Obrazloženje Plana prostornog ureÄenja Grada ... - Grad Kastav
Obrazloženje Plana prostornog ureÄenja Grada ... - Grad Kastav
Obrazloženje Plana prostornog ureÄenja Grada ... - Grad Kastav
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
NOSITELJ IZRADE PLANA<br />
<strong>Grad</strong>onačelnik<br />
NAZIV PROSTORNOG PLANA<br />
GRAD KASTAV<br />
Ivica Lukanović, dipl. ing. građ.<br />
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG<br />
PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE<br />
Usvojeni Plan<br />
STRUČNI IZRAĐIVAČ PLANA<br />
Direktor<br />
Odgovorni voditelj<br />
Stručni tim u izradi <strong>Plana</strong><br />
JURCON PROJEKT d.o.o.<br />
Zdravko Jurčec, dipl.ing.građ.<br />
Bojan Linardić, dipl.ing.arh.,ovl.arhitekt<br />
Bojan Bilić, dipl.ing.arh., ovl.arhitekt-urbanist<br />
Bojan Linardić, dipl.ing.arh., ovl.arh.-urbanist<br />
Jana Puž, dipl.ing.arh.<br />
Vojko Stanić, dipl.ing.arh.<br />
Gorana Stipeč, dipl.ing.arh.<br />
mr.sc. Slobodan Bajagić, dipl.ing.kraj.arh.<br />
Kristina Crneković, ing.građ.<br />
Tito Kosty, dipl.ing.arh.<br />
Ljerka Jurasović, dipl.ing.arh.<br />
Zdravko Jurčec, dipl.ing.građ.<br />
Marin Kokić, prof.pov.<br />
Ina Korošec, dipl.ing.arh.<br />
Gordan Maček, dipl.ing.prom.<br />
Lovro Matković, dipl.ing.el.<br />
Milan Puhar, dipl.ing.el.
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Naručitelj:<br />
PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA<br />
GRAD KASTAV<br />
Naziv <strong>Plana</strong>:<br />
Za <strong>Grad</strong> <strong>Kastav</strong>:<br />
<strong>Grad</strong>onačelnik:<br />
Stručni suradnik:<br />
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA<br />
GRADA KASTVA<br />
- OBVEZNI PRILOG -<br />
Ivica Lukanović, dipl.ing.građ.<br />
Cvetka Šćepanović, dipl.ing.građ.<br />
Izvršitelj:<br />
“JURCON-PROJEKT” d.o.o., Zagreb<br />
Odgovorni voditelj:<br />
Bojan Linardić, dipl.ing.arh.<br />
Stručni tim u izradi Izmjena i dopuna <strong>Plana</strong>:<br />
Bojan Bilić, dipl.ing.arh., ovl.arhitekt-urbanist<br />
Bojan Linardić, dipl.ing.arh., ovl.arh.-urbanist<br />
Jana Puž, dipl.ing.arh.<br />
Vojko Stanić, dipl.ing.arh.<br />
Gorana Stipeč, dipl.ing.arh.<br />
mr.sc. Slobodan Bajagić, dipl.ing.kraj.arh.<br />
Kristina Crneković, ing.građ.<br />
Tito Kosty, dipl.ing.arh.<br />
Ljerka Jurasović, dipl.ing.arh.<br />
Zdravko Jurčec, dipl.ing.građ.<br />
Marin Kokić, prof.pov.<br />
Ina Korošec, dipl.ing.arh.<br />
Gordan Maček, dipl.ing.prom.<br />
Lovro Matković, dipl.ing.el.<br />
Milan Puhar, dipl.ing.el.<br />
Rijeka, travanj 2013. 2
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
OBVEZNI PRILOZI:<br />
1. I. OBRAZLOŽENJE PLANA:<br />
3.PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
2. IZVADAK IZ PPPGŽ (14/00,12/05, 50/06 i 08/09)<br />
3. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO<br />
POŠTIVATI U IZRADI PLANA:<br />
3. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA IZ ČLANKA 79. I 94. ZPUG-a<br />
4. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI<br />
5. IZVJEŠĆE O PONOVLJENOJ JAVNOJ RASPRAVI<br />
6. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA<br />
7. SAŽETAK ZA JAVNOST<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
SADRŽAJ PLANA<br />
1. POLAZIŠTE- sastavni dio osnovnog <strong>Plana</strong>……………………………………………………… 5<br />
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA - sastavni dio osnovnog <strong>Plana</strong>………………………… 5<br />
5<br />
3 PLAN PROSTORNOG UREĐENJA………………………………………………………………….. 5<br />
3.1 Prikaz <strong>prostornog</strong> razvoja <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu 5<br />
Županije……………………………………………………………………….................................<br />
3.2 Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina……………………………… 5<br />
3.2.1. Građenje i korištenje površina građevinskih područja……………………………….. 6<br />
3.2.2. Građenje i korištenje površina izvan građevinskih područja………………………… 8<br />
3.2.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina………………………................. 9<br />
3.3 Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti……………………………………………………. 10<br />
3.3.1. Koncepcija razvoja gospodarstva………………………………………………………. 10<br />
3.3.2. Koncepcija razvoja društvenih djelatnosti……………………………………………... 17<br />
3.3.3. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru…………………………............. 20<br />
3.4 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora……………………………………………………. 21<br />
3.4.1. Uvjeti korištenja prostora………………………………………………………………… 21<br />
3.4.2. Uvjeti uređenja prostora…………………………………………………………………. 21<br />
3.4.3. Uvjeti zaštite prostora……………………………………………………………………. 36<br />
3.4.4. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjelina…. 39<br />
3.5 Razvoj infrastrukturnih sustava………………………………………………………………….. 40<br />
3.5.1. Sustav prometa ………………………………………………………………………. 41<br />
3.5.2. Sustav energetike ……………………………………………………………................. 45<br />
3.5.3. Sustav vodoopskrbe i odvodnje …………………………………………………… 47<br />
3.6 Postupanje s otpadom…………………………………………………………………............... 47<br />
3.7 Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš…………………………………………………….. 48<br />
3.7.1. Zaštita tla………………………………………………………………………………….. 48<br />
3.7.2. Zaštita zraka………………………………………………………………………………. 49<br />
3.7.3. Zaštita voda……………………………………………………………………………….. 50<br />
3.7.3. Zaštita mora………………………………………………………………………………. 50<br />
3.7.4. Zaštita od buke……………………………………………………………….................. 50<br />
3.7.5. Mjere posebne zaštite…………………………………………………………………… 50<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 3
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 4
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
1. POLAZIŠTA<br />
2. CILJEVI PROSTORNOG PLANA<br />
Poglavlje 1. „Polazišta“ i Poglavlje 2. „Ciljevi <strong>prostornog</strong> plana“ iz tekstualnog dijela osnovnog<br />
Prostornog plana uređenja <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva (SN PGŽ br. 21/03 i 14/06) nije mijenjan, jer se radi o<br />
izmjenama i dopunama postojećeg plana za koji su polazišta i ciljevi ostali isti.<br />
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
3.1. Prikaz <strong>prostornog</strong> razvoja <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva u odnosu na prostornu i<br />
gospodarsku strukturu Županije<br />
<strong>Grad</strong> <strong>Kastav</strong> nalazi se u sastavu mikroregije Priobalje, a to područje danas, kao i u perspektivi<br />
predstavlja težište razvitka Županije. U užem obalnom pojasu između Kraljevice i Opatije formirana<br />
je kontinuirana urbana zona prevelike koncentracije ljudi i kapitala u odnosu na ostatak Županije, a<br />
koja uključuje i južni dio područja <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva.<br />
Tijekom novije povijesti (nakon 1945.godine) područje <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva je u prostornom planiranju<br />
uvijek bilo tretirano u sklopu šireg područja grada Rijeke. U stvarnosti je područje ostalo pošteđeno<br />
od utjecaja poslijeratne intenzivne industrijalizacije i urbanizacije, pa stoga nije izrazitije<br />
napredovalo u smislu unapređenja prostora (komunalne infrastrukture, društvene nadogradnje i<br />
dr.). S druge strane, područje je ostalo pošteđeno negativnih učinaka spomenutog procesa,<br />
odnosno prostor je (iako dobrim dijelom izgrađen) u najvećoj mjeri ostao očuvan, kako u urbanom,<br />
tako i u ekološkom smislu. Dakle, izgradnja na području <strong>Kastav</strong>štine je ostala primjerena mjerilu<br />
čovjeka. Ovo je djelomično posljedica i tradicije življenja u obiteljskim kućama na relativno većim<br />
parcelama.<br />
Nastanak <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva kao jedinice lokalne samouprave donosi nove postavke korištenja prostora<br />
koje su u skladu sa suvremenim trendovima <strong>prostornog</strong> planiranja. Preferiranje održivog razvitka<br />
umjesto razvitka pod svaku cijenu, spoznaja o nenadoknadivosti potrošenih i degradiranih prirodnih<br />
resursa, izravna odgovornost jedinica lokalne samouprave u kreiranju vlastite sudbine i izmijenjen<br />
odnos prema Rijeci kao jakom županijskom središtu nove su odrednice na kojima se temelji<br />
prostorni razvoj <strong><strong>Grad</strong>a</strong>.<br />
Prostorni plan uređenja <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva (u daljnjem tekstu: Plan) neizgrađen prostor prvenstveno<br />
namjenjuje kvalitetnom stanovanju u obiteljskim kućama, uz očuvanje relativno niske gustoće<br />
stanovanja. U cilju smanjenja dnevnih migracija u Rijeku (koje će i nadalje biti prisutne), Plan<br />
predviđa poticanje malog obrtništva i poduzetništva unutar naselja, te razvoj poslovnih sadržaja i<br />
industrije koja ne zagađuje okoliš i kompatibilna je sa stanovanjem, izvan naselja (u radnoj zoni).<br />
Također se predviđa ostvariti nadogradnju stanovanja i rada izgradnjom i opremanjem građevina<br />
društvenog standarda. Poboljšanje i dogradnja postojeće prometne i komunalne infrastrukture<br />
nužan je preduvjet ostvarenju gore navedenih razvojnih postavki.<br />
S ciljem očuvanja okoliša za buduće generacije, ali i s ciljem podizanja kvalitete prostora, Prostorni<br />
plan uređenja <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva posebnu pažnju posvećuje zaštiti vrijednih dijelova prirode i kulturnopovijesne<br />
baštine. Specifičnost ovog prostora ,čiju zaštitu naglašavamo, su vrtače, male površine<br />
vrijednog poljoprivrednog tla koje su ujedno izrazit krajobrazni element ovog područja.<br />
3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina<br />
Namjena prostora obuhvaća način korištenja prostora, kojim je obuhvaćen čitav prostor <strong><strong>Grad</strong>a</strong>.<br />
Organizacija i namjena prostora određeni su uzimajući u obzir zatečeno stanje, suvremene<br />
postavke <strong>prostornog</strong> planiranja koje inzistiraju na održivom razvitku i na zaštiti prirodnih resursa, te<br />
uvažavajući odredbe Prostornog plana Primorsko-goranske županije i ciljeve <strong>prostornog</strong> razvoja i<br />
uređenja <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 5
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Razgraničenje prostora prema namjeni i korištenju izvršeno je na slijedeći način:<br />
• građevinsko područje naselja <strong>Kastav</strong><br />
• izdvojena građevinska područja izvan naselja<br />
• poljoprivredne površine osnovne namjene (P3)<br />
• šumske površine osnovne namjene (Š1, Š2)<br />
• ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zelenilo (PŠ)<br />
Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar i izvan građevinskog prostora.<br />
Razgraničenjem se određuju:<br />
Građevinska područja za:<br />
• građevinsko područje naselja <strong>Kastav</strong><br />
• izdvojena građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene<br />
− gospodarska namjena, poslovna (K1)<br />
− novo groblje (G2)<br />
Građenje i korištenje površina izvan građevinskih područja<br />
• Poljoprivredne površine osnovne namjene:<br />
− ostale poljoprivredne površine (P3 – P3 1 i P3 2 )<br />
• Šumske površine osnovne namjene<br />
− gospodarska šuma (Š1)<br />
− šuma posebne namjene (Š3)<br />
• Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ)<br />
3.2.1. Građenje i korištenje površina građevinskog područja<br />
Građevinsko područja naselja<br />
Građevinsko područje naselja je površina na kojoj se predviđa svaka stambena gradnja, te sve<br />
građevine i sadržaji koje prate organizaciju života u stambenom naselju, odnosno čija je namjena<br />
spojiva sa stanovanjem, a odnosi se na:<br />
• svu stambenu izgradnju i sve građevine i sadržaji koji prate organizaciju života u<br />
stambenom naselju, kao što su građevine društvene namjene (uprava, školske i<br />
predškolske ustanove, kulturne, zabavne i vjerske institucije), gospodarske namjene<br />
(zanatska, poslovna, ugostiteljsko-turistička), sportsko-rekreacijske namjene, javne zelene<br />
površine, površine infrastrukturnih sustava i ostale površine,<br />
• izgradnju mreže lokalnih kolnih i pješačkih prometnica, trgova, parkirališta i ostalih<br />
prometnih površina i građevina, izgradnji putničkih autobusnih i brodskih terminala,<br />
odnosno formiranju sadržaja luke otvorene za javni promet itd.,<br />
• izgradnju skladišta, komunalnih servisa i uređaja, raznih obrtničkih i manjih proizvodnih<br />
radionica, pod uvjetom da ne zagađuju zrak, ne prouzrokuju buku, ne privlače promet<br />
teretnih vozila i ne zahtijevaju velike površine zemljišta.<br />
Sve spomenute građevine, a ovo se posebno odnosi na poslovne (razne obrtničke i manje<br />
proizvodne radionice, skladišta, servisi i dr.), mogu se smještati unutar naselja pod uvjetom da ne<br />
zagađuju okoliš, ne prouzrokuju nedopuštenu buku, ne privlače pretjerani promet teretnih vozila i<br />
ne zahtijevaju velike površine zemljišta<br />
Osnovne postavke i ograničenja za određivanje građevinskog područja naselja<br />
<strong>Grad</strong> <strong>Kastav</strong> je jedinstveno administrativno naselje. Granica naselja <strong>Kastav</strong> poklapa se s granicom<br />
<strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva. Građevinsko područje naselja <strong>Kastav</strong> podijeljeno je na dijelove tog jedinstvenog<br />
građevinskog područja. Razlikujemo površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za<br />
njegov razvoj od površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti koje se,<br />
obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 6
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Ovakvom organizacijom određeni su slijedeći dijelovi građevinskog područja naselja <strong>Kastav</strong>:<br />
• N1-a dio građevinskog područja naselja<br />
• N1-b dio građevinskog područje naselja<br />
• N1-c dio građevinskog područja naselja<br />
• N1-d dio građevinskog područja naselja<br />
• N1-2a dio građevinskog područja naselja<br />
• N1-2b dio građevinskog područja naselja<br />
• N1-2c dio građevinskog područja naselja<br />
• N1-2d dio građevinskog područja naselja<br />
• N1-3 dio građevinskog područja naselja<br />
• N1-4 dio građevinskog područja naselja<br />
• N1-5a dio građevinskog područja naselja<br />
• N1-5b dio građevinskog područja naselja<br />
• N1-5c dio građevinskog područja naselja<br />
• N1-6a dio građevinskog područja naselja<br />
• N1-6b dio građevinskog područja naselja<br />
• N1-7a dio građevinskog područja naselja<br />
• N1-7b dio građevinskog područja naselja<br />
• N1-7c dio građevinskog područja naselja<br />
U dijelu građevinskog područja naselja <strong>Kastav</strong> (N1-a) planirani su sadržaji s centralnim (društvene,<br />
upravne, kulturne, sportske, poslovne i sl.), stambenim i pratećim funkcijama.<br />
U ostalim dijelovima građevinskog područja naselja <strong>Kastav</strong>, N1-b, N1-c, N1-2a, N1-2b, N1-2c, N1-<br />
2d, N1-3, N1-4, N1-5a, N1-5b, N1-5c N1-6a, N1-6b, N1-7a, N1-7b i N1-7c, planirane su stambene i<br />
prateće funkcije, a planovima užeg područja moguće je planirati i druge sadržaje kompatibilne<br />
stanovanju (poslovne trgovačke, ugostiteljske, manje proizvodne,društvene i sl.)<br />
U dijelu građevinskog područja naselja (N1-d) planirani su sadržaji za sport i rekreaciju.<br />
Izdvojena građevinska područja izvan naselja<br />
Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene planirana su za smještaj specifičnih<br />
funkcija koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. Namijenjena<br />
su izgradnji svih onih sadržaja koji nisu kompatibilni stanovanju i životu u naselju, dakle onih oblika<br />
djelatnosti koje zahtijevaju veće izdvojene površine zemljišta i veću opremljenost prometnom i<br />
komunalnom infrastrukturom, imaju složenu tehnologiju rada, privlače promet jačeg intenziteta i dr.<br />
Ova područja se planiraju kao izdvojena građevinska područja prema pojedinim namjenama, a u<br />
njima se ne može planirati novo stanovanje. Na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva građevinska područja izvan<br />
naselja za izdvojene namjene su slijedeća:<br />
a) Građevinsko područje za gospodarsku namjenu<br />
Građevinsko područje za poslovnu namjenu - radna zona Žegoti-<strong>Kastav</strong> (K1))<br />
Građevinsko područje poslovne namjene je namijenjeno gospodarskim djelatnostima koje<br />
zahtijevaju veće površine: uslužnim, trgovačkim, skladišnim, servisnim, obrtničkim, manjim<br />
proizvodnim pogonima i sl, uz uvjet da ne zagađuju okoliš i ne prouzrokuju nedopuštenu buku.<br />
b) Građevinsko područje za novo groblje (G2)<br />
Planom je određeno građevinsko područje za novo groblje - G2 (grafički prikazano na<br />
kartografskom prikazu 1a „Korištenje i namjena površina“ i 4A-2 „Građevinsko područje naselja“)<br />
3.2.2. Građenje i korištenje površina izvan građevinskih područja<br />
Namjena i korištenje ostalih površina na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva razgraničuje se na poljoprivredne i<br />
šumske površine, te na ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište.<br />
Poljoprivredne površine zapadnog i jugozapadnog dijela <strong><strong>Grad</strong>a</strong> ugrožene su svakodnevnom<br />
gradnjom na njenim površinama. U cilju zaštite preostalog poljoprivrednog tla (IV-V bonitetne klase,<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 7
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
odnosno 42-51 potklase) te su površine zaštićene u kategoriji - prirodni i kultivirani krajobraz te se<br />
na tim površinama ne dozvoljava gradnja.<br />
Poljoprivredne površine osnovne namjene<br />
Poljoprivredne površine isključivo osnovne namjene na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva pripadaju skupini<br />
ostale poljoprivredne površine (P3), a uključuju tla 4. i 5. bonitetne klase, odnosno 42-51 potklase.<br />
Ova tla se koriste u poljoprivredne svrhe, te za izgradnju nužne infrastrukture. U odnosu na način<br />
korištenja dijele se na površine:<br />
Ostale poljoprivredne površine (P3) četvrte (4) bonitetne klase definirane su oznakom P3 1 . To su<br />
poljoprivredne površine na kojima je moguća, osim izgradnje nužne infrastrukture, i izgradnja<br />
građevina za korištenje poljoprivrednog tla. Pri kreiranju građevinskih područja naselja zadržane su<br />
sve veće poljoprivredne površine pogotovo danas aktivne. Potrebno je naglasiti da se dio takvih<br />
površina i danas koristi unutar građevinskih područja naselja u vidu poljoprivrednih površina unutar<br />
okućnica, te da je intencija ovog <strong>Plana</strong> zadržati takav princip izgradnje obiteljskih kuća.<br />
• Ostale poljoprivredne površine pete (5) bonitetne klase definirane su oznakom P3 2 . Ova<br />
kategorija ujedno pripada, ovim Planom, vrijednom prirodnom krajobrazu – vrtače ili ponikve.<br />
Takva poljoprivredna tla su malih površina i smještena su uz postojeća građevinska područja<br />
naselja i danas u većini slučajeva prepuštena propadanju. Zbog održavanja tih površina, zbog<br />
biološke raznolikosti i autentičnosti primorskog reljefa poželjno je da se takve površine<br />
poljoprivredno aktiviraju. Na tim površinama zabranjuje se bilo kakva gradnja izuzev nužne<br />
infrastrukture. Obzirom da postojeći vlasnici navedenog zemljišta možda nemaju interesa za<br />
bavljenjem poljoprivrednom djelatnošću, pa je time i sama vrtača ugrožena i prepuštena<br />
propadanju i degradaciji, moguće je takve površine urediti kao parkovne površine sa<br />
minimalnom urbanom opremom.<br />
Šumske površine osnovne namjene<br />
Na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva postoji šuma Lužina koja se prema namjeni dijeli na gospodarsku šumu<br />
i šumu posebne namjene:<br />
a) Gospodarska šuma<br />
Šuma ove namjene je državna šuma “Lužina” pod upravom “Šumarije Rijeka”.<br />
b) Šuma posebne namjene<br />
Šuma ove namjene je preostali dio šume Lužina, u kategoriji “šume u zaštićenim dijelovima<br />
prirode”, a namjenjuje se rekreaciji građana i izletničkom turizmu.<br />
Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište<br />
Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište čini sav preostali prostor <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva koji se<br />
može koristiti na način predviđen za poljoprivredne ili šumske površine.<br />
Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja:<br />
• građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.)<br />
• infrastrukturni sustav (IS<br />
• reciklažno dvorište (OK)<br />
• rekreacijskih građevina<br />
• građevina u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednih i šumskih površina<br />
Građevine infrastrukture<br />
Pod građevinama infrastrukture podrazumijevaju se vodovi i građevine u funkciji prometnog<br />
sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smješteni u<br />
infrastrukturne koridore.<br />
Infrastrukturni sustava IS (“Vrata Jadrana”)<br />
Površina infrastrukturnog sustava je površina za smještaj benzinsko-servisnog centra „Vrata<br />
Jadrana“ te građevina poslovne i uslužne djelatnosti te uređaja i instalacija komunalne<br />
infrastrukture, koje ne zagađuje okoliš i ne proizvodi prekomjernu buku, a smješteno je uz postojeći<br />
koridor autoceste (Trst) Pasjak/(Ljubljana) Rupa-Rijeka-Senj-Zadar-Split na lokalitetu »Vrata<br />
Jadrana«.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 8
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Reciklažno dvorište (OK)<br />
Za potrebe razvrstavanja i privremenog skladištenja komunalnog i građevinskog otpada određena<br />
je površina za reciklažno dvorište. Reciklažno dvorište je smješteno južno od građevinskog<br />
područja N1-7a. Površina reciklažnog dvorišta (OK) iznosi cca 3.0 ha. Udaljenost od najbližeg<br />
građevinskog područja (N7-a) je cca 250 m.<br />
Rekreacijske građevine<br />
Pod rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima se odvijaju djelatnosti koje<br />
su funkcionalno vezane za specifična prirodna područja i značajne prirodne osobitosti kao što su:<br />
konfiguracija terena, prirodni resursi, ljepota krajobraza i sl, a važne su za odvijanje različitih oblika<br />
rekreacije i izletnički turizam (trim staze, šetnice, sportski tereni, prateći sadržaji uz šetnice i sl.).<br />
Građevine u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednih i šumskih površina<br />
Na poljoprivrednom zemljištu grafičke oznake P3 1 i ostalom poljoprivrednom i šumskom zemljištu<br />
grafičke oznake PŠ mogu se graditi staklenici, plastenici spremišta za alat, oruđe i malu<br />
poljoprivrednu mehanizaciju male farme za uzgoj krupne i sitne stoke; krznaša, kunića, peradi,<br />
pernate divljači, krupne i sitne divljači, dok se na šumskim površinama dozvoljava gradnja<br />
građevina koje su u funkciji zaštite ovog prostora ili u funkciji eksploatacije drvne mase; šumske,<br />
lovačke, lugarske građevine, te spremišta za drva<br />
3.2.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina<br />
Tablica 3/1<br />
Red<br />
broj<br />
1.0.<br />
1.1.<br />
1.2.<br />
1.3.<br />
1.4.<br />
1.5.<br />
Naziv grada<br />
GRAD KASTAV<br />
Ozna<br />
ka<br />
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA<br />
NAMJENU POVRŠINA<br />
Građevinska područja naselja ukupno<br />
izgrađeni dio GP naselja ukupno GP<br />
Izdvojena građevinska područja izvan naselja<br />
planirano groblje<br />
K<br />
G2<br />
R1<br />
P<br />
P3 1<br />
P3 2<br />
Š<br />
Š1<br />
Š3<br />
Ukupno ha<br />
515,98<br />
389,14<br />
38,22<br />
30,33<br />
3,69<br />
4,2<br />
53,80<br />
50,74<br />
3,06<br />
84,03<br />
13,02<br />
71,01<br />
% od<br />
površine<br />
grada<br />
45,26<br />
34,15<br />
3,35<br />
2,66<br />
0,32<br />
0,37<br />
4,72<br />
stan/ha<br />
m 2 /stan*<br />
24,64<br />
410,84<br />
422,59<br />
284,20<br />
692,12<br />
Poljoprivredne površine<br />
ukupno<br />
- obradive<br />
73,71<br />
- vrtače i manje obradive površine<br />
Šumske površine<br />
ukupno<br />
7,37 72,69*<br />
- gospodarske<br />
1,14<br />
- posebne namjene (šume u zaštićenim<br />
6,23<br />
dijelovima prirode-prijedlog zaštite)<br />
Ostale poljoprivredne<br />
i šumske površine ukupno PŠ 423,75 37,17 384,22<br />
1.6.<br />
1.7.<br />
Vodne površine<br />
- vodotoci<br />
- jezera<br />
- akumulacije<br />
- retencije<br />
- ribnjaci<br />
Ostale površine<br />
OK<br />
IS<br />
ukupno<br />
ukupno<br />
V NEMA NEMA NEMA<br />
10,15<br />
3,27<br />
6,88<br />
0,89<br />
0,29<br />
0,60<br />
<strong>Grad</strong> <strong>Kastav</strong> ukupno 1140 100<br />
4,77*<br />
10,18<br />
982,76*<br />
U odnosu na postavljene ciljeve – poglavlje 2.3.2. prostorni parametri predviđeni ovim Planom su:<br />
Određivanje veličine građevinskih područja naselja:<br />
Prema predviđenim parametrima Prostornim planom Županije predviđeno je maksimalno 580,00<br />
ha površine za razvoj naselja.<br />
Usklađenjem sa ZPUG prema rješenju Urbanističke inspekcije u građevinsko područje naselja<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 9
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
<strong>Kastav</strong> uvrštene su vrtače, dio poljoprivrednih površina, postojeće groblje, rekreacijska zona te dio<br />
IS predviđen za poslovno-trgovačke sadržaje.<br />
Površina građevinskog područja naselja <strong>Kastav</strong> određena Planom iznosi 515,98 ha.<br />
Obzirom na predviđenu površinu za razvoj naselja možemo konstatirati:<br />
GUSTOĆA STANOVANJA, Gbst(bruto) predviđena ovim Planom iznosi:<br />
2015.Gbst(bruto) = 11600 stanov./514,54ha građevinskog područja naselja= 24,07 st/ha<br />
Određivanje veličine građevinskih područja izvan naselja gospodarske namjene<br />
Planirano područje gospodarsko-poslovne namjene (radna zona Žegoti) iznosi 30,33 ha od čega je<br />
2,39ha izgrađene površine.<br />
Građevinsko područje izvan naselja za novo planirano groblje(G2) iznosi 3,69 ha i potpuno je<br />
neizgrađeno.<br />
3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti<br />
3.3.1. Koncepcija razvoja gospodarstva<br />
Prognoza stanovništva i radne snage<br />
Područje <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva je u istraživanjima provedenim za potrebe Prostornog plana<br />
Primorsko-goranske županije 1 , koja se baziraju na demografskim kretanjima u razdoblju 1981. do<br />
1991. godine, prepoznato kao područje s izrazito povoljnim demografskim kriterijima, (ukupno<br />
kretanje stanovništva, prirodni prirast, migracijski saldo, opći demografski parametri).<br />
Prema demografskim parametrima <strong>Kastav</strong> je svrstan u II kategoriju gradova/općina<br />
Županije (od ukupno 6 kategorija), zajedno s gradovima Kraljevicom i Novim Vinodolskim i<br />
Općinama Čavle, Omišalj, Matulji, i Viškovo. U I kategoriji nalaze se <strong>Grad</strong>ovi/Općine Rijeka, Mali<br />
Lošinj, Malinska, Krk i Crikvenica.<br />
Prema parametrima demografske mladosti (natalitet, prirodni prirast, kontingent stanovništva od 0<br />
do19 godina), <strong>Grad</strong> <strong>Kastav</strong> je također u II kategoriji. U toj kategoriji su još <strong>Grad</strong>ovi Rijeka i Rab i<br />
Općina Viškovo, dok bolju sliku s obzirom na brojnost mlađe populacije imaju <strong>Grad</strong>ovi Crikvenica,<br />
Krk, Mali Lošinj, te Općine Čavle i Omišalj.<br />
Složeni demografski indikator koji obuhvaća 12 pokazatelja isti je za <strong>Grad</strong> <strong>Kastav</strong> i Općine<br />
Čavle i Viškovo i neznatno je nepovoljniji od indikatora za <strong>Grad</strong>ove Rijeku, Mali Lošinj, Krk i<br />
Crikvenicu i Općine Omišalj i Viškovo.<br />
Generalna je ocjena da je stanovništvo <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva uravnotežene dobne strukture s<br />
pozitivnim migracijskim saldom i pozitivnim prirodnim prirastom. Vrlo dobra demografska situacija<br />
na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> <strong>Kastav</strong>a podloga je optimističkim prognozama o dugoročnom kretanju broja<br />
stanovnika na ovom području.<br />
Prognoza stanovništva za <strong>Grad</strong> <strong>Kastav</strong> rađena je na temelju podataka iz Prostornog plana<br />
Primorsko-goranske županije 2 , kojem je prethodilo istraživanje demografskog razvitka Dr. Ivana<br />
Lajića 3 , koje je rađeno posebno za potrebe <strong>prostornog</strong> planiranja. Pored toga što su ti dokumenti<br />
obvezujući pri izradi prostornih planova nižeg reda, oni daju ulazne parametre temeljem kojih je<br />
moguće izvesti pokazatelje neophodne za dimenzioniranje gospodarskog rasta i razvoja društvenih<br />
djelatnosti ovog područje.<br />
Iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije slijedi da će <strong>Grad</strong> <strong>Kastav</strong> 2015. imati<br />
11.600 stanovnika odnosno 93,5% više nego 1991. godine. Prosječna godišnja stopa rasta<br />
stanovništva za cijelo razdoblje 1991. do 2015. godine iznosi visokih 4,5%. U odnosu na 1998.<br />
godinu to je povećanje 34,4%, što znači da je do najvećeg povećanja populacije već došlo i da se u<br />
slijedećim godinama može očekivati umjereniji rast.<br />
Prvi rezultati popisa stanovništva, kućanstava i stanova od 31. ožujka 2001. godine 4 potvrđuju<br />
opravdanost navedene prognoze, jer je za <strong>Grad</strong> <strong>Kastav</strong> ukupno evidentirano 8890 stanovnika, a po<br />
naseljima; Brnčići 684, Čikovići 3094, <strong>Kastav</strong> 2078, Rubeši 1707, Spinčići 856, Trinajstići 487 i<br />
1<br />
2<br />
3<br />
4<br />
Analiza sadržaja javnih funkcija - Završni izvještaj, Separat za PPPGŽ, URBING/1997<br />
Prostorni plana Primorsko-goranske županije (Sl.n. 14/00)<br />
Dr. Ivan Lajić: Demografski razvitak primorsko-goranske županije, 1996.<br />
Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. - prvi rezultati po naseljima, Statistička izvješća 1137<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 10
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
naknadno upisanih 12.<br />
Tablica: Prognoza stanovništva po dobnim skupinama<br />
1996. 2015.<br />
stanovnika udio u % stanovnika udio u %<br />
Predškolska djeca 1.244 15,3 1.670 14,4<br />
Školska djeca 1.178 14,5 1.426 12,3<br />
Radno aktivno stanovništvo 4.188 51,5 6.474 55,8<br />
Stanovništvo starije dobi 1.521 18,7 2.030 17,5<br />
UKUPNO 8.131 100,0 11.600 100,0<br />
Broj djece i omladine do 19 godina povećat će se od 2422 iz 1996. na 3096 u 2015. godini,<br />
odnosno za 27,8%. Najveće povećanje odnosi se na radno aktivno stanovništvo i iznosi 54,6% za<br />
isto razdoblje, dok će se populacija starije dobi povećati za 33,5 %.<br />
Demografska slika ukazuje na značajno povećanje udjela radno aktivnog stanovništva u<br />
ukupnoj populaciji za 8,3%, što je jedan od najvećih resursa za brži gospodarski razvoj ovog<br />
područja. Ono što je manje povoljno je smanjenje udjela djece predškolskog uzrasta za 5,8% i<br />
školske djece za 15,2%. Istovremeno se očekuje i smanjenje udjela populacije starije dobi za 6,4%.<br />
Tablica: Bilanca radne snage za 2015. godinu<br />
% OD UKUPNOG BROJA<br />
BROJ STANOVNIKA<br />
STANOVNIKA<br />
Ukupan broj stanovnika 11600<br />
Radni kontingent 6707 60,1<br />
Radno aktivno stanovništvo 6474 55,8<br />
Aktivno stanovništvo 5208 44,9<br />
Broj zaposlenih 4732 40,8<br />
Zaposleni u inozemstvu 278 2,4<br />
Nezaposleni i izvan aktivnosti 134 1,6<br />
Iz tablice je vidljivo da je radni kontingent za 3,6% odnosno 233 stanovnika veći od radno<br />
aktivnog stanovništva, što znači da je to dio populacije koji će se nalaziti na visokoškolskoj<br />
izobrazbi odnosno dodiplomskom i postdiplomskom studiju. Podaci upućuju na značajno smanjenje<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 11
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
broja zaposlenih u inozemstvu te nezaposlenih i izvan aktivnosti.<br />
U istraživanju demografskog razvitka Primorsko-goranske županije 5 navodi se da će<br />
buduće razdoblje bit razdoblje ubrzane modernizacije, afirmacije tržišne privrede i privatizacije.<br />
Ukupan broj zaposlenih u neprivredi će se smanjivati pa će u strukturi zaposlenih 2015. godine<br />
njihov udio iznositi između 10,8% i 12,1%, dok će u privredi bit zaposleno između 89,2% i 87,9%.<br />
Uzmu li se u razmatranje dimenzije buduće zaposlenosti na obalnom prostoru Županije,<br />
vidljivo je da će se u prvoj dekadi ovog stoljeća početi osjećati deficit radne snage. Naime, broj<br />
nezaposlenih i izvan aktivnosti bit će nedostatan potrebama gospodarstva ovog područja, pogotovo<br />
jer je u projekcijama radne snage pretpostavljena vrlo visoka razina iskorištenosti radnog<br />
kontingenta. To znači da će i tada dio stanovništva <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva dnevno migrirati na radna mjesta<br />
u Rijeci i drugim područjima Županije.<br />
Elementi koncepcije gospodarskog razvitka<br />
Presudan utjecaj na koncepciju dugoročnog razvitka <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva ima politika<br />
gospodarskog razvitka Hrvatske kao i mjere ekonomske politike koje će se na razini Države<br />
donositi. Globalni ciljevi te politike su; povećanje proizvodnje roba i usluga, podizanje produktivnosti<br />
rada (intelektualnog i izvršnog), povećanje profitabilnosti poslovanja i porast životnog standarda.<br />
Na lokalnoj razini koncepcija razvitka gospodarstva temelji se na dosadašnjim rezultatima i<br />
dostignutom stupnju razvitka, raspoloživim potencijalima (resursima) i komplementarnosti s okolnim<br />
područjima Riječkog prstena, <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Rijeke i obalnog područja Primorsko-goranske županije.<br />
Razvoj područja <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva bazirat će se na postojećim prirodnim, ljudskim i prostornim<br />
resursima, te na sinkroniziranom i sinergijskom povezivanju gospodarskog, <strong>prostornog</strong>, ekološkog i<br />
društvenog razvoja.<br />
Budući razvitak gospodarstva ima najveće mogućnosti u tercijarnim djelatnostima, dakle<br />
uslugama, koje će biti u funkciji stanovništva i gospodarstva samog <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva, ali u znatnoj<br />
mjeri i susjednih općina i gradova. Pravci budućeg razvoja u okviru pojedinih sektora:<br />
- Primarni sektor - djelomično oživljavanje tradicionalnih ali i novih poljoprivrednih grana<br />
kao što su: vinogradarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo, proizvodnja zdrave hrane, uzgoj ljekovitog i<br />
začinskog bilja, gljivarstvo, cvjećarstvo, pčelarstvo, kozarstvo, ovčarstvo.<br />
- Sekundarni sektor - razvoj manjih pogona čiste industrije i proizvodnog obrtništva za<br />
preradu metala, plastike i drva. Postoje dobri preduvjeti za daljnji razvoj trgovačkih društava iz<br />
područja graditeljstva, odnosno visokogradnje i niskogradnje.<br />
- Tercijarni sektor je danas najrazvijeniji i u buduće je najperspektivniji sektor. Pored<br />
razvijanja trgovine, razvijat će se i drugi oblici financijskih i intelektualnih usluga (banke, osiguranja,<br />
konzalting) zatim ugostiteljstvo i izletnički i lovni turizam.<br />
Globalna projekcija razvoja<br />
Prognoziranje razvoja gospodarskih i društvenih djelatnosti je vrlo složen zadatak, s<br />
obzirom na postojeće nepovoljno gospodarsko stanje sa slabo razvijenim gospodarstvom<br />
sekundarnog a naročito primarnog sektora, i s relativno skromnim poduzetničkim inicijativama, te<br />
mnoštvom nepoznanica i budućih rizika.<br />
Za prognoziranje razvoja korišten je noviji materijal Znanstveno-istraživačkog centra Ekonomskog<br />
fakulteta u Rijeci 6 , koji je izrađen prošle godine za potrebe Generalnog urbanističkog plana Rijeke.<br />
U istraživanju je posebno obrađeno područje Riječkog prstena. Na temelju dosadašnjih analiza<br />
ocijenjeno je da su prosječne godišnje stope rasta za Riječki prsten primjerene za sam <strong>Grad</strong> <strong>Kastav</strong>.<br />
To omogućuje prognoziranje bitnih razvojnih tendencija koje mogu poslužiti kao podloga za izradu<br />
<strong>prostornog</strong> plana, a dijelom i za urbanističke planove nižeg reda.<br />
5 Dr. Ivan Lajić: Demografski razvitak primorsko-goranske županije, 1996.<br />
6 Dr. Ivo Žuvela: Koncepcija razvoja grada Rijeka 1998-2015, Ekonomski fakultet Rijeka-Znanstveno istraživački centar, 2000.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 12
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Tablica: Prosječne stope rasta<br />
RAZDOBLJE<br />
PROSJEČNE STOPE U %<br />
PROSJEČNE STOPE U %<br />
I VARIJANTA<br />
II VARIJANTA<br />
BDP Investicije Zaposlenost BDP Investicije Zaposlenost<br />
1999-2005. 7,9 4,4 3,8 9,6 9,9 4,9<br />
2006-2015. 9,6 7,1 1,9 5,0 6,6 1,8<br />
1999-2015. 6,5 6,0 2,7 6,9 8,0 3,1<br />
Izvor: Dr. I. Žuvela: Koncepcija razvoja grada Rijeka 1998-2015.<br />
Razvojne prognoze izrađene su u dvije varijante i to niža I. varijanta i viša II. varijanta.<br />
Predložene varijante pored različitih prosječnih godišnjih stopa imaju različitu dinamiku rasta bruto<br />
domaćeg proizvoda tijekom pojedinih višegodišnjih razdoblja. Tako se u prvom šestogodišnjem<br />
razdoblju od 1999. godine do kraja 2005. godine planiraju manje stope rasta bruto domaćeg<br />
proizvoda, a u slijedećem desetgodišnjem razdoblju dolazi do povećavanja prosječnih godišnjih<br />
stopa rasta makroekonomskih veličina u I varijanti, a u II varijanti obrnuto. Predložene stope<br />
rezultat su imperativa značajnijeg gospodarskog rasta zbog ostvarivanja zadanih ciljeva,<br />
približavanja europskim standardima i Europskoj uniji. Istovremeno ove stope ocijenjene su realnim i<br />
ostvarivim.<br />
Projekcije makroekonomskih veličina daju globalni prikaz gospodarstva i društvenih<br />
djelatnosti ukupno na prostoru <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva. Obuhvaćaju sve privredne i neprivredne grane.<br />
Tablica: Projekcija makroekonomskih veličina <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva - I. varijanta<br />
GODINA<br />
BRUTO DOMAĆI PROIZVOD<br />
(u kunama)<br />
INVESTICIJE<br />
(u kunama)<br />
ZAPOSLENI<br />
PREMA<br />
STATISTICI<br />
ZAPOSLENI PREMA<br />
ZAP-u<br />
1999. 286.641.647 34.396.998 435 1.152<br />
2005. 452.320.519 45.839.112 544 1.441<br />
2015. 785.398.113 87.368.374 666 1.764<br />
Napomena: Investicije za 1999. su procijenjene na temelju podataka ZAP-a<br />
Tablica: Projekcija makroekonomskih veličina <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva - II. varijanta<br />
ZAPOSLENI<br />
BRUTODOMAĆI PROIZVOD INVESTICIJE<br />
GODINA<br />
PREMA<br />
(u kunama)<br />
(u kunama)<br />
STATISTICI<br />
ZAPOSLENI<br />
PREMA<br />
ZAP-u<br />
1999. 286.641.647 34.396.998 435 1.152<br />
2005. 496.463.333 60.573.113 582 1.540<br />
2015. 833.471.928 117.981.703 709 1.878<br />
Napomena: Investicije za 1999. su procijenjene na temelju podataka ZAP-a<br />
Iz tablice Prosječna stopa rasta vidljivo je da je indeks povećanja bruto domaćeg proizvoda<br />
u razdoblju 1999. do 2015. godine iznosi 274 u I. varijanti, a 291 u II. varijanti. Očekivani bruto<br />
domaći proizvod po stanovniku u 2015. godini (izračunat u cijenama iz 1999. godine) 7 iznosi; 9.415<br />
US$ u I. varijanti odnosno 9.991 US$ u II. varijanti. Ova prognoza ima već ranije spominjan<br />
nedostatak, koji se javlja kod obračuna bruto domaćeg proizvoda po stanovniku na lokalnoj razini<br />
(posebno za <strong>Grad</strong> <strong>Kastav</strong> koji će i ubuduće imati velik broj dnevnih migracija), jer obuhvaća samo<br />
bruto domaći proizvod lokalnih gospodarskih subjekata.<br />
Za ostvarenje navedene projekcije, indeks porasta bruto domaćeg proizvoda za razdoblje<br />
1999. - 2015. godina iznosi 254 u I. varijanti i 343 u II.<br />
varijanti. Budući da je postojeće i planirano<br />
gospodarstvo <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva kapitalno ekstenzivno, to je<br />
planiran udio investicija u bruto domaćem proizvodu,<br />
veći od postojećeg u II varijanti:<br />
7 1 US$ = 7,1914 kuna<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 13
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Godina I. Varijanta II. Varijanta<br />
1999. 12,00% 12,00%<br />
2005. 10,13% 12,20%<br />
2015. 11.12% 14,13%<br />
Planirani broj zaposlenih u 2015. godini prema bilanci stanovništva u poglavlju Koncepcija<br />
razvoja 8 računa s 4.732 zaposlena stanovnika što je 40,8% ukupno planirane populacije Kastva.<br />
Projekcije zaposlenih, rađene na bazi podataka Državne statistike, na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva<br />
očekuju 2015. godine 666 zaposlenih u I. varijanti odnosno 709 zaposlena u II. varijanti. Znači da bi<br />
i tada između 4066 i 4023 ljudi dnevno odlazilo na rad u Rijeku i druga središta županijskog<br />
priobalja. Broj i struktura zaposlenih izračunata na temelju podataka Državne statistike.<br />
Tablica 13. Projekcija zaposlenih po djelatnostima - I. varijanta<br />
ZAPOSLENI<br />
DJELATNOST<br />
1999. 2005. 2015.<br />
Broj % Broj Broj %<br />
Poljoprivreda, lov i šumarstvo 0,00<br />
Prerađivačka industrija 180 41,38 195 218 32,73<br />
Građevinarstvo 17 3,91 21 32 4,80<br />
Trg. vel./m., popr. m. vozila i kuć. pred. 199 45,75 228 248 37,24<br />
Prijevoz, skladištenje i veze 13 2,99 15 21 3,18<br />
Hoteli i restorani 44 71 10,65<br />
Financijsko posredovanje 2 5 0,75<br />
Javna uprava i obrana 3 0,69 5 9 1,35<br />
Obrazovanje 21 4,83 31 45 6,76<br />
Zdravstvena zaštita i soc. skrb 2 0,46 3 17 2,54<br />
UKUPNO 435 100,00 544 666 100,00<br />
Tablica 14. Projekcija zaposlenih po djelatnostima - II varijanta<br />
ZAPOSLENI<br />
DJELATNOST<br />
1999. 2005. 2015.<br />
Broj % Broj Broj %<br />
Poljoprivreda, lov i šumarstvo 5 6 0,98<br />
Prerađivačka industrija 180 41,38 185 195 31,81<br />
Građevinarstvo 17 3,91 25 30 4,89<br />
Trg. vel./m., popr. m. vozila i kuć. pred. 199 45,75 209 210 34,26<br />
Prijevoz, skladištenje i veze 13 2,99 15 20 3,26<br />
Hoteli i restorani 40 70 11,42<br />
Financijsko posredovanje 3 8 1,31<br />
Javna uprava i obrana 3 0,69 6 10 1,63<br />
Obrazovanje 21 4,83 22 42 6,85<br />
Zdravstvena zaštita i soc skrb 2 0,46 3 22 3,59<br />
UKUPNO 435 100 513 613 100,00<br />
Prihvati li se kao polazni podatak veći broj zaposlenih što ga daje ZAP, 2015. godine bi<br />
bilo zaposleno 1764 stanovnika prema I. varijanti i 1878 stanovnika prema II. varijanti. Tada bi<br />
dnevno migriralo na druga područja prosječno između 2968 (I. varijanta) i 2854 radnika (II.<br />
varijanta).<br />
Višestruka razlika između iznijetih podataka govori o već spomenutim razlikama u<br />
metodologiji rada ovih institucija, (statistički podatak izračunat je kao prosjek za 1999. godinu), ali i<br />
o velikom broju povremeno zaposlenih i prisutnosti tzv. sive ekonomije.<br />
8 Prognoza stanovništva i radne snage, tablica 8.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 14
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Značajnije gospodarske grane i subjekti<br />
Poljoprivreda, lov i šumarstvo<br />
U poljoprivredi nisu dovoljno iskorištene sve komparativne prednosti ovog područja.<br />
Višegodišnje zanemarivanje tradicionalnih poljoprivrednih grana, usitnjene parcele i mali prihodi na<br />
sadašnjoj tehnološkoj razini uz mogućnost ostvarenja većih zarada u drugim djelatnostima, glavni<br />
su razlozi smanjenja poljoprivredne proizvodnje.<br />
Okrupnjavanjem zemljišta i uvođenjem suvremenijeg načina obrade stvorit će se<br />
pretpostavke za veću proizvodnju, koja će uz vlastite potrebe, pokrivati dio ponude na tržištima<br />
susjednih područja, prvenstveno Rijeke i turističkih centara Županije.<br />
Uz tradicionalne poljoprivredne grane (vinogradarstvo, voćarstvo, povrćarstvo, cvjećarstvo,<br />
pčelarstvo, kozarstvo, ovčarstvo, peradarstvo) na području Kastva postoji mogućnost uzgoja novih<br />
poljoprivrednih proizvoda (npr. zdrave hrane, ljekovitog bilja, začinskog bilja, gljivarstva itd).<br />
Poseban poticaj treba dati preradi poljoprivrednih proizvoda u namirnice sa zaštićenim<br />
geografskim porijeklom. Nositelji ovih aktivnosti u pravilu su obiteljska gospodarstva.<br />
Lovište broj 29 "<strong>Kastav</strong>" kojemu je lovozakupnik Lovačko društvo "Lisjak" iz Kastva dijelom<br />
je u okviru granica <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva. Površina lovišta je 11.713ha a lovna površina je 7.602ha. U<br />
okviru lovišta se nalazi zaštićena šuma Lužina, a divljač u lovištu su obični jeleni, srne, divlje svinje i<br />
zečevi. Lovište je opremljeno trima lovačkim kućama manjeg smještajnog kapaciteta, te nizom<br />
lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata (visoke čeke, lovačke staze, hranilice, pojilišta,<br />
kaljužišta i dr.). Godišnji plan odstrela iznosi 6 običnih jelena, 40 srna, 4 divlje svinje i 3 zeca 9 .<br />
Pored navedenog u lovištu je moguć lov na šljuke i na fazane iz umjetnog uzgoja. Lovstvo ima<br />
uvjete da se uključi u vrlo atraktivnu i kvalitetnu turističku ponudu <strong>Kastav</strong>štine.<br />
Šume Primorsko-goranske županije podijeljene su u 90 gospodarskih jedinica 10 , od čega<br />
76 gospodarskih jedinica su državne šume a 14 je privatnih šuma. Šume područja <strong>Kastav</strong>štine<br />
spadaju pod Upravu šuma Delnice - Šumariju Rijeka koja ukupno ima 12.396ha uređenih šuma i<br />
šumskih zemljišta i 1.487.936m 3 drvne mase.<br />
Oko 5,1% šuma Šumarije Rijeka je na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva. Njihov gospodarski<br />
potencijal vidi se iz podataka o prosječnoj drvnoj masi koja iznosi 127m 3 po hektaru i<br />
desetgodišnjem etatu (sječiva drvna masa) koji iznosi 33m 3 po hektaru.<br />
Cilj gospodarenja ovim šumama je njihovo privođenje u optimalno stanje za proizvodnju<br />
drvne mase. Zbog sadašnje centraliziranosti upravljanja i raspodjele dobiti na razini Hrvatske, te<br />
nepostojanja šumarije na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva, ne omogućuje korištenje prednosti i pogodnosti<br />
koje pruža ovaj razvojni resurs. Ta se razvojna ograničenja u budućnosti moraju ublažiti i uskladiti s<br />
potrebama i lokalne samouprave.<br />
Prerađivačka industrija i proizvodno obrtništvo<br />
Značajne su mogućnosti daljnjeg razvoja prerađivačke industrije i proizvodnog obrtništva<br />
(tzv. "male industrije"), koji bi se razvili iz postojećih ili novih manjih pogona, nastalih u funkciji veće<br />
industrije susjednih područja, posebno Rijeke, ili neovisno o njoj. Preduvjet razvoja ove djelatnosti<br />
je uspješna kooperacija s vodećim gospodarskim granama u Županiji, te uvođenje suvremenih<br />
proizvodnih tehnologija bez štetnih utjecaja na okoliš. Nove tehnologije će nužno povećati<br />
proizvodnost, pa se dugoročno ne očekuje značajnije povećanje zaposlenosti<br />
Poteškoće koje su danas prisutne u poslovanju metaloprerađivačke industrije u cijeloj<br />
Županiji, nisu zaobišle ni najveće trgovačko društvo "Zanatlija" d.d., poduzeće za preradu metala,<br />
koji proizvodi metalne konstrukcije za poznatog naručitelja, prvenstveno brodogradnju ("3. Maj" i<br />
ostala brodogradilišta), zatim građevinske tvrtke, elekro tvrtke, komunalna društva itd. te druge<br />
naručitelje. Ova tvrtka danas ima 45 zaposlenih i uspjela je opstati, međutim nema većih razvojnih<br />
planova, već pokušava svoje poslovanje usmjeriti k boljem korištenju postojećih kapaciteta i<br />
kadrovskom ekipiranju do ukupno 50 radnika. Zbog toga je potrebno proširiti postojeću lokaciju<br />
prema sjeveru-sjeveroistoku za oko 1500m 2 i regulirati ulaz na parcelu.<br />
Trgovačko društvo "Hidraflex" d.o.o. u Spinčićima bavi se<br />
proizvodnjom i prodajom plastičnih fleksibilnih cijevi za industriju i<br />
kućanstva. U svojim programima razvoja planira izgradnju novog<br />
proizvodnog pogona i povećanje broja zaposlenih s 15 na 25.<br />
9<br />
Vodič kroz lovišta, Primorsko-goranska županija, 1999.<br />
10<br />
Šume Županije Primorsko-goranske - Separat za prostorni plan, 1997.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 15
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Trgovačko društvo "Vargon" d.o.o. sa sjedištem u Tometićima i proizvodnjom u pogonu<br />
"Vargonplast" u Srdočima (<strong>Grad</strong> Rijeka), proizvodi i prodaje plastične cijevi za vodovod i<br />
kanalizaciju i zapošljava ukupno 70 ljudi. Planovi ovog poduzeća su izgradnja novog poslovnog<br />
prostora za istu namjenu i povećanje zaposlenih za oko10 radnika.<br />
Problem daljnje djelatnosti prerade drva je u nedostatku prostora i stručnog kadra, pa će<br />
se i ova za <strong>Kastav</strong> tradicionalna djelatnost, razvijati proširenjem privatne "Stolarske radionice" u<br />
Brnčićima (proizvodnja građevinske stolarije, interijera, stolarije po narudžbi) te otvaranjem novih<br />
pogona.<br />
Građevinarstvo<br />
Građevinarstvom se bavi više od 30 tvrtki i oko 30 poduzetnika. Sve su to manje tvrtke, kao<br />
npr. tvrtka "Garf" d.o.o. za građevinsku djelatnost niskogradnje sa 13 zaposlenih i bez većih<br />
razvojnih planova.<br />
Dio ove djelatnosti odnosi se na preradu mramora i granita za građevinarstvo i komunalne<br />
djelatnosti (uključujući groblja) u tvrtki "Barić kip" u Žegotima, koja modernizira i proširuje svoju<br />
proizvodnju i planira povećati broj zaposlenih s današnjih 9 na oko 30 radnika.<br />
Građevinarstvo kao tradicionalna djelatnost ovog područja, ima značajne mogućnosti<br />
daljnjeg razvitka, zbog postojećih kadrovskih potencijala i blizine značajnog tržišta u Riječkom<br />
prstenu i samom gradu Rijeci. Perspektive građevinarstva su u održavanju lokalnih cesta i ostalim<br />
radovima niskogradnje te u izgradnji objekata visokogradnje. Preduvjet daljnjeg razvoja je<br />
okrupnjavanje djelatnosti i uvođenje novih tehnologija.<br />
Trgovina i servisi<br />
Na temelju poznatih razvojnih programa realno je očekivati da će ova djelatnost, koja je po<br />
broju zaposlenih danas najbrojnija, to ostati i u dugoročnom razdoblju, mada će se njen udio u<br />
strukturi gospodarstva smanjiti. Razvojni programi većih trgovačkih tvrtki u pravilu govore o<br />
proširivanju ponude i dopuni ponude pratećom proizvodnjom ili pakiranjem.<br />
"Termag" d.o.o. je među vodećim tvrtkama u Hrvatskoj koje se bavi trgovinom obojenih<br />
metala na domaćem i na tržištu susjednih zemalja. Tvrtka se bavi i prodajom i ugradnjom<br />
centralnog grijanja i klima uređaja. Planovi razvoja za ovu tvrtku idu u smjeru značajnog<br />
proširivanja ponude. Na postojećoj lokaciji u Rubešima u suradnji sa stranim partnerom, planira se<br />
izgradnja nove robne kuće tehničkog materijala, dok bi se postojeći asortiman, skladište i prateće<br />
radionice preselile na novu lokaciju veličine 5000m 2 . Dugoročno je planirano povećanje broja<br />
zaposlenih s današnjih 25 na 50 radnika.<br />
"Rijeka metali" d.o.o. za potrebe proširivanja trgovinske djelatnosti treba dodatni prostor<br />
veličine 5000m 2 (proširenje postojeće parcele), gdje bi izgradili dodatno montažno skladište. U<br />
dogledno vrijeme ne planiraju povećanje broja zaposlenost sa sadašnjih 19 (od kojih je 13 na<br />
lokaciji Žegoti-<strong>Kastav</strong> a 6 u Zagrebu). "Rijeka aluminij" d.o.o. za promet aluminijskim profilima,<br />
okovima i aluminijskom bravarijom, planira u sklopu postojeće lokacije Žegoti-<strong>Kastav</strong>a u poslovnoj<br />
suradnji s grupacijom ALUK izgraditi novi skladišni prostor i dopuniti asortiman.<br />
"Jadran impex" d.o.o. trgovina građevinskim materijalom iz Trinajstića može povećati<br />
promet, uz uvjet nova pronalaženja nove lokacije za skladišno-poslovni prostor s obzirom da je<br />
postojeća, zbog loše cestovne veze nepovoljna. Planira izgraditi novi skladišno-poslovni prostor<br />
veličine 6000 m 2 od čega 1800m 2 natkrivenog prostora te povećati broj zaposlenih sa 17 na 25.<br />
"Temi commerce" d.o.o. trgovina keramičke opreme i sanitarija iz Trinajstića planira<br />
povećanje broja zaposlenih (sada ima 10 zaposlenih) i izgradnju novog skladišnog prostora.<br />
"Medika" d.d. Zagreb nalazi se na lokaciji u Tometićima od 1987. godine nakon preseljenja<br />
iz Rijeke. Izgradnjom novog skladišno-poslovnog prostora "Medika" je dugoročno riješila prostorne<br />
potrebe, pa ne postoji potreba za izgradnjom ili proširenjem postojećeg objekta, niti za značajnijim<br />
povećanjem poslovanja ove tvrtke.<br />
Hoteli i restorani<br />
Turizam i ugostiteljstvo je djelatnost koja najbolje verificira postojeće bogato kulturno i<br />
povijesno nasljeđe Kastva i <strong>Kastav</strong>štine, ali i prirodne ljepote ovog područja. Do sada te prednosti<br />
nisu iskorištene jer na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva jedini veći turistički subjekt "Vrata Jadrana" OMW-<br />
Istrabenza, koji je višenamjenski (pored ugostiteljske ima i trgovačku djelatnost).<br />
Turizam je djelatnost koja ima perspektive i koju treba poticati, jer multiplikativno djeluje na<br />
razvoj ostalih gospodarskih, javnih kulturnih i sportskih aktivnosti. Razvoj novih sadržaja treba<br />
bazirati na otvaranju obiteljskih pansiona manjih kapaciteta koja će u ponudu uključiti i domaći<br />
autohtoni proizvod (vino, zdravu hranu i sl.). U tu svrhu treba razvijati specifične oblike turizma;<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 16
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
izletničkog, lovnog, seoskog, eko-turizama, kao dopunu ponudi priobalja i otoka.<br />
Uz spomenute djelatnosti treba poticati raznovrsne aktivnosti u prirodnom okruženju kao<br />
što su; šetnje poučnim stazama, vožnje biciklizam, promatranje flore i faune pod stručnim<br />
vodstvom, ugostiteljska ponuda itd.<br />
3.3.2. Koncepcija razvoja društvenih djelatnosti<br />
Polazne pretpostavke<br />
Na određivanje koncepcije razvoja društvenih djelatnosti utječu prostorne mogućnosti<br />
odnosno ograničenja, organizacija prostora koja uključuje i prometnu povezanost, regionalna<br />
pripadnost, administrativno-teritorijalna podjela i demografska slika područja. Tako postavljena<br />
koncepcija osnovica je za definiranje prijedloga mreže javih ustanova.<br />
Razvoj javnih službi slijedit će razvoj i razmještaj njihovih korisnika i na taj način<br />
poboljšavati standard i razinu kvalitete života. Javne ustanove kao središnje uslužne funkcije imaju<br />
svoje područje utjecaja i prema njima se usmjerava stanovništvo odgovarajućeg gravitacijskog<br />
područja.<br />
Ponuda usluga javnih funkcija <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva treba biti u skladu s potrebama lokalnog<br />
stanovništva, stanovništva gravitirajućeg područja (dijelova susjednih općina i gradova), te<br />
gostujućih turista. Raznovrsnost ponude treba ostvariti kroz nadopunjavanje sadržaja koji su<br />
komplementarni s ponudom na širem gravitacijskom području.<br />
<strong>Grad</strong> <strong>Kastav</strong> je administrativna jedinica koja se nalazi u gravitacijskom prostoru<br />
metropolskog područja <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Rijeke. Uz gradove Rijeku i <strong>Kastav</strong> tu su još <strong>Grad</strong> Bakar, i Općine<br />
Čavle, Jelenje, Klana i Viškovo. Ostale značajke geo-prometnog položaja Kastva su:<br />
- blizina jakog turističkih područja, Opatijske rivijere s bogatom ponudom hotelskih,<br />
ugostiteljskih i rekreacijskih sadržaja,<br />
- blizina slovenske granice koja ne mora biti nužno i mjesto razdvajanja već mjesto<br />
susreta dviju kultura,<br />
- vitalna gospodarsko susjedstvo u Općinama Matulji i Viškovo, s čijom ponudom se<br />
ponuda <strong><strong>Grad</strong>a</strong> <strong>Kastav</strong>a može nadopunjavati.<br />
Većinu građevina društvenih djelatnosti potrebno je locirati (u sklopu prostornih planova<br />
užeg područja) u građevinskom području N1-a koje predstavlja centar <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva, a po potrebi i<br />
u ostalim građevinskim područjima naselja.<br />
Prijedlog javnih funkcija<br />
Prema već citiranom istraživanju 11 i Prostornom planu Primorsko-goranske županije, <strong>Grad</strong><br />
<strong>Kastav</strong> je prema općim demografskim parametrima, (veličina središnjeg naselja, kretanje<br />
stanovništva, prirodni prirast, migracijski saldo) svrstan u II kategoriju od ukupno 6 kategorija<br />
naselja. Ta kategorizacija ima uporište i u Programu <strong>prostornog</strong> uređenja Republike Hrvatske 12 .<br />
Prema njoj se određuje razvitak javnih službi kao skupine središnjih uslužnih funkcija, koje slijedi<br />
razmještaj njihovih korisnika i time podižu i poboljšavaju standard i kvalitetu života stanovništva.<br />
Uprava i pravosuđe<br />
Svi segmenti prava i pravosuđa planirani su u županijskom središtu, dok je u središtima<br />
gradova i općina koji su u prethodnom ustroju bili sjedišta općina, (ujedno i sjedišta gravitacijskih<br />
područja), nalaze ispostave županijskih službi i sudbene vlasti s pratećim službama.<br />
Odredbe novog Ustava Republike Hrvatske proširuju prava lokalne samouprave, što je<br />
regulirano Zakonom o područnoj (regionalnoj samoupravi). Prema tom Zakonu djelokrug općina i<br />
gradova je obavljanje poslova koji se odnose na:<br />
- uređenje naselja i stanovanja,<br />
- prostorno i urbanističko planiranje,<br />
- komunalnu djelatnost,<br />
- brigu o djeci,<br />
11<br />
Analiza sadržaja javnih funkcija - Završni izvještaj, Separat za PPPGŽ, URBING/1997<br />
12 Programu <strong>prostornog</strong> uređenja Republike Hrvatske, Minsitarstvo <strong>prostornog</strong> uređenja, graditeljstva i stanovanja - Zavod<br />
za prostorno planiranje 1999<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 17
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
- socijalnu skrb,<br />
- primarnu zdravstvenu zaštitu,<br />
- odgoj i osnovno obrazovanje,<br />
- kulturu, tjelesnu kulturu i sport,<br />
- zaštitu potrošača,<br />
- zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,<br />
- protupožarnu i civilnu zaštitu.<br />
<strong>Grad</strong> <strong>Kastav</strong> planiran je i ubuduće kao jedinica lokalne samouprave gradskog karaktera sa<br />
pratećim upravnim odjelima gradske uprave. U skladu s pravima iz novog Zakona o područnoj<br />
(regionalnoj) samoupravi ustrojit će se Upravni odjeli gradske uprave Kastva.<br />
Neovisno o teritorijalnoj podjeli u mreži sadržaja pravosuđa, određuju se sjedišta javnih<br />
bilježnika na svakih 20.000 stanovnika, odnosno 200 pravnih subjekata, na temelju čega već djeluje<br />
bilježnik u <strong>Grad</strong>u Kastvu. Mreža javnih bilježnika i njene promjene reguliraju se posebnim Zakonom<br />
odnosno njegovim izmjenama i dopunama.<br />
U svim sjedištima lokalne samouprave planirane su institucije policijske odnosno policijske<br />
postaje ili njihove ispostave, pa se to odnosi i na <strong>Grad</strong> <strong>Kastav</strong>. Smještaj budućih upravnih i<br />
pravosudnih sadržaja predviđen je unutar građevinskog područja naselja N1-a – centralnog naselja.<br />
Predškolsko i školsko obrazovanje<br />
Planiranje predškolskih ustanova u nadležnosti je jedinica lokalne samouprave. Postavke<br />
na temelju kojih se planira mreža tih ustanova su:<br />
- središta organizirane brige za predškolsku djecu su u svim središtima gradova/općina<br />
pa tako i u <strong>Grad</strong>u Kastvu,<br />
- potreban broj ustanova, njihov razmještaj, kao i veličina grupa-jedinica ovisit će o<br />
kontingentu predškolske populacije.<br />
Kako se temeljem demografskih prognoza očekuje umjereno povećanje broja predškolske<br />
djece, to će se briga za njihovo obrazovanje i dalje provoditi u okviru postojećih kapaciteta. Postoji<br />
mogućnost otvaranja novih manjih jedinica u drugim naseljima, kapaciteta do 50 djece. Daljnji<br />
razvoj ove djelatnosti ići će prema poboljšanju standarda predškolskog odgoja i naobrazbe.<br />
Osnovno školstvo planira se primjenom prihvaćenih standarda i normativa a na temelju<br />
planirane demografske slike. Osnovno načelo je da moraju postojati samostalne osnovne škole u<br />
svim gradskim/općinskim središtima. Područni odjeli samostalnih osnovnih škola osnivaju se<br />
sukladno potrebama lokalnih zajednica na teritoriju jedinice lokalne samouprave. Temeljem ovih<br />
postavki zadržava se postojeća osnovna škola u <strong>Grad</strong>u Kastvu, dok se nova izgradnja planira za<br />
prateće sportske sadržaje.<br />
Djelatnost srednjeg školstva obavljanju srednjoškolske ustanove (srednje škole i učenički domovi)<br />
te druge pravne osobe. Prema važećem standardu 1 srednja škola dolazi na 10.000 do 30.000<br />
stanovnika, pa će <strong>Grad</strong> <strong>Kastav</strong> s obzirom na planirani broj stanovnika imati uvjete za osnivanje<br />
vlastite srednje škole. U skladu s odrednicama Prostornog plana Primorsko-goranske županije,<br />
srednja škola bit će locirana u građevinskom području naselja N1-a koje predstavlja centar <strong><strong>Grad</strong>a</strong>,<br />
dok će se vrsta i veličina škole odrediti županijskom mrežom srednjih škola sukladno potrebama.<br />
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb<br />
Zdravstvena djelatnost je od značaja za Republiku Hrvatsku. Obavljaju je zdravstvene<br />
ustanove u državnom vlasništvu, vlasništvu županija, te zdravstvene ustanove u vlasništvu<br />
domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba. Način organizacije i provođenje zdravstvene zaštite<br />
utvrđuju se Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Postoje 3 razine zdravstvene zaštite; primarna,<br />
sekundarna i tercijarna.<br />
Zdravstvene ustanove na primarnoj razini su; Dom zdravlja, ustanova za hitnu medicinsku<br />
pomoć, ustanova za zdravstvenu njegu u kući i ljekarna. Kod utvrđivanja mreže zdravstvenih<br />
ustanova primarne zdravstvene zaštite za Primorsko-goransku županiju, kao i za dimenzioniranje<br />
mreže korišteni su slijedeći normativi:<br />
- dom zdravlja - gravitacijsko područje do 30.000 stanovnika<br />
- ambulanta opće medicine - gravitacijsko područje do 2.000 stanovnika<br />
- 1 tim cjelovite primarne zaštite na 1.000 stanovnika<br />
- hitna medicinska pomoć - do 40.000 stanovnika kao dežurstvo, a preko 40.000<br />
stanovnika kao posebna služba,<br />
- ljekarna - gravitacijsko područje do 5.000 stanovnika<br />
Zdravstvene ustanove osnivaju se u skladu s mrežom zdravstvene djelatnosti, a mjerila za<br />
postavljanje mreže, pored navedenih normativa, su:<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 18
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
- zdravstveno stanje, broj, starosna i socijalna struktura stanovništva,<br />
- jednaki uvjeti/mogućnosti za korištenje zdravstvenih usluga<br />
- potrebna razina zdravstvene djelatnosti (primarna, sekundarna ili tercijarna),<br />
- stupanj organizacije područja, prometna povezanost i specifičnost naseljenosti te<br />
dostupnost demografski ugroženih područja,<br />
- gospodarske mogućnosti.<br />
Socijalna skrb je organizirana društvena djelatnost u okviru koje se ostvaruje društvena<br />
briga i interes za socijalnu sigurnost pojedinih radnih ljudi i građana, kojima je pored drugih<br />
društvenih mjera potrebna i posebna pomoć društvene zajednice. Djelatnost socijalne skrbi je od<br />
posebnog društvenog interesa, a obavljaju je organizacije socijalne zaštite u skladu s Programom<br />
razvoja socijalne zaštite kojeg donosu Sabor RH. Za lociranje ustanova socijalne skrbi i zaštite<br />
određeni su normativi i standardi, od kojih je važno navesti slijedeće:<br />
- lokacija centra za socijalni rad mora biti u gradskom području,<br />
- lokacija organizacije socijalne zaštite mora biti u središtu naselja ili njegovoj blizini,<br />
- dom za djecu i mladež mora biti lociran u gradskom području,<br />
- igrališta minimalno 15m 2 po školskom djetetu.<br />
Iz navedenih normativa i standarda minimalni sadržaji zdravstva i socijalne skrbi za <strong>Grad</strong><br />
<strong>Kastav</strong> su:<br />
- ambulante opće medicine, povećanje broja ambulanti s postojećih 3 na 6 s<br />
proporcionalnim povećanjem broja timova do 12 (u građevinskom području naselja N1-<br />
a i N3)<br />
- 2 ljekarne (u građevinskom području naselja N1-a i N3)<br />
Temeljem navedenog u <strong>Grad</strong>u Kastvu je prema Prostornom planu Primorsko-goranske<br />
županije planirana "građevina primarne zdravstvene zaštite" s postupnim povećanjem broja<br />
ambulanti opće medicine. Ambulantu bi pored <strong>Kastav</strong>a trebalo smjestiti i na području Ćikovića.<br />
Planira se djelovanje dviju ljekarni i to u Kastvu i u Ćikovićima.<br />
Predlaže se proširivanje ponude zdravstvene zaštite specijalističkim, stomatološkim i<br />
drugim ambulantama i sadržajima u privatnom vlasništvu.<br />
Također postoje preduvjeti za izgradnju novog doma umirovljenika prema normativima i<br />
standardima u svojoj kategoriji, uz uvjet da bude lociran u naselju gdje postoje uvjeti za korištenje<br />
zdravstvenih i socijalnih ustanova kao i za društvenu aktivnost korisnika doma. Dom treba planirati<br />
za manje od 200 ljudi, ukupne površina zemljišta za gradnju veće od 50m 2 po korisniku, i s<br />
površinom zatvorenog prostora doma većom od 38m 2 po korisniku.<br />
Kultura i sport<br />
Mreža kulture i sporta se osniva na postavkama iz zakonske regulative ali i nekim<br />
usmjerenjima iz dokumenata <strong>prostornog</strong> uređenja. Prilikom utvrđivanja mreže maksimalno treba<br />
respektirati postojeće stanje mreže. U središtu ranga Kastva trebaju bit smještena većina kulturnih<br />
odnosno sportskih sadržaja. Prema važećim planovima minimalni sadržaji su; knjižnica, čitaonica,<br />
muzej, galerije, zbirke, sportski klubovi i školske-sportske dvorane. <strong>Grad</strong> <strong>Kastav</strong> ima većinu<br />
kulturnih sadržaja. Međutim, knjižnica i čitaonica nisu u odgovarajućim prostorima, (prostor nije u<br />
vlasništvu grada), pa je neophodna izgradnja novog prostora. Također nedostaje kino dvorana, pa<br />
postojeću ponudu treba dopunjavati s tim ali i drugim sadržajima ovisno o potrebama za koje se<br />
tijekom slijedećeg razdoblja pokaže interes.<br />
Mreža sportskih objekata nije zadovoljavajuća pa u skladu s normativima 13 treba izgraditi:<br />
- novu školsko-sportsku dvoranu u samom Kastvu,<br />
- 1 sportsko igrališta za nogomet<br />
- 1 sportsko igrališta za mali nogomet, rukomet, odbojku i košarku<br />
- više dječjih igrališta i parkova<br />
- više terena za boćanje<br />
- više teniskih terena<br />
- 1 zračnu streljanu.<br />
Planirano građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene R1 obuhvatit će<br />
polivalentnu sportsku dvoranu, višenamjenska igrališta za mali nogomet, rukomet, odbojku i<br />
košarku, te igralište za nogomet. Ostali sportsko-rekreacijski sadržaji gradit će se prema potrebama<br />
stanovništva unutar građevinskih područja naselja.<br />
13<br />
Prostorni plan Primorsko-goranske županije, čl. 57.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 19
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Vjerske zajednice, udruge građana<br />
Planiranje vjerskih sadržaja i objekata u Kastvu je u domeni katoličke crkve, s obzirom na<br />
to da se ona jedina pojavljuje na tom prostoru.<br />
Stoga je za očekivati da će se osiguranje lokacija za eventualne vjerske objekte i sadržaje<br />
ostvariti putem suradnje planera i predstavnika crkve.<br />
Udruge građana, političke stranke i druge organizacije nastaju kao odraz interesa svake<br />
pojedine lokalne zajednice, odnosno posebnih strukovnih organiziranja ili raznih humanitarnih<br />
nastojanja. Zbog specifičnog karaktera ovih sadržaja javnih funkcija, ti se sadržaji ne mogu planirati<br />
pa tako ni uvrštavati u dokumente <strong>prostornog</strong> uređenja.<br />
3.3.3. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru<br />
Gospodarske površine<br />
Na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva nema gospodarskih građevina koji su od značaja za Državu ili<br />
za Primorsko-goransku županiju, što vidljivo iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije u<br />
točki 2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju. Slijedi da su svi<br />
gospodarski i društveni sadržaji od lokalnog značaja, pa je njihovo planiranje i određivanje u<br />
prostoru podređeno interesu lokalnog stanovništva i lokalne samouprave odnosno <strong>Grad</strong>u Kastvu.<br />
Planirane gospodarske površine od lokalnog značaja obuhvaćaju:<br />
- građevinsko područje poslovne namjene (radna zona Žegoti-<strong>Kastav</strong>) površine 30,32 ha<br />
- građevinsko područje trgovačke namjene na površini infrastrukturnog sustava, površine<br />
16,76ha<br />
Svi ostali sadržaji smješteni su u okviru naselja odnosno njihovih građevinskih područja.<br />
Navedeni kapaciteti u skladu su s Prostornim planom Primorsko-goranske županije 14 .<br />
Za potrebe lokalnog stanovništva, a posebno školske populacije planirana je izgradnja<br />
sportsko rekreacijskog centra <strong>Kastav</strong> veličine 4.05ha, sa sadržajima kako je navedeno u točki 9.2. i<br />
to u vidu građevinskog područja sportsko-rekreacijske namjene.<br />
Uvjeti smještaja<br />
Visoka izgrađenost i skromne mogućnosti izgradnje novih radnih površina glavni su<br />
ograničavajući faktor razvoja ovog područja. Na prostoru <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva se planira održavanje<br />
postojećih izdvojenih radnih površina i manja proširenja postojećih manjih gospodarskih površina u<br />
okviru građevinskih područja, koje svojim sadržajima nemaju negativan utjecaj na okoliš.<br />
Očuvanost okoliša i blizina jakih turističkih centara strateški su resurs i komparativna<br />
prednost ovog prostora za ugostiteljsko-turističku djelatnost. Da bi se očuvali i pravilno koristili<br />
prirodni i stvoreni resursi gospodarskog razvoja, potrebno je pridržavati se osnovnih načela<br />
rasporeda gospodarskih kapaciteta i sadržaja u prostoru, i to:<br />
• održavati postojeće šume putem pravilnog gospodarenja i djelovati na očuvanju šuma u<br />
reprezentativnim ekološkim sustavima i krajolicima,<br />
• povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja<br />
na njih,<br />
• lovstvo tretirati kao kvalitetnu turističku ponudu i uskladiti interese lovaca i ostalih korisnika<br />
prostora,<br />
• posebno sačuvati izrazito vrijedne prostore za poljoprivredno-stočarsku djelatnost i proizvodnju<br />
zdrave hrane<br />
• prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za uzgoj i<br />
preradu (povrtlarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, gljivarstvo, uzgoj ljekovitog i začinskog bilja,<br />
ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo),<br />
• smještaj novih poslovnih objekata i daljnji rad postojećih prilagoditi zahtjevima zakona o zaštiti<br />
okoliša,<br />
• nove ugostiteljsko-turističke kapacitete graditi prije svega u postojećim naseljima ili unutar<br />
granica proširenja naselja te u manje vrijednim prirodnim sredinama koje bi se na taj način<br />
oplemenile,<br />
14 Službene novine 14/2000, članak 63. tablica 10.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 20
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
• izgradnju novih ugostiteljsko-turističkih kapaciteta usmjeriti u većim dijelu na<br />
izgradnju<br />
kvalitetnih dopuna postojeće ponude susjednih područja,<br />
• osigurati prostore za nove i atraktivne turističko-rekreacijske sadržaje; kao npr. igrališta, tenis<br />
tereni, boćališta, poučne staze, biciklističke staze, centri za jahanje i sl.,<br />
• poboljšati prometnu povezanost Kastva sa središtem Županije i ostalim područjem,<br />
• postupno rješavati probleme ostale infrastrukture, posebno izgradnje vodoopskrbne i<br />
kanalizacijske mreže.<br />
3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora<br />
3.4.1. Uvjeti korištenja prostora<br />
Uvjetima korištenja određuje se način korištenja prostora određenog namjenom, a to su: površine<br />
građevinskog područja naselja, građevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene<br />
određene Planom, površine izvan građevinskog područja.<br />
Prostor se u pravilu koristi sukladno određenoj namjeni, a može se koristiti i privremeno do<br />
privođenja konačnoj namjeni (kiosci, uređaji i sl.). Prostor se, iznimno, može koristiti protivno<br />
namjeni dok se ne privede planiranoj namjeni. Korištenje protivno namjeni isključivo se odnosi na<br />
postojeći građevinski fond.<br />
Način korištenja prostora uvjetovan je kategorijom osjetljivosti prostora. Na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva<br />
prostor se prema osjetljivosti dijeli na:<br />
I kategorija osjetljivosti (područja zabrane gradnje izuzev nužne infrastrukture)<br />
II kategorija osjetljivosti (područje ograničene gradnje) u kojem se iznimno dopušta<br />
gradnja (infrastruktura po potrebi i građevina u svrhu održavanja i zaštite prostora)<br />
III. kategorija (područje regulative) je područje gdje se dopušta gradnja, ali samo u<br />
kontekstu posebnih zaštitnih mjera i uređenja prostora;<br />
IV. kategorija (ostalo područje) obuhvaća preostalo antropogeno područje u kojem se<br />
planira gradnja bez posebnih ograničenja.<br />
Prema utvrđenom kriteriju korištenja prostora, za područje <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva možemo postaviti<br />
slijedeće uvjete:<br />
I kategoriji osjetljivosti pripadaju poljoprivredne površine P3 podijeljene u dvije namjene:<br />
− P3 1 - korištenje podređeno poljoprivrednoj namjeni, odnosno gradnja građevina dozvoljena<br />
je isključivo za poljoprivredne potrebe, te gradnju nužne infrastrukture<br />
− P3 2 - definirane kao zaštićeni prirodni krajobraz - vrtače na kojima nije dozvoljena nikakva<br />
gradnja izuzev parkovnih površina koje se mogu opremati minimalnom urbanom opremom<br />
(rasvjeta, prostori za sjedenje, koševi za smeće i sl.)<br />
• III kategorija osjetljivosti pripada šuma Lužina u cijelom svom obimu (gospodarski i poseban<br />
dio šume) na kojem se dozvoljava izgradnja samo građevina u funkciji zaštite ovog prostora,<br />
eksploataciji drvne mase, te u rekreativne namjene.<br />
• IV kategoriji osjetljivosti pripadaju sve ostale površine <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva čije je korištenje<br />
uvjetovano namjenom određenog prostora čija je podjela već definirana unutar poglavlja<br />
3.4.2. Uvjeti uređenja prostora<br />
Unutar građevinskog područja može se graditi samo na uređenom građevinskom zemljištu.<br />
Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva pripremu i opremanje. Opremanje građevinskog<br />
zemljišta podrazumijeva osiguranje uvjeta za gradnju i priključivanje na komunalnu infrastrukturu<br />
kojom se omogućuje građenje i uporaba zemljišta u skladu s namjenom određenom ovim Planom.<br />
Uređeno građevinsko zemljište obuhvaća imovinsko-pravnu pripremu, pristupni put na građevnu<br />
česticu, vodoopskrbu, odvodnju, elektroopