Prijedlog nacrta strategije razvoja sporta u OpÄini Novi Grad Sarajevo

Nacrt strategije razvoja sporta u Općini Novi Grad Sarajevo 2013-2018 

BOSNA I HERCEGOVINA 

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE 

KANTON SARAJEVO 

GRAD SARAJEVO 

OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO 

OPĆINSKI NAČELNIK 

O P Ć I N S K O M V I J E Ć U 

- O v d j e - 

PREDMET: Nacrt startegije razvoja sporta 

Općine Novi Grad Sarajevo 2013 - 2018. 

PREDLAGAČ: Općinski načelnik 

OBRAĐIVAČ : Općinska služba za obrazovanje, kulturu, sport i 

Lokalni integrisani razvoj (radni tim za izradu strategije) 

Sarajevo, juli 2013. godine 

1


1- Uvodne napomene 

Općina Novi Grad Sarajevo kao administrativna jedinica lokalne vlasti nastala je 1978. godine 

teritorijalnom preraspodjelom općina u Sarajevu. Ubrzanim širenjem Sarajeva, privrednom izgradnjom i 

prirastom stanovništva krenula je intenzivna gradnja ove općine na lokalitetu Sarajevskog polja. U ovom 

periodu izgrađena su čitava naselja (Ali-pašino Polje, Mojmilo, Saraj-Polje i Dobrinja). XIV zimske 

olimpijske igre, održane1984. godine u gradu Sarajevu i na planinama oko Sarajeva, predstavljale su 

snagu još bržeg razvoja ovog područja. 

Može se slobodno reći da je ovo bio i zlatni period razvoja Općine i promocije sporta i sportskih 

sadržaja u izuzetno kvalitetnom razdoblju. Za samo nekoliko godina podignuta su velika stambena naselja 

sa pratećim infrastrukturnim kapacitetima i javnim objektima tako da je Općina 1991. godine imala 

136.746 stanovnika. 

U periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995 Općina je pretrpjela velike promjene u 

pogledu devastiranja privrednih, stambenih i javnih objekata, nenadoknadivih ljudskih gubitaka, pa i 

promjene teritorijalnih granica. 

Od 1996. godine, uporedo sa obnovom Sarajeva, otpočinje proces intenzivne obnove, oporavka i 

nove gradnje Općine Novi Grad Sarajevo. Za samo nekoliko godina Općina je dobila karakter moderne 

urbane cjeline. 

Sport i fizička kultura su na nivou Općine organizirani kroz sportska udruženja, klubove, asocijacije 

i sportska društva. Svaka kategorija populacije Općine ima organizirane sportske aktivnosti koje su 

sufinansirane budžetom Općine u skladu sa zakonskim propisima i podzakonskim aktima. Pojavni oblici u 

organiziranju sporta i fizičke kulture na Općini determinirani su kroz različite vidove sporta za sve u 

odnosu na polnu, starosnu i specifičnu strukturu populacije Općine (učenici, studenti, zaposleni, lica sa 

posebnim potrebama, nezaposleni, penzioneri, i sl.). 

Kvantitativni pokazatelji o stanju sporta i sufinansiranju sportskih sadržaja obuhvataju analizu 

prikupljenih podataka u vezi sa direktnim i indirektnim pokazateljima organizacije, monitoringa i 

osiguranja kvalitete za realizaciju i sufinansiranje sportskih sadržaja od strane Općine Novi Grad. 

Navedni pokazatelji obuhvaćeni su u analizama stanja prethodnog perioda (do maja, 2013. 

godine), a odnose se na sve relevantne informacije do kojih je Tim za izradu nacrta strategije došao 

tokom svojih aktivnosti na prikupljanju podataka. U skladu sa navedenim, urađene su analize i 

kvantitativni pokazatelji slijedećih informacija: 

- Presjek stanja i analiza fizičkih resursa na području Općine; 

2


- Presjek stanja i analiza sportskih udruženja, klubova i sekcija sufinansiranih od strane Općine; 

1.1. Presjek stanja i analiza fizičkih resursa na području Općine 

Općina Novi Grad Sarajevo jedna je od najvećih općina na području Bosne i Hercegovine. 

Pokazatelji koji slijede morat će se komparirati sa kvantitativnim pokazateljima broja građana na 

području Općine. Općina trenutno raspolaže sa dvije sportske dvorane, a treća u Buća Potoku je u 

izgradnji, kao i stadionom “Otoka”, sa ukupno četrdesetijednom sportskom plohom od čega dvije za 

boćanje, pet za veliki šah. Ostale su za mali nogomet (od čega dvije sa umjetnom travom) i jedan za 

košarku. 

Sportske dvorane i stadion “Otoka” vlasništvo su Općine Novi Grad Sarajevo a njima se upravlja 

preko preduzeća “LOKOM”. Od četrnaest osnovnih škola tri škole nemaju sale za nastavu tjelesnog i 

zdravstvenog odgoja (11), dok svala škola ima vanjsko sportsko igralište (14). 

Na području Općine Novi Grad egzistiraju tri srednje škole. Zajedničku sportsku dvoranu i 

sportsko igralište koriste Gimnazija Dobrinja i V Gimnazija, dok Elektrotehnička škola u Buća Potoku ima 

svoju salu i vanjsko sportsko igralište. 

Općina svoje aktivnosti i saradnju sa klubovima obavlja sa jednim uposlenikom koji koordinira i 

organizuje sva takmičenja koja se provode na osnovu godišnjih planova Službe. 

U kasnijim analizama dat će se kvalitativno precizniji pokazatelji, sa mjerama poboljšanja i 

osiguranja kvalitete, odnosno preduvjeta za obezbjeđenje upravljanja sa aspekta kvalitete poslovnih 

aktivnosti. Naravno, u tekstu dokumenta bi trebalo obuhvatiti i kvalitativne informacije u vezi sa stanjem, 

raspoloživim sredstvima, kriterijima, raspolaganjem sportskih sredstava, opreme, rekvizita i pratećih 

materijalnih sredstava. 

3


U tabeli br.1. dati su pokazatelji o raspoloživim sportskim objektima, površinama, terenima i 

salama na područiju Općine Novi Grad. 

Tip sportskog borilišta Broj Napomena 

Sportske dvorane 2 Misli se na sportske dvorane koje zadovoljavaju standarde i kriterije 

za održavanje utakmica u vrhunskom sportu. 

Sportske dvorane u izgradnji 1 Dvorana u Buća Potoku 

Stadion 1 Otoka 

Broj sportskih ploha 31 Sportske plohe koje su multikriterijskog karaktera i ne mogu se 

svrstati u prostor jedne sportske grane ili discipline 

Broj boćarskih ploha 2 

Broj ploha za veliki šah 5 

Broj ploha za mali nogomet (vještačka trava) 2 Isključivo sa vještačkom travom 

Broj igrališta za košarku 1 

Broj sportskih sala u osnovnim školama 11 Tri osnovne škole nemaju svoje sale za nastavu TiZO 

Broj sportskih sala u srednjim školama 2 Gimnazije zajedno koriste sale i sportska igrališta 

Broj sportskih igrališta u osnovnim i srednjim školama 16 

Ukupno sportskih objekata (obuhvata sve stavke) 74 

Tabela br. 1. Pokazatelji raspoloživih sportskih borilišta 

Kao što je prikazano u tabeli br.1., može se zaključiti da se na području Općine Novi Grad nalazi 74 

(sedamdesetičetiri) sportska borilišta, a koja su klasterizirana po svojoj namjeni, odnosno po srodnosti 

sportskih disciplina i sportskih sadržaja koji se sprovode na njima. Ovi pokazatelji su prikazani i na 

slijedećem grafičkom prikazu u prilogu ovog dokumenta (Prilog br.1.). 

Pored ovih borilišta, Općina Novi Grad-Sarajevo je bogata plivačkim sportskim bazenima koji se 

nalaze na njenoj teroitoriji i kojima se znatno promovira sport i zdravlje, a time i poštuju osnovni principi 

Evropske povelje „Sport za sve,“ te otvaraju mogućnost koorporativnog djelovanja u programiranju 

sportskih sadržaja za određene ciljne grupe građana Općine. Isto tako, Općina Novi Grad se može 

pohvaliti da je jedna od rijetkih koja u svojoj blizini ima olimpijske planine i skijališta. Strateški projekti, 

dakle, imaju niz mogućih operativnih solucija, a koje će trebati analizirati u nekom sveobuhvatnijem 

dokumentu, odnosno strategiji razvoja sporta i promocije sporta i zdravlja. 

Ako konstatujemo da je broj sportskih borilišta na području Općine Novi Grad ukupno 74, 

odnosno sveobuhvatni raspoloživi fizički potencijal za odvijanje programskih sadržaja sporta, to ne može 

biti dovoljno precizna informacija. Da bi se razumjela kakvoća ovog pokazatelja, neophodno je iste 

4


uporediti sa populacijom interesnih grupa na području Općine, a što će biti neophodno uraditi u 

sveobuhvatnijoj dokumentaciji. 

1.2. Pravni akti i sistem finansiranja sporta i fizičke kulture 

Okvir za strateško planiranje u oblasti sporta, fizičke kulture i uopće bilo koje druge oblasti, a 

posebno ako se takav dokument odnosi na lokalnu zajednicu, predstavljaju pozitivno pravni propisi 

(propisi koji su na snazi, a u okviru kojih funkcionira organiziranje, sufinansiranje i realiziranje stručnih 

programskih sadržaja)) 

Iznad svih zakonskih propisa je Ustav i zakoni iz oblasti sporta na nivou države, kantonalni zakoni 

o sportu, te podzakonski akti koji su u vezi sa sportom i fizičkom kulturom. 

Bosna i Hercegovina je u februaru 2008. godine konačno dobila Zakon o sportu, čime se svrstala u 

okvire međunarodne i domaće zakonske regulative. S obzirom na to da BiH pripada svjetskom i 

evropskom sportskom domenu, nužno je da bude potpisnica raznih konvencija i sportskih kodeksa kao 

što su Evropska povelja o sportu, Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava, Međunarodna konvencija 

protiv dopinga u sportu, Evropska konvencija o nasilju i nedoličnom ponašanju gledalaca na sportskim 

priredbama, Olimpijska povelja, Paraolimpijska povelja, Evropski kodeks o sportskoj etici i mnogi drugi. 

Ovim dokumentima treba dodati razne multilateralne i bilateralne sporazume koji su u proceduri. 

Najznačajniji akt u zakonskoj regulativi sporta u BiH je Zakon o sportu. Objavljen je u “Službenim 

novinama BiH Br. 27/08“ 01.04.2008. godine. Do tada, oblast sporta je bila uređena entitetskim 

zakonima i drugim lokalnim uredbama i aktima, te su donošenjem ovog zakona stvoreni uslovi za 

sistemsko rješavanje pitanja sporta. Njegova kvalitetna primjena svakako zavisi i od organizacije nižih 

nivoa vlasti. 

Ovaj zakon će omogućiti i realizaciju velikih poslova u vezi sa preregistracijom sportskih saveza i 

definirati pitanje njihovih kontinuiteta, čemu bi svakako moglo doprinijeti i Vijeće za sport u BiH, čije je 

osnivanje predviđeno Zakonom o sportu. 

Zakonom je predviđeno i formiranje Agencije za antidoping kontrolu koja omogućava učešće bh. 

sportista na međunarodnim takmičenjima, jer se tako ispunjava obaveza BiH prema Međunarodnoj 

konvenciji protiv dopinga u sportu. 

Usvajanje Zakona u sportu ujedno znači i pristupanje izradi brojnih podzakonskih akata od kojih su 

do sada definirani i usvojeni slijedeći: 

- Pravilnik o vođenju registra pravnih i fizičkih lica u oblasti sporta na nivou BiH 

5


- Pravilnik o kategorizaciji sportista na nivou države 

- Odluka o ustanovljenju državne nagrade za sport 

Ovome svakako treba dodati i učešće u međunarodnim pravnim aktima iz oblasti sporta, jer se i sport u 

BiH zasniva na principima i standardima utvrđenim Evropskom poveljom o sportu, Evropskom 

konvencijom o zaštiti ljudskih prava, Međunarodnom konvencijom protiv dopinga u sportu, Evropskom 

konvencijom o nasilju i nedoličnom ponašanju gledalaca na sportskim priredbama, Evropskim kodeksom 

o sportskoj etici i mnogim drugima. Ovim dokumentima treba dodati i istaknutu Izjavu iz Lozane o 

organiziranju sporta u Bosni i Hercegovini. 

U pogledu reguliranja sporta kao značajne društvene aktivnosti, sistemski propis koji regulira ovu 

oblast je Okvirni Zakon o sportu Bosne i Hercegovine. Pored Zakona o sportu, postoji niz drugih zakona i 

podzakonskih akata koji na određen način reguliraju pojedina pitanja direktno ili indirektno u vezi sa 

sportom. Dakle, okvir za profesionalan rad, strateško planiranje, način promatranja, organiziranja i 

realiziranja programskih sadržaja sporta definiran je kroz slijedeće zakone: 

Zakon o sportu u BiH objavljen je u "Službenom glasniku BiH” broj 27/08 od 01.04.2008. godine. 

Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da važi Zakon o tjelesnoj kulturi Bosne i Hercegovine 

(„Službeni list SRBiH“, broj 24/91), te time i Zavod za tjelesnu kulturu BiH, a imovina Zavoda prelazi u 

svojinu Bosne i Hercegovine. Iz tog razloga možemo reći da BiH nema dugogodišnju tradiciju zakonskog 

uređenja u oblasti sporta, barem kada govorimo o državnoj razini. Do donošenja državnog Zakona o 

sportu, oblast sporta bila je uređena entitetskim zakonima, dok u FBiH nije donesen i usvojen Zakon o 

sportu, što ističemo kao sistemski nedostatak, već je ova oblast regulirana zakonima o o sportu na nivou 

kantona. 

Zbog različitosti uređenja u oblasti sporta, na raznim razinama administrativnog organiziranja u 

BiH, možemo reći da je dugo vremena vladao nepovoljan ambijent za funkcioniranje i rad sportskih 

klubova i brojnih sportskih organizacija. Mnoge sportske aktivnosti svodile su se na nesistemski pristup u 

promatranju, podršci i organiziranju. 

Donošenjem Zakona o sportu na državnoj razini, stvoreni su uvjeti za pokretanje dugoročnog 

postupka i pokušaja sistemskog rješavanja pitanja sporta na nivou BiH. Ovim sistemskim rješenjima 

mnoga pitanja od značaja za lokalne zajednice bit će preciznije definirana. Kao dokument koji može biti 

od značaja za razvoj sporta i način organiziranja sportskih sadržaja u lokalnoj zajednici je i Zakon o sportu 

Kantona Sarajevo. 

6


Zakon o sportu Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 11/01) je zakon koji 

je u okvirnoj mjeri uredio neke osnovne smjernice i način organiziranja i usklađivanja sportskog sistema 

sa zakonskim regulativama. 

Pored toga postoje mnogi podzakonski dokumenti (pravilnici, odluke, i sl.), a koji uređuju pojedine 

segmente koji s odnose na sistem sporta (procedure, postupci, odluke, smjernice i sl.). 

Evropska povelja „sport za sve“ je dokument koji bi mogao poslužiti kao smjernica u strateškim 

aktivnostima na lokalnom nivou. U ovom dokumentu je uređen i sistemski prezentiran prostor „Sporta za 

sve,“ a kojim se regulira, daju prijedlozi i ukazuje na ljudska prava u ovoj oblasti. 

1.3. Presjek stanja i analiza sportskih udruženja, klubova i sekcija sufinansiranih od strane 

Općine Novi Grad 

1.3.1. Osnovni kvantitativni i finansijski pokazatelji 

Općinska služba raspolaže podacima o 66 (šezdesetišest) prijavljenih i registrovanih sportskih 

klubova i udruženja. Općina sufinansira aktivnosti cca. 30 (trideset) klubova ili 45,5 % od ukupnog broja 

prijavljenih i registriranih jedinica. Nivo participiranja sredstava programskim sadržajima sporta se kreće 

u rasponima od 100,00 KM (stotinu konvertibilnih maraka) do 400,00 KM 

(četiristotinekonvertibilnihmaraka) na mjesečnom nivou, odnosno na godišnjem nivou, 1200,00 KM 

(hiljaduidvijestotinekonvertibilnihmaraka) do 4.800,00 KM (četirihiljadeiosamstotina maraka). 

Jedan dio sredstava se izdvaja za sufinansiranje troškova korištenja sportskih dvorana za pojedina 

sportska takmičenja. Sportski klubovi odnosno udruženja koji su dobili sredstva na osnovu projekata za 

nevladine i neprofitne organizacije se ne participiraju, izuzev pojedinačnih slučajeva kada su neophodna 

finansijska sredstva za održavanje sportskih turnira. 

U tabeli br.2. prikazani su pokazatelji, te analitička kalkulacija utroška sredstava za sufinansiranje 

programskih sadržaja sporta u Općini Novi Grad: 

Broj Broj Približno 

Pokazatelji Mjesečno godišnje izdvajanje 

Broj klubova 66 66 

Broj budžetskih klubova 30 30 30 

Nivo participiranja mjesečno 100,00 1200,00 36.000,00 

Tabela br.2. Osnovni pokazatelji 

Kao što se vidi u tabeli br.2., sredstva 

koja se ovim modelom izdvajaju mogu se 

kretati na godišnjem rasponu od 1200,00, do 

4.800,00 KM po jednom sportskom 

udruženjenju. 

7


Ovakvi pokazatelji ukazuju da se ne može očekivati postizanje vrhunskih sportskih rezultata, te da 

je vrednovanje sportskih rezultata izvan određenih kriterija, a koji nisu u skladu sa osnovnim principima 

zadovoljenja tendencija promocije sporta i zdravlja na lokalnom nivou. 

U zavisnosti od raspoloživih podataka urađena je i tabela sa prikazom sportskih udruženja, 

klubova i ostaloh organizacija koje se sufinansiraju iz budžeta Općine Novi Grad. Podaci su prikazani u 

tabeli br.3. 

RB NAZIV KLUBA 

Članova Post 

1 OKI FANTOMI 30 0,76% 

2 KRSG OLIMPIK 300 7,63% 

3 FK DOBRINJA 20 0,51% 

4 FK SAOBRAĆAJAC 50 1,27% 

5 KK SAMPI 250 6,36% 

6 KK NOVI GRAD 80 2,04% 

7 NK BISER 150 3,82% 

8 NK BOJNIK 30 0,76% 

9 SFK 2000 – ŽENE 65 1,65% 

10 TDK NOVI GRAD 150 3,82% 

11 TDK KOREA 35 0,89% 

12 SSRI NOVI GRAD 340 8,65% 

13 UDPSK ALPONG 200 5,09% 

14 SF YOUNG BOYS” 150 3,82% 

15 KK REALWEY 550 13,99% 

16 KFU DRAGON 40 1,02% 

17 TDK ZLATNI LJILJANI 80 2,04% 

18 TDK TEKYON 60 1,53% 

19 SF “Novi Grad” 450 11,45% 

20 RK “Olimpik” 20 0,51% 

21 JIU JITSU “Budokan” 60 1,53% 

22 NK”ŠAMPION-JUNIOR” 100 2,54% 

23 UKK “OLIMP” 110 2,80% 

24 STK “ALADŽA-A” 0,00% 

25 UBV “SHINOBI HONBU DO JO” 40 1,02% 

26 BK “NOVI GRAD” 40 1,02% 

27 STK “NOVI GRAD” 30 0,76% 

28 KBV “GAZIJA” 55 1,40% 

29 KK “MOJMILO” 60 1,53% 

30 AerK “KRILA” 20 0,51% 

31 BCK BOSNA 15 0,38% 

32 PK “NOVI GRAD” 35 0,89% 

33 RK “OLIMPIKO NOVI GRAD” 70 1,78% 

34 NK BISER 150 3,82% 

35 PK “NOVI GRAD” 35 0,89% 

36 OKI FANTOMI 30 0,76% 

37 FK DOBRINJA 30 0,76% 

Ukupno 3930 100,00% 

Tabela br.3. 

U tabeli br.3. dat je prikaz broja članova kod pojedinih 

sportskih udruženja u Općini. Kolona „članova“ obuhvata pokazatelje 

broja članova sportskog udruženja, a kolona „Post“ govori o 

procentualnom broju članova u odnosu na ukupan broj članova 

sportskih udruženja koji se finansiraju iz budžeta Općine. 

Ovi pokazatelji mogu koristiti kao polazna informacija za 

utvrđivanje efektivnosti i efikasnosti, te utvrđivanja ishoda i rezultata 

koji se očekuju od sufinansiranih udruženja. 

Naravno, određene aktivnosti se mogu i „preusmjeravati“ pri 

raspisivanju Javnih poziva, a time se mogu zadovoljavati, hipotetski 

rečeno, strateški ciljevi Općine u programskim sadržajima sporta. 

Ono što će biti neophodno uraditi jeste: 

- klasifikacija sportova; 

- kategorizacija sportova; 

- utvrđivanje uzrasnih kategorija članova; 

- utvrđivanje kvalitete realizacije programskih sadržaja; 

- nivo samostalnih sredstava uloženih u aktivnosti; 

- visina sufinansiranih sredstava od drugih subjekata i sl. 

U tabeli br.4. dat je prikaz kvalitativnih pokazatelja 

sufinansiranja u odnosu na sportsku granu, odnosno pokazatelje u 

kojoj mjeri se participiraju individualni, u kojoj timski sportovi. 

Također, dat će se pokazatelji o kvaliteti participiranja 

troškova u odnosu na sportsku granu (bazični sportovi, timski sportovi, borilački sportovi, sportska 

rekreacija i škole sporta, ostali sportovi...). Neophodno je razmotriti određene modifikacije tokova i 

načina sufinansiranja programskih sadržaja sportskih aktivnosti, definirati ciljne grupe, zahtjeve prema 

8


sportskim klubovima i klasificiranje sporta u četiri osnovne grupe. Nakon toga strateški definirati prostor 

sportskih aktivnosti koje se žele sufinansirati, te kakve ishode tako finansiranih programa očekujemo. 

Ono što je vrijedno pomenuti je i činjenica da 11 (jedanaest) sportskih klubova nosi u svom 

naslovu naziv Općine Novi Grad. 

Prema ovim sportskim klubovima bi trebalo povesti više računa o načinu i kvaliteti realizacije 

njihovih programa, te načinu korištenja naziva Općine i korištenja loga Općine u njihovim takmičenjima i 

programskim sadržajima. 

Grana 

Kod Postotak Članovi Dominiraju izdvajanja za oblasti timskih 

Bazični sportovi 1 8,11% 370 sportova sa blizu 38%, a nakon toga, što je 

Timski sportovi 2 37,84% 1555 

iznenađujuće, prednjače borilački sportovi sa 

Borilački sportovi 3 24,32% 600 

Sportska rekreacija LTO 4 10,81% 970 šeststotina svojih članova u 9 sportskih klubova ili 

Ostali sportovi 5 18,92% 435 

sa prosječno 65 članova u svakom klubu . 

Ukupno 100,00% 3930 

Tabela br.4. 

Vidi se u tabeli da za znatno veći broj 

članova u prostoru sporta za sve (sportske škole, sport lica sa posebni potrebama), se izdvaja svega 10%, 

a za bazične sportove (plivanje, gimnastika i sl.), jedva 8%. Ovaj model može poslužiti za određivanje 

društvenih i opravdanih ciljeva općinske službe u planiranju sufinansiranja pojedinih sportskih sadržaja u 

odnosu na sportsku granu. 

1.3.2. Osnovni kvantitativni pokazatelji o masovnosti unutar navedenih sportskih 

jedinica 

Na osnovu ranije prezentiranih pokazatelja u prethodnom naslovu vidno je da je dominantna 

zainteresiranost participanata u sportu najveća u oblasti timskih sportova (nogomet, rukomet, košarka i 

odbojka), a najmanja u bazičnim sportovima (atletika, gimnastika, plivanje). Razvojna forma sporta u 

Općini Novi Grad nema jasnu viziju, pa time i promotivna vrijednost pojedinih sportova gubi na značaju. 

To možemo zaključiti da je u oblasti, uvjetno rečeno „ostali sportovi“ (tenis, stoni tenis, boćanje, 

kuglanje, aerosportovi, i sl.) vrlo mali broj participanata, odnosno da je „lepeza“ i sadržaj ostalih sportova 

vrlo siromašan. 

I ova konstatacija može poslužiti kao polazna informacija u postavljanju operativnih ciljeva Općine 

u nekom strateškom dokumentu. 

9


Što je i očekivano, u timskim sportovima je masovnost dominantna, ali ne postoje egzaktni 

pokazatelji o kakvoći participanata u ovim aktivnostima. 

Oblast sporta za sve ili sportske rekreacije neophodno je poduprijeti i obezbijediti adekvatan 

način promocije sporta i zdravlja na području Općine. 

Borilački sportovi koriste značajna sredstva budžeta i nivo kontrole stvarnih participanata je 

neophodno utvrditi u svim sportskim udruženjima. Također, neophodno je anketno prikupljanje 

podataka o visini članarina, kadrovskoj politici sportskih klubova, gender politici, uzrasnim i polnim 

karakteristikama participanata, uvjeta i načina rada sportske organizacije, odnosno kluba ili udruženja. 

1.4. Postupak izade dokumenta strategije 

Postupak izrade strategije rađen je u određenim koracima, a koji se mogu grupisati u slijedeće: 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Formiranje Tima za izradu dokumenta; 

Idejno kreiranje strateških odrednica – održan veći broj polaznih sastanaka u kojima su 

definirane polazne aktivnosti i polazni kriteriji, koji su omogućili dalji rad i aktivnioti 

(definiranje vizije i misije, ciljeva i indikatora procesa i prikupljanje informacija isl.); 

Rasprave i određenje u strateškim djelovanjima, a kao ne bi dokument bio utrađen na 

stihijskim razvojnim temeljima; 

Definiranje osoba koje odlučuju i pronalazak optimalnih solucija u izradama razvojnih 

planova; 

Rasprave, razgovori i donošenje određenih odluka tima koji sudjeluje u izradi dokumenta 

strategije. 

Utvrđivanje inicijalnih podataka za polazne analize i postupke utvrđivanja činjeničnog 

stanja u o0blasti sporta na području Općine; 

Definiranje prednosti i nedostataka, postavljanje jasnih ciljeva, određivanje prioriteta; 

Realizacija istraživanja (anketiranja ciljnih skupina građana Općine); 

Utvrđivanje prijedloga aktivnosti i načina sprovedbe istih; 

1.5. Definicija osnovnih pojmova 

“U pojavne oblike fizičke kulture ubrajaju se igra, sport i gimnastika, no ima mišljenja da u njih 

treba ubrojati još i ples, rekreaciju i narodne oblike tjelesnog vježbanja. U evoluciji ljudskog društva 

10


pojavni oblici o kojima je riječ, mijenjali su se i razvijali prema razvijenosti proizvodnih snaga i društvenoekonomskih 

odnosa, što će reći i prema konkretnim potrebama unutar nekog društva, ali pri tome uvijek 

će biti sastavni dio čovjekovog života”. 

Zbog toga oni i jesu predmet izučavanja, koje nastoji da što slikovitije objasni njihovo porijeklo, 

suštinu, karakter i njihovu društvenu funkciju. Nauka je dokazala da pojavni oblici tjelesnog odgoja, 

sporta kao i određene specifične sportske stvaralačke aktivnosti obezbjeđuju tjelesno jačanje pojedinca, 

razvijanje mnogih njegovih sposobnosti i samopotvrđivanja. Posebnu radost čini spoznaja vlastitih 

mogućnosti svake ličnosti. Pojavne oblike fizičke kulture karakterišu, prije svega glavni podsticaji zbog 

kojih pojedinac ili grupa izvode neku fizičku vježbu u užem ili širem smislu. Zbog toga se tvrdi da pojavne 

oblike ne određuje sama fizička vježba, već ono što se pomoću nje želi ostvariti. 

“Sport je pojavni oblik fizičke kulture karakterističan po raznovrsnosti doživljaja u oplemenjenoj 

borbi koju je čovjek razvio da postane bolji i zdraviji uz stalnu težnju da prevaziđe postignute rezultate. 

Sport se karakteriše postizanjem što je moguće boljih rezultata, vidljivih i mjerljivih, a to je moguće jedino 

uz najveće zalaganje, naprezanje pojedinca i čitavog kolektiva u određenoj aktivnosti”. Stoga možemo 

tvrditi da se stvaralaštvo u sportu prije svega odnosi na težnju čovjeka da savlada sve prepreke. Sport i 

drugi oblici fizičke aktivnosti ne posmatraju se odvojeno od društveno-kulturnih pojava, već naprotiv, u 

okviru njih ili vezi s njima. 

Sport se može posmatrati kao jedna aktivnost u nizu drugih aktivnosti u strukturi društva 

(strukturijalistički pristup), ali i kao interakcija (međudjelovanje) pojedinca i grupa. Pristup koji želi da 

samo opiše sport naziva se fenemenološkim pristupom dok funkcionalistički pristup u prvi plan ističe 

elemente kohezije i ravnoteže društva, ulogu i funkciju sporta u tim procesima. 

Predstavnici društveno-historijskog pristupa smatraju da je korištenje savremenih izvora 

najznačajniji princip objašnjavanja činjenica u oblasti sporta. Historijski pristup smatra da je razvoj sporta 

uslovljen određenom historijskom epohom, društvenim sistemom, tipom kulture i aktuelnim događajima. 

Za ovaj pristup je karakterističan uzdržan odnos prema pokušajima izgrađivanja teorije koja bi se 

zaasnivala samo na univerzalnim tvrdnjama i koja sva ponašanja pojedinaca i ljudskih grupa u sportu 

posmatra izvan vremena. Procesi rađanja, razvoja, porasta, napretka i nazadovanja su osnovne kategorije 

koje predstavljaju polaznu tačku organizovanja, opisivanja i analize istraživačkog materijala. S te tačke 

gledišta, savremeni problemi sporta ne mogu se razumjeti bez povezivanja sa tradicijom. Najčešće se 

pojave iz oblasti sporta posmatraju u integralnoj povezanosti sa činjenicama ekonomske, kulturne i 

političke prirode. Historijski pristup vremenski prati sport i njegov razvoj od antičkih vremena pa do 

danas. Sa ovog aspekta moguće je analizirati historijat institucija, dominantnih historijskih ideja koje su 

11


oblikovale temeljne ciljeve sporta, ali i sport kao instituciju, učesnike u ovim procesima odnosno značenje 

sporta u toku određene epohe. Istraživačku pažnju privlači sport, kao obrazac ponašanja, karakterističan 

za stvaralaštvo savremenog čovjeka, dakle priroda ili bit sporta kao takvog. Ovo je karakteristika 

analitičkog pristupa. 

Analitički pristup. Bitna karakteristika ovog pristupa je nastojanje da se naučni jezik obogati 

registrom pojmova, kojima je savremena sociologija sporta okarakterisana. Drugim riječima socijologija 

sporta ovog pristupa sa drugim sociolozima spaja istraživačke metode, specifične vrste problematike i 

tačke gledišta. 

Funkcionalni pristup se zasniva na principima funkcionalnog jedinstva i univerzalne 

funkcionalnosti. Univerzalna funkcionalnost označava da u društvu nema pojave koja ne zadovoljava 

neku ljudsku potrebu. Funkcionalistička istraživanja razmatraju međusobnu zavisnost sporta, 

socijalizacije i kulture, pri čemu se sport posmatra kao elemenat društvenog i kulturnog sistema. 

Strukturalistički pristup vidi sport kao predmet naizgled samostalnih disciplina koji ga izdvajaju 

kao poseban segment. Sport i slobodno vrijeme, sport i rad, sport i politika, sport i religija, problemi su 

istraživanja koja njeguje ovaj pristup. Ovaj pristup najčešće ima karakter mehanički ukomponovanih 

elemenata i može biti pogodan za rješavanje pitanja organizacije u okviru funkcioniranja sportskih 

institucija i obrazovanja kadrova u sportu. 

Fenomenološki pristup-zasniva se na načelu “vraćati se stvarima”. Opisivati, a ne objašnjavati i 

analizirati. Pomoću fenomenološkog metoda mi želimo da razumijemo nešto što već vidimo. 

Fenomenološki pristup sport sagledava u okviru svakodnevnog života, a primjer za to je opis sportskog 

spektakla i ponašanja publike. Ovdje se zapravo istražuje ono što je stvarno, što se odvija pred očima 

gledalaca. 

Interakcionistički pristup pokazuje da svaka akcija ima neko značenje. Značenja nisu čvrsta i 

jednodimenzionalna, već se konstituišu i dogovaraju u procesu međudjelovanja i interakcije, što je 

naročito vidljivo u sportu. Interakcionistički pristup se koncentriše na male grupe, na interakciju malih 

razmjera, a ne na društvo u cjelini. Interakcionistički pristup je djelotvoran u objašnjenju determiranosti 

uspjeha i neuspjeha sportista. U osnovi ovog pristupa stoji ideja da se ljudi ne prepuštaju slijepo 

socijalnim i psihološkim slikama, već postaju stvaraoci svijeta i sopstvenog života. 

Vrijednosti koje se prenose kroz sport pomažu u razvijanju znanja, motivacije, vještina i 

spremnosti za lični trud i napor. Vrijeme utrošeno na sportske aktivnosti u školi, fakultetu, sportskim 

borilištima na terenu za rekreaciju daju zdravstvene i obrazovne pogodnosti koje treba svakodnevno 

povećati. Zbog toga je “postupak izrade i vrijednost dokumenta strategije sporta u BiH” važan segment u 

12


razvoju, ne samo sporta nego i cjelokupnog društva. To je dokument koji daje strateške smjernice i plan 

djelovanja za razvoj sporta u BiH za narednih nekoliko godina. 

1.6. Rad Općinske službe za obrazovanje, kulturu, sport i lokalni razvoj 

Služba za obrazovanje, kulturu, sport i lokalni razvoj je nastala logičko-racionalnim i prirodnim 

slijedom srodnih sektora. Ova služba obavlja slijedeće aktivnosti: 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

provođenje zakona, drugih propisa i općih akata u okviru prava i dužnosti općine u oblasti 

obrazovanja, kulture, sporta, lokalnog razvoja, 

predlaže i provodi utvrđenu politiku i stvara uslove za razvoj djelatnosti iz oblasti brige za 

djecu, osnovnom obrazovanju i odgoju, kulturi, fizičkoj kulturi i sportu, 

stara se o stvaranju uslova za razvoj i slobodno djelovanje lokalnih informativnih medija u 

skladu sa zakonom, 

provodi općinsku politiku utvrđenu Strategijom razvoja Općine i sektorskim strategijama, 

te kreira i provodi akcione planove i programe rada, 

vrši stručne analize i pripreme izvještaja i informacija za potrebe općinskog načelnika, 

organizuje i koordinira rad Centra za razvoj biznisa i informatičkog centra Općine, 

obezbjeđuje kontinuirano praćenje provedbe strateških planskih dokumenata, ažurira i 

inicira razradu projektnih prijedloga, 

razvija projektni pristup kod realizacije razvojnih prioriteta na nivou Općine. 

provodi i unapređuje proceduru saradnje sa nevladinim organizacijama i organizacijama 

civilnog društva, 

obezbjeđuje izradu aplikacija po standardnim procedurama za finansiranje projektnih 

prijedloga Općine, 

obezbjeđuje prezentacije i promocije projekata Općine, 

vrši i druge poslove iz oblasti za koje je obrazovana. 

1.7. Stanje sporta u Bosni i Hercegovini 

Stanje sporta u BiH od 1.1.2009. godine možemo posmatrati kroz zakonski okvir nadležnog 

ministarstva za oblast sporta na nivou Bosne i Hercegovine, a to je Ministarstvo civilnih poslova. 

13


U tom smislu važno je istaći da je u BiH osnovan i Olimpijski komitet u junu 1992. godine i to kao 

nevladino sportsko udruženje koje obavlja aktivnosti u skladu sa odredbama Olimpijske povelje i Etičkog 

kodeksa MOK-a. Aktuelnu sliku stanja sporta u BiH svakako čini evaluacija ili preustroj 

bosanskohercegovačkih sportskih saveza, kao i problemi finansiranja. U BiH je, naprosto sa obnovom i 

razvojem države i obnavljanjem svih njenih činilaca, zapravo potrebno obnoviti sve sportske strukture. 

Potrebno je dovesti sport na nivo ne samo mogućeg egzistiranja nego i poželjnog. 

Nažalost, postojeći i dostupni podaci ne govore u korist ovakvih stremljenja. 

“Clearing house“, specijalizirana organizacija Savjeta Evrope za izdavačku djelatnost svaka tri 

mjeseca izdaje biltene kojima tretira različite sportske aspekte. Tako je u jednoj od prethodnih analiza 

predstavila podatke o učešću zemalja u sportu Evrope. Ta analiza obrađuje učešća u promociji sporta, 

zatim vezu sporta i ekonomije, stanje sportskih objekata, pravne regulative u sportu i posebno sportsku 

etiku. Analiza je pokazala da od 100 stanovnika Bosne i Hercegovine aktivno se bavi sportom samo 5 

osoba. Lošiji procenat ima samo Albanija. Uslovno rečeno, sportski pokazatelji mogu biti neka “slika“ 

zemlje. Pomenuti podatak šalje poruku da ovaj postotak treba povećati uzimajući u obzir sve okolnosti 

koje utiču na zainteresiranost za sport, a posebno one socijalne, demografske i ekonomske. Ne bi se 

trebalo zadovoljiti svođenjem sporta na puko igranje loptom, što je karakteristika siromašnih zemalja. 

Bosanskohercegovački sport je posljednjih godina funkcionisao i razvijao se po konceptu države, a 

i na entitetskim i lokalnim nivoima. Iako se često u prvi plan stavljao razvoj sporta, taj cilj nije ni polovično 

ispunjen. Težnju za razvojem sporta su konstantno pratile teške privredne i socijalne prilike. Na osnovu 

podataka iz entitetskih i kantonalnih ministastrava moguće je napraviti analizu sporta u BiH. 

Možemo reći da je formiranjem zasebnog Sektora za sport pri Ministarstvu civilnih poslova Bosne 

i Hercegovine ostvaren značajan status sporta općenito. Ovaj Sektor formiran je 01.01.2009. godine, a 

njegove nadležnosti precizirane su Zakonom o sportu u Bosni i Hercegovini. Od tada, Ministarstvo civilnih 

poslova Bosne i Hercegovine jednom godišnje raspisuje konkurs za dodjelu sredstava “sufinansiranja 

sportskih manifestacija“. 

Za postojanje i razvoj sporta u BiH važno je i olimpijsko naslijeđe ozvaničeno u asocijaciju 

nazvanoj Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine (dalje u tekstu OK BiH); osnovan 04.06.1992. godine. 

Nakon prvog nastupanja sportista naše države na Olimpijskim igrama u Barseloni 1992. godine, 

Međunarodni olimpijski komitet je zvanično priznao OK BiH kao nevladinu sportsku organizaciju. Bila je to 

prva institucija registrirana u Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine. 

14


Ovo značajno nevladino sportsko udruženje nastoji da obavlja aktivnosti u skladu sa odredbama 

Olimpijske povelje, Etičkog kodeksa MOK-a, Antidoping kodeksa olimpijskog pokreta, zajedničke izjave iz 

Lozane, Zakona o udruženjima i pondacijama BiH i Zakona o sportu BiH. 

OK BiH ima zadatak da podstiče i razvija zaštitu olimpijskog pokreta u skladu sa Olimpijskom 

poveljom i da podstiče etička i moralna načela, poštovanja ljudskog dostojanstva, toleranciju, nenasilje i 

da razvija kulturu sporta. Ukratko OK BiH se predano zalaže za : 

- borbu protiv svih oblika rasne, etičke, nacionalne, vjerske, političke, spolne 

diskriminacije i kršenje slobode i prava čovjeka; 

- borbu protiv dopinga i korištenja supstanci koje zabranjuje MOK; 

- podsticanje razvoja i unapređenje sporta za djecu i omladinu; 

- podsticanje sportskih aktivnosti osoba sa invaliditetom; 

- zaštitu površina objekata predviđenih za sport; 

- borbu protiv svih oblika komercijalne ili političke zloupotrebe sporta i sportista; 

- sudjelovanje u organizaciji Olimpijskih igara i drugih velikih međunarodnih 

manifestacija. 

U članstvu OK BiH nalaze se i 24 ujedinjena sportska saveza na nivou države. Njihovi članovi čine 

skupštinu od kojih su formirani organi i tijela u četverogodišnjem mandatu. OK BiH posjeduje i pravnu 

regulativu sačinjenu od različitih pravilnika i Statuta OK BiH koji slijedi i poštuje načela MOK-a. 

Sliku stanja sporta u BiH aktuelizira stalna težnja ka boljoj organizaciji i reformaciji sportskih 

saveza i stalni nedostatak finansijskih sredstava. Danas je u Bosni i Hercegovini evidentirano četrnaest 

saveza od kojih su prominentiji Atletski, Judo, Bokserski, Karate, Planinarski i Rukometni savez. 

Oni ostvaruju neznatan prihod od državnih i entitetskih ministarstava za sport, dok značajnija 

finansijska sredstva dobivaju putem sponzorstva, marketinga i prihoda od obrazovanja stručnih kadrova i 

sportista. Tome svakako pripadaju i članarine članova saveza, klubova, sudija, trenera i drugih sportista. 

Poteškoće u radu saveza nisu samo finansijske prirode. Savezima vrlo često smetaju i slabe organizacije 

rada, loša administracija, neprincipijelnost i nepreciznost u izdvajanju sredstava pa se tako često dešava 

da prihodi budu usmjereni na pogrešnu stranu, što odvlači značajne sponzore. 

Sportskim savezima takođe nedostaju kvalitetni profesionalni, kadrovi koji bi svoje aktivnosti 

podredili unapređenju sporta a ne vlastitim interesima. Siguran sam da bi mladi ljudi mogli napraviti 

značajan doprinos u poboljšavanju kadrova sportskih saveza, čijom čak površnom analizom možemo 

zaključiti da im treba temeljita reorganizacija po ugledu na slične međunarodne asocijacije. 

15


Na nvou lokalne samouprave sportske aktivnosti su organizirane kroz pojedine strukovne sportske 

saveze, sportska društva, klubove ili sportske sekcije. Nije rijetkost da se sportski sadržaji sistemski 

sprovode kroz sadržaje organizacija i udruženja građana (NGO) koji primarno nisu registrirani kao 

sportska organizacija. 

2- SWOT analiza sa smjernicama za izradu kompletnog dokumenta o organizaciji, osiguranju i 

upravljanju kvalitete u oblasti sporta 

SWOT 

S 

W 

O 

T 

S1. Jasne i nedvosmislene izjave vodećih ljudi u Općini; 

S2. Zalaganje naučnih i stručnih vodećih intelektualaca sa područja Općine; 

S3. Motiviranost profesionalaca u sportskim organizacijama; 

S4. Odgojno-obrazovne ustanove podržavaju sportsku aktivnost; 

S5. Opredjeljenost općine za osiguranje kvalitete u programskim sadržajima sporta 

S6. Veliki broj potencijalnih participanata u sportu; 

S7. Prepoznatljivost aktivnosti u zemljama EU i regiji; 

W1. Nedovoljna materijalna sredstva za obezbjeđenje najma dvoranskog prostora, 

W2. Veliki izdaci za sportska takmičenja; 

W3. Odsustvo baze podataka educiranog stručnog kadra u sportu; 

W4. Nedovoljan monitoring nad realizacijom participiranih programskih sadržaja; 

W5. Nedovoljno razumijevanje o potrebi promocije sporta; 

O1. Uključivanje većeg broja učesnika; 

O2. Egzaktno određivanje kompleksnosti pojedinih sportskih grana; 

O3. Razvijanje politike promocije sporta kroz širi spektar sportskih grana; 

O4. Utvrđivanje minimalnih standarda za odobrenje organizacije pojedinih sportskih sadržaja; 

O5. Mogućnost omasovljenja sportskih aktivnosti građana Općine; 

O6. Osiguranje kvalitete u praćenju i vrednovanju pojedinih sportskih sadržaja; 

O7. Obezbjeđenje sufinansiranja sporta uz potencijalne investitore u programske sadržaje sporta. 

O8. Uticaj na smanjenje negativnih i destruktivnih pojava u društvu. 

T1. Projekcija (e) budžeta općine u strateškom periodu; 

T2. Nedovoljno razvijena svijest o potrebi za redovnom tjelesnom vježbanju i sportskim aktivnostima; 

T3. Nerazumijevanje političkih čelnika o potrebi sistemskog uređenja sporta i participiranja sportskih sadržaja; 

T4. Nedovoljan kontinuitet polaznika sportskih sadržaja pored utroška sredstava; 

T5. Neprofesionalan odnos učesnika u sportskim sadržajima; 

T6. Kontinuirana poskupljenja ... 

Tabela br.5. Tabelarni prikaz polaznih definicija za izradu strateške SWOT matrice. 

U tabeli su prikazane interne karakteristike (snage i slabosti), kao i eksterni faktori ( šanse i 

opasnosti), i definirane polaznim stavkama za izradu matrice SWOT analize za strateško djelovanje, a što 

je prikazano u narednoj matrici. Na osnovu prezentiranih informacija uradit će se strateška SWOT matrica 

16


prikazana na slijedećoj slici br.2. Naime, nakon određivanja strateškog planiranja uradit će se strateški 

operativni ciljevi. 

Na primjer, ukoliko se opredjelimo za maxy-maxy strategiju, odnosno korištenje strategije kojim 

planiramo korištenje sopstvenih prednosti korištenje šansi okruženja, onda se opredjeljujemo za „SO” 

strategiju. Nakon toga ćemo pristupiti planiranju strategije i povezivanja elemenata slabosti “W” i 

elemenata šansi „O.” Ako primijenimo ovu činjenicu u slici br.1., onda će strateški plan i definiranje 

strateškog cilja biti npr. W1O1: plan bi podrazumijevao animiranje investicija u izgradnju sportskih 

borilišta na osnovu interesa građana Općine Novi Grad-Sarajevo. Dakle u izradu strateške SWOT matrice 

se neće ići dok se jasno ne definiraju vizija i misija Općine u sportu i podršci programskih sadržaja sporta. 

Interni 

faktori Strenghts – interne snage, Weaknesess – interne slabosti 

Eksterni 

faktori 

Opportunities – Eksterne 

prilike 

Strategija Maxi-Maxi, SO 

- S1O1 

- S2O3 

- S3O8 

- S1O6 (maxy-maxy) 

WO Strategija Mini-Maxi, 

Threats – Eksterne 

prijetnje 

ST Strategija Maxi – Mini 

WT Strategija Mini-Mini, 

Tabela .6. Polazna odrednica za strateško planiranje, nakon odabira 

U tabeli br.6., prikazana je matrica po kojoj su racionalizirane pojedine stavke iz SWOT tabele 

(tabela br.4.). 

S1O1- podrzaumijeva način strateškog djelovanja, a odnosi se na mogućnost obostrane koristi i 

ostvarenja zadovoljstva korisnika i građana Općine; jasnom i nedvosmislenim izjavom vodećih općinskih 

lica, otvara se mogućnost omasovljenja participanata u sportu za sve, a što bi trebalo, kao propratni 

rezultat, dovesti do povećane popularnosti političara. Samo jedna ciljna skupina unutar strukture 

građana Općine, eksponencionalno pozitivno djeluje na popularnost političara u Općini. Na programima 

sporta mnogi su ostvarivali političke uspjehe i ambicije. Nema ništa loše u tome što logika promišljanja 

vodećih ljudi treba biti da jedno dijete koje hipotetski, učestvuje u nekom programskom sadržaju sporta 

koji podupire Općina, ostvaruje ulogu informatora građana. Kako To dijete šalje pozitivne informacije u 

najmanje pet domaćinstava. U tim domaćinstvima žive populacije građana iz svih uzrasnih, polnih i 

starosnih kategorija. Dobro osmišljen program, kroz jedno dijete šalje informaciju u svim pravcima i to 

17


pozitivnu i popularnu informaciju koja se eksponencijalno širi kro+z navedene informacione kanale i na 

taj način može pozitivno djelovati na status rukovodećih kadrova u općini, ali i svim drugim strukturama. 

S2O3- U Općini živi značajan broj akademski obrazovanih kadrova u sportu (univerzitetski profesori, profesori u 

srednjim školama, osnovnim školama, sportski treneri, instruktori, menadžeri, is l.) Potencijal ovih ljudi bi trebalo 

cijeniti. Organizacijom određenih kružoka ova lica bi u značajnoj mjeri mogla pomoći pozitivnim transformacijama 

u pogledu uspostavljanja sistema sporta za sve. Promocija sporta je plan promocije različitih sadržaja sporta. 

Općina posjeduje određene potencijalne za razvoj timskih sportova, sportova u vodi, zimskih sportova, 

individualnih (borilačkih sportova is l.), ali je na promociji bazičnih sportova situacija jako loša. Mišljenja smo da 

kroz sadržaje bazičnih sportova se otvara olakšana promocija svih drugih programskih sadržaja sporta i 

uspostavljanja sistema sporta u smislu upravljanja i vođenja tokova sportskih aktivnosti. 

S3O8- Nivo motivacije sportskih radnika u Općini je značajan i pozitivan. Nažalost, često smo svjedoci da se sistem 

sporta gradi bez značajnog učešća akademski obrazovanih ljudi u sportu. Naime, zanemarujući značaja eksperata i 

obrazovanih ljudi u sportu, dajemo za pravo nekompetentnim ljudima da učestvuju u realizaciji sportskih sadržaja, 

što samo sa incidentnom situacijom može biti uspješno. Predlažemo da se formira tim eksperata u sportu i na 

takav način obezbijedi kvalitetan i efikasan rad u sportu. 

U tabeli SWOT prikazane su stavke koje su definirane na osnovu prikupljenih informacija, anketnih 

instrumentarija i diskusija. Svaka stavka u SWOT tabeli je prezentirana kao stavka koja je u operativnom smislu 

spojiva sa svakom drugom stavkom. Ove aktivnosti su poštovane pri izradi strateških ciljeva i izradi polaznih 

operativnih ciljeva na području općine Novi Grad Sarajevo. 

3.1.- Prijedlog standarda, normativa i klasifikacije sadržaja sportskih aktivnosti na području Općine 

Već više od petnaest godina nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu mnoge oblasti ljudskih 

aktivnosti nisu uređene, sistemski organizirane, niti strateški planirane ka kontinuiranoj evaluaciji i 

poboljšanju općeg stanja. 

Stanje sporta sa aspekta aktivnosti u javnoj upravi je takvo da ne vodi bezbjednim mehanizmima 

za osiguranje i upravljanje kvalitetom u prostoru poslovnih aktivnosti općinske službe. 

Neophodno je sačiniti sprovodivu strategiju razvoja sporta sa aspekta: 

- sporta kao svrhe samom sebi- vrhunski sport; 

- sporta kao odgojnog faktora- obrazovni i omladinski sport; 

- sporta kao sredstva očuvanja zdravlja i zadovoljenja bioloških potreba za kretanjem- sport 

za sve (preventivni sport, APA, rekreativni sport). 

18


Kako bismo obezbijedili ove aspekte, neophodno je organizaciju sporta u Općini uskladiti sa 

evropskim poveljama i rezolucijama, donijeti adekvatne pravilnike, upustva i smjernice u postupku 

apliciranja za programske sadržaje sporta, hitno načiniti kategorizaciju sportova, sportista i strateških 

interesa, te na osnovu toga sačiniti i pravedne, poštene, ali i profesionalne temelje finansiranja sportskih 

organizacija i klubova, sportista i sportskih djelatnika. 

Time će se spriječiti zloupotrebe u sportu, sistemski urediti prostor organizacije i realizacije 

sadržaja sporta i spriječiti stihijsko politikantsko raspoređivanje planiranih sredstava za organizaciju i 

realizaciju programskih sadržaja sporta. 

Također, pored postojeće matične baze podataka Sportskog saveza Kantona Sarajevo, neophodno 

je sačiniti sličan informacioni portal Općine Novi Grad, a time obezbijediti osnove za osiguranje i 

kvalitetniju realizaciju sportskih sadržaja u Općini Novi Grad. 

4. Strateška opredjeljenja 

Ova informacija je obuhvatila analizu i interpretaciju kvantitativnih i kvalitativnih parametara, na 

osnovu informacija koje su raspoložive i dostupne općinskoj službi. Dokument je obuhvatio 

pokazatelje i tumačenje istih u prostoru fizičkih resursa, ljudskog potencijala, te prijedloge mjera za 

poboljšanje realizacije sportskih sadržaja na području Općine. Naravno, postoje mnoga inhibirajuća 

polazišta: nedorečenost Zakona o sportu, nepostojanje državne strategije organizacije i razvoja 

sporta, deficit standarda i normativa u sportu, klasifikacija i kategorizacija sportova, kategorizacija 

sportaša itd. 

Bez obzira na sve navedeno, Općina Novi Grad je uvijek prednjačila i predstavljala avangardnu 

jednicu državne uprave kada je u pitanju osiguranje i upravljanje sistemom kvalitete u poslovnim 

aktivnostima. Ovo bi mogla biti činjenica za stvaranje modela koji se može iskoristiti i na višim 

razinama vlasti. Za Općinu je bitno strateško opredjeljenje za način i pristup u sufinansiranju sportskih 

aktivnosti, izrada pravilnika i procedura u organizaciji sporta na području Općine i obezbjeđenje 

resursa za objektivan kvalitet promocije sporta i zdravlja. 

Iz navedenih činjenica proizašao je i zajednički Prijedlog Službe i Komisije za sport i kulturu 

Općine, a koji se odnosi na izradu, odnosno Prijedlog izrade nacrta dokumenta Strategije razvoja 

sporta i zdravlja u Općini Novi Grad Sarajevo. 

Taj dokument obuhvata studiozni pristup razmatranja svih navedenih činjenica u ovoj informaciji, 

istraživanju mišljenja i stajališta javnog mnijenja Općine, te stvaranje operativnih preduvjeta za 

19


poboljšanje organizacije i kvalitete realiziranja programskih sadržaja sporta, barem kada su u pitanju 

udruženja koja se finansiraju iz budžeta Općine. 

Komisija će, na osnovu odobrenja Općinske službe, uputiti Prijedlog Općinskom vijeću na 

usaglašavanje.. U slučaju pozitivnog rješenja, Komisija bi formirala tim eksperata za izradu strategije, 

odnosno nacrta dokumenta do jula mjeseca, 2013.godine. 

U prilogu se dostavljaju dodatne informacije u vezi sa prezentiranim pokazateljima u dokumentu. 

Osnovna gledišta i pravci razvoja sporta se temelje na planovima i aktivnostima u oblasti sporta, 

implementaciji ciljeva i njihovoj finansijskoj podršci, nakon čega se mogu odrediti i sportski prioriteti. 

Međutim, ono što je jasno jeste opći cilj, a to je unapređenje sporta u cjelosti. Ovakav ambiciozan cilj 

mora biri popraćen aktivnostima poboljšanja sistema upravljanja sportskih organizacija, unapređenja 

vrhunskog sporta, edukacije i organizacije takmičenja i promocije sporta. U razvoju sporta svoj udio 

čini i kvalitetan sportski menadžment i marketing koji obezbjeđuje sprovođenje sportskih i poslovnih 

funkcija na što ekonomičniji, racionalniji i efikasniji način. Menadžment u sportskim organizacijama 

predviđa uspješan sportski razvoj, organizuje sve relevantne resurse i planira opće poslove. Također i 

odlučuje o sprovođenju najpovoljnijih rješenja, kontroliše procese u sportu i eliminiše destruktivne 

konflikte, a usko je vezan sa sportskom organizacijom bez koje ne može postići optimalnu integrisanu 

moć djelovanja u strategiji razvoja. Menadžment ljudskih resursa u sportu je nov teorijski i naučni 

pristup u kome treneri, timovi stručnjaka i sportskih naučnika upravljaju sportistima i sportskog 

organizacijom. 

Finansijski menadžment u sportu ima posebno odgovoran zadatak, a to je raspolaganje 

finansijskim sredstvima sportske organizacije, u šta spada racionalizacija nivoa fondova, njihova 

struktura i distribucija. 

Marketing u sportu se najčešće shvata kao strategijsko opredjeljenje sportskih organizacija 

u domenu stvaranja materijalnih i finansijskih sredstava. 

Raznolikost i važnost pomenutih institucija ukazuju da je sport socio-ekonomski fenomen 

svijeta i da ima značajan doprinos u cjelokupnom razvoju i napretku države. Sport je izuzetno bitan i 

nezamjenjiv u svim segmentima življenja. Kvalitetni pravci razvoja sporta postavljaju ključne 

odrednice kroz koje se može tretirati sadržaj strategije razvoja. Dokument strategije razvoja sporta 

možemo tretirati kroz šest najvažnijih segmenata,a to su: 

- edukacija, 

- vrijednosti u sportu, 

- vrhunski sport, 

20


- infrastruktura, 

- sport dostupan svima i 

- domaća i međunarodna takmičenja. 

U BiH postoji prihvatljiv obrazovni koncept posebno u profesiji nastavnika tjelesnog odgoja i 

sporta. Edukacija ima veliki značaj za razvoj društva u cjelini i može uticati na kvalitet življenja tako 

što će kroz sport razvijati različita znanja i vještine. 

Osnovna polazišta razvoja sporta u BiH proizilaze iz postojećeg stanja sporta za koje je 

neophodno odrediti aktivnosti koje se odvijaju u nekoliko pravaca: 

- poboljšanje sistema upravljanja sportskih organizacija, 

- unapređenje vrhunskog sporta, 

- unapređenje edukacije i organizacije takmičenja, 

- promocija sporta i vrijednosti u sportu. 

Različite aktivnosti koje proizilaze iz dokumenta Strategije treba grupisati tako da se na svim 

nivoima upravljanja vrši kontrola akata sportskih kolektiva, za što je nadležno Ministarstvo za sport, 

upravne i druge inspekcije. Nakon kvalitetne primjene zakonskih i podzakonskih akata povećat će se i 

efikasnost u upravljanju sportom. 

Unapređenje vrhunskog sporta je jedan od osnovnih ciljeva Strategije razvoja, pri čemu je 

neophodno da nadležno ministarstvo potpuno kontroliše upravu i finansiranje sportskih organizacija. 

U konačnici glavna aktivnost je uspostava nadležnosti radi sistemskog praćenja razvoja vrhunskog 

sporta. Potrebno je sprovesti posebne aktivnosti u edukaciji i organizaciji takmičenja kao važnih 

sredstava razvoja sporta u Bosni i Hercegovini, koji će doprinjeti promociji vrijednosti u sportu. 

Unapređenje vrhunskog sporta i sportista kao cilj svake države, tako i BiH, u okviru 

dokumenta Strategije mora uspostaviti održiv sistem u kome će se definirati nadležnosti, posebno u 

finansijskom sektoru. Ovaj sistem bi trebao funkcionisati u okviru sportskih saveza na svim nivoima 

vlasti. Analiza dokumenta je obaveza nadležnog ministarstva za sport na nivou BiH, ministarstava 

entiteta, Olimpijskog komiteta BiH i drugih sportskih stručnjaka- Tim dokumentom se može pokazati 

stvarno stanje u sportu. Studioznim i sistemskim praćenjem stanja mogu se dobiti podaci o napretku, 

sportskim rezultatima i potrebi za eventualnim ulaganjem u pojedine sportove. Ovakav pristup može 

dovesti do ugodnog ambijenta za stvaranje i zadržavanje vrhunskih sportista, koji bi imali sigurnu 

budućnost i nakon završene karijere kroz adekvatna novčana primanja i privilegije. 

Za početak razvoja, unapređenja i ojačavanja već postojeće sportske infrastrukture potrebno je 

analizirati trenutno stanje sportskih objekata, terena, staza i drugih namjenskih objekata. U tom 

21


smislu potrebno je donošenje Pravilnika o jedinstvenom formularu o evidenciji sportskih objekata, 

koji su zakonom precizirani kao “višenamjenski otvoren ili zatvoren prostor namjenjen za sportske 

aktivnosti“. Pored toga sportski objekat bi trebao da sadrži i neophodne prateće sadržaje i opremu, te 

da bude pristupačan za invalidna lica. Sportski objekti moraju ispunjavati i propise međunarodnih 

sportskih asocijacija, kao i standarde propisane odgovarajućim zakonima i drugim propisima. 

Međutim, Bosna i Hercegovina se ne može pohvaliti uređenom sportskom infrastrukturom po 

Evropskim standardima, niti je do sada urađena detaljna analiza stanja infrastrukture koja je 

neophodna radi što efikasnijeg sprovođenja aktivnosti unapređenja. U sklopu analize i izrade 

dokumenta za razvojnu strategiju potrebno je evidentirati svaki sportski objekat, teren stazu i druge 

objekte namjenjene za sportske aktivnosti. Nacrt Pravilnika o jedinstvenom formularu o evidenciji 

sportskih objekata iz 2009. godine sadrži jedinstvene formulare koji su neophodni u evidenciji i 

kategorizaciji sportskih objekata i terena. Ovakve aktivnosti bi trebale biti stalne i aktuelne u 

poboljšanju sportske infrastrukture. 

Razvojni i stručni zadaci u sportu i menadžmentu sporta treba da budu praćeni donošenjem 

dokumenata strategije na svim nivoima sportskih organizacija u BiH. 

Pored donošenja strategije, ovi zadaci treba da usmjere svoje aktivnosti na zadržavanju i 

unapređenju postojećih ljudskih potencijala u sportu, što bi unaprijedilo izrazito stimulativne sportske 

projekte. Naime, određeni strateški dokumenti razvoja sporta na nekim nivoima administrativnog 

organiziranja i postoje, ali bi trebali težiti tome da vlasti izrade i usvoje strategije sporta sa općim 

ciljem koji je usklađen sa glavnom strategijom. 

Realno i najoptimalnije bi bilo usvojiti dokument strategije razvoja sporta na svim nivoima 

vlasti u Bosni i Hercegovini u saradnji sa nadležnim ministarstvima. Vrlo važno je da shvatimo potrebu 

izrade i vrijednost strateškog dokumenta jer se donošenjem istog dobiva cjelovitija i sveobuhvatnija 

organizacija koja direktno utiče na efikasniji i kvalitetniji razvoj sporta u BiH. 

Iste aktivnosti treba provesti i u zadržavanju i unapređenju ljudskih potencijala što je ozbiljno 

pitanje edukacije bez čega nema uspješnog razvoja u sportu. Tehnologija prati sport i neophodno je 

biti u koraku s istom. Obrazovanje kadrova za sport u nadležnosti je univerziteta za tjelesni odgoj i 

sport, a edukacije trebaju biti u okviru OK BiH, sportskih saveza, te udruženja za edukaciju. Edukacija 

kadrova podrazumijeva razne licence koje trebaju biti ograničenog roka, kao i seminari i predavanja. 

Edukacija mora korespondirati s kriterijima i standardima koji će garantovati povećanje općeg nivoa 

kompetencije, a kriterije stručnosti za obavljanje poslova u sportu trebaju odrediti Savezi na nivou 

države. 

22


Do sada, u BiH postoji napredak u ovoj oblasti koji se ogleda u stvaranju boljih uslova za razvoj, 

izgradnji novih objekata i školovanju kadrova. Govoriti o Strategiji razvoja sporta, analizirati je, 

razmišljati o njenom stalnom unapređenju, znači uvijek misliti i planirati bolju i sadržajniju edukaciju 

kadrova. To je jedno od najznačajnijih pitanja jer uz napredak tehnologije raste i potreba za 

nadogradnjom znanja. zato je potrebno osnovati asocijacije za edukaciju sportskih kadrova. Jedan vid 

edukacije vrše OK BiH, sportski savezi na nivou BiH, entiteta i kantona i specijalizirana društva, a sve 

to pod nadzorom nadležnih ministarstava. Educirani, profesionalni i licencirani kadrovi u oblasti 

sporta mogu dati značajne uslove za ostvarivanje vrhunskih sportskih rezultata. 

Realizacija predviđenih aktivnosti nije moguća bez finansijske podrške. To iziskuje trajne 

aktivnosti u sačinjavanju kriterija finansiranja i utvrđivanja budžeta. Zbog toga sve sportske aktivnosti 

moraju biti dio međunarodnih događaja da bi se BiH predstavila u svijetu sporta. Distribucija i 

kontrola budžetskih sredstava je bitna za uspostavljanje kriterija efikasnog finansiranja, čiji prijedlog 

donosi nadležno ministarstvo. Sport se može finansirati i iz drugih izvora kao što su članarine, 

donacije, sponzorstva, prihodi od zakupnina itd... 

Za efikasno i korektno finansiranje treba sprovesti dvije aktivnosti: 

- sačiniti kriterije finansiranja 

- utvrditi budžet finansiranja 

Sačiniti kriterije finansiranja znači odrediti način finansiranja sportskih institucija. OK BiH mora 

ostvariti precizan doprinos razvoju vrhunskog sporta i predstaviti ga u okviru međunarodnog sporta 

uz međunarodnu sportsku saradnju. Zbog toga bi budžet BiH trebao imati predviđena sredstva iz 

kojih će se finansirati: 

- usavršavanje i educiranje trenera, sportista, sportskih stručnjaka i radnika kroz seminare u 

organizaciji OK BiH 

- organizacija međunarodnih sportskih manifestacija i takmičenja iz programa Međunarodnog OK 

i Evropskog OK 

Budžet treba sufinansirati i Paraolimpijski komitet BiH s preciznim kriterijima i programima za 

uključenje u međunarodne kalendare, sa programom za razvoj sporta lica s invaliditetom koji bi 

predstavljao državu u međunarodnim okvirima. 

Budžet BiH treba da planira i precizne kriterije za sufinansiranje sportskih saveza na nivou 

BiH kao što su: 

- registriran savez precizno u skladu sa Zakonom o sportu u BiH 

- članstvo u međunarodnoj sportskoj federaciji 

23


- učešće u međunarodnim takmičenjima 

- doprinos razvoju vrhunskog sporta 

- omasovljenje sporta i njegova afirmacija 

- pripreme sportista za nastupe na zvaničnim takmičenjima 

-organizacija sportskih takmičenja na nivou BiH u olimpijskim i paraolimpijskim 

sportovima 

Realizaciju ovih kriterija iz dokumenta Strategije trebalo bi precizno odrediti nadležno 

ministarstvo, koje bi u tom smislu donijelo precizno uputstvo za sufinansiranje različitih programa 

razvoja sporta. 

U okviru zakonske procedure, Ministarstvo civilnih poslova BiH treba ukupan dokument 

Strategije dostaviti Vijeću Ministara na usvajanje. Razvoj i podizanje standarda u sportu treba 

temeljiti na povećanju budžetskih sredstava i vlastitih izvora. Država koja brine o sportu i podstiče 

njegov razvoj dužna je zakonom osigurati neovisne izvore finansiranja i uvesti poreske olakšice 

učesnicima i ulagačima u sport. Potrebno je uspostaviti i čvrstu kontrolu zbog straha države od 

zloupotrebe povlastica i olakšica u sportu. 

Strategija može zaživjeti kroz dobro osmišljeni akcioni plan koji se sastoji od određenih prioriteta, 

tačno definiranih ciljeva i aktivnosti i imenovanja nosilaca tih aktivnosti. 

Početak akcionog plana bi bio da se unaprijedi sport u predškolskim ustanovama, osnovnim i 

srednjim školama i visokoškolskim institucijama. To sve treba staviti u pravni i zakonski okvir radi što 

boljeg sprovođenja, izvršiti finansiranje iz budžetskih prihoda, te usaglasiti zakon sa Zakonom o 

sportu u BiH. Ostatak plana odnosio bi se na izgradnju i modernizaciju sportskih objekata, razvoj 

vrhunskog sporta, sporta za sve ili omasovljenje sporta, sporta osoba sa invaliditetom, medicine 

sporta, volonterizma u sportu itd... 

U konačnici, svaka oblast ima određenene ciljeve, aktivnosti i nosioce aktivnosti i shodno 

tome neophodno je stalno stvarati uslove za razvoj sporta, igre i takmičenja za djecu i omladinu u 

obrazovnim institucijama pod nadzorom ministarstava za sport i obrazovanje. 

Regulacija pravnih akata u sportu ima za cilj da usaglasi zakon sa Zakonom o sportu, da 

podigne nivo pravne sigurnosti sportista i organizacija, te da ojača međunarodnu saradnju, takođe 

pod nadzorom nadležnih entitetskih ministarstava za sport,kantonalnih ministarstava, OK BiH i 

Ministarstva civilnih poslova BiH. 

24


Finansiranje bi trebalo imati za cilj da se iz budžeta isključivo daju prihodi za koje je 

utvrđen javni interes u skladu sa zakonom, sa nadležnim državnim, entitetskim i kantonalnim 

ministarstvima kao nosiocima ovih aktivnosti. 

Akcioni plan predviđa i određivanje prioriteta u održavanju i izgradnji sportskih objekata i 

terena praćeno adekvatnim finansiranjem od strane nadležnih ministarstava. 

I vrhunski sport svakako nalazi svoje mjesto u akcionom planu jer je njegova uloga aktivna 

uloga OK BiH u kreiranju pozitivnog ambijenta za postizanje vrhunskih rezultata i u formiranju 

organizacija za međunarodna sportska takmičenja. 

Posebno mjesto u akcionom planu Strategije trebaju dobiti osobe sa invaliditetom jer smo 

suočeni sa potrebom i stalnim ciljem podizanja društvene svijesti o značaju i ulozi koju u sportu imaju 

osobe sa invaliditetom. Pored nadležnih ministarstava i OK BiH, nosioci ovih aktivnosti također 

trebaju biti sportski savezi invalida, kao i ministarstva rada i socijalne zaštite entiteta i kantona. 

Što se tiče medicine u sportu i dopinga, u okviru akcionog plana potrebno je predstaviti 

mjere unapređenja sistema antidoping kontrole. Uz antidoping kontrolu treba sprovoditi i 

preventivnu akciju u vidu redovnih sportskih ljekarskih pregleda, pod kontrolom nadležnih 

ministarstava za sport, ministarstva zdravlja i zavoda za sportsku medicinu. 

U sportu volonterizam igra važnu ulogu kao i u svim društvenim djelatnostima, a ima 

zadatak da podstiče učešće djece, omladine a i starije populacije u sportu kroz razne aktivnosti. Iz 

navedenih ciljeva, aktivnosti i nosilaca istih, zaključujemo da kvalitetan akcioni plan podrazumijeva 

angažovanje i uključivanje društva i zajednice u cjelini ka ostvarivanju istog cilja. 

4.1. Analiza rezultata stajališta i mišljenja građana različitih uzrasnih kategorija 

Važnost učestvovanja u sportskim sadržajima i rekreacijskim aktivnostima za osobe sa 

invaliditetom navedena je u literaturi u smislu povećane integracije unutar zajednice, poboljšanja 

kvaliteta života, većeg osjećaja zadovoljstva i blagostanja, razvoja i boljih društvenih vještina. 

Međutim, literatura, također, naglašava da prilike za takvo učestvovanje nisu uvjek pogodne. Abel 

(2008) tvrdi da prava integracija zavisi od mnogih faktora. To uključuje socio-ekonomski status, 

stepen adaptacije, dostupnost transporta i drugih servisa i pomagala koja olakšavaju učestvovanje. 

“Bijeli papir za sport” Evropske komisije iz 2010. takođe, prihvata Abelov stav da osobama sa 

invaliditetom sport i dalje ostaje teško dostupan, i kao učesnicima u sportu i kao posmatračima. 

Dječaci i djevojčice sa invaliditetom ne uživaju iste mogućnosti za bavljenje sportom kao njihovi 

25


vršnjaci bez invaliditeta, naročito na časovima sportskog odgoja u školi sa njihovim školskim 

drugovima. Posljedica toga je neusvajanje navike za bavljenjem sportom u ranim godinama. 

Tamo gdje postoje primjeri učestvovanja mladih sa invaliditetom u sportu rezultati su uglavnom 

pozitivni. Sport i razonoda su važan dio života svih ljudi kako onih sa invaliditetom tako i onih bez njih. 

Peterson i Peg (Patterson, Pegg) iznose da slobodno vrijeme i sportske aktivnosti doprinose kvalitetu 

života osoba sa invaliditetom, pomažu da njihov život bude podnošljiv, oslobađaju tenzija, doprinose 

građenju i održavanju veza sa porodicom i prijateljima. Sport pruža i mogućnost učenja, razvoja 

vještina, preuzimanje rizika, smanjuje rizike za pojavu bolesti i pomaže izgradnju i održavanje 

društvenih odnosa. Neki naučnici tvrde da sport povećava kvalitet života 

održava psihičko i psihološko zdravlje i dobrobit ljudi sa oštećenjima.” 

tako što poboljšava i 

Svi ovi navodi preuzeti iz različitih izvora ukazuju na izuzetan značaj sportskih aktivnosti za ovu 

populaciju. 

U prilogu ovog dokumenta nalaze se informacije dobijene na osnovu anketiranja ove populacije, 

uglavnom populacije lica sa posebnim potrebama kategorije ratnih vojnih invalida. U analizi tabela 

prezentiranih u dokumentu primjećuju se osnovne informacije koje mogu birti od izuzetnog značaja u 

postupcima kvalitetne organizacije sporta kod ove populacije. 

Uzorak ispitanika brojao je 40 osoba muškog pola, prosječne starosti 30,6 godina. Uzorak je 

reprezentativan za populaciju ratnih vojnih invalida, muškog pola, sa minimalnim stepenom 

invaliditeta 60% tjelesnog oštećenja. Uvidom u rezultate anketiranja došlo se do slijedećih 

informacija: 

Tabela br.4.1.1. Sportom se bavim broj post 

a) manje od godinu dana 0 0 

b) godinu dana 3 7,5% 

c) više od dvije godine 6 15,0% 

d) više od pet godina 22 55,0% 

e) nisam se nikada bavio organiziranim sportskim aktivnostima 12 30,0% 

suma 40 100,0% 

U tabeli br.4.1.1. prikazani su pokazatelji dužine sportskog angažmana ispitanika. S obzirom da se 

radi o populaciji RVI koji su Timu bili dostupni za anketiranje, uglavnoim se radilo o uzorku aktivnih 

sportista, koji su duži niz godina u trenažnom tretmanu i koji već dugo participiraju u programskim 

sadržajima sporta. Iz tabele je vidljivo da je najveći broj ispitanika aktivno u sportu već duži niz godina 

i pokazatelj o sportskoj neaktivnosti ove populacije je nešto ispod trećine. Ovi poikazatelji značajno 

utiču na potrebu ozbiljnog promatranja ovog fenomena, a iz prethodno navedenih činjenica. 

26


Tabela br.4.1.2. Tokom posljednje godine bavio sam se sportskim aktivnostima: broj post 

a) 1-2 sedmično 18 45,0% 

b) 3 i više puta sedmično 13 32,5% 

c) ne bavim se sportskim aktivnostima 9 22,5% 

suma 40 100,0% 

U tabeli br.4.1.2. su pokazatelji koji dodatno potkrpljuju činjenicu da se radi o uzorku koji 

dominanto programirano učestvuje u programskim sadržajima sporta i koji kroz sportske aktivnosti 

provodi značajan dio vremena u aktivnom odmoru, ali koji za ovu populaciju predstavlja i značajan 

proces rehabilitacije i resocijalizacije. 

Tabela br 4.1.3. prikazuje podatke o stajalištu uzorka o potrebnim finansijskim sredstvima. Ovi 

pokazatelji ukazuju da je uzorak konstatovao da je za sportsku aktivnost kod ove populacije 

neophodno izdvojiti značajna finansijska sredstva. 

Tabela br 4.1.3. Za sport je neophodno broj post 

a) značajno izdvojiti finansijska sredstva 31 77,5% 

b) nema potrebe za izdvajanjem značajnih sredstava 1 2,5% 

c) ne znam 8 20,0% 

suma 40 100,0% 

Inspekcijom tabele 4..1.4. primjećuje se da je značajan broj ispitanika učestvovao u organiziranim 

sportskim aktivnostima finansiranim od strane općinskog budžeta. Pokazatelji ukazuju da se može 

restruktuirati način finansiranja i sufinansiranje ovih aktivnosti raditi sa većim brojem učesnika bez 

uvećanja sredstava. 

Tabela br.4.1.4. Do sada sam učestvovao u sportskim aktivnostima finansiranim iz 

budžeta općine: 

a) više puta 28 70,0% 

b) jedanput 0 0,0% 

c) niti jednom 12 30,0% 

suma 40 100,0% 

broj 

post 

Stajalište ove populacije o broju sportskih objekata je u veliikoj mjeri različito. Pretpostavka je da 

je broj ispitanika koji smatra da je nedovoljan broj sportskih objekata, isključivo svoje stajalište gradila 

na osnovi dostupnosti ovih objekata u odnosu na stepen invaliditeta, te su vjerovatno ovo razlozi 

velike disperzije rezultata stajališta lica sa posebnim potrebama. 

27


Tabela br.4.1.5. Općina Novi Grad raspolaže sa značajnim brojem sportskih borilišta i 

sportskih objekata: broj post 

a) da, 10 25,0% 

b) ne 18 45,0% 

c) ne znam 12 30,0% 

suma 40 100,0% 

Uvidom u narednu tabelu br. 4.1.6. prethodna konstatacija ima i određenu logiku. Naime, oni 

objekti koji nemaju dovoljno kvalitetna rješenja za pristup sportskim terenima su i kroz ovu varijablu 

procijenjena na sličan način. 

U narednoj tabeli su prikazani rezultati na koji način ova populacija promišlja o različito 

kategorisanim sportskim sadržajima. S obzirom da je značajan broj ispitanika i dio SDI „Fantomi“ to je 

i ovaj pokazatelj usko vezan za sportove kjima se ova populacija bavi. 

Tabela 4.1.6. U Općini najviše nedostaju sportski tereni za broj post 

a) timske sportove (nogomet, rukomet, odbojka, košarka, ragbi i sl.) 13 32,5% 

b) borilačke sportove (karate, boks, i sl.) 0 0,0% 

c) bazične sportove ( plivanje, atletika, gimnastika); 4 10,0% 

d) sportsku rekreaciju ( biciklizam, trim trčanje, i sl.) 10 25,0% 

e) individualne sportove (tenis, stoni tenis, i sl.) 13 32,5% 

suma 40 100,0% 

Iz tabele br. 4.1.7. vidljivo je da je veći broj ovih lica bilo aktivno prisutno na sportskim terenima 

na području Općine. Iz ranije navedenih razloga ovo nije nelogičan pokazatelj. 

Tabela br.4.1.8. Koristim web stranicu Općine sa ciljem informiranja o sportskim 

aktivnostima i dobijanja informacija koje mogu iskoristiti u planiranju aktivnog 

odmora baveći se sportskim aktivnostima broj post 

a) da, uvijek 3 7,5% 

b) ponekad, ovisi o temi 7 17,5% 

c) ne, nikada 16 40,0% 

d) ne, uopće ne koristim internet kao informacioni portal. 14 35,0% 

suma 40 100,0% 

U tabeli br.4.1.8. na osnovu pokazatelja, možemo konstatovati da značajan broj ove populacije ne 

koristi informacione pakete novih tehnologija. Ovaj pokazatelj je možda značajniji za aspekte nekih 

drugih strateških dokumenata, ali je bitno da se konstatuje da u budućnosti internet ne bi smio biti 

sigurni informacioni paket kod ove populacije. 

28


Tabela br.4.1.9. procjena različitih tvrdnji 

Aktivnosti često dobro slabo rijetko nikako sum 

Sport pratim putem medija (TV, internet, printani mediji) 11 2 13 14 0 40 

Učestvujem aktivno baveći se sportom 23 6 2 4 5 40 

Općina Novi Grad organizuje sportske aktivnosti 11 23 1 4 1 40 

Poznati su mi programi Općine u sportu 19 13 6 2 0 40 

Tabel br. 4.1.10. Koliko mislite da na kvalitet organizacije sporta utiču 

Faktori jako srednje slabo 

nema 

proc. sum 

Motivacija građana 26 8 2 4 40 

Raspoloživa finansijska sredstva 35 1 4 0 40 

Izbor sportskih disciplina (sportova) 4 15 14 7 40 

Raspoloživost sportskim objektima 30 4 5 1 40 

S obzirom na opću kulturu stanovnika Bosne i Hercegovine nije iznenađujujući pokazatelj da je 

najznačajniji i najinteresantniji sektor za bavljenje sportom prostor timskih sportova, odnosno 

kolektivnih sportova. Također, u ovim sportskim disciplinama najmanje dolazi do negativnog izražaja 

stepen invaliditeta kod ovih osoba. 

Tabela br.4.1.11. Najviše bih se volio baviti: broj post 

a) biciklizmom, trčanjem, plivanjem; 5 12,5% 

b) timskim sportovima (nogomet, rukomet, košarka, odbojka, i sl.) 28 70,0% 

c) individualnim aktivnostima (stoni tenis, tenis, bamington i sl.) 2 5,0% 

d) socijalno interesantnim aktivnostima (poljski šah, bilijar, pikado i sl.) 1 2,5% 

e) drugo (opišite) : skijanje, streljaštvo, samoodbrana, ekstremni sport 4 10,0% 

suma 40 100,0% 

Tabela br.4.1.12. Najbitnija kategorija u populacijama Općine kod kojih treba 

intenzivnije razvijati sportske aktivnosti je: broj post 

1- predškolski uzrast 5 12,5% 

2- školski uzrast 12 30,0% 

3- invalidna lica; 14 35,0% 

4- vrhunski sportisti 7 17,5% 

5- zaposlena populacija; 0 0,0% 

6- nezaposleni 0 0,0% 

7- penzioneri 2 5,0% 

suma 40 100,0% 

Tabela br. 4.1.13. Najbitnije u kreiranju strategije sporta Općine je: broj post 

29


a) Uređivanje standarda za organizacije koje sprovode programske sadržaje sporta; 14 35,0% 

b) Podrška vrhunskim sportistima na području Općine 9 22,5% 

c) Promocija i animacija kroz sport u cilju promocije kretanja i zdravlja 13 32,5% 

e) drugo (opišite) : -novac, sportski tereni, termini 4 10,0% 

suma 40 100,0% 

Tabela br.4.1.14. U planiranju i izvođenju sportskih aktivnosti glavnu ulogu bi trebali 

imati: broj post 

a) nosioci političke vlasti; 19 47,5% 

b) stručnjaci u oblasti sporta i tjelesnog odgoja 20 50,0% 

c) ljekari i medicinski radnici 1 2,5% 

suma 40 100,0% 

Tabela br.4.1.15. Općina bi trebala finansirati projekte: broj post 

a) Općinskih udruženja 30 75,0% 

b) Udruženja bez obzira da li su sa područja Općine Novi Grad 1 2,5% 

c) ne znam 9 22,5% 

suma 40 100,0% 

U tabeli br.4.1.15. vidljivo je da uzorak dominanto ne pokazuje empatiju prema drugiim udruženjima 

koja nisu sa područja Općine Novi Grad sarajevo. Ovaj poikazatelj je donekle i razumljiv jer ukazuje i na 

latentnu informaciju da je klubovima sa područja Općine jako teško ostvariti finansijski suport iz budžeta 

drugih lokalnih zajednica. 

Komentari uzorka se uglavnom mogu svesti na optimističke stavove kada je u pitanju sport ovih lica 

na području Općine Novi Grad Sarajevo, iskazuju zahvalnost na podršci u ovim aktivnostima i očekuju da 

će idaljnja saradnja biti značajna u prostoru sufinansiranja programskih sadržaja sporta i fizičke kulture. 

4.2. Analiza i organizacija sporta školske populacije 

U okviru prikupljanja podataka anketiranjem populacije učenika osnovnih i srednjih škola sa područja 

Općine Novi Grad Sarajevo, vidljiv je različit pristupa prema sportu u odnosu na prethodnu anketirani 

uzorak. Najveća odstupanja su primjetna o atraktivnosti sportova, načinu sufinansiranja sportskim 

sadržajima i odnosu prema sportu uopće. 

U slijedećim tabelama su prikazani rezultati anketiranja učenika sa područja Općine. uzorak je brojao, 

kao i u prethodnom slučaju, 30 (trideset) ispitanika. 

30


Vidljivo je da je pozitivan stav prema sportu, da značajan broj ispitanika participira u sportskim 

sadržajima, ali da je učešće uglavnom svedeno na nesistemski pristup i samostalno učestvovanje u 

programskim sadržajima sporta. U tabelama br.4.1.2. do 4..2.15. prikazani su sumarni rezultati 

anketiranja učenika osnovnih škola sa područja Općine Novi Grad Sarajevo. 


a) manje od godinu dana 3 7,5% 





suma 40 100,0% 

Tabela br.4.2.2. Tokom posljednje godine bavio sam se sportskim aktivnostima: 

broj post 

a) 1-2 sedmično 13 32,5% 



suma 40 100,0% 

Tabela br 4.2.3. ZA SPORT JE NEOPHODNO broj post 



c) ne znam 23 57,5% 

suma 40 100,0% 

Tabela br.4.2.4. DO SADA SAM UČESTVOVAO U SPORTSKIM AKTIVNOSTIMA 

FINANSIRANIM IZ BUDŽETA OPĆINE: broj post 




suma 40 100,0% 



a) da, 6 15,0% 

b) ne 23 57,5% 

c) ne znam 11 27,5% 

suma 40 100,0% 

31








suma 40 100,0% 

Tabela br.4.2.7. Posjetio sam sve sportske objekte na području Općine Novi Grad 

kao: broj post 

a) kao aktivan učesnik nekih sportskih sadržaja; 13 32,5% 

b) kao posmatrač sportskih aktivnosti 14 35,0% 

c) nisam posjetio niti jedan sportski teren i objekat 13 32,5% 

suma 40 100,0% 






c) ne, nikada 22 55,0% 


suma 40 100,0% 


Aktivnosti 

čest 

o dobro 

slab 

o 

rijetk 

o 

nikak 

o 

su 

m 





Tabel br. 4.2.10. Koliko mislite da na kvalitet organizacije sporta 

utiču 

Faktori 

jako 

srednj 

e 

slab 

o 

nema 

proc. sum 





32







e) drugo (opišite) : 0 0,0% 

suma 40 100,0% 










suma 40 100,0% 


a) Uređivanje standarda za organizacije koje sprovode programske sadržaje 

sporta; 1 2,5% 



suma 40 100,0% 

Tabela br.4.2.14. U planiranju i izvođenju sportskih aktivnosti glavnu ulogu bi 

trebali imati: broj post 




suma 40 100,0% 




c) ne znam 28 70,0% 

suma 40 100,0% 

33


4.3. Analiza i organizacija sporta penzioniranih lica 

Sport i sportske aktivnosti lica u penziji uglavnom se svode na pasivno učešće u sportskim 

aktivnostima i veliki broj penzionera participira u sportskim sadržajima u ulozi aktivnih posmatrača. 

Zanimljivo je da su najveći stepen empatije prema drugim kategorijama pokazala upravo ova lica. U 

rezultatima anketiranja upravo su oni koji su dali prednost za sufinansiranje programskim sadržajima 

sporta za kategorije učenika i mlađih lica. Također su pokazali značajno razumijevanje prema sportu lica 

sa posebnim potrebama. U tabelama 4.3.1. do 4.3.15. prikazani su sumarni rezultati anketiranja ovih lica: 







suma 40 100,0% 


broj post 

a) 1-2 sedmično 2 5,0% 



suma 40 100,0% 




c) ne znam 10 25,0% 

suma 40 100,0% 






suma 40 100,0% 

34




a) da, 19 47,5% 

b) ne 4 10,0% 

c) ne znam 17 42,5% 

suma 40 100,0% 







suma 40 100,0% 






suma 40 100,0% 






c) ne, nikada 15 37,5% 


suma 40 100,0% 


Aktivnosti 

čest 

o dobro 

slab 

o 

rijetk 

o 

nikak 

o 

su 

m 





35



utiču 

Faktori 

jako 

srednj 

e 

slab 

o 

nema 

proc. sum 










suma 40 100,0% 










suma 40 100,0% 






suma 40 100,0% 






suma 40 100,0% 

36





c) ne znam 4 10,0% 

suma 40 100,0% 

4.4. Analiza i organizacija sporta kod studenstke populacije 

Broj studenata sa područja Općine nije zanemariv. Naime, studentska populacija okuplja značajan i 

veliki broj građana Općine. Njihovo stajalište o sportu je, slobodno se može reći, indiferentno i nije 

organizirano na nivou kojem bi se omogućilo sistemsko promatranje sporta i fizičke kulture uopće kod 

ove populacije. Jako malo je podataka koji bi se mogli iskoristiti u operativnom smislu i koji bi mogli 

poslužiti kao ishodište promatranju ovog fenomena. Iz rezultata anketiranja je vidno i zabrinjavakjuće da 

vrlo mali broj studenata participira aktivno u programskim sadržajima sporta- vrlo mali broj studenata 

aktivno zadovoljava svoje potrebe za kretanjem kroz programske sadržaje sporta. U tabelama br.4.4.1. do 

4.4.15 prikazani su rezultatti anketiranja ove populacije: 







suma 40 100,0% 


broj post 

a) 1-2 sedmično 4 10,0% 



suma 40 100,0% 




c) ne znam 6 15,0% 

suma 40 100,0% 

37







suma 40 100,0% 



a) da, 22 55,0% 

b) ne 12 30,0% 

c) ne znam 6 15,0% 

suma 40 100,0% 







suma 40 100,0% 






suma 40 100,0% 






c) ne, nikada 10 25,0% 


suma 40 100,0% 

38



Aktivnosti 

čest 

o dobro 

slab 

o 

rijetk 

o 

nikak 

o 

su 

m 






utiču 

Faktori 

jako 

srednj 

e 

slab 

o 

nema 

proc. sum 











suma 40 100,0% 










suma 40 100,0% 






suma 40 100,0% 

39







suma 40 100,0% 




c) ne znam 10 25,0% 

suma 40 100,0% 

4.5. Analiza i organizacija sporta kod populacije zaposlenih lica 

U vremenu opće krize, velikog broja kompanija u stečaju, nepoštivanja osnovnih ljudskih prava, 

jasno je da je sport i fizička kultura uopće oblast prema kojoj postoji jedna određena predrasuda o njenoj 

potrebi i ozbiljnijem promatranju sporta. Ubrzan način života, veliki broj obaveza, jako težak materijalni 

život, sve su prediktori da se sport, kao značajna oblast za čovjekov život, shvati kao neophodna aktivnost 

u svakodnevnici. U tabelama br. 4.5.1.do 4.5.15. prikazani su rezultati anketiranja zaposlenih lica sa 

područja Općine. 







suma 40 100,0% 


broj post 

a) 1-2 sedmično 2 5,0% 



suma 40 100,0% 




c) ne znam 2 5,0% 

40


suma 40 100,0% 






suma 40 100,0% 



a) da, 12 30,0% 

b) ne 1 2,5% 

c) ne znam 27 67,5% 

suma 40 100,0% 







suma 40 100,0% 






suma 40 100,0% 




a) da, uvijek 11 27,5% 


c) ne, nikada 2 5,0% 


suma 40 100,0% 

41



Aktivnosti 

čest 

o dobro 

slab 

o 

rijetk 

o 

nikak 

o 

su 

m 






utiču 

Faktori 

jako 

srednj 

e 

slab 

o 

nema 

proc. sum 











suma 40 100,0% 










suma 40 100,0% 






suma 40 100,0% 

42







suma 40 100,0% 




c) ne znam 22 55,0% 

suma 40 100,0% 

4.6. Analiza i organizacija kadrova i eksperata u sportu i fizičkoj kulturi 

Organizacija sporta i tjelesnog odgoja na području Općine može se katagorizirati u odnosu na pojavne 

oblike pri organizaciji sporta. Zavisno od cilja sportskih aktivnosti, sport i tjelesni odgoj na području 

Općine organiziran je u tri osnovne grupe: 

I- Vrhunski sport (sport kao svrha samom sebi) - organizacija sporta u funkciji takmičarske 

organizacije. U ovoj grupi nalazi se preko trideset sportskih asocijacija, klubova i sportskih 

društava kojima je Općina sufinansirala određene aktivnosti (trenažni ciklus, kotizacija, 

termini za sportske treninge, nabavka sportske opreme i rekvizita, sufinansiranje troškova 

sportskih škola i sl.); 

II- 

III- 

Omladinski i školski sport (odgojno-obrazovni sport). Ova grupa podrazumijeva masovni 

sport koji obuhvata sistem „Sport za sve,“ a obuhvata školski sport, sport lica sa posebnim 

potrebama, te podrška projektima u kojima sport služi kao sredstvo u svrhu resocijalizacije 

neke destruktivne pojave u društvu. U ovoj grupi Općina je u značajnoj mjeri finansirala 

besplatne projekte za učeničku populaciju, sufinansirala troškove sporta lica sa posebnim 

potrebama, a aktivnosti obuhvataju škole plivanja, škole skijanja, te podrška školskom 

takmičarskom sportu i natjecateljskim aktivnostima sporta lica sa posebnim potrebama. 

„Sport za sve“ (sportsko-rekreativni sport) podrazumjeva grupu koja obuhvata sportskorekreativne 

aktivnosti svih kategorija navedenih u istraživanju, a koji je prema Evropskoj 

povelji „Sport za sve“ kategoriziran kao jedno od ljudskih prava - pravo na sportsku 

aktivnost. 

43


Na osnovu prezentiranih činjenica urađen je postupak anketiranja eksperata u sportu koji je 

obuhvatio različite profile stručnjaka iz oblasti sporta i tjelesnog odgoja: univerzitetski profesori, 

srednjoškolski profesori, nastavnici u osnovniom školama, sportski treneri, stručnjaci iz oblasti 

menadžmenta, odnosno organizacije i upravljanja u sportu, te bivši sportisti. Ukupno je ispitano 145 

(stotinuičetrdeset i pet) ispitanika, a na osnovu rezultata ovog anketiranja u najvećoj mjeri se prišlo 

planiranju operativnih ciljeva i dinamičkog plana realizacije aktivnosti. 

odgoju. 

U tabelama 4.1.6. do 4.6.15. prikazani su rezultati anketiranja eksperata u sportu i tjelesnom 







suma 145 100,0% 


broj post 

a) 1-2 sedmično 87 60,0% 



suma 145 100,0% 




c) ne znam 38 26,2% 

suma 145 100,0% 






suma 145 100,0% 



a) da, 92 63,4% 

b) ne 7 4,8% 

c) ne znam 46 31,7% 

suma 145 100,0% 

44








suma 145 100,0% 






suma 145 100,0% 




a) da, uvijek 45 31,0% 


c) ne, nikada 28 19,3% 


suma 145 100,0% 


Aktivnosti 

čest 

o dobro 

slab 

o 

rijetk 

o 

nikak 

o 

su 

m 





Tabela br. 4.6.10. Koliko mislite da na kvalitet organizacije sporta 

utiču 

Faktori 

jako 

srednj 

e 

slab 

o 

nema 

proc. sum 





45







e) drugo (opišite) : boks, borilački sportovi, takwondo,skijanje 34 23,4% 

suma 145 100,0% 










suma 145 100,0% 






suma 145 100,0% 






suma 145 100,0% 




c) ne znam 13 9,0% 

suma 145 100,0% 

46


5. Pregled strateških ciljeva 

Na osnovu definirane vizije, te planirane misije Općine u oblasti sporta i tjelesnog odgoja, 

postavljaju se strateški ciljevi u operacionom obliku, sa smjernicama i indikatorima sa ciljem mjerljivosti 

sprovođenja strateških ciljeva definiranih ovim dokumentom. 

Sport i tjelesni odgoj te njegova organizacija i optimalizacija uključuje promjene na individualnoj i 

organizacijskoj razini i svrha mu je osigurati usklađenost individualnog participiranja u sportu i 

mogućnosti participiranja na osnovu sistemskog rješenja i stvaranja uvjeta za sistemski pristup pri 

organizaciji i upravljanju sportom na području Općine. 

Opći ciljevi ovog dokumenta strategije su: 

A) Sistemski definirati javni interes od programskih sadržaja sporta i načina sufinansiranja 

programskih sadržaja sporta Općine; 

B) Uvesti, osigurati i provoditi sistem upravljanja kvalitetom u podršci programskim sadržajima 

sporta. 

Navedni opći cilj „A“ u operativnom smislu se postavlja kroz slijedeće parcijalne ciljeve: 

a1) Utvrditi presjek stanja, analizirati stanje i organizaciju sporta u Općini; 

a2) Utvrditi zakonske nadležnosti Općine u organizaciji i potpori programskim sadržajima sporta; 

a3) Utvrditi metodologiju izrade pravilnika o: registru pravnih i fizičkih lica u sportu, kategorizaciji i 

klasifikaciji sportova; minimalnim standardima za registriranje sportskih organizacija koje se finansiraju 

iz Općine, 

a4) Izvršiti anketiranje populacije građana Općine klasterizirane u specifičnim kategorija, obezbijediti 

statističke podatke, 

a5) Kreirati viziju i misiju u prostoru programskih sadržaja sporta; 

a6) Definirati matične baze podataka sportskih resursa (fizičkih, materijalnih i ljudskih); 

a7) Sačiniti baze podataka (kadrovi, sportska borilišta, materijalni resursi). Provesti analizu 

raspoloživih resursa. 

47


a8) U odnosu na klasifikaciju sportova izraditi sistem kvantitativnih tablica za podršku programskim 

sadržajima sporta; 

a9) Utvrditi ciljne skupine u participiranju programskim sadržajima sporta; 

a10) Izraditi modela sufinansiranja programskih sadržaja u sportu, 

a11) Izraditi Kriterije za sufinansiranje sportskih aktivnosti iz Budžeta Općine; 

a12) Osiguranje upravljanje sistemom kvalitete u sportskim sadržajima Općine 

B- Uvesti, osigurati i provoditi sistem upravljanja kvalitetom u podršci programskim sadržajima 

sporta 

Navedeni opći cilj „B“ u operativnom smislu se postavlja kroz slijedeće parcijalne ciljeve: 

b1) Izraditi dokumente za praćenje i upravljanje sistemom kvalitete u organizaciji, finansiranju i 

praćenju i vrednovanju programskih sadržaja sporta; 

b2) Utvrditi presjek stanja i analizu organizacije i načina upravljanja u sportskim i srodnim 

udruženjima i institucijama; 

b3) Uvesti matičnu bazu podataka sportskih klubova na području Općine; 

b4) Realizirati postupke kvantifikacije i kategorizacije sportova na području Općine; 

b5) Definirati prioritete u podršci programskih sadržaja „sporta za sve“; 

b6) Promovirati sport za sve u funkciji promocije i unapređenja zdravstvenog statusa građana Općine; 

b7) Utvrditi mjere, procedure i postupke u inztenzifikaciji nastave i vannastavnih aktivnosti tjelesnog i 

zdravstvenog odgoja kod predškolskog uzrasta, učenika osnovnih i srednjih škola; 

b8) izraditi plan za poboljšanje općih i specifičnih uvjeta i podići nivo nastave TiZO u odnosu na 

regionalne primjere ; 

b9) Utvrditi potrebne zakonske regulative i propise u nadležnosti Općine. 

48


5. 1. Realizacija 

Strategija će se provoditi putem akcionih planova, koji će sadržavati opise pojedinih zadataka koji 

sadrže svrhu, ciljeve, aktivnosti, planirane rezultate, pokazatelje (indikatore), nosioce aktivnosti, 

korisnike, rokove, financijska i druga sredstva te izvore sredstava potrebnih za njihovu realizaciju. 

Strategija će se provoditi u okviru općinske Službe zadužene za praćenje sporta, a koja će dostavljati 

redovne izvještaje o realizaciji Načelniku i Općinskom vijeću. 

izvještaje Vijeću uz napomene o intenzitetu provođenja ciljeva. 

Služba će upućivati redovne godišnje 

5.2. Pregled indikatora provođenja ciljeva 

Na razini pokazatelja za strateške i specifične ciljeve, nakon svake godine praćenja mjere se 

promjene – hoće li pokazivati je li realizacija ove Strategije poboljšanja ili ne u oblasti sporta i tjelesnog 

odgoja na nivou Općine, odnosno uspijeva li pronaći rješenja za „šum“ faktore u realizaciji koje 

onemogućuju pozitivan napredak prema pojedinačno zadanim strateškim i specifičnim ciljevima. Za 

pokazatelje će se koristiti postojeći izvori podataka, a ukoliko bude potrebno, oblikovat će se dodatni 

izvori podataka. Dodatni izvori podataka podrazumijevaju realizaciju dodatnih istraživanja, utvrđivanja 

kvantitativnih i kvalitativnih promjena na osnovu istraživačkog instrumentarija, te kvantitativnih 

pokazatelja na osnovu početnih analiza. SWOT analizom će se utvrđivati promjene koje će nastati pri 

realizaciji i težnji postizanja definiranih ciljeva. 

49


STRATEŠKI CILJ . A) Sistemsko definiranje javnog interesa od programskih sadržaja sporta i načina 

sufinansiranja programskih sadržaja sporta Općine; 

Specifični ciljevi Indikatori Odgovornost 

a1) Utvrditi presjek stanja, analizirati stanje i 

organizaciju sporta u Općini; 

a2) Utvrditi zakonske nadležnosti Općine u organizaciji 

i potpori programskim sadržajima sporta; 

a3) Utvrditi metodologiju izrade pravilnika o : registru 

pravnih i fizičkih lica u sportu, kategorizaciji i 

klasifikaciji sportova; minimalnim standardima za 

registriranje sportskih organizacija koje se finansiraju iz 

Općine, 

a4) Izvršiti anketiranje populacije građana Općine 

klasterizirane u specifičnim kategorija, obezbjediti 

statističke podatke, 

a5) Kreirati viziju i misiju u prostoru programskih 

sadržaja sporta; 

a6) Definirati matične baze podataka sportskih resursa 

(fizičkih, materijalnih i ljudskih); 

a7) Sačiniti baze podataka (kadrovi, sportska borilišta, 

materijalni resursi). Analiza raspoloživih resursa. 

a8) U odnosu na klasifikaciju sportova i izraditi 

kvantitativnih tablica za podršku programskim 


Dokumetacija i informacije i službe 

Općine za sport; izvršiti istraživanje 

na nivou općine 

Zakoni na nivou države, entiteta i 

Kantona Sarajevo, stručna sprema 

nosioca aktivnosti sporta u Općini, i 

sl. 

Podzakonski akti na većem nivou 

vlasti, Evropska povelja „Sport za 

sve“ 

Zainteresiranost za sport, sportske 

navike, stajališta o sportu, 

finansijski pokazatelji, sport lica sa 

posebnim potrebama, školski sport, 

sport odraslih, sport penzionera, 

sportska kultura, informiranost o 

sportskim akstivnostimana nivou 

Općine 

Rezultati anketiranja, stanje i 

analiza sportskih aktivnosti na nivou 

Općine 

Dokumetacija i informacije i službe 

Općine za sport; izvršiti istraživanje 

na nivou općine 

Rezultati anketiranja, stanje i 

analiza sportskih aktivnosti na nivou 

Općine 

Evropska povelja „Sport za sve“ 

eksperstke analize o finansijskim 

pokazateljima, 

Tim za 

strategiju 

Tim za 

strategiju 

Općinska 

služba 

Tim za 

strategiju 

Tim za 

strategiju 

Općinska 

služba 

Općinska 

služba 

Općinska 

služba 

(Ekspertska komisija) 

Period 

realizacije 

Mart, 

2013. 

Mart, 

2013. 

Septembar, 2013. 

Maj,2013. 

Maj,2013. 

Septembar, 2013. 

Novembar, 2013. 

Decembar, 2013. 

a9) Utvrditi ciljne skupine u participiranju programskim 


Rezultati anketiranja građana, 

Budžet Općine, atraktivnost, 

politički interes 

Općinska 

služba 


Januar-februar, 

2014. 

a10) Izraditi modela sufinansiranja programskih 

sadržaja u sportu, 

a11) Izraditi Kriterije za sufinansiranje sportskih 

aktivnosti iz Budžeta Općine; 

Pravilnici o sufinansiranju 

programskih sadržaja sporta, 

kriteriji o vrednovanju programskih 

sadržaja sporta 

Pravilnici o sufinansiranju 

programskih sadržaja sporta, 

kriteriji o vrednovanju programskih 

sadržaja sporta 

Općinska 

služba 


Općinska 

služba 


April -juni, 2014. 

April -juni, 2014. 

50


STRATEŠKI CILJ . B) Uvesti , osigurati i provoditi sistem upravljanja kvalitetomu podršci programskim 

sadržajima sporta. 

Period 

Specifični ciljevi Indikatori Odgovornost 

realizacije 

b1) Izraditi dokumente za praćenje i upravljanje 

sistemom kvalitete u organizaciji, finansiranju i 

praćenju i vrednovanju programskih sadržaja sporta; 

b2) Utvrditi presjek stanja i analizu organizacije i načina 

upravljanja u sportskim i srodnim udruženjima i 

institucijama; 

b3) Uvesti matičnu bazu podataka sportskih klubova na 

području Općine; 

b4) Realizirati postupke kvantifikacije i kategorizacije 

sportova na području Općine; 

b5) Definirati prioritete u podršci programskih sadržaja 

„sporta za sve“; 

b6) Promovirati sport za sve u funkciji promocije i 

unapređenja zdravstvenog statusa građana Općine; 

b7) Utvrditi mjere, procedure i postupke u 

inztenzifikaciji nastave i vannastavnih aktivnosti 

tjelesnog i zdravstvenog odgoja kod predškolskog 

uzrasta, učenika osnovnih i srednjih škola; 

b8) Izraditi plan za poboljšanje općih i specifičnih uvjeta 

i podići nivo nastave TiZO u odnosu na regionalne 

primjere ; 

b9) Utvrditi potrebne zakonske regulative i propise u 

nadležnosti Općine. 

Sistem za praćenje kvalitete, SER 

dokumentacija, procedure, 

postupci, hodogrami itd. 

Kadrovi, finansijski pokazatelji, 

sistem finansiranja, fizički resursi, 

broj sportista, sponzorski ugovori, 

matični podaci 

Kadrovi, finansijski pokazatelji, 

sistem finansiranja, fizički resursi, 

broj sportista, sponzorski ugovori, 

matični podaci 

Rezultati istraživanja, podaci iz 

matične baze podataka, broj 

sportista, polna zastupljenost 

Rezultati istraživanja, modeli 

uspješnih lokalnih samouprava, 

organizacija sistema sporta u 

razvijenim općinama 

Broj građana Općine, kategorije 

stanovništva, broj edukativnih 

seminara, broj organiziranih 

sportskih manifestacija, broj 

besplatnih sportskih programa, broj 

sufinansiranih programa u sportu 

Broj sportskih sala, opremljenost 

sala u realizaciji nastave TiZO, 

kvalitet nastavnog osoblja, 

raspoloživi prostorni kapaciteti, 

mogućnosti planiranja 

intenzifikacije nastavnih i 

vannastavnih aktivnosti 

Način intenzifikacije nastavnih 

sadržaja u zemljama EU, 

standardizacija nastavnih procesa i 

vannastavnih aktivnosti 

Izraditi podzakonske akte u cilju 

detaljnog uređenja sistema i 

organizacije sporta, pravilnici po 

ugledu na modele općina u regiji i 

EU. 

Općinska služba, 

Komisija za sport 







Komisija za sport, 

Ekspertski tim 

Razne ekspertske 

grupe, Općinska 

služba, Služba 

načelnika Općine 

Ekspertski timovi, 

nastavnici TiZO 

Septembar, 2013- 

Sepetmbar, 2014. 





Oktobar, 

2015. 

Decembar, 

2015. 

2013-2018. 

2017. 

nastavnici TiZO 2016-2018 

Općinsko Vijeće, 

komisije, timovi 

2013-2018 

51


PRILOZI 

Prilog br.1. 

Grafički prikaz raspoloživih sportskih borilišta na području Općine Novi Grad 

Prilog br.2. 

Klasifikacija sufinansiranih sportskih klubova i udruženja 

52


Prilog br.3. 

Način sufinansiranja u odnosu na pripadnost sporta po nomenklaturi 

Prikaz sufinansiranja u odnosu na sportsku granu 

Ostali sportovi 

11% 

Bazični sportovi 

9% 

Sportska rekreacija LTO 

25% 

Timski sportovi 

40% 

Borilački sportovi 

15% 

Prilog br.4. 

Prikaz učeničke populacije u Općini Novi Grad Sarajevo u odnosu na ostale u BiH 

općina/opština 2005 2006 2007 2008 2009 Trend 

Novi Grad Sarajevo 11,305.00 11,205.00 11,132.00 11,107.00 11,343.00 + 

Doboj 6,616.00 6,545.00 6,569.00 6,410.00 6,376.00 - 

Foča 1,956.00 1,885.00 1,810.00 1,753.00 1,685.00 - 

Gradačac 4,893.00 4,924.00 4,889.00 4,780.00 4,787.00 - 

Istočni Stari Grad 46.00 42.00 37.00 28.00 28.00 - 

Kakanj 5,086.00 4,842.00 4,643.00 4,543.00 4,511.00 - 

Ključ 1,524.00 1,539.00 1,499.00 1,490.00 1,463.00 - 

Laktaši 3,783.00 3,731.00 3,686.00 3,717.00 3,698.00 - 

Mostar 11,192.00 10,905.00 10,806.00 10,806.00 10,809.00 - 

Prilog br.5. 

Rezultati anketiranja 

zaposleni 






53



suma 40 100,0% 


a) 1-2 sedmično 

b) 3 i više puta sedmično 

c) ne bavim se sportskim aktivnostima 

suma 

broj post 

2 5,0% 

9 22,5% 

29 72,5% 

40 100,0% 

Tabela br 4.5.3. ZA SPORT JE NEOPHODNO 

a) značajno izdvojiti finansijska sredstva 

b) nema potrebe za izdvajanjem značajnih sredstava 

c) ne znam 

suma 

broj post 

38 95,0% 

0 0,0% 

2 5,0% 

40 100,0% 



a) više puta 

b) jedanput 

c) niti jednom 

suma 

0 0,0% 

2 5,0% 

38 95,0% 

40 100,0% 



a) da, 12 30,0% 

b) ne 1 2,5% 

c) ne znam 27 67,5% 

suma 

40 100,0% 







suma 

40 100,0% 

Tabela br.4.5.7. Posjetio sam sve sportske objekte na području Općine Novi Grad kao: broj post 




suma 

40 100,0% 


aktivnostima i dobijanja informacija koje mogu iskoristiti u planiranju aktivnog odmora 

baveći se sportskim aktivnostima broj post 

a) da, uvijek 11 27,5% 

54



c) ne, nikada 2 5,0% 


suma 

40 100,0% 



Sport pratim putem medija (TV, internet, printani mediji) 29 8 2 1 0 

40 

Učestvujem aktivno baveći se sportom 5 4 2 7 22 

40 

Općina Novi Grad organizuje sportske aktivnosti 2 12 21 0 5 

40 

Poznati su mi programi Općine u sportu 1 3 31 4 1 

40 



nema 

proc. sum 

Motivacija građana 21 3 14 2 

40 

Raspoloživa finansijska sredstva 33 6 0 1 

40 

Izbor sportskih disciplina (sportova) 37 2 0 1 

40 

Raspoloživost sportskim objektima 19 14 0 

7 40 







suma 

40 100,0% 










suma 

40 100,0% 





suma 

40 100,0% 



55





suma 

40 100,0% 




c) ne znam 22 55,0% 

suma 

40 100,0% 

eksperti 







suma 145 100,0% 





suma 

broj post 

87 60,0% 

58 40,0% 

0 0,0% 

145 100,0% 




c) ne znam 

suma 

broj post 

102 70,3% 

5 3,4% 

38 26,2% 

145 100,0% 



a) više puta 

b) jedanput 


suma 

77 53,1% 

56 38,6% 

12 8,3% 

145 100,0% 



a) da, 92 63,4% 

b) ne 7 4,8% 

c) ne znam 46 31,7% 

suma 

145 100,0% 

56








suma 

145 100,0% 





suma 

145 100,0% 




a) da, uvijek 45 31,0% 


c) ne, nikada 28 19,3% 


suma 

145 100,0% 




145 


145 


145 


145 



nema 

proc. sum 


145 


145 


145 


3 145 






e) drugo (opišite) : boks, borilački sportovi, takwondo,skijanje 34 23,4% 

suma 

145 100,0% 

57











suma 

145 100,0% 





suma 

145 100,0% 






suma 

145 100,0% 




c) ne znam 13 9,0% 

suma 

145 100,0% 

studenti 







suma 40 100,0% 





suma 

broj post 

4 10,0% 

2 5,0% 

34 85,0% 

40 100,0% 


broj 

post 

58




c) ne znam 

suma 

33 82,5% 

1 2,5% 

6 15,0% 

40 100,0% 



a) više puta 

b) jedanput 


suma 

2 5,0% 

5 12,5% 

33 82,5% 

40 100,0% 



a) da, 22 55,0% 

b) ne 12 30,0% 

c) ne znam 6 15,0% 

suma 

40 100,0% 







suma 

40 100,0% 





suma 

40 100,0% 






c) ne, nikada 10 25,0% 


suma 

40 100,0% 




40 


40 


40 

59



40 



nema 

proc. sum 


40 


40 


40 


7 40 







suma 

40 100,0% 










suma 

40 100,0% 





suma 

40 100,0% 






suma 

40 100,0% 




c) ne znam 10 25,0% 

suma 

40 100,0% 

60


studenti 







suma 40 100,0% 





suma 

broj post 

2 5,0% 

5 12,5% 

33 82,5% 

40 100,0% 




c) ne znam 

suma 

broj post 

26 65,0% 

4 10,0% 

10 25,0% 

40 100,0% 



a) više puta 

b) jedanput 


suma 

9 22,5% 

8 20,0% 

23 57,5% 

40 100,0% 



a) da, 19 47,5% 

b) ne 4 10,0% 

c) ne znam 17 42,5% 

suma 

40 100,0% 







suma 

40 100,0% 


61





suma 

40 100,0% 






c) ne, nikada 15 37,5% 


suma 

40 100,0% 




40 


40 


40 


40 



nema 

proc. sum 


40 


40 


40 


1 40 






suma 

40 100,0% 










suma 

40 100,0% 

62






suma 

40 100,0% 






suma 

40 100,0% 




c) ne znam 4 10,0% 

suma 

40 100,0% 

učenici 







suma 40 100,0% 





suma 

broj post 

13 32,5% 

17 42,5% 

10 25,0% 

40 100,0% 




c) ne znam 

suma 

broj post 

2 5,0% 

15 37,5% 

23 57,5% 

40 100,0% 



a) više puta 

b) jedanput 


suma 

28 70,0% 

1 2,5% 

11 27,5% 

40 100,0% 

63




a) da, 6 15,0% 

b) ne 23 57,5% 

c) ne znam 11 27,5% 

suma 

40 100,0% 







suma 

40 100,0% 





suma 

40 100,0% 






c) ne, nikada 22 55,0% 


suma 

40 100,0% 




40 


40 


40 


40 



nema 

proc. sum 


40 


40 


40 


2 40 


64







suma 

40 100,0% 










suma 

40 100,0% 





suma 

40 100,0% 






suma 

40 100,0% 




c) ne znam 28 70,0% 

suma 

40 100,0% 

invalidi 


a) manje od godinu dana 0 0 





suma 40 100,0% 

Tabela br.4.1.2. Tokom posljednje godine bavio sam se sportskim aktivnostima: broj post 

a) 1-2 sedmično 18 45,0% 


65



suma 40 100,0% 




c) ne znam 8 20,0% 

suma 40 100,0% 


FINANSIRANIM IZ BUDŽETA OPĆINE: 

a) više puta 

b) jedanput 


suma 

broj post 

28 70,0% 

0 0,0% 

12 30,0% 

40 100,0% 



a) da, 10 25,0% 

b) ne 18 45,0% 

c) ne znam 12 30,0% 

suma 

40 100,0% 







suma 

40 100,0% 





suma 40 100,0% 






c) ne, nikada 16 40,0% 


suma 40 100,0% 


Aktivnosti često dobro 

Sport pratim putem medija (TV, internet, printani mediji) 11 2 

Učestvujem aktivno baveći se sportom 23 6 

Općina Novi Grad organizuje sportske aktivnosti 11 23 

Poznati su mi programi Općine u sportu 19 13 


Faktori jako srednje 

Motivacija građana 26 8 

66


Raspoloživa finansijska sredstva 35 1 

Izbor sportskih disciplina (sportova) 4 15 

Raspoloživost sportskim objektima 30 4 






e) drugo (opišite) : skijanje, streljaštvo, samoodbrana, ekstremni sport 4 10,0% 

suma 40 100,0% 

Tabela br.4.1.12. Najbitnija kategorija u populacijama Općine kod kojih treba intenzivnije 

razvijati sportske aktivnosti je: broj post 








suma 40 100,0% 





e) drugo (opišite) : -novac, sportski tereni, termini 4 10,0% 

suma 40 100,0% 

Tabela br.4.1.14. U planiranju i izvođenju sportskih aktivnosti glavnu ulogu bi trebali imati: broj post 




suma 40 100,0% 




c) ne znam 9 22,5% 

suma 40 100,0% 

Prilog br.6. 

Prikaz anketnog lista 

Na osnovu izloženog predlaže se Općinskom vijeću da donese slijedeći 

Z A K LJ U Č A K 

Utvrđuje se Nacrt startegije razvoja sporta Općine Novi Grad Sarajevo 2013 - 2018. i upućuje na javnu 

raspravu. 

Općinski načelnik 

mr. Semir Efendić 

67

Prijedlog nacrta strategije razvoja sporta u OpÄini Novi Grad Sarajevo

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

Prijedlog nacrta strategije razvoja sporta u OpÄini Novi Grad Sarajevo