.<br />

-o:<br />

J.: ttr;~I~~~~~' :::-;;!, £/<br />

~'"*<br />

."l.-~--~~ . ts)<br />

PLAST . r- r,;.<br />

(1 BETONSKA KO~ULJICA .....6<br />

5<br />

4 em<br />

d) OKIPOR 2 x 3 em<br />

(~ t~EPILO (1) )J . • / (3) OKITEN FOLIJA 2 x 0 2<br />

~ ZID (OPEKA BETON) (2 '. / / / / 1 mrn<br />

,~ UNUTARNJA 2BUKA /f\0.5Yt> @ NOSIVA PLOtA<br />

'" .. -"/ l.~ ) STROPNA 2BUKA<br />

~<br />

H U M U S<br />

2 RESETANI SWUNAK<br />

l. OKIPOR PATENT<br />

~ PLOCE 10 em<br />

~ HIDROIZOLACIJA<br />

) BETON ZA PAD<br />

, 6 NOSIVA PLOCA ­<br />

~ J. OJAC;ANA<br />

0) STROPNA ~BUKA<br />

d", FINALNJ POD<br />

~ '2 ) BETONSKA KO~U·<br />

j UICA<br />

' 3) OKIPOR 5-6 em<br />

(4: OKITEN FOLiJA<br />

] 3 x 0.2 mm<br />

~ 5 ' PIJESAK<br />

() ZBIJENI SLJUNCANI<br />

. NASIP<br />

a rubnom trakom od OKIPORA treba<br />

zastititi i podnozjezida. Po ovako<br />

pripremljenoj podlozi rnofc se hodati, uz<br />

malo paznjc i voziti kolica s materijalom<br />

pri polaganju zastitnog bctona. OKIPOR je<br />

jedini matcrijal koji se moze polagati i<br />

direktno na uvaljani i pijeskom posipani<br />

sljuncani nasip preko kojega je polozcna<br />

polietilcnska folija (proizvodi INA-OKI<br />

Zagreb), otpada izrada donje, podloznc<br />

betonskc ploce, cime sc postize znatna<br />

ustcda pri gradenju.<br />

=<br />

L-L<br />

$<br />

f l<br />

2,<br />

4'<br />

/5<br />

'f'<br />

1<br />

CZ.) BETONSKA KO~ULJICA<br />

). 4 em<br />


;:;:::,:::':::@ ::::,::::::::,:::: :,:::::::::::::::::::::::::::,:"""'":,:,:,":,,,,,,::,:,:,:::,:,:,:,:,:,:::::::,:::1 STEDI<br />

Sigurno ne treba<br />

posebno<br />

naglasavati od<br />

kolike je voznosn<br />

topiotna i zvucno<br />

izolaelja objekata.<br />

Odrzavanje temperature<br />

kuce.<br />

stone. poslovnog<br />

iii drugog prostora<br />

(grejanje) zncc:<br />

ravnomerno pokrivanje<br />

toplotnih<br />

gubitaka kroz<br />

spoljne zidove.<br />

podove I plafone<br />

objekata. Toplotno<br />

izolaeija<br />

treba do svede te<br />

gubitke no sto nizi<br />

nlvo . Upravo to<br />

ostvaruje fasada<br />

omalterisana PER­<br />

L1TOM po dobivamo<br />

zid koji akumulira toplotu. Takvi<br />

su zidovi prijatni i topli. a uz to i izrazito<br />

skonorntcnl. U letnjem periodu<br />

fasadni perlitni molter spreeavo<br />

zcqrevonle zidova. po u stanu Ierne:<br />

uvek prijatan oorcvok.<br />

PERLIT (Iogotip) je prirodan i ekoloskl<br />

ctst lzolaeloni materijal koji se dobija lz<br />

sirovog perlita tehnolosklrn proeesom<br />

ekspandiranja.<br />

Sirovi perlit je vulkansko staklo so 1 . 5<br />

posta vezone vode. U hemijskom<br />

pogledu sirovina sadrZi vise od 65<br />

posta silieijum-dioksida.<br />

Geoloski. sirovina perlita je daeitna iii<br />

andezitna staklasta meso.<br />

Ekspandirani perlit je terrnlckl proees<br />

oslobadanja vezone vode no tem·<br />

peraturi oko 1200°C. Po karakteru<br />

proeesa ekspandiranja vidi se do je<br />

ekspandirani perlit terrnlcki umiren<br />

materijai. a istovremeno ooktertotoskt<br />

sterilan.<br />

EKSPANDIRANI PERLIT je neotrovan.<br />

neagresivan. a istovremeno otporan<br />

no kiseline I starenje.<br />

PRIMENA PERLITA<br />

U FAll GRADNJE<br />

• usredo u odnosu no eelokupne<br />

troskove (tanji zidovi. manja grejna<br />

tela. manja pee zo eentralno<br />

grejanje).<br />

• orzo gradnja. lake malterisanje<br />

• rnoqucnost malterisonja i ugradnje<br />

perlitnih betona u izvedbi 'sam svoj<br />

rnolstor",<br />

v<br />

ENER IJD : :, : : :, : : ::: : : :::: ': : :::::':::::: : : : : : : : : : : :::::: :,: , : : : : : , : , : : : : : : :: : : : :: :: : :::::::: :::: :::::,:,:::,: , : , :, : , :,~ ~ :: . ,<br />

Per It<br />

PRIRODAN I EKOLOSKI CIST<br />

IZOLACIONI MATERIJAL<br />

U FAll EKSPLOATACIJE<br />

• znatno smanjenje troskovo grejanja<br />

• prijatna klima stano i drugih objekata<br />

i leti i zimi<br />

• manji troskovl odrZavanja<br />

• estetski izgled<br />

No bazi ekspondiranog PERLITA<br />

(Iogotip) "TERMIKA' (Iogotip) je razvila<br />

sledeei proizvodni program<br />

PROIIVODNI PROGRAM<br />

IA GRADEVINARSTVO<br />

• EKSPANDIRANI PERLIT P1 i P2 upotrebljava<br />

se u slobodno nasutom<br />

stanju kao termo i zvuc no izolaeija.<br />

kao agregat u termo i zvucno<br />

izolaeionim betonima I malterima.<br />

Primenom perlita P1 i P2 posnze se<br />

TERMO i ZVUCNA izola eija stambenih.<br />

poslovnih prostora i industr ijskih<br />

objekata u slucolu kada osta li<br />

elementi konstrukeije zotvoroiu prostor<br />

u koji se sipa PER LIT bez veziva .<br />

• SUVO MESANI MALTERI<br />

SUPERMAL zo malterisanje spo ljnih<br />

zidova. a nanosi se ruc no iii mostrski s<br />

tim do se ugraduje lsklluclvo u jednom<br />

sloju.<br />

• PERMAL zo malterisanje spoljnih i<br />

unutrasnjih strano spoijnih zidova<br />

gradevinskih objekata . a nanosi se<br />

lsklluc lvo rucno u vise slojevo .<br />

Ovakvim postupkorn postize se termo<br />

i zvucno izolaeija spoljnih zidova.<br />

mehcnlcko zostlto od spoljn ih (atmosferskih)<br />

utieaja. kao i<br />

protlvpozorno<br />

zcstlto konstruke<br />

ija.<br />

Postupci<br />

nanosenja ova<br />

dva maltera se<br />

znccojno razlikuju i<br />

proizvodae ih daje<br />

stampane no<br />

vroccrno u kojima<br />

je pakovan<br />

molter.<br />

TEHNICKE<br />

KARA KTERIS­<br />

TlKE<br />

Perlitni malteri su<br />

izradeni od anorganskih<br />

materija i<br />

imaju sledece<br />

osobine:<br />

• I(oe ieijenat toplotne provodljivosti<br />

no iO"C: SUPERMAL 0.091 WjmK;<br />

PERMAL 0.081 Wjm K<br />

• C -sroc o n o prit isak: SUPERMAL 0.69<br />

MPo; ::RMAL 1.36 MPa<br />

• Vrlo c obro to plotn a i zvucno<br />

izorc c sc . o -oornos! no oozor i starenje<br />

," e o rouzrokuje koroziju . Niski<br />

t CSKO odrZavanja .<br />

• U c cr-osu no druge gradevinske<br />

I o;e' jale. lrncjuc: u vidu toplotni<br />

c tpo-. deb ljina SUPERMALA od 4 em iii<br />

PER ,ALA od 5.3 em nonetog no<br />

spo ljnu fosadu odgovaro debljinomo:<br />

i


,J _ ;-ac njo . dugi vek<br />

_ : ~ -: a ost kva liteta ,<br />

- :: - a ~ e - grodnje u podove<br />

=- : :::


3<br />

KOJE GORIVO<br />

ODABRATI<br />

Godine 1987. indusiriiski<br />

zahuktali razvoj progutao je<br />

oko 4000 milijuna iona naite i<br />

viSe od 2000 miliiuna tona<br />

ugljena.<br />

24 GRIJANJE<br />

Na ovo pitanje slijedi zacijelo i protupitanje moze Ii se uopce birati . Dakako,<br />

izbor je rnoguc jer na raspolaganju su yam uvijek, barem dv 0 shjedecih energenata:<br />

• zemni plin<br />

• kruto gorivo<br />

• propan-butan (tekuci naftni plin)<br />

• lozivo ulje<br />

• elektricna energija<br />

Kako biste ih mogli medusobno usporedivati treba uzeti u obzir niz faktora, te<br />

tada medusobno usporedivati isti iznos topline - tj . ekvivaleritni iznos. U nasern<br />

slucaju ekvivalentni je iznos od 11,63 kWh.<br />

Svakodnevno se naslusamo raznih prica 0 cijenama uglj ena, ogrjevnog drva,<br />

lozivog ulja i slicno. Mnogi usporeduju te cijene na svoj nac in i dolaze do vlastite<br />

racunice sto je najjeftinije. Pritom se cesto uzimaju krivi odaci za ogrjevnu vrijednost<br />

sarnog energenta iIi se ne uracunavaju trasportni t roskovi j st upanj iskoristivosti.<br />

Mi uzirnamo u obzir sve te faktore. Tako npr. us pore duj erno koliko kosta<br />

jedan ekvivalentan iznos topline uvazavajuci i mogucnost kori stenja tog energenta<br />

na nasirn uredajima za proizvodnju toplinske energije. Dak le, ak o imate rnogucnosti<br />

mozete odabrati najjeftiniji energent.<br />

ELEKTRICNA ENERGIJA<br />

Mada se u oko 70 posta domacinstava u nasoj zemlji sta 0 . is· \'o grije na kruta<br />

goriva, istrazivanja pokazuju da je dodatni izvor toplin e ajcesce elekt ricna energija.<br />

Svako takvo dodatno zagrijavanje vrlo je skupo jer po novom tarifnom<br />

sistemu osnovna tendencija elektroprivrednika - stednia - 5: sno je ostvarena<br />

pa je ta vrlo prakticna energija eak visestruko skuplja od ajjef inijeg energenta<br />

- zemnog plina. Zbog toga broj dornacinstava koja se griju 15 ' iucivo elekt ricnom<br />

energijom stalno opada a uvjereni smo da ce i kao dod a : izvo opline izgubiti<br />

prvo rnjesto.<br />

Cijena ove energije razlikuje se po republikama i regijarna, ier neki potrosaci<br />

placaju posebne doprinose za razvoj lokalne ele ktrodistrib iv ne rnreze.<br />

Dakle, treba uzeti cijenu 1 kWh elektriene energije po sk pljoj i jeftinijoj tarifi<br />

te pomnoziti sa 11,63 kako bi se dobio iznos cijene je dnog kvi -alentriog iznosa<br />

topline za rubriku 2 u tablici.<br />

EKSTRALAKO LOZIVO ULJE<br />

Ovajje energent sve trazeniji pa treba svakako i njega u s oredi 'a i, Ogrjevna<br />

je moe 1 kg ovog goriva oko 11,63 kWh a 1 kg =1,16litara pa je ta x ije na (dinara<br />

po litri) ekvivalentnog iznosa topline<br />

1,16 x ... dI1 = ... d/I 1,63 kWh.<br />

ZEMNI PLIN<br />

Mada i taj energent cesto poskupljuje, on je posljednjih deset ; 0 ina uvijek<br />

bio najjeftiniji. Distributer daje cijenu za jedan prostorni nor i retar zernnog<br />

plina, koji ima priblizno ogrjevnu vrijednost od 9,26 kWh, pa za ek 'i a lentni iznos<br />

treba 1,25 m" zemnog plina. Cijena ekvivalentnog iznosa je da kle<br />

1,25 x . . . d/m" = ... dl11,63 kWh.<br />

PROPAN-BUTAN (TEKUCI NAFTNI PLIN)<br />

Oni koji kupuju ovaj plin u bocama zacijelo se skupo griju. Pcstoje manje boce<br />

od 10 kg tekuceg plina i one vece, a za ekvivalentni izn os topline od 11,63 kWh<br />

treba 0,91 kg ovog plina. Tako je dakle<br />

0,91 x ... d/kg = ... dl11,63 kWh.


____ _ _ _ _______KOJE GORIVO ODABRATI<br />

_<br />

UGLJEN I OGRJEVNO DRVO<br />

Kako postoji obilje raznih ugljena sve podatke iskazat cerno posebno tako da<br />

mozete sami tocno izracunati. Obicno je prosjecno ogrjevna vrijednost mrkog<br />

ugljena oko 5,2 kWh/kg pa za ekvivalentni iznos treba 2,23 kg tog energenta.<br />

Za ugljen je dakle<br />

2,23 x ... d/kg =... d/ll,63 kWh.<br />

Sve ove podatke uvrstite u kolonu 2 tablice 0 troskovima grijanja<br />

kod razlicitih energenata i dobit cete prave medusobne<br />

odnose u - koloni 6.<br />

...<br />

VRST<br />

GORIVA<br />

Elektrlcna<br />

energija<br />

USPOREDBA CIJENA RAZLICITIH ENERGENATA<br />

Priblifna<br />

cijena<br />

ekvivalentnog<br />

iznosa topline<br />

d/11,63kWh<br />

Troskovl<br />

prijevoza<br />

(za elektritnu<br />

energiju uzet<br />

je pausal u %)<br />

Stupanj<br />

iskoristivostl<br />

Stvarna<br />

cijena<br />

(2+3)<br />

4<br />

d/11,63kWh<br />

1 2 3 4 5 6<br />

dnevna<br />

• skuplja<br />

nocna<br />

• skuplja<br />

5-10% 96-98<br />

t.oztvo ulje (El) 3 75-86<br />

Zemni plin - 75-86<br />

Propan-butan (TNP) 20-30 75-86<br />

Ugljen 10-20 58-63<br />

Koliko<br />

novca<br />

za isti<br />

uclnak<br />

Treba reci da postoji niz razlicitih metodologija za usporedivanje troskova<br />

grijanja, odnosno cijene raznih energenata, a ova metoda obuhvaca sve vazne podatke<br />

i daje medusobni stvarni odnos - koliko novca za isti toplinski ucinak.<br />

Analizirajuci cijene u posljednjih deset godina slijedi zakljucak<br />

• zemni plin je najjeftiniji energent vee cijelo desetljece i ako je moguce treba<br />

ga iz niz a razloga maksimalno koristiti<br />

• skupini jeftinijih energenata pripadaju jos ugljen, te lozivo ulje (posljednjih<br />

nekoliko godina)<br />

• elektricnu energiju kao najplemenitiji energent, koji se dobiva nakon slozenog<br />

tehnoloskog procesa i to najcesce uz pornoc nekog drugog energenta trebalo bi<br />

zaista izbjegavati za potrebe grijanja a visoke cijene takoder govore tome u prilog.<br />

3<br />

LollVOUlJ[<br />

(El )<br />

PROPAN BUTAN<br />

[TNP)<br />

EL ENERGUA<br />

t


I<br />

­<br />

________KOJE GORIVO ODABRATI<br />

_<br />

• KOJE DRVO ODABRATI<br />

Osim goleme koliCine<br />

poiroiene energije vise od<br />

40.000 kemijskih spojeva koje<br />

danas primjenjujemo sadrii<br />

stetne sastojke po ljudsko<br />

zdravlje.<br />

Mnogi od nas ne poznaju i ne mogu prepoznati vrstu drva koju L; e-.vci i prekupci<br />

nude, pogotovo ako su cjepanice sloiene na kamionu. Najcesce ~ e ,.. : iaj e bukva<br />

i grab, a manje ostale vrste. To su ujedno i najbolje vrste ogrjevnih c. "


_ _ _ _ _ _ ___ _ _ _ _ _ KOJE GORIVO ODABRATI _<br />

primarni zrak<br />

Praces izgaran ja goriva je<br />

kem:;sko ve ztU l;~ {lJhdut'iJuJ<br />

gorivih saslojaka nekog<br />

energenta 11 kisikoll/ i: Zl'ti J..a U2<br />

odaoanje topiine,<br />

Za potpuno izgaranje ogrjevnog drva u peel iii kaminu treba osigurati obilje zraka<br />

(i primarnog i sekundarnog) ali u samo tozlste ne smije stic! hladan.<br />

sekundarni zrak kako bi se provelo tzv. sekundarno sagorijevanje. Taj dodatni<br />

zrak mora se prije nego sto ude u loziste zagrijati kako bi izgaranje bilo doista<br />

potpuno. U protivnom zaostale gorivc cestice otici ce neiskoristene zajedno s<br />

dimnim plinovima u atmosferu.<br />

Izgaranje drva. Ono sto je ostalo nakon procesa otplinjavanja i sagorijevanja<br />

zapaljivih i visokovrijcdnih plinova zapravo je drveni ugJjen. On izgara pri dovodu<br />

dovoljnih kolicina zraka potpuno i bez zagadjivanja okoliri e. I tu vrijedi pravilo<br />

da ce se proces sagorijevanja ostvariti bolj e ako je loz iste toplo i zagrijano i ako se<br />

sprijeci dovod hl adnog svj cze g zraka u lozi ste.<br />

SAGORIJEVANJEM DRVA - STITIMO OKOLINU<br />

U procesu sagorijeva nja drva oslobac1a se odrcdena en ergija , koja se u nj emu<br />

(drvo je zapravo golemi pretvarac en ergije sunca) skupljala godinama. Svi sa s­<br />

tojci koji s u bili potrebni pri procesu a similacije (ugljicni dioksid, voda, minerali<br />

itd.) u procesu sagorijevanja drva ponovno se oslobadaju. Zavrsetak tog procesa<br />

u hioloskom srnislu id entican j e procesu koji zavrsava truljenjern drva u sumi. Na<br />

oba nacina ident.icno se zatvara prirodni kruzni proces, pa se tako odrzava<br />

ravncteza ugljicnog dioksida u atmosferi.<br />

U samom drvu sadrzani su slijedeci elem en t i: ugljik oko 49 posto, kisik oko 44<br />

posto, voda oko 6 posto, te ostali nesagorivi sastojci i dusik oko 1 posto.<br />

Prerna tome, drvo ne saddi sumpor, pa se nje govim izgaranjem ne stvara stetni<br />

sumpor ni dioksid te se upotrebom ogrjevnog drva izuzetno pridonosi zastiti<br />

covjekove okoline.<br />

Zacijelo ce mnoge iznenaditi cinj en ica da vise od 80 posto drvnih sastojaka izgara<br />

u plinovitom stanju. Drvo je od svih krutih goriva najbogatije plinovitim elementima,<br />

pa st oga i ve ci dio ogrjevne vrijednosti (ok o 70 posto) drva imaju upravo<br />

visokokaloricni pJinoviti sadrzaj i. (U drugom svjetskom ratu, na istocnoj fronti,<br />

Nijemci su drvni plin upotrebljavali za pogon kamioria.) Za uposredbu navedimo<br />

podatak da kod najboljeg krutog goriva - antracita - plinoviti sastojci iznose sarno<br />

3 do 10 posto.<br />

Dakle, drvo je plinovito kruto gorivo (istinaje, mada cudno zvuci), gdje u procesu<br />

izgaranja sagorijevaju plinoviti sastojci nastali kao proizvod u procesu toplinskog<br />

rastvaranja drva. Upravo zbog toga u procesu sagorijevanja javljaju se lijepi, dugi<br />

plameni jez icc] koji ugodno is ijavaju toplinu. Kako je rijac 0 izgaranju plinovitih<br />

sa st oj ak a treba osigurati dovoljnu kolicinu svjezeg zraka, odnosno kisika, kako<br />

bi drvo potpuno sagorjclo .<br />

Osnovno je pravilo da svjeze sj eceno drvo ne moze sluziti za ogrjev. Takvo drvo<br />

zbog visokog sadrzaja vlage ima upcla manju ogrjevnu vrijednost od suhog drva<br />

koje ima obicno do 15 posta vJage. Dakle, drvo treba kupiti barem godinu dana<br />

ranije, dobro ga uskladistiti i zastititi od oborina, a tek nakon susenja uno postaje<br />

ogrjev.<br />

Drvom se mogu Ioziti peri koje irnaju dovoljno veliko loziste i koj e su tome<br />

prilagodene. Osim vee navedenih prednosti zast.ite okoJine i potpunog izgaranja,<br />

treba spomenuti da se pri sagorijevanju drva ne stvaraju nikakvi agresivni spojevi<br />

i ne razvijaju se otrovni plinovi ako je proces izgaranja nepotpun. Mnoge ce iznenaditi<br />

da takav ogrjev ostavlja malo pepela i nema problema s Ciseenjem, a i uno sto<br />

GRIJANJE 27


________KOJE GORIVO ODABRATI ,<br />

Kod golovo svih energenata<br />

garivi su elemenli: ugljih (C) i<br />

kisik (f f), a u rnanjim pasiocima<br />

i sumpor (5), dusik (N),<br />

ie niz negorivih oslaiaka,<br />

vlaga, iid.<br />

se skupi treba sacuvati, Nairne, taj pepeo je bogat kalijem, magnezijem, kalcijem,<br />

manganom, zeljezom i raznim fosfati rna, pa je odlicna hrana za razno cvijece i<br />

ukrasne biljke.<br />

• KAKO IZABRATI UGLJEN<br />

Danas je vrlo tesko doci do pravih podataka 0 sastavu i ogrjevnim vrijednostima<br />

nasih ugljena, pa tako i mi navodimo sarno neke podatke. No, i njih treba uzeti s<br />

rezervom jer sastojci i kvaliteta ugljena ovise 0 mjestu iskopa, vrsti tehnologije,<br />

nacinu filtriranja i slicno. Kako se kameni ugljen rijetko kad nade na slobodnom<br />

trzistu preostaje nam mrki i lignit. Usput, obratite paznju na podatke 0 sumporu,<br />

pepelu i ogrjevnoj vrijednosti svakog ugljena. Kameni ugljen ima visok postotak<br />

sumpora (Rasa - 9,3 posto), pa je time i jasnija polemika oko nove termoelektrane<br />

u Plominu na kameni ugljen iz Rase. Sumpor nagriza postrojenja (stvarajuci s<br />

vlagom - sumporastu i sumpornu kiselinu), a uz to vrlo stetno djeluje i na okolinu,<br />

ako se ne provedu sve zastitne mjere za smanjivanje sadrzaja sumpora u dimnim<br />

plinovima.<br />

Mrki ugljen iz Kaknja ima pak najvise pepela, dakle i puno ostataka pri sagorijevanju.<br />

Ugljen iz Zenice najboljije po ogrjevnoj vrijednosti od svih mrkih uglj ena,<br />

no sve to mozete usporediti tek kad saznate i cijene.<br />

Lignit je dobar, najjeftiniji je ali ima najmanju ogrjevnu vrijednost.<br />

Za sisteme centralnog grijanja najcesce se upotrebljava mrki ugljen kornadne<br />

granulacije, a za trajnoza rece peci sitniji mrki ugljen kao kocka, ora . i slicno.<br />

Briket koji se kod nas moze nabaviti obicno je iz uvoza, pa ima m nogo \;SU cijenu<br />

nego sto mu je uvecana ogrjevna vrijednost u odnosu na mrke vrste ugljena, zato<br />

ga preporucujerno sarno ako imate malo prostora za skladistenje, U prosjeku treba<br />

ga 30 posta manje negoli vecine ostalih vrsta mrkih ugljena.<br />

SASTAV I OGRJEVNE VRIJEDNOSTI POJEDINIH UGLJENA<br />

VRSTA UGLJENA ELEMENTARNI SASTOJCI U POSTOCIMA OGRJEVNA VRIJEDNOST<br />

UGLJIK SUMPOR PEPEO-SLJAKA VODA·VLAGA 1 TONE UGLJENA(kWh)<br />

iBAR (10-30 mm) 62 4,7 21 1 7550<br />

RM;A (60-100 mm) 67 9,4 9 4 8080<br />

BANOVICI (5-15 mm) 46 0,7 15 23 4920<br />

BREZA (5-10 mm) 47 2,1 15 20 5C( J()<br />

MOSTAR (0-10 mm) 40 3,2 19 22 ~ 300<br />

ZAGORJE (0-35 mm) 35 0,9 19 31 sssc<br />

KAKANJ (5-10 mm) 44 1,7 24 12 5; -,:<br />

ZENICA (10-30 mm) 49 3,0 16 15 ~30<br />

TRBOVLJE (30-60 mm) 43 2,3 16 22 ~: ' :<br />

IVANGRAD-BUDIMLJE (5-100 mm) 42 1,6 9 31 ~~ . :<br />

KOLUBARA (30-60 mm) 23 0,3 11 53 2. : :<br />

KOSOVO (0-30 mm) 23 0,1 15 48 205C<br />

KREKA 33 0,9 27 24 I ~2S _<br />

VELENJE (0-35 mm) 29 0,6 13 42 2Ti _<br />

0,4 12 37 ~ - _<br />

PLEVLJA 34<br />

28 GRIJANJE<br />

NABAV A OGRJEVA<br />

Obicno se k aze, lako onima u Americi. Prate ko i '0 su Indijanci skupili drva,<br />

pa odmah znaju kakva ih ocekuje zima. I mnogi nasi gorst aci u alpskim predjelima,<br />

Lici, Gorskom kotaru, Kopaoniku i drugdje, tvrde da mogu prornatrajuci pojedine<br />

zivotinje kolike spremaju zalihe prognozirati kakva ce biti zima. Dakle,<br />

ako ne vjerujete meteorolozima, a ne mogu varn pornoci ni Indijanci niti gorstaci,<br />

preostaje yam jedino proanalizirati proteklu ogrjevnu sezonu na osn ovi cega<br />

mozete uz barem 20 posta dodatka i preracunavanja u drugu vrst energenta dobro<br />

ocijeniti koliko treba nabaviti drva ili ugljena.<br />

Ako postujerno priblizno odnose 1m 3 drva = 2100 K\Vh = 210 lozivog ulja =<br />

450 kg mrkog ugljena - lako cerno izracunati sve ostalo.


______________ KOJE GORIVO ODABRATI<br />

Pretpostavimo li da smo za prosjecnu obiteljsku k ucu u toku jedne ogrjevne<br />

sezone potrosili ukupno<br />

• 3000 litara lozivog ulja<br />

• 30.000 KWh toplinskog ucinka ili elektricne energije (kod elektrokotlova ili<br />

termoakumulacijske peci), odnosno priblizno<br />

• 3200 m 1 zemnog plina, tada yam treba od krutog goriva<br />

• oko 6000 kg (6 t) mrkog ugljena<br />

ili<br />

• oko 13 do 14 m" ogrjevnog drva<br />

zacijelo cete i sami odmah zakljuciti da je ogrjevno drvo najjeftinije rjesenje,<br />

ali tada treba cesto loziti mada nema puno Ciscenja. Drvo nema sumpora, a pepela<br />

je sarno 0,5 posto. Uobicajena je kombinacija<br />

• oko 80 posta ugljena i<br />

• oko 20 posta drva za potpalu.<br />

Mala kalkulacija spomenutih energenata, jasno ce yam pokazati da je kruto<br />

gorivojeftinije od nekih ostalih goriva. Zato, buduci da je rijec 0 znatnim ustedama<br />

- drvo ili ugljen nabavite odmah kako biste ga pravodobno uskladistili i osusili<br />

prije ogrjevne sezone, jer ako u drvu ima 60 pcsto vlage, orio ima sarno 40 posta<br />

svoje uobicajene ogrjevne moci, a to znaei da yam je potrebna dvostruko veca<br />

kolicina, pa ne oklijevajte.<br />

Jasno, nabavka krutog goriva ne dolazi u obzir ako imate neki drugi energent<br />

kao zemni plin (najjeftiniji zasad) ili Iozivo ulje (nesto skuplje), ali ako koristite<br />

butan-propan ili elektricnu energiju onda zaista treba napraviti kalkulaciju, sto<br />

yam se bolje isplati!<br />

_<br />

Proces izgaranja je kemijska<br />

reakcija kod koje se stuara<br />

• ugljicni monoksid-dioksid<br />

• sumporni dioksid<br />

• dusicni oksidi<br />

• vlaga<br />

• organski spojevi<br />

• teski me/ali i<br />

." • prasina i 51.<br />

li}~!I/r ! "ri;i~ OiO:>U !\] i~;<br />

:><br />

210 I ekstralakog<br />

- loZivog ulja<br />

~ 2100 kWh<br />

\ ~. .<br />

1m 3 ogrjevnog drva = 2100 kWh = 210 1 lozivog ulja = 450 kg<br />

mrkog ugljena<br />

za prosjeean stan od 60 m 2<br />

u kontincntalnim krajcvima je potrcbno:<br />

7,6m 3<br />

ogrjevnog<br />

drva<br />

15,960 kWh<br />

elekt.ricne<br />

en ergije<br />

16001<br />

loz ivog<br />

ulja<br />

3,45 t<br />

mrkog<br />

ugljena<br />

GRIJANJE 29


PEel - LOKALNl<br />

4<br />

l ZVORl TOPLl NE<br />

Mn ogo je r azloga zbog kojih obi cn e peci jos dugo nece izaci iz u potre be. lako<br />

su, opcenito uzevsi , neekoriornicnije od sis tema centralnog grijanja, ta njihova<br />

negativna osobina ponekad se pretvara u prednost. Nairne, kada treba zagrijati<br />

sarno jednu prostoriju, cesto je ekonomicnije naloziti pee negoli ukljuciti eijeli sistern<br />

centralnog grijanja (veliko eentralno loz iste koj e na minimaJnom kapaeitetu<br />

ne radi s optimaJnim koefieijentom iskoristenja, gubiei sistema itd.). S druge<br />

str ane , pec je uvijek dobrodosla kao alternativni izvor topline ako dode do kvara<br />

na eentralnom sistemu iJi n estane goriva. 'I'rece (iako cesto ne i najmanje vazrio),<br />

mnogi koji otkidaju od usta k ako bi izgradiJi svoj ''k rov nad glavom" jednostavno<br />

nemaju dovoJjno novca da ugrade i prilicrio skupe in stalacije eentralnog grijanja.<br />

U takvim slucajevima i jedna reJativno jeftina pee osigurava toplinu harem u<br />

glavnoj prostoriji u kuci iJi stanu , a postupno, nabavkom jo s j edne iJi dviju rjesava<br />

se grijanje i ostalih. Pritom jedna pe e moze biti na kruto, druga ne t ek uc e gorivo<br />

iIi plin (ak o je na raspolaganju), a treca elek tricna, pa se tako postize flek sibilnost<br />

u pogJedu izbora goriva i ekonomicn ost u sirornastvu: grijemo se onoJiko koJiko<br />

si mozerno dopustiti i onim gorivom koje nam je trenutno dostupno iJi n ajjeftinije.<br />

Na kraju, i individuaJno sh va ca nje komfora je razlicito: iako se opcenito sm a­<br />

tra da je eentralno grijanje najkomfornije, nekome se m oze ciniti udobnijim<br />

pueketanje vatriee i rek reacijsko eijepanje drva iJi spremanje uglj ena negoJi<br />

ovisnost 0 kompliciranim i nj omu nerazumJjivim automatiziranim uredajima (i<br />

spacijalistirna za njihovo odrzavanje) iJi suha klima radijatorskog grijanja.<br />

Najcesce, peci nas griju na oba vee sporrienuta nacina: zr ac enjern kao i sunce, pa<br />

odmah, cim pe e proradi osjecarn o toplinu, i konvekcijski, tj . vodcnjem tako da se<br />

zagrija va okolni zrak i time potice njegova cirkulacija, a zrak opet zagrijava<br />

ljude i predmete u prostoru. Takav kombinirani nacin je najprirodniji, a to je<br />

takoder pitanje udobnosti. Dakako, i eentralni s istemi sa drze oba ta nacina, aJi<br />

su in ertniji, sporiji i prvenstveno predvideni i sr a cu nat i za zagrijavanje vod enjem<br />

topJine. TopJina zracenja csjeca se tek k ad sist ern postigne svoju punu radnu<br />

temperaturu, a onda je ona ve e manje zn acajna. Peci djcluju brze, fleksibiJnije.<br />

lake se pod pojmom pee najcesce podrazumijeva pee s lozi st.ern na kruto gorivo,<br />

(drvo iIi ugJjen), treba imati na umu da danas postoje peci n a sva poznata<br />

goriva: kruta , tekuca i pJin , ali i razlicite konstrukcije lokaJnih izvora topJine<br />

kojima kao energent sluzi ele k t ricna str uja. Osirn prerna vr sti goriva, peci se mogu<br />

sistematizirati i prema nacinu odavanja t opl ine, zatirn prema brzini odavanja<br />

topline i nj en e akumuJaeije, pa prem a na cin u gradnje itd. Nama se najlogicnijirn<br />

eini izlaganje po pov ijesnom principu. Opi sat cerno ih pr ema pribliznorn r edo ­<br />

slijedu kojim se razvijala tehnologija zagr ija vanja Jjudskih obit avalis t a pri cernu<br />

treba odm ah naglasi ti da i najstarija rjesenja predstavljaju sta la n izazov energetiearima,<br />

pa se kornbiniranjern tradi cion alnih i suvremenih sazrianja neprekidno<br />

javljaju nove konstrukcije koj e nastoje odgovorit i danasnjim zahtjevima. U svakom<br />

pojedinom slucaju nastojat cerno dati i sve ostale relevatrie informaeije . Ipak,<br />

naglasak je na rj esen jirna k oj a odgovaraju bar vecini zah tjeva st o se postavljaju<br />

pred moderno grijanj e.<br />

KAMINI<br />

Kamin je zapravo djelorrm icrio ogradeno kucno ognjiste. U pr avo se zbog toga<br />

uz nj ega e rn ociona lno vezuje veciria Jjudi. Pucketanje vatre, odsjaj pJamena na<br />

st ropu, toplina d irektnog zracenja, sve to st va r a posebnu atmosferu sigurnosti i<br />

blagostanja, za sticenosti i budi u nama neke zapretane atavizme.<br />

Nazalost, kamin j e i n ajneekoncmieniji na cin grijanja. Njegov stupanj iskoristenja<br />

topl in sk e energije je vrlo nizak, pa cak ni ljudi koj i doista ziv e u blagostanju<br />

ne mogu sebi dopustiti luksuz da se grij u sarno kaminom, ponajprije zbog prozdrlj<br />

ivos ti goriva, te zbog sJabog ucinka pri zagrijavanju prostorija. Osirn toga,<br />

vrJo se cesto kamin ili dimnjak izvedu krivo: dimnjak n e vuce, drvo sla bo izgara<br />

i od grijanja ni sta, a umjesto romantike ostaje zadimljena prostorija. Najcesca<br />

Golovo svi spojevi koji nasiaju<br />

u procesu izgaranja imaju neko<br />

slelno emisijsko djelovanje.<br />

GRIJANJE 31


________PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE<br />

_<br />

/<br />

/<br />

./<br />

-'<br />

-'<br />

U lozi~te kamina treba<br />

obavezno dovesti svjeZi<br />

zrak.<br />

Pri izgradnji treba<br />

postivsti ove odnose<br />

greska je da mnogi kamini nemaju dovod svjezeg zr aka u loziste . Drugi najeesci<br />

uzrok slabog izgaranja krije se u krivo dimenzionir a nom ili pr evise odm aknutom<br />

lozistu u odnosu na dimnjak, a treci u samom dimnja ku. Kamin se n e moz e<br />

prikljuciti na bilo koji dimnjak. Nekad, dok su kamini bil i pra cti cno najsavrseniji<br />

nacin grijanja, majstori su svoje trikove za dobru izv dbu kam ina cuvali kao tajnu.<br />

U starim englesk im kucarna gradenim u proslorn stoljecu, ca k i kameni ugljen gori<br />

u kaminu bez dima i neugodnih mirisa!<br />

Usprkos nedostacima, ljudi se ni danas ne odricu k a mina. tovise, ion je doaivio<br />

znacajne inovacije pa cak i industrijsku proizvodnju, taxo d rnozerno biti sigurniji<br />

u njegovu pouzdanost. Kamin se danas vecinorn gr adi k ao dodatni izvor topline<br />

uz centralno grijanje, odnosno zbog ugodnije a t mosfere. ~o , svejedno mora<br />

funkcionirati ispravno. Bilo da kupujete gotove elernente kamina iIi se samovsk i<br />

upustate u gradnju, treba se drzati dimenzija i proporcija.<br />

Postoji i moderna varijanta kamina, s dobrim iskoriste njern topline. U loziste<br />

je ugraden sistem cijevi i dvostruke zeljezne stijen e, slicno k ao kod kotlova za<br />

centralno grijanje, pa se na takav kamin moze prikljuciti i nekoliko radijatora pornocu<br />

kojih ce se u sklopu malog si stema centralnog grijanja toplina bolje<br />

rasporediti u prostoru. Medutim, takav sistem ip ak ce raditi znatno manje<br />

ekonornicno od sistema s pravim kotlom za centralno grij anje. Razlog tomu su<br />

gubici topline kroz dimnjak, koji su kod kamina uvijek naj veci kao i slaba<br />

mogucnost regulacije izgaranja.<br />

TEHNICKI PODACI<br />

Tip kamina Velicina Dimenzije Potrebni profil dimnjaka (em) Os prikljucka Tloerlne<br />

I Dovod Masa<br />

prostorije loiiMa na dimnjaku (m) dimenzije svjeteg (kg)<br />

m3 em 3m


___________ PEel - LOKALNl lZVORl TOPLlNE<br />

_<br />

Otvoreni kamin ANTIKA ZO<br />

Sastav otvorenog kamina ZO<br />

Funkcionalni dlo:<br />

P - podloga kamina<br />

T - lemeljna plota<br />

KO - obloga lozista<br />

H - strsm]! elemenl<br />

8 - bocn! element<br />

PK - plota nad toztstem<br />

K1, K2 - kape kamina<br />

RL - regulacijski poklopac<br />

Dopunska oprema:<br />

PP posuda za pepeo<br />

KR resetke za loliste<br />

i<br />

iii<br />

~<br />

e, i<br />

~ '"<br />

..<br />

N<br />

E c ...<br />

:2<br />

...<br />

~<br />

~<br />

I<br />

I<br />

I<br />

I<br />

1<br />

I<br />

I<br />

1<br />

I<br />

I<br />

I<br />

I<br />

/<br />

I<br />

I<br />

I<br />

I<br />

I<br />

I<br />

/<br />

/<br />

I<br />

/<br />

I<br />

I<br />

I<br />

I<br />

- 1­<br />

~<br />

...<br />

on<br />

I<br />

--,<br />

I<br />

I<br />

I<br />

I<br />

I<br />

I<br />

_J<br />

·0<br />

25<br />

GRlJANJE 33


___ _ _ _ _ PEer - LOKALNI IZVORI TOPUNE _<br />

Otvoreni kamin ANTIKA VO<br />

Sasfav ofvorenog kamina ANTIKA VO<br />

FUNKCIONALNI 010:<br />

P - podloga kamina<br />

T . feme/jna plota<br />

KP· donja ptoc« lotista<br />

KIT· izmjenjivat topline<br />

H . stratnji element<br />

PK - donja limena ptocs<br />

PK - ptoce nad lotistem<br />

K1, K2 - kape kamina<br />

RI • regulacijski poklopac<br />

Oopunska oprema:<br />

PP • posuda za pepeo<br />

Olmenzije u zagradama vate za ANTIKU VO<br />

TIP 1If.<br />

Kod izrade projekta instalacija treba voditi<br />

recune 0 tome, da je uredaj zasticen u skladu /<br />

s vezecim propisims (ekspanzijska posuda,<br />

sigurnosni ventil, ventil za odzrativanje).<br />

I<br />

/<br />

/<br />

/<br />

/<br />

/<br />

I<br />

/<br />

/<br />

/<br />

!<br />

/<br />

....<br />

on<br />

r<br />

.,<br />

'"<br />

1- - - - - - - - -~ . :: ",- -<br />

o<br />

r<br />

I I<br />

I I,<br />

I I I ,<br />

i I I I<br />

I ','; .vP ••• . :-:: :. :.: . , . _<br />

I L - - - - r t - ,- -<br />

I<br />

I<br />

- - - ­ -,.- - 14l16)"-(,:·=;-' t<br />

-f _.. ~__ 55(6 1<br />

""<br />

81(87)<br />

34 GRlJANJE


EL:I - LOKALNI IZVORI TOPLI NE<br />

_<br />

Sumporni dioksid 502 koji se<br />

javlja pri izgaranju nekog<br />

energenia, vrlo nepouoljno<br />

djeluje na floru i un istaua,<br />

odnosno smanjuje biljno<br />

zelenilo - klorofil.<br />

::~;::.it~;:~·:rrrl\!; :() ~::( ~~) 1"" ~ f\:: :i;;:;<br />

U svijetu priznat<br />

kamin<br />

FRANKLIN.<br />

.J,.<br />

•<br />

lflf llfrUl fl ff (<br />

je posvuda u svijctu, a proizvodi se i kod na s (Ljevaon ica zelje za i tvornica "Plamen"<br />

iz Slavonske Pozege). Taj j e k a m in vrl o jednostavne konstrukcije, a ima i vra t a<br />

za za tva r a nj e lozista, pa vee pr ed stavlja prijela zni oblik prcma pecirn a. Kad se<br />

prestane loz iti , vrata se zatvor e cirne se sp recava ci rk u lacija zraka kroz loziste i<br />

brzo hladenje. Ak umulirana t opl in a postupno se odaje u prostoriju pa je utoliko<br />

taj t ip eko n omi cn iji od posv c k la sicni h iz ve db i. FRAN KLI N se maze i obzidati,<br />

(kamenom , cig lom) iii ugra diti n a d r ugi na cin pre rna es te t sk im kriterijima<br />

vlasni k a. Osim sto sluz i k ao izvor to pli ne, kamin je i ukra s prostorij e, pa u<br />

va nj sko rn izgl edu post.oji n iz varij a cija . T o je uj edno je dino podrucje gdje je<br />

izvoda cu ostavljena puna krea tivn a sloboda, hez r izik a da se ugrozi funkcioniranj e.<br />

Os im toga , svak i ohzid a k u m uli ra dio topline, k oja grije pr ostoriju i nakon prest<br />

a nk a lozenj a , pa j e u to m srnis lu i k or istan .<br />

Kamin i se got ovo isk ljucivo loze drvom , k oje t reba nabaviti na vr ijeme, i dobro<br />

ga u sk ladis t.i t i i os usi t i. Vla zno drvo n aj veci di o to p line trosi za ispara vanj e vlage,<br />

Kamini KO-KO - Beograd.<br />

GRIJANJE 35


________PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE<br />

_<br />

Otvoreni kamin SMREKA - toplozracni<br />

Sastav otvorenog kamina SMREKA<br />

Funkcionalni dio:<br />

P - podloga kamina<br />

T - temeljna plo{;a<br />

KP - donja plo{;a lozista<br />

R - rekuperator<br />

K1, K2 - kape kamina<br />

RL - regulacijski poklopac<br />

Dopunska oprema:<br />

PP • posuda za pepeo<br />

KR - resetk» za tozist«<br />

A - azbestna ploc«<br />

- tervol plo{;e<br />

- semotne ptoc«<br />

- metalni nosec; za prijecnu gredu nad tozistem<br />

o<br />

N<br />

I<br />

I<br />

I<br />

I<br />

t -­<br />

I<br />

I<br />

I<br />

I<br />

I<br />

I<br />

I<br />

I<br />

I<br />

I<br />

I<br />

t,------­<br />

... •<br />

' :",<br />

.. ..<br />

.::<br />

: . ~. :<br />

1....-,--111<br />

' . '<br />

' . '<br />


_ _ _________PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE<br />

_<br />

_: : 'ste kamina moze se dodatno oplocitl i kaljevim ptociceme u raznim varijantama.<br />

J:WFDU § 1'= ~>:; t.' ~f'~P:<br />

..:-~:: ~. r~ ::: :'§~~:~ ~ iZ~ -:::-:- ~~;:::!n ~:{~ . ~ X ,~: :;:.:-.:<br />

:,.} ~ *'',. ~ ~ ».f••..~ 1d '* ;"",: ~ ~ \d:::.~ .b<br />

Sumporni dioksid 502 u<br />

atmosjeri, zajedno s vlagom iz<br />

zraka stvara razne sulfate,<br />

odnosno sumpomu kiselinu sto<br />

dovodi do stvaranja tzv. kiselih<br />

oborina.<br />

"'; $l tl>:~~*>: r-: it:, .


,<br />

.­<br />

________PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE<br />

_<br />

nuzdu, iJi alternativni (kakav-takav) nacin grijanja.<br />

slucaj da<br />

povrsinska temperatura, bar djelornicno, prelazi granic ~ : C. _ '0 dirnnjak<br />

dobro ne vuce, pee se dirni i zagaduje prostoriju, a ak o vu . ': ~ _ rse sto je cesto<br />

slucaj u visirn zgradarna) trosi mnogo goriva, je r najv ,- ' . :.'ine odlazi u<br />

dimnjak. Akoje na isti dimnjak prikljuceno nekoliko peci . ' :: -: '- zgr adama),<br />

Iz rijec7wg industrijskog opet slabo gore. Osim toga, brojna mala lozista i dimnjaci vis . . .:.;;a 1u: u vanjsku<br />

bazena (INA, KOKSARA, atmosferu negoli manje vecih iako su istog ukupnog ka :0 zbog bolje<br />

TOPLANA) izoaceni regulacije izgaranja te zbog distribucije dim nih plinova, _. _ ' - eba imati na<br />

sumporni dioksid, odnosno<br />

umu da sarno potpuno izgaranje ne zagaduje atrnosferu, -·;0 tesko poskisele<br />

kise, uvelike uliece na<br />

.sume Gorskog koiara, od kojih tici kod manjih peci .<br />

je danas 71 posto bolesno , Ipak, izdvojit cerno jedan relativno malo pozn at tip. ;. ' - • _risutan tek<br />

nekoliko godina koji je vrlo rasprostranjen u nekim sj ever ~ - • ·ma, poznat<br />

pod nazivom ENERGETIK. Pee je cilindricncg oblika, a vc • . •_ ·edbe. U cilindru<br />

se nalazi vrlo pro strano lozi ste, prikladno za r azlici: ' . i t ih goriva,<br />

i onih nize kaloricne vrijednosti. Oko cilindra su zavareni ~. _ . . i kr oz koje<br />

kad se loziste intenzivno grije, uslijed zagrijavanja struj i ~ ~ - - . € lazi hladan<br />

a gor e izlazi topao zrak. Pee na taj nacin stvara cir ' .J ,' . i toplinu<br />

po prostoriji. Fleksibilna je u pogledu ucinka, kako iz<br />

ko i regulacijom<br />

i prikladna za grijanje stanova, radionica, skla -ogoria .<br />

::<br />

Zacijelo cete se iznenaditi prometrejuci ovaj prizor: cuda<br />

cijevi, upravo je pee na kruta goriva za zrecno grijanje.<br />

38 GRJjANjE


___________ PEer - LOKALNI IZVORI TOPLINE<br />

_<br />

Dodatn/ izmjenjivac<br />

topl/ne na d/movodu<br />

povecsve stupanj<br />

iskorlsten]« pee!<br />

ENERGETIK oduzimanjem<br />

top line dimnim plinovima.<br />

Slican dodatak koristan je<br />

i kod drugih "ktssicnit: "<br />

tipova pee! ako d/mnjak<br />

dobro vuce.<br />

KALJEVE PEel<br />

Kaljeve peri isk oristavaju relativno visok stupanj topline proizvedene izgaranjem<br />

drva, odnosno ugljena (do najvise 80 posto), a dragocjeno im je svojstvo<br />

akumuliranje topline u casu intenzivnog lozenja i postepeno zracenje:<br />

Prvo svojstvo postignuto je vertikalnim i horizontalnim kanalima (takozvanim<br />

cirkulacijama) kroz koje struje topli plinovi iz lozista peri. Time je znatno produzen<br />

put kojim se k recu vruci plinovi prije odlaska u dimnjak, te oni veri dio<br />

top line predaju samoj peri. Idealno bi bilo kad bi taj put bio vrlo velik, no to je<br />

neizvedivo iz prakticnih razloga: peri bi morale biti nerazmjerno velike, dimnjak<br />

ne bi vukao a sagorijevanje bi bilo sporo i nepotpuno pri cemu bi se stvarao otrovni<br />

ugljicni monoksid.<br />

Drugo svoj stvo ostvareno je velikom masom, dakle velikim toplinskim kapacitetom,<br />

peri koja se zagrije da bi zatim jos satima nakon prestanka lozenja zracila<br />

toplinu. Rezultat toga je ugodno saznanje da dobru kaljevu pee ne treba stalno<br />

loz iti, vee je dovoljno 2 do 3 puta dnevno.<br />

NACINI IZVEDBE<br />

CIRKULACIJE<br />

A) Vodoravna cirkulacija ­<br />

topli plinovi stalno se<br />

uspinju prema dimnjaku<br />

cik-cak linijom.<br />

Ekonomicnost je manja<br />

nego kod ostalih nsclns i<br />

danas se rjede<br />

upotrebljava. Slicna je<br />

spiralna cirkulacija, no s<br />

dodatnom spiralnom<br />

stazom. Put je malo duzt,<br />

a sistem ekonomicnljl od<br />

horizontalnog.<br />

B) Okomlta cirkulacija ­<br />

topli pI/novi u nekim se<br />

kanalima uspinju, a u<br />

drugima padaju. Prednost<br />

tog sistema je da se cijela<br />

povrslns peci jednolicnije<br />

grije, sto je ekonomlcni]e i<br />

cesto se upotrebljava.<br />

Znacajno je takoder da je<br />

kod okomltog sistema<br />

moquce voditi prve<br />

(tople) kanale dijelom peel<br />

koji gleda prema<br />

prostoriji, a druge<br />

(hladnije) dijelom koji<br />

gleda prema zidu, razliclto<br />

usmjeriti grijanje, dakle<br />

vise zagrijati prostoriju a<br />

manje zid iza peel.<br />

C) Kombiniran/ sistem<br />

sastavljen je od elemenata<br />

sva tri prije spomenuta<br />

nsctns. Ekonomican je /<br />

cesto se upotreba.<br />

D) Kombinirani sistem na<br />

jednoj niskoj kaljevoj poet<br />

(zatvoreni kamin).<br />

Vodoravni kanali su u<br />

sredini kamina, a okomiti<br />

u bocnim dijelovima.<br />

D , -- - ;<br />

~-~ ' jE ~, !<br />

~ 1; "\ lI;<br />

I . ­ c!:!J -".. . ~<br />

GRIJANJE 39


s<br />

_ _______PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE _<br />

Zbog razorne mod kiselih kisa<br />

u cijeloj Sloveniji zdravo je jos<br />

sarno 45,5 posta suma.<br />

Zi\:;l:TI:l~~~ () ~(() t: ~ f~::! f~<br />

Upravo zbog tih svojih osobina kaljeve peci predstavljaju najbolje rjesenje tamo<br />

gdje nema plina. Jedini nedostatak kaljeve peci je relativno dugo vrijeme od<br />

pocetka lozenja do pocetka zracenja topline. Kakoje put dimnih plinova vrlo dug,<br />

temperatura im je na izlazu iz peci niska. Nacini izvedbe tih prolaza kroz pee su<br />

r az liciti, No, kod svih dimnjak mora biti ispravan. Niska temperatura dimnih pli ­<br />

nova moze kod neispravnih i li ispucalih dimnjaka izazvati stvaranje kondenzata.<br />

Nasi proizvodaci, poput "Pionira" iz Novog mesta, "Keramike" iz Krapine, "Kodric­<br />

Ozas" iz Samobora, nude niz razlicitih modela kaljeva koji se mogu slagati u<br />

razliCitim varijantama. Jedna pee moz e se ugraditi u prezid i iskoristiti za zagrijavanje<br />

dviju prostorija, s tim da se npr. loz] iz hodnika. Sve to pridonijelo je<br />

ponovnoj renesansi kaljevih peci pa su pro izvodaci ozivje li svoj proizvodni program<br />

koji smo do prije nekoliko godina gotovo zaboravili.<br />

S obzirom da se kaljeve peci kupuju u dijelovima, velik su izazov za kucno<br />

majstore, ali i razlicite sarnozvane strucnjake. Zbog toga cesto krasna kaljeva<br />

pee ne funkcionira kako treba. Osnovne upute za gradnju mogu se dobiti od svakog<br />

proizvodaca kaljeva, mozete promatrati kako to rade majstori, ali pri gradnji<br />

ove vrste peci najveci strucni problemje strujanje dimnih plinova. Pravi strucnjak<br />

mora prema dimnjaku, na koji ce pee biti prikljucena, zriati odabrati nacin vodenja<br />

i duzinu kanala kroz pee. Nema smisla odvracati samovce od tog posla, oni ee<br />

pokusati otkriti i tu tajnu. Uostalom, osnovni je materijal gotovo neunistiv, pa<br />

se lose sazidana pee moze srusiti i podici nanovo. Ali, cuvajte se nadristrucnjaka.<br />

Najpouzdanije je zidanje kaljeve peci, cije su yam reference poznate, povjeriti<br />

majstoru tj . onomu tko vee ima iskustva i cije su rnusterije zadovoljne njegovim<br />

poslom.<br />

Kaljeve peel - niz<br />

moqucnosti, lijepl oblici,<br />

vlsoka efikasnost i<br />

ugodnost.<br />

42 GRIJANJE


_ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ PEel - LOKALNl lZVORl TOPLINE-----­<br />

10<br />

TRAJNOZARECE PECI<br />

d<br />

7<br />

Trajnozarece peci posljednja su rijec u razvoju tehnologije grijanja krutim go­<br />

" rivima. Princip njihove konstrukcije primjenjuje se danas vecinorn i kod kotlova<br />

U<br />

za centralno grijanje, ako su predvideni za lozenje krutim gorivom. 'I'rajnozareca<br />

1­<br />

pee moze se loziti gotovo svakim krutim materijalom k oji gori (izuzev slarne, lisca<br />

.<br />

i slicno, ne zbog toga sto to ne bi izgaralo u ovoj peci, vee zbog neprakticnosti).<br />

u U praksi, to su sve vrste ugljena i drva, rnoze se, dakako, loz iti i mjesovito,<br />

ukljucujuci i say gorivi otpad. Stupanj iskoristenja toplinske energije goriva seze<br />

l­<br />

e<br />

do 80 posto.<br />

Jedna od velikih prednosti trajnosarece peci je sto se ne mora cesto lcziti jer<br />

1-<br />

raspolaze velikrrn spremnikom za gorivo, k oji je dovoljno napuniti nekoliko pula<br />

e<br />

dnevno, ovisno 0 intenzitetu grijanja. Druga velika prednost je vrlo dobra regua<br />

lacija izgaranja, prakticki od nule do maksimuma, sto pridonosi stednji goriva.<br />

g<br />

Ima regulator grijanja k oji se postavi na zeljeni stupanj lozenja, pa putem ter­<br />

mostatskog elementa prema potrebi povecava ili smanjuje dovod zraka za izgaranje<br />

i tako sprecava cia se pee razgori preko zadanog intenziteta grijanja, ali i da<br />

1<br />

k<br />

a se ugasi. 'I'eorijski, tu pee ne bi trebalo gasiti tokom cijele sezone sto olaksava<br />

e lozenje, a ne povecava potrosnju goriva (pec je uvijek topla pa nema gubitaka pri<br />

a zagrijavanju peci i dirnnjaka). U praksi, gasi se sarno zbog ciscenja. Dodamo Ii<br />

k lome kornpaktan izgled i relativno male dimenzije, bez sumnje, to je vrlo<br />

moderan uredaj.<br />

Pee je osim toga gradena tako da intenzivira strujanje zraka u prostoriji, a lime<br />

i distribuciju topline, pa se pornocu jedne peri ponekad rnoze grijati i cijeli manji<br />

Dusiini oksidi, spojevi koji<br />

nastaju pri izgaranju, stvaraju<br />

u zraku dusicnu kiselinu koja<br />

izaziva osiecenie korijenja<br />

biljaka kao i lisca.<br />

~;;~:i~~~!;:}trr~:: : i~:!:t (:J ){() t:~N·;:::<br />

Na<br />

domscem<br />

su trztstu<br />

najcesce<br />

trajnoiareee<br />

peci tip<br />

MAGMA i<br />

WESO­<br />

HELlOS.<br />

stan. I Ijubitelji svjetlucanja plamena u sumraku doci ce na svoje, jer te peci<br />

redovito ispred lozista imaju vrata s vatrostalnim staklom da se vidi plamen. Velika<br />

paznja posvecena je brtvljenju svih otvora sto i omogucuje pravu kontrolu izgaranja,<br />

a osim toga ta pee prakticno nikad ne dirni, bez obzira na kvalitetu izgaranja<br />

(osim ako u takvom momentu otvorite loziste). Ako je gorivo lose ili ste<br />

namjerno prigusili loienje prije dodavanja goriva, tj. otvaranja poklopca za lozenje,<br />

treba nakratko potpuno zatvoriti dovod zraka (polozaj regulatora 0) pa nece izlaziti<br />

dim dok lozite pee.<br />

'I'rajnozarece peci prilagodene su velicinorn za zagrijavanje manjeg (dvosobnog)<br />

stana. Ako raspored prostorija ornogucuje priblizno centralno postavljanje<br />

peci, sto u prvom redu ovisi 0 polozaju dimnjaka, onda se njome moze zagrijavati<br />

cijeli stan.<br />

Princip rada je slijedeci: gorivo se obicno ubacuje odozdo u spremnik ljevkasta<br />

oblika, ispod kojega je smjestena resetka za izgaranje, a ispod nje pepeonik. Vrata<br />

za ubacivanje goriva i cijelo loziste s pepeonikom hermeticki su zabrtvljeni, a zrak<br />

potreban za izgaranje dovodi se kontrolirano kroz otvor na pepeoniku. Plamen i<br />

dimni plinovi oplakuju pri izgaranju spremnik goriva i tako ga suse i<br />

predgrijavaju prije nego dospiju u zonu izgaranja, a na svom putu do dimnjaka<br />

GRiJANJE 43


________PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE<br />

_<br />

Dusicni oksidi su vrlo opasni<br />

za liudsko zdravlje pa koncentracija<br />

ad 280 mg NO. l<br />

m 3<br />

dovodi do smrtnog zapaljenja<br />

pluca, a 47 mgjm' izaziva<br />

bronhitis.<br />

n~A .<br />

P,\<br />

.<br />

. M~.. ~:::d q<br />

~ ~ '\h ~\,:::: ~AfH:.~<br />

:$ .~ :" f ' J~ ~~:~:~:::::;: H"<br />

Jf!~~:~i!·1111;11~1.:···~~·!~·::~<br />

44 GRIJANJE<br />

..................:..... :.: . : .~ . . . . . . ...<br />

.<br />

Prlnclp rada<br />

treinotsrece<br />

peel.<br />

Rucica za rastresanje<br />

11--- - - resetke<br />

==fi=~rr:==:J~~~r l;~== Poklopac za loienje<br />

(( Topli zrak<br />

Topli zrak - - -"* . - -0<br />

Regulacija zraka<br />

Dimni otvor . za izgaranje<br />

(iza spremnika)<br />

Spremnik goriva ---<br />

Vanjski plast --<br />

Resetka--<br />

Pepeo<br />

Svjeii zrak<br />

. .- - -<br />

-<br />

_ __ _<br />

. Zona izgaranja<br />

__...._ ll-Jr- '-".J.. =G~e~;::;;::~~t~l== Olvor-zaklopka<br />

r<br />

"""--'L_~<br />

Zrak za Izgaranje<br />

Svjeii zrak<br />

griju i relativno veliku vanjsku metalnu povrsinu lozista koje je oblozeno posebnim<br />

limenirn plastern iIi kaljevima s otvorima pri dnu i pri vrhu, sto izaziva intenzivno<br />

strujanje zraka u meduprostoru, Hladan zrak ulazi dolje, preuzima toplinu<br />

od lozista i zagrijan struji kroz gornje otvore u prostor. Na taj se nacin u okolnom<br />

prostoru stvara cirkulacija i brzo siri toplina.<br />

Prigusirno li dovod zraka, gorivo ce polako tinjati, a kad temperatura padne<br />

ispod zeljenog stupnja regulacije terrnoclanak ce pojacati dovod zraka i ono ce se<br />

razgorjeti. eim se postigne prijasnje stanje, dovod zraka se opet automatski<br />

smanjuje. Na taj nacin se odrzava bilo koji zeljeni iritenzitet izgaranja, odnosrio<br />

grijanja.<br />

Na prednjoj strani su velika vrata za eiscenje i vadenje pepela, koja su takoder<br />

hermaticki zabrtvljena i ne otvaraju se dok pee norrnalno radi, Resetka se povremeno<br />

cisti protresanjem polugom izvaria. Ucestalost ciscenja ovisi 0 kvaliteti<br />

goriva.<br />

Na dornacern trzistu su najcesce trajnozarece peci MAGMA i WESO-Helios.<br />

Proizvodaci osiguravaju servis i rezervne dijelove. Ako se pee in tenzivno lozi<br />

visokokaloricnirn gorivom, nakon nekoliko sezona treba zarnijeniti glavne dijelove<br />

lozista.<br />

PECI NA TEKUCE GORIVO<br />

Razne peci na lozivo ulje (naftu) ili mazut sluze najcesce za zagrijavanje tvornickih<br />

hala, garaza i skladista. Takve peci imaju plamenik kao kotlovi centralnog<br />

grijanja. Zrak se dovodi ventilatorom, a gorivo rasprsuje pornocu crpke, paje<br />

za njihov pogon uvijek potrebna i elektricna energija. U vrijeme jeftine nafte, sto<br />

je nazalost za nas proslost, bio je vrlo popularan tip peci za dornacinstva na tekuce<br />

lozivo ulje,jednostavne konstrukcije bez elektroopreme. Pec je cilindricnog oblika,<br />

a tekuce gorivo se preko posebnog regulatora dovodi iz bocno ugradenog sJ>remnika<br />

na dno cilindra gdje se zapali ubacenirn komadicern goruceg papira. Cim se<br />

loz iste malo zagrije gorivo pocinje isparavati, intenzitet izgaranja se povecava, a<br />

snaga se regulira dotokom goriva. Zrak za izgaranje dotjece slobodno kroz dvostruki<br />

plast lozista i kroz rupice po obodu ulazi u prostor izgaranja. Sto je izgaranje<br />

intenzivnije i dotjecanje zrakaje uslijed termosifonskog efekta (zrak u plastu<br />

loz ist.a ugrijavajuci se struji brze) vece pa se na taj nacin automatski regulira<br />

smjesa goriva i zraka. Kao dodatna sigurnost da se pee ne bi previse razgorjela<br />

uslijed kvara regulacije goriva, na usisu zraka su zaluzije koje se automatski<br />

zatvaraju uslijed strujanja ako ono premasi odredenu brzinu.<br />

Sprernnik i loziste su, slicno kao i kod trajnozarece peel, srnjasteni u posebnom<br />

-<br />

, - d<br />

..<br />

~<br />

T'" • :.. .. ~ ....<br />

,


____. PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE _<br />

B<br />

A<br />

a) vecin« uljnih pee! ima<br />

isparni plamenik U obliku<br />

lonea<br />

b) Predaja stvorene<br />

top line U uljnoj peei<br />

Ruplce za zr~<br />

0000 00000<br />

t


________ PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE . _<br />

Smatra se da je koncentracija<br />

od 80 Ilg/m3 ozona normalna, a<br />

iznad 150 Ilg/m3 nastaje smog<br />

i smanjuie se vidljivost, a<br />

iznad 300 Ilg/m3 moguca su<br />

akulna plu cna oboiien]a.<br />

Plinske peci su efikasno rjesenje grijanja.<br />

PLINSKE PEel<br />

Ako nema t e n ovca za izvedb u ce ntralnog gr ij anja. .i a' iIi<br />

m ogucnost prik ljuconj a n a m rezu zem no g pl in a , onda s ,<br />

:' , ko<br />

najbolj i izbor m edu lokalni m izvorirn a t opl in e. Osirn sto<br />

- _ -nt,<br />

pl in izgara uz n ajma nje zagadiva nja ok oline a imajuci na<br />

- nja<br />

n ovih nala zis t a i ra zvijenu k ontin en t alnu m rezu d istrib.,<br />

ra t i<br />

da ce se ubuduce pli n orn g rijati j os vise stanova.<br />

Dakako , osi m pr ik ljuck a n a plinsku mrez u , p li n treba a :<br />

do<br />

svak og trcsila, sto don ekle k omplicira i poskupljuje sa rnu<br />

, lni<br />

izv or topl in e. No, pl in ske peci mn ogo m anje ovise 0 d im j a ·<br />

d bu<br />

dimnj aka posta vlj aju poseb n i zah tj evi u s lucaj u lozenja t"<br />

lest<br />

-<br />

Ako i nema dimnjaka u toj<br />

prostoriji moquce je i pee!<br />

i plinske bojlere spojiti<br />

tako da imaju odvod<br />

produkata sagorijevanja<br />

na fasadu.<br />

J<br />

...,<br />

J I<br />

46 GRIJANJE


_ _ _ _ _ __ _ _____ PEel - LOKALNl lZVORl TOPLINE<br />

_<br />

dirnnjacara). Nairne, mnoge plinske peci i ne trebaju dimnjak, vee je dovoljno<br />

napraviti samo otvor kroz zid (tzv. fasadna izvedba). To uvjetuje postavljanje<br />

plinskih peci uz vanjske zidove, pa se mogu postaviti ispod prozora sto je, kao sto<br />

vee znamo, najprikladnije mjesto za grijace tijelo sa stanovista strujanja i distribucije<br />

topline u prostoru.<br />

Plinskim se peCima jednostavno rukuje, brzo se zagrijavaju, imaju cisto izgaranje<br />

i uz to vas k reditiraju. Utrosena energija placa se naknadno, (a ne unaprijed<br />

kao kod vecirie drugih energenata), i periodicki, obicno jednom mjesecno<br />

iIi u dva mjeseca. Otpadaju svi problemi s nabavkom i spremanjem goriva i ostale<br />

brige oko toga. S druge strane, osnovni troskovi prikljucenja na plinsku mrezu<br />

su prilicno visoki, a i gradevinski zahvati oko uvodenja instalacije u stare zgrade<br />

cesto su poprilicni. Osim toga, treba imati na umu da plin sa zrakom stvara<br />

eksplozivnu smjesu pa kvaliteti izvodenja plinskih instalacija i ispravnosti<br />

plinskih aparata treba posvetiti najvecu paznju. Ovdje nema mjesta samovskom<br />

snalaxenju i improvizacijama: sve mora hiti izvedeno u skladu s vrlo strogim<br />

propisima. Zbog toga plinske in stalacije smiju izvoditi samo ovlasteni (atesti rani)<br />

majstori. Nesrece s plinom nisu ceste, uglavnom zbog toga sto se to pravilo postuje,<br />

ali su vrlo razorne ako se to dogodi.<br />

Plinske peci proizvode se kao zracece (isijavajuce) i kao konvekcijske. U prvom<br />

slucaju plinski plamenik zagrijava sarnotno tijelo ili element od metala, koji predaje<br />

toplinu prctezno isijavanjem u okolni prostor. Takve su peci vscinorn manje snage<br />

i predvidene za zagrijavanje pomocnih prostorija kao sto su kupaonice, zahodi i<br />

sl. Konvekcijske peci gradene su tako da zagrijavanjem predaju toplinu okolnom<br />

zraku i intenziviraju njegovu cirkulaciju u prostoru, slicno kao trajnozarece iIi uljne<br />

peci . Redovito su opremljene regulatorom snage na bazi tsrmoclanka i piezoupaljacern.<br />

Ne reguliraju se kontinuirano, pojacavanjern ili smanjivanjem plamena,<br />

vee paljenjem i gasenjern, pa su toplinskom u cinku pri licrio skokovite. Udobnost<br />

grijanja plinskirn pecima zbog toga se ne moze usporediti s udobnoscu centralnog<br />

radijatorskog grijanja, a ni ekonornicnost nije u istorn rangu. Pee se autornatski<br />

pali i gasi kad temperatura padne, odnosno naraste preko zadane vrijednosti, a u<br />

intervalu kad ne grije, gori sarno kontrolni plarnicak, koji ima sigurnosnu funkciju :<br />

uslijed nekontroliranog istjecanja plina on bi se na vrijeme upalio i izgarao u peci<br />

umjesto da se sir] po prostoriji (opasnost od eksplozijel), a ako bi plina privremeno<br />

nestalo u mrezi, gasenjern ovog plarnicka ohladio bi se termoclanak koji time<br />

zatvara dovod i take opet sprecava nekontrolirano istjecanje kad plin ponovo dode.<br />

U nastojanju da se iskoriste prednosti cistog izgaranja plina na trzistu su se<br />

bile pojavile tzv. kataliticke peci na tekuci naftni plin (propan-butan), kojima nije<br />

potreban prikljucak na plinsku mrezu niti dirnnjak. Nazalost, ta varijanta bas<br />

nije ekoncmicna, s obzirom na cijenu, a problematika dobave plina u bocama<br />

pokazala se i opasnom. Takve peci intenzivno trose kisik iz amosfere, pa ako je<br />

prostorija dobro zatvorena mogu izazvati trovanje, odnosno gusenje stanara. Nakon<br />

niza nesreca te su peci zabranjene. Medut.im, kako nisu i un istsne, valja znati da<br />

mogu posluzit.i sarno kao neekonornicno i provizorno rjesenje za nuzdu, za temperiranje<br />

natkrivenih,otvorenih iIi dobro i stalno provjelravanih vecih prestorija.<br />

U zatvorenim prostorima ne pomaze ni znanje 0 njihovoj opasnosti. Simptom<br />

trovanja propanom je laguna pospanost, a prije nego sto covjek shvati od<br />

cega mu se spava moze zaspali zauvijek . Na kraju, ne zbog zastrasivanja nego<br />

radi sigurnosti, slicno se (srecorn rijetko) dogada i s normalnim plinskim pecirna<br />

kad veza s va njskorn atmosferom (koja u pravilu mora osiguravati kako izl az<br />

dimnih plinova tako i dovod svjezeg zraka za izgaranje) nije propisno izvedena.<br />

Ukratko, plinske peci predstavljaju udoban, ekonornican i siguran nacin zagrijavanjajedino<br />

uz strogo postivanje propisa i ako in stalaciju kompletnog uredaja<br />

postavi strucnjak.<br />

ELEKTRO I TERMOAKUMULACIJSKE PEel<br />

Usprkos tomu sto je struja najskuplja, elektropeci se zbog vrlo jednostavne i<br />

prakticne upotrebe vrlo cesto koriste. Danas je eleklricna energija na raspolaganju<br />

gotovo svugdje, a osim toga predstavlja najCisCi ohlik energije, bar kad je<br />

rijee 0 grijanju. Elektricne peei mogu se svugdje postavljali prikljucuju se i<br />

ukljucuju jednostavno, ne treba im ni dimnjak niti kisik za izgaranje, nema<br />

problema s lozenjem i eiseenjem niti nosenja goriva.<br />

Postoje i posebne<br />

kupaonske plinske<br />

grijalice.<br />

GRIJANJE 47


___ _ _ _ _ _ PECT - LOKALNT IZVORT TOPLTNE<br />

_<br />

III .,<br />

•<br />

"<br />

O E O AC<br />

)<br />

Najte~ce su verzije raznih Ipak, elektropeci sluze najcesce za pornocno ili al te _ . ,. nje, zbog<br />

etektricnin radijatora. skupoce energije. Kao vrlo dobro rjesenje za slucaj nuzde . -: : ; rem en o za-<br />

Poneki mogu biti<br />

grijavanje manjih prostorija sluze razl icite konstrukcije E-17": - r a d ij a t or a .<br />

radijatori i elektrokotao<br />

Oni imaju elektricni grijac, napunjeni su termalnim ul j e r-<br />

za sistem grijanja cijelog<br />

_, ;;u (obicn o<br />

stana. na kotacicirna) i mogu se postaviti bilo gdje u stanu. S. a ga ~- _ : -; ,'" izm edu 1 i<br />

2 kW, a uz pornoc redovno prigradenog termostata (r eg ,' ,,: - 5e unutar<br />

te snage programirati za bilo koji stupanj grijanja. Kad s _ -r n a odredenu<br />

izabranu temperaturu, termostat iskljuci grijac sv e do ,' S2 ' - a i ispod te<br />

temperature, tj . dok toplinu ne preda okoJini. Vrlo su<br />

_.. :_ rper iranje<br />

spavacih soba i grijanje u prijelaznom razdoblju, kad s<br />

.: « _ uc iva ti vece<br />

uredaje, a ipak jos (ili vise ) nije dovoljno toplo da bi 5 8<br />

; 10 boraviti<br />

bez grijanja.<br />

Postoje i vece izvedbe, s jacim grijacsm, koje mogu p<br />

ek t rok ot a o<br />

za sistem centralnog grijanja. Opremljen prigraden om :: - ~<br />

1 cr p k orn i<br />

ekspanzijskom posudom, takav se radijator obicno pos ta<br />

prostor ij u<br />

i cjevovodima povezuje s nekoliko obicnih radijatora c.& - ."<br />

rna. To je<br />

elegantno, ali nazalost skupo rjesenje, koje se ispla t i sa - ' : . r ij a m a gdje<br />

se stalno n e boravi (k uce za odmor, manji lokali i li sl. . : : . : n e rn a mogucnosti<br />

da se racionalno koristijeflinija tarifa ele k tricne _<br />

- . 7 rnogu cn os t<br />

akumulacije topline kod ovakvog s istema mala.<br />

E ventualno jedini nacin ekoriomicnog grijanja, ele :',­ ­<br />

moakumulacijska pee za sto je pretpostavka jetfin ija ­<br />

energije j dvotarifno brojilo. Te peci akumuliraju to 1 ­ ~ ­<br />

strujom, putem ugradenog elektrcgrijaca zagrijava sa r; :<br />

s . . "t in ij om<br />

xe mase<br />

48 GRIJANJE


___________ PEer - LOKALNr rZVORr TOPLINE<br />

_<br />

•<br />

I }\7. ER%i ! s EUER ,,~ ~ "<br />

'i ~ '""tP ~<br />

j \ r ru t ~~ l"<br />

l ~,~<br />

~: , ~M ~ · 'l \ ""'§ \\ .... $.w. ~ ""h<br />

Sam ozon (OJ ) ima u uisim<br />

slojevima atmoslere korisno i<br />

zastitno djelovanje od stetnih<br />

ultraliubicastili zraka sunieuog<br />

spekira.<br />

v<br />

ji~iltS1TrA t:)KOU Nr~:<br />

Elektricni kalorifer - efikasno rje~enje za kupaonice.<br />

(zbog cega i jesu ekstremno teske), a akumulirana toplina trcsi se danju, dok je<br />

struja skuplja, bez ukljucivanja grijaca. Modernije izvedbe imaju i ventilator koji<br />

pospjesuje konvekciju (izmjenu topline izmedu sa rnotnog tijela i zraka u prostoriji<br />

) cirkulacijom zraka, pa se regulacijom rada ventilatora, tj . programiranjem<br />

na zadanu temperaturu rnoze kontrolirati sire nje topline. To znaci da je s obzirom<br />

na ogranicenu akumulativnost potreban prilicno tocan proracun takvog grijanja,<br />

sto rezultira poprilicnim inicijalnim ulaganjem u potrebnu kolicinu peci. Ako proracun<br />

nije tocan ili su fin ancije za investiciju u takvo grijanje premale, rjesenje je<br />

jednostavno ali opet skupo: ukljuci ti grijae i za skuplje tarife. U tom pogledu vrlo<br />

je povoljno ako postoji jeftina tarifa i poslije podne.<br />

Kad se u svim prostorijama sta na rijese lokalni izvori topline, obicno problem<br />

ostaje kupaonica. Za nju je najbolje rjesenje neka brza grijalica. Novije verzije<br />

imaju ugraden i termostat koji ih automatski isk ljueuje kad se dostigne zelj ena<br />

temperatura. Najpogodniji su kaloriferi koji u sebi imaju elektrogrijac i ventilator.<br />

I ovdje termostat upravlja radom grijaca i ven tilatora pa se moze regulirati.<br />

U kupaonicama se zadrzavamo povremeno pa ih ne treba stalno grijati no dok<br />

se kupamo treba biti visa temperatura negoli u ostalim prostorijama. Zato grijanje<br />

u kupaonicarna mora biti flek sibilno, a to ce se najlakse postici kaloriferom. Dobro<br />

je stalno odrzavati neku rninimalnu temperaturu kako bi se sprijecila kondenzacija,<br />

a kad ustreba, kaloriferom se brzo postize i ona visa. S obzirom na mali<br />

volumen prostorije, ekcncmicnost grijanja ne mora biti u prvom planu.<br />

KOMBINACIJE<br />

• JEDNA PEe ZA CIJELI STAN<br />

Princip grijanja nekoliko prostorija s jednirn lokalnim izvorom topline zasniva<br />

se na prirodnoj cirkulaciji zraka.<br />

Uobic ajerio je da je pee uz neki unutrasnji zid , jer je tamo i dimnjak. Zagrijani<br />

topl i zrak dize se pod strop is te prostorije gdje je pee iIi kroz neki otvor, kanal i<br />

sl., u prostoriju pokraj ili iznad. Na hladnim stropnim povrsinama iIi vanjskom<br />

zidu, odnosno prozoru, taj se zrak ohladi i spusta na pod, a cirkulacijom zraka<br />

u prostoriji strujanje ga opet usmjeruje na pee i tako se ostvaruje kruzna cirkulacija.<br />

Ovo kretanje zraka je neosjetljivo, jer su brzine struja nja vrlo male, tj.<br />

ok o 0, 1 m/s. Da bi se to nesmetano odv ijalo treba dobro zabrtviti vrata i prozore.<br />

Ugradnjorn pe ci u pregradni zid mogu se zagrijavati dvij e susjedne prostorije.<br />

Oko peci treba postaviti zast.itnu masku da bi se povecalo uzgonsko vertikalno<br />

strujanje, a topli zrak se onda usmjerava u obje prostorije. Zeli li se neka prostorija<br />

sarno povremeno grijati, u taj se istrujni otvor moz e ugraditi zaklopka. Pri<br />

podu u obje prostorije treba ornoguciti ulaz hladnog zraka, jer je to osnovni uvjet<br />

za kruznu cirkulaciju kroz pro storiju.<br />

Za grijanje prostorija po vertikali postoji nekoliko mogucnosti. Zelite li bar<br />

malo zagrijati hodnik, kroz njega mora povratno cirkulirati hladni zrak. Za provod<br />

toplog zraka u gornju prostoriju nacinits neki limeni kanal s istrujnom<br />

GRIJANJE 49


_ _ _ _ _<br />

PECI - LOKALNI IZVORI TOPLIN<br />

...•.. .<br />

.e-: ~. ' ~<br />

'k<br />

.. - - - =--~ ===----=--~~ -=~-~-.:_--- : -~ - -- -7-....;_ ----: -.~.::<br />

t >. r:<br />

I ~<br />

".<br />

I<br />

---J<br />

Jednim lokalnim<br />

izvorom topline<br />

moze se grijati i<br />

vise prostorija.<br />

b =--. = =-==<br />

L -­<br />

r'<br />

. . . .<br />

I<br />

i<br />

-, ' ~ }-<br />

\t= .<br />

II<br />

• I 11­-<br />

-<br />

-~<br />

1=<br />

~-<br />

l;­ I<br />

[<br />

.1<br />

I~ c:: ~ ~ .! t;;/ i<br />

.. _--­-<br />

,<br />

resetkorn. Razne resetke za distribuciju zraka izraduju kod nas<br />

i "Klimaoprema" - Samobor.<br />

Za dvije prostorije u gornjoj etazi ijednu u donjoj potrebni su<br />

kanali i prirodna cirkulacija toplog zraka. Postoje i druge mo<br />

cirkulacije zraka, pri cernu z.racne kanale treba izvesti tako da ~<br />

odrzavati (treba ih povremeno cistiti) i ako treba iskljuciti u rc ~<br />

ugradene zaklopke. Dakako, za grijanje se moze iskoristiti i ne a ~.<br />

pee, ako se prednja maska lijepo i estetski oblikuje, i postavi st ru ~<br />

ce dati osnovno obiljezje interijeru.<br />

50 GRIJANJE ~rn<br />

jana


___________PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE<br />

_<br />

KALJEVA PEe - KOTAO<br />

S obzirom da sve kaljeve peci treba preslagivati nakon nekoliko godina usput<br />

se u loziste moze ugraditi mali izmjenjivac topline. Na taj se izrnjenjivae-kotao<br />

spoje radijatori pa dobivamo kompletirani sistem centralnog grijanja s kaljevom<br />

peci. Dakako, u tom je slucaju veca i potrosnja goriva, ali takvo rjesenje omogucuje<br />

grijanje svih prostorija, a lozi se sarno u dnevnom boravku gdje je kaljeva<br />

pee. Taj sistem ima i niz drugih prednosti. Naprimjer, u sobi u kojoj je pee nije<br />

Minikotao - izmjenjivac<br />

top line. L--<br />

.::lO<br />

kalijeva pee s ugradenim<br />

grijacem u lozislu<br />

potreban radijator, moze se izgraditi sistern s prirodnom cirkulacijorn pa je na<br />

taj nacin sistem neovisan 0 elektricnoj energiji, ali tada su razvodne cijevi malo<br />

vecih dimenzija.<br />

Mnogi proizvodaci kaljeva poceli su proizvoditi uloske za kotlove sto omogucuje<br />

izbor i narudzbu i kaljeve peci i uloska cak nekoliko velicina i slicno. Ako se takav<br />

sistem radi za cijeli stan, kucu ili slicno treba odgovarajuce dimenzionirati i pee,<br />

a ako je izvedena instalacija s prisilnom cirkulacijom (dakle s crpkom) tada se<br />

topla voda za pranje i kupanje moze pripremati preko sistema centralnog grijanja<br />

sto je jeftinije negoli elektricna energija.<br />

Shema spajanja<br />

instalacije.<br />

GRIJANJE 51


•<br />

________PECI - LOKALNI IZVOR~-,·~<br />

_<br />

-~-<br />

Prolzvot1a~i kaljevih<br />

ptoctc« nude vee i gotove<br />

Izmjenjllva~e top line u<br />

vl{;e vetlcins za ugradnju<br />

u kaljevu pee.<br />

polazni vod<br />

povratn] vod<br />

Cuntralno grijanje<br />

Elel


5<br />

SISTEMI CENTRALNOG<br />

GRIJANJA<br />

Reduciranje sadriaja ozona u<br />

visim slojevima atmosfere<br />

poveeava utjecaj<br />

ultraljubicasiog zradenja, pa<br />

pri jacem izlaganju sundeoim<br />

zracima postoji opasnosi od<br />

raka koie. Ultraliubicaste zrake<br />

utjeeu i na promjenu klime, te<br />

na biljni svijet.<br />

7 ~


­<br />

____________SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

Shema usponskih vodova<br />

N<br />

N o-<br />

o~<br />

8~ ~><br />

~> _a­<br />

0, -a­ § ~f-<br />

'!<br />

i .n:;<br />

a:<br />

,.,;. l\<br />

m~<br />

Na:<br />

I 2280 I 3000<br />

21 r 22 1,<br />

.~------<br />

/<br />

I 5280-112'<br />

I<br />

N I<br />

o- N<br />

o~ J<br />

~><br />

8~ 10<br />

-a­ I ~> o~<br />

g,' f- I - a­ ~><br />

tON<br />

,- I<br />

I'-~<br />

~><br />

a:: N> 1I)<br />

a:: J N><br />

a:<br />

~ LI.<br />

r'"j~<br />

900 2730<br />

I<br />

3 ~ 4 :r.<br />

l ____<br />

~~. J ---..I)<br />

I<br />

I<br />

I<br />

I I<br />

I<br />

I<br />

I<br />

I<br />

I<br />

I<br />

I<br />

--------------t<br />

7550-1'4'<br />

,<br />

T<br />

l1<br />

N N<br />

0­<br />

8;<br />

o~<br />

~><br />

~a.<br />

0, -a-<br />

~"<br />

~ f­<br />

~£!<br />

II)~<br />

co><br />

~><br />

a::<br />

-a::<br />

1900 iT<br />

24<br />

~<br />

100)<br />

,<br />

~<br />

O<br />

~a.<br />

,<br />

~ 10<br />

0­<br />

8~<br />

o


________SISTEMI CENTRALNOO GRIJANJA<br />

_<br />

cirkulacijske crpke. Zelite li ugraditijednu od _<br />

OJ obiteljski<br />

objekt s dobavnim tlakom od 3 do 4 m VS i pro. .-: - ­<br />

iievi ce biti<br />

slijedecih dimenzija u odnosu na toplinski uci nac<br />

mreze iza<br />

racunanog mjesta:<br />

do 2000 W - dimenzije cijevi promjera 3/8" - _' _:._<br />

- : egava , pa<br />

Na sloj ozona razarajuce se ugraduje promjer lJ2"- odnosno NO 15)<br />

djeluju freoni (sredstva u<br />

do 6000 W dimenzije cijevi 0 1/2" - N015<br />

raznim sprejevima i<br />

od 6000 - 15.000 W - dimenzije cijevi 0<br />

rashladnim sistemima) i<br />

314" - _.<br />

kaloni (protupoiarna sredstua) od 15.000 do 28.000 W - dimenzije cijevi 0<br />

pa ih nuino treba reducirati. od 28.000 do 57.000 W - dimenzije cijevi 0 1 - . 0_ _<br />

Napomene: Oznake u colima se sve vise napust -> ­<br />

- ·:e obicno<br />

~~ ¥'0.'*~"~« :* ~'#t.f~ 'fl''{'~ f .*, fEw<br />

_t~ ~ ~ s (-.* *- d:~ i ~~. ~~'l::~ : NO-nazivni otvor ili<br />

~~ d u"*~ \..$h'Y'l"n'~ .<br />

-<br />

ND - nazivni dijametar ili<br />

NV - nazivna velicina i slicno, a broj 15, 20, 25 . . .<br />

umm.<br />

Dakako, ovo je gruba podjela i treba posluziti kao 0 : ;.­<br />

-s- • • niranju.<br />

Treba uzeti u obzir i utjecaj gravitacije, polozaj pojedi<br />

_- ~ :e njihov<br />

medusoban polozaj u odnosu na balans otpora u siste r ~<br />

- nsta t ir ati<br />

da u sistemu uvijek postoji odredena rezerva te man<br />

. - :. onir anju<br />

0 e<br />

nece poremetiti funkcioniranje sistema.<br />

Ako je na svakom radijatoru ugraden prigusni v€<br />

mozete i naknadno balansirati rnrezu u cilju sto pray] n _'<br />

tople vode do svakog ogrjevnog tijela.<br />

Za dvocijevni sistem najcesce se koriste celiene besav .<br />

-= nlinske<br />

cijevi) koje se spajaju autogenim zavarivanjem. Ar ma ~<br />

-. .ivent il,<br />

zasun u kotlovnici, cirkulacijske crpke) se spaja navoj nizz - _<br />

~ ,:jevima<br />

se narezuje navoj, stavlja se brtveni materijal (kudelja; : ­<br />

stvara vodonepropustan spoj.<br />

Ponekad se u dvocijevnom sistemu upotrebljavaju bID:<br />

jetkost, jer su skuplje od celicnih pa se uglavnom primje<br />

sistema.<br />

JEDNOCIJEVNI SISTEM<br />

Ovaj je sistem u usporedbi s klasicnim dvocijevnim im a<br />

,<br />

kojih nije naisao na siru primjenu. Posljednjih godina situacija _<br />

u korist jednocijevnog sistema koji sad predstavlja korak d<br />

To prvenstveno rnozemo zahvaliti novim konstrukcijama a<br />

grijanje koje su ornogucile posve nov nacin ugradnje i<br />

ogrjevnih tijela, proracune i slicno,<br />

Prlkaz prorecun» I sheme<br />

spajanja kod<br />

jednocljevnog grljanja<br />

8AGAT.<br />

10 L<br />

:.d .: I 'em se<br />

Ogrijevna lijela<br />

1 =4,0<br />

2 = 3,7<br />

3 =1,3<br />

4 = 0,64<br />

5 = 2,32<br />

6 = 1,57<br />

7= 1,8<br />

8= 2,6<br />

9= 2,9<br />

10=3,5<br />

11=3,8<br />

Krug 1.2<br />

Du:!fna 21m<br />

5 ,69kW<br />

p~36800Pa<br />

-__I<br />

7<br />

56 GRlJANJE


----------__SISTEMI CENTRALNCXi GRIJANJA<br />

Jednocijevno grijanje izvodi se u vodoravnim cirkulacijskim krugovima. U<br />

visekatnirn zgradama izvodi se okomita centralna instalacija (celicne cijevi), a za<br />

svaki kat predvida se zaseban cirkulacijski krug (jedan ili vise krugova),<br />

Vodoravno se postavljaju bakrene cijevi (0 12x1, 15xl ili 018x1) a vrlo rijetko<br />

se upotrebljavaju celicne cijevi. S obzirom na povecane otpore u svakorn krugu<br />

preporucuje se da u jednom krugu toplinski kapacitet ne bude veri od 10.000 do<br />

12.000 W.<br />

Osnovna je prednost ovog sistema sto se razvodne cijevi vode kroz pod (u glazuri)<br />

i'li u kutu izmedu poda i zida (gdje se mogu pokriti parketnorn letvicorn) pa se<br />

instalacija ne vidi. Bakrene se cijevi polazu u cementnu glazuru ili zbuku, a<br />

zasticuju se plasticnirn ovitkom (tzv, WICU-cijevi) i li se provlace kroz plasticne<br />

cijevi (vicino-cijevi koje kod elektroinstalacije sluze za vodenje elektrovodova).<br />

Cijevi se spajaju vrlo jednostavno, bez lemljenja i zavarivanja, pomocu patentspojnica<br />

odnosno konicnih spojnica. Osim toga cijevi se lako savijaju, cak i rukom,<br />

a za to se preporueuje posebna klijesta koja ne smanjuju presjek cijevi na pregibu.<br />

Uza skroman alat, ovakav sistem grijanja moze izvesti gotovo svaki samovac.<br />

Preporueuje se jedino da napravite tocan proracun sistema, zbog specificnosti.<br />

Voda temperature 90·C polazi iz kotla prema prvom radijatoru, tu se ohladi<br />

pretpostavimo za oko 3·C te sa 8TC dclazi na drugi radijator gdje se ohladi za<br />

oko 3·C itd. Tako do svakog slijedeceg radijatora stize malo hladnija. Zato su prvi<br />

radijatori u krugu malo manji, a zadnji veri, uzevsi u obzir korekciju zbog<br />

promjenljive temperature tople vode koja dolazi na svako ogrjevno tijelo.<br />

Osim toga otpori u svakom krugu pri jednocijevnom sistemu moraju se tocno<br />

odrediti zbog izbora cirkulacijske crpke kako biste bili sigurni da ce se ugradenom<br />

crpkom (kod plinskih bojlera) provesti dobra cirkulacija vode kroz sistem.<br />

Prednosti ovog sistema su: olaksano postavljanje, skrivene cijevi, te mogucnost<br />

da sami obavite vecinu poslova. Nedostaci su pak skuplje cijevi, nuznost tocnog<br />

proracuna zbog specificnosti sistema i malo skuplja armatura. Na svaki radijator<br />

dolazi jedan specijalni ventil koji je ujedno najvazniji dio sistema.<br />

Ventila ima nekoliko vrsta, a mogu irnati i termostatsku glavu. Najcesce se<br />

postavljaju sarno na donji prikljucak radijatora pa kadje ventil otvoren, topla voda<br />

kroz jednu produznu cijev procirkulira kroz radijator, kroz isti se ventil vraca<br />

natrag te ide prema slijedecem radijatoru. Kad se ventil zatvori, topla voda cirkuJira<br />

sarno kroz ventil prema slijedecern ogrjevnom tijelu, a u radijatoru gdje je<br />

ventil zatvoren tada ne kruzi topla voda.<br />

Ovaj se sistem grijanja sve cesce primjenjuje i kod nas, a u nekim je zemljama<br />

na prvom mjestu (SR Njernaeka, SSSR). Kod nas postoji nekoliko proizvodaca<br />

U "Montrealu" u Kanadi 16.<br />

rujna (sepiembra) 1987.,24<br />

zemlje svijeta i EEZ potpisale<br />

su Montrealski sporazum 0<br />

supsiancama koje razaraju<br />

ozonski sloj. ]ugoslavija taj<br />

sporazum jos nije potpisala.<br />

_<br />

Shema<br />

TKM-sistema<br />

s dva<br />

v<br />

I<br />

I<br />

II "<br />

\\ 1/<br />

c/rkulacijska ,'c~ ~~<br />

kruga<br />

I,'<br />

I<br />

• Prozori i vrata mogu biii<br />

pravi ponori gubitaka energi]e.<br />

• Ostaklite sva vrata i prozore<br />

u stanu i slubistu zgrade.<br />

• Provjerite da Ii svi prozori i<br />

uraia dobro brtue, jer to vam<br />

jamci 10 posto ustede topline.<br />

• Svaki prozor opremite<br />

roletama i zavjesama.<br />

• I kulije za rolete treba<br />

iznutra dobro toplinski<br />

izolirati.<br />

GRIJANJE 59


I<br />

________SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

A/at<br />

~ ____"______"'<br />

potreban za<br />

..... montszu.<br />

Montaia<br />

ventila na<br />

radijator.<br />

Postavljanje<br />

radijatora<br />

na zid.<br />

Oznatavanje cijevi.<br />

Rezanje cijevi.<br />

Stezna matica i brtveni prsten.<br />

60 GRlJANJE


____________SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

Spajanje cijevi s venti/om<br />

Pritezanje stezne matice<br />

,~ -=- ...<br />

.<br />

---<br />

I'<br />

-<br />

I<br />

____<br />

Zevrsen« insta/acija kojoj nedostaje<br />

samo kutna /etvica<br />

Odmatanje cijevi Savijanje cijevi u kutu Polozene cijev<br />

Princip rada TKM<br />

ventila<br />

opreme za jednocijevno grijanje ("Imos"-Ljubljana, "Bagat"-Zadar, "Istra"-Kula,<br />

"Kooperativa't-Garesnica), a poneki rade cak i kompletan proracun sa shemom<br />

spajanja i specifikacijorn dijelova ("Imos"-Ljubljana, sistern TKM ), ako irn dostavite<br />

potrebne nacrte i gradevinske podatke.<br />

Pornocu sheme spajanja uz potreban alat mnoge poslove mozete izvesti sarni.<br />

- '-""<br />

GRIJANJE 61


________SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

U Zeneui donesena je posebna<br />

konvencija 0 kontroli i<br />

mjerenju zraka 1979. godine.<br />

Protokol 0 smanjenju 502<br />

donesen je u Helsinkiu 1985.,<br />

no /ugoslavija ga do danas nije<br />

potpisala.<br />

PODNO GRIJANJE<br />

Podno je grijanje poznato od davnina. Prisjetite se hipokaust sistema. Topli<br />

zrak grijaoje pod i svoju toplinu prenosio u ambijent kuce. Pocetkorn stoljeca javlja<br />

se incijativa za ponovno uvodenje ovakvog sistema grijanja. Vee 1930. sistem<br />

podnog grijanja razvijaju Francuzi. U pocetku to su bili sistemi s celiCnim cijevima<br />

koje su zalivene u beton stvarale poprilicno problema zbog istezanja i korozije.<br />

Sadasnja razina tehnike grijanja i upotreba plasticnih cijevi ljudska teznja za<br />

komfornijim stanovanjem, kriza energije i ostale tehnicke rnogucnosti isle su u<br />

prilog podnom grijanju pa danas od toga nema boljeg rjesenja. U girnnastickirn<br />

dvoranama, bazenima, crkvama, staklenicima kao i u obiteljskim kucama cesto<br />

se susrecu plasticne cijevi kojima se izvodi podno grijanje.<br />

• OSNOVNE PREDNOSTI<br />

Usteda energije. Kako bismo se ugodno osjecali temperatura zraka na visini<br />

(1,7 rn) treba iznositi 20T. Da bi se to postiglo nuzno je izazvati pravilno i ugodno<br />

kruzenje toplog, odnosno hladnog zraka. Najvaznija je prednost podnog grijanja<br />

sto se priblizava krivulji idealnog za razliku od radijatorskog grijanja, pa moze<br />

biti i za 1 do 2·C niza temperatura u prostoriji ada se ne izgubi osjecaj ugodnosti.<br />

Bit ce ugodno toplo, a u zoni pri podu jos ugodnije. Buduci da I·C niza temperatura<br />

u prostoriji donosi ustedu od priblizno 6 posta energije, na ovaj naein moze<br />

se ustedjeti poprilicno energije.<br />

Proizvodaci opreme isticu da se ovim sistemom ustedi i do 30 posta energije,<br />

no daljnja usteda vezana je uz dobru toplinsku izolaciju sto je u vecini slucajeva<br />

nuzno, (osobito za obiteljske kuce u kontinentalnoj zoni),<br />

Ugodnost ambijenta. Kako je ovo niskotemperaturni rezirn grijanja, rijec je<br />

o sistemu 60/50·C iIi 55/45T iIi slicno (radijatorsko grijanje ima rezim rada 901<br />

70·C), zrak ne gubi mnogo vlaznosti, a nema ni velike cirkulacije zraka u prostoriji<br />

paje mikroklima prostorije vrlo ugodna. Temperatura povrsine podaje najvise<br />

do 30·C sto je bitna razlika u odnosu na radijator cija povrsinska temperatura<br />

moze biti i do maksimalno 90T. Ostale prednosti podnog sistema su :<br />

• Cijevi su plasticne pa ne korodiraju.<br />

• Veca je korisna povrsina prostorije, nema problema sa zavjesarna a ne treba<br />

postavljati ni zastitne ploce sto moze remetiti pravilnu cirkulaciju zraka kod<br />

radija torskoggrijanja.<br />

• Ovakav se sistem rnoze adaptirati i za upotrebu sunceve energije iIi energije<br />

toplinske crpke.<br />

• Moze se kombinirati s radijatorima, no u tom slucaju treba adekvatno preracunati<br />

podatke pojedinih radijatora na rezirn rada podnog grijanja.<br />

• Jednostavno se postavlja i u samovskoj izvedbi uz dobar proracun i postivanje<br />

uputa proizvodaca.<br />

• OSNOVNI NEDOSTACI<br />

Skuplja instalacija. Neki elementi potrebni pri montazi ove instalacije<br />

poskupljuju u odnosu na radijatorsko grijanje. Tu su gradevinski radovi<br />

..., ,. ..<br />

••• 44.4 ••••<br />

•••• 4••••••••'..<br />

• •<br />

-­ .- _- ..<br />

_-..,,~--_<br />

•<br />

.._-_.<br />

U odnosu na radijatorsko centra/no<br />

grijanje cirku/acija top/og sobnog zraka<br />

je komfornija<br />

Svako podno grijanje daje osjecaj<br />

ugodnosti<br />

62 GRJ]AN]E


____________SISTEMI CENTRALNOO GRIJANJA<br />

_<br />

(postavljanje cementnog estriha, noseca mreza za cijevi i slicno). Nuzna je i dobra<br />

toplinska izolacija no to su pocetne investicije koje se u nekoliko godina vrate kroz<br />

ustedu na gorivu, pa je to prije prednost negoli nedostatak. Uostalom dobra<br />

toplinska izolacija preporucuje se pri gradnji bez obzira na sistem grijanja, jer ima<br />

visestruke prednosti. .<br />

Ogranieenost primjene. Ima situacija kdd treba izvesti neke dodatne tehnicke<br />

zahvate. Nairne, cijevi se mogu ugraditi u onu povrsinu koja nam je na raspolaganju.<br />

Kad su gubici topline veci od mogucnosti ugradnje mogu se dodatno ugraditi<br />

radijatori ili povecati izolacijski sloj da se smanji gubitak topline. Npr. u<br />

kupaonici je korisna povrsina relativno mala, a gubici topline vrlo veliki, jer je<br />

potrebna visa temperatura (22 do 24 'C), negoli u ostalim prostorijama.<br />

Nuznost toenog proraeuna. Zbog specificnosti treba tocno odrediti toplinske<br />

gubitke u svakoj prostoriji, proracunati sve elemente podnog grijanja, osobito<br />

obratiti paznju na vrstu poda i medicinskofizioloske zahtjeve. Nije svejedno da li<br />

je pod od kerarnickih plocica i'li parketa, jer to su vrlo razliciti vodici topline pa<br />

Prikaz podnog grijanja.<br />

16' 20' 24'C 16' 20' 24'C 16' 20' 24'C<br />

Visinska raspodjela temperature u prostoriji<br />

Legenda: 1. idealna raspodjela topllne po vislni prostorije; 2. stvarna raspodjela za<br />

odredeni slstem grljanja; 3. pretoplo; 4. prehladno.<br />

GRIJANJE 65


________SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

U Sofiji je donesen protokol 0<br />

smanjenju emisije NOr 1987.<br />

godine (do 1995. iu emisiju<br />

ireba smanjiti do razine iz<br />

1987.) koji obavezuje na<br />

kontrolu ispusnih. plinova<br />

motornih vozila. Jugoslavija do<br />

danas nije potpisala taj<br />

proiokol.<br />

se obicno parket, itison, tepih i sl. izbjegavaju ili se uzimaju u obzir preko korekcijskih<br />

faktora. Previsoke temperature poda nisu zdrave zbog dizanja prasine<br />

i poremecenja cirkulaeije kod covjeka pa obicno temperatura poda ne prelazi 30°C,<br />

a u dnevnom boravku treba biti i niza.<br />

U svijetu vee postoji niz proizvodaca opreme za podno grijanje. Vecina sistema<br />

zasniva se na plasticnim eijevima (polietilen, polibutilen, polipropilen i sl.) koje<br />

se vezu na nosivu mrezu i zalijevaju betonom. To su sistemi tvrtki: "TA", "Wirsbo",<br />

"Rehau", "Terratherm", , "Velta" i s1. Zanimljiv je primjer tvrtke "Joeo", tzv, JOCO<br />

- SYSTEM, koja izraduje cijevi od plemenitog celika koje su uvaljane u gotove<br />

izolacijske ploce i presvucene aluminijskim limom. Ovakav sistem ima nekih<br />

prednosti. Najzanirnljiviji prirnjer sirokih mogucnosti upotrebe dobro izabrane<br />

cijevi je niz eijevi od sintetickog elastomera tvrtke "Solaroll" iz SAD. Te vrlo elasticne<br />

erne eijevi, jednostavno se polazu i montiraju, a takvih su svojstava da se<br />

mogu iskoristiti cak i za kolektore sunceve energije. U Jugoslaviji sisteme podnog<br />

grijanja s polipropilenskim eijevima proizvode i montiraju "Totra"-Ljubljana i ''1'0­<br />

PO"-Novi Sad, as umrezanirn polietilenom "RE"-Maribor i ''1'rgoterm"-Zagreb.<br />

• TOPLINSKO IZOLACIJSKI UVJETI<br />

Prvi osnovni uvjet da biste mogli postaviti podno grijanje je dobra toplinska<br />

izolacija.<br />

Vecina proizvodaca ove opreme jasno i precizno definira granicne koefieijente<br />

prijelaza topline te za dobivanje tih vrijednosti daje strukture zidova i podova.<br />

Vrijednosti maksimalno dopustenih koefieijenata prolaza topline su slijedeca:<br />

• Vanjski zid<br />

K =0,46 W/m 2 h oK<br />

• Pod na zemlji odnosno strop prema negrijanom potkrovJju<br />

K = 0,35 W/m2h OK<br />

• Staklene povrsine<br />

K =2,00 W/m 2h oK<br />

Da biste zadovoljili ove vrijednosti treba uciniti slijedece:<br />

Vanjski zid<br />

Ako je od suplje opeke i li betonskih bloketa treba izolaeiju od minimalno 6 do<br />

10 em stiropora, mineralne iii staklene vune, poliuretana i s1.<br />

Vanjski zid od drukcijeg gradevinskog materijala u vecini slucajeva treba jos<br />

deblji, sloj izolacije sto dakako ovisi 0 strukturi zida odnosno 0 toplinskoj vodljivosti<br />

pojedinih elemenata zida<br />

• Podovi i stropovi - ovisno 0 strukturi poda iii stropa koji mogu biti razliciti,<br />

a obicno su isti ili nesto bolji negoli zidovi, nuzan je sloj toplinske izolacije u vecini<br />

slucajeva oko 6 do 10 em<br />

• Staklene povrsine - moraju biti svakako od dvo slojne iii troslojne staklene<br />

izolaeije, odnosno tzv. termopan-stakla. Sve ostale kombinacije ne pruzaju dovoljnu<br />

toplinsku zastitu. Nuzno je da prozorsko ili staklo na vratima cdlicno nalijeze na<br />

okvir kako bi se toplinski gubiei na ventilaeiji sveli na minimum.<br />

Dakle, dobra toplinska izolaeija je vrlo vazan uvj et, no ova se investieija (bez<br />

obzira 0 kojem se sistemu grijanja radi) vrlo brzo amortizira kroz smanjenje<br />

izdataka za gorivo. Zato ovaj izdatak nije nedostatak podnog grijanja, jer u doba<br />

stednje energije eak i zakon propisuje obavezno tzv. povecanu toplinsku zastitu<br />

k uca pa se cini da je podno grijanje dobro i zato sto nas tjera da provedemo dobru<br />

toplinsku izolaeiju.<br />

Osnovni cilj ovih uvjeta je da se gubici topline u kuci svedu na tu mjeru da<br />

ih ugradena instalaeija podnog grijanja moze pokriti i u najhladnijim danima, s<br />

obzirom na ogranicenje temperature i raspolozive podne povrsine, J asno, sistem<br />

podnog grijanja moci ce zagrijati i prostorije koje nernaju tako dobru toplinsku<br />

izolaciju, ali tada ce rezirn rada sistema biti visi od dopustenog, a podne temperature<br />

vise od uobicajenih i propisima struke dozvoljenih, sto moze izazvati nezeljene<br />

posljediee.<br />

• POLAGANJE CIjEVI I MONTAZA<br />

Najprije treba zavrsiti sve zidarske i instalaterske radove. Jasno, treba voditi<br />

racuna da se vrata ugraduju malo vise za debljinu sloja podnog grijanja. Isto take<br />

vazno je da u kupaoniei i na ostalim mjestima bude gotova sva vodovodna i<br />

kanalizacijska instalaeija, te da podni izljevi - sifoni i ostali podni prikljucci (za<br />

66 GRIJANJE


_ _ _ _____ ____SISTEMI CENTRALNOGGRIJANJA<br />

kadu, skoljku i s1.) budu na on oj vi sini gdje ce bi t i bu duca gornja r azin a poda . Kada<br />

se podno grijanje jednom postavi, ne srn ije se vise dirati ni kopa t i po pod u kako<br />

se ne bi ostetile cijevi i betonsko-izolacijski sloj .<br />

Prije polaganja cijevi betonsk u po d logu tr eb a izravnati i dobr o ocist it i, bo cne<br />

zidove u visini poda toplinski izolir a ti, sto sp r eca va dodir top log bet on skog sloja<br />

s hladnijim vanjskim zidom. Obicno se izreze stiropo r sirine 8,5 do ] 2 em i debljine<br />

10 mm te postavi uz rub prosto r ije k od vanj sk ih zidova . T a da se polaze podna<br />

izolacija. Ukoliko radite s plocama de blj in e 1 em , a tr eba ya m deb lj in a 2 em, p loce<br />

treba slagati tako da se rubovi pok r ivaj u . Nakon t oga prek o izolacije polozit e plasticnu<br />

foliju debljine 0,02 mm od P E -mat erijala ili n ek u drugu parnu bran u . Folija<br />

se mora na rubovima prek rivati bare m 15 em . Nakon folij e postavite arrna ­<br />

turnu mrezu, koje treba na rubu privezat i jednu uz d rugu tankom zicom take da<br />

se ne rnicu i da cine cjelinu. 'I' ek tada po laz ite pl a st icne cij evi. Po cn ite od<br />

razdjeljivaca. Mjedenom spojnicom pr icvrstit e je za ventil na razdjelj iva cu.<br />

Spajanje eijevi ovim spojnieama vrIo j e vazno pa treba postupiti po u pu ta ma<br />

dobavljaca opreme.<br />

_<br />

Jugoslavija je jedna od rijetkih<br />

zemalja svijeta gdje je<br />

bezolovni benzin skuplji od<br />

obiiinog,<br />

";';"<br />

'«:'{ I'" "':l>~


U plinou ima se nakon<br />

izgaranja pojavljuje i ugljicni<br />

monoksid koji je otrouan za<br />

liu de, no ne steti uegetaciji niii<br />

gradeuinskim objektima.<br />

Postoje i gotove podne<br />

ploce.<br />

Polalu se lagano i brzo.<br />

Dane duzirie odn ose se n a cis t u povrsin u poda, a treba j os dodati i duzinu eijevi<br />

do r azdjeljivaca i sab irn ik a . C ij evi se pola zu najcesc e u obli k u spirala. Najcesci<br />

j e razmak m ec1u eijevim a (po lozen im a u sp ir a lu) 15 em st o znaci d a j e pri polaganj<br />

u spir a le razmak eij evi 30 em . T ek k a d se iz sredine s pira le vracam o natrag<br />

na obod vid imo dajednim kolutom (100 m ) m ozerno podmiriti priblizno 15 rn podne<br />

povrsine. Za vece povrsine potrebno j e r azviti jo s jedan k olut iIi spaja ti eijev na<br />

cijev.<br />

Vazno je napom enuti da proizvodac polipropilenskih eijevi dozvoljava najmanji<br />

radijus zakrivljenja 15 em . T o se odnosi n a eij evi u prostoru gdje j e tempe ratura<br />

vi sa od 20 · C . Pri nizim teperaturama cijev treba zagrijati, b ilo d a ih is pu nite<br />

toplom vodom ili zagrija vate toplim zrakom iz fen a od no s n o k alorifera. Cij evi se<br />

n e s m ij u za grij avati direktno ot voren im plamenom.<br />

Za manje r a zmake eij evi potreban j e i manji radijus zak r ivljenosti od 15 em<br />

(razmak eij evi 30 em). Za to p roizvcdac nudi tvorn ick i izrade ne petlje koje treba<br />

zavariti na cijev s dva dv ostruka naglavka .<br />

Kod poli etilen skih (u m reza n i poli et.ilen) cijevi mogu se postici i m anji radijusi<br />

zak r ivljen os ti, a i eijevi s u mn ogo clasticnije.<br />

Kad se poloze svi krugovi i cijevi spoje n a razdjeljivacu i sabi rriiku treba napraviti<br />

tzv , hladnu probu. Cijevi se napune vod om pod tlakom od 6 bara i ispituju se<br />

24 sata. Ako pritisak ne padrie , znak je da j e sis te m vodoriepropustan, p a mozete<br />

Kod polipropilenskih cijevi TOTRA<br />

pomocu dvostrukih naglavaka mogu se<br />

spajati i cijevi.<br />

Spajaju se eiektricnim rucnim aparatom<br />

za polifuzijsko zavarivanje (280 ·C).<br />

68 GRIJANJE


SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA--<br />

_<br />

Sve cijevi su potozene i spojene na<br />

razdje/jivac i sabirnik.<br />

Zstlm slijedi ispitivanje tj. h/adna proba.<br />

nastaviti s radovima. Pri zalijevanju betonom cijevi ostaju pod tlakom vode. Za<br />

mijesanje betona upotrijebite rijecni sljunak granulacije najvise 4 mm. Kod ovih<br />

radova valja paziti da ne ostetite cijev, pa nabavite kolica s gumenim kotaCima i<br />

vozite ih po dasci polozenoj preko cijevi. Debljina sloja betona ovisi 0 vrsti gornje<br />

podloge poda te na kraju struktura gotovog podnog grijanja izgleda kako je prikazano<br />

na ilustraciji.<br />

Sloj se treba susiti sto duze, do 28 dana, a nakon toga grijanje treba pustati<br />

polagano u redovan rad tj. temperaturu vode podizati za priblizno lO'C dnevno.<br />

Betonu se mogu dodati razni aditivi za sporo stvrdnjavanje. Glavno je da se<br />

beton sporo susi i da se polako stvrdnjava te da nigdje ne popuca plivajuca ploha.<br />

Toplinska izolacija vanjskog zida<br />

jemin. debljine 10em<br />

.--=--~~"':'''::- ''=!.--- --==- - }<br />

" 9-'<br />

. . ~<br />

\...- .- -­<br />

.' /<br />

.. '<br />

:' o' \ \l ,<br />

., /. i- ·<br />

... Do0 '.<br />

11;;<br />

, • I . ~-" ~ 'Jj'\<br />

.'. / ~_ (:_'.'~~~ I:' (.;,: , ~ , _


- SISTEMI CENTRALNOG GRlJANJA _<br />

Zbog velike potrosnie fosilnih<br />

goriva iz dana u dan sve je ueci<br />

udio ugljicnog dioksida u<br />

atmosferi.<br />

~l' ~t :f;fr:~r ~~~~~==: :~\ i::::::.tl t::\. ~~~ ~~~ ~~~::;~1~ t~:~<br />

.:~t::tl~~J ~~i m~~1 :~t. ~~:::flt..::~:: :l·~L :m ~ \ ~ ~f;;<br />

Pri dodavanju aditiva treba provjeriti da li su agresivni za cijevi po dnog grijanja,<br />

Ponekad se velika povrsina (dnevni boravak ili sl. ) gdje je izvedeno nekoliko<br />

cijevnih zrnij a (krugova podnog grijanja) lijeva betonom u dva iIi vise navr ata . Tada<br />

ploce treba odijeliti manjim dilatacijskim fugama (jasno, po duzoj str a nici prostorije)<br />

pa se velika ploha pretvara u nekoliko manjih. Svaka od tih ploha - plivajuci<br />

pod - moze se u sezoni grijanja slobodno istezati - dilatirati, pa se pri vecim<br />

povrsinama 0 tome obavezno mora voditi briga . Podno grijanje j e za pravo topli<br />

plivajuci pod kojemu se mora ornoguciti disa nje u sezoni grijanja.<br />

Nakon polaganja cijevi gotovog poda razdjeljiva c se pov ezuje s k otlovni com gdje<br />

se nalazi kotao i ekspanzijska posuda, eirkulacijsk a oprema i sve ostalo. Za podno<br />

grijanje nuzno je ugraditi sistem automa t ske regulaeije i to potpune. Bu duci da<br />

je rijec 0 ni skotemperaturnom rezim u pr ogram a t or treb a podesiti tako da pri<br />

minimalnoj vanjskoj projektnoj tempera tur i (obicno je to za nase kontinent alne<br />

krajeve -IS' do -IS'C) temperatura u pol azno m vodu ne bude vi sa od 50' (60 ') C.<br />

I pri ovom n aeinu grijanja treba balansirati sis t em dok se ne post igne zeljena<br />

temperatura u prostorijam a . Sistemi podnog grijanj a vrlo su iner t n i pa se n e preporucuje<br />

cest.o iskljucivanje niti rad sa sn izanim n ocnirn temperatura ma.<br />

ELEKTRICNO PODNO GRIJANJE<br />

Premda je elektricna struja danas najskuplji energen t , ne mozerno za obici taj<br />

sigurno najj ednostavniji nacin podnog g rija nja . U pogledu ula ganja sv ak ak o je<br />

najpovoljniji, jer otpa daju kornpletni troskovi ko tlovnie e sa spr em nik om goriva,<br />

kotlom, plam enik om i ostalom opremom, ukljucujuci i potreba n prost or za njih .<br />

Uzirnajuc i u obz ir da j e podno grij anje opcenito najekonornicniji sist ern grijanja,<br />

u izvjesni m slucajevima i primjena najskupljeg energen ta u najekonom icnijern<br />

sistemu rn oze se poka zat i kao rjesenje koje se isplati. Na pr imj er, ako je rijec 0<br />

poslovnim prost orijam a i pri rodi posla gdje se t roskovi grijanja na indirektan nacin<br />

mogu za ra cunati kor isniku usluge, a u fa zi u laga nj a su tr oskovi iii ra spclozivi<br />

prostor ograniceni, Takoder, ispla ti se a naliza da Ii je raspolczi v novae bolje uloziti<br />

u kotlovsko postr ojenje, uz irnajuci u obzir i trosk ove njegova cdrzavanja u toku<br />

eksploataeije, ili u poboljsanje toplinske izolaeij e prostorija , st o i el ektricno podno<br />

grijanje moze u ciniti ek on ornicn irn. Na k r aju , elektricno podn o grija nj e rnoze biti<br />

pravo rjesenje kao kombiriacija s nekirn drugi m sistem om iii al ternativni izvor<br />

topline. Ne treba sm et nu t i s uma, oso bito pri a daptaeiji i novogradnji, da se vee<br />

zapaza tendeneija izjedriacavanja eije na svih en ergenata po jedin ici snage (po<br />

kilovatu energije). U SR Njernackoj su se prij e de setak i vis e godina, m ogle vidjeti<br />

i ovakve reklame: "Elektricna energija nije ta ko sk u pa kao sto se mi sli ".<br />

Postoje raz.licit i sisterni podn og grijanja elektricnorn st r uj om , a princip je u<br />

osnovi uvij ek isti. Grij aca tijela isporucuju se kao mreza ili folija s ugrad enim<br />

'-­<br />

--'<br />

Mrelastl<br />

podnl<br />

etektrtcn!<br />

grijacl tvr tke<br />

ITT.<br />

70 GRIJANJE


_______ _____ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA _<br />

alektricnirn otpororn koji prolazom elektricne struje proizvodi toplinu. Takva mreza<br />

ili folija ugraduje se u plivaj uci pod i prikljucuje na m rezu. I to je sve.<br />

Dakako, pr i izvodenju elek tricn e in stalacije treba paziti da se dim enzionira za<br />

izracun anu potrosnju , uo stalom kao i u slucaju bilo koje vr ste elektricnih trcsila .<br />

Podno se grijanje obicno prikljucuje na strujni krug prostorije, a ako je povrsina<br />

veca dobro j e da se podijeli u barem dva strujna kruga, kako bi ste se u slucaju<br />

ispadanja j ednoga m ogli provizor no i r educirano grijati preko drugoga . Postoji i<br />

mogucnost regu lacije temperature svak og poj edin acn og kruga, sto iskljucuje<br />

nezeljene efekte koj i bi mogli umanjiti pr ed nosti sistema podnog grijanja.<br />

Kao uvij ek i svugdje, odluku m ora don ije ti stanar, odn osn o investitor , a svrh a<br />

ovog pri kaza je da ukaze na probleme, prednosti i<br />

nedostatke odredenog siste ma. P rednosti su ocigledne:<br />

cista i jedn ostavna izvedba i regulacija, jedan od<br />

najp rikladnijih nacina zagr ijava nja , odsutnost ili bar<br />

min imum odrz av anja i najm anj i opseg instalacije,<br />

odnosno ba lastnog, posredujuceg dijela postrojenja<br />

(kot lovnica), Kao nedo statke osirn cijene energenta,<br />

treba uz eti u r azm a tra nje i trajnost takvih ogrjevnih<br />

tij ela, jer troskovi zamjen e, s obzirom na nacin<br />

ugradnj e koji j e praktidki id entican s toplovodnim<br />

podn im grijanjem, mogu biti znacajni, Najvecu paznju<br />

treba posvetiti garancijama proizvodaca, a usput, bez<br />

obzira n a garancije, sazna ti stvarne reference,<br />

odnosno koliko su te garancije pouzdane.<br />

Elektricni grijac u foliji E LPAN -TERMOTLAK,<br />

kod na s se proizvodi u 'l'rzinu pokraj Ljublj a ne, a u<br />

raznim varijantama proi zvodi se i u nekim zemljama<br />

Evro pe.<br />

Ugljicni dioksid CO 2<br />

stvara<br />

tzv. efekt staklenika, jer taj<br />

plin propusta kraikoualne<br />

suneeve zrake, a nocu sprecaoa<br />

emiliranje lopline u suprolnom<br />

smjeru.<br />

Elektrlcn! grijac u toli]! ­<br />

sistem ELPAN­<br />

TERMOTLAK.<br />

Kako bl sprijeclli dlfuziju<br />

kisika, proizvoc1acl cijevi i<br />

podnog grljanja prolzvo de<br />

cljevi s vlsestojnim<br />

neprobojnlm omotscem.<br />

GRiJANJE 71


________SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

Efekt staklenika izaziva<br />

globalno pouisenje temperature<br />

zraka, mora i tla koje izaziua<br />

znacaine klimatske promjene<br />

na cijeloj planeti.<br />

• Dvostruko staklo u<br />

prozorskom krilu je i duostruko<br />

boljastednja topline.<br />

72 GRIJANJE<br />

Sistem je vrlo jednostavan. Sastoji se od folije sirine 45 cm koja u sebi ima<br />

ugradenu polistirensku mrezu koja je vedic elektricne struje i odaje toplinu.<br />

Na razmaku od 33 cm u foliji se nalaze dva bakrena vodica na koje se dovodi<br />

elektricna energija. Kako su oni na rubu polistirenske rnreze koja u sebi ima rastvor<br />

- sloj vodljiv za elektricnu energiju - moze se mijenjati otpor odnosno vodljivost,<br />

Ta je folija zapravo elektrootporni grijac. Sistem je doista jednostavan i vrlo<br />

primjenljiv jer se razlicitim osobinama tog vodljivog sloja izrnedu dva vodica moze<br />

postici i razlicita vodljivost, a samim time i razlicito odavanje topline koje se krece<br />

od 45 do 115 W po metru folije. To ujedno zriaci da se rnoze postici toplina od 100<br />

do 250 W/m2. U vecini slucajeva toplinski gubici su ispod tih vrijednosti, a kako<br />

se moze regulirati i sobna temperatura gornje povrsine poda ovaj je sistern<br />

primjenljiv u svirn uvjetima.<br />

PODNO GRIJANJE - DA ILl NE<br />

Difuzija kisika. Niz eksperimenata pokazao je da kroz stijenku cijevi, ako je<br />

izradena od raznih plasticnih materijala, kao polietilen, polipropilen, polibutilen<br />

i slicno, kroz odredeno vrijeme prodire kisik. Tako infiltrirani kisik, kojeg kolicina<br />

ovisi 0 tlaku, povrsini cijevi, gustoci stijenke cijevi i slicno, uzrokuje proces korozije<br />

na metalnim dijelovirna sistema. To znaci da je sistem cijevi siguran, ali je zato<br />

na metalnim dijelovima (kotao, ventili i sl.) proces korozije intenzivniji, pa se stvara<br />

i vise taloga. Zasad nema pouzdanih podataka, koji bi ukazali kolika bi steta na<br />

taj nacin nastala, pa opcenito prevladava misljenje da za uobicajene sisteme podnog<br />

grijanja u obiteljskirn kucama nema opasnosti i da ne treba poduzimati neke<br />

zahvate. Za vece se zgrade moze izvesti indirektan sistem ili u sistem pogonske<br />

vode dodavati inhibitore (kemijski spojevi koji na sebe vezu kisik iz pogonske vode)<br />

pa na taj nacin nema slobodnog kisika, a niti k crczije. Zasad ne postoji dokazana<br />

evidentirana steta od difuzije kisika, pa s vremenom i ta bojazan polako nestaje.<br />

No, proizvodaci su, vee nakon prvih diskusija 0 toj temi, vrlo efikasrio sprijecili<br />

mogucnosti difudiranja kisika, zastitivsi cijev viseslojnirn ornotacem s neprobojnim<br />

slojem (folija i slicno) koji sprecava prodor kisika. Zacijelo su takve cijevi skuplje,<br />

ali izbjegava se bilo kakva bojazan.<br />

• DA LI jE PODNO GRljANjE STETNO ZA ZDRA VLjE<br />

Smatra se da se podno grijanje po svojim karakteristikama priblizava idealnom.<br />

No, ovaj sistern u odnosu na ostale ima dva nedostatka:<br />

• zbog uzgoriskog cirkuliranja zraka poda dize se prasina<br />

• tople podne povrsine protuprirodno djeluju na kardiovaskularni sistem.<br />

Dakako, i ostali sisterni grijanja irnaju svoje nedostatke, ali kod ispravno<br />

projektiranog i izvedenog sistema podnog grijanja ove se negativnosti mogu izbjeci.<br />

Podno se grijanje ugraduje u podne povrsirie koje su ogranicenog sadrzaja i velicine,<br />

pa sarnim tim tu postoje lirniti. Dakle, ako je objekt dobro tcplinski izoliran,<br />

a to je uvjet za instalaciju podnog grijanja, tada je duzina i razmak cijevi u<br />

podu takav da se postuje osnovni uvjet da temperatura poda ne prijede 2TC. Tada<br />

podne temperature nisu visoke, ne dize se prasina nib topli pod utjece na krvotok.<br />

Cak, dapace, mnogi koji su se tuzili na hladne noge i neugodan osjecaj da je u<br />

kuci prohladno, kod sistema podnog grijanja osjecaju se mnogo ugodnije. Pritom<br />

je sobna temperatura redovno za dva do tri stupnja niza, a utrosak energije i do<br />

30 posta manji.<br />

Dakle, najvaznije je dobro izol irati objekt i postivati pravila da se izbjegnu<br />

negativni efekti jer se sistem podnog grijanja po efikasnosti, komforu i ekonornicnosti<br />

svrstava na prvo mjesto.<br />

ANKETA 0 PODNOM GRIJANJU<br />

Jedna strucna organizacija u SR Njernackoj napravila je siroku anketu medu<br />

korisnicima, proizvodacima, trgovcima, projektantima, izvodacima i ostalima koji<br />

su se susreli s tim sistemom grijanja. Odgovori su zanimljivi pa ih prenosimo u<br />

skracenorn obliku.<br />

1. KOMFOR<br />

• Da li je podno grijanje ispunilo vasa ocekivanja u pogledu ugodnosti<br />

95% - da, potpuno<br />

2% - nije zadovoljno<br />

3% - nema misljenja<br />

:. IT<br />

p<br />

. TF<br />

•<br />

:t.<br />

. ,,;;<br />

•<br />

,<br />

...<br />

. S<br />

•<br />

• E


_ _ __________SISTEMI CENTRALNOG GRUANJA<br />

2. TEMPERATURA PODA<br />

• Kakav je vas osjecaj u odnosu na povisenu temperaturu poda<br />

91% - vrlo ugodan<br />

4% - temperatura poda je previsoka<br />

4% - temperatura poda je preniska<br />

1% - nema misljenja<br />

3. PREPORUKA<br />

• Da Ii biste i drugima preporucili podno grijanje<br />

92% - da<br />

2%- ne<br />

6% - nema misljenja<br />

4. TROSKOVI GRIJANJA<br />

• Kakoprocjenjujete svoje troskove grijanja<br />

85% - vrlo niskirn<br />

8 - visokim<br />

7% - nema misljenja<br />

5. SOBNA TEMPERATURA<br />

• Znate Ii daje kod podnog grijanja sobna temperatura za 2'C niza negoli kod<br />

radijatorskog grijanja<br />

89% - da<br />

8% - ne<br />

3% neopredijeljeno<br />

6.0DNOSI<br />

• Smatrate Ii da se klasicno radijatorsko grijanje s rezimom rada 90170'C moze<br />

preporuciti<br />

27% -da<br />

70,5% - ne<br />

2,5 % - nema rnisljenja<br />

7. ClJEVI<br />

• Koje cijevi preporucujete za sistem podnog grijanja<br />

88% - polietilenske, polipropilenske i sl.<br />

11% - bakrene cijevi<br />

1% - obicne zeljezne cijevi<br />

8. SISTEM<br />

• Koji sistem grijanja preporucujete<br />

(Odgovori su bili predlozeni u vise varijanti - poznati sistemi grijanja)<br />

65% - podno grijanje<br />

27,5% - radijatorsko 60/50'C<br />

7,5 % - radijatorsko 90170'C<br />

9. BUDUCNOST NISKOTEMPERATURNIH KOTLOVA<br />

• Kakvo znacenje pridajete niskotemperaturnim kotlovima<br />

88% - veliko<br />

11% - srednje<br />

1% - nikakvo<br />

_<br />

Ako se podvostruCi udio CO ­ 2<br />

doci Ce do porasta srednje<br />

godisnje temperature Zemlje za<br />

1,5 do 4,5°C, sto ce izazuati<br />

topljenjegolemih ledenih masa<br />

na polovima. Osim toga razina<br />

mora podigla bi se za oko0,5<br />

metara.<br />

"'** ,'fl.=~i<br />

'$;.tf]'<br />

. . ~W<br />

'<br />

"<br />

::-" .:.;:: ~<br />

=A .§<br />

1f';:<br />

~ ~<br />

~"<br />

- :r~:j:<br />

·<br />

::. ',o)<br />

.. .. 1 :~. :r.-:~:<br />

. '" :.<br />

ik':' 1"; i i:is .* \4 *~, ~"::' ,~< ~ ~ ··i:~:".<br />

-<br />

• Termoizoiirajuca stakla<br />

zadriauaiu vise topline.<br />

GRIJANJE 73


6<br />

Vanjske (zimske)<br />

projektne temperature u<br />

Jugoslaviji<br />

SOSNA I HERCEGOVINA<br />

.:.:.:.:.:.;.:.;.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:-:.:.;.;.:.;.:.:.:.;.:.:.;.;.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.<br />

Banja Luka -20<br />

Bosanski Brod -18<br />

Bihac -21<br />

Bijelo Polje -10<br />

Bilece -16<br />

Bijeljina -18<br />

Bjelasnica -24<br />

Bosanski Novi -18<br />

Bosanska Grad lska -18<br />

Bosanska Krupa -20<br />

Bosanska Dub ica -20<br />

Brcko -18<br />

Bugojno -20<br />

Viseqrad -17<br />

Gacko -21<br />

Glarnoc -18<br />

Corazde -18<br />

Titov Drvar -21<br />

Doboj -20<br />

Duvno -16<br />

Zenica -16<br />

Jablanica -15<br />

Jajce -17<br />

Kiseljak -18<br />

l.jubuski -6<br />

Mostar -6<br />

Nevesinje -18<br />

Orasje -20<br />

Prozor -16<br />

Prijedor -20<br />

Sarajevo -16<br />

Sanski Most -18<br />

Sokolac -18<br />

Travnik -21<br />

Tuzla -17<br />

Trebinje -6<br />

Foca 18<br />

Han Pijesak -20<br />

Capljina I -6<br />

CRNA GORA<br />

.....;.:.:.:.:.:.:.:.:;...:.:.:.:.:.::::::: :.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:":::::::::::::::::::::::::::::::::::<br />

Bar -2<br />

Bijelo Polje -17<br />

Budva -1<br />

Virpazar -6<br />

Danilovgrad -12<br />

Ivangrad -18<br />

Kotor -6<br />

Kolasin -20<br />

Mratinje -18<br />

Milocer -4<br />

Mojkovac -18<br />

Niksic - 12<br />

Pljevlja -19<br />

PRIBLIZAN PRORACUN<br />

GUBITAKA TOPLINE<br />

Onaj tko nije studirao termodinamiku i ostaJe discipline ove znanosti zaista<br />

ne moze izracunati toplinske gubitke neke prostorije. Kako bismo vam ipak<br />

ornogucili da barem priblizno odredite vrijednosti toplinskih gubitaka prostorije<br />

i tako priblizno odredite potreban broj clanaka nekog ogrjevnog tijela (radijatora),<br />

navodimo jedan primjer prihliznog proracuna koji ce vam pomoci da dodete do<br />

podataka najslicnijih onima do kojih bi dosao strucnjak za grijanje. Ovim<br />

primjerom zelimo pomoci da pri nabavi opreme ne kupujete nepotrebne nizove<br />

radijatorskih clanaka i ne trosite gomiJu novca na pretjeranu izolaciju. Uzeli smo<br />

u obzir i danasnje stanje gradnje objekata, ali i uobicajene izolacijske materijale<br />

koji se pritom primjenjuju. U mnogim prirucnicima 0 grijanju naci cete jednostavne<br />

savjete za razne slucajeve, ali ne i upute za proracun grijanja u slucaju kad su<br />

svi vanjski zidovi dobro izolirani.<br />

UKUP I TOPLINSKI GUm CI SU<br />

Q u<br />

= P X K] x ~ x ~ (W)<br />

pri cernu je<br />

P =povrsina prostorije za koju se racunaju toplinski gubici uz pretpostavljenu<br />

prosjecnu visinu prostorije od 2,6 m.<br />

U slucaju da se visina prostorije razlikuje od pretpostavljene, prirnjenjuju se<br />

slijedece vr ijednosti:<br />

p =P stv. x 0,8 (visina ispod 2,4 m)<br />

P =p . stv<br />

x 1,0 (visina 2,4 - 2,7 m)<br />

P =Pstv. x 1,2 (visina 2,7 - 3,2 m)<br />

Zagro<br />

•<br />

,i I'<br />

I I<br />

OZNAKA<br />

E3 Gradevinska klimatska zona I<br />

D Gradevinska kllmatska zona II<br />

ITITIIIIill Gradevinska klimatska zona III<br />

·12'e<br />

-ie-c<br />

·24'e<br />

Srednje vrijednosti najnlzih<br />

godlsnjih terreeratura u zoni<br />

Klimatska karla<br />

Jugoslavije JUS U.J 5.600.<br />

GRIJANJE 75


________PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLINE<br />

_<br />

m «<br />

Tennlck! i top lin ski<br />

podaci za<br />

lijevanoa/uminijski<br />

radijator L/POV/CA tip<br />

SE-5DD S.<br />

TIP<br />

A B C<br />

0<br />

mm mm mm mm<br />

Teiina<br />

clanka<br />

kg<br />

Sadriaj vade<br />

u clanku<br />

I<br />

Ogrijevna<br />

povrsina<br />

m 2 /cl.<br />

Taplinski<br />

ucinak<br />

clanka<br />

W<br />

SE-500S<br />

600 500 60<br />

75<br />

1.40<br />

0.40<br />

0.38<br />

129<br />

.,<br />

sr:<br />

Taplinski ucinaku W/cl za tapluvodusa<br />

.>(. E E "8<br />

N<br />

'" ",- Tm =<br />

c .s<br />

><br />

llCi<br />

80°C i pri temperaturi prostorau °C<br />

c '" . c<br />

'" c "'.:!.<br />

.~<br />

'" :~~ .~ CD<br />

~N<br />

·e "O~<br />

OJ<br />

~§.<br />

~"8 5 10 12 15 18 20 22 24<br />

co 0 8~ ~><br />

1 60 0,38 0,40 1,40 175 159 153 143 135 129 124 117<br />

2 120 0,76 0,80 2,80 350 318 306 206 270 258 248 234<br />

3 180 1,14 1,20 4,20 525 477 459 429 405 387 372 351<br />

4 240 1,52 1,60 5,60 700 636 612 542 540 516 496 468<br />

5 300 1,90 2,00 7.00 875 795 765 715 675 645 620 585<br />

6 360 2,28 2,40 8,40 1050 945 918 858 810 774 744 702<br />

7 420 2,66 2,80 9,80 1225 1113 1071 1001 945 903 868 819<br />

8 480 3,04 3,20 11,20 1400 1272 1224 1144 1080 1032 992 936<br />

9 540 3,42 3,60 12,60 1575 1431 1377 1287 1215 1161 1116 1053<br />

10 3,80 4,00 14,00 1750 1590 1530 1430 1350 I 1290 1240 1170<br />

11 660 4,18 4,40 15,40 1925 1749 1683 1573 1485 1419 1364 1287<br />

12 720 4,56 4,80 16,80 f-l2100 1908 1836 1716 1620 1548 1488 1404<br />

13 780 4,94 5,20 18,20 2275 2067 1989 1859 1755 1677 1612 1521<br />

14 840 5,32 19,60 2142 2002 1890 I 1806 1736 1638<br />

5,70 6,00 21,00 2625 2385 2295 2145 2025<br />

I 1935 1800 1755<br />

16 960 6,08 6,40 22,40 2800 2544 2448 2288 2160 2064 1984 1872<br />

17 1020 6,46 6,80 23,80 2975 2703 2601 2431 2295 2193<br />

~1UB l>lB>I<br />

18 1080 6,84 7,20 25,20 3150 2862 2754 2574 2430 2322 2232 2106<br />

19 1140 7.22 7,60 26,60 3325 3021 2907 2717 2565 2451 2356 2223<br />

20 1200 7,60 8,00 28,00 3500 3180 3060 2860 2700 2580 2480 2340<br />

21 1260 7,98 8,40 29,40 3675 3339 3213 3003 2835 2709 ~OU4<br />

~4/0<br />

22 1320 8.36 8,80 30,80 3850 3498 3366 3146 2970 2838 2728 2574<br />

23 1380 8,74 9,20 32,20 4025 3657 3519 3289 3105 2907 2852 2691<br />

24 1440 9.12 9.60 33,60 4200 3816 3672 3432 3240 3096 2976 2808<br />

25 1500 9,50 10,00 35,00 4375 3975 3825 3575 3375 3225 J1UU 2925<br />

26 1560 9,88 10,40 36,40 4550 4134 3978 3718 3510 3354 3224 3042<br />

27 1620 10,26 10,80 37,80 4725 4293 4131 ~ 3645 3483 :334B :310>1<br />

28 1680 10.64 11,20 39,20 4900 4452 4284 4004 3780 3612 3472 3276<br />

29 1740 11,02 11,60 40,60 5075 4611 4437 4147 3915 3741 3596 3393<br />

30 1800 11,40 12,00 42,00 5250 4770 4590 4290 4050 3870 3720 3510<br />

76 GRIJANJE


________PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLINE<br />

K 1<br />

• koeficijent gubitaka toplin e<br />

To je najvazniji element proracuna i treba ga pazljivo odrediti na slijedeci nacin:<br />

Za debljinu zida od opeke 25 em i<br />

• 6 em (ili vise) toplinske izolaeije u vanjskom zidu (stiropor, tervol, toplinska<br />

fasada) 50<br />

• 3 do 6 em toplinske izolaeije u vanjskom zidu (toplinska fasada) 70<br />

• do 3 em toplinske izolaeije u fasadi, odnosno do 6 em toplinske zbuke na<br />

vanjskorn zidu 90<br />

• zid bez ikakve toplinske izolaeije (sarno obicna zbuka) 110<br />

Za debljinu zida od opeke 15 em, ali bez ikakve toplinske izolaeije 130<br />

POSEBNI DODACI<br />

• ako je jedan zid prostorije okrenut prema sjeveru + 15<br />

• ako je susjedna prostorija negrijana + 5<br />

• ako prostorija za koju radimo proraeun ima balkon + 15<br />

• ako prostorija ima izuzetno velike staklene povrsine iIi sarno jednostruke<br />

prozore + 15<br />

• ako je volumen prostorije:<br />

a) iznad 200 m" + 10<br />

b) iznad 400 rn" + 20<br />

Koefieijent K J.. predstavlja, dakle zbroj "prvog" podatka i nekih "dodataka".<br />

K 2' klimatski k oeficije n t<br />

Taj koefieijent ovisi 0 lokaeiji objekta u kojem se nalazi "nasa" prostorija. Pritom<br />

_<br />

Vanjske (zlrnske)<br />

projektne temperature u<br />

Jugoslaviji<br />

Risan -6<br />

Sveti Stefan -4<br />

Sutomore -4<br />

Titograd -5<br />

Tivat -6<br />

Ulcinj -4<br />

Herceg Novi -1<br />

Cetinje -13<br />

SlOVENIJA<br />

:;:;:;:::::;:: :;:;:::;:;:; :::::;:;:;:;:::::::::;:::: : : :; : : : : :: :: : ::;:: :;:;:: :: ::~:::::;:;:;:; :::::::::::::::::: :;:::::;:;::<br />

Ajdovscina -9<br />

Bled -15<br />

Bohinjsko jezero<br />

(St. Puzina) -21<br />

Bovee -15<br />

Vrhnika -21<br />

Golnik -15<br />

Gornji Grad -18<br />

Gorica -9<br />

Dravograd -18<br />

Dorn na Kocni -18<br />

Ilirska Bistrica -15<br />

Izola -8<br />

Shema spajanja insta/acije<br />

i ~<br />

centra/nag grijanja. 8 sa 5<br />

0<br />

5b<br />

0<br />

0<br />

8<br />

~ ~<br />

III<br />

"I'<br />

III<br />

r- ­<br />

810<br />

1200 1000<br />

24 ,--_-rr-,<br />

23<br />

2'1 • 21<br />

8<br />

~<br />


________PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLINE<br />

_<br />

Vanjske (zlrnska)<br />

proje ktne temperature u<br />

Jugoslaviji<br />

­<br />

Jeruzalem -18<br />

Jesenice -18<br />

Jezersko -21<br />

Kamnik -18<br />

Kocsv]e -24<br />

Kopar -6<br />

Kranjska Gora -21<br />

Kredarica -24<br />

Lesce -18<br />

Ljubljana-Beziqrad -18<br />

Mar ibor-Tezno -18<br />

Murska Sobota -21<br />

Nova Gorica -9<br />

Novo Me sto -21<br />

Postojna -18<br />

Ptuj -21<br />

Radgona -18<br />

Rade ce kod Zidanog mosta<br />

-18<br />

Hatece-Planlca -21<br />

Roqaska Slat ina -18<br />

Ravne na Koroskem -21<br />

Hibnicka Koca na Pohorju<br />

21<br />

Rudno Polje -21<br />

Siovenske Konj ice -18<br />

Titovo Velenje -21<br />

Tolmin -12<br />

Trbovlje -18<br />

Celje -21<br />

Crnomelje . -21<br />

8martno kod Sloven<br />

Gradeca -24<br />

: : : : :<br />

HRVATSKA<br />

.........;•... :::::::::: :: : : : ~: : ::: : .:: :: : : : :: ::: : :: : : : :.:. ::::::::::::::::::::;:::;:<br />

Banova jaruga -18<br />

Bjelovar -18<br />

Brestovac -18<br />

Belje - 18<br />

Benkovac -6<br />

Varazdin -20<br />

Vinkovci -18<br />

Virovitica -20<br />

Vukovar -18<br />

Veliki l.osinj -3<br />

Gospic -24<br />

Gruda -4<br />

Garesnica -18<br />

Daruvar -18<br />

Dubrovnik -2<br />

Donji Miholjac -18<br />

Delnice -18<br />

Dakovo - 18<br />

Zadar -9<br />

Zagreb -15<br />

Imotski -6<br />

Jastrebarsko -18<br />

Karlovac -18<br />

Kastel Stari -3<br />

Krizevci -16<br />

Knin -9<br />

se mi sli na geografski polozaj i nadmorsku visinu, a vrijedriosti se odreduju prema<br />

tabliei vanjskih projektnih temperatura (t) koje su radene na temelju zimskih<br />

k lirnatskih zona na podrucju Jugoslavije. Pogledajmo n eke kar akteristicne odnose<br />

vanjske proj ektne temperature (t) i klimatskog koeficijenta (K).<br />

Ako je t = -22 'C , onda je<br />

- 20 'C<br />

-18 °C<br />

- 15°C<br />

- 12°C<br />

_10°C<br />

-8'C<br />

-6'C<br />

POSEBNI PODACI<br />

~ = 1,5<br />

I~ = 1,4<br />

K, = 1,3<br />

~ = 1,15<br />

~ = 1,0<br />

~ = 0 , 9<br />

K, = 0,8<br />

K, = 0,7<br />

• za nadmorske visine do 400 valja dodati + 0,05<br />

• od 400 do 800 m + 0,10<br />

• iznad 800 m + 0,20<br />

Koefieij ent K, vezan je, dakle, s vanjskorn proj ektnorn temperaturom i uv ecan<br />

za dodatak koji odreduje nadmorska visina objekta.<br />

K 3<br />

- koeficijent sobne temperature<br />

Ak» je u sobi 24 °C, onda je K;l = 1,3<br />

22 'C K: l<br />

= 1,2<br />

20·C K, = 1,1<br />

18°C K, = 1,0<br />

15°C K, = 0,85<br />

10°C K, = 0,60<br />

Unosenjem svih ovih vrijednosti u izraz za Q u<br />

mogu ce je priblizno izracu nati<br />

gubitke topline.<br />

Primijenimo li to na tablieu s podaeima 0 toplinsk om ucinku pojedinih ogrjevnih<br />

tij ela nije tesko odrediti broj cla naka radijatora.<br />

Na kraju treba jos reci da se u nas proracun grijanj a cesto prepusta samozvanim<br />

majstorima koji povrsno i "po iskustvu" odreduju br oj grij acih tije la pa se nepotrebno<br />

rasipa novae i energija. Greske su pon ek ad tolik e da je u st anu i 50 posta<br />

vise grijacih tijela nego sto je potrebno. Pri takvim "proracunirna" najgore je sto<br />

se pojavljuju velike neujednaceriosti temperat u re po prostor ija ma, sto stvara<br />

neugodnu klimu u stanu i nep otreban utrosak energije.<br />

Metoda koju smo yam ovdj e pokazali predsta vlja veliko pojed nosta vljenje<br />

proracuna, aIi ornogucuje pribl izno tocno izracunavanj e svih potrebnih vrijednost i<br />

za pojedine pro storije i ogrjevna tij ela . U slucaju da gubitke topline treba izracunati<br />

za neke posebne i li ekstremne sit ua eije, naj bolje bi bilo da prora cun prepustite .<br />

strucnoj ustanovi.<br />

Kad na taj nacin izracunate priblizne toplinsk e gubitke mozete odrediti ogrj evno<br />

tijelo iz podataka koje daju pojedini proizvoda ci, a zati rn na praviti sh ernu spaja nja<br />

Na taj se nacin mogu odrediti i potrebne toplinsk e snage pojedin ih lok alnih<br />

izvora topline kao: TA - peci, kaljeve peci, t ra jnozar ece peci i slicno.<br />

1 8 GRIJANJE


_____ _<br />

PRIBLIZA N PRORACUN GUBITAKA TOPLINE<br />

_<br />

Vanjske (zlmske)<br />

projektne temperature u<br />

Jugoslaviji<br />

Koprivnica -18<br />

Krk -6<br />

Kutina -18<br />

Lepoglava -21<br />

Lip ik -21<br />

Makarska -4<br />

Nasice -18<br />

Nova Gradiska -18<br />

Ogulin -20<br />

Opatija -6<br />

Osi jek -18<br />

Pazin -6<br />

Plitvicki Leskovac -18<br />

Petrinja -21<br />

Porec -7<br />

Pula -6<br />

Rab -4<br />

Rijeka -8<br />

Rovinj -6<br />

Siunj -16<br />

Siavonska Pozeqa -20<br />

Sisak -18<br />

Siavonski Brod -18<br />

Spli t -4<br />

Senj -6<br />

Slje me -18<br />

Sam obor -15<br />

Spacva -20<br />

Topusko -21<br />

Trogir -4<br />

Fuzine Brana -18<br />

Hvar -2<br />

Cres -6<br />

Crikvenica -6<br />

Cakovec -20<br />

Cazma -18<br />

.Sibenik -6<br />

MAKEDONIJA<br />

::: : : : ::::::::~:::::::::::: : :; :::;:::::::::::::~},:::::::~::::::f::: :: :: : :: :::::::::: :::: :::; ::::::::::: : j:::::~:<br />

Bitolj -18<br />

Berovo -18<br />

Gostivar -21<br />

Dem ir Kapija -13<br />

Debar -15<br />

Dslcevo -18<br />

Devd elija -9<br />

Kumanovo -16<br />

Kavadarc i -12<br />

Kic svo -18<br />

KOca ni -15<br />

Kriva Palanka -15<br />

Kruse vo -19<br />

Kum anovo -15<br />

O hrid -10<br />

Prilep -15<br />

Skopj e -14<br />

Strumica -12<br />

Tetovo -18<br />

Titov Veles -18<br />

Stip -14<br />

SRBIJA<br />

l :a :~: : :: ;:' : :: ::'{ :: :: : : =;:: :: : ::::::::: ::i: : : : : ::; :;:;:: :;: ::;::t;::::=;:;


7<br />

DIJELOVI SISTEMA<br />

CENTRALNOG GRIJANJA<br />

Sistem centralnog grijanja je<br />

komforno i racionalno rjeien]«<br />

grijanja vaseg iiuotnog<br />

ambijenta.<br />

Kad se odlucite za centra1no grijanje, predstoji yam jos niz od1uka u pog1edu<br />

izbora opreme. Nova rjesenja i poboljsanja na ovom p1anu pojav1juju se svakodnevno,<br />

pa ih treba pratiti i poznavati. Kako bi bile moguce bilo kakve usporedbe,<br />

treba poznavati, bar globalno, postojeci izbor. U tom pog1edu nase je trziste prilicno<br />

dobro opskrb1jeno, ali kupci su cesto nedovo1jno informirani i skloni razlicitim<br />

sugestijama Hi utjecaju propagande, pa cesto pogresno izaberu. Treba mis1iti i na<br />

buducnost, kako u pog1edu izbora energenta, tako i mogucnosti etapne gradnje<br />

i1i dogradnje sistema. U razvijenom svijetu smatra se da svakih desetak godina<br />

treba obnoviti sisteme grijanja. To se ponajprije odnosi na kotlove i uredaje za<br />

izgaranje goriva kao sto su npr. p1amenici i slicno. Ogrjevna tije1a i razvod<br />

(cjevovodi) mogu sluziti i duze, dok venti1e i regulacijske uredaje treba mijenjati,<br />

sto zbog dotraja1osti, sto zbog novih i bo1jih tehnickih rjesenja koja su se u<br />

meduvremenu pojavi1a. Lakoje dokazati da se, pogotovo u pog1edu stednje goriva,<br />

sta1no usavrsavaju tehnieka rjesenja kot1ova, p1amenika i sistema automatske<br />

regu1acije, pa ustede u eksploataciji mogu ubrzo opravdati troskove zamjene.<br />

Danas vee postoje takve konstrukcije da se pitamo da 1ije to uopce kotao. Odgovor<br />

na pitanje zasto obnavljati staro postrojenje centra1nog grijanja nastojali smo i<br />

zorno predociti. Dakako, jos je vaznije da pri postav1janju novoga ne izaberemo<br />

e1emen te koji su zastarjeli i neekonornicni .<br />

Dovod zraka<br />

lzlaz plinova<br />

Dovod plina<br />

Keramicki<br />

izmjenjivac<br />

-!oziste<br />

- sapniste<br />

limjenjivac<br />

topline<br />

Ventilator<br />

Zaklop'.


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

OSTAU GUBICI<br />

GUBICI NA<br />

(OHLADIVANJEj 230/. DIMNIM PLiNOVIMA 15%<br />

UTROSENA<br />

ENERGIJA<br />

100%<br />

I<br />

.'. STARO ::::<br />

tPOsm()JE~E<br />

ISKORI'~NJE I<br />

62'10<br />

USTEDA!<br />

POTROSNJA<br />

ENERGUE<br />

MANJA30%<br />

UTROSENA <br />

ENERGIJA<br />

TOPLINSKI<br />

100'10<br />

TOPLINSKI<br />

GUBICI<br />

GUBICI<br />

NA KOTLU<br />

NA KOTLU<br />

38% 11%<br />

ISKORISTENJE<br />

~<br />

Glavni dijelovi uobicajenih sistema centralnog grijanja su kotao, cjevovodi,<br />

ogrjevna tijela, armature (vent.ili i ostali zaporni elernenti), ekspanzijska posuda,<br />

te uredaji za regulaciju i kontrolu procesa grijanja. Ako je rijec 0 tekucern gorivu,<br />

vazan dio predstavlja tzv. uljno gospodarstvo, tj. oprema za prihvat, skladistenje<br />

i dobavu goriva do plamenika kotla.<br />

KOTLOVI<br />

Kao i lokalni izvori topline (peci) i kotlovi se konstruktivno razlikuju prema<br />

vrsti gorivabali i po nekim drugim karakteristikama, od kojih je najznacajnija<br />

namjena s 0 zirom na kapacitet: nije naime jednaka konstrukcija kotlova za tzv.<br />

atazno grijanje, gradenih za manje prostore do velicine srednjeg stana i onih za<br />

velike sistema. Prvi cesto moraju bitt prilagodeni radu u sarmrn stambenim prostorijama,<br />

bez posebne k otlovnice, no sve te razlike najbolje ce se uocit.i iz opisa<br />

pojedinacnih konstrukcija.<br />

Kao gorivo opet u obzir dolazi kruto, tekuce i plin, pa cerno predstaviti<br />

najznacajnije konstrukcije od svake vrste, pri cernu se iz svakog pojedinog opisa<br />

vidi za k akvu namjenu je doticni tip predviden.<br />

• KOTAO-STEDNJAK<br />

Kotao-stednjak je najjednostavnija i najmanja konstrukcija, a predviden je<br />

uglavnom za etazno grijanje stanova. Lozi se krutim gorivorn i posebno je prikladan<br />

za rnanje prostore jer sluz] centralnom grijanju I kuhanju. Osim toga, omogucuje<br />

i najjeftiniju instalaciju centralnog gnjanja, jer obicno u prostoriji gdje je<br />

smjesten nema potrebe za drugim ogrjevmm tijelom (radijatorom). Takav manji<br />

sistern, za kakve je predviden, najlakse je izvesti kao ~avitacijski, bez cirkulacijske<br />

crpke i skupe automatike l<br />

cime se uz ostalo postize i neovisnost 0 elektricnoj<br />

energiji. Pretpostavka je, dakako, da onaj tko na njemu kuha, vodi racuna i 0 reguITackiJi..<br />

k I . d . dui b iti t d d ih k hi . kih I<br />

a VI se ot OVI re ovno izra UJU u ga an rma s an ar m u mjs I e emenata,<br />

a i izgledom su im prilagodeni. Pee obicno ima dva lozista pri cernu donje<br />

sluzi za zimski pogon kad treba loziti vise, a gornje sarno za kuhanje, ljeti, kad<br />

treba zagrijavati sarno gornju plocu.<br />

Kod nas takve modele proizvode TVT-"Boris Kidric", ITP-Ribnica, KIV-Vransko,<br />

EMO-Celje, "Helios"-BanoviCi, "Plamen"-Slavonska Pozega, "Gorenje"-Titovo<br />

Velenje itd.<br />

Za~to treba obnoviti staro<br />

postrojenje za centra/no<br />

grijanje<br />

Ovakve kotso-stednjsk.<br />

kombinacije, proizvode<br />

mnogi za na~e trzist».<br />

GRIJANJE 81


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

Prije konacne odluke 0 izboru<br />

sistema, opreme i instalacija<br />

potraiiie obavezno savjet<br />

slrucnjaka.<br />

Zf\S~nli~~~ ~) !(!~~:::HJN ii::::<br />

-<br />

5- ­<br />

1 2 ~<br />

3-.......<br />

7- ­<br />

6- -- ­<br />

11- .<br />

~<br />

M •<br />

'1-._ ._._.­ ._. " - "._;,..<br />

-<br />

24<br />

-<br />

\ -l-. - . - . _ . , . - - . - -I-.<br />

'"<br />

\<br />

~<br />

- -<br />

-<br />

- -<br />

"<br />

~ ._ _._._._._._. _ .,<br />

-. /- ­<br />

-r<br />

~t<br />

~ \<br />

~<br />

)<br />

.i<br />

._._._.-j:e._.<br />

"'-- 8 '- 9<br />

'<br />

18<br />

22<br />

~<br />

'j­<br />

~' I-<br />

.<br />

23<br />

1-21<br />

16<br />

o<br />

III<br />

OJ<br />

PresLek steaniske-peci-kotts<br />

ETAZ s tennicktm podacima.<br />

1. Vanjska vrata<br />

2. Pokrov stednjaka<br />

3. Ploca za grijanje<br />

4. Okvir ptoce za kuhan]e<br />

5. Vrata za punjenje goriva<br />

6. Vrata za pepel<br />

7. Unutrssn]« vrata<br />

8. Pomicne resetka<br />

9. Kosa resetke<br />

10. Ljetna resetk»<br />

11. Pepeonik<br />

12. Regulator propuha<br />

13. Klapna regulatora<br />

14. Zimska pregrada<br />

15. Ljetna pregrada<br />

16. Zaklopka za ciscenje<br />

17. Pogonska zaklopka<br />

18. Kotlovska voda - polazni vod<br />

19. Kotlovska voda - povratni vod<br />

20. Potrosns topla voda<br />

112" - izlaz<br />

21. Potrosns topla voda 112"­<br />

prikljucak za hladnu vodu<br />

22. Dimniprikljucak<br />

23. Protocni grijac potrosne tople<br />

vode - izmjenjivac topline<br />

24. Prikljucak termometra i<br />

regulatora propuha<br />

Tahnlekl podaci za raztlclte tipove modela ETAZ<br />

TIP PEel<br />

,<br />

15 20 25<br />

Ukupna loplinska snaga kW 6 do 15 8 do 20 10 do 25<br />

Nominalna loplinska snaga na strani vode kW 5 do 13 7 do 18 8 do 22<br />

Toplinska snaga za grijanje proslorija kW 1 do 1,5 1,5 do 2 2 do 2,5<br />

Topl inska snaga potrosne lople vode kW do 10 do 12 do 14<br />

Potrsban potlak Pa 10 do 20 10 do 20 10 do 20<br />

Dimnokalranski bro j za dimne plinove DKS (maks. dop. 100) 25<br />

Vrijeme sagorijevanja s jednim punjenjem h 6 do 24 6 do 24 6 do 24<br />

Iskorislivosl u zimskim uvjelima % do 81 do 81 do 81<br />

Kol icina ugljena za jedno punjenje kg do 24 do 30 do 36<br />

Masa peel kg 160 190 220<br />

Volumen gr ijanog slana m 150 do 225 200 do 300 250 do 375<br />

Gorivo sve vrsle dornacih uoliana (30-60 mm qran .), drvo (0,5 kCl, duz . 25 em)<br />

Dimenzije: sirina (s) mm 400 500 600<br />

dubina (d) mm 600 600 600<br />

vis ina (v) mm 850 850 850<br />

Vanjski promjer dimnog prlkliucka mm (J 146 (J 146 (J 146<br />

Kako su podaci za gotovo sve modele priblizno jednaki, dat cerno detaljniji opis<br />

jednog rjesenja, proizvodaca KIV-Vransko, koji je svoj model i nazvao ETAZ. Po<br />

nekim svojim svojstvima taj je model kompletniji od drugih, jer npr. sadrzi i<br />

pripremu potrosne tople vode .<br />

Bijeli, emajlirani kotao-stednjak na prvi se pogled ni po cemu ne razlikuje od<br />

slicnih modela. No, kad se zavirite u unutrasnjost, primijetit cete niz znacajnih<br />

novosti. Ima veliko loziste, a pregrade na putu dimnih plinova, kao i zaklopka za<br />

·82 GRIJANJE


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

pocetak rada, osiguravaju veri stupanj iskoristivosti. Vratasca su velika, lijep<br />

dizajn, ali i nov izrnjenjivac topline u samom plastu kotla. Proizvodac je, kako bi<br />

omogucio i pripremanje potrosne tople vode, u bocne stijenke lozista ugradio<br />

izrnjenjivae topline, odnosno cijevnu zmiju, koja je uronjena u toplu vodu iz sistema<br />

centralnog grijanja. Na taj nacin hladna se voda prolazom kroz taj izmjenjivac<br />

zagrije i dobiva se topla voda za kuhanje, pranje i kupanje.<br />

o rez irnu rada kotla zacijelo ovisi i k olicina tople vode, pa je potrebno i razdoblje<br />

prilagcdavanja. Ta ideja 0 pripremanju potrosne tople vode za prosjecan stan<br />

vrlo je ekonomicno i dobro rjesenje.<br />

Do mjesta gdje zelite montirati ovaj stednjak-pec-kotao morate osim uobicajenih<br />

prikljucaka za sistem centralnog grijanja dovesti i prikljucak za dovod hladne vode<br />

i odvod tople potrosne vode do mjesta potrosnje (kuhinja, kupaonica i slicno). Ti<br />

su prikljucci dimenzije 0 1/2", a na dovod treba ugraditi obican zaporni ventil i<br />

Shema<br />

spajanja<br />

cjelokupne<br />

instalacije '--<br />

1 /<br />

- "


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

bo<br />

Proizvodac WAMSLER tz<br />

SR Njemacke nudi ovaj<br />

zanimljiv §tednjak-bojlerkotao.<br />

.... ..... .<br />

..... .<br />

.... -.<br />

..... , .<br />

"<br />

..... " ' ,<br />

..... '<br />

• KOMBI PLINSKI APARAT<br />

Rijec je, dakako, 0 bojleru za kupaonicu kao izvoru topline za cijeli stan. To je<br />

rjesenje nazalost dostupno sarno onima koji su prikljuceni na plinsku mrezu. Zemni<br />

plin je u pravilu jedino gorivo koje ima smisla koristiti za grijanje pa su ovi aparati,<br />

koji su se razvili na osnovi klasicnih protocnih plinskih bojlera za priprernu tople<br />

vode i prilagodeni za taj energent, iako mogu raditi sa svakom vrstom plinovitog<br />

goriva uz minimalne prilagodbe (zamjena plinskih sapnica), Proizvodaci najcesce<br />

i isporucuju sapnice za sve poznate plinske mjesavine koje su u upotrebi danas,<br />

pa treba tocno znati kojim se plinom raspolaze i po potrebi ih zamijeniti.<br />

Najcesci naziv tih uredaja je kombi-bojler jer istodobno sluz! za centralno<br />

grijanje i pripremu potrosne tople vode, iako danas vee postoje i posebni plinski<br />

aparati koji iskljucivo sluze za potrebe centralnog grijanja i ne moraju se postaviti<br />

u kupaonicu, nego u bilo koju prostoriju stana gdje za njih ima mjesta, kao sto je<br />

npr. predsoblje. U nekim se slueajevima isplati cak i baterija od dva takva paralelno<br />

ugradena aparata, bolje nego posebna kotlovnica s pratecorn opremom<br />

(a pa ra ti su, i kombi i ovi drugi ogranicene snage, slicno kao i kotlovi-stednjaci,<br />

uglavnom do 30 kW,)<br />

Kombi-aparatjednim sistemom sagorijevanja plina, daklejednim sapnistem,<br />

plamistern i sl. rjesava prakticno sve toplinske potrebe dornacinstva, osim kuhanja.<br />

Kao st o se vidi iz sheme aparata, potrosna voda se zagrijava indirektno, posredovanjem<br />

vode u sistemu centralnog grijanja u posebnom malom izrnjenjivaeu.<br />

U aparat je osim toga ugradena i cirkulacijska crpka, zatvorena ekspanzijska<br />

posuda i oprema za potpuno automatski rad. Pritiskorn na gumb aparat se prebacuje<br />

na Ijetni rezim rada, kad voda iz sistema centralnog grijanja cirkulira sarno<br />

u aparatu i tako zagrijava potrosnu vodu. Dakako, aparat se automatski gasi<br />

kad voda dostigne zeljenu (postavljenu) temperaturu ili na komandu sobnog<br />

termostata i ponovno se upali kad treba. Nedostatak kombi-aparata je u tome<br />

sto u slucaju kvara korisnik ostaje i bez grijanja i bez tople vode. Cirko-aparati<br />

su konstruirani sarno za centralno grijanje, pa su jednostavniji i jeftiniJi. U<br />

tom slucaju nabaviti dva specijalizirana aparata (cirko-aparata i plinski protocni<br />

bojler) je dakako, skuplje. Tome treba dodati i dvostruke prikljucke na plin :<br />

i dimnjak, a nije bez znacaja ni to sto dva aparata zauzimaju dvostruko prostora,<br />

iakoje rijec 0 relativno malim uredajima ovjesenim na zid. Na ovaj nacin usprkos<br />

86 GRIJANJE


­<br />

_ _______DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

Funkcionalni presjek kombibojlera-<br />

TIP TURBO s dodatnim<br />

oduzimanjem top line dlmnim<br />

plinovima VAILLANT tip<br />

thermoblock turbo vew.<br />

,.­<br />

..<br />

..<br />

10-11 ­ -]<br />

..­<br />

111­<br />

50­<br />

oo ­<br />

71­_<br />

M -<br />

..<br />

70­<br />

.­<br />

..­<br />

..---..a='"r­<br />

"' .ti=;~:.:il1<br />

Kao sto i turbo-auto ima uecu<br />

snagu od obidnog, talco i kotao<br />

s oznakom<br />

sm..<br />

turbo ima bolju<br />

iskoristivost.<br />

",~.z, i ~;,'*<br />

,dt d<br />

H :; \~d\tf' . ~h~<br />

1~~I!~f:1'1~:lf~I~lllli~lI11Iflf~[jl'lllltl<br />

.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;:.;.•.;.:.;.;.; ;•.:-:-;.:-:-:;:.;:;.


_ _ ___ _ _ _<br />

DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

;. .." ::;:;:;:;:;::;:;:;:;:;:;:;:;:;:: .;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.<br />

1~\I~~j:::.);:ili:::i:ili~iillij~~~1:i::::;:::i:1:~\ij~:::i::::~: :::i[<br />

Zasad je zemni plin vrlo<br />

ekonomican ekoloski povoIjan<br />

energent pa ga treba<br />

maksimalno iskoristauati za<br />

grijanje.<br />

Plinskl kombl sparat:<br />

rje§ava I grljanje I<br />

potrosnu toplu vodu,<br />

(sistem A), mada je bolje<br />

slsteme odvojltll ugradltl<br />

nekl clrko-aparat (slstem<br />

8) zs grljanje.<br />

r-or----5<br />

......--6<br />

A<br />

B<br />

dimnjak nego kod plemanika gdje ventilator uspijeva progurati dimne plinove i u<br />

manje povoljnim slucajevima, Kako bi se nekako doskocilo tom problemu i da se<br />

sto bolje iskoristi toplina, noviji su modeli obicno opremljeni tzv. turbo-uredajern.<br />

Oni u odvodnu dimnih plinova imaju ugraden dodatni izrnjenjivac topline i ventilator.<br />

Toplina izgaranja plina iskoristava se pornocu ovog izrnjenjivaea do<br />

maksimuma, a ventilator sluzi za svladavanje dodatnih otpora strujanja, koji se<br />

pojavljuju zbog izrnjenjivaca. Zbog toga se takvi aparati mogu ugraditi i tamo<br />

gdje je mali potlak dimnjaka ili cak na fasadu. U ovom posljednjem slucaju kroz<br />

otvor na fasadi usisava se svjezi zrak za izgaranje i izbacuju dimni plinovi.<br />

Za izgaranje kod aparata koji rade gotovo kontinuirano trose se znacajne<br />

k olicine kisika, a kako se uglavnom ugraduju u male prostorije, dovodenje zraka<br />

izvana je nuzno. Tamo gdje se aparati ne mogu povezati s vanjskom atmosferom<br />

preko fasade izvode se dimnjaci s dvostrukom stijenkorn, tzv. sistem LAS. Kroz<br />

vanjski plast dovodi se svjezi zrak, a kroz sredinu se odvode plinovi. Na taj nacin<br />

ova lozista disu slicno zivim bicima, kod koji se svjezi zrak i stetni plinovi i dovode<br />

i odvode istim putem kroz organizam. Valja napomenuti da nesretni slucajevi u<br />

88 GRIjANjE


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

kupaonieama nisu uvijek doslovno trovanje plinom. Koncentracija kisika u dobro<br />

zatvorenoj prostoriji uslijed izgaranja naglo slabi, pa covjek jednostavno zaspi u<br />

kadi. Obicno se tek naknadno iz istrage sazna da plinski boljer (ili pee) nije bio<br />

ispravno prikljueen. Dakle, ako nije izveden dotok svjezeg zraka izvana, kupaoniea<br />

ne smije biti potpuno zatvorena za vrijeme kupanja.<br />

Postoje i posebne verzije plinskih bojlera i kotlova vece snage za ugradnju u<br />

kotlovniee. Plinske kotlovniee, bile male ili vece podlijezu strogim propisima<br />

protueksplozijske zastite i bez strucno izradenog projekta ne smije se upustati u<br />

njihovu izgradnju.<br />

• PLINSKI BOJLERI I KOTLOVI<br />

Plinski bojleri se takoder izvode s atmosferskim loaistima i spremnikom vode<br />

razliCitog sadrzaja (130, 160, 1901), gdje je trajno akumulirana odredena kolicina<br />

tople vode. Prednost ovog sistema je da se regulacijom voda moze odrzavati na<br />

_<br />

U svakom prostoru gdje postoji<br />

otvoreno loiiste treba osigurati<br />

dovoljno svjeieg zraka za<br />

poipuno sagorijevanje goriva .<br />

~(;:fl~;lTlf:~: CH;(()tJ N ~2<br />

Pripremu<br />

potrosne tople<br />

vode treba<br />

osigurati<br />

protocnim<br />

ptinskim<br />

aparatom.<br />

/Ii plinskim<br />

bojlerom ko]l<br />

sadrii 130,<br />

160, 190 titara<br />

tople vode.<br />

temperaturi do 4S'C sto je dovoljno za kupanje, pri cemu je talozenje kamenea<br />

neznatno. Na taj se nacin moze toplom vodom opskrbiti vise kupaonica iii izljevnih<br />

mjesta, umjesto da se za svako ugraduje protocni aparat. Jedan takav bojler<br />

dovoljan je za potrebe vece obiteljske kuce.<br />

Plinski kotlovi s lijevanozeljeznim blokom i atmosferskim lozistem koriste<br />

se za eentralno grijanje tamo gdje snaga kombi iIi cirko-aparata nije dovoljna. I<br />

oni su gradeni obicno u tzv. blok-izvedbi, s lozistem, eirkulaeijskom erpkom, automatikom<br />

i ekspanzijskom posudom u jednom kucistu, Kotlovi s lijevanozeljeznirn<br />

blokom (kucistern) mogu raditi i na niskotemperaturnom rezirnu, bez opasnosti<br />

od kondenzaeije u kotlu. Poznato je da ako se temperatura u loaistu spusti ispod<br />

60'C (kod celicnih kotlova s ugradenim plarnenikom), dolazi do rosenja na<br />

unutrasnjoj stijenki, a to stvara agresivni talog i smanjuje prijelaz topline. Zbog<br />

karaktera strujanja dimnih plinova, u odnosu na strujanje vode u kotlu, ovdje ne<br />

nastupa ta pojava, pa se temperatura u loaistu moze prilagodavati potrebama<br />

sistema. Otpada potreba za posebnim ventilom za mijesanje, a stupanj iskor'istenja<br />

topline je veci, kao i vijek trajanja kotla.<br />

GRIJANJE 89


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

Kuciste regulatora kotla<br />

sa sigurnosnim cuvarern temperature,<br />

regulatorom temperature<br />

i predvidenim otvorom<br />

za stednu automatiku SPR<br />

(spremno za prikljucak),<br />

...<br />

Motorna dimna zaklopka*<br />

sprecava pothladivanje kotla<br />

dok plamenik nije u pogonu.<br />

Stedna automatika*<br />

sluzi za upravljanje klizne temperature<br />

kotla u ovisnosti 0<br />

vremenskim prilikama.<br />

Regulator temperature<br />

za podesavanje zeljene kotlov<br />

ske temperature.<br />

Tablica podataka<br />

daje informacije 0 najznacajnijim<br />

tehnickirn podacima kotla<br />

i pokaziva da je kotao ispitan<br />

i odobren po DIN-DVGW i<br />

--~<br />

od strane LOS - Ljubljana.<br />

Automatski odzracn!<br />

~-+------"":ven t il*<br />

Termoskretnica<br />

Dodatna sigurnost pornocu<br />

ukapcanja termonapona preko<br />

sigurnosnog cuvara temperature.<br />

Cirkulaciona pumpa*<br />

Osigurava ravnomjerno prostrujavanje<br />

kroz cijeli sistem<br />

qrijanja,<br />

L .~Sl<br />

Termo-Manometar<br />

Pokazuje temperauru vode u<br />

kotlu od 0 0 C do 120 0 C i tlak<br />

u sistemu od 0 do 4 bar.<br />

Kombinirani magnetski<br />

plinski ventil<br />

daje plin prema potrebi bez<br />

stupnjevanja. Regulira, uprav­<br />

Ija i nadzire protok plina s dvostrukom<br />

siqumoscu i n


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

~I<br />

postoje I posebnl<br />

pl/nskl kotlovl, pa<br />

5e ne mora uVljek<br />

korlstltl ptlnski<br />

kombl-aparat.<br />

PUT voos<br />

e-- - - ..... iUzd" tOI p" '6jel


________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

Izbjegavajte ugradnju<br />

unioerzalnih kat/ova jer to nije<br />

racionalno rjeSenje.<br />

.:\\<br />

If:)tS<br />

:nTj\ O;{(}U t~!l:<br />

Kod norma/nog /ozenja<br />

put dimnih plinova je du/ji<br />

pa je I stupanj<br />

Iskoristivosti veci.<br />

Na tdiStu postoje razlicite konstrukcije takvih kotlova, pa pazite da vas ne<br />

zavede cijena ili univerzalnost kotla. Za prvi slucaj moze se opcenito reci: koliko<br />

para, toIiko muzike. J eftinija rjesenja u bliskoj su vezi ili sa slabijim stupnjem<br />

iskoristenja goriva iIi s primitivnijim lozenjern iIi manjom trajnoscu kotIa, a nije<br />

rijetkost ni kombinacija svih tih "svojstava", U slucaju univerzalnih kotlova,<br />

prikIadnih za lozenje krutim i tekucirn (bez obzira da Ii odmah kupujete i plamenik),<br />

pa cak i plinovitirn gorivom, neminovan je niz] stupanj iskoristenja u sva tri<br />

slueaja, Za svako pojedino gorivo u IoziStu se razIikuju strujanja i procesi i ono<br />

mora biti tome prilagodeno ako se zeli dobro iskoristiti, PogIedajmo najprije jedan<br />

moderan kotao, prvenstveno konstruiran za kruta goriva. Rijec je 0 trajnozerecern<br />

toplovodnom kotlu proizvodaca "Ferrotherm" koji ima oznaku FF. Po tehnickim<br />

rjesenjima, visokom stupnju iskoristivosti, te po izuzetnoj dodatnoj opremi, moze<br />

se ubrojiti medu najsuvremenija rjesenja te vrsti i u nas i u svijetu. Posebna mu<br />

je karakteristika sto uz visoku iskoristivost goriva u njemu sagorijevaju i stetne<br />

tvari koje inace nesagorjele odlaze u dimnjak i zagaduju okolinu.<br />

Vee su prva ispitivanja (ria modelu FF 25) dala izuzetan rezultat - stupanj<br />

iskoristivosti od 80 posto. Podsjetimo se da je to dosad bila gotovo nedo stizna<br />

granica jer su klasicni kotlovi na kruta goriva imaIi iskoristivost od 55 do najvise<br />

70 posto. Novi propis u SR Sloveniji, kojim su znatno postrozeni mnogi kriteriji<br />

vezani uz iskoristivost i potrosnju energetskih resursa, objavIjen u "Uradnom listu<br />

SRS" od 11. X. 1984 . godine, precizirao je najmanji stupanj iskoristivosti kod<br />

kotlova na kruto gorivo u rasponu od 74 do 80 posta ovisno 0 kapacitetu kotla.<br />

92 GRIJANJE


_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

Zacijelo, i to je dokaz da je ovaj kotao pretekao propise, a po nizu inovacija,<br />

tah nickirn rjesenjirna i dodatnoj opremi, doista se moze nazvati - kotlom<br />

buducncsti,<br />

Osnovna mu je karakteristika posebno tehnicko rjesenje lozista koje omogucuje<br />

proces donjeg sagorijevanja, odnosno trajnog gorenja po cemu je i sam kotao dobio<br />

naziv. Ovaj je princip poznat vee otprije, kod manjih trajnozarecih peci, ali nije<br />

se upotrebljavao kod kotlova. Ne ulazeci u dublje strucne analize i objasnjenja<br />

tog postupka izgaranja ukratko cerno objasniti kako se u loziste dovodi i primarni<br />

i sekundarni zrak za proces izgaranja, a raznim pregradama osigurano je dodatno<br />

i potpuno izgaranje ishlapljenih, a nesagorjelih plinskih supstanci goriva, dok<br />

samotno loziste u donjoj zoni zbog svog akumuliranja top line s visokom temperaturnom<br />

razinom od 630 do 700·C omogucujo potpuno izgaranje krutih zaostalih<br />

cestica goriva, kao cadi i ugljicnog monoksida. Zato je i sarno loziste malo neobicno<br />

konstruirano, sto se i vidi na njegovu presjeku. Zbog potpunog sagorijevanja nije<br />

sarno veca iskoristivost goriva i znatno manji trosak grijanja, vecje i zagadivanje<br />

okoline mnogo manje, pa ovaj kotao udovoljava ekcloskim zahtjevima. Taj smo<br />

kotao izdvojili sarno kao primjer, uz napomenu da moderan i kvalitetan sistem<br />

sagorijevanja krutog goriva imaju i modeli nekih drugih proizvodaea.<br />

Najsigurniji vedic za odabir kotla je znanje, odnosno poznavanje razliCith<br />

konstrukcija i njihovih osobina. Bez sumnje danas su najnaprednije konstrukcije<br />

na principu trajnozareceg lozista, Osim dobre regulacije i visokog stupnja<br />

iskoristenja, te niske emisije stetnih tvari, njihova je prednost i jednostavno<br />

_<br />

Modeli SPECIAL<br />

proizvodsc« TVT "Boris<br />

Kidrit" predvideni su za<br />

kvalitetno kori~tenje<br />

krutog gorlva i imaJu<br />

gotovo kienticno loii~te.<br />

>--~ - 8 ,<br />

I<br />

<br />

1 1<br />

12<br />

7----.<br />

~­ 5 l\:;I[:~-=-------'---El-<br />

-- 8 --1<br />

i - - - - L --- - - ­<br />

L,- - ­<br />

Model<br />

Kapacitel<br />

kod ugljens<br />

Volumen<br />

bojlera<br />

Kapacltet<br />

bojlers<br />

1(olicina<br />

vode<br />

bojleru<br />

L L, L 2 B B, H HI H, Promjer<br />

dimnjaka<br />

Promaja Polazni vod<br />

fovralni vod<br />

Masa Masa<br />

bez<br />

u kotlu<br />

kW I IIh I mm mm mm mm mm mm mm mm o mm Pa ON II kg<br />

SPECIAL 26 26 120 740 97 1030 1171 761 582 595 1698 1096 750 180 20 40 81 363<br />

SPECIAL 32 32 120 740 104 1030 1171 761 642 595 1698 1096 750 180 20 40 97 379<br />

SPECIAL 40 40 160 BOO 120 1030 1 t 71 826 722 700 lM7 1J96 750 180 25 40 77 421<br />

1 kW = 860 kcallh Pridrzavamo si pravo promjene<br />

GRIJANJE 93


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

16<br />

9<br />

Presjek kotla za kruto,<br />

tekuce i plinovito gorivo.<br />

6<br />

.i.<br />

5<br />

10<br />

15<br />

1<br />

4<br />

Legenda:<br />

1- toztst«; 2 - dimni kanali; 3 ­<br />

prikljucak na dimnjak - dimnjaca; 4­<br />

vodom hladena resetks; 5 - prostor za<br />

pepeo; 6 - zaklopac za usmjeravanje;<br />

7- donji otvor tottste; 8 - gornji otvor<br />

lozista; 9 - polazni vod; 10 - povratni<br />

vod; 11 - sigurnosni polazni vod R1";<br />

12 12 - sigurnosni povratni vod - punjenje,<br />

praznjenje R1"; 13 - regulator<br />

provjetravanja R314"; 14- rubies<br />

:- L _ _ -I zaklopke za usmjeravanje; 15 - ptos! s<br />

~----Ll-----'" izolacijom; 16 - bojler za potrosnu<br />

toplu vodu.<br />

lozenje, jer u sprernnik goriva stane takva kolicina koju treba sarno povremeno,<br />

ovisno 0 opterecenju, nadzirati. Ponekad se to svodi na jedan obilazak dnevno.<br />

Sasvim je druga slika univerzalni kotao.<br />

Pazljivorn oku, medutim nije promaklo da i kotao "Ferrotherm" tip FF ima otvor<br />

za ugradnju plamenika za tekuce gorivo. Medutirn, ovdje ta mogucnost ima drugu<br />

funkciju. Dogradeni plamenik sluzi sarno za (automatsko) potpaljivanje kotla ili<br />

za privremeni pogon kad nestane krutog goriva, tj . kad stupanj iskoristenja nije<br />

najznacajniji, pa prema tome spada u de luxe opremu, iako ce proizvodae, iz komercijalnih<br />

razloga za neuke mozda i ovaj kotao nazvati univerzalnim. Nabavka<br />

takvog kotla zbog moguceg prijelaza (jednom, kad bude jeftinije ili kad dobijemo<br />

pr'ikljucak) na tekuce ili plinovito gorivo bila bi besmislena vee zbog toga sto u<br />

tom slucaju pola kotla ostaje neiskoristeno,<br />

Osim toga, i kotlovi stare. S vremenom se napune talogorn, pa s promjenom<br />

vrste lozenja, odnosno goriva, ni najbolja univerzalna konstrukcija ne bi dala<br />

ocekivani stupanj iskoristenja, a vjerojatno bismo ionako morali ugraditi nov kotao<br />

zbog dotrajalosti staroga. Zbog toga je bolje za novi energent nabaviti i novi ,<br />

moderan kotao, a stari zadrzati kao rezervu, zlu ne trebalo. Opcenito, mozerno<br />

reci da su specijalizirani kotlovi 10 do 20 posto ekonornicniji u eksploataciji od<br />

univerzalnih.<br />

• Tokom ogrjevne sezone<br />

prozor ne smije biti stalno<br />

otvoren .<br />

::~~:~:::::: ~:::::::::::::::::<br />

11 1<br />

II}::::l:it~:::rrr:~~l:::::::::~~~~f/rr:::t:tm:::~il:llll1 1:1 .:.:<br />

:=::: ::::::::::: : : ~ : : : ::} ~:}~{:)~:::}}fr:: : : : : : : : : : : : : .::::::::::.::::::::;:::::::::.:.:....<br />

• KOTLOVI NA TEKUCE GORIVO<br />

Iako je tekuce gorivo zbog cijene sve manje atraktivno, i vrijeme burna grijanja<br />

loz-uljern je iza nas, mnogi postojeci sisterni jos uvijek rade na loz-ulje, a ne bi se<br />

moglo tvrditi niti da se ne grade novi. Prednosti potpuno automatiziranog lozenja,<br />

jednokratne nabavke goriva i prakticno nikakvog posla s njime, malog potrebnog<br />

prostora za skladistenje, i li pak mogucnost kupnje na rate, bilo u obliku fin an ­<br />

cijskog kreditiranja iIi visekratnorn kupnjom manjih kolicina u sezoni grijanja,<br />

dostava u kucu u vecim gradovima - razlog su sto jos uvijek velik broj potrosaca<br />

nalazi svoju racunicu u tekucern gorivu.<br />

Sarni kotlovi na tekuce gorivo jednostavne su i relativno jeftine izvedbe, vecinorn<br />

ceIicni - zavareni, a redovno su predvideni za pretlacno lozenje putem plamenika.<br />

Plarnenik je ujedno i najslozeniji dio takvog postrojenja, pa cerno ga obraditi<br />

posebno. Kad je rijec 0 pretlacnom lozenju, nema bitne razlike izmedu procesa<br />

izgaranja plina i tekuceg goriva, pa se isti kotlovi mogu koristiti i za jedno i za<br />

drugo, stirn sto su plamenici razliciti, a postoje i univerzalni, za plin i tekuce gorivo ,<br />

94 GRIJANJE


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

Kotao tip RL za<br />

tekuce iii plinovlto<br />

gorivo.<br />

'---~'---<br />

Ta cinjenica dodatno opravdava izbor lozenja tekucirn gorivom svugdje gdje se<br />

predvida prikljueenje na rnrezu zemnog plina,<br />

Kao gorivo najcesce se koristi tzv. ekstralako lozivo ulje, k ako zbog kvalitete<br />

izgaranja, tako i zbog sigurnosti od stinjavanja u zimskim uvjetima, sto je slucaj<br />

s nekim drugim, jeftinijim tekucirn gorivima.<br />

Obicno je na kotJu ugraden i bojler za pripremu potrosne tople vode kao i kod<br />

veCine univerzalnih kotJova, sto ima svoje prednosti i nedostatke.<br />

Crpka za cirkulaciju vode za centralno grijanje, ekspanzijska posuda, razne<br />

druge potrebne armature u kotlovnici i automatika nabavljaju se i ugraduju<br />

posebno, 0 cernu treba voditi racuna pri odabiru izmedu obicne i tzv. blok-izvedbe<br />

u kojoj je to sve sadrzano. Dakako, kao i za sve druge moderne uredaje za grijanje<br />

s automatikom, i ovdjeje pogon moguc sarno uz koristenje elektricne energije kao<br />

pornocnog, ali prijekopotrebnog medija. Bez struje nema ni grijanja.<br />

Stupanj iskoristenja energije redovno je vrlo visok, sto zahvaljujuci samoj<br />

konstrukciji kotla, a sto cinjenici da je kod pretlacnih lozista opcenito bolje<br />

sagorijevanje, pa time i iskoristenje goriva.<br />

• IZBOR KOTLA I TENDENCIjE RAZVOJA<br />

Za pravilan izbor kotla potrebno je elementarno poznavanje svih raspolozivih<br />

rjesenja, pa smo 0 glavnim kriterijima govorili vee u prethodnim poglavljima. Vrlo<br />

je malo opcih parametara koji bi se odnosili na sve poznate tipove. Ipak, treba<br />

napomenuti jedan zaj ednieki element, a to je pitanje snage kotla. Proizvodaei<br />

redovno daju podatke 0 ucinku pojedinih tipova i modela za odredeno gorivo i oni<br />

moraju biti sto blisi, ali iznad izracunanih gubitaka topline. Treba takoder imati<br />

na umu da vecina kotJova radi ekonomicno sarno na svom optimalnom rezimu, pa<br />

se ostavljanje rezerve ucinka (kupnjom nepotrebno veceg kotla) ne isplati zbog<br />

eksploatacije. U tom pogledu najmanje su osjetljivi plinski aparati, a najvise kotlovi<br />

na kruto gorivo. Ipak, kod kotJova na kruto gorivo razumna rezerva snage treba<br />

biti malo veca nego kod ostalih, s obzirom na velike varijacije ogrjevnih vrijednosti<br />

razlicitih vrsta drva i ugljena.<br />

Druga tema, s kojom vee ulazimo u problernatiku buducnosti i tendencija razvoja<br />

je dilema oko pripreme tople potrosne vode . Iako postoje razliciti plinski i elektricni<br />

aparati za tu svrhu, uobicajeno je da priprerna, tj . zagrijavanje vode za potrosnju<br />

bude u sklopu kotla. Dok to kod manjih jedinica ima nekog opravdanja, kad je<br />

rijee 0 kotlovnici i kotlu u njoj, bolje je da bojler za toplu vodu bude izvan, pokraj<br />

kotJa, dobro izoliran, sto veceg volumena, s ugradenom cijevnorn grijalicom putern<br />

3<br />

_____'<br />

_<br />

Legenda:<br />

1 - vruce komora za ulje<br />

iii ptln; 2 - dimne cijevi s<br />

turbolatorima;<br />

3 - prikljutak na dimnjak ­<br />

dimnjata; 4 - otvor za<br />

ti~cenje; 5 - polaznl vod;<br />

6 - povratni vod;<br />

7 - prikljutak R 1/2" za<br />

osjetnike kotla (termostat i<br />

termometar);<br />

8 - odzrativanje odnosno<br />

donji prikljutak crpke<br />

baiters; 9 - sigurnosnl<br />

povratni vod, punjenje,<br />

pralnjenje;<br />

10 - predgrijanje povratne<br />

vode; 11 - bojler za<br />

sanitarnu toplu vodu;<br />

12 - prikljutak R 1/2"za<br />

osjetnike bojlera<br />

(termostat i termometar);<br />

13 - odzrativanje;<br />

14 - topla voda;<br />

15 - recirkulacija;<br />

16 - hladna voda;<br />

17 - za~tltna anoda;<br />

18 - gornji prikljutak<br />

crpke bojlera (pokraj<br />

prikljutka 13);<br />

19 - sigurnosni predtok;<br />

20 - prikljutak za<br />

plamenik;<br />

21 - otvor za promatranje;<br />

22 - elektrogrijat;<br />

23 - izolacija.<br />

GRIJANJE 95


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

koje crpka centralnog grijanja cirkulacijom primarne vode zagrijava i nj ega, uz<br />

odgovarajucu automatsku regulaciju. Takav bojler moze imati ugraden i elektricni<br />

grijac za razdoblje sezone grijanja, kad se ionako zbog tople vode ne isplati loziti<br />

kotao (bez obzira sto to neki Cine). S druge strane, u posljednje vrijerne i sunce<br />

sve vise ulazi u nase stanove kao energent, pa se makar za ljetnu pripremu vode<br />

za kupanje na njega rnoze prikljuciti solarni sistem. Solarni spremnici topline (sto<br />

je u nasern slucaju i taj bojler) mogu biti zapremine 200, 300, pa cak i 400 Iitara.<br />

Kod veceg bojlera moze se ekonomizirati i sa strujorn, jer zbog vece zalihe mozete<br />

iskoristiti jeftiniju, nocnu energiju. Temperatura vode moze biti manja, manje je<br />

talozenje kamenca, pa su ito razlozi za kotao bez ugradenog bojlera. (0 solarnom<br />

grijanju vidi u posljednjem poglavlju.)<br />

U vezi s alternativnim izvorima energije tu su i razliCita tehnicka rjesenja koja<br />

idu za iskoristavanjern svega sto moze gorjeti, a nije upotrebljivo za druge svrhe,<br />

kao sto su drveni i biljni otpaci, slama, kukuruzovina i slicno. Ta su rjesenja ogranicena<br />

na uze podrueje primjene, tamo gdje takvih izvora energije ima u vecirn<br />

kolicinarna. Medutirn, tehnicki ne zaostaju za razvojem tehnologije grijanja opcenito.<br />

Redovno je rijec 0 kombinaciji jednog od opisanih modernih kotlova s razlicitim<br />

_<br />

re-e<br />

: S ' 0<br />

e st<br />

:zl a<br />

:elf<br />

F<br />

. r ­<br />

BIOMATIC<br />

1 - spremnik 0,75 m 3<br />

2· klatno miieseto<br />

3- regulaeija pomaka<br />

mijesala<br />

4 - poklopae<br />

5 - poluga za otvaranje;<br />

6 - termitka izolaeija<br />

odzrativanje;<br />

7 - put za izvlatenje<br />

goriva<br />

8 - lomiliea vecih komada<br />

9 - ormeric za pribor s<br />

vratima<br />

10 - posuda s vodom<br />

termomehanitkim<br />

ventilom za gasenje;<br />

11 • pogon puta, 3809 V,<br />

0,37 kW<br />

12 - meduposuds<br />

13 - elektronicko<br />

upravljanje<br />

14 - put za lotenje<br />

15 - lotiSte sa ssmotnom<br />

retortom pepeonik<br />

17· vrata s ladieom za<br />

pepeo<br />

18 - ventilator 220 V, 40W<br />

19 - kotao<br />

20 - vrata lotista<br />

21 - revizijska vrata;<br />

22 - dimnjak<br />

23 - reflektor<br />

24 • izolaeija - 8 em<br />

96 GRIJANJE<br />

8<br />

CD 4<br />

7


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

uredajima za pripremu, preradu ili komprimiranje tih materijala na manji volumen<br />

prikladan za lozenje, ukljucujuci i automatiku lozenja. Jedan takav primjer<br />

predstavlja uredaj BIOMATIC, predviden za automatsko lozenje drvenim sitnim<br />

otpacima.<br />

U gradnji samih kotlova ide se za sto nizirn rez imom rada i maksimalnim<br />

iskoristenjern topline dim nih plinova. ~to je nizi rezirn rada to je i mogucnost<br />

iskoristenja topline kondenzacije veca, Kako, medutim, kondenzacijom nastaju<br />

cesto vrlo agresivni (korozivni) spojevi, izrnjenjivaci topline koji se ugraduju u zonu<br />

izlaska dimnih plinova iz kotla (gdje su vee prethodno ohladeni priblizno na<br />

temperaturu kondenzacije) grade se od nehrdajucih visokolegiranih austenitnih<br />

celika, sto naravno poskupljuje izvedbu takvih kotlova.<br />

Postoje vee i verzije s kerarnickirn izrnjenjivacima iste namjene i treba ocekivati<br />

skoru komercijalnu proizvodnju te vrste kotlova sto bi tada bilo i jeftinije.<br />

Ilustracija zorno graficki pokazuje takav pristup iskoristavanju top line kondenzacije.<br />

Dakako, stednja energije ni ovdje ne ide bez povecanja investicijskih<br />

troskova: za niskotemperaturne rezime potrebna su veca (i skuplja ) ogrjevna<br />

tijela.<br />

OGRIJEVNA VRIJEDNOST<br />

KORISTIVA<br />

KORISTIVA<br />

TOPLINA<br />

TOPl lNA<br />

KONDENZACIJE<br />

KONDENZACIJE<br />

,,% 11%<br />

-,r:.<br />

OGRIJEVNA VRIJEDNOST<br />

-,r:.<br />

ISKORI$TENA TOPllNA<br />

ISKORI$TENA TOPLINA<br />

1%<br />

GUSICI<br />

ODAVANJA<br />

~~~~I~~EM<br />

U OKOLINU<br />

Pri prefasku na<br />

niskotemperaturni rezim<br />

40130 f kori~tenjem topfine<br />

kondenzacfje ustedt se<br />

gotovo 20 posta energije.<br />

PLAMENICI<br />

U osnovi razlikujemo dvije vrste plamenika: za plinovita i tekuca goriva.<br />

Plarnenici za plinovita goriva obicno imaju mogucnost koristenja i zemnog i<br />

gradskog, pa cak i bioplina, sto treba dogovoriti s proizvodacam, jer se konstrukcijski<br />

neznatno razlikuju. Kod plamenika za tekuce gorivo najcesci su oni<br />

za ekstralako lozivo ulje. Postoje i verzije za razne druge vrste tekucih goriva,<br />

koja su znatno gusca, pa zahtijevaju dodatnu opremu u sklopu plamenika.<br />

Kod plamenika za plinovita goriva najvazniji su podaci: zeljeni topJinski ucinak,<br />

vrsta plina i tlak plina u instalaciji.<br />

Za razliku od uljnih, plinski plamenici imaju tzv. plinsku rampu, tj. na<br />

dovodnom vodu plina niz sigurnosno regulacijskih ventila koji omogucuju stabi­<br />

Ian i siguran dotok plina.<br />

• PRINCIP RADA<br />

Uljni plamenik je uredaj koji uzima gorivo iz nekog spremnika i zajedno sa<br />

zrakom mijesa ga u finu maglicu smjese zrak-gorivo.<br />

Pravilnim sagorijevanjem te smjese iskoristava se njena ogrjevna moe.<br />

Ekstralako lozivo ulje (loz-ulje) je najrjede od svih lozivih ulja pa s njim u tehnici<br />

sagorijevanja ima najmanje problema. 'I'eze frakcije su lako, srednje tesko i tesko<br />

lozivo ulje koje treba predgrijavati, filtrirati i slicno pa je to znatno kornpliciraniji<br />

postupak. Osnovno je ostvariti dovoljan viskozitet goriva tj. regulirati gustocu<br />

na najoptimalnije rasprsivanje kako bi se gorivo dobro izrnijesalo sa zrakom i uz<br />

dovoljno zraka (kisika) osiguralo potpuno (stehiornetrijsko) sagorijevanje. Kod<br />

dobro reguliranih plamenika, stupanj iskoristivosti moze biti i iznad 90 posta sto<br />

jasno ovisi 0 vrsti plamenika, kvaliteti sagorijevanja i redovitom odrzavanju.<br />

Novije verzije plamenika za ekstralako lozivo ulje imaju i dodatno ugradene<br />

GRJ]AN]E 97


_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _<br />

g; ;t<br />

Q ~<br />

Presjeci plinskih<br />

plamenika tip WG1 i WG2<br />

tvrtke WEISHAUPT.<br />

98 GRIJANJE<br />

male predgrijace ulja kako bi se postiglo cim bolje rasprsivanje (toplije ulje je rjede<br />

pa je i rnogucnost njegova rasprsivanja veca) i tako povecala kvaliteta sagorijevanja.<br />

Tu je ujedno odgovor na pitanje zasto se staro otpadno ulje ne moze<br />

koristiti u sistemu centralnog grijanja. To ulje ima drukCij i viskozitet (maziva su<br />

ulja obicno gu sca) pa ga treba dodatno zagrijavati kako bi s razrijedilo i rasprsivalo.<br />

Tadaje obicno potrebna i dodatna uljna crpka, grijac s termostatima (a prije toga<br />

treba ispitati sarno ulje da se vidi do koje ga toeke treba zagrijavati) i filtar jer je<br />

prljavo itd. Stoga je najbolje otpadna maziva vratiti u rafineriju na regeneraciju<br />

(kako je to i zakonom propisano),<br />

MOZAK PLAMENIKA<br />

Elektronski upravljacki sklop koji obicno zovemo programator ili autornatika<br />

je mozak plamenika. Ako je glavna sklopka za upravljanje plamenikom ukljucena<br />

i ako su kontakti drugih termostata zatvoreni (to su regulacijski i sigurnosni<br />

termostat ako je tako spojeno upravljanje radom sistema) plamen se moze ukljuciti.<br />

Tada napon dobivaju i drugi potrosaci u plameniku prema programu rada automatike.<br />

Automatika svih plamenika neznatno se razlikuje i to treba postivati.<br />

Nikako se ne smije jedna automatika zamijeniti drugom ako nije ispitana i nij e<br />

je odobrio proizvodac.


_ _ _ _ _ _ _ _<br />

DIJELOVI SISTEMA CENTRAI.NOG Gh' lJANJA<br />

Razlieiti impulsi mogli bi ugroziti sigurnost rada saro ng plarnenika. Napon je<br />

tako dobio visokonaponski transformator koji daje iskru za paljenje smjese gorivo<br />

-zrak, a poceli su raditi i motor ventilatora i motor u1jne crpke. Na taj se nacin<br />

loziste ispire jer magnetski ventil na dovodnom vodu goriva jos nije otvoren. Tek<br />

nakon odredenog vremena (k od manjih plamenika obicno 15 sekundi) otvara se<br />

magnetski ventil i gorivo izlazi kroz sapnicu gdje ga up ali iskra koja preskaee medu<br />

elektrodama na sapnistu, U blizini sapnista nalazi se fotootpor , tj. fotocelija koja<br />

registrira pojavu svjetlosti - plamena i ostavlja sve elemente u pogonu. Ukoliko<br />

se ne pojavi svjetlost znak je da plamen nije upaljen. Fotootpor to registrira i<br />

pr ekida ciklus rada plamenika. Kod nekih se dozvoljava dvostruki start, pa ako<br />

prvi put ne krene proces sagorijevanja zatvara se magnetski ventil na dovodu<br />

goriva, a ventilator i uljna crpka rade i dalje. Nakon ponovljenog ispiranja loz.ista<br />

ponovno se otvara dovod goriva i start se ponavlja. Ukoliko se opet plamen ne<br />

upali sto registrira fotocelija, sve se zaustavlja uz signalizaciju kvara - upali se<br />

kontrolna zaruljica na samoj automatici.<br />

Tada treba pricekati da se stabilizira rad automatike i ohladi visokonaponski<br />

transformator. To obicno traje 1 do 3 minute i tada se moze deblokirati automatika<br />

(pritiskom na obicno crvenu signalnu zaruljicu) i ponoviti start. Ukoliko se<br />

automatika ucestalo deblokira, znak je da nesto nije u redu, pa treba potraziti i<br />

otkloniti kvar.<br />

Ovaj princip rada je izuzetno vazan da bi se uopce mogao otkloniti neki kvar.<br />

Na kotlu se obicno u slucaju kvara upali neka signalizacija.<br />

OTKLANJANJE KVAROVA<br />

U tablici dajemo moguce kvarove i nacin njihova otklanjanja. Preporucujerno<br />

cia otklanjanje kvarova prepustite ovlastenorn serviseru. Ukoliko smatrate da to<br />

moz ete uciniti sami, prvo obavezno glavnom sklopkom iskljucite kotao i plamenik<br />

iz napona m reze. Nikada ne dirajte vaznije elektricne sk lopove kako ne bi ste<br />

poremetiti proces rada plamenika. Ako niste sigurni u svoje urnijece, zahvate na<br />

kotlu ogranicite na ciscenje i izmjenu nekih dijelova.<br />

::·:l·j:!:::~IIIII~·!"I~:!I:lli: il·II'''I!:. I !!:gll.:liJ:jH~i!~::I:lil::IBg6h<br />

Moguci uzrok<br />

Blokiran uredaj (vidi signalnu<br />

zaruljicu na automatici)<br />

Otvoreni kontakti na termostatima<br />

(presostatima) toplinskog agregata<br />

Autornatika ne dobiva napon<br />

Autornatika u kvaru (ommetrom<br />

provjeriti strujne k rugove automatike<br />

izmedu dovoda faze u autornatiku<br />

5 jedne strane i prik ljucka za<br />

elektromotor odnosno transformator<br />

s druge strane<br />

Fotootpor u startu osvijetljen ili<br />

neispravan (ukljucuje se sarno elektrornotor)<br />

Transformator i elektromotor ne<br />

dobivaju napon<br />

Transformator i elektromotor u<br />

kvaru<br />

:':';... ~.;-:.: . ; :: ~;: :: :.: ': '. ::::;::.;.:} ::; .:.:.:.;.;.:.;:.;.:.;;:.:;::.,;.:<br />

1:::i:~ji~III..:::: :::l:::I:I:llll~ll:III~IIIII~lliliJi<br />

Prije ogrjevne sezone i vas<br />

sistem za grijanje traii malo<br />

painje i pripreme.<br />

Zahvat<br />

Deblokirati automatiku pritiskom<br />

na gumb<br />

Podesiti termostate na pogonsku<br />

temperaturu medija. Eventualno<br />

neispravan termostat zamijeniti<br />

novim<br />

Kontrolirati sklopku za upustanje<br />

plamenika s osiguracern i vod od<br />

sklopke do automatike<br />

Zamijeniti automatiku<br />

Kontrolirati vodove od autornatike<br />

do transformatora i elektromotora<br />

Zamijeniti ih novim<br />

I<br />

Zamraciti fotootpor odnosno<br />

zamijeniti ga novim<br />

GRIJANJE 101


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

Kod uljnih plamenika treba<br />

cesCe mijenjati sapnicu.<br />

>:<br />

::;!:::i\:;::~ii: : ; :f ~:::f:::;:\~~: l:::n


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

I s~e~'a ; ~sp~k::p~~~~~:;!« 'Pl~menma;haF : : ' ·<br />

I<br />

Moguci uzrok<br />

Nerna goriva u sprernniku<br />

Zatvoren rucni ventil na instalaciji<br />

za gorivo<br />

Ostscena spojka izrnedu rnotora i<br />

crpke<br />

Magnetski ventil ne dobiva napon<br />

Neispravan rnagnetski ventil<br />

Zahvat<br />

Napuniti rezervoar<br />

Otvoriti ventile<br />

Zarnijeniti spojku<br />

Provjeriti prikljucke i vod od autornatike<br />

do rnagnetskog ventila<br />

Zarnijeniti ga novirn<br />

Cistoca kotlovnice vrlo je<br />

vaina za uredan i siguran<br />

pogon sistema centralnog<br />

grijanja.<br />

Pogresno spojeni prikljucci na crpki<br />

Ispravno spojiti dovod i povrat ulja<br />

Neispravna crpka (vakuurnrnetrorn<br />

i rnanornetrorn provjeriti ispravnost)<br />

Zarnijeniti je novorn<br />

PrIjav uljni filtar ispred crpke<br />

Ocistiti filtar<br />

Zacepljena sapnica<br />

Ocistiti sapnicu<br />

.•. ..'. ..... .;.::-::-:


Sastavnl dtietovi uljnog<br />

plamenika:<br />

1· elektronskl upravljatki<br />

sklop - programator ­<br />

automatika;<br />

2 - transformator za iskru pri<br />

paljenju smjese;<br />

3 . totootpor-totoceilis za<br />

kontrolu plamena; ~<br />

4· plamena glava.<br />

DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

MoguCi uzrok<br />

Istroseni lez aji elektromotora<br />

Nedovoljno pricvrsceno ili neizbalansirano<br />

ventilatorsko kolo<br />

Lose montirana ili ostecena spojka<br />

izmedu motora i crpke<br />

Zahvat<br />

Zamijeniti elektromotor<br />

Kolo stegnuti i li zamijeniti ga<br />

novim<br />

Kontrolirati spojku odnosno<br />

zamijeniti je novom<br />

Moguci uzrok<br />

Zracni mjehuri u usisnom vodu<br />

Istroseria crpka<br />

Crpka radi s previsokim<br />

vakuumom<br />

Zahvat<br />

Usisni vod dobro zabrtviti i<br />

odzraciti<br />

Zamijeniti je novom<br />

Ocistiti filtar u instalaciji za gorivo.<br />

Provjeriti da li su ventili na instalaciji<br />

potpuno otvoreni. Provjeriti da<br />

nije prevelika visina usisavanja<br />

odnosno duljina usisnog voda. Ako<br />

treba, ocistiti dio instalacije za<br />

gorivo<br />

: : : ·: i i ! i i i : : ! :! : ! i: i !: !: ii!!·IIIIIII.!I~I IIII~IIII I I ! illlll~II II~~m!li!l i ! i l~m!I!lil!!iiiilli:i::i!:!~~:~::~~:i.j~i<br />

Mogue! uzrok<br />

Zahvat<br />

Prevelik protok aoriva<br />

Smaniiti nrotok zoriva<br />

Zacaden toplinski agregat<br />

OCi stiti dimovodne k anale agregata<br />

0 stecena sarnotna obloga Popraviti oblogu<br />

Ovako izgleda pravilno<br />

ugraden uljnl plamenlk od<br />

kojeg vode flekslbllne<br />

cljevl do flltra.<br />

-<br />

1! :iil·.:"I.l·:!I~j!lj i : i : · ! i ! illlll!II~ ! i l .mlml ~~RIII11~1 ! lllm lllll l~i~i:::~:~~::~~:~~:!I:iilil!ii!i!i!:i<br />

Moguc! uzrok<br />

Zahvat<br />

Premal i pro tok goriva<br />

Poveca t i pro tok goriva<br />

104 GRIJANJE


___ _ _ ___ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

Uljni titter<br />

ispred uljne<br />

crpke treba<br />

skinuti i<br />

ocistltl.<br />

Fotocelije takoder treba<br />

izvaditi i provjeriti da Ii su<br />

ispravne.<br />

Da biste<br />

skinuli<br />

elektrodu<br />

dovoljno je<br />

odvijecem<br />

odviti vijak.<br />

/<br />

Zamjena sspnist» i<br />

sapnice.<br />

KompIetna<br />

plamena<br />

cijev vadi se<br />

odvrtanjem<br />

dvaju vijaka.<br />

Programator se<br />

jednostavno skida nakon<br />

odvrtanja vijka.<br />

• OBAVEZNI POSLOVI<br />

• Redovno kontrolirajte cistocu elektroda, fotoc elije, dovodnih uljnih vodova,<br />

filtra za ulje, filtra ispred uljne crpke kao i prohodnost sapnice za gorivo.<br />

• Barem jednom godisnje terneljito ocistite sve elemente a pogotovo ventilator,<br />

uljne vodove i slicno te pozovite servisera da regulira kvalitetu izgaranja.<br />

• Pri punjenju goriva u sprernnik najbolje je iskljuciti plamenik i tek nakon<br />

dva sata ponovno ga ukljuciti<br />

• Dok su izvan pogona plamenik i ostali instrumenti moraju biti zasticeni od<br />

prasine i ostalih neeistoca.<br />

• U plamenik ulazi i zrak iz kotlovnice, a ako u njemu ima necistoca one ce se<br />

taloziti na rotor ventilatora koji ce tako otezati, padat ce mu broj okretaja, a samim<br />

tim i kolicina zraka sto ce narusiti odnos gorivo-zrak pa sagorijevanje nece biti<br />

potpuno (kao i stupanj iskoristivosti), Kotlovnica mora uvijek biti cista i kotao s<br />

plamenikom ne smije biti u radioriici, garazi iii slicnoj prostoriji gdje ima prasine<br />

iii neeistoca u zraku.<br />

GRIJANJE 105


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

ULJNO GOSPODARSTVO<br />

Skladistenje tekuceg goriva - odnosno tzv. ulja za domacinstvo, ili kako je to<br />

tocno specificirano klasifikacijskim propisima prema JUS-u B. H2. 431 ekstralakog<br />

cia:<br />

lozivog ulja - zahtijeva, ako ste se odlucili za ovaj energent, dodatne troskove, za<br />

ukoliko zelite iskoristiti sve njegove prednosti u eksploataciji, U slucaju centralnog<br />

grijanja uljno gospodarstvo je znacajan dio postrojenja kojemu treba pokloniti<br />

jednaku paznju kao i svim ostalim dijelovirna sistema.<br />

Medutim, bez obzira na to da li smo spremni za dodatno ulaganje ili na improvizacije,<br />

treba znati da je drzanje i skladistenje loaivog ulja podlozno propisima<br />

koji odreduju posebne mjere zastite okoline, zastite od pozara i sigurnosti pogona<br />

uredaja koji koriste taj energent. Pravilnik 0 smjestaju i drzanju ulja za loz enje<br />

objavljen je u "Sluzbenorn listu" SFRJ br. 45 od 8. studenoga 1967. i ima snagu<br />

zakona. On predvida sve slucajeve skladistenja i manipulacije kako u industriji r e .<br />

tako i u domacinstvu i propisuje postupke za sigurno rukovanje.<br />

Bilo bi preopsirno citirati cijeli pravilnik, no pri donosenju odluke 0 izgradnji<br />

prostora za skladistenje lozivog ulja i uredaja za to dobro bi bilo prouciti ga kako u -.<br />

5<br />

..c.'­ ~: ': ~ ..<br />

• ,', 0" • :;.'; .• ' 0 ' ~ .' '. ~.'<br />

Smjestaj ulja za loienje.<br />

Legenda:<br />

1 • kotao; 2 . uljni<br />

plamenik; 3 . rezervoar;<br />

4 • filtar;<br />

5 . brzozetvereiuci venti/;<br />

6 - mjerac nivoa;<br />

7 - bakrena cijev za<br />

dovod; 8 - bakrena cijev<br />

za povrat; 9 - usisni venti/;<br />

10 - granicnik punjenja;<br />

11 - miem« fJipka; 12 ­<br />

otvor za punjenje<br />

promjera 3"; 13· odzracna<br />

cijev promjera 2 112";<br />

14 - prikljucak za spoj s<br />

drugim rezervoarima;<br />

15 - Ispust; 16 - zaklopka<br />

na dimnom prikljucku.<br />

108 GRlJANJE<br />

: ;<br />

~~. ,<br />

Ii'-"" .1<br />

:<br />

: .; ;.' ' ....•.<br />

: ~ ',.':


______ __DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

biste izbjegli greske. Ujedno, pravilnikom su nacelno dana i sva tehnicka rjesenja<br />

medu kojima mozete odabrati ono koje yam najvise odgovara.<br />

Tako se npr. propisuje da se ulje za dornacinstvo moze drzati u kuci u posudama<br />

zapremine do 25 litara,od nesalomljivog (staklo dakle ne dolazi u obzir) i<br />

za ulje nepropusnog materijala.<br />

• U dornacinstvu u baevama do 200 litara, od celicnog lima iIi njemu<br />

odgovarajuceg materijala<br />

• U spremnicima od celicnog lima iIi drugog odgovarajuceg materijala<br />

• Pritom se posude ne smiju puniti vise od 95 posta zapremine.<br />

• U jednom stanu ne smije se drzati vise od 50 litara ulja za dornacinstvo i to<br />

u propisanim posudama.<br />

• Ulje za dornacinstvo ne smije se smjestati u zajednicke prostorije, prolaze,<br />

stubista, hodnike, u nenastanjene tavanske prostorije, te na mjesta izlozena direktnorn<br />

utjecaju izvora topline.<br />

• U podrumima i prizemljima zgrada, ako nisu namijenjena za stanovanje,<br />

smije se drzat] najvise do 200 litara ulja za dornacinstvo po jednom stanu, odnosno<br />

ukupna kolicina za grijanje jedne stambene zgrade s jednim stubistern ne smije<br />

:,<br />

-i :Q<br />

:<br />

',Q<br />

I<br />

; ~ I<br />

~ .:..... ~<br />

o'<br />

Prostoriju u kojoj je<br />

rezervoar za skladi{;tenje<br />

ulJa za domsctnstvo treba<br />

za{;tititi od eventualnog<br />

prosipanja ulja iz<br />

rezervoara.<br />

200<br />

~<br />

Najc:e{;ci su metalnl ovalni<br />

rezervoari.<br />

N<br />

s:<br />

:z:<br />

GRIJANJE 109


_ _ _ _ _ _ _ _<br />

DTJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRTJANJA<br />

_<br />

I u kotlovnici moiete otuoriii<br />

pogonski dneonik u koji<br />

upisujte sve podatke 0<br />

zahuatima, radotnma i 0<br />

seroiseru i slicno,<br />

110 GRIJANJE.<br />

biti veca od 2000 litara. U takvim prostorijama ne smiju se nalaziti otvori za<br />

ciscenje dimnjaka niti otvori spojeni s kanalizacijom. Nadalje, vrlo je vazno da<br />

takva prostorija mora imati prag dovoljno visok da se ulje u slucaju prolijevanja<br />

ne razlijeva izvan nje, odnosno betonski bazen, metalnu tavu iIi slicnu posudu koja<br />

moze primiti sadrzaj svih posuda s uljem za dornacinstvo, uvecano za 10 posta<br />

zapremine.<br />

Striktno je regulirana i ugradnja specijalnih spremnika lozivog ulja u nadzemnoj<br />

i podzemnoj izvedbi. I oni moraju biti u tzv. tankvani - betonskoj iIi celicnoj nepropusnoj<br />

posudi koja moze prirniti njihov sadrzaj.<br />

Spremnici za dornacinstvo su najcesce metalni, ovalnog oblika i zapremine 900<br />

do 3000 litara, a mogu biti i od stakloplastike. Na trzistu ih ima razlicitih oblika<br />

i ve licina, no ovalni su obicno takvih dimenzija da se mogu unijeti u prostoriju<br />

kroz normalna vrata, a osim toga tlocrtno ne zauzimaju mnogo mjesta. Taj je oblik<br />

razvijen stoga sto se spremnici najcesce postavljaju u podrume iIi prizemlja<br />

obiteljskih kuca. Za vanjsko postavljanje jednako je dobar, a za ukopavanje jos<br />

prikladniji cilin dricni oblik.<br />

Propisana je i sva oprema tih spremnika, kao i instalacija od njih do plamenika.<br />

Spremnik mora imati odzracnik s odzracnorn kapom i protuplamenom<br />

rnrezicorn, spojen na vanjsku atmosferu najmanje 2,5 m iznad tla, Uljeni prikljucak<br />

mora odgovarati prikljucku autocisterne promjera 3" (tri cola) i mora se<br />

zakljucavati (bilo kapa prikljucka iii saht u kome je izveden), Vazan element<br />

instalacije je i filtar na ulaznorn, a jos vise na izlaznom prikljucku - u prvom<br />

redu radi funkcioniranja plamenika. Obicno se na spremniku nal azi poseban otvor<br />

s poklopcem za mj erenje razine goriva mjernom letvom ili neki drugi uredaj za<br />

kontrolu kolici na (npr. plovak s odgovarajuccrn mehanickorn iIi elektricnom transmisijom<br />

signala). Na ulaznom prikljucku dobro je ugraditi ventil za brzo zatvaranje<br />

u slucaju prelijevanja pri punjenju (kuglasta slavina). Jos je vazniji<br />

brzozatvarajuci uredaj na dovodu goriva od spremnika do pl amenika, kako bi se<br />

veza mogla prekinuti u slucaju poz ara. S gornje strane spremnika moraju biti i<br />

prikljudci za usis i povrat goriva, tj. cjevovodi koji ga povezuju s plamenikom.<br />

Oprema spremnika obicno se kupuje uz plamenik kao tzv. uljni set, no ipak<br />

treba provjeriti da li sadrzi sve sto zahtijevaju propisi.<br />

OGRJEVNA TIJELA<br />

Ogrjevno tijelo ne mora uvijek biti radijator, vee to moze biti i neka cijevna zmija,<br />

cijevni registar, rebraste cijevi, konvektori, paneli i slicno. Dok ste kod izbora<br />

peci kao izvora topline vezani za vrstu en ergije koja narn je na raspolaganju kod<br />

radijatora to nije slucaj. Bez obzira na izvor topline mozete u svom sistemu izabrati<br />

bilo koji radijator, sto ponekad nije jednostavno jer se na nasern trzistu pojavljuje<br />

cak oko 15 razlicitih modela.<br />

Radijatori se dijele prema materijalu od kojeg su izradeni, pa razlikujemo:<br />

lijevanozeljezne, aluminijske i radijatore izradene od celicnog lima. Kako bismo<br />

vam lakse predstavili njihove osnovne tehnicke i komercijalne karakteristike,<br />

svrstali smo njihove osnovne podatke u pregledne tablice. U tablicama su dani<br />

proizvodaci radijatora u Jugoslaviji, te modeli i tipovi pojedinog proizvodaca.<br />

Iskazavsi toplinski ucinak i cijenu svakog pojedinog clanka , dolazimo do<br />

najvaznijeg podatka, a to je cijena toplinskog ucinka svakog pojedinog radijatora.<br />

Iz toga vidimo koji je radijator najekonomicniji, mada kod konacnog izbora valja<br />

obratiti paznju i na trajnost, dizajn i ostale karakteristike koje su nam ponekad<br />

vrlo vazne.<br />

Dakle, pri nabavci se ne obaziremo sarno na cijenu pojedinog clanka radijatora,<br />

jer to je sarno jedan od elemenata pri donosenju odluke. Vrlo je vazan toplinski<br />

uCinak pojedinih modela i tipova radijatora, pa tek nakon toga mozemo koriacno<br />

zakljuciti koji nam se radijator najvise isplati kupiti.<br />

• LIJEVANOZELJEZNI RADIjATORI<br />

Tu vrst radijatora karakterizira dugi vijek trajanja (proizvodac iz Slavonske<br />

Pozege jarnei trajnost od 50 godina), vrlo su teski (30 kg/m" ogrjevne povrsine) i<br />

zbog svoje tezine odnosno mase dugo se zagrijavaju ali zato i dugo drze toplinu.<br />

Svi se takvi radijatori mogu spajati pornocu nazuvica, ( spojnica) na lieu mjesta u<br />

bateriju prema potrebi.<br />

-<br />

r


_ _ _ _ ____DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

rEHNICKI PODACI 0 L1JEVANOZELJEZNIM RAD1JATORIMA<br />

·IT<br />

I"; ~ ~~<br />

r l'/'"<br />

.­ ~<br />

0')<br />

'f::; ~ ' ~ ~ t)­<br />

\I)<br />

. ~l Ii<br />

< ~<br />

7 U<br />

~ ­<br />

..<br />

~<br />

~<br />

0­ e .<br />

PROIZVOOAC TIP<br />

.a 'Q.<br />

~ ::<br />

( , IQ '\ '<br />

~ C'I<br />

'


_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

r r<br />

I<br />

Moderan dizaJn<br />

tttevsnoretiezntn radiiatora<br />

tip PClZEGA.<br />

Zavjesenje, Postoje dva razlieita nacin zavjesenja radijatora:<br />

• montaza radijatora na nosive zidove<br />

• montaza radijatora uz nenosive zidove (staklene stijene i sl.),<br />

Zavjesenje na nosivi zid uvijek se izvodi tako da je na jednom dijelu konzola,<br />

odnosno cvrst nosac koji preuzima teret radijatora. Drugi ovjesni pribor zapravo<br />

sluzi kao odstojnik drai razmak od zida, a manje nosi teret samog radijatora. Prije<br />

montaze konzola u zid iIi nekih drugih nosaca treba pogledati shemu spajanja zbog<br />

padova i uspona. Nairne, radijator mora biti malo nagnut (to su vrlo mali nagibi<br />

2 do 3 promila) da bi se na najvisem mjestu skupio zrak i kroz odzracni pipac<br />

ispustio. Kod radijatora koji su ispod razvodne mreze vrijedi obrnuto pravilo, tj.<br />

on se odzracuje kroz prolazni vod preko mreze i najgornjih radijatora, pa mora<br />

biti tako nagnut da zrak rnoze isplivati kroz instalaciju do najgornjeg ogrjevnog<br />

tijela. Pri montazi radijatora treba obavezno voditi racuna 0 odzracivanju instalacije.<br />

Dakle, nakon dobrog ucvrscivanja konzola, odnosno noz ica koje mogu biti<br />

razliCite slijedi montaza ostalog ovjesnog pribora na ogrjevno tijelo i postavljanje<br />

svakog radijatora u svoj polozaj, Tu yam zacijelo treba pornoc, jer su radijatori<br />

vrlo teski,<br />

Svaki model ima svoj pribor za zavjesenje, paje vrlo vazno obratiti punu paznju<br />

pri kupnji pribora.<br />

Ljevaonica "PLAMEN"<br />

odnedavna ima u svom<br />

proizvodnom programu i<br />

ptocsste Ijevano-zeljezne<br />

radijatorentip PLR!!!<br />

ODREDIVANJE KOMPLETA PRffiORA PREMA BROJU CLANAKA<br />

BROJCLANAKA<br />

TIP RADIJATORA 10 15 20<br />

MEDITERAN JADRAN BROJ KOMPLETA PRillORA<br />

500/3 200/6 2 2 3<br />

500/4 500/3 2 2 3<br />

600/2 600/3 2 3 3<br />

600/3 500/4 2 2 3<br />

600/4 600/4 2 3 3<br />

800/4 800/4 2 3 4<br />

114 GRIJANJE


_ _ ______DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

- .-<br />

a<br />

»: -<br />

0<br />

" .. . "<br />

~<br />

".:0.:,<br />

. ,<br />

p ' .<br />

n<br />

-<br />

",.::J<br />

...a: .. ..<<br />

0 ' ,<br />

si:,: ..<br />

" p'<br />

[2"<br />

'-:b'<br />

0<br />

0 :<br />

, 0<br />

', 0:<br />

· ' I L.~<br />

:0,<br />

J ,<br />

.,:."<br />

.r<br />

0 . , 'l<br />

.o.<br />

CJ, ~,<br />

0<br />

q,<br />

"<br />

©<br />

....... r--<br />

©<br />

Pricvrsnica3004<br />

Kanzala<br />

3004 iii 3006<br />

0'1<br />

1/<br />

Nosac 1001<br />

~<br />

OK13<br />

[<br />

I<br />

40 £>I<br />

Nosat 1018<br />

Pribor za zavjesenje na<br />

nosivl zid za modele<br />

JADRAN i MEDITERAN je<br />

istl. Razlika je samo u<br />

jednom detalju - nosscu ­<br />

koji je prilagoc1en svakom<br />

modelu posebno.<br />


________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

I<br />

I<br />

I,<br />

!I ~<br />

~ I I<br />

II ,<br />

.. ~<br />

. . ~<br />

~<br />

~ ­<br />

, ­<br />

-<br />

~~":<br />

-.1 -:­<br />

Prj montszi uza zid mogu<br />

se upotrijebiti nogice.<br />

Umjesto nogica moze se<br />

montirati ovakav nosec.<br />

::.<br />

-<br />

O'~, ' :<br />

~ Nosac7018<br />

o:'<br />

~ I<br />

~ ~~~~<br />

(Bt<br />

s, ~<br />

" II'<br />

, o" ,h "~ "~, , --:-,~...,..., , ,,....,~~~~<br />

",,0 'c;') ,' ,o .c) '. 0" "D, .' :0'1 ::,0. _, ,",<br />

c,c" ' "" ,L<br />

oo~T<br />

1<br />

NosaC7018<br />

f g ~n'::;~5 '~&J ~_ ~J<br />

, 0 - .. : ~ , : c~:<br />

~ 14<br />

- ~ .<br />

,<br />

Mogu se upotrJjebitJ J<br />

ovakve jednostavne<br />

IijevanoieJjezne konzole,<br />

ali treba ih pravodobno<br />

uzidati i dobro ucvrstiti, a<br />

s gornje strane postavitl<br />

ovakve dvije pricvrsnioe<br />

zbog drianja razmaka .<br />

116 GRIJANJE


:::::::': •• < :::;:;::>:::::


________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

PROIZVODAC<br />

0..<br />

f=<br />

E<br />

E--c<br />

~<br />


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

Za pritezanje clanam<br />

radijatora potreban je<br />

poseban kljui'.<br />

Zatim pribliilte obadva<br />

dije/a.<br />

Okretanjem spojnice ta se<br />

dva dije/a sve vise<br />

priljub/juju I spajaju u<br />

jedan radijator.<br />

olaksava montaza jer ih ne treba prespajati. Svi aluminijski radijatori, osim tipa<br />

AKLIMAT imajujednake spojnice i spajaju se ria isti nacin, a kod AKLIMATAje<br />

to bitno drukcije pa to kod montaze treba uzeti u obzir. Ostale stvari su iste kao<br />

kod lijevanozeljeznih clankastih radijatora pa treba nabaviti redukcije cepove i<br />

sl, s tom razlikom da se za aluminijske radijatore izraduju posebne redukcije i<br />

cepovi od aluminijske legure.<br />

Spojnica je od celika pa prj pritezanju clanaka u bateriju ne smijete<br />

pretjerati.Vrlo je vazno da pribor za zavjesenje bude adekvatan jer svaki tip irna<br />

svoj pribor, a osim toga treba znati cia Ii ide uza zid ili no. zid.<br />

Na osta/e slobodne<br />

priktiuck« treba<br />

postaviti cepove iii<br />

razne redukcije<br />

prema potrebi.<br />

GRIJANJE t t 9


_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

Ovako izgleda vezni komplet za<br />

AKLIMA T-aluminijske radijatore.<br />

Na cijev postavite gumenu brtvu 0 i malo<br />

nsmezite msscu.<br />

Zatim postavite vezne ptocice. Nakon toga priblizite baterije. Priteqnucem samoreznih vijaka spoj<br />

je gotov!<br />

• CELICNI RADljATORI<br />

Celicni radijatori, koje eesto nazivamo limenima znatno su laksi od lijevanozeljeznih.<br />

Obicno su najjeftiniji ako se uzme u obzir cijena pojedinici toplinskog<br />

ucinka odavanja topline. Kako su novije verzije tih radijatora gotove sekcije (bez<br />

clanaka) obieno se isporucuju u odredenoj duzini visini zapakirani u zastitnu<br />

foliju, oliceni u trazenu boju i s priborom za zavjesenje. Uzme Ii se i to u obzir<br />

onda obicno ispadne da su to najjeftinija ogrjevna tijela. Vrlo cesto su lijepo<br />

oblikovani, ploeasti i tanki pa se prakticno uklapaju u parapetne prostore. Garancije<br />

koje proizvodaci daju krecu se do 15 godina, a smatra se da uz dobro<br />

odrzavanje i normalnu upotrebu mogu trajati 20 do 30 godina. Do prije deset godina<br />

cak je osam tvornica proizvodilo takve radijatore, a danas su ostala sarno cetiri:<br />

• "Jugoterm" - tvornica radijatora i klima-uredaja (S. Kovaeica b.b., 38250<br />

Gnjilane, tel. (038)77-410) proizvodi plocaste limene radijatore vrlo lijepog dizajna,<br />

prema licencama dviju inozemnih tvrtki. Proizvodnije program vrlo sirok i trazen<br />

na trzistu. Osnovnaje boja krem (slonova kost), a za vece kolicine mogu se dogovoriti<br />

i druge boje. Isporucuje se upakirano u zastitrioj foliji koja se skida tek kad<br />

su svi radovi u stanu gotovi. Dotada ona stiti radijator od zbuke, boje i slicno. Inace ,<br />

ti su nam radijatori poznati iz nasih prvih radova na solarnom apsorberu i treba<br />

reci da se i danas od njih moze napraviti solarni kolektor pa ih tvornica proizvodi<br />

na osnovi istog profila s malom modifikacijom.<br />

To jasno vrijedi i za ostale plocaste limene radijatore.<br />

e<br />

120 GRIJANJE


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

TIP 10<br />

Deb/jina 47mm<br />

TIP 11<br />

7 !\!\!\!\ !\4<br />

Deb/jina 47mm<br />

JUGOTERM radijatori<br />

prodaju se upakirani u<br />

specija/nu sscestu i<br />

perforiranu foliju zbog<br />

za~tite pri transportu i<br />

usktsdistenju.<br />

TIP 20<br />

39·· -f<br />

Deb/jina87mm<br />

TIP 22<br />

Dcbljina87mm<br />

TIP 33<br />

Debljina f59 mm<br />

Za~titna folija skida se tek<br />

nskon monteze, licenja i<br />

svih ostalih pos/ova pri<br />

kojima bi se radijatori<br />

mogli zapr/jati.<br />

• SOUR "Umel" - Tuzla, Fabrika radijatora i terrnickih uredaja "Termal" Lopare,<br />

(tel. (075 )673-145, teleks. 44-162 ) proizvodi plocaste radijatore TERMAL. Ti se<br />

radijatori proizvode od kvalitetnog celicnog lima debljine 1,25 mm po austrijskoj<br />

tehnologiji.<br />

lsporuculu se u slrokom<br />

izboru tipovi 10, 11,20,22<br />

i 33, a svakl mole imati<br />

visinu 280 do 900 mm, i<br />

durinu 400 do 3000 mm.<br />

TERMAL radljator/ vrlo su<br />

sticn! po dizajnu, necinu<br />

montaze I tehnicklm<br />

podaclma tipu<br />

JUG0 TERM.<br />

Radijatori JUGOTERM.<br />

GRIJANJE. flf


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

TIP 2 P<br />

U ponekim prosiorijama, ako<br />

lreba, ogrjevno se tijelo moi e<br />

poscbno izraditi i uz malo<br />

masie ukusno uklopiti u<br />

ambijent.<br />

TERMAL radijatori<br />

lsporucuju se u pet<br />

tipova, a svaki maze imati<br />

visinu 300 do 800 mm, i<br />

duzlnu ad 560 do 3200<br />

mm.<br />

TIP 1 PK<br />

- ~- -<br />

TIP 2 PK<br />

_ _ 80_ _<br />

I_ ~=====~<br />

I<br />

:<br />

--'- -<br />

"'-­<br />

cr O Q a o !) 3Q0 Q Q Q Q~<br />

• "EMO" - CELJE, (Mariborska 86, tel. (063)32-112, teleks. 33512)<br />

vee dugo proizvodi EMOTERM celi cni plocasti radijator. Ti se radijatori isporucuju<br />

oliceni i zapakirrani u za st itnu foliju s tim da se unaprijed narucuje<br />

duzina u standardnom broju elanaka kao 3,6,9,10,12...do 39. Jasno da 0 tome ovisi<br />

i toplinski ucinak. Svi limeni radijatori mogu se primijeniti za dvocijevno i<br />

jednocijevno grijanje. Kod TERMAL radijatora postoji i posebna izvedba zajednocijevni<br />

sis tem (sis tern TKM) pa je tada i prikljucak predviden na drugom mjestu<br />

(u sredini na donjem dijelu radijatora), sto je jos jedan detalj koji pri kupnji treba<br />

zriati .<br />

Za preracunavanje na drugi rez im rada vrij edi isto sto je vee receno kod aluminijskih<br />

radijatora, a orijentacijski moze posluziti i za limene radijatore .<br />

t22 GRIJANJE


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

• NACIN ZAVjESENjA<br />

(ALUMINUSKIH I CELICNIH) RADUATORA<br />

Kad pocnete postavljati centralno grijanje, prvi posao je slaganje baterija prema<br />

potrebama i zavjesenje radijatora u prostorije. Svaki model, a ponekad i svaki<br />

tip radijatora zavjesa se na poseban nacin, Dva su osnovna nacina ucvrscenja:<br />

Na nosivi zid:<br />

Radijator je pricvrscen na nosivi zid. Konzola moze biti gore, a dolje dolazi<br />

odgovarajuci odstojnik za drzanje razmaka. Konzola se moze smjestiti i dolje, ali<br />

tada gore dolazi odgovarajuca pricvrsnica.<br />

Uz nenosivi zid:<br />

Radijator se preko nozice oslanja na pod . Takva kombinacija je potrebna kad<br />

radijator stoji, npr. uz velike staklene stijene. Za manje visine radijatora upotrebljavaju<br />

se nozice koje ga pridrzavaju sarno odozdo. Kod vecih visina dolaze noz ice<br />

koje bocno po cijeloj visini drze radijator. Kod eelienih radijatora svaki proizvcdac<br />

ima svoj pribor za zavjesenje,<br />

• MjESTO I NACIN UGRADNjE<br />

Najcesce i najpravilnije mjesto za ugradnju radijatora je ispod prozora. Ukoliko<br />

nije moguc takav smjestaj treba traziti drugo mjesto ali po mogucnosti uz vanjski<br />

zid. Na taj nacin prodor hladnog zraka kroz prozor, odnosno uz vanjski zid ne<br />

prelazi u zonu boravka, vee se na toploj ogrjevnoj povrsini radijatora zagrijava i<br />

kruzi kroz prostoriju.<br />

Pretpostavimo li da znamo toplinske gubitke prostorije u koju zelimo ugraditi<br />

radijator i da smo skuceni slobodnom duzinom u koju ugradujemo ogrjevno tijelo,<br />

potrebno je razmotriti einjenicu da za isti ucinak treba kod jednog tipa radijatora<br />

kraca a kod drugog duza baterija.<br />

Cesto se izriad i li pokraj radijatora stavIjaju razliciti zasloni. Najcesce su to<br />

prozorske daske koje prekrivaju radijator s gornje strane. Ovakav zaklon potpuno<br />

remeti strujanje zraka, te bitno, nekad i do 20 posto, smanjuje toplinski efekt<br />

grijanja. Ako je takva daska nuzna, onda na njoj treba predvidjeti otvore i to tako<br />

da povrsina otvora iznosi najmanje dvije trecine ukupne povrsine daske.<br />

_<br />

Ponekad se ogrjevno tijelo<br />

moie postaviti kao ograda<br />

siubista, ispod radne plohe, u<br />

nekojsupljini i sliiru».<br />

)t1r­<br />

:;~·J .fF'$ ~ }.y~<br />

~i .~ t ~ ,~ l J~ ~. ~ ~ ~:::::<br />

~ ~ '':;::.~h. = fu: ~ n ~<br />

Radljatorl<br />

EMOTERM<br />

prolzvode se u<br />

tri tipa,<br />

jednorednl<br />

TIP 10,<br />

dvoredni<br />

TIP 20 I<br />

troredni TIP 30,<br />

u vis/nama od<br />

345 do 975<br />

mm, a dutin«<br />

Je maks/ma/no<br />

3000 mm.<br />

GRIJANJE 125


-- _ . ~-<br />

________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

Postavljanjeradijatora nanasive zidave<br />

~<br />

100." 40<br />

v ~ · ·.··<br />

c ' .: 2018<br />

... . ~<br />

~ . I""IE-J<br />

o /) .' .<br />

'(7 .<br />

0" ,<br />

-<br />

Postavljanje radijatora uznenosive zidove<br />

- . -<br />

100<br />

H tH:lI----


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

a<br />

I<br />

'; I i'<br />

I .<br />

, I .<br />

Povecanie<br />

toplinskog<br />

ucinka za 10%<br />

. '. f$ ~p:~ ~t"<br />

TehMJA ~:"T~~%HP:::


_ ____ ___DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

• Na siubiitima i uratima gdje<br />

ljudi stalno ulaze, postavite<br />

uredaje za auiomatsko<br />

...v zat uaran]e.<br />

~t ~ t1·~f:·~ *~ k.l ·~\ ~tt~:\ ~ * ~\* i~;~<br />

.u hf ~ } ~ t l \ff%.Vidhs,>:<br />

KOREKCIJSKI FAKTOR ZA NORMALNE I DRUGE UVJETE GRIJANJA<br />

Tu Ti Ta - Temperatura ambijenta<br />

ulazna lzlazna<br />

temperatura temperatura 10 12 15 18 20 22<br />

' C<br />

' C<br />

85 0,72 0,74 0,78 0,83 0,86 0,89 0,93<br />

90 80 0,75 0,77 0,82 0,87 0,90 0,94 0,98<br />

85 0,78 0,8 1 0,86 0,91 0,95 0,99 1,03<br />

70 0,82 0,85 0,90 0,96 1,00 1,05 1,10<br />

80 0,78 0,81 0,86 0,9 1 0,95 0,99 1,03<br />

85 75 0,82 0,85 0,90 0,96 1,00 1,05 1,09<br />

70 0,86 0,89 0,95 1,01 1,06 1,11 1,16<br />

65 0,90 0,94 1,00 1,07 1,12 1,18 1,24<br />

75 0,86 0,89 0,95 1,01 1,06 1,11 1,16<br />

80 70 0,90 0,94 1,00 1,07 1,12 1,18 1,24<br />

65 0,95 0,99 1,06 1,13 1,19 1,25 1,32<br />

60 1,00 1,05 1,12 1,21 1,27 1,35 1,42<br />

70 0,95 0,99 1,06 1,13 1,19 1,25 1,32<br />

75 65 1,00 1,05 1,12 1,20 1,27 1,34 1,41<br />

60 1,06 1,11 1,19 1,28 1,35 1,43 1,52<br />

55 1,12 1,18 1,27 1,38 1,47 1,56 1,66<br />

65 1,06 1,1 1 1,19 1,28 1,35 1,43 1,52<br />

70 60 1,12 1,18 1,27 1,37 1,45 1,54 1,64<br />

55 1,19 1,25 1,35 1,47 1,57 1,67 1,79<br />

50 1,27 1,35 1,47 1,61 1,72 1,85 1,99<br />

60 1,19 1,25 1,35 1,47 1,57 1,67 1,78<br />

65 55 1,27 1,34 1,45 1,59 1,69 1,81 1,94<br />

50 1,35 1,43 1,57 1,73 1,85 1,99 2,15<br />

45 1,47 1,56 1,72 1,91 2,07 2,24 2,44<br />

55 1,35 1,43 1,57 1,72 2184 1,98 2,13<br />

60 50 1,45 1,54 1,69 1,87 2,02 2,18 2,36<br />

45 1,57 1,67 1,85 2,07 2,24 2,45 2,68<br />

40 1,72 1,85 2,07 2,34 2,56 2,82 3,14<br />

50 1,57 1,67 1,84 2,05 2,22 2,41 2,63<br />

55 45 1,69 1,81 2,02 2,26 2,46 2,69 2,98<br />

40 1,85 1,99 2,24 2,56 2,82 3,12 3,50<br />

35 2,07 2,24 2,56 2,97 3,32 3,76 4,32<br />

45 1,84 1,98 2,22 2,52 2,76 3,04 3,38<br />

50 40 2,02 2,18 2,46 2,83 3,14 3,51 3,97<br />

35 2,24 2,45 2,82 3,30 3,72 4,24 4,92<br />

30 2,56 2,82 3,32 4,02 4,66 5,52 6,78<br />

40 2,22 2,41 2,76 3,20 3,58 4,04 4,62<br />

45 35 2,46 2,69 3,14 3,72 4,24 4,89 7,76<br />

30 2,82 3,12 3,72 4,56 5,35 6,43 8,03<br />

25 3,32 3,76 4,66 6,09 7,65 10,4<br />

40 35 2,76 3,04 3,58 4,31 4,96 5,81 6,97<br />

30 3,14 3,51 4,24 5,29 6,30 7,73 9,89<br />

24<br />

: :1.'<br />

-130 GR1jANjE<br />

Kod rezlma 60/50 'C ogrjevna povrslna ovih radijatora za temperaturu ambijenta od npr.<br />

20'C - mora se povacatl 2,02 puta.


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

koji se mogu znatno smanjiti jedino upotrebom toplinske izolaeije, kako u zidu<br />

tako i u staklenim povrsinama.<br />

U tom smislu donesen je novi propis JUS-a 0 toplinskoj tehniei u gradevinarstvu<br />

iz kojih je vidljivo da se za zidove, podove, stropove i slicno, zahtijeva znatno veci<br />

toplinski otpor (bolja izolaeija) negoli sto je to bilo prije.<br />

Osim toga, stedjeti se moze i pravilnim sagorijevanjem goriva.<br />

Bitno je da je dimnjak ispravan, da je u lozistu kotla dovoljan potlak, te da se<br />

ostvaruje zahtijevani odnos goriva i zraka, sto se reflektira kroz sadrzaj CO 2<br />

, u<br />

dimnim plinovima. N epravilno izgaranje moze uvecati potrosnju goriva i za 20<br />

posto.<br />

NACINI REGULACIJE - Svi sistemi regulaeije temelje se na zahtjevu da<br />

temperatura u grijanoj prostoriji budejednaka zeljenoj, a osim toga treba postovati<br />

i neke tehnicke zahtjeve (temperatura vode u kotlovima ne smije pasti ispod 60/<br />

70'C zbog mogucnosti kondenzaeije) koji ovise 0 sistemu grijanja.<br />

• REGULACIJA SOBNIM TERMOSTATOM<br />

Sobni termostat obicno se sastoji od bimetalne ploce pricvrscene najednoj strani.<br />

Promjenom temperature bimetalna ploca, vezana elasticnom oprugom za kuciste<br />

termostata, mijenja svoj poloza.j te se prebacuje na drugi elektricni kontakt. Na<br />

taj se nacin prekida, odnosno zatvara strujni krug.<br />

Ugradeni bimetali u sobne termostate vrlo su osjetljivi (vecina reagira na<br />

promjene od ± O,S'C) i predvideni su za sirok dijapazon temperatura, obicno od 2<br />

do 30·C.<br />

Svi sobni termometri imaju proreze kroz koje prestrujava sobni zrak preko<br />

bimetalnog elementa u termostatu.<br />

-Iasno j e da se soh ni t ormost at n f' s rnije postaviti 11 hli zini nr-korr izvor a t op lirie<br />

. '"<br />

-<br />

-<br />

-<br />

•<br />

(radija tora , peci, zarulje iii sl. ) iIi u nekakav zaklon koji bi remetio prirodnu eirkulaeiju<br />

sobnog zraka preko njega.<br />

Najbolje je postaviti ga na unutrasnji zid, nasuprot prozoru ili vanjskim vratima,<br />

na visni od 140 do 170 em od poda. Postoji niz razliCitih termostata kao tzv.<br />

dvopolozajni, buduci da njime pcdesavamo sarno dnevnu sobnu temperaturu, dok<br />

se na nocnu temperaturu prebaeuje preko sklopke na gornjoj strani. Nocna je temperatura<br />

unaprijed podesena te jednostavnim prebaeivanjem biramo visu iIi nizu<br />

(dnevnu ili nocnu) temperaturu prostorije ili sobni termostat s ugradenim satnim<br />

mehanizmom na kojem se moze podesiti vrijeme kad zelite da sistem prijede<br />

na nizu nocnu odnosno da se vrati na visu dnevnu temperaturu. Kod nekih izvedbi<br />

moze se u toku dana predvidjeti i visa i niza temperatura.<br />

Ovakav je sistem vrlo praktican i stedljiv: pccetak nocnog rezirna moze se<br />

podesiti u 22 sata, a ponovno povisenje temperature u S sati ujutro, pa kad se<br />

probudite prostorija je vee topla, a da po noci niste potrosili mnogo energije.<br />

Taj nacin regulaeije znatno pridonosti ustedi, jer su noci obicno hladnije. N pk e<br />

izvedbe sobnih termostata s ugradenim satom imaju tzv. gang-rezervu.<br />

To znaci da satni mehanizam radi i u slucaju nestanka elektricne energije . Kod<br />

Postoje razne izvedbe<br />

sobnlh termostata.<br />

s~rn GRlJANJE 131


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

0 S.T.<br />

/


____ ____DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

c) SOBNI TERMOSTAT DJELUJE NA MIJESAJUCI VENTIL<br />

Za ovaj nacin reguIacije potreban je mijesajuci ventil s elektromotornim pogonom,<br />

sto znatno poskupljuje sistem reguIacije. Sobni termostat zatvara i otvara<br />

mijesajuci ventil, te mijenja odnos mijesanja izmedu toplije vode u kotlu i vode iz<br />

sistema. Plamenik i cirkulacijska crpka rade neprekidno i nema nikakvih<br />

neugodnih pojava u kotlu. Ovaj nacin je vrIo dobar, ali osirn sobnog termostata<br />

treba ugraditi elektromotorni mijesajuci ventil sto poskupljuje sistem reguIacije.<br />

Mozemo zakljuciti da je regulacija sobnim termostatom najjeftinija i da donosi<br />

znatne ustede energije (i do 20 posto). Nedostatak mu je da se sve svodi na prostoriju<br />

u kojoj je postavljen, te za efikasniju ustedu i ugodnost treba uravnoteziti<br />

sistem (podesiti protok vode na grijacirn tijelima u ostalim prostorijama prigusnim<br />

radijatorskim ventilom na povratnom vodu iz radijatora). Drugi je nedostatak<br />

osciIacija temperature prostorije, te je preporucljivo izabrati sto osjetljiviji sobni<br />

termostat.<br />

Zbog spreeavanja neugodnih popratnih pojava najbolje i najjeftinijeje primijeniti<br />

sistem g, tj . djelovanje na cirkuIacijsku crpku te preporucujerno uredaj sa satnim<br />

mehanizmom.<br />

Obicni sobni termostati su, rnoze se slobodno reci, najjeftiniji sistem automatske<br />

reguIacije sistema centralnog grijanja,i najcesce se i upotrebljavaju kod kombi<br />

ili cirko-plinskih aparata za sistem etaznog centralnog grijanja.<br />

• POTPUNA AUTOMATSKA REGULACIjA<br />

To je najbolji, najkomforniji i najstedljiviji nacin reguIacije u sistemu centralnog<br />

grijanja. Za taj sistem reguIacije postoje kompletni elektronski uredaji sa satnim<br />

mehanizmom, zatim tu su elektromotorom pokretani mijesajuci ventili (ili<br />

slavina), te vanjski (sobni) osjetnik i osjetnik temperature polaznog voda.<br />

Postoje dva naeina ove reguIacije, koji u pravilu uvijek djeluju na osnovi<br />

promjene temperature polaznog voda. Na taj nacin dovedena kolicina topline u<br />

svako grijace tijelo prilagodava se trenutnim transmisijskim gubicima te prostorije.<br />

Time postizerno konstantnu sobnu temperaturu, bez obzira na vanjske uvjete.<br />

Takvi se sistemi sastoje od osjetnika (vanjski, sobni i tzv. tekucinski koji je<br />

uronjen u polazni vod) koji rade na naeelu promjene elektricnog otpora neke zice<br />

pri promjeni temperature. Ovakve promjene elektricnog otpora prenose se u centralni<br />

uredaj (pr ogra m at or ) koji daje impuls elektromotornom mijesajucern ventilu<br />

da se on otvara iIi zatvara. Na taj nacin mijenja se odnos rnijesanja kotlovske<br />

topline s vodom iz sistema centralnog grijanja. Centralni uredaj, programator ima<br />

satni mehanizam i obicno se moze podesiti nekoliko intervala u toku dana, a na<br />

nekim izvedbama moze se programirati i cijeli tjedan unaprijed.<br />

Primjer: Radnim danom od 6 do 14 sati u kuci nema nikoga, a subotom i<br />

nedjeIjom ste kod kuce:<br />

• programator podesite da ujutro u 4,30 pocinje dnevni program au 5,30 sati<br />

kad odlazite od kuce ukljucuje se tzv. nocni rezirn.<br />

Za 14.30 sati podesite opet dnevni program, tako da kad oko 15 sati stignete<br />

kuci bude u stanu dovoljno toplo.<br />

Takav rezirn rada odrzavajte do 22 sata kad poCinje nocni rezim i traje do<br />

4.30 sati ujutro. U subotu i nedjelju podesite dnevni rezirn otprilike od 7 do 22<br />

sata. Takav rezirn rada traje cijelu sezonu grijanja, osim ako ne odlazite na duzi<br />

put ili vikend, kad opet mozete pocetak dnevnog rezirna podesiti na nekoliko sati<br />

prije povratka.<br />

Na ovakav nacin moze se ustedjeti i do 30 posto energije.<br />

Mnogi pri odlasku iz kuce iskljucuju grijanje, no na taj se nacin trosi vise energije<br />

i dobiva manje komfora negoli satno programiranim dnevnim i nocnirn rezimom<br />

rada. Kompletnom automatskom reguIacijom moze se podesiti razina temperature<br />

nocnog rezima rada, a ujedno ste se osiguraJi od bilokakvih neugodnih pojava<br />

koje mogu nastupiti kad bi se sistem grijanja kornpletno iskljucio: prostor se ne<br />

rnoze znatno ohladiti, voda u instaIaciji ne moze se smrznuti a ponovna dnevna<br />

temperatura upostavlja se brzo i odrzava konstantnom bez obzira na vanjske<br />

promjene.<br />

GRIJANJE 133


________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

Najpoznatije sisteme<br />

aulomatske regulacije<br />

proizvodi IMP-Ljubljana, a u<br />

inozemstuu su poznaii<br />

HONEZ WLL, DANFOS,<br />

CENTRA-BURKLE,<br />

HEIMEIER, HERZ, LANDIS<br />

& GYR, SAMSON, EUGEN<br />

BRAUN, EINHELL, itd.<br />

Postoje dva osnovna nacina ove potpune automatske regulacije.<br />

a) Regulacija ovisna 0 sobnoj temperaturi<br />

Osjetnik u prostoriji diktira preko centralnog uredaja (ZG) rad mijesajuceg<br />

ventiJa (VM), te se mijenja temperatura poJaznog voda (VF) sa zadatkom da temperatura<br />

u prostor iji (t) bude konstantna.<br />

Ovaj sistem regulacije ima nedostataka. U prostoriji u koju je smjesten sobni<br />

osjetnik mogu biti i sekundarni izvori topline (rasvjeta, strojevi, boravak vise osoba,<br />

zracenje sunca i sl.), pa to utjece na r ezirn rada. Takva dodatna, sekundarna<br />

toplina, izazvat ce snizenje temperature poJaznog voda, sto moze dovesti do<br />

pothladenja ostalih prostorija.<br />

! ~<br />

..<br />

,<br />

~~::;::;~:;~;;;;;~~;;;;.;~~~~ ..<br />

~... o ~ ; -, t: ~ -i:!:' 41. ..0 J. J C 4 ,· '_ .''; .:9" . ' -:. U f c t·P.!<br />

o<br />

r<br />

,<br />

"~<br />

Potpuna<br />

automatska<br />

regulaeija<br />

ovisna 0<br />

sobnoj<br />

temperaturi.<br />

e­<br />

,<br />

- ",<br />

lV j<br />

Potpuna<br />

automatska<br />

regulaeija ovisna 0<br />

vanjskoj<br />

L __---.J~=~~~~~==~~~~_ltemperaturi.<br />

134 GRIJANJE


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

b) Regulacija ovisna 0 vanjskoj temperaturi<br />

Ovaj sistem bolji je od prethodnog jer nema pothladivanja ostalih prostorija.<br />

Na centralnom uredaju namjesti se rezirn rada ovisno 0 vanjskoj temperaturi. To<br />

je najslozeniji posao i treba ga pazljivo obaviti dok ne pogodite upravo ovaj rezirn<br />

rada da biste pri svakoj vanjskoj temperaturi imali u prostorijama projektnu<br />

(a dekvat nu) temperaturu. Svaki proizvodac ima svoj nacin podesavanja, Bitno je<br />

dobro podesiti ovaj pravac (krivulju) bilo paralelnim pomicanjem bilo mijenjanjem<br />

nagiba.<br />

Kako biste sve to dobro obavili, bar u nekim prostorijama morate imati sobne<br />

termometre i podesavati ih dok ne postignete jednaku temperaturu u svim prostorijama.<br />

Mijesajuci ventili (ili slavirie) mogu biti razlicitih izvedbi, a najcesce su to<br />

cetveroputni mijesajuci ventili.<br />

Upotrebljavaju se i troputni ventili koji mogu biti tzv. mijesajuci ili razdjelni,<br />

Ako se koriste prolazni (dvoputni) ventiJi nuzno je izvesti i liniju (by-pass, za<br />

_<br />

• Tokom ogrjevne sezone<br />

nemojte se dugo zadriavati uz<br />

otvoren prozor iii urata, jer to<br />

preoise kosta.<br />

jiASTrri;t t::)':!;,1::() ! :iNil::::'<br />

100<br />

90<br />

80<br />

70<br />

60<br />

50<br />

40<br />

30<br />

20<br />

-<br />

I<br />

It<br />

I<br />

/<br />

;"<br />

'~<br />

I~ 0/ ~<br />

/<br />

J.J / /'<br />

/ 1ft: /"<br />

I '1 V /<br />

<<br />

- - - I<br />

~~<br />

If<br />

"\<br />

/<br />

or<br />

+20 +15 +10 +5 0 ·5 -10 ·15 -20<br />

-<br />

Pode!;avanje rezlm« rada. L--<br />

VANJSKA TEMPERATURA oc -----J<br />

mijesanje u koju se stavlja odbojna zaklopka (nepovratni ventil) da se ornoguci<br />

jednosmjerna ispravna cirkulacija. Kada se takav ventil zatvori, tada voda iz<br />

povratnog voda struji kroz liniju za mijesanje natrag u polazni vod.<br />

Kompletan slog ovakve potpune automatske regulacije je prilicno skup, kosta<br />

aka 1000 DEM, ovisno 0 proizvodecu, veJiCjni i vrsti izvedbe. Ueevsi u obzir ustede,<br />

visoku cijenu goriva, te komfornost rada ovakvi uredaji se brzo amortiziraju te se<br />

sve cesce ugraduju.<br />

Izvedbe mije!;ajucih<br />

venti/a.<br />

t<br />

, ~<br />

.. .<br />

-<br />

-<br />

t<br />

±<br />

' ; ,..' ..'<br />

a)cetveroputnl<br />

..'<br />

KOTAO ~<br />

~ ~ -<br />

b)lroputnl r. ~<br />

~"<br />

I K6TAO 9~<br />


________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

STEONJA ENERGUE<br />

Pri montaii termostatskog<br />

ventila postujte pravila siruke,<br />

jer inaie od njega nema koristi.<br />

~., ® 0''':T'f'~, fVfOlIN~E'<br />

;(:d 'V-:~ .~. s ~ t:{..... :::. ::: ~ .:-. :::<br />

k~i~t>.~ ~ ~ ss ~ %H\<br />

:. r~ . . . . f. :r . :ii:.~i~~r. rr. . I·i[i . .: .r.ir·~;~<br />

.~ . :f . ::1 . 1}ll: m. . M<br />

... ........ ... . ~ :.: ~: : .;~;: ;:; : ;: :;::);r1 .:.: . .~.~ :;::.~ ...:~.: ~ :. .:..::.:.:.:.:.: :.: :.: .. ~ .<br />

j~:i;1~~fi:\i!t1 1 ~ii:ir/:- :' :~ . :~.t:·~·: : : . ::.•~:.~.~:·.~:. . :; ~ . :t.~ . :~·(:: : . .:<br />

.. .';:;:;:.::;:;:; ~ ~: : :..: : : i. :: : : :~ .·. . ~. : :·.:: . : : . : .. ~<br />

.:.:.:<br />

REGULACIJA TERMOSTATSKIM VENTILIMA<br />

Da se neke prostorije ne bi pregrijavale zbog sekundarnih izvora top line<br />

(rasvjeta, strojevi, boravak vise osoba, zraeenje sunea iIi sl) u njima se postavIjaju<br />

jos i termostatski venti li. To su regulacijski elementi koji u sebi imaju speeijalnu<br />

tekucinu (na bazi alkohola) iIi neku drugu materiju, vrIo varijabilnog volumena<br />

u odnosu na promjene temperature. Promjena volumona te tekucine prenosi se<br />

na elemente yentila te se na taj nacin regulira presjek termostatskog radijatorskog<br />

ventila. Kako bi se regu lirao ispravno treba ispunjavati slijedece uvjete:<br />

• Glava termostatskog ventila mora biti ugradena vodoravno i da nije pod<br />

utjecajern topline koju odaje eijev.<br />

• Kod radijatora koji su skriveni iza neke pregrade, glava termostatskog ventila<br />

mora biti izvan pregrade kako bi preko nje prirodno strujio sobni zrak.<br />

• Glava termostatskog ventila ne smije biti u blizini nekog izvora topline iii<br />

iza zavjese.<br />

• Akoje iznad radijatora prozorska poliea na mjestu gdjeje termostatski ventil<br />

treba postaviti resetke iIi uzu polieu da se ornoguci prirodno ve rtikalno strujanje<br />

okolnog zraka.<br />

-+-----@<br />

Termostatski ventillzmedu dvije crte je<br />

podjela 1 ·C. Pode~ivac tzmeau dva<br />

broja je podjela od 4 'C<br />

Glava ventila<br />

o '<br />

Pod~ iva~<br />

-oznatavanje<br />

Presjek termostatskog<br />

ventlla I funkelie.<br />

Kod porasta temperature<br />

tekuclna (3) povecsv«<br />

obujam, te preko<br />

eJevastog nosaca (4)<br />

prltisne vreteno ventlla (5)<br />

kojl u kuclstu ventlla (2)<br />

prltvaranjem sJed/~ta<br />

ventlla (6) smsniuie protok<br />

vode kroz ventll prema<br />

rsdiistoru<br />

----------- -<br />

136 GRIJANJE<br />

®<br />

Pornicna strelica<br />

za oznatavanje<br />

1· ~<br />

Glava ventila<br />

Ako se ne moze udovoljiti tim zahtjevima, postoji rjesenje upotreborn t or mostutskog<br />

ventila s daljinskim pipalom iIi upravljanjem. U tom slucaju se pipalo ill gla va<br />

ventila montiraju na prikladno mjesto kojeje udaljeno od radijatora, te zadovoljava<br />

sve zahtjeve za ispravnu regulaciju.<br />

Puna usteda i komfor postize se ako se ovi ventili primijene u kombinaeiji s<br />

prethodnim sistemima automatske regulaeije. Ovdje je nuzrio napomenuti: kad<br />

se primjenjuje sistem automatske regulacije ejelokupnog eentralnog grijanja sa<br />

sobnirn termostatom iii sobnim osjetnikom, tada u toj prostoriji ne smije biti<br />

termostatski radijatorski ventil. U svim ostalim prostorijama termostatski se<br />

ventili mogu ugraditi.<br />

Termostatski radijatori ventili obicno imaju regulacijsku sposobnost od 2 do<br />

30'C, a po dimenzijama, obliku i naeinu ugradnje slicni su obicnim radijatorskim<br />

venti lima, jedino imaju drukciju glavu. Malo su skuplji od obicnih ventila.<br />

Primjena automatske rsgulacije danas predstavlja nuznost zbog sve vecih<br />

zahtjeva na komfomost sistema grijanja, a pogotovo zbog stednje dragoejene<br />

eriergije.<br />

Preporucujerno da u dnevnom boravku, a i u drugim prostorijama, postavite<br />

sobne termometre kak« histe mogli tocno pratit.i t.emperaturu svog zivotnog prostora.<br />

Da biste se u tom prarenju lakse orij entirali, daje mo temperature propisane i<br />

---------- --- - - ---------------- ----:;:-=-:=<br />

3


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

po novim standardirna (JUS U. J5.600) od kojih ne preporucujerno velika odstupanja.<br />

• dnevni boravak i radne sobe 18 do 20'C<br />

• spavaca soba 15 do 18'C<br />

• kuhinja i kuhinja s dnevnirn boravkom 16 do 18'C<br />

• kupaonica 22'C<br />

• zahod 20'C<br />

Ina kraju jos jedan podatak: povecanje sobne temperature za sarno I'C, iziskuje<br />

povecani utrosak energije za 6 posto.<br />

KAKO KUPOVATI. Kada nabavljate elemente jednog sloga potpune automatske<br />

regulacije, nuzrio je da su svi od istog proizvodaca. Elektrokarakteristike<br />

pojedinih elemenata su u medusobnoj ovisnosti i ne moze se kornbinirati npr.<br />

vanjski osjetnik od IMP-a s programatorom i elektromotornim ventilorn drugog<br />

proizvodaea.<br />

ISPLATI LI SE. Kako je cijena energije vrlo visoka, preporucljivo je da se sistemi<br />

automatske regulacije sto vise primjenjuju. Da bismo smanjili troskove za<br />

grijanje, najbolje je da se pri iskoristavanju skuplje energije primijeni potpuna<br />

_<br />

Sobni termometar nije skup, pa<br />

ga postaviteu sto vise<br />

prostorija.<br />

:litS1T1J\<br />

."<br />

f:~K{)U~\~i:<br />

Sistemi<br />

automatske<br />

regulacije<br />

ostvaruju<br />

velike ustede. L- ..;;;.._....;.~....;,......__.;.-. l;;;OI<br />

Kompletan sistem<br />

automatske regulacije<br />

najviseg stupnja.<br />

, !<br />

, . ".<br />

\<br />

j<br />

GRIJANJE t 37


________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

Cesce pravjerite temperaturu<br />

paaka ireba, smanjitegrijanje,<br />

a ne da je u sobi 25°C, jer to je<br />

vr!a nezdrauo a i skupa.<br />

:lA~;" 'lnrbt\ (1 K~::::~ ·t ·:i Nf;<br />

138 GRIJANJE<br />

automatska regulaeija koja ce se unatoc visokoj eijeni ipak vrlo brzo isplatiti.<br />

Kod jeftinijih izvora energije (ako se to uopce danas moze tako reci) zaeijelo ce<br />

i najjednostavnija regulaeija sobnim termostatom il i termostatskim ventilom biti<br />

dovoljna i ubrzo pokazati svoju opravdanost.<br />

KAKO UGRADIVATI. Pri montazi i spajanju prid rzavajte se uputa<br />

proizvodaca, a posebnu paznju obratite na to gdje cete postaviti vanjski odnosno<br />

sobni osjetnik. Vanjski osjetnik treba smjestiti na mjesto okrenuto prerna sjeveru<br />

koje nije pod utjecajern suncevog zracenja.<br />

Sobni termostat ili osjetnik montira se na unutrasnji zid na visini od 140 do<br />

170 em od poda tame gdje nema drugih izvora topline pa je ornogucena prirodna<br />

eirkulaeija sobnog zraka.<br />

SIGURNOSNA OPREMA<br />

Sistem eentralnog grijanja sastavljen je od niza slozenih elemenata koji svi<br />

moraju ispravno funkeionirati da bismo se grijali. Medutirn, ako je neki dio<br />

neispravan nije u pitanju sarno grijanje, nego i eventualne stete pa i ostale<br />

opasnosti kojima su izlozeni ukucani . Kako bi se to izbjeglo, u sistem moraju<br />

biti ugradeni i elementi koji ce iskljuciti takvu mogucnost, Stara izreka kaze da<br />

su voda i vatra dobri sluge ali zli gospodari, au svakom eentralnom grijanju oboje<br />

su u igri. Nije lose umjesto jednog imati i dvojieu dobrih sluga, ali interakeijom<br />

dvaju losih gospodara rnoze se ocekivati stosta nepredvidivo. Srecom, kad je rijec<br />

o eentralnom grijanju znanje i iskustvo steceno u toku razvoja tehnike dovoljno<br />

je da se mogu predvidjeti i opasnosti koje bi mogle proizaci iz svojstava ovih medija<br />

i li nesavrseriosti materijala kojima ih krotimo pa se mogu postaviti i odgovarajuci<br />

cuvari, kako bi nam i u tom pogledu bilo udobno.<br />

Funkeiju cuvara u sistemu toplovodnog eentralnog grijanja obavlja ekspanzijska<br />

posuda, sigurnosni ventil i termostatski sigurnosni ventil, koji se kao i svi dobri<br />

cuvari na izvjestan nacin medusobno dopunjuju, odnosno uzajamno i stite.<br />

Da bismo zornije predocili njihovu funkeiju, razmotrimo seenarij slucaja kad<br />

ih ne bi bilo: kao sto znamo, voda koja prenosi toplinu eirkulira u zatvorenom krugu<br />

eijevima od kotla do ogrjevnih tijela i natrag u kotao, i pritom mijenja temperaturu.<br />

Kao i sva tijela i voda promjenom temperature mijenja volumen, pa bi<br />

zagrijavanjem, ako taj visak ne bi imalo sto preuzeti, neminovno pukla opna koja<br />

taj volumen ogranicava, tj. stijenke kotla, eijevi ili ogrjevno tijelo. Dakle, nesto u<br />

sistemu mora biti elasticno, a tu ulogu na sebe preuzima ek spanzijska posuda. U<br />

njoj se akumulira visak vode odnosno volumena kad se sistem zagrijava, i iz nje<br />

se ponovno dopunjava sistem kad se hladi. Da bi grijanje funkeioniralo kako treba,<br />

sistem mora biti stalno pun, a voda mora cirkulirati.<br />

Cirkulaeija moze prestati zbog kvara crpke ili zatvorenog ventila izmedu kotla<br />

i instalacije (a ventili moraju postojati zbog odvajanja sistema u slucaju popravaka,<br />

zamjene i sl.), U tom bi se slucaju voda u kotlu pregrijala i izazvala pritisak<br />

koji bi mogao prouzrociti eksploziju. Ulogu cuvara ovdje ima sigurnosni ventil,<br />

obicno na oprugu (da bi djelovao i kad zataje eventualni drugi, obicno elektricni<br />

sigurnosni uredaji kotla), koji se otvara kad pritisak prijede predvidenu (podesenu)<br />

vrijednost. On je najcesce ugraden na kotao i spada u njegovu opremu.<br />

Medutim i mehanicki sigurnosni ventil moze zatajiti, pogotovo ako se redovito<br />

ne odrzava iako se ne aktivira cesto, sto se dogada zahvaljujuci pouzdanosti<br />

ostalih sigurnosnih uredaja. Osim toga, aktiviranje sigurnosnog ventila dovodi<br />

do ispustanja vode iz sistema, a to znaCi dodatne poslove - dopunjavanje,<br />

odz racivanje itd. Uloga sigurnosnog ventila nije od velikog zriacenja pri sistemu<br />

s otvorenorn ekspanzijskom posudom, jer ona se prikljucuje tako da eliminira<br />

svaki visak pritiska u sistemu. Medutirn, kako se moderna postrojenja uglavnom<br />

izvode zbog vece prakticnosti sa zatvorenom ekspanzijskom posudom, propisi kod<br />

takvih sistema osim klasicnog sigurnosnog, zahtijevaju i ugradnju termostatskog<br />

sigurnosnog ventila, koji u takvom slucaju hladi kotao vodom iz vodovodne mreze.<br />

Jos treba spomenuti i probleme u vezi s terrnickim dilataeijama materijala, a<br />

to su promjene u duzini cijevi uslijed promjene temperature. Nairne, kod vitkih<br />

predmeta promjena volumena se uslijed promjene temperature ocituje izrazito u<br />

duzini, pa ako se 0 tome ne vodi racuna moze u ekstremnom slucaju puknuti neki<br />

dio instalaeije, au blazern iskriviti (izvinuti) eijev ili iscupati konzola iz zida. Kod<br />

du ,<br />

a<br />

u "<br />

u vi<br />

kr i<br />

un<br />

nje<br />

vol<br />

rae<br />

pTl<br />

ko<br />

ko<br />

s .<br />

l ZI<br />

o<br />

r d<br />

to<br />

t" I<br />

ve<br />

t lJ<br />

• '., r<br />

It


•• __<br />

'--<br />

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

dugackih cjevovoda te se razlike kompenziraju elasticnim lukovima u obliku lire,<br />

a kod k ucnih instalacija odgovarajucirn polaganjem trase cjevovoda i takvim<br />

ucvrscenjern na konzole koje dopusta dilataciju. Upravo zbog toga ne mozerno<br />

uvijek prikljuciti neko ogrjevno tijelo direktno, najkracirn putem. Naizgled suvisna<br />

krivina ili koljeno sluzi za kompenzaciju linearnog istezanja cjevovoda ili da se<br />

unutrasnja naprezanja koja uslijed njega nastaju, ne prenesu na radijator ili<br />

njegove konzole.<br />

Netko bi mogao pomisliti, da ako su linearna istezanja rezultat promjene<br />

volumena, da bi ih se moglo staviti u funkciju ekspanzijske posude i na taj nacin<br />

racionalizirati izvedbu sistema. To, nazalost, ne dolazi u obzir, jer koeficijenti<br />

promjene volumena su razlieiti za razlicite materijale, pa je npr. taj koeficijent<br />

kod 20'C:<br />

• za vodu<br />

0,18 cm3/dm3 (za 1°C)<br />

o za alkohol (metilni) 1,19 cm3/dm3 (za 1°C)<br />

o za loz-ulje<br />

0,92 cm3/dm3 itd. (za 1°C)<br />

Dakle, kad su u pitanju cijevi zanima nas linearni koeficijent njihova istezanja,<br />

koji je takoder poznat za razlicite materijale:<br />

• za zeljezo:<br />

A = 0,9 do 1,22 mm/m 100'C<br />

• za bakar<br />

A = 1,66 mm/m 100'C<br />

To drugim rijecima znaci da ce se zeljezna cijev ako je zagrijemo za 100'C po<br />

svakom metru duzine prcduziti za oko 1 mm, a bakrena za 60% vise. Ukupno<br />

izduzenje lako je iz racunati ako se duzina cijevi pomnozi s tim koeficijentom. Za<br />

potrebe centralnog grijanja to je dovoljno, jer se razlike temperature krecu upravo<br />

u rasponu oko 100·C . Cijevi dakle treba ugradivati tako da nista ne ometa<br />

to istezanje. U suprotnom, nastaju takva unutrasnja naprezanja koja se manifestiraju<br />

razaranjem ili deformacijom.<br />

· EKSPANZU KEPOSUDE<br />

Velieinu ekspanzijske posude treba odrediti za svaki sistem posebno, jer<br />

volumeni vode u razlicitim sistemima variraju, ovisno 0 tipu i velicini kotla, dufini<br />

cjevovoda, broju i velicini ogrjevnih tijela. Rezirn rada sistema takoder utjece na<br />

vel icinu ekspanzijske posude: sto je veca maksimalna temperatura i posuda mora<br />

prirniti vecu razliku volumena.<br />

Treba znati da i koeficijen t prostornog istezanja vode ovisi 0 njezinoj temperaturi,<br />

pa povecanje volumena nije proporcionalno s porastom temperature, nego<br />

varira po krivulji. Kod nizih temperatura on je mali a kod visih veci, a poznato je<br />

da se volumen vode ispod O'C (smrzavanjern) ponovno povecava, sto izaziva<br />

rasprsnuce zatvorenih posuda s vodom, a ponekad i dijelova ccntralnog grijanja.<br />

No, to je vee drugi problem. Za potrebe dimenzioniranja ekspanzijske posude<br />

dovoJjno je sluziti se dijagramom. Tamo mozcmo ocitati, da je koeficijent prostornog<br />

rastezanja vode kod srednje temperature 80'C (sto odgovara uobicajenorn<br />

sistemu 90nO 'C) K=0,029, a to znaci da se obujam vode kod tog sistema zagrijavanjern<br />

povecava za 2,9 posto.<br />

_<br />

Pouremeno aktivirajte<br />

sigurnosni ventil da ne bi<br />

zatajio basonda kada je<br />

najpotrebniji.<br />

Koeficijent<br />

prostornog<br />

istezanja vode<br />

ovisno 0<br />

srednjoj<br />

temperaturi<br />

vode.<br />

0.06<br />

IK = 0,0509 (11 OOC)<br />

0.05 ---<br />

K = 0.0428 (100°C)<br />

~---r-r--t-r-- f-- - -7<br />

0.04 I-- K =0.0354 (90 0C)- f--<br />

0.03<br />

0.02<br />

0.01<br />

- -f..=.::t-:- ~ -+ - t- - - -- - -- --,<br />

e-- -"--


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

VELICINAEKSPANZIJSKE POSUDE. Da bismo odredili taj vrlo vazan dio<br />

sistema centralnog grijanja, treba definirati slijedece podatke: kolieinu vode u<br />

sistemu, statieki pritisak vode u instalaciji, maksimalni pritisak u sistemu ­<br />

pritisak ispustanja na sigurnosnom uredaju i najvisu srednju temperaturu medija.<br />

Sadrzaj vode u sistemu treba tocno odrediti, jer to je osnova za dimenzioniranje<br />

posude. Postoje empirijski izrazi za brzo odredivanje ovog podatka koji se mogu<br />

primijeniti za manje sisteme grijanja dok za vece treba napraviti detaljan proraeun.<br />

Cjelokupan sadrzaj ogrjevnog medija - vode u sistemu centralnog grijanja je<br />

zbroj sadrzaja vode u cjevovodu, ogrjevnim tijelima, kotlu i bojleru za potrosnu<br />

toplu vodu (ako je ugraden u sistern). Sadrzaj vode u cijevima moze se izracunati<br />

na osnovi podataka iz tablice.<br />

Sadrzaj vode u kotlu u prosjeku je 2 do 5 VkW ucinka kotla, sto ovisi 0<br />

proizvodacu uz napomenu da je sadrzaj vode u kotlu i do 30 posta veci ako je u<br />

sistemu kotao s bojlerom.<br />

Sadrzaj vode u ogrjevnim tijelima izracunava se na osnovi podataka proizvodaca<br />

radijatora.<br />

SrednJe teske navojne ciJevi JUS C.B5.225 (DIN 2440)<br />

Dimenzije u colima" 3/8" 1/2" 3/4" 1" 11/4" 11/2" 2"<br />

Nazivni promjer u mm 10 15 20 25 32 40 50<br />

Vanjski promjer u mm 17,2 21,3 26,9 33,7 42,4 48,3 60,3<br />

Sadrzaj vade 11m 0,123 0,201 0,366 0,581 1,01 1,37 2,16<br />

s<br />

g<br />

Bakrene cijevi<br />

Vanjski pramjer x<br />

debljina stijenke<br />

dxsmm 8,Ox1,0 10x1,O 12x1 ,O 15x1,O 18x1 ,O 22x1 ,O 28 ,Ox1,5<br />

Sadrza] vade 11m 0,028 0,050 0,079 0,133 0,201 0,314 0,491<br />

Sadrlaj vode u celicnlm I bakrenlm cljevlma.<br />

Tablica raznih vrljednosti za prora~unavanje sadrzaja vode PO ogrjevnim tijelima<br />

koja su naj~esce u upotrebi<br />

L1jevanoalumlnijski radijator L1POVICA<br />

Tip L1POVICA SE 690 SE500 S SE 350S SE 285<br />

Sadrzaj vade I/ei. 0,53 0,40 0,34 0,48<br />

L1jevanoaluminijski radijator AKLIMAT<br />

Tip AKLIMAT K 200 K 350 K 500 K 650 K 900<br />

Sadrzaj vade 1leI. 0,17 0,23 0,30 0,36 0,47<br />

. . ..<br />

Plocast/cellcnl limeni rad/Jatorl sadrle u prosjeku od 1 do 5 Ilnr vode, ovtsno 0<br />

tipu j modelu.<br />

L1jevano~eljeznl radijatori PLAMEN<br />

Tip PLAMEN 200 500 600 800<br />

Sadrza] vade 1/el. 0,64 0,79 0,87 1,06<br />

Tip SPECIJAL 2001250 350/160 500/110 5001160 6001110 600/160 8001110 8001160<br />

Sadrza] 'lode 1/61. 0,72 0,78 0,72 0,94 0,80 1,05 0,96 1,27<br />

L1jevano~eljeznl<br />

radljatorl ILlJA~<br />

Tip JADRAN 800/4 600/4 500/4 3200/6<br />

Sadrza] vade 1leI. 1,2 0,99 0,88 0,81<br />

Lijevano~eljeznl ZRENJANIN<br />

Tip TERMIK 2 200/250 3501160 350/220 500/160 600/110 600/160 800/160<br />

Sadrza] vade 1/(';1. 0,88 0,82 1,01 1,20 0,928 1,36 1,550<br />

140 GRIJANJE


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

Postoje i empirijski podaci za odredivanje te velicine koji se baziraju na procjeni<br />

sadrzaja vode u cijelom sistemu, ovisno 0 toplinskoj snazi sistema centralnog<br />

grijanja:<br />

• kod sistema s radijatorima Vsist = 0,014 1Jkca1lh odnosno 12,04 lIkW<br />

• kod sistema s kaloriferima Vsist = 0,009 1Jkca1lh odnosno 7,74 1lkW<br />

• kod sistema s konvektorima Vsist =0,006 1Jkcal/h odnosno 5,16 1JkW<br />

Primjer: obiteljska kuca s ugradenim lijevanozeljeznim radijatorima<br />

PLAMEN POZEGA tip 600/100 e1. 110 i 500/1000 e1. 45. Duzina cijevi promjera<br />

1" ukupno 17 m, 3/4" ukupno 21 m, 1/2" ukupno 53 m. Ugraden je kotao TAM­<br />

STADLER ULs 25 (sadrzaj vode po podacima proizvodaca - 96 litara). Ukupni<br />

toplinski ucinak sistema je 23,45 kW.<br />

Tocan proracun<br />

Vsist =V ogrjevnog tijela + V cijevi + V kotla<br />

Vogrjevnog tijela = 110 elanaka x 0,87 1/e1. + 45 elanaka x 0,79 1/e1. = 131,25<br />

litara<br />

Vcijevi = 17 x 0,581 + 21 x 0,366 + 53 x 0,201 =28,221<br />

Vsist = 131,25 + 28,22 + 96 =255,47 litara<br />

PRIBLIZAN PRORACUN<br />

Sistem ima ukupan topIinski kapacitet 23,45 kW pa je<br />

Vsist = 12,04 lIkW x 23 ,45 kW =281,40 litara.<br />

Dakle, tocan sadrzaj vode u sistemu je 255,47 litara dok brzim proracunorn<br />

dobivamo podatak 0 281,40 litara.<br />

Vidljivo je da je razlika prihvatljiva za manje sisteme, dok se kod vecih preporucuje,<br />

u svakom slucaju napraviti tocan proracun.<br />

STATICKI PRITISAK VODE U INSTALACIJI. Staticki pritisak vode dobije<br />

se kao visinska razlika izmedu najnize i najvise toeke instalacije. Predtlak u<br />

ekspanzijskoj membranskoj posudi mora biti jednak ili veci od tako dobivenog podatka.<br />

Pretpostavimo da je visinska razlika 8,5 m pa neka minimalni staticki<br />

pritisak bude 1 bar.<br />

Maksimalni pritisak u sistemu - pritisak ispustanja na sigurnosnom ventilu.<br />

Uobicajeno je da sigurnosni ventil bude podesen na pritisak ispustanja od 2,5 bara.<br />

Akoje visinska razlika instalacije primjerice 8,5 m, tada ce minimalni radni tlak<br />

sistema biti oko 1 bar (10 ,2 mVS =1 bar). Kako temperatura u sistemu bude rasla<br />

tako ce se i podizati pritisak, a ako on prijede 2,5 bara tada ce popustiti sigurnosni<br />

yentil.<br />

NAJVISA SREDNJA TEMPERATURA MEDIJA<br />

Kako je uobicajeni maksimalni rezirn rada sistema centralnog grijanja 90'C u<br />

polaznom vodu i 70'C, u povratnom vodu, to ce najvisa srednja temperatura<br />

ogrjevnog medija iznositi 80 ·C .<br />

Kad smo odredili sve ove parametre, pristupa se daljnjem proracunu. Buduci<br />

da za nas primjer znamo sadrzaj vode u sistemu i koeficijent prostornog istezanja<br />

za tm =80'C, mozemo izraeunati koliko ce iznositi cjelokupno povecanje - istezanje<br />

vode u sistemu:<br />

V =Vsist x K<br />

Vsist = ukupna kolicina vode u sisternu, za nas primjer to je tocnim proracunorn<br />

255,47 litara<br />

K =koeficijent prostornog istezanja kod tm =80'C<br />

Iznosi iz dijagrama "0,029 V =255,47 x 0,029 =7,411itara<br />

Ovaj podatak govori da ce se ogrjevni medij -voda pod vee spomenutim uvjetima<br />

- istegnuti za novih 7,41 Iitara. To znaci da mu u zatvorenom sistemu instalacije<br />

centralnog grijanja na nekom mjestu treba ornoguciti prostor tolikog ili veceg<br />

sadrzaja da bi se mogao prosiriti u toku rada bez nekih stetnih posljedica. Kako<br />

je to proces u kojem naizmjenicno dolazi do skupljanja i istezanja, to je konstruirana<br />

membranska ekspanzijska posuda s elasticnorn membranom.<br />

S jedne strane je stlacen neki inertni plin dok je s druge strane voda iz sistema<br />

centralnog grijanja. Na posudi obicno osim njenog sadrzaja pise i pritisak pod kojirn<br />

je stlacen plin. Ako je isti pritisak u sistemu centralnog grijanja, tada membrana<br />

u neutralnom polozaju zapravo nije opterecena.<br />

Nakon sto smo proracunorn dobili volumen istezanja pristupamo izboru<br />

ekspanzijske posude prema - naprijed poznatim podacima. Tako znamo da je<br />

_<br />

Ekspanzijska posuda ne mora<br />

biti veta nego sto je potrebno.<br />

Time necete postici neku<br />

sigurnost.<br />

:ij.¥t:!~·rrrjfi ()~:~[:C:j:t~·:i\J :lm<br />

Poklopac na sigurnosnom<br />

ueniilu lagano zakrenite i<br />

ispustiie malovode.<br />

-GRIJANJE 141


_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

NO 25(1")<br />

•<br />

Pri kupnji membranske<br />

zatuorene ekspanzijske posude<br />

obicno se isporuiu]e i<br />

pripadajuCi sigurnosni uentil.<br />

--<br />

100 100<br />

BO<br />

BO<br />

60 60<br />

40 40<br />

a<br />

20 20 Ovako "dlse" ekspanzijska<br />

posuda kod promjene<br />

temperature vode u<br />

sistemu grijanja<br />

statieki pritisak za nas slucaj 1 bar (10 mVS)i potreban korisni volumen<br />

ekspanzijske posude mora biti najmanje 7,4 litre.<br />

Ako uzmemo podatke jednog domaceg proizvodaca zatvorenih ekspanzijskih<br />

posuda ("Gorenje-Varstroj") tada u nasern primjeru vidimo da nam odgovara<br />

posuda VARFLEX M 25 koja kod statiekog pritiska od 10 do 15 mVS ima korisni<br />

obujam od 9 litara.<br />

Bitnoje izabrati uvijek posudu koja ima veci korisni obujam nego sto je istezanje<br />

vode u sistemu. U slucaju narudzbe tehnieke bi podatke trebalo sisternatizirati<br />

po uputama proizvodaca npr. za VARFLEX M 25/1, 3 na slijedeci nacin:<br />

• VARFLEX M - tip i model posude<br />

• 25 - ukupan volumen posude<br />

• 1 - statieki pritisak - odnosno tlak plina u posudi od 1 bar<br />

• 3 - maksimalni radni tlak do 3 bara<br />

i d<br />

NACIN UGRADNJE MEMBRANSKE EKSPANZIJSKE POSUDE. Pod<br />

membranskom ekspanzijskom posudom podrazumijevamo zatvoreni sistem instalacije.<br />

U tom se slucaju posuda moze smjestiti u prostoriji kotlovnice, neposredno<br />

pokraj kotla, a prema prikazanoj sherni spajanja.<br />

Mjesto ugradnje sigurnosnog ventila moze biti ili na za to predvidenorn<br />

prikljucku na kotlu i li pak na prikljucku ekspanzijske posude i povratnog voda<br />

instalacije centralnog grijanja.<br />

Vrlo je vazrio ugraditi odgovarajucu dimenziju sigurnosnog ventila. Kod malih<br />

sistema, kao sto su oni za obiteljske objekte, obicno se primjenjuju ventili promjera<br />

1/2" odnosno 3/4" (uz posudu ukupnog sadrzaja do 80 litara). Za vece sisteme treba<br />

provesti kompletan proracun i dimenzioniranje sigurnosnog voda i ventila.<br />

KONTROLA PRITISKA. Ekspanzijska posuda je tvornicki napunjena plinorn<br />

pod pritiskom. Obicno je taj pritisak naznacen (zaokruzen) na etiketi.<br />

Ako pritisak plina nije jednak statickoj visini instalacije treba postupiti na<br />

slijedeci nacin:<br />

• prije prikljucivanja i montaze posude, treba manometrom za kontroliranje<br />

pritiska u autogumama provjeriti pritisak plina;<br />

• u slucaju da je taj pritisak veci nego sto je staticka visina instalacije tada<br />

pritiskivanjem srednjeg dijela ventila treba ispustiti jedan dio plina u atmosferu<br />

(ventil na plinskoj strani ekspanzijske posude isti je kao kod autoguma, odnosno<br />

bicikla);<br />

• ako je pritisak prenizak moze se u posudu utisnuti zrak bilo kompresorom ili<br />

pumpom za gume.<br />

Na ovaj nacin izjednacen je pritisak na membranu ekspanzijske posude s obje<br />

strane, paje u neutralnom polozaju veci dio svog radnog vijeka sto garantira njenu<br />

dugu trajnost.<br />

TRAJNOST MEMBRANSKE EKSPANZIJSKE POSUDE<br />

S obzirom da je sve podlozno starenju, taka i elasticna membrana s vremenom<br />

poena propustati vodu iz sistema.<br />

Primijetirno li da nam je u stanju mirovanja pritisak vade u sisternu niz i negoli<br />

obicno, te ako u toku rada taj pritisak izrazito varira, to je siguran zriak da je<br />

posuda neispravna.<br />

142 GRIjANjE


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

Konacnu provjeru njene ispravnosti mozete obaviti tako da lagano pritisnete<br />

ventil na plinskom dijelu posude.<br />

Ako iz ventila pocne kapati voda to je siguran znak da je membrana procurila<br />

i da posudu treba zamijeniti.<br />

Vrlo je cest slucaj da vlasnik taj kvar ni ne prirnijeti jer nema nekih izrazito<br />

vidljivih smetnji.<br />

Kod nekih proizvodaca ("Gorenje-Varstroj") mozete zamijsniti probuseni umetak<br />

pa se treba obratiti servisu .<br />

UPOZORENJEI<br />

Ima kotlova i plinskih aparata koji u sklopu svoje kon strukcije imaju vee<br />

ugradenu ekspanzijsku posudu i pripadajuci sigurnosni ventil. To su, na primjer,<br />

svi plinski aparati za centralno grijanje bilo kombi ili cirko-izvedbe.<br />

,'I:<br />

1;1<br />

I' ,. '<br />

Nscin ugradnje<br />

membranske ekspanzijske<br />

posude.<br />

il l<br />

ill<br />

'I ;<br />

'I<br />

'0<br />

o<br />

><br />

membranska<br />

ekspanziisxa posuca<br />

kotao<br />

• Popravite ostecenu ibuku.<br />

GRlJANJE 143


________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

OTVORENI SISTEM GRIJANJA - OTVORENA EKSPANZIJSKA PO­<br />

SUDA Ovaj najjednostavniji sistem takoder eesto susrecemo kod manjih objekata,<br />

odnosno objekata individualne izgradnje. Osnovna je razlika sto se ekspanzijska<br />

posuda smjesta na najvisern mjestu instalacije - obicno u potkrovlju objekta. Zato,<br />

ako treba izvesti etazno grijanje sarno u jednom stanu taj sistern ne dolazi u obzir.<br />

Po propisima i standardima svake zemJje, ovi se uredaji striktno definiraju pa<br />

tako postoje standardi koji propisuju naein spajanja kotla s ekspanzijskorn posudom,<br />

dimenziju sigurnosnog prikljucka i ostalih vodova, velicinu posude, nacin<br />

spajanja i slicno.<br />

Izdvojit cerno sarno one najnuznije podatke koji su vazni za sistem centralnog<br />

grijanja prosjecnog obiteljskog objekta.<br />

VELICINA POSUDE. Otvorena ekspanzijska posuda mora irnati toliku<br />

zapreminu da je njen obujam veci negoli povecanje volumena vode u sistemu.<br />

Natini ugradnje otvorene<br />

ekspanzijske posude.<br />

r<br />

I<br />

sigurnosni vod<br />

• Najbolje je ioplinsku<br />

izolaciiu postauiti s vanjske<br />

strane zida.<br />

144 GRIJANJE


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

Dakle, proracun za sadrzaj vode u sistemu i istezanje vode aktualan je i kod<br />

otvorene ekspanzijske posude. Zato smo ga i naveli vrlo opsirno i ilustrirali<br />

primjerom.<br />

Treba nam posuda zapremine oko 10 litara (povecanje obujma vode je za 7,41<br />

litra), Vidljivo je da za zatvoreni sistem grijanja membranska ekspanzijska posuda<br />

ima 2 do 3 puta veci ukupni obujam od otvorene posude. To je zato sto je kod<br />

zatvorene membranske posude jedan dio njenog volumena ispunjen inertnim<br />

plinom.<br />

Posuda se mora smjestiti na mj esto vise od najgornje tocke instalacije centralnog<br />

grijanja. Obicno je to na tavanu kuce.<br />

Prikljucni tzv. sigurnosni vod moze se spojiti od posude direktno na za to<br />

predviden prikljucak na kotlu, a za to se moze koristiti i dio razvodne mreze instalacije<br />

grijanja. U tom slucaju na tom prikljucnorn sigurnosnom vodu ne smije<br />

toplinska izolacija<br />

._~<br />

~--r~~~~--<br />

-----­ '...... -'-....;.:­ ,'~' 1P,LJUQ.... ',_-<br />

_<br />

Za potpunu za~t1tu od<br />

smrzsvsnjs otvorenu<br />

posudu treba spojit!<br />

ovako!<br />

Legenda: D.E.P. ­<br />

otvorena ekspanzijska<br />

posuda; S - sigurnosnl<br />

vod; SPol - sigurnosnl<br />

polazni vod; SPovsigurnosni<br />

povratni vod;<br />

Pr - preljev; D ­<br />

oazrsctven]«; P - prigu~ni<br />

ventil.<br />

, ,<br />

,<br />

kotao<br />

=<br />

• Toplinskefasade mogu se<br />

postaviti i na gotovu staru<br />

klasicnu[asadu od ibuke.<br />

*" 1.: Z~~~w. l'l- i:1:!>i:f,{$>. ,·~ nHF<br />

:{ Jx ::::;; .~ ::: ::: *~ Yo .~ :{ ;.; t;-;:: :b "H ::;:x<br />

.t:~I~'kJ ~ i ~ t::~ ~«lt\l~f ~~~*':~~~<br />

-GRIJANJE. 145


________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

Kontrolirajte tlak vode u<br />

sistemu centralnog grijanja jer<br />

to je vrlo vaian podatak.<br />

biti kakav zaporni element nikakvo bitno suzenje presjeka i vod mora biti uvijek<br />

u usponu prema ekspanzijskoj posudi. OstaIi prikljucci su preljevni vod i vod za<br />

odzracivanje koje treba izvesti kako je to prikazano na shemi spajanja. Na taj nacin<br />

izmedu vode u posudi i atmosfere nema direktnog kontakta pa voda nece upijati<br />

kisik sto bi moglo eventualno povecati koroziju.<br />

Zbog toga upozoravamo da spojeve oko otvorene ekspanzijske posude (posebno<br />

preljev i cdzracivanje) treba izvesti tocno kako je to prikazano na shemama.<br />

Ovaj nacin spajanja vrijedi, ako ste zaista sigurni da se voda u posudi nece u<br />

toku zime zamrznuti. Pretpostavljamo da je jasno da se preljevni vod ne smije<br />

npr. spojiti na terasu iIi slicno (postoji rnogucnost zamrzavanja) vee ga treba pustiti<br />

natrag do kotlovnice zbog kontrole napunjenosti sistema.<br />

Sistem se dopunjuje prije sezone grijanja (u iznimnom slucaju dok je sistem u<br />

punom radu) i zacijelo ce u pocetku grijanja poteci malo vode kroz preljev. Kad se<br />

taj visak vode nakon prvog istezanja prelije, sistem ce normalno raditi bez<br />

naknadnih problema.<br />

Ukoliko primijetite da gornji radijatori dobro ne griju, znaci da u sistemu nema<br />

dovoljno vode. Ako je ta pojava cesta, onda svakako treba pronaci gresku u instalaciji<br />

odnosno mjesto propustanja. U svakom slucaju vazno je da se posuda dobro<br />

toplinski izolira jer iako je u potkrovlju, u toku zime i tu rnoze pasti temperatura<br />

ispod O'C. Ako se zelite osigurati protiv zamrzavanja vode u otvorenoj ekspanzijskoj<br />

posudi (u slucaju da u potkrovlju toplinski izolirana posuda nije dovoljno zasticena<br />

od smrzavanja) tada se rnoze spojiti i drukCije. I u tom slucaju posudu treba<br />

toplinski izolirati jer ce inace ona zagrijavati prostor u kojem se nalazi i nepotrebno<br />

trositi toplinu. Intenzitet cirkulacije tople vode kroz posudu moze se regulirati<br />

preko kratke veze i prigusnog' elementa - oznaceriog na crtezu slovorn P.<br />

Za objekte toplinskih snaga do 50 kW u sistemu centralnog grijanja, prikljucni<br />

vodovi do otvorene ekspanzijske posude (sigurnosni vod, sigurnosni polazni i<br />

povratni vod) ne smiju biti manje dimenzije od promjera 1" =(NO 25). Za otvorene<br />

se posude ne smiju upotrebljavati neke otpadne posude iIi slicno, vee mogu<br />

posluziti unutrasnji spremnici, malih elektricnih bojlera, U svakom slucaju to mora<br />

biti neka od posuda bez otvorenog kontakta s atmosferom, u potpunosti spojena<br />

prema uputama i shemama.<br />

-<br />

1<br />

EKSPANZIJA VODE U SISTEMIMA SOLARNOG GRIJANJA. Mnogi su<br />

poceli izradivati sistem za pripremu potrosne tople vode pomocu suneeve energije<br />

a zapinju kod pitanja ekspanzije vode. Ako je rijee 0 otvorenom sistemu nema<br />

problema, jer tada kroz otvorenu posudu kojom dopunjavamo sistem ornogucujerno<br />

i istezanje.<br />

Rod zatvorenih sistema problem je mali sadrzaj vode u sistemu. Ovisno 0 broju<br />

prijemnika suncsve energije, prikljucnim vodovima te izrnjenjivacu topline, sadrzaj<br />

vode u takvom sistemu je obicno 10 do 15, najvise 25 litara. To se odnosi na<br />

obiteljske sisteme koristenja sunceve energije s nekoliko kolektora i spremnikom<br />

potrosne tople vode za dvije do tri obitelji.<br />

Ukupno istezanje vode obicno je oko jedne litre. To znaci da bi nam trebala za<br />

te svrhe ekspanzijska posuda korisnog obujma 1 do 2 litre, odnosno ukupne<br />

zapremine 4 do 8 litara.<br />

Ugradnja posude vece zapremine od potrebne zacijelo nece stetiti funkcionalnosti<br />

sistema, no takvo rjeserije, nije tehnicki ekonomicno, a namjeravate li sistern<br />

koristenja sunceve energije napuniti antifrizom (za sigurnost od smrzavanja)<br />

tada je pozeljno da je i posuda adekvatnog sadrzaja jer i antifriz je skup solarni<br />

medij.<br />

146 GRIJANJE<br />

• TERMOSTATSKI SIGURNOSNI VENTIL<br />

Za razliku od standardnog mehanickog sigurnosnog ventila, termostatski ventil<br />

predstavlja terrnicko osiguranje kotla, tj. on reagira na povecanje temperature, a<br />

ne pritiska. Princip da je sigurno sarno ono sto je dvostruko sigurno, zadovoljava<br />

kod otvorenog sistema par: ekspanzijska (otvoreria) posuda i sigurnosni ventil<br />

(mehanicki), Rod zatvorenih sistema, kod kojih je i ekspanzijska posuda zatvorena,<br />

njezinu ulogu u tom paru preuzima termostatski ventil. U najnovije vrijeme stupio<br />

je na snagu i propis koji zahtijeva obaveznu ugradnju ovog ventila na zatvorene<br />

sisteme. Rao sto smo vee spomenuli, njegova uloga je da u slucaju nepredvideno<br />

, ­ •


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

visoke temperature u sistemu (uslijed neke greske) posredstvom hladne vode iz<br />

vodovodne mreze hladi kotao, odnosno osigurava odvodenje viska topline.<br />

Ventil se sastoji od tijela koje se montira na cijev i temperaturnog ticala koje<br />

se ugraduje u gornju zonu kotla. Medusobno su ta dva elementa povezana arrniranom<br />

fleksibilnom cjevCicom. Ticalo, cjevcica i radni dio ventila ispunjeni su<br />

tekucinorn visokog koeficijenta toplinske promjene volumena. Kad na mjestu gdje<br />

je ugradeno ticalo poraste temperatura iznad odredene vrijednosti, uslijed rastezanja<br />

tekucine ventil se otvara.<br />

Tehnitki podacl<br />

termostatskog sigurnosnog venti/a:<br />

III<br />

I<br />

I<br />

I<br />

_<br />

~;TT~f1}~~ U\ t~~~t~f.1t~ ~ f:<br />


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

Ako sigurnosni ventil malo propusta, ni u kojem slucaju se ispred njega ne smije<br />

ugradivati dodatni ventil, jer bi na taj nacin njegova sigurnosna uloga bila<br />

iskljuceria. Boljeje porniriti se s malim gubitkom vode i topline dok ga ne zamijenimo<br />

ili popravimo.<br />

Spiralni izmjenjivac<br />

L.- --l top lin e.<br />

I novi kotao HERZ ima isti<br />

sistem osiguranja.<br />

Izmjenjivac topline obicno<br />

se ugraduje u gornju zonu<br />

kotla.<br />

ODZRACIVANJE<br />

Cesto se dogodi da radijator dovoljno ne grije. Dodirnete li ga rukom osjetit cete<br />

da je na jednom dijelu potpuno hladan. Cuje Ii se k tome i zvuk - poput zuborenja<br />

malog rijecnog slapa - tada je to siguran znak da je u instalaciji zrak.<br />

Buduci da se sistem puni sarno jednom, u toku rada voda istalozi svoje otopine<br />

(karnenac) i ostale neeistoce. Kako voda ima odredenu sposobnost upijanja zraka<br />

to ee se zacijelo kod punjenja instalacije i u toku rada u sistemu uvijek nalaziti<br />

malo zraka, kojije u obliku mjehurica i uvijek ispliva na najvisa mjesta. Na takvim<br />

se mjestima postavljaju razni dodaci iIi elementi instalacije za odzracivanje sistema.<br />

Iz sherrie spajanja sistema centralnog grijanja za manji obiteljski objekt,<br />

vidljivo je kako treba voditi instalaciju da bi se mogla ispravno odzraciti i tako<br />

osigurati funkcionalno grijanje preko svih ogrjevnih tijela. Sistem centralnog<br />

grijanja redovito se puni preko povratnog voda, odnosno preko slavine za punjenje<br />

i praznjenje koja se rnontira na poledini kotla ili na najnizern prikljucku ogrjevnog<br />

tijela.<br />

Pri punjenju instalacije mora i prikljucna fleksibilna cijev za punjenje sistema<br />

biti puna vode, jer ee se inace vee na pocetku zrak utiskivati u sistem. To vrijedi<br />

posebno za naknadna dopunjavanja sistema. Nairne, vrlo cesto sarno se natakne<br />

cijev na slavinu, otvori dovod hladne vode i prati pritisak u instalaciji na manorne­<br />

\<br />

148 GRIJANJE


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

SHEMA SPAJANJA<br />

25 - 600/100 17 - 500/100 6 - 600/100 20- 600/100<br />

RV 1(2"- PV 1(2" RV 1(2"- PV 1(2" RV 1(2"- PV 1(2" RV 1(2"- PV 1(2"<br />

D<br />

~Bf-O- +<br />

-6­<br />

3500<br />

2130 f+<br />

E<br />

23 21 22<br />

•.6-. 24<br />

-r6­<br />

.0 ,<br />

~6<br />

I 1<br />

~<br />

I<br />

I<br />

C<br />

I :<br />

5710 - 3/4" I 10-600/100 0112"<br />

I<br />

I<br />

I RV 1(2"- PV 1(2" I,<br />

I<br />

l'<br />

I<br />

I~<br />

I<br />

~<br />

I<br />

II'<br />

8 -600/100 I ~<br />

+ 780 f-O. + 2860<br />

19 - 600/100 I 18 - 500/100 S 10 2<br />

I 8 ~<br />

~ --6­<br />

RV 1(2"- PV 1(2" RV 1(2"- PV 1(2" I I~ 0.<br />

I RV 1(2"- PV 1(2"<br />

,b 14<br />

H-&<br />

2780 + f-+ 1040~ S<br />

8' I<br />

1590 I<br />

- 1<br />

2250<br />

~ 1250<br />

I I lI"l<br />

I S S<br />

I 0<br />

C'l<br />

15 '&<br />

13<br />

11 f-6· -I 12<br />

~ S I><br />

~ L6­<br />

01(2" I-e-<br />

re­<br />

I I I<br />

t-------_ -t-z 1·'- - .... -------­<br />

I I :.J 4110 1(2"<br />

15870-3/4" -- ~",:.---- '1:_=:::<br />

T<br />

j-j 1820 -1(2"<br />

1 01(2" 10960 -1" ("'" 7960-3/4" 15930 I" I<br />

I I 19300 - I" I . Cirkulacijska crpka<br />

: I ' : VA 25/43 - IMP Ljubljana ~<br />

I 22-600/100 I 17-500/100 Trn & &: ~. ~ ~<br />

: RV 1(2"-PV 1(2" I RV 1(2"-PV 1(2" I ML----'t1--- __ y ~<br />

-to. 3150 l.f-o- 2100 APK ,.._4 I (2): Membranska ekspanziona posuda<br />

80 - 34 I<br />

I I ~ - -l.- - - - - _ ... ~ GORENJE VARSTROJ TIP<br />

lb 0 I ~ 1-6- 02 ,. j-1 23450 - I" VARFLEX M 25/1.5<br />

Attnosferski plinski kotao ucinka 34 kW<br />

Slavina za punjenje i praznjenie sistema<br />

Shema spajanja<br />

Mjedena slavina za<br />

punjenje I pralnjenje,<br />

dimenzije promjera 318': 11<br />

2" te 314", montire se<br />

obtcno na najnila mjesta<br />

u instalaciji. l-..._~<br />

--'<br />

GRIJANJE. 149


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

tru. Kako je ta cijev puna zraka na taj smo nacin u sistem utisnuli osim vode i<br />

say zrak iz cijevi. Sistem treba polako puniti. Iz sheme spajanja vidljivo je da ce je<br />

se punjenjem polako dizati razina vode, a zrak ce izlaziti iz sistema kroz odzracne i i<br />

ventile, koji su smjesteni na najvise tocke sistema, odnosno vertikalnih razvoda<br />

(na shemi spajanja ta su mjesta oznacena krugorn). Kod punjenja instalacije treba<br />

sve odzracne ventile otvoriti i drzati otvorene dok ne prestane sistanje zraka. Tek<br />

kad potece jednolican mlaz vode na sve odzracne ventile, sistem je pun. Da bi se ai<br />

sistem mogao dobro odzraciti razvodna se mreza mora voditi tako da ima uspon<br />

n i<br />

prema onim ventilima na cijern se vrhu nalaze elernenti za odzracivanje. Taj uspon<br />

ne mora biti velik, obicno je 2 do 3 promila, odnosno 2 do 3 mm na 1 metar duzine , ~ .<br />

horizontalnog razvoda. Pri prikljucivanju radijatora na vertikalu treba paziti na<br />

ispravne nagibe prikljucaka. Tako, primjerice, na nasoj shemi spajanja na vertikali<br />

B, radijator u prizemlju irna prikljucak povratnog voda u usponu od vertikale<br />

do ogrjevnog tijela. Prikljucak polaznog voda ima nagib u suprotnom smjeru<br />

tako daje u usponu od radijatora do vertikale. To znaci da ce se zrak polako dizati<br />

kroz povrat do vrha radijatora pa kroz polazni vod do vrha vertikale. Na najvisem<br />

ogrjevnom tijelu na vertikali B, oba su prikljucka u usponu prema radijatoru. Na<br />

nasuprotnoj strani od prikljucaka nalazi se odzracni ventil, tako da ce zrak prirodno<br />

"isplivati" do najvise tocke instalacije. Odzracni ventili mogu biti raznih izvedaba.<br />

U nasern slucaju mogu se primijeniti dvije vrste odzracnih ventila - mehanicki i<br />

automatski.<br />

Kod mehanickog odzracnog ventila odzraeuje se tako da se odvrne unutrasnji<br />

pornicni dio ventila te oslobodi prolaz zraka na bocni provrt. Tih ventila ima vise<br />

izvedaba, pa se kod nekih za ispustanje zraka mora koristiti izvijac, a kod drugih<br />

imbus kljucic ili neki specijalni kvadratni kljucic. Kad prestane sistati zrak i pocne<br />

spricati voda iz sistema, mehanicki odzracni ventil treba vratiti rucno (zavrtanjern<br />

sredisnjeg dijela) u prvobitan polozaj.<br />

r--­<br />

Radijatorski odzrecn!<br />

venti! proizvodaca<br />

"Sagat" iz Zadra dimenzije<br />

promjera 112'~ 113" i 318".<br />

I<br />

:I:<br />

I<br />

h~<br />

I-'<br />

j<br />

I<br />

::I:<br />

1<br />

Radijatorskl odzrecnt<br />

venti! tvornlce "lstrs" Iz<br />

Kule proizvodl se u dvije<br />

veticin« - prlkljucaka<br />

promjera 114" i 318".<br />

1 .,<br />

I'<br />

Automatski odzrscn! vent/l za montezu na radljator<br />

umjesto cepa. Prl kupnji odredite, kao i kod cepova,<br />

treba Ii vam lijevl iii desnl navoj.<br />

• 50 GRIJANJE


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

Jasnoje da pri kupnji odzracnih ventila treba paziti na njihovu dimenziju, a to<br />

je ohicno 1/8" ili 1/4" ili rnaksimalno 3/8" pa shodno tome uzeti i redukciju (lijevu<br />

iIi desnu) odnosno 5/4"- na dimenziju odzraenog ventila, kad se montira na bocni<br />

prikljucak ogrjevnog tijela.<br />

Postoji na nasern tdistu i automatski odzracni ventil cepa. Kod kupnje pazite,<br />

kao i kod cepova, treba Ii yam lijevi ili desni navoj koji se montira horizontalno<br />

direktno na otvor radijatora. Dimenzije su mu !6 5/4" (rnoze imati i lijevi i desni<br />

navoj), a zajedno s pripadajucom brtvom odmah ga treba pritegnuti na ogrjevno<br />

tijelo. Dakako, takav odzracni ventil nekoliko je puta skuplji od mehanickog, ali<br />

radi potpuno automatski. Plastican plovak ugraden u taj ventil kod snizavanja<br />

razine vode (kad se u gornjoj zoni radijatora sakupi zrak) otvara preko poluga otvor<br />

za ispustanje zraka.<br />

I<br />

I<br />

Radijalorsk i ventil na polaznom vodu II Automalski odzracni venlil<br />

II, \T T il<br />

II I I<br />

,...<br />

I<br />

I<br />

I<br />

I<br />

I<br />

I<br />

!<br />

~<br />

" .<br />

-<br />

,<br />

: i<br />

I<br />

I<br />

I I<br />

I<br />

,<br />

I<br />

,<br />

i<br />

I i<br />

i<br />

I .A. ,<br />

-.( ..- N<br />

_. j<br />

.._­ i<br />

..


________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

-<br />

..'.:<br />

.:.::..:<br />

Kad zrak izade, razina vode se podize, a time i plovak koji preko polugice<br />

zabrtvljuje prolaz kroz otvor za ispustanje zraka. Na taj nacin rnozerno bezbrizno<br />

dopunjavati sistem, jer ce se zrak sam izdvajati iz instalacije.<br />

N ajbolje se odzracuje automatskim odzracnirn ventilom ali vertikalne izvedbe.<br />

Taj se ventil ne razlikuje po funkciji i nacinu rada od prije spomenutog automatskog<br />

odzracnog ventila. Moze se montirati kod zajednickog spoja dvaju iIi vise<br />

ogrjevnih tijela ili na nekim mjestima na razvodnoj mrezi. Pritom je vazno da<br />

nagib razvodne mreze i prikljucaka radijatora bude ispravan. Uobicajeno je da se<br />

i radijator pri montazi postavlja u onaj polozaj koji ce ornoguciti ispravno<br />

odzracivanje. Ako je instalacija izvedena prema svim ovim uputama zacijelo nece<br />

biti problema u toku koristenja.<br />

Povremeno treba kontrolirati da Ii ogrjevno tijelo cijelom povrsinorn odaje<br />

toplinu. Ako treba odzraeite ga i pripazite da sistem ne ostane bez vode.<br />

Instalacija grijanja nikad se ne prazni (osirn ako je u pitanju kuca u kojoj zimi<br />

rijetko boravite, a niste u instalaciju s vodom pornijesali antifriz), a vrlo je vazno<br />

da je uvijek ispunjena vodom. Djelornicno potopljen sistem, povecava koroziju, a<br />

ujedno smanjuje efekt grijanja i udobnost ambijenta.<br />

152 GRIJANJE<br />

MJERITI TOPLINU ILl NE<br />

• ENERGETSKA BILANCA<br />

Smatra se da u nasoj zemlji dornacinstva trose oko trecine, odnosno 30 posto<br />

od ukupno utrosene energije, iako je taj postotak u visokorazvijenim zemljama<br />

visi i iznosi 50, pa eak i 60 posto. Stoga je potpuno opravdano utjecati na taj velik<br />

dio ukupne energetske bilance zemlje. Nadalje, i potrosnja energije unutar jednog<br />

mikrosubjekta, tj. prosjecnog dornacinstva je po mjestima potrosnje priblizno:<br />

• grijanje - 65 posto<br />

• potrosna topla voda - 10 posto<br />

• rasvjeta, kucanski aparati, televizor, radio i s1. - 11 posto<br />

• automobil - 14 posto<br />

Dakle, 75 posto, odnosno 3/4 potrosnje energije, otpada na grijanje i potrosnu<br />

toplu vodu, pa je nuzno provesti najvecu mogucu racionalizaciju te potrosnje.<br />

Upravo zato donesen je takav propis u SR Njernackoj jos prije devet godina, a<br />

uslijedili sualicni propisi i u nasoj zemlji. U samoj cijeni toplinske energije pos ­<br />

toje dvije vrste troskova:<br />

• fiksni - amortizacija, odrzavanje i rukovanje postrojenjima, ostale stalne<br />

obaveze i s1.<br />

• promjenljivi - troskovi goriva.<br />

Zakonodavacje zato citiranim propisom tocno odredio raspon fiksnih troskova<br />

na iznos od 30 do 50 posto, a sve ostalo su promjenljivi troskovi i oni se moraju<br />

tocno odrediti. Ta obaveza vrijedi za svakog vlasnika zgrade sa dva iIi vise stanova.<br />

Iskustvo je pokazalo da je primjenom tih propisa 0 obaveznom obraeunu utroska<br />

energije prema stvarnoj potrosnji ostvarena znacajna usteda energije (podaci se<br />

zvanicno krecu izmedu 18 do 35 posto ustede).<br />

U nas ima raznih iskustava i tumacenja ovakvih mjera u komunalnim radnim<br />

organizacijama i toplanama koje proizvode i isporucuju toplinsku energiju. U<br />

nekim je gradovima donesen propis 0 obaveznom mjerenju utrosene topline, ali<br />

utrosak se mjeri po stambenim zgradama (ili dijelu objekta) pa svaki stanar nije<br />

direktno motiviran za stednju tako da su i dalje otvoreni prozori glavni regulatori<br />

sobne temperature pa su i efekti ustede manji od ocekivanih,<br />

Javlja se i problem socijalizacije pojedinih troskova, jer su neki stanari (zbog<br />

polozaja stana uz vanjske dijelove objekta toplinski su gubici veci) unatoc stednji<br />

dosli u nepovoljniji polozaj od onih povoljnije smjestenih, a uz istu cijenu po cetvornom<br />

metru prosjecnog stambenog prostora. Raznim koeficijentima taj se odnos<br />

moze izjednaciti, a da se motivi za stednju ne uklone.<br />

Uvazavajuci specificnosti naseg drustva ipak treba zadrzati ekonomske kriterije<br />

i omoguciti da se ova najskuplja komunalna usluga mjeri i naplacuje prema<br />

potrosnji svake stambene jedinice jer to je jedini put do stednje, smanjenja troskova<br />

i ustede energenata. U tom smislu treba pozdraviti odluku grada Ljubljane<br />

objavljenu u "Radnom Iistu" SRS od 7. ozujka (marta) 1987. godine.


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

Navest cerno osnovne elanove ove ljubljanske odluke:<br />

• odluka obavezuje ugradnju mjeraca toplinske energije (svih vrsta) i terrnostatskih<br />

ventila u stambene objekte iposlovne sadrzaje na podrueju grada Ljubljane<br />

u svim zgradama koje su prikljucerie na daljinski sistem grijanja ili na zajednieke<br />

kotlovnice;<br />

• pri projektiranju novih objekata (stambenih sa cetiri iIi vise stanova iIi<br />

nekoliko poslovnih prostora) treba predvidjeti ugradnju tnierec« topline na centralnom<br />

mjestu za cijeli objekt i mjeriti potrosnju po svakoj stambenoj jedinici<br />

odnosno po korisniku poslovnog prostora;<br />

.. odluka vrijedi i za postojece objekte ako se rekonstruira sistem grijanja cija<br />

vrijednost prelazi 30 posto vrijednosti objekta;<br />

• odlukom je propisano koji se sistemi mjerenja mogu primijeniti za centralno<br />

mjerenje, a koji za raspodjelu troskova po pojedinim dijelovima objekata<br />

(razdjeljivaci topline na bazi ishlapljivanja, elektronski razdjeljivaci te ostali<br />

mjeraei topline) ali pritom je proizvodac obavezan da da upute za obracun troskova:<br />

• osnova za obracun troskova je centralna mjerna jedinica (za daljinski sistem<br />

grijanja) odnosno utrosak goriva (za zajednicke kotlovnice);<br />

• troskovi grijanja za svaku stambenu jedinicu odreduju se na osnovi ugradenih<br />

mjeraca topline, tako da se polovica tih troskova odreduje na osnovi fiksnih<br />

troskova (gorivo, troskovi odrzavanja i sl.), a sve to u odnosu prema cetvorncm<br />

metru grijane stambene ili poslovne povrsine, dok drugu polovicu troskova cine<br />

stvarni troskovi potrosnje prema mjerenju. Krajnji korisnik duzan je pritom u<br />

svojoj stambenoj jedinici odrzavati neprekidno temperaturu od 10 do 12'C zbog<br />

sprecavanja pothladivanja ostalih stambenih jedinica,<br />

• svi krajnji korisnici moraju na ogrjevnim tijelirna irnati ugradene termostatske<br />

radijatorske ventile (osim u prostorijama neto povrsine manje od 5 m-).<br />

Dakako, ovo su sarno najvaznije tocke odluke bez detalja no, postoje i kazne za<br />

odgovornu osobu investitora pa se nadamo da ce to osigurati provodenje ovih mjera<br />

odluke.<br />

Kako je utrosak topline za zagrijavanje hladne vode takoder mjerljiv opisat cerno<br />

ukratko vodomjere koji su ujedno i sastavni dio mjeraca topline.<br />

VODOMJERI. Naziv ovih mjeraca jasno govori cemu sluze i taj instrument<br />

zacijelo dobro poznajete. Sluzi za mjerenje protoka vode, a ako vodomjerom zelite<br />

mjeriti toplu vodu, tada mora biti konstruiran tako da odgovara temperaturnom<br />

rezimu koji dozvoljava mjerenje i protok potrosne tople vode .<br />

Danas, nazalost, vise ni hladna voda nije jeftina, a topla je deset puta skuplja<br />

(ovisno 0 vrsti energije kojom zagrijavate vodu, 0 temperaturnoj razini i sl, ali nema<br />

velikih odstupanja). Dakle, potrosnu toplu vodu treba zaista trositi sarno kad je<br />

to potrebno, a ne za svaku sitnicu i'li, sto je jos gore, ako se naviknete trositi sarno<br />

toplu vodu. Ako su to i vase navike kontrolirajte svoje postupke. Isplati se, jer<br />

usteda je desetorostruka.<br />

Kod svih vodovodnih instalacija sanitarne armature uobicajeno je da je topla<br />

voda lijevo, a hladna desno, osim kod niskotlacne mijesalice kuhinjskog elektricnog<br />

bojlera. Potrosna topla voda treba imati temperaturu od 40 do 45 posto, sto je<br />

najpogodnije za kupanje, pranje i slicno, a osim toga i gubici na razvodu i talozenje<br />

kamenca u samom spremniku su optirnalni. Visa temperatura znatno povecava<br />

talozenje kamenca, pogotovo iznad 60'C kadje stvaranje taloga vrlo progresivno.<br />

Temperaturna razina potrosne tople vode znatno utjece na potrosnju energije, pa<br />

STEDNJI\ ENEf\yUE<br />

Nema stednjeenergi]«, aka<br />

nemamo medusobno Ciste<br />

raiune.<br />

Brojne kombinacJje prj<br />

ugradnji vodomjera.<br />

_<br />

GRlJANJE t 53


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

STEDNJA EtiERGUE<br />

Stednjom tople vode iakoder<br />

stedimo mnogo energije.<br />

je to vrlo vazan podatak koji pri racionalnoj potrosnji energije treba respektirati.<br />

Potrosak vode rnoze se smanjiti ugradnjom i redovitim odrzavanjem perlatora,<br />

manjim pritiskom tople vode prigusivanjem kutnog ventila prije same sanitarne J<br />

armature, i ako se vise tusirate, negoli kupate u kadi. Umjesto jednog kupanja \<br />

mozete se uz istu potrosnju energije tusirati tri do cetiri puta.<br />

t<br />

Jedini nacin da se ustedi energija kroz smanjenu potrosnju tople vode jest<br />

I<br />

mjerenje potrosnje. U velikim stambenim objektima to je velik problem, jer svi<br />

I<br />

stanari te troskove placaju pausalno, odnosno prema broju ukucana, pa u takvom<br />

I<br />

sistemu nema stimulacije. Najbolje prolaze dornacinstva koja imaju najvise clanova<br />

i trose najvise vode. A to zaista nije racionalno.<br />

Dakle, izlaz je u ugradnji vodomjera kojih ima mnogo vrsta i tipova, pa se mogu<br />

ugraditi na svim mjestima:<br />

• na samoj arrnaturi<br />

• pod zbukom<br />

• iza kutnog ventila<br />

• na ulazu u svaki stan itd.<br />

Najbolji je sistem svakako ugradnja posebnog vodomjera za svaki stan s<br />

mogucnoscu daljinskog ocitavanja, tako da se na jednom mjestu moze ocitati<br />

utrosena kolicina potrosne tople vode za cijeli stambeni objekt. Toje zacijelo ijedini<br />

naein da se u svakom dornacinstvu racionalno trosi energija za toplu vodu, jer se<br />

pojedinacno stimulira.<br />

'--<br />

Ovako Izgleda vodomJer s<br />

...1 daljinsklm o~itavanjem.<br />

Na jednom mlestu mole<br />

se o~itatl utro§ak I hladne<br />

I tople vode za svakl stan.<br />

t 54 GRlJANJE


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

• STO JE TOPLINA<br />

Toplinska energija (toplina) E oduzeta odredenoj kolicini - masi tople vode ­<br />

jest razlika poteneijala na pocetku i na kraju izmjene topline (entalpije), Ta<br />

unutrasnja energija vode ovisi 0 temperaturi vode (t), masi vode (rn) i specificnoj<br />

toplini (c). Kako masa vode ovisi 0 njenom volumenu (V) i specificnoj tezini ( ro)<br />

mozemo reci da je energija vode produkt volumena, specificne tezine, specificne<br />

topline i razlike temperature. Uobicajeno se produkt specificne topline i specificne<br />

tezine oznaeava slovom (K), pa je energije vode, dakle, pojednostavljeno<br />

E=KxVxtd<br />

K =toplinski koefieijent<br />

V - volumen vode<br />

~t - temperaturna razlika<br />

Mada uglavnom izbjegavamo formule, bez ove ne bismo mogli objasniti nacin<br />

mjerenja topline, a to znaci:<br />

utrosena toplinska energija je rezultat<br />

• protoka vode (potrebno je imati, dakle, neki vodomjer)<br />

• temperaturne razlike na pocetku i na kraju izmjene topline (a to je moguce<br />

mjeriti ugradnjom dvaju osjetnika temperature).<br />

Svaki takav uredaj za mjerenje utroska topline mora sadrsati i racunsku jedinieu<br />

koja ce na osnovi izmjerenog protoka i temperaturne razlike iskazati utrosak<br />

toplinske energije u nekim od slijedecih mjernih jediniea uobicajenirna u Evropi:<br />

• Wh, kWh, MWh uobicajene jediniee<br />

• J, KJ, MJ, GJ<br />

• cal, keal, Meal, Geal - stare jediniee<br />

• BTU (british thermal unit) - stara engleska oznaka<br />

Prema tome jasno je da se vise ne upotrebljava naziv kalorimetar koji je<br />

zamijenjen novim - mjerac topline.<br />

• MOGUCNOST MJERENJA<br />

Postoje tri osnovna nacina mjerenja utrosene toplinske energije koji se<br />

medusobno ne iskljucuju, pa je cak i preporucljivo da se medusobno dopunjuju.<br />

Kako je rijec 0 mjernim istrumentima koji sluze za mjerenje i naplatu, podlijezu<br />

uobicajenirn propisima za redovitu periodieku kontrolu i bazdarenje.<br />

• MJERACI TOPLINE<br />

To su uredaji za mjerenje koji toeno mjere fizikalne velieine vazne za proracun<br />

utrosene energije kao protok vode i temperaturnu razliku, pa su takvi uredaji<br />

najtocniji i najprakticniji. U svom glavnom dijelu tzv. racunskoj jediniei obicno<br />

iskazuju protok (rn") i jediniee topline kWh, pa je njihovo ocitavanje vrlo<br />

jednostavno. Ako time opremimo svaki stan (a to je moguce sarno onda ako svaki<br />

stan imajednoeijevno grijanje, tako izvedeno da se moze ugraditi u svakom krugu<br />

po jedan rnjerac topline), tada je raspodjela sveukupnih troskova ekvivalentna<br />

ocitanim vrijednostima, pa za medusobni obracun nije potrebna nicija strucna<br />

pornoc, Ovi se uredaji moraju tocno odabrati ovisno 0 podaeima proizvodaca, te 0<br />

protoku i razliei temperature. S obzirom da kao i ostali instrumenti u odredenom<br />

podrueju mjerenja nisu potpuno preeizni, izbor i ugradnju treba povjeriti<br />

strucnjacima, odnosno proizvodaeu, Ugraditi se mogu gotovo svugdje, pa cerno ih<br />

sresti u stanovima (najrjede), zgradama, tvornieama, toplanama i s1. Potrebno<br />

ih je redovito servisirati i odrzavati te periodicki bazdariti kod za to ovlastenih<br />

institueija. Ovakve uredaje proizvode i nasi proizvodaci: ATM, "Energoinvest",<br />

"Insa", "TEH PROJEKT" i drugi.<br />

Osim klasicnog mjerenja protoka vode s raznim izvedbama vodomjera postoje<br />

i novije izvedbe koje mjere protok medija na osnovi ultrazvuka.<br />

• RASPODJELA TROSKOVA GRIJANJA<br />

S RAZDJELNICIMA TOPLINE<br />

Ovo su mali uredaji koji se montiraju na svako ogrjevno tijelo. Postoje dvije<br />

izvedbe<br />

• elektronski<br />

• isparivaeki<br />

_<br />

l: ..* ~""~~•.'<br />

UN ~~ n:~n t1~ ~<br />

~ . . ~.~.p.•¥ "~~ ~~<br />

5.:~ lOo, ~ l·.,j· §«~',d«n b,::~"<br />

Na slaoineu kuci ugradite<br />

perlatore j redovito ih Cistite,<br />

jer oni smanjuju protok vode i<br />

do 50 posto uz isti efekt pranja.<br />

~~lr


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

l:,,*" ""~ §"::::q s "" ev*~"" '&'~ * :,,,."<br />

~ 1t~i.J r~~JA. ~~~{~~rt~~:~ tJ :.<br />

Na vodovodnu instalaciju<br />

ugradite regulator tlaka jer on<br />

stiti od nepotrebnog prskanja<br />

vode i nekontroliranog<br />

pouecan]a tlaka u instalaciji.<br />

-<br />

Ovako izgleda kompletan<br />

mjersi: topline.<br />

Elektronski razdjelnici<br />

top line.<br />

Elektronski razdjelnici imaju u sebi mali brojcanik i bateriju pa ovisno 0 razlici<br />

temperature izmedu sobe i ogrjevnog tijela brojcanik preko elektronskog sklopa<br />

pokaze vise i li manje impulsa.<br />

Vrlo su jednostavni za ocitavanje ali su nekoliko puta skuplji od isparivackih<br />

pa se i rnanje primjenjuju.<br />

Isparivacki razdjelnici sadrze ampulicu s tekucinorn koja polako hlapi. Ovisno<br />

o velicini ogrjevnog tijela, 0 volumenu prostorije i sl, odreduje se tip i velicina<br />

isparivackog razdjelnika topline koji se toeno po uputama proizvodaea mora<br />

postaviti na odredeno mjesto na ogrjevnom tijelu. Pricvrscuje se obicno tako da<br />

se ne moze skinuti i na taj se nacin onernogueuje eventualno manipuliranje ili<br />

ostecivanje, Na kraju ogrjevne sezone ovi se razdjeljivaci demontiraju, ocita se<br />

koliko je ishlapilo tekucirie, pa se pornocu vrlo kompliciranog sistema odreduje<br />

koliko je koji vlasnik stana utrosio topline od ukupnog utroska u cijelom objektu.<br />

Ovaj se princip mjerenja vee vise od 50 godina primjenjuje u Danskoj gdje mnoga<br />

dornacinstva na taj nacin vee desetljecima mjere utrosenu energiju. Jasno je da<br />

pri primjeni elektro i isparivaekih razdjelnika treba u objektu imati i mjerae<br />

topline. Na taj cete nacin na kraju sezone oeitati na mjeracu topline u kotlovnici<br />

ili u toplinskoj stanici koliko ste kWh svi zajedno u objektu utrosili za grijanje, a<br />

medusobnu podjelu unutar stanova u tom objektu saznat cete ocitavanjem svih<br />

isparivaekih razdjeljivaea topline. Na taj nacin dobije se npr. da je u cijelom objektu<br />

ishlapilo tekucine npr. za 2600 podjela na ampulicama, od cega npr. na vasih sest<br />

razdjeljivaca otpada sarno 28 podj ela na ampulicama.<br />

156 GRiJANJE.


________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

- 0<br />

Potrosnia toplevode pri<br />

tusiraniu trostruko je mania<br />

negolipri kupanju u kadi.<br />

Isparivacki<br />

razdjelnici<br />

topline.<br />

92 0 7<br />

Ovi potonji uredaji za rnjerenje su relativnojeftini, paje u SR Njernackoj sarno<br />

dvije godine nakon donosenja zakona 0 obaveznoj naplati troskova grijanja prerna<br />

potrosnji (dakle u razdoblju od 1981. do 1983. godine) vee 8,4 rnilijuna stanova<br />

bilo oprernljeno uredajirna za rnjerenje utroska topline od cega su u cak 7,2 rnilijuna<br />

stanova bili postavljeni razdjeljivaci na principu isparavanja, a to je vise od 85<br />

posto.<br />

KONACAN OBRACUN<br />

Na ulazeci u niz prakticnih savjeta i detalja, koji se pri takvirn rnjerenjirna<br />

rnoraju postivati (kao npr. ugradnja terrnostatskih ventila, kazne i nacin naplate<br />

za one koji rnanipuliraju razdjeljivacima, nacin ocitavanja i sl.), prikazat cerno<br />

nacin obracuna za zgradu koja irna svoju kotlovnicu iii toplinsku stanicu<br />

(prikljucak na sistern daljinskog grijanja) s mje racern topline i ugradenirn isparivackirn<br />

razdjeljivacima po svirn stanovirna.<br />

Svi ovi uredaji, rna koliko narn pornogli za tocno odredivanje troskova, irnaju i<br />

svoju cijenu koja se pribraja ionako visokirn troskovima grijanja.<br />

I, na kraju, rnorarno reci da kod nas u Jugoslaviji postoji niz akcija i propisa<br />

kako bi se rnjerila toplina i naplacivali troskovi grijanja po svakorn pojedinorn<br />

potrosacu, ali prva iskustva upucuju da prije daljnjih akcija rnorarno uvaziti i neke<br />

specificnosti naseg drustva.<br />

UKUPNI TROSKOVI<br />

100%<br />

.1/11111111111111"'11111111111111111111111111111111111~'IIII"·'!'I'llllllllllllllil:IIII"II'I'I'I'11111111III ill:IIII:IIIIII:1 11::I!::!:I:!:I:IIIIII:<br />

I<br />

•..:·.O<br />

: ~tR§.•.•• ~· .••·.I.••.m•. .•.·:•·.••.•• .••.••·.§RdVt ·•<br />

.;.:.:.:.;. ::::::::::.:.:- :-;.;.:-:.;.;.:-:-;.:.:.:.;.;.:-:<br />

....::.:.: :::::':" :'::' . .•::•:•.•: .••.•.•:•.... •.•:J.u'....w·: ...i..·.t ,· .':::'.' ::::::::::::::::::::: :::::::: :,::<br />

: .i.~ .~.~.[.f.~.f.:.[ ;vv;::tQ ,:~, : [, : : :[ ,: [: :: , [ ,[ [: ,[: [,<br />

,[ ,~:[ ,~:[ ,~:[,~ ,[,~,[,~,(.:~.:[:<br />

::::::{ :;:;:;:::;:;:;:;:;:;:;:;:;::;:;:;:;:;:;:;:::: :::;:{<br />

I<br />

1111111111111111111111111111111111111~11!lllllllljllll1111111111111111111111!11111111!1111111<br />

Rasporec1uju se po Rasporec1uju se po Rasporec1uju se po Rasporec1uju se po<br />

ukupnoj povrstnt mjerenju. ukupnoj povrslnl mjerenju.<br />

cijelog objekta<br />

cijelog objekta.<br />

GRIJANJE 157


________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA<br />

_<br />

• Odnos troskova grijanja i potrosne tople vode varira od klime, pa je u nasim<br />

kontinentalnim krajevima taj odnos oko 70:30 posto.<br />

Ukupni troskovi grijanja jednog stana na ovaj naein iznose:<br />

FIKSNI TROSKOVI GRIJANJA<br />

UKUPNO GRIJANA POVRSINA KUCE<br />

PROMJENLJIVI TROSKOVI GRIJANJA<br />

x POVRSINA STANA + UKUPNO oClTANO MJERENJE TOPLINE X 010 IZMJERENE TOPLINE USTANU<br />

FIKSNI TROSKOVI<br />

POTROSNE<br />

I na isti nacin mogu se odrediti i troskovi za potrosnu toplu vodu:<br />

PROMJENLJIVI<br />

TROSKOVIPOTROSNE<br />

TOPLE VODE X POVRSINA STANA + TOPLE V~DE x 010 UTROSENE POTROSNE TOPLE VODE OCITAN NA VODOMJERU U STANU<br />

UKUPNA GRIJANA<br />

POVRSINA KUCE<br />

UKUPNO 0 ITANO<br />

STANJE<br />

NA VODOMJERU<br />

da yam grijanje ne<br />

bude najveci<br />

izdatak u<br />

dornacinstvu<br />

BKOJILO STUPANJ .. SATI<br />

ekanal


ODRZAVANJE<br />

8<br />

INSTALACIJE GRIJANJA<br />

Kad biste automobil vozili neprekidno 75.000 km bez servisa i zamjene dotrajalih<br />

dijelova, zacijelo biste ga potom mogli baciti (ako ne vozite rolls royce).<br />

Instalacija grijanja u ogrjevnoj sezoni odradi prosjecno 1500 sati bas kao automobil<br />

koji uz brzinu od 50 krn/h za 1500 sati prijede oko 75.000 km. No, prisjetite<br />

se, na automobil sigurno niste zaboravili, a sto ste kroz to vrijeme napravili na<br />

kotlu iIi drugom sistemu za grijanje<br />

Mnogi u kotlovnicu ulaze tek kad pocne sezona grijanja, mada je istini za volju<br />

taj sistem i pouzdaniji i vjerojatno bolji negoli kvaliteta nasih automobila. No,<br />

nemojte se zavaravati da se na sistemu grijanja nema sto pokvariti, jer on nije<br />

bas tako jednostavan. Bolje ga je redovno odrzavati, negoli uoci zime traziti<br />

majstora. Tada su majstori obicno rasprodani pa umjesto nuzno potrebnog rezervnog<br />

dijela morate kupiti cijeli novi sklop.<br />

Za redovno odrzavanje potrebno je vise paznje, cesce ciscenje i redovita kontrola<br />

pa do kvara nece ni doci, a pritom cete znatno ustedjeti na troskovima grijanja<br />

jer iskustvo pokazuje da je izmedu neispravnog i nepotpunog procesa izgaranja u<br />

odnosu na kvalitetno podesen uredaj za izgaranje goriva razJika i do 20 posta u<br />

potrosnji energenata. S obzirom na visoku cijenu energije svaki takav zahvat kosta<br />

znatno manje nego sto su konacni efekti ustede. Evo primjera za ilustraciju.<br />

ODRZAVANJE PLAMENIKA<br />

Zbog necistoce i neredovitog ciscenja plamenika i kotlovnice na pretlacnorn<br />

plameniku pregorio je elektromotor radijaJnog ventilatora. To se najcesce dogada<br />

uoci ogrjevne sezone, a kod nas se mogu nabaviti plamenici raznih vrsta nekolicine<br />

proizvodaca, Kad upalite grijanje ono radi nekoliko dana, a onda sejavi pojacani<br />

zvuk da bi nakon toga plamenik ostao blokiran i grijanja vise nema. Kad otvorite<br />

sklop plamenika primijetit cete obilje prasine na svim dijelovima. Zrak za proces<br />

sagorijevanja goriva ulazi u loziste iz kotlovnice koja je obicno zakrcena starim<br />

stvarima, sanducima i bacvama, pa je taJog prasine na vitalnim eJementima<br />

plamenika slika vaseg odnosa prema kotlovnici. Radijalni ventilator punje prasine<br />

bas kao i svi ostali elementi. S lopatica ventilatora treba skinuti hrpu prasine.<br />

Rotor opterecen prljavstinorn ne moze dobavljati u loziste potrebnu kolicinu zraka<br />

nuznu za potpuno (stehiometrijsko) izgaranje pa je proces sagorijevanja vrlo los<br />

i nepotpun sto zacijelo izaziva i povecanu potrosnju goriva. Kad dodatni teret<br />

na ventilatoru postane pretezak, pregori elektromotor.<br />

Svakl p/amenik na kot/u<br />

za centra/no grijanje ima<br />

ventilator kojim se u<br />

/ozi~te tjera zrak potreban<br />

za proces izgaranja.<br />

GRIJANJE 159


________ODRZAVANJE INSTALACIJE GRIJANJA<br />

_<br />

Loiiite kotla treba dobro i<br />

detaljno oCistiti prije ogrjevne<br />

sezone.<br />

-"f<br />

1$$i :~ ~'$~::>'~~~ "" .S\ Ol~ ~ r ':%,~ :::::, l :::x<br />

eq ~ i ~ § ,~:i. *K t ~~ :W :: ~:~<br />

iW'O-J ~ 1 ~rt .<br />

-<br />

~'h:::n.l' hlh<br />

Da je plarnenik redovito odrzavan a prostorija kotlovnice uredna i cista do<br />

kvara ne bi ni doslo a za isti efekt grijanja kroz kvalitetno izgaranje utrosilo bi se<br />

manje goriva.<br />

Za sve takve plamenike koji rade na pretlak (pretlacni plarnenici) bilo na lozivo<br />

ulje ili plin, kotlovnicu treba redovito cistiti i uredno odrzavati. I kod tzv . atmosferskih<br />

lozista kao kod plinskih aparata i kornbi-uredaja vazno je da nema prasine<br />

no oni su obiono srnjesteni u stanu gdje je mnogo urednije. Zrak potreban za proces<br />

sagorijevanja u njihovom sistemu uzima se slobodno iz okolne atmosfere, a nema<br />

niti ventilator,a pa je talozenje manje.<br />

CISCENJE LOZISTA<br />

Kad otvorite vrata kotla zacijelo primjecujete razne taloge na stijenkama lozista.<br />

Ovisno 0 vrsti goriva, preostali produkti koji potpuno ne sagorijevaju taloze se na<br />

obodnim stijenkarna. Osim sto to nepovoljno dje luje na sam proces, talog na<br />

stijenkama je zapravo dodatni izolator.<br />

Ispitivanja su pokazala da 1 mm takvog taloga povecava utrosak goriva za 3<br />

posto. Uzmemo li u obzir i ostale gubitke - povecanu temperaturu dimnih plinova,<br />

dodatni gubici kroz dimnjak - jasno je koliko kosta nemar i nebriga 0 instalaciji<br />

grijanja. Zbog toga loziste kotla treba redovito Cistiti od taloga izgaranja sve<br />

do metalnog sjaja. Plin ostavlja najmanje taloga a ugljen najvise pa kotlove na<br />

kruto gorivo treba i cesce cistiti. Obavezno barem jednom poslije zime treba<br />

detaljno ocistiti cijelo loziste, a loziste na ugljen ponekad i nekoliko puta tokom<br />

zime. Loaista kotlova na kruto gorivo ili kod raznih peci puna su raznih prolaza<br />

za dimne plinove pa za detaljno Ciscenje treba dosta truda i vjestine.<br />

Mehanicko ciScenje treba obaviti nekim metalnim ostrirn predmetom kao sto<br />

su razni sjekaci i izvijaci, te celicnorn eetkom a na kraju sve nakupine izvadite iz<br />

lozista, kako biste ga oprali i nekirn kemijskim sredstvom. Kod nas se tesko dolazi<br />

do tekucina za kemijsko Ciscenje, mada se nesto rnoze nabaviti preko konsignacija<br />

To su sredstva pod komercijalnim nazivima PATALUX, FAUCH, SOTIN i sl, a<br />

ima ih za sve vrste goriva. Razlikuju se tekucine za ciscenje taloga kod krutog,<br />

plinovitog i tekuceg goriva. Pakiraju se u plasticne boce od litre sa strcaljkorn da<br />

bi se tekucina jednakomjerno rasprsila po svim stijenkama lozista. Nakon toga<br />

treba ukljuciti grijanje i svi ce talozi polako sagorjeti. Ta sredstva otapaju skupljene<br />

taloge i snizavaju im tocku izgaranja na oko 400·C pa u toku procesa izgaranja u<br />

lozistu osim osnovnog energenta izgara i talog.<br />

I (<br />

n<br />

ze<br />

' i:<br />

Oii<br />

Loziste<br />

~~~<br />

,"<br />

~~ ij<br />

'<br />

_..<br />

.x:<br />

--<br />

,<br />

,<br />

,I<br />

Ii<br />

11l<br />

'c II<br />

I<br />

"<br />

E<br />

i5<br />

A'<br />

J.1l ,<br />

. ' ' .<br />

'.'<br />

..<br />

1<br />

.' "<br />

:<br />

.' '<br />

'.<br />

. . . . ... .<br />

, ..<br />

..<br />

..<br />

t:':.:/:. ~ :: ::~ . : :<br />

Zrak /z kotlovn/ce ulaz/<br />

u lozi~te kroz plamenik.<br />

,"<br />

!(­<br />

' il<br />

r<br />

160 GRIJANJE


__________ODRZAVANJE INSTALAClJE GRIJANJA<br />

_<br />

Postoje razna kemijska<br />

sredstva za ti~cenje<br />

toztst».<br />

NE ZABORAVITE DIMNJACARA. Osim lozista i kotlovnice vrloje vazno da<br />

i dimnjak bude redovito Ciscen. Treba priznati da danas tom neatraktivnom poslu<br />

nije dana prava karakteristika, jer dimnjacarev posao nije sarno Ciscenje. U<br />

zemljama gdje se pazi na potrosnju goriva dirnnjacari osim dimnjaka ciste i lozista,<br />

te mjernim instrumentima ocjenjuju kvalitetu izgaranja u kotlu, No, i bez toga<br />

svake godine barem jedanput treba servisirati plamenik. Nakon podesavanja<br />

ornjera zraka i goriva zatim eiscenja vitalnih dijelova serviser ce provjeriti rezultat<br />

svoga rada posebnim mjernim instrumentirna.<br />

Nakon ovog cjelokupnog zahvata, mjerenja CO 2<br />

, zacadenja i temperature<br />

dimnih plinova zacijelo ce i stupanj iskoristivosti na uredaju biti vrlo visok a to je<br />

ponekad utrosak i do 20 posta manje energije uz isti toplinski efekt.<br />

Nismo vas zamarali raznim podacima i propisima vezanirn za ovo podrucje.<br />

Uputili smo vas kako treba odrzavati sistem grijanja, jer ako je za eovjeka cistoca<br />

pola zdravlja, primijenimo li tu poslovicu na sistern grijanja mozemo reci da je<br />

cistoca u kotlovnici pola stednje na gorivu.<br />

NEMA OPASNOSTI OD KAMENCA. Sistem grijanja se jednom napuni<br />

vodom i ta voda u njemu neprekidno cirkulira. Tvrde tvari iz vode vee su se istalozile<br />

i nerna daljnjeg talozenja kamenca. Isto je i s korozijom. Voda je ispustila<br />

svoj kisik i proces korozije je zaustavljen jer je to zatvoreni sistem i ne dolazi uvijek<br />

nova voda koja bi nanovo talozila kamenac ili odavala kisik te tako uzrokovala<br />

koroziju. To znaci da u zatvorenom sistemu centralnog grijanja nema potrebe za<br />

ispiranjem i Ciseenjem kamenca jer ga u sistemu nema. Zbog toga ne treba sistern<br />

bez potrebe prazniti i puniti. Ako negdje propusta, to mjesto zabrtvite i nemojte<br />

vise sistem dopunjavati, jer se na taj nacin unosi previse nove vode.<br />

PREPRAVCI I BRTVLJENJA. Ako ste nesto namjeravaIi prepraviti preko<br />

ljeta nastojte to uciniti jednim zahvatom. Preinake, ugradnju termostatskih<br />

ventila, novih radijatora i slicno obavite odjednom i nastojte da sistem ne ostane<br />

prazan. U samom zraku ima vise kisika negoli u vodi koja ude u sistern pa je tada<br />

proces korozije intenzivniji.<br />

• KAKO PUNITI<br />

Najeesca je greska da se na ispusnu mjedenu slavinu, koja nam sluzi za punjenje<br />

i praznjenje, jednostavno navuce plasticno crijevo i prikljuci na vodovodnu instalaciju<br />

te otvori dovod vode u sistem.<br />

GRIJANJE 161


Uvljek nakon popravka,<br />

barem jednom u sezonl,<br />

treba Izmjeritll regul/ratl<br />

kvalitetno izgaranje I to<br />

tako da je CO 2<br />

mlnimalno<br />

9-postotno za~adenje<br />

maksimalno 2 (po<br />

BACHARADU)<br />

temperatura makslma/no<br />

180· (temperatura Izlaznih<br />

plinova §to nila ali da ne<br />

dode do ro§enja).<br />

i<br />

I<br />

I<br />

I<br />

~<br />

Na taj nacin u sistcrn osirn vodp ut.isk uj orno i say zrak koji je bio u crijevu. Uslijed<br />

toga pojavljuje se prelijavanje vode i zuborenje pa sistern moramo ucestalo<br />

odzraciva ti.<br />

Stoga prije punjenja sistema crijevo treba potpuno napuniti vodom i tek ga tada<br />

prikljueit.i na radijator i vodovodnu slavinu.<br />

Mjedene ispusne slavine koje sluze za punjenje sistema obicno se nalaze na<br />

najnizern mjestu u instalaciji iIi na kotlu, ami preporucujerno da koristite onu na<br />

najnizern mjestu instalacije. Odvrnite poklopac na lancicu i pritegnite mjedeni<br />

tuljac na koji eete navuci crijevo. Pozeljno je da to crijevo bude trajno pricvrsceno<br />

na jednorn mjestu instalacije grijanja.<br />

Njega nije dovoljno sarno navuci na konusni dio slavine vee ga treba i pritegnuti<br />

nekom obujmicorn kako nakon otvaranja slavine ne bismo izazvali poplavu<br />

u stanu iIi kotlovnici. Na isti nacin najbolje je pricvrstiti i crijevo na drugoj strani<br />

tj. na mjestu gdje je vodovodni prikljucak. Zakretanjem cetverobridne glave za<br />

90· slavina se otvara. Na gornjoj strani te glave je jedan zarez koji pokazuje smjer<br />

otvorenosti slavine pa se i po njemu mozete ravnati.<br />

Kad otvorite slavinu, otvorite i dovod vode u sistem i gledajte na manometar<br />

dok on ne pokaze zeljenu visinu razine vode u instalaciji. Nakon punjenja zatvorite<br />

obje slavine, a ako skidate crijevo 5 mjedene ispusne slavine tada pre­<br />

II II,<br />

i<br />

I<br />

I ;I<br />

1'. :<br />

\ T<br />

zr<br />

;)1<br />

n<br />

162 GRIJANJE<br />

Prlje punjenja sistema<br />

crijevo treba napuniti<br />

vodom.


~ .<br />

__________ODRZAVANJE INSTALACIJE GRIJANJA<br />

_<br />

+<br />

:<br />

J: '\<br />

, i<br />

, ~<br />

-- -<br />

:<br />

I<br />

:<br />

I<br />

i<br />

I<br />

i<br />

. ~ i<br />

il!.B<br />

I<br />

T<br />

-­ V -<br />

Razvodna mrela i prik/jutci<br />

sistema centra/nog grijanja<br />

moraju bit! tako izvedeni da zrak<br />

mole prirodno isptlvet! na<br />

najvi!;em mjestu!<br />

~<br />

porucujerno da ponovo pritegnete onaj poklopac na lancicu i pripadajucu brtvu<br />

kako biste sprijecili kapanje vode .<br />

• KOLIKI JE PRITISAK<br />

Najcesce je pitanje: kako sazriati ima Ii u sistemu dovoljno vode i koliki pritisak<br />

mora biti. Ako smo prethodno rekli da sistem mora biti pun onda smo vee<br />

odredili osnovnu cinjenicu koju treba prevesti na stvarne velicine kako bismo ih<br />

mogli postovati.<br />

Da bi sistem bio pun u njemu treba biti toliko vode da je i u najvisern radijatoru<br />

sve potopljeno i da ima jos nesto za rezervu. Ukoliko se manometar, kojim mje rimo<br />

pritisak u sistemu, nalazi u kotlovnici tada na njemu mora biti toliki tlak da<br />

je sva instalacija potopljena odnosno daje taj tlak visi od visinske razlike od tocke<br />

mjerenja do najvise tocke sistema. Ako je kuca npr. dvokatna, tada je najvisi<br />

radijator za priblizno 6 m visi od kotlovnice pa na manometru mora biti tlak od<br />

najmanje 6 m vodenog stupca ili 6 m v.s. ili 0,6 atp ili 0,6 bara. Zelimo Ii biti sigurni<br />

da je takav sistern potopljen, najbolje je da pritisak u njemu bude oko 1 bar, a to<br />

znaci da je visina vode u sistemu 10 m. To je ujedno garancija da je sistern doista<br />

pun i potopljen.<br />

• KAKO ODZRACIVATI<br />

Cuje li se u sistemu centralnog grijanja neko buckanje ili zuborenje, krajnje je<br />

vrijeme da ga odzracite. Ponekad cete primijetiti da radijatori nisu potpuno jednako<br />

topli po visini iIi je dio nasuprot prikljucku gotovo hladan, sto je takoder znak da<br />

ga treba odzraciti. Ako je radijator hladniji ili potpuno hladan, znaci da je pun<br />

zraka koji sprecava prijenos topline.<br />

Svaka ispravno izvedena instalacija grijanja ima takve nagibe na razvodnoj<br />

mrezi i radijatorskim prikljuccima daje rnoguce prirodno odzracivanje tj. zrak moze<br />

prirodno isplivati na najvisern mjestu instalacije. Tako se na tim mjestima obieno<br />

nalaze odzracni ventili koji mogu biti automatski iIi rnehanicki. Upozoravamo vas<br />

da prije odzracivanja pogledate u kojem je smjeru okrenut onaj otvor kroz koji ce<br />

nakon zraka iscuriti i malo vode pa to mjesto zastitite jer taje voda obicno i malo<br />

prljava.<br />

Kod automatskih ventila s plovkom zrak bi trebao sam isplivati iz sistema,<br />

no ponekad treba malo pritisnuti iglicu plovka koji se uslijed prljavstine moze<br />

malo ulijeniti i zaglaviti. Neki se ventili mogu otvoriti sarno pomocu kljucica, pa<br />

yam preporueujerno da ga dobro cuvate, jer bez njega ce tesko ici. Ukoliko ventil<br />

negdje propusta najbolje je zamijeniti ga jer daljnje pritezanje nece sprijeciti<br />

popustanje.<br />

Napomena: Ne dirajte i ne upustajte se u one poslove i postupke u k oje niste<br />

GRIJANJE t 63


________ODRZAVANJE INSTALACIJE GRIJANJA<br />

_<br />

upuceni, Ako ste vee i odlucili odzracrti i napuniti sistem to nije razlog da dirate<br />

vent.ile, slavine, automatiku, crpku, Moze yam se dogcditi (a to je prilicno cest<br />

slucaj) ako zelite dokraja ukljuciti grijanje radijatora, odvrtanjem prigusnog<br />

ventila na povratnom prikljucku radijatora da ventil izleti van i potpuno poplavi<br />

cijeli stan, jer se voda ne rnoze zaustaviti.<br />

RACIONALIZIRAJTE UTROSAK ENERGIJE<br />

Ugraclnjom boljeg sistema regulacije rnoze se ustedjeti znatna energija. Prije<br />

svega ugradnjom termostatskih ventila, sobnog termostata sa satnim<br />

mehanizmom, kompletnog programatora za automatsku regulaciju temperature<br />

polaznog voda sistema s mogucnoscu programiranja rada sistema za cije li tjedan<br />

unaprijed i s1. Iskustva pokazuju da se na trzistu pojavJjuju i nove verzije kctlova<br />

koji mnogo bolje iskoristavaju energiju goriva pa ako je stari kotao dotrajao kupite<br />

onaj koji ima bolji stupanj djelovanja. Izbjegavajte univerzalne verzije kotlova jer<br />

imaju manji koeficijent iskcristivosti.<br />

Ako tek gradite kucu najbolje cete ustedjeti ako izvedete kvalitetnu toplinsku<br />

fasadu s nekim dobrim izolatororn (rnineralna vuna, stir opor i sl.) , Takve fasade<br />

stede i do 40 posta goriva pa se za relativno kratko vrijerne i isplate. Tako sagradene<br />

kuce trebaju rnanje r adijatore, manje kotlove, manje spr emnik e za gorivo sto sve<br />

bitno pridonosi jeftinijem pogonu uz ugodniji osjecaj komfora.<br />

UGRADITE SOLARNI SISTEM. Kod nas postoji niz kvalitctnih proizvcdaea<br />

solarne opreme pa yam preporucujerno, ako imate novca, da pcl ako nabavljate<br />

pojedine dijelove solarnog sistema. 'I'esko je odmah nabaviti sve ali za pocetak<br />

nabavite solarni spremnik i spojite g a na sistem preko Jjeta. Slijcde ce sezone iIi<br />

kada to budu dozvoJjavaJe priJike nabavite soJarne k oJcktore i za slij edcce Jjeto<br />

osigurajte pripremu potrosne tople vode na sunce.<br />

Takvi se sistemi ovisno 0 geografskoj Jokaciji isplate za 5 do 8 godina. Ako imate<br />

priliku poloaite instalaciju za buduci solarni sistem, a onda poJako nabavJjajte<br />

dijelove.<br />

I<br />

YUCOM<br />

Zagreb,<br />

.<br />

Flajpanova 5,<br />

tel. (041 )519-471,<br />

--- :l<br />

PROIZVODI<br />

324-028,<br />

~-NASEM-'FRZIS'l' !<br />

telefaks (041)519-471<br />

KOMPJUTORI ZA ANALIZU DIMNIH PLINOVA<br />

['reds/all/jan ie nove generaf.'ije analiza/ora<br />

dimnog {Jlina ECOM:<br />

Vrlo suvrcmcni, tcrncljcni na<br />

mikroproccsorima, poipuno prcnosivi.<br />

Analizatori rnogu zadovoljiti svc<br />

primjcn c od ruiinskog odrzavanja kotla i<br />

scrvisiranja do najfinijih ispitivanja i<br />

zahtjcva razvoja. Svaki model projcktiran<br />

je za visoku tocnost i jcdnostavnu<br />

upotrcbu s ugradcnorn samodijagnostikom<br />

i samobazd arcnjcrn.<br />

Analizator je take koncipiran da se ne<br />

mogu ostctiti njcgovi vitalni dijclovi a<br />

usto jc osigurano tocno ocitavanjc.<br />

M ogucnos/ m;erenia temperature<br />

0 2' CO 2, S02' NO, No" C, H" podilaka,<br />

razlike tlaka, prcticka zraka,<br />

zagadenja okol inc i stupnja djclovanja,<br />

STALNOM KONTROLOM PROCESA SAGORIJ EVANJA<br />

STEDITE GORIVO


9<br />

\<br />

..<br />

DIMNJACI<br />

I<br />

Dimnjaci su vazan element naseg zivotnog prostora. Bez obzira kako se gri­ pri<br />

jemo, imamo li najbolje ih najjednostavnije rjesenje, uvijek nam je potreban<br />

dimnjak. Cak i oni koji nemaju svoj sistem grijanja bilo da su prikljuceni na<br />

odr<br />

kotlovnicu u objektu ili preko sistema daljinskog grijanja na toplanu i nemaju<br />

n ar<br />

lokalni izvor topline s procesom sagorijevanja u svom stanu, ipak ovise 0 nekom<br />

dirr<br />

Svaki dimnjak dok se ne zagrije dirnnjaku koji je ponekad visok i do 200 metara. Dakle, slobodno se moze reci ­<br />

ob<br />

slabije uuce, ali nakon toga nema tople zime bez dobrog dimnjaka.<br />

i Z ~<br />

mora dobro [unkcionirati A sto je, zapravo, dimnjak<br />

U nekim krajevima je ukras kuce - prisjetimo se gradica uz obalu ciji su krovovi<br />

nacickani raznoraznim dimnjacima koji rese starinske kuce (poznati dimnjaci<br />

Rovinja), a u nekim nasirn krajevima dimnjaka uopce nema! Na starim kucarna<br />

u okolici Slavonske Pozege jos se nadu kuce koje imaju sarno tamne mrlje po krovu,<br />

a izmedu crijepova u zimskim danima izlazi dim. Kazu da se nekad davno u ovim<br />

krajevima naplacivao danak feudalnom vlasniku prema broju dimnjaka. Nije ni<br />

eudo sto su dovitljivi seljaci radije imali pun tavan dima negoli da grade dimnjake<br />

- _..­<br />

i placaju na to porez. I to je s oba aspekta razumljivo,jer pokazuje kako se staleski<br />

i materijalni polozaj reflektirao kroz dimnjak, a ujedno govori da je bitno,<br />

direktno i posredno utjecao na financijske izdatke. Danas to ima takoder veliku<br />

tezinu, jer energija je skupa, a veci dio energije upravo se gubi kroz dimnjak.<br />

Zelimo li danas imati dimnjak a placati sto je moguce manje, dimnjak mora biti<br />

- .1 •<br />

kvalitetan. Dimnjak je dakle vert.ikalni kanal u zgradi ili izvan zgrade, koji sluzi<br />

za odvod plinova nastalih sagorijevanjem krutog, tekuceg ili plinskog goriva u - s<br />

jednom iii vise lozista u slobodnu atmosferu. Kanal veceg ili manjeg presjeka koji<br />

spaja loziste i dimnjak, a obicno je pod nekim nagibom, zove se dimni prikljucak.<br />

Kako ne postoje standardi koji bi precizirali sve vitalne stvari mi cemo iz tehnickih<br />

uvjeta za izgradnju dimnjaka citirati one najzanimljivije odredbe kao npr:<br />

CISCENJE DIMNJAKA. Prema zakonskim odredbama, u stambenim<br />

zgradama i stanovima, dirnnjacari moraju obavezno cistiti:<br />

• dirnnjake i spojne dimovodne kanale<br />

:: ­<br />

• uredaje za centralno grijanje i etazno grijanje na kruta i tekuca goriva<br />

• stednjake i peci na kruto i tekuce gorivo<br />

Obavezno ciseenje obuhvaca i ispaljivanje dimnjaka. Zanimljivoje napomenuti<br />

da ne treba cistiti dimnjake na koje nisu prikljucene peci ako su otvori za prikljucke<br />

propisno sazidani, zatim dimnjake u zgradama koje se zagrijavaju elektricnorn<br />

energijom ili su prikljucerie na gradsku toplanu. Zatim, ne treba Cistiti ni kaljeve<br />

peci te plinske i elektricne peci i stednjake. Gradani su duzni obavijestiti ovlastenog<br />

dimnjacara 0 broju i vrsti peci koje se loze u sezoni grijanja, te mu dozvoliti i<br />

omoguciti kontrolu i ciscenje radnim danom od 6 do 18 sati.<br />

ROKOVI CISCENJA I KONTROLE. Za sezonu grijanja propisani su slijedeci<br />

rokovi:<br />

• svaki mjesec ciste se dimnjaci i spojni dimovodni kanali na koje su prikljuceni<br />

uredaji za centralno grijanje kapaciteta od 58 kW (50.000 kcallh) na kruta i tekuca<br />

goriva<br />

• svaki mjesec - dimnjaci i spojni dimovodni kanali na koje su prikljuceni<br />

stednjaci i peci na kruta i tekuca goriva<br />

• svaki mjesec - stednjaci i peci na kruta i tekuca goriva.<br />

Sezona grijanja traje od 1. rujna do 30. lipnja sto znaci da u to vrijeme treba<br />

redovito cistiti i kontrolirati dimnjake i peci, a izvan te sezone treba cistiti sabirace<br />

cade, pregledati ispravnost dimnjaka i lozista te ispaljivati dimnjake.<br />

Dimnjake na koje su prikljucena plinska lozista obavezno treba kontrolirati<br />

dvaput godisnje (za loz ista do opterecenja najvise 87 kW - 75.000 kcal/h). Ova<br />

kontrola predvida pregled presjeka dimnjaka, dimovodne cijevi, vjetrobrana te broj,<br />

vrstu i raspored prikljucenih plinskih lozista. Ako se pri ovoj kontroli ustanovi<br />

da je dimnjak prljav, ovlasteni dimnjacar duzan ga je ocistiti od dimovodnog<br />

nastavka plinskog lozista do vrha i vjetrobrana.<br />

t 66 GRIJANJE s·<br />

ili I<br />

guc<br />

slu:


_____________________DIMNJACI<br />

_<br />

Ako pri kontroli plinskog lozista i dimovodnog objekta dimnjacar uoci ostecenje<br />

iIi pak da je loziste nepropisno prikljuceno, duzan je odmah zabraniti i onemoguciti<br />

lcz.enje plinom. 0 tom mora obavijestiti distributera plina kao i opcinsku<br />

sluzbu nadleznu za komunalne poslove.<br />

Propisima je odredeno i odlaganje cade, nacin ispaljivanja dimnjaka, nadzor<br />

pri izgradnji te obavezno izdavanje dozvole za upotrebu novog lozista no te su nam<br />

odredbe vee dobro poznate.<br />

KAKO OSIGURATI ISPRAVNOST DIMOVODNIH INSTALACIJA Dobro<br />

nam je poznato da je najcesci uzrok pozara upravo nemar i neredovito odrzavanje<br />

dimnih instalacija. Zakonodavae obavezuje svakog vlasnika iIi korisnika na<br />

obavezno ciscenje dimnjaka kako bi se sprijecila drustvena steta, eksplozije, pozari<br />

i zagadivanje okoliee. Cak je propisana i kazna za ometanje dirnnjacara u<br />

obavljanju posla. Postoji eak i klauzula koja kaze da se ponudena usluga ovlastenog<br />

dimnjacara u roku predvidenorn navedenim odlukama smatra izvrsenorn i naplativom,<br />

ako korisnik odbije i ne dozvoli dimnjacaru da obavi svoj posao.<br />

Dakle, mnogo je pametnije dogovoriti se s dirnnjacarom, jer uslugu ionako treba<br />

platiti au zajednickorn je interesu da se otkloni eventualna opasnost. Ako yam se<br />

dimnjacar dugo ne javlja, potrazite ga sami, a ako je krajnje vrijeme zasucite<br />

rukave i prihvatite se ciscenja.<br />

Postoje kaznene odredbe i za dimnjacara, Prema iskustvu grada Zagreba, ovoj<br />

se djelatnosti ne pridaje dovoljno paznje. U rnnogim predjelima gdje se grije i kuha<br />

na plin, dimnjaear je prava rijetkost. Cak i redovito godisnje ispaljivanje dimnjaka<br />

rijetko se provodi. A to je vrlo delikatan posao i ponekad traje nekoliko sati dok<br />

say talog ne izgori a pritom treba obavezno obavijestiti i vatrogasee, kako bi se<br />

sprijecio eventualni pozar. Ako uvodite plin, bez dirnnjacarskog atesta i strucnog<br />

misljenja nema ni suglasnosti za prikljucenje plinskog trosila.jer ako se neispravno<br />

postavi plinski aparat iIi pee, moze doci do pozara iIi trovanja plinom.<br />

Zato dirnnjacar na krovu nije sarno ilustraeija nekadasnjih rornanticarskih<br />

vremena nego i ozbiljan podsjetnik da sarno cist dimnjak i ispravna pee mogu<br />

pruziti sigurnu i ugodnu toplinu doma.<br />

MATERIJAL. Materijal za dimnjake i dimovodne prikljucke mora biti nesagoriv<br />

i otporan na visoke temper ature, nepropustan za plinove i kondenzate, koji<br />

nastaju sagorijevanjem krutih, tekucih i plinskih goriva, ispaljivanjem iii pozarorn<br />

dimnjaka, otporan protiv kemijskog djelovanja produkata sagorijevanja, dovoljno<br />

cvrst za mehanicka naprezanja i dobar toplinski izolator.<br />

Koefieijent prolaza topline mora odgovarati toplinskoj zast.iti dimnjaka:<br />

• za vanjsku stijenku dimnjaka smjestenu u vanjskom zidu iIi za stijenke<br />

slobodno stojecih dimnjaka u zidu od opeke 38 em,<br />

• za vanjsku stijenku prema negrijanom zatvorenom prolazu ili stubistu u zidu<br />

od opeke 25 em,<br />

• za stijenku prema grijanom prostoru, kod dimnjaka presjeka ispod 300 ern"<br />

u zidu od opeke 25 em .<br />

Ovo je inaee podatak kojim se osigurava pri izgradnji klasicnih zidanih<br />

dimnjaka dobra toplinska izolaeija samog dimnjaka. Moramo priznati da ovo<br />

rijetko postujerno i to je uglavnom razlog niza problema koji se u dimnjaku<br />

pojavljuju.<br />

Koji ce se materijal upotrijebiti za izvedbu dimnjaka ovisi 0 vrsti i velieini lozista,<br />

odnosno 0 temperaturi koja se stvara u tom lozistu.<br />

Za izvedbu dimnjaka dolaze u obzir slijedeci materijali:<br />

• obicna opeka marke minimum 150<br />

• normalna sarnotna opeka<br />

• sarnotni kiselootporni materijal u formatima,<br />

• gotovi speeijalni dimnjacki elementi.<br />

Obicna opeka moze se upotrijebiti za izvedbu dimnjaka normalnih manjih<br />

lozista, a debljina stijenki i pregrada ne smije biti manja od 12 em. Suplja i porozna<br />

opeka, kao i ostali porozni i propusni materijal ne smiju se upotrijebiti za<br />

gradnju dimnjaka.<br />

Upotreba gotovih dirnnjackih elemenata dozvoljava se, ako njihova svojstva<br />

Prije agrjevne sezane<br />

pregIedajte dimni prikiiuiak i<br />

dimnjak, ocistite taloge,<br />

oiooriteuraiaica i naprauite<br />

vizueinu kontrolu,<br />

• Sprijeiite ispustan]e iIi<br />

nekonirolirano istjecanje vade<br />

iz sistema grijanja.<br />

GRIJANJE t 61


________ DIMNJACI<br />

_<br />

t:l> ·W'~.~ Ph::<<br />

-<br />

odgovaraju zahtjevu za dobru toplinsku izclaciju te potrebnoj cvrstoCi i nepropusnosti<br />

materijala, sto treba biti potvrdeno atestorn ustanove, koja se bavi takvirn<br />

ispitivanjem.<br />

Nasi tehnicki uvjeti kazu da se lirnani dirnnjaci mogu podizati kod sarnostojecih<br />

zanatskih i malih industrijskih pogona, kao i kod malih privremenih objekata,<br />

mada se u svijetu ovakva vrst dimnjaka sve vise primjenjuje. Jasno, to su izvedbe<br />

od visokolegiranog austenitnog nehrdajuceg celika otpornog na sve agresivne<br />

spojeve i s dobrom dodatnom topIinskom izolacijom, pa i velike toplane, proizvodni<br />

pogoni i slicno, irnaju takve metalne-Iirnene dimnjake.<br />

KONSTRUKTIVNA IZVEDBA. Presjek dirnnjaka i dimovodnih prikljucaka:<br />

• svijetli presjek dimnjaka mora biti takvih dirnenzija da osigurava dobar potlak<br />

i potpuno izgaranje goriva u Iozistu s obzirom na vrstu lozista i goriva, ternperaturu<br />

sagorjeIih plinova i korisnu visinu dirnnjaka. Kod vecih lozista treba<br />

svijetli presjek kao i visinu dirnnjaka dokazati proracunom, Presjek dimnjaka mora<br />

biti u cijeloj visini jednak.<br />

Prema velicini svijetlog presjeka razIikuju se:<br />

• uski dirnnjaci okruglog, kvadraticnog Ili pacetvorinastog presjeka, najmanje<br />

velicine 015 em iIi 14/14 em . Na dimnjak ove najmanje velicine smiju se pripojiti<br />

najvise tri sobne peci iIi jedna sobna pee i jedan stednjak na istom katu. Za svako<br />

daljnje Ioziste mora se povecati presjek dimnjaka za 80 em", Kod pacetvorinastcg<br />

presjeka odnos straniea ne moze biti veci od 1:1,5.<br />

• siroki (prolazni) dirnnjaci, svijetlog presjeka najmanje 45/50 em .<br />

Svijetli presjek dimovodnog prikljucka obicnih sobnih peri ne moze biti manji<br />

od 10/10 em.<br />

Dimovodni prikljucci vecih lozista moraju imati svijetli presjek 25 posta veri<br />

od presjeka dimnjaka, a uspon irn ne smije biti manji od 3 posto.<br />

Dimovodni prikljucci moraju bi ti izvedeni od nesagorivog materijaIa, postojanog<br />

oblika i zasticeni od korozije. Izraduju se od azbest-eementa, alurninijskoga,<br />

mjedenog, bakrenog iIi celicnog lima odgovarajucih kvaIiteta. Minirnalne debIjine<br />

stijenki su:<br />

• 7 mm za cijevi od azbest-eementa<br />

• 0,75 mm za Iimene eijevi promjera do 100 mm<br />

• 1 mm za Iimene eijevi promjera do 150 mm<br />

• 3 mm za Iimene eijevi promjera do 200 mm<br />

• 4 mm za Iimene cijevi promjera do 300 mm<br />

• 5 mm za Iimene eijevi promjera iznad 300 mm<br />

Plinski dimnjak-------~II<br />

Dimovodni priklju¢ak. ·<br />

Osigura¢ Slrujanja--<br />

Dimovodni nastavak~<br />

£'l t ~ *.1\.. e n.t.·:'S n "'~ se<br />

tP~ u~ lfN>~''>':C ' \h If'"$l<br />

S .::


_____________________DIMNJACI<br />

_<br />

Zbog efikasnog osiguranja odvodenja produkata sagorijevanja kod plinskih<br />

lozista s atmosferskim plamenieima (dakle, ona lozista koja nemaju ugradene pretlacne<br />

plamenike s ventilatorom) potrebnoje na dimovodnom prikljucku ugraditi<br />

osigurac strujanja koji sa svojim ejektorskim djelovanjem pomaze odvodenju produkata<br />

sagorijevanja u atmosferu. Svaka dimenzija - promjer dimovodnog<br />

prikljucka - mora imati i svoju razlicitu izvedbu tog osiguraca strujanja pa ga<br />

treba izvesti tocno prema podaeima.<br />

Visina dimnjaka:<br />

• Korisna visina dimnjaka mora biti tolika da omogucujs dovoljno strujanje i<br />

odvod plinova sagorijevanja i time pospjesuje izgaranje u lozistu, a da pritom nema<br />

opasnosti od pozara ili od zagadenja okoline dimom. Stoga dimnjake po mogucnosti<br />

treba voditi kroz najvise dijelove zgrade. Korisna visina dimnjaka za kruto i tekuce<br />

gorivo ne smije biti manja od 450 em, ali se preporucuje visa visina.<br />

• Dimnjake treba voditi u pravilu u grupama vertikalno od podruma do krova.<br />

Grlo dimnjaka blizu sljemena krova mora nadvisivati sljeme barem 30 em, a grlo<br />

n izih dimnjaka mora biti najmanje 100 em iznad krovne plohe, mjereno na gornjoj<br />

strani. Visina dirnnjak a na ravnom krovu treba da je najmanje 100 em ukoliko<br />

nema na krovu u neposrednoj blizini nadvisenja i nadogradnje.<br />

l'<br />

za horizontalni prikljucak<br />

ro----T-->l<br />

za vertikalni prikljutak<br />

l'<br />

i


________DIMNJACI<br />

_<br />

~<br />

~<br />

*O.50m<br />

do 1,50<br />

~ 1 1 LM'!r---liiIL---+-_-'<br />

E<br />

o<br />

"'.<br />

I~<br />

J<br />

0­<br />

o.<br />

. ~ I<br />

Minimalna visina dimnjaka<br />

nad krovom.<br />

Visina KRUTO GORIVO PUN I TEKUCE GORIVO<br />

dimnjaka<br />

metara<br />

P-16<br />

Lozlste (kW)<br />

P-20<br />

Loziste (kW)<br />

P-16<br />

Loziste (kW)<br />

P-20<br />

Lozlste (kW)<br />

6 do 10 do 15 do15~ Jo 20<br />

7 20 25 25 30<br />

8 25 35 35 37<br />

9 30 50 43 60<br />

10 33 55 50 75<br />

11 37 65 55 85<br />

12 40 70 57 92<br />

13 33 75 60 100<br />

14 45 80 64 107<br />

15 46 85 66 111<br />

16 47 90 70 118<br />

17 50 93 72 121<br />

18 52 95 74 128<br />

19 54 100 75 131<br />

20 55 102 77 135<br />

Odredivanje presjeka<br />

dimnjaka.<br />

170 GRIJANJE<br />

Monlazni dimnjaci PANON koje proizvodi "Opeka" iz Osijeka mogu se nabaviti u dvije<br />

velieine promjera (16 i 20 mm) s oznakama P-16 i P·20. Vatrostalne cijevi umecu se u<br />

betonske omotece nakon utiskivanja polukruznih izolacijskih ptocs. U proizvodnom<br />

programu su nosive i zevrsne armiranobetonske ploce, dimonepropusna vrata,<br />

dilatacijski prsten, te priktiucc! za vretsscs i prikljucci za peel. Na vrh dimnjaka dolazi<br />

i originalni usmjerivac strujanja zraka. U tablici su prikazani odnosi visine dimnjaka,<br />

snage lozi~ta, vrste goriva i promjera dimnjaka PANON. Kao i kod ostalih vrsta<br />

monteznih dimnjaka gornji zevrsete« obzidan je za~titnom opekom.


____DIMNJACI<br />

_<br />

l<br />

'0<br />

15<br />

25 30 35 40<br />

40 45 50 55<br />

000<br />

'000<br />

900<br />

800<br />

700<br />

600<br />

20 C<br />

' 50<br />

'50<br />

90<br />

100 80 §~;;~rr~gmi~~~~~7-7<br />

70<br />

100<br />

90<br />

8 0<br />

70<br />

40<br />

35<br />

~.r;r<br />

30<br />

25<br />

60<br />

50<br />

45<br />

40<br />

..­ 35<br />

30<br />

25<br />

5 10 15 20<br />

Radna vlslna dlmnjaka u m<br />

25 30 35 40 45 50 55<br />

'0 ' 5 20<br />

Radna vislna dlmn'aka u m<br />

25<br />

30<br />

35<br />

40<br />

45<br />

,I '<br />

50<br />

55<br />

- I<br />

BROJ PRIKLJUCAKA ZA LOZISTA NA SABIRNI DIMNJAK (DIN 18160 list 1 prosinac 1962).<br />

l.ozista natvrdo i tekuce gorivo<br />

Lczista naplin<br />

Promjer Svijetli Radna Ukupni • Broj • Broj Radna Ukupni Broj prikljucaka<br />

presjek visina instalirani prikljueaka prikliucaka visina inslalirani maksimalno<br />

kapacitet zamale zaetalno kapacitet<br />

Veliki grijaci Mali<br />

kW peci (do 9 grijanje maks. kW<br />

vode, sobne grijaci<br />

kW) komada<br />

peci, vode<br />

komada<br />

komada komada<br />

13,5 143 4,5 maks. maks.2 1 2 60 2 3<br />

22<br />

4 90 3 5<br />

6 90 4 6<br />

16 201 4,5 min. 12 min.3 2 2 105 3 5<br />

maks.36 maks.4 4 105 4 7<br />

6 145 5 8<br />

20 314 4,5 min 23 min.5 4 2 145 3 6<br />

maks.56<br />

4<br />

maks.8<br />

175 5 8<br />

6 200 7 12<br />

PODRUCJ E UPOTREBE t::::'Hmrtt: ::::n:: ::::UIiimrU:IIEmf:m::;::m':UmmImmrrmrII:f,tm:::mt :mm::mlM::,EttHl¥::f:::::::<br />

Dimnjaci sistema SCHIEDEL upotrebljavaju se za sve vrste goriva (tvrda, tekuca i plinovila) kao i za razlicite<br />

kapaeitete kotlova od 5 kW pa do 10.000 kW. Dirnnjaci a 13,5" 16 i e 20 em upotrebljavaju se kao sabirni<br />

dimnjaei s prikljuccirna u razlicitim etazama, sto predstavlja veliku ekonornicnost. Razmak izmedu dva<br />

prikijucka ne smije biti manji od 0,3 m, niti veci od 4 m. Visina od lozlsta posljednje psci do ispusta dimnjaka<br />

ne smije biti manja od 4,5 m, u suprotnom treba za posljednji prikljucak izvesti poseban dimnjak. Na istu<br />

vertikalu mogu se prikljuciti samo peci priblizno istog kapaeiteta . Ako se prikljucuju peel razlicitoq kapaciteta,<br />

rnoze doci do porernecaja pravilne funkeije dimnjaka. U ovakvim slucajevirna treba naizrnjenicno<br />

ukliucivati peel tako da istodobno funkeioniraju peel istoga kapaeiteta.<br />

Za dlmnjske SCHIEOEL<br />

vrijede ovakvi dijsqremi.<br />

Dimnjaci sa zsjeanlckim<br />

dimovodnim kana tomsabirni<br />

dimnjak.<br />

• Lijeva tablica za loiiste<br />

na plin vaii samo tada,<br />

ako su ugrac1eni automatski<br />

termick! zetvsreci, ako<br />

je vi~e od tri prikljucka na<br />

jednoj vertikali (DIN 18160<br />

list 1). Kad nema termlcklh<br />

zetverece, treba se<br />

pridriavati dijagrama<br />

DVGW-TRGI1972.<br />

Broj prikljucaka na sabirni<br />

dimnjak odrec1en je pod<br />

uvjetima da svi rade<br />

istodobno sto u praksi nije<br />

stuce]. Zato DIN norme<br />

18160 travanjlapril 1981.<br />

dozvoljavaju maksimalno<br />

3 prikljucka. Sve podatke i<br />

informacije 0 dimenzioniranju<br />

i broju prikljucaka<br />

po toj DIN normi moiete<br />

dobiti u IGM "Gradnja"<br />

Zalec.<br />

GRIJANJE 171


________DIMNJACI<br />

_<br />

Ovako izgleda dimnjak od<br />

gotovih elemenata.<br />

PRESJEK PRIKLJUtNOG I KONA~,NOG DIJELA DIMNJAKA<br />

VENTURIUS<br />

KROVNA PLOCA<br />

DILATACIJSKA FUGA<br />

2 mm/ - MINIMALNO 3 em<br />

DILATACIJSKA MANSETA<br />

OBZID S KLINKER - OPEKOM<br />

VANJSKI PLAST DIMNJAKA<br />

SAMOTNA CIJEV<br />

KONZOLNA PLOCA<br />

PREUZIMA TEZINU<br />

OBZIDA DO H = 3m<br />

-c<br />

:>(<br />

«....,<br />

z<br />

~<br />

Ci<br />

-c<br />

z<br />

(ii<br />

s<br />

«<br />

z<br />

Go<br />

::><br />

::.::<br />

::><br />

E<br />

c<br />

..:<br />

'"<br />

GORNJA VRATA ZA CISCENJE PO<br />

POTREBI<br />

ARMIRANOBETONSKI PLAST<br />

PREMA STATICKOM RACUNU<br />

VRPCA 00 MINERALNE VUNE<br />

FAZONSKI KOMAD ZA PRIKLJUCAK<br />

KOTLA (RA) = 80', 60, 45<br />

FAZONSKI KOMAD ZA PRIKLJUCAK<br />

KOTLA (RA) =60, 46<br />

POLIETILENSKA FOLlJA, KOJA SPRECAVA<br />

PRODOR CEMENTNOG MLlJEKA U IZOLACUU<br />

TERVOL PTP 120<br />

:,' :.<br />

r,.'<br />

.;."<br />

E<br />

u<br />

....<br />


_ _ _ _ __________________DIMNJACI<br />

_<br />

_<br />

Vjdar<br />

~Dim<br />

SANACIJA DIMNJAK A<br />

Mozda malo pretjerujemo s uspcredborn, ali lakse ce se shvatiti kad kazerno<br />

da mnogi dimnjaei zbog prehlade imaju hunjavieu, pa srnrcaju. Isejedak je vee<br />

degutantniji izraz, ali je prikladniji za opis. To su dimnjaei koji su za zimu suvise<br />

lako odjeveni irnaju premalu toplotnu izolaeiju, pa se dim u njima brzo hladi i brzo<br />

se kondenzira vlaga. Tako nastaje crnosrrieda tekuca masa koja trazi izlaz na sve<br />

strane. Dakako, ohladeni dim pri vrhu dimnjaka je teii i pritisce kao cep na nize<br />

toplije slojeve, koji onda pokusavaju izaci u stambeni prostor.<br />

Stoga klasican, dobro izveden dimnjak mora imati dobru toplinsku izolaeiju<br />

stijenki. Nekad su, to bile sarno opeke, a danas se za to vee primjenjuje i sloj termoizolaeijskog<br />

materijala. Svrha je da se zagrijani dim brzo ne ohladi vee kao topliji<br />

i laksi od vanjskog zraka juri u vis. Pogotovo ako su jos pritom glatke unutrasnje<br />

stijenke na koje se cada tesko hvata.<br />

Koji put takvi dimnjaei i predobro vuku. Sagori tako u tutanj i nepotrebno mnogo<br />

topline. Ali, i kad sasvim normalno vuku, trosak grijanja je velik. Otuda stalni<br />

pokusaji da se sto bolje iskoristi svako gorivo pa je tako nastalo niskotemperaturno<br />

loziste, koje omogucuje efikasno grijanje i s nizim temperaturama u dimovodu,<br />

uz posebne materijale dimnjaka koji su neprobojni za smolaste isejetke.<br />

No dimnjaei mogu oboljeti i zbog nekih drugih uzroka. Reeimo, greska moze<br />

biti i u pogresnorn prikljucivanju lczista. Suvremena gradevinska medieina vise<br />

nije bespornocna. Cak i starost dimnjaka nije vise neizljeciva bolest. Postoje sredstva<br />

i nacini koji ce od starea napraviti mladica. A sto je najbitnije - bez rusenja.<br />

KAKO OTKRITI BOLEST U svijet dimnjaka moiete uci jednim pogledom<br />

na vlastiti iIi susjedne krovove. Velika raznolikost u izgledu dimnjaka na prvi<br />

pogled zbunjuje. No, pazljivijern prornatracu nece prornaci detalji po kojimaje lako<br />

razlikovati bolesne od zdravih dimnjaka. U pitanju nisu sarno erne mrlje, ostecenja<br />

vidljivog dijela dimnjaka, ispueali zavrseci iIi tragovi cadi na fasadi zgrade.<br />

Dirnnjaci produzeni salonitnim eijevima - kako bi bolje vukli - u pravilu su uzrok<br />

velikih problema. Takvi dimnjaci najbolje mogu posluziti kao primjer na kojem<br />

csmo objasniti uzroke i simptome bolesti dimnjaka.<br />

Tanka salonitna cijev uzrokuje naglo ohladivanje dim nih plinova na gornjem,<br />

najosjetljivijern dijelu dimovodnog kanala, pa se pojavljuje obilan kondenzat koji<br />

se cijedi niz cijev i u donjem dijelu dirnnjaka prodire izrriedu opeka u zidovima<br />

stvarajuci tamne smrdljive mrlje. Usprkos dodatnoj visini dirnnjak slabije vuce.<br />

Stvaranje kondenzata pojacat ce se i pri promjeni goriva. Prijede Ii se s krutih<br />

goriva na lozenje plinom, pojacano stvaranje kondenzata otapat ce cadu na unu­<br />

IGM "Gradnja" talec<br />

proizvodi po Jicenci<br />

SCHIEDEL salonitne<br />

stitnike za otvore<br />

dimnjaka VENTURJUS<br />

SW. Rijec je 0 salonitnom<br />

dlsku koji se pomocu<br />

mjedenih nogu pricvrscu]«<br />

iznad otvora dimnjaka.<br />

Zahvaljujuci svom obJiku,<br />

disk pri strujanju zraka<br />

preko dimnjaka izaziva<br />

tzv. venturiefekt pri kojem<br />

na otvoru dimovodnog<br />

kanala nastaje dodatni<br />

potlak i ubrzano strujanje<br />

dimnih plinova. Osim sto<br />

pospjesuju strujanje<br />

dimnih plinova, ovl stitnicl<br />

cuvaJu dimnjak od kls»,<br />

To je osobito vezno za<br />

vrijeme toplih mjeseci kad<br />

je veclne dimnjaka hladna<br />

pa se kisa moze slijevati<br />

priticno duboko u dimovodni<br />

kanal. VEN­<br />

TURJUS SW cin! ovalna<br />

salonitna ptoce (1),<br />

mjedene noge (2) s<br />

navojem i maticama (4) te<br />

betonski prsten. Montaza<br />

je jednostavna, a<br />

efikasnost vrijedna<br />

paznJe, bez obzira na<br />

smjer vjetra.<br />

• Ugradite neki alternationi<br />

izvor topline kao solarni<br />

sustau, aerogenerator i sl.<br />

GRIJANJE t 73


_ ________DIMNJACI<br />

_<br />

Ovako izgleda bolestan<br />

dim nja k , Mrlje na zidovima<br />

sobe (a cesto i smrad)<br />

pokazuju da su dimnjaci<br />

ozbi/jno bo/esni. Nikakve<br />

boje, premazl iii tapete ne<br />

mogu popravitl stanje. U<br />

ovakvom s/ucaju mogu<br />

pomoci jedlno temeljitl<br />

zahvatl kojl ce epriiectt!<br />

probljanje kondenzata<br />

kroz konstrukciju<br />

dlmnjaka.<br />

tra snji m stijenka ma di mnjaka a mrlje na zidovima ubrzano ce se si ri ti U talogu<br />

n n s t nlorn congorijPv nnj f>n1 krut.ih coriv u ili lozivog ulja im a su mpora koj i s kOI1­<br />

denznom vlagorn iz dima stva ra sumporastu iii su mporn u kiselin u koja s vre nienom<br />

naprosto pojede dirnnjak. Posljedica j e propustanje dima, pojava mrlja i pukotina<br />

i na kraju neefikasno i skupo grijanje.<br />

Svi ovi simptomi ipak nisu dovoljni za brzu i jednozriacnu dijagnozu. Kao i u<br />

medicini i ovdje treba razmotriti sve uzroke koji su doveli do ovakvih posljedica.<br />

Greska moze biti u prikljucivanju lozista, premalom otvoru dirnnjaka, dodatnom<br />

prikljucku lozista ili u promjeni goriva.<br />

/ako je tesko povjerovatl<br />

da u vrucem dlmu Ima<br />

vode, clnjenlca je da prl<br />

Izgaranju svlh vrsta gorlva<br />

nastaju I znate koticlne<br />

vodene pare. U h/adnlm<br />

dlmnjaclma para se<br />

oh/adl, a kondenzat se<br />

cljedi niz stljenke<br />

dlmnjaka. Ako dimovodnl<br />

kanali nisu za~tlceni,<br />

zldovi se pocinju obi/no<br />

natapatl smrd/jivom<br />

crnom tekuclnom jer je<br />

naia/ost cinjenlc» da<br />

jedan kotao ucinke oko<br />

40 kW prolzvodi u sta/nom<br />

pogonu oko 4 kg vodene<br />

pare (kod /oi-u/ja)<br />

odnosno 6 kg vodene pare<br />

na sat (pri primjeni<br />

zemnog pune).<br />

174 GRIJANJE


_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI _<br />

NAMJERNO OHLADIVANJE. Iako vecinu neprilika s dimnjacima izazivaju<br />

hladni dimovodni kanali i stvaranje kondenzata, u posljednjih nekoliko godina<br />

pojavljuju se takve kombinacije lozista i dimnjaka kod kojih je sve podredeno<br />

snizavanju temperature dimnih plinova. Razlog je u stednji energije. Niza temperatura<br />

dimnih plinova znaci i manje gubitke topline, a dimnjak otporan na agresivne<br />

sastojke kondenzata Cini takav sistem sigurnim i ekonomienirn. Zbog toga<br />

novije izvedbe plinskih bojlera imaju izrnjenjivac topline u kojem dimni plinovi<br />

predgrijavaju vodu prije ulaska u sistem, kondenzat se kontrolirano odvodi, a u<br />

dimnjak odlazi prakticki hladan dim. Usteda energije je znatna. Niskotemperaturna<br />

lozista imaju vrlo visok stupanj iskoristivosti goriva. Tako Vaillantov uljni<br />

kotao GP 120/1 calormatic nudi iskoristivost od 92 posto uz mogucnost rada pri<br />

zagrijavanju vode u sistemu na sarno 3S'C (idealno za podno grijanje). Kotlovi za<br />

velike sisteme imaju vee i umetke od keramike kako im pri radu na niskim<br />

temperaturama kondenzat ne bi mogao stetiti,<br />

Zelite Ii, dakle, stedjeti energiju ugradnjom nekog niskotemperaturnog lozista,<br />

morate sanirati vas stari dirnnjak, bez obzira sto je jos u dobrom stanju. Briga 0<br />

dimnjacima uvijek se isplati, izlijeeeni dimnjaci starog loaista iIi dimnjaci dobro<br />

pripremljeni za stedljiva nova lozista, znaee uvijek veliku ustedu troskova<br />

grijanja.<br />

Za sve Iijene dimnjake koji slabo vuku iIi im se smjer rnoze pratiti po vidljivim<br />

tamnim mrljama na zidu, neizbjezno je temeljito lijecenje. Dok se dio dimnjaka<br />

iznad krova obnavlja rusenjem i ponovnim zidajem, rijetko se tako radikalan<br />

zahvat prirnjenjuje na cijelu visinu dimnjaka. Za to i nema potrebe. Uklanjanje<br />

cadom natopljene zbuke sa zidova i nancsenje nove bit ce najneugodniji dio posla.<br />

• Pri izvedbi [asade pazite da<br />

nema toplinskih mostova.<br />

Zi~:::,STrri::::~ ,C:U(~~)iL,~~\~ !; ~~<br />

Ako toplinu sagorjelih<br />

plinova lelite bo/je iskoristitl,<br />

morate rscunet! s<br />

tim da ce u dimnjak stic!<br />

vee prtttono oh/adeni. Do<br />

vrha dimnjaka potpuno ce<br />

se oh/aditi os/abadajuei<br />

vellke kollcine vode. U<br />

nezssticenom dimovodnom<br />

kana/u ta voda<br />

je prava katastrofa.<br />

Dobrom izo/acijom<br />

dimnjaka usporava se (iii<br />

c:ak onemogueuje) pojava<br />

kondenzata, a stijenke<br />

otporne na v/agu i kiseline<br />

sprijec:it ee svaku stetu.<br />

.,..-:..


_ _ _ _ _ _ _ _<br />

DIMNJACI<br />

_<br />

• Toplinsku izolaciiu ugrad iie<br />

u podn e i krovne poursine.<br />

:;i:i~%:~:;(r:ir:r:#1:~~~ \1:)K()~L.1;\1 !:~:~:<br />

Ako nakon takve sanacije zidova uvu cet e u dimovod sa motnu ili metalnu cijev,<br />

dimnjak ce biti kao nov.<br />

Prije svega, dimnjak valja temeljito ocistiti od cadi i od krhotina opeka i zbuke.<br />

Nakon Ciscenja nece biti te sko izrnj cri ti slobodan promjer dimnog otvora i tako<br />

odabrati promjer cijevi koju treba uvuci u dimnjak.<br />

Najjeftinije i najprakticnije rje senj e kojim cete osigurati nepropusnost dimnjaka<br />

svakak o su sav itlj ive metalne cijevi. U na s ih proizvodi:<br />

·MLADOST - PANAFLEX, 76300 Bij eljina, Radojke Lakic 145, tel. (076 )44­<br />

211, 45-490.<br />

Proizvodnim progr am om obuh vacene su tri vrste cijevi:<br />

Metalne fleksibilne cijevi<br />

predstavljaju relativno<br />

jednostavno i vrto<br />

efikasno rjesenje za<br />

sanaeiju dimnjaka.<br />

Proizvodi ih UNIS -"Mladost<br />

" iz Bjeljine, a ovisno<br />

o materijalu i izvedbl<br />

isporucuiu se pod nazivima<br />

FUMINOX, FU­<br />

MIFLEX i FUMALU.<br />

Nakon clseenja dlmnjaka I<br />

provjere prohodnosti<br />

dimovodnog kanala<br />

metalne cijevi se umecu u<br />

dlmnjak kroz gornji otvor.<br />

Kako blste slolaksali<br />

posao, na donjl kraj eijevl<br />

pricvrstite skosen drvenl<br />

cep s kukom I premalite<br />

lojem. Za kuku privezite<br />

cvrst konopae, kako blste<br />

uz uguravanje na gomjem<br />

kraju, eijev mogli I<br />

povleciti na donjem kraju<br />

dimnjaka. Na taj nscin<br />

cete lakse uvesti metalnu<br />

fleksibilnu eljev I u<br />

voc1ene dimnjake, tj.<br />

dimnjake koji u nekim<br />

dijelovima Imaju koso<br />

Izveden dlmovodnl kanal.<br />

-<br />

_.<br />

. ­<br />

I ~<br />

t =~ .<br />

"ill<br />

:...~<br />

!<br />

: , '. . ». · · G · ·~ 6 : ' -;0 u · .... .. -=' ;. ~'. ~.-<br />

.~<br />

L. ".,<br />

1:"<br />

: !<br />

r<br />

Spoj eijevl s urec1ajem za<br />

grljanje molete lzvesti na<br />

jedan od ova tri nscins,<br />

ovlsno 0 obliku I Izvedbl<br />

dlmnjaka na mjestu<br />

prlkljucenja.<br />

•76 GRIJANJE<br />

Na donjem kraju zavrsnog<br />

elementa vidi se odvod<br />

kondenzata. Uz samu<br />

metalnu eljev treba<br />

ostaviti I otvor od<br />

najmanje 20 em za ventilaeiju<br />

dlmnjaka.<br />

I gornjl kraj ovako saniranog dimnjaka treba biti proplsno<br />

Izveden. Ne smije se zaboraviti niti otvor za<br />

ventilaeiju dlmnjaka koji na ovom mjestu nije veci od 5<br />

em, jer strujanje zraka oko metalne eljevi osigurava<br />

dobro funkeionlranje dimnjaka, ali I trajnost Izvedbe.


_____________________DIMNJACI<br />

_<br />

FUMINOX - eijevi od visokolegiranog austenitnog celika iIi nehrdajuceg celika<br />

promjera od 80 do 600 mm. Zbog kvalitete i debljine pogodne su za sve vrste goriva,<br />

ali su i najskuplje.<br />

FUMIFLEX - cijevi su od istog materijala, ali s trakarna tanjeg lima, pa se<br />

primjenjuju kod manje opterecenih loztsta.<br />

FUMALU - eijevi napravljene su od debljih traka aluminijskog lima, nisu<br />

pogodne za loiiSta s puna oslobodenog sumpora (kruta i tekuca goriva) pa se upotrebljavaju<br />

za plinska lozi sta. Promjer im je od 80 do 200 mm i mnogo su jeftinije<br />

od prvih dviju vrsta eijevi.<br />

Koju vrst eijevi odabrati i kojeg promjera odluka je koju ne valja donositi odoka.<br />

Pri izboru treba dobro pogledati upute i tabliee proizvodaca, jer s dimnjaeima se<br />

ne isplati izvoditi trikove, u zelji da se postigne nernoguce. Vrst goriva, tip lozi sta,<br />

konstrukcija i materijal dimnjaka, promjer i visina dimovodnog kanala, potreban<br />

podtlak i slicni detalji moraju bib ispunjeni.<br />

Proizvodaci imaju za svoje proizvode napravljene dijagrame koji su rezultat<br />

iskustva i mjerenja, te ih se valja pridrzavati.<br />

Odredeno gorivo i loziste treba npr. uz visinu dimnjaka od 7 do 8 m promjer<br />

eijevi od 20 em, dok je za visinu od 8 do 12 m dovoljna eijev promjera 18 em. Za<br />

plinske plamenike s prisilnom ventilaeijom potrebna je uza eijev od onih bez<br />

ventilatora. Pogledajte, dakle, sve tehnicke karakteristike elemenata postojeceg<br />

iIi buduceg sistema grijanja, pa tek nakon toga odaberite sto yam treba.<br />

• Pregledajte i krotme-iaoanske<br />

prozore.<br />

• Zabrtvite i spojeve dimnjaka,<br />

ventilacijskih kanala i TV<br />

antena koji prolaze kroz<br />

krotmu poorsinu.<br />

GRIJANJE t 77


' J<br />

10 SUNCEVA<br />

ENERGIJA<br />

i r<br />

J5<br />

Sve je vise objekata gdje<br />

se na krovovima i<br />

terasama (cak i u<br />

dvoristims] zrcale solami<br />

kolektori.<br />

,<br />

Govoriti 0 besplatnoj energiji u vrijeme kad nam se od cijene svakog kilovatsaLa<br />

dize kosa na glavi zvuci besmisleno, ali i to je moguce. U Sjedinjenim Drzavarna<br />

(Kalifornija), Izraelu i Australiji ugradnja solarnih sistema vee je postala zakonski<br />

obavezna, u nekim zemljarna za takve se investicije nudi niz pogodnosti (popusti<br />

pri kupnji i povoljni krediti), a kod nas - nista. Nemamo cak ni pravih informacija.<br />

Najnovija ispitivanja pokazuju da klasican solarni sistern u podrueju uz more<br />

moze ustedjeti godisnje oko 700 k Wh/rn", a u kontinentalnim podruejima oko 450<br />

k.Wh/m''. Ako u nas otprilike 1 kWh kosta 0,1 DEM, znaci da se solarnim sistemom<br />

povrsine 6 m 2 rnoze ustedjeti godisnje oko 400 DEM.<br />

ZA GRIJAN,JE I TOPLU vonu. U dornacinstvima i javnirn objektima eriergija<br />

sluz! za zagrijavanje i za pripremu potrosne tople vode. Ovisno 0 podneblju<br />

kao i 0 intenzitetu trosenja te vode utrosak energije varira u ukupnoj bilanci<br />

top line, no ipak se moze uzeti meritornim podatak da se oko 20 posta energije u<br />

dornacinstvima utrosi upravo za pripremu potrosne tople vode . Kako je to vrlo cesto<br />

elektricna energija, takva je usteda ujedno i najveci efekt jer dobro je poznato da<br />

je elektricna energija najskuplji energent.<br />

Stoga i nije cudno da u posljednje vrijeme na mnogirn kucarna sve cesee nicu<br />

neke tamne plohe. Taj trend je vrlo intenzivan, pa u mnogim zemljama solarna<br />

industrija dozivljava pravi procvat i vrlo cesto niz subvencija zbog zajednickih<br />

interesa stanovnistva i drzave, Sarno u Japanu irna vise od tri milijuna solarnih<br />

uredaja (kompletne instalacije za pripremu potrosne tople vode) a u Izraelu vee<br />

svako trece dornacinstvo ima toplu vodu iz solarnog sistema. No, najilustrativniji<br />

podatak je iz SR Njernacke, gdje je vee sada ugradeno preko 250.000 m solarnih<br />

kolektora, a do 1995. godine predvidaju cak 15,000.000 m".<br />

Sto bismo onda mi trebali dotad ugraditi duz naseg suncanog Jadrana, gdje<br />

je insolacija gotovo dvostruko veca negoli u srednjoj Evropi.<br />

Ispitivanja u nasoj zemlji pokazuju slijedece:<br />

180 GRlJANJ E


[I<br />

________________SUNCEVA ENERGIJA<br />

_<br />

P41Br". '_lIll1ilt41<br />

OSIJEK 488 0,38<br />

PULA 630 048<br />

SPLIT 887 0,60<br />

ZAGREB 435 0,36<br />

N a osnovi stvarnih podataka i ispitivanja na instaliranim postrojenjima,<br />

iskustvo pokazuje da se iskoristenjern sunceve energije rnoze ustedjeti 65 do 75<br />

posta od ukupnih pot.reba energije za zagrijavanje potrosne tople vode.<br />

Prema ovirn podacima lako je izracunati mogucu ustedu, pa ako se spremate u<br />

investiciju mozete napraviti i elaborat 0 ekonomskoj opravdanosti zahvata. Nasa<br />

iskustva pokazuju da se takva investicija isplati kroz smanjenje troskova energije<br />

za relativno kratko razdoblje - za cetiri do devet godina, jasno, ovisno 0 klimatskim<br />

uvjetima i rezirnu potrosnje vode.<br />

ODABIR SISTEMA<br />

Prije odluke 0 primjeni sunceve energije treba prouciti solarne karte i in solaciju<br />

kako bi se dobila tocna racunica da Ii se instalacija isplati. Za nasu zemlju<br />

postoji karta s oznacenirn zonama insolacije, pa se ukupno solarno zracenje na<br />

nasem podrueju krece dnevno od 3000 do 4350 Wh/rn", sto znaci da se u<br />

nnjsuncanijern mjesecu srpnju (julu) moze dn evno dobiti besplatno i do 7,5 kWhl<br />

m 2 encrgije u najsuncanijoj zoni.<br />

Sad treba odluciti da Ii primijeniti sistem s prirodnorn iii s prisilnom cirkulacijom.<br />

Rod prirodne cirkulacije vode, uredaje treba postaviti tako da se spremnik<br />

nalazi iznad solarnih kolektora ida su svi cjevovodi polozeni tako daje moguca<br />

prirodna cirkulacija. Cesto se zaboravlja da cjevovodi moraju imati uspon iIi pad<br />

ovisno 0 smjeru cirkulacije pa nastaju problemi jer cirkulacije jednostavno ncma.<br />

• Tros"kovi izuedbe dobre<br />

toplinske izolacije obicno ne<br />

prelaze 3 posta od ukupne<br />

inuesticiie pri izgradnji nove<br />

zgrade, a smaniuiu tros"kove<br />

grijanja i do 40 posto.<br />

-....<br />

.:.:,.,


~~_.<br />

________ SUNCEVA ENERGIJA<br />

_<br />

3000 .­ '<br />

• Sprijeiite ispuitanie iii<br />

nekonirolirano istjecanje vade<br />

iz sistema grijanja.<br />

~ LJUBLJANA<br />

3000<br />

3350<br />

3500<br />

'~m~'~<br />

NOYI SAD<br />

)<br />

I '!f>(fJ .....<br />

PULA<br />

BEOGRAD<br />

/111 3250 "<br />

~<br />

~<br />

Srednje godi!mje globalno<br />

suncevo zrscen]« u<br />

Jugoslaviji (u Whidanlrrr)<br />

je vrlo visoko, pa tu<br />

besplatnu energiju treba<br />

sto vise iskoristitl.<br />

o<br />

...<br />

• Aka je moguce, ugradite<br />

sistem s autamatskam<br />

regulacijam sabne temperature.<br />

182 GRIJANJE<br />

7 r-- f-<br />

6<br />

5<br />

.....<br />

I-- f-<br />

SREDNJE<br />

f-<br />

r-- - GODISNJE<br />

f- - VRIJEDNOSTI<br />

f- -<br />

(kWh/m2d)<br />

4 ~ -<br />

r-- -<br />

-<br />

-<br />

r--<br />

f-<br />

3<br />

- f-<br />

2 -- f-<br />

r--<br />

I-- f-<br />

1 1=<br />

l-<br />

F<br />

'0<br />

N<br />

E<br />

. ,.,....<br />

.:c •...., « :> o z<br />

« -o ...., :::> en 11. o, :::><br />

...., o 0<br />

-J U5<br />

W 'N « 5 :::i a: -J cr: I- :::><br />

a<br />

...., w 0 rr (J) (J)<br />

0 (J) I- 0<br />

(J)<br />

U5 > I- :>


__--------------SUNCEVA ENERGIJA<br />

DVA SOLA RNA SISTEMA ZA PRIPREMU POTROSNE TaPLE VODE<br />

_<br />

:;:;:; :::::::::::i:::: :::::::~:;: :' .:....;;:;:;:;:::::::;:: ;:;;" .:. ::::.::.:::}:;::::;: :;:{<br />

l~iili::::I~®.i:iil[lii!iiii!~I!!li::::i~1:~J~llii<br />

• Sniienjem sobne temperature<br />

samo za jedan siupan] ustedjet<br />

cete 6 posto energi]e.<br />

PRIRODNA CIRKULACIJA<br />

TERMOSIFONSKI SISTEM<br />

PRISILNA CIRKULACIJA<br />

CIRKULACIJA POMoCU CRPKE<br />

sotsrni kotektori najce[;ce<br />

sluze za bespletno<br />

zagrijavanje potrosne<br />

tople vode.<br />

r' irw;o:a!no Sle


________ SUNCEVA ENERGIJA<br />

_<br />

• Tokom noci u svim<br />

proslorijamasmanjite<br />

iemperaiuru na 15°C.<br />

L......<br />

POTROSNJA<br />

SRE<br />

VELIKA<br />

I'\.<br />

DNJA<br />

r\. \.<br />

MALA<br />

,<br />

0<br />

Vdan<br />

II'<br />

ur 800<br />

0<br />

§ 7<br />

w<br />

cr 600<br />

>-<br />

"!j500<br />

z<br />

>(f)<br />

400<br />

/<br />

~ ~<br />

/<br />

I"'.<br />

0::<br />

~ 0300 /<br />

"<br />

0-<br />

~<br />

200<br />

~<br />

I'"~ ~<br />

BROJ OSOBA + , I' '" ZAPREMINA BOJLE AA<br />

'" ~ 0<br />

12 1110 9 8 7 6 5 4 3 2 1 \ 00 4; 600 800 1000 1200<br />

2<br />

,<br />

4<br />

~<br />

6<br />

8 ~<br />

c5 -,<br />

I - I--- - 10 w I-- ~<br />

,<br />

12 ~<br />

z ~<br />

14 ~<br />

16 ~<br />

/<br />

> Nomogram potrosn]e<br />

prema podacima "TVT­<br />

----J BORIS KIDRIC".<br />

2<br />

2<br />

Solama povrsin« neto<br />

ovog kolektora je 1,91 nr.<br />

Reiim<br />

koristenja<br />

Bro] clanova<br />

obltelji-korisnlke<br />

tople vode<br />

P=1 ,91 m'<br />

Potreban bro<br />

kolektora<br />

"Tehnomont"<br />

SKT-40<br />

Potreban<br />

volumen<br />

spremnika (1)<br />

Povrsina cijevne<br />

bakrene grijalice<br />

u spremniku (m')<br />

Ekspanzijska<br />

posuda<br />

1-2 1 150(100) 0,6 Optimalni<br />

Cjelogodisnje 3-4 2 200 (225) 1,2(.1,3)<br />

volumen<br />

ekspanzijske<br />

korislenje 5-6 3 300 1,5<br />

posudeje od 5<br />

7-8 4 400(500) 2(2,5)<br />

do 10 L U<br />

Korislenje 1-2 1 150 0,6<br />

slucaju da lakvih<br />

nema na Iriislu<br />

od IV-IX. 3-4 2 300 1,2<br />

treba odabraIi<br />

mjeseca 5-6 3 400(500) 1,5<br />

"Gorenje" Varflex<br />

7-8 4 600 2<br />

25 L<br />

Nagib<br />

kolektora<br />

45"<br />

30°<br />

Nagib<br />

ko!ektora<br />

prema<br />

vodoravnoj<br />

povrsini<br />

ISTOK<br />

·90' ·60'<br />

STRANESVIJETA<br />

JUGOISTOK<br />

·45' ·30'<br />

JUG<br />

0' 30'<br />

JUGOZAPAD<br />

45' 60'<br />

ZAPAD<br />

90'<br />

.::<br />

90' 2,07 1,96 1,76 1,59 1,50 1,59 1,68 1,86 1,97<br />

75" 1,99 1,53 1,42 1,28 1,20 1,28 1,35 1,45 1,89<br />

NajbolJI uctne« postire se<br />

ako je kolektor okrenut<br />

prema jugu / postavljen<br />

pod nag/bom od 30<br />

stupnjeva u odnosu na<br />

vodoravnu povrsinu. Ako<br />

se leli postlcl tst! u{;inak<br />

kod odstupanja od pra vca<br />

I nagiba, apsorpcijsku<br />

plohu treba povecsti za<br />

faktore navedene u tablici.<br />

60' 1,73 1,32 1,22 1,13 1,08 1,13 1,16 1,26 1,65<br />

45' 1,43 1,20 1,13 1,05 1,01 1,05 1,07 1,14 1,36<br />

30' 1,30 1,14 1,00 1,03 1,0 1,03 1,03 1,08 1,23<br />

15"<br />

1, 16 1,09 1,07 1,05 1,03 1,12 1,12 1,12 1,12<br />

0 1,12 1,12 1,12 1,12 1,12 1,12 1,12 112 11 2­<br />

184 GRIJANJE


_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SUNCEVA ENERGIJA<br />

_<br />

Ocito sistem spajanja kolektora je vrlo kompliciran i treba ga uvijek dobro<br />

izvesti, jer krivo spojeni sistemi ne griju niti stede koliko je potrebno.<br />

I razliciti kolektori mogu se spojiti u jedan sistem, ali pritom treba ugraditi i<br />

regulacijske ventile kako bi se sistem mogao balansirati. I ovdje kao i kod ostalih<br />

instalacija treba provjeriti cirkulaciju. Sistem je izbalansiran onda kad se na<br />

svakom izlaznom prikljucku iz kolektora postigne ista temperatura. To je dokaz<br />

da kroz sve kolektore voda jednako cirkulira.<br />

U slucaju kad imamo dva i dva ista ko lektora, ako je otpor kroz dva krajnja<br />

veci, ugradit cerno dodatne ventile na one u sredini. Te ventile treba prigustti sve<br />

dok se ne poveca otpor kroz ta dva srednja kolektora tako daje kroz sve kolektore<br />

ista cirkulacija, a to ce se postici kad bude ista temperatura na izlazu iz svakoga.<br />

PREZIMLJAVANJE<br />

Koliko i kakvog solarnog medija treba staviti u sistem Ponajprije treba reci<br />

da ti sisterni sadrze vrlo malo vode. Tako obican sistem za obiteljsku kucu sa solarnim<br />

bojlerom od 300 litara i oko 6 m kolektora sadrZi oko 20 litara medija. To<br />

znaci da treba malo i zastitnog sredstva. Solarnu instalaciju ne treba prazniti vee<br />

je napuniti nekim zastitnirn sredstvom.<br />

Tccka smrzavanja mora biti oko 10·C niza od predvidene zimske temperature<br />

za to podrucje.<br />

To zriaci da npr. u Zagrebu i Beogradu treba osigurati sistem od -25· (jer su<br />

zirni obicno najnize temperature - 15·C, au Ljubljani solarni medij morao bi imati<br />

malo nizu tocku srnrzavanja - na -28"C .<br />

• U prostorijama gdje se ne<br />

boravi preko vikenda (uredi,<br />

kancelari]e, radionice, pogonske<br />

prostorije) treba regulirati<br />

iemperaturu na minimum, ali<br />

vodeei racuna da ne dode do<br />

zamrzavanja.<br />

MJERITI TEMPERATURU IZLAZA<br />

Kao zastitno sredstvo uzima se obicno antifriz koji sadrzi aditive za zastitu<br />

instalacije protiv starenja, nastanka taloga, korozije i slicno, pa ga ovisno 0<br />

svojstvima treba mijesati s vodom u sarnoj instalaciji, da se postigne zahtjevna<br />

tocka smrzavanja.<br />

Takva se sredstva kod nas prodaju pod nazivom PKL 100, PKL 300, PETROL<br />

PKL, HINS PETROL GLYTHERMIN GP 42-51 i slicno.<br />

Upute 0 upotrebi treba detaljno procitati prije kupnje, jer neka sredstva<br />

zahtijevaju posebne uvjete. 'I'ako npr. PETROL GLYTHERMIN GP 42-51 nije<br />

podesan za instalacije s pocincanirn cijevima. Zastitno se sredstvo obicno unosi<br />

crijevom kao kod punjenja instalacije grijanja (smjesa vode i tog sredstva) i to<br />

tako da se protutlakom vodovodne mreze ugura odredena kolicina medija u sistern.<br />

Nakon toga sistem treba odzraciti i podesiti tlak da sistem bude dovoljno<br />

pun. Areometrom (za ispitivanje tekucina kod akumulatora) provjerite tocku<br />

smrzavanja i sistem je miran nekoliko godina. Prije Ijeta obavezno treba provjeriti<br />

da li je sistem pun i odzraciti ga na najvisern mjestu, a prije zime provjeriti<br />

tock u smrzavanja.<br />

B<br />

U sistem s vise reztlcittn<br />

tipova kolektora treba<br />

ugraditi regulacijske<br />

ventile zbog balansiranja<br />

instalacije.<br />

• Radijatore nemojte zaklanjati<br />

zavjesama niti ogradivatijer to<br />

smanjuje prijenos topline u<br />

prostor.<br />

--<br />

GRIJANJE t 85


v<br />

CRPALKE d.o.o,<br />

Sigurno ste primijetiIi kako iza hladnjaka<br />

struji topIi zrak, ]este Ii pomislili da bi ta<br />

toplina mogla zagrijavati vodu Ako tom<br />

toplinom zagrijavate recimo vodu ­ tada ste od<br />

hladnjaka dobili tzv. toplinsku crpku,<br />

Najvaznije je pritom da se osim povoljnog<br />

efekta trecinom elektricne snage uspije na<br />

izlazu izvuCi toplinski ucinak za zagrijavanje<br />

TOPLINSKE CRPKE •<br />

Dakle, ako je 600 W potrebno za pogon kompresora, za zagrijavanje<br />

vode na raspolaganju je eak triput vl~ energije negoli za pogon<br />

kompresora. Ovisno 0 Izvedbi I naeinu prljenosa tcpllne, ti se<br />

odnosi mogu i mljenjali, ali krecu se uglavnom u lim okvlrima,<br />

SISTEM RAOA<br />

Topllnska se crpka, kao I hladnjak, sastoji od slijedeCih dijelova:<br />

isparivaea, kompresora, kondenzatora I ekspanzijskog venlila.<br />

Isparivac je izmjcnjivae topllne smjesten u prostoru pa medij koji<br />

slufl za prijcnos topline hlapi, a kompresor ga komprimira i<br />

transportira u kondenzator. Toplinu koju medij oduzima okolini i<br />

pritom mljenja svoje agregatno stanje, sad prenosi toploj vodi u<br />

bojleru . Na taj je naein proces zaokruzen I trajno se odvija, a pritom<br />

se tro~1 sarno cnergija za pogon kompresora. Toplina se oduzima<br />

vanjskom zraku, podzemnoj I povrsinskoj vodi, zemlji I sl.<br />

Zato I toplinske crpke Imaju osnovnu oznaku rc Z iii rc V ovisno<br />

o mediju ad kojega oduzimaju toplinu (Z-zrak, V-voda), a slljedeci<br />

broj je oblcno iznos toplinske snage na izlazu u kW. Tako se<br />

naprimjer najCeilCe upotrebljava jedinica rc Z 2 A (B, C iii 0), koja<br />

irna loplinsku snagu ad 2 kW, a za pogon kompresora treba sarno<br />

600 W elektricne energije, Takva crpka moze radiU pri<br />

tcmperaturama ad +5 do +35'C I njome mozete postici<br />

temperaturu vode do 55'C, ~to je dovoljno za sve namjene, a pritom<br />

se Ipak ne talozl previ~ kamenca.<br />

Najrasirenija vanjanta toplinske crpke za zagrijavanje<br />

tople vode je model rc Z 28 . Ima bojler 280 I, Mg anodu,<br />

elektricni grijae od 2000 W za sluca] kad vanjska temperatura<br />

zraka padne ispod +S'C. Bojler se mofe kombiniratl za razne<br />

namjene kao dodatnl element, zasebno, zatim kao dvonamjensko<br />

grijanje za solarne sisteme u bivalenlnim sistemima I sl.<br />

Analizom je zakljuceno da se toplinska crpka isplall u obiteljskoj<br />

kucl prosjccno za 4 do 5 godina, a tamo gdje treba vi~ topic vode<br />

(na primjer u Irizerskom salonu, restoranu i sl.), znatno prije.<br />

Informadje: GORENJE TOPLOTNE CRPALKE,<br />

63320 Titovo Velenje, Partizanska br, 12,<br />

tel. (063)853-231, 856-796, telefaks (063)854-762.<br />

Velik izbor tipova i raznih modela s toplinskom snagom do 15 kW.<br />

1. Kondenzator<br />

2. Isparivac<br />

3. Ventilator<br />

4. Kompresor<br />

5. Elektrogrijac<br />

6. Rashladni sustav<br />

7. Ispust kondenzata<br />

8. Izlaz tople vade<br />

9. Poklopac<br />

10. Bojler-spremnik<br />

280 litara<br />

11. Prikljucak za<br />

recirkulaciju<br />

12. Mg anoda<br />

13. Ekspanzijski ventiI<br />

14. lzmjenjivac topline<br />

(za verzlje rc Z 2B i<br />

TtZ2A)<br />

15. Ulaz hladne vade<br />

16. Toplinska izolacija<br />

4<br />

8<br />

6<br />

11<br />

9<br />

7<br />

_. --.-­<br />

Najcdca je verzija toplinske crpke llPTC Z 28 - gdje su kompresor<br />

I bojler od 280 IItara jedna cjellna. Postoje I druge verzije TC Z 2A<br />

(bojler ad 200 lltara • ito je najjeftinija takva verzija), te TC Z 2C i<br />

TC Z 20 gd]e je kompresorski agregat odvojen od spremnika.<br />

3<br />

10<br />

16<br />

- - ~<br />

12<br />

Isparivat<br />

Kondenzator<br />

Slstem rada Istl je kao i kod hladnjaka pa su I dijelovi isli:<br />

kompresor, isparivac, ekspanzijski ventil i kondenzator.


11<br />

ALTERNATIVNI IZVORI<br />

ENERGI]E<br />

r<br />

I=<br />

r<br />

Stednja energije naioeci je<br />

energetski izvor.<br />

Teske je danas biti dobar prognozer, ali je zacijelo sigurno da nasi energetski<br />

izvori nece trajati vjecno. Mnogi znanstvenici i razne medunarodne institucije<br />

imaju niz prognoza, ali nam se cini da je ipak prognoza Svjetske konferencije za<br />

energiju najvjerodostojnija. Ne ulazeci previse u strucne procjene i objasnjenja<br />

(postoji naime niz znanstvenih metodologija razmatranja opcije energetske<br />

potrosnje s razlicitirn varijantama razvoja), a uzevsi kao najvjerojatniju srednju<br />

varijantu tada je izvjesno:<br />

• ugljen ce se k ao energent najkasnije iscrpiti<br />

• nedokazane rezerve nafte nestat ce oko 2020. godine tj. ,a vjerojatne rezerve<br />

mogu potrajati jos maksimalno 10 godina<br />

• dokazane rezerve plina iscrpit ce se takoder vee 2020. godine, mada postoje<br />

sanse da se s ocek ivanirn jos postojecim rezervama produzi vijek koristenja<br />

prirodnog plina do najkasnije 2060. godine<br />

• u uvjetirna sadasnjeg nacina koristenja urana njegove rezerve sa svirn<br />

dokazanirn i dodatnirn rezervama iscrpit ce se takoder oko 2020. godine.<br />

Ove svjetske prognoze pokazuju da su rezerve goriva ogranicene. Osim s<br />

njihovirn brzirn iscrpljivanjern treba racunati i na troskove pri stvaranju i vadenju<br />

fosilnih goriva jer ce za desetak godina trebati vise energije za njihovo vadenje<br />

nego sto ce je sadrzavati.<br />

Preostaje narn stoga vrlo brza orijentacija na izvore energije koji narn se sarni<br />

narnecu. Neosporno je da zasad nerna jasnih alterriativa za supstituciju fosilnih<br />

goriva, a kako je rijec 0 svjetski najatraktivnijern biznisu (danas energetika<br />

temeljena na iskoristavanju neobnovljivih izvora energije, tj . ugljena, nafte, plina<br />

i urana, angazira od 17 do 25 posta ukupnih drustvenih sredstava) svirna narn je<br />

jasno 0 kakvirn se naporirna i sredstvima radi pri pronalazenju dostojne zarnjene<br />

za energetske resurse koji narn polako ali sigurno postaju nedostatni. Sve ostalo<br />

su igre mocnog kapitala koji je sedarndesetih godina slornio jeftino naftno trziste<br />

nakon cega je uslijedio visegodisnji rat cijena i interesa da bi barel nafte<br />

osarndesetih godina kostao cak i 42, a i nadalje varira ovisno 0 krizi na<br />

bliskoistocnorn podrucju,<br />

Stoga nisu u pravu prognozeri koji smatraju da u uvjetirna ovako jeftine nafte<br />

u<br />

b<br />

I<br />

r<br />

i=<br />

5<br />

L<br />

SUNCANE PLANTAZE­<br />

DOVOLJNO ENERGIJE<br />

ZA CIJELI SVIJET<br />

U suncsnom pojasu<br />

Zemljine kugle gdje je<br />

dozrscene energija Sunca<br />

veca od 2200 kWh<br />

godisnje mogle bi se<br />

postaviti plantaie<br />

suncevin fotonaponskih<br />

kolektora koji bi prema<br />

poznatim tehnologijama i<br />

sadasnjem stupnju<br />

efikasnosti mogli<br />

proizvesti dovoljno<br />

etektricne energije za<br />

potrebe cijelog<br />

coviecenstv», bez<br />

zagadivanja okoline, bez<br />

velikih dimnjaka, bez<br />

bojazni od zracenja i bez<br />

bojazni da ce energetski<br />

potencijal tog izvora<br />

presusiti.<br />

188 GR/]AN]E


___________ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE<br />

_<br />

ne treba t r 5i· · sredstva na razne druge oblike energije. Dva su razloga koji to<br />

potvrduju, Ogra nicenost rezervi nafte i nuznost ekonomske i energetske<br />

neovisnosti,<br />

Hocemo li u sxor o umjesto hidroelektrana, termoelektrana i nuklearki imati<br />

polja vjetrenj .a, su nca ne plantaze, bioenergetske farme i vodikovode<br />

VODIK - ENERGENT BUDUCNOSTI<br />

Sva fosilna goriva imaju velik nedostatak koji svakirn danom sve vise pritisce<br />

stanovnike n Sf kugle. Zagadivanje okoline, te promjene mikro i makroklimatskih<br />

uvjeta vee je tolik o da jedino cist i za okolinu bezopasan energent moze imati<br />

buducnost, Pritom je vrlo vazno da ga ima dovoljno i da je njegova eksploatacija<br />

jeftiria i ek o ornski opravdana.<br />

Mora, jezer a , rijeke, izvori i svi ostali vodeni tokovi obiluju vodikom.<br />

Rasprostranjenost mu je dakle odlicna. Iz vode ga mozemo dobiti na niz razlicitih<br />

nacina od koj ih je sarno metoda elektrolize vode razvijena do komercijalne<br />

prirnjene. Za raz gradnju vode na vodik i k isik potrebna je energija i tu sada postoje<br />

sanse i moguc osti da se za tu potrebnu energiju iskoriste razni oblici alternativne<br />

energije, od koiih su vrlo pogodni solarni sistemi. Tako dobiven vodik treba<br />

uskladistiti, no tu irna i nekih tehnickih problema. I sarno izgaranje vodika moguco<br />

je na dva nacina : primjenom gorivih celija dobiva se elektricna, a primjenom<br />

katalitickih gorionika toplinska energija. Kod svih tih procesa bitno je da tog vodika<br />

irna zaista svu a oko nas, a tehnicki problemi koji prate proces proizvodnje,<br />

skladistenja i p rimjenu su rjesivi do ekonomske opravdanosti.<br />

Pritom treba 0 imah razjasniti da vodik i nije novi izvor energije vee sarno moze<br />

biti njen prijenosnik, jedan od oblika, bas kao i elektricna energija, pogodan za<br />

transport, za skla distenje i efikasnu upotrebu. Razne izvedbe automobila, aviona<br />

i slicno na vodik kao spremnik energije pokazuju daje unatoe pocetnirn tehnickim<br />

problemima nada u opravdanost takvih napora zbog buduce primjene vodika bila<br />

potpuno opravdana, Takoder je vrlo vazno da je pri iskoristavanju vodika potpuno<br />

zasticena okolina jer je proces potpuno suprotan od elektrolize. Vodik, bez obzira<br />

na nacin upotrebe, u tom procesu oksidira i pretvara se natrag u vodu.<br />

ENERGIJA SUNCA<br />

To je doista nei scrpan izvor koji prema dosadasnjern stanju tehnologije mozerno<br />

koristiti na dva naciria. Sclarna termalna energija je dosad poprilicno rasirena<br />

pa na mnogim krovovima vee nicu razni kolektori Kojima se vrlo efikasno i jeftino<br />

iskoristava ova be splatna energija za zagrijavanje tople vode.<br />

I<br />

I<br />

-----<br />

[kWh/g] %<br />

21,74x1Q9 29<br />

lskorisiite i pasivnu sunceou<br />

energiju, arijentirajte objekt<br />

prema jugu, smanjite staklene<br />

plohe, primijenite ioplinske<br />

crpke.<br />

,;~~jr!i:!!itrrrJj%i ~t) I(:I:Ji tjii ;~ill !:<br />

TERMOELEKTRANE<br />

HIDROELEKTRANE 15,36x1Q9 20,S<br />

N.E. KRSKO<br />

75x10 9 kWh/g BIOMASA 13,2x10 9 17,8<br />

SADASNJA PROIZVODNJA L:IVOTINJE 11 ,2x10 9 15<br />

75x1Q9<br />

RAZLIKA + 4.6x10 9 +6,2% BIOPLIN 7,48x1Q9 10<br />

GEOTERMALNA 6,41x1Q9 8,5<br />

• Na slavine u kuci ugradite<br />

perlatare i redovito i1l<br />

odriavajte.<br />

• Slanina s perlatarom<br />

smanjuje protak vade 50 pasta,<br />

mlaz je meksi i uoda ne prska<br />

po umiuaoniku.<br />

VALOVI 4,19x10 9 5,6<br />

UKUPNO 79,6x1 O~ 106.2<br />

s~m<br />

GRIJANJE 189<br />

.-­


________ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE<br />

_<br />

I boja fasade moie donijeti<br />

usiedu, Siva fasada npr. trosi 2<br />

do 5 posto manjeenergije (zbog<br />

apsorpcije energije sunca)<br />

negolibijela.<br />

Zi~t;}Trlf\ ()ii{()UNf;<br />

U posljednje su vrijeme u naglom razvoju i vrlo atraktivni razni fotonaponski<br />

(fotovoltaicni) solarni kolektori. Kako je efikasnost ovih panela manja od solarnih<br />

termalnih kolektora i k rece se oko 6 do 7 posto, ocekuje se porast stupnja<br />

iskoristivosti i kroz tzv. tandem celije i do trostruko veCih vrijednosti. Smatra se<br />

da ce pri postizanju efikasnosti od 25 posta ti solarni moduli postati komercijalno<br />

primjenljivi. Kada bismo odredeni dio zemaljske kugle pokrili takvim solarnim<br />

kolektorima, npr. cijeli Cejlon uz stupanj efikasnosti od sarno 10 posta dobili bismo<br />

dovoljno elektricne energije za potrebe cijelog covjecanstva. Postoje i razni drugi<br />

planovi, a vee postojeci solami sistemi i razne suncane plantaze potvrduju da ima<br />

nade i za komercijalnu primjenu u dogledno vrijeme.<br />

ENERGIJA VJETRA<br />

Slijedeci veliki alternativni izvor koji nas takoder ceka u buducnosti je energija<br />

vjetra na koju su se stanovnici Kalifornije vee navikli. Tamo je, naprimjer sarno<br />

na planinskom prijevoju Altamont 1982. postavljeno prvih 40 vjetrenjaca da bi ih<br />

nakon dvije godine bilo vee 14.000. Uz dobru stimulaciju (srnanjenje poreznih<br />

obaveza i dobrih kreditnih aranzrnana) taj se trend nastavlja i danas. Zanimljivo<br />

je daje gotovo 50 posta svih tih vjetrenjaca-aerogeneratora proizvedeno u Evropi,<br />

tj . u Danskoj, a u svima njima je asikroni generator niskog napona "Severa" iz<br />

Subotice. Dakle, vitalni dio za vjetrenjace imamo, sto cekamo<br />

Godine 1988. prva je vjetrenjaca montirana kod nas u blizini Pule. Za nasu<br />

zemlju su za pojedina podrucja vee provedena sva ispitivanja (npr. Republicki<br />

hidrorneteoroloski zavod Hrvatske je napravio detaljna ispitivanja snage,<br />

ucestalosti jacine i drugih vaznih karakteristika vjetra na raznim lokacijama.<br />

d<br />

n<br />

1<br />

Ii<br />

u<br />

p<br />

d<br />

r<br />

p<br />

o<br />

• Temperatura poirosne tople<br />

vode ne treba biti visa od 45°C.<br />

• lnstalaciju tople vode<br />

toplinski izolirajte.<br />

!1:1!I'i!~~~'1111111111·111.._<br />

:.:.:. ,-.:-";"/ : : :::~.::. : ::::-:.,:<br />

190 GRIJANJE<br />

"Sever" iz Subotice kao kooperanl<br />

proizvodaea aerogeneralora iz<br />

Danske zacijelo nece moraIi brinuti 0<br />

plasmanu jer je Evropska ekonomska<br />

zajednica lakoder pocet«<br />

subvencionirati sve one koji zele<br />

ulagali u allernalivne izvore energije<br />

pa je nekollko slolina vjelrenjaea<br />

inslalirano vee posvuda u Evropi, a<br />

najvi~e u Spanjolskoj i Grekoj.<br />

Plasman u SAD, a nerocito u<br />

Kaliforniji u velikom je usponu.<br />

Oeekuju se I veliki poslovi na<br />

ogromnom ler/loriju Indije koja je sve<br />

vi~e okrenula pronalazenju vlaslilih<br />

energetskih resursa. S obzirom na<br />

novo olvaranje trtist» u Kini izglednl<br />

su eak I poslovnl erenzmsn! i u to]<br />

najmnogoljudnijoj zemlji. Koje<br />

vjetrove mi eekamo


-- ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE _<br />

Od ost a i' a er riativnih izvora energije u buducnosti 'nas ceka biomasa (svi<br />

drveni otpaci, poljo privr edni, vinogradarski i vocarski ostaci te razne kulture koje<br />

se mogu za . " is .or'ist .iti), geotermalna energija koja se i kod nas koristi na razne<br />

nacine te en ergija valova i proizvodnja bioplina.<br />

Najzani Iii rij e je svakako pitanje sto nam sve te spoznaje i say taj trud donose<br />

i kakvaje nasa energetska buducnost Zanemarimo Ii sva pretjerivanja i uzmemo<br />

Ii u obzir one , a", inimaInij e prognoze i zalihe koje se za alternativne izvore mogu<br />

uzeti u obzir a ce i takva najpesimistickija prognoza biti vise negoli povoIjna.<br />

Svjetsku . roizvodnju elektricne energije alternativni izvori mogli bi pokriti<br />

prema podaci a iz godine 1985. u slijedecirn postocima:<br />

• energija sunca 100 posta<br />

• vjetar 19 po .:: 0<br />

• valovi 13 posto<br />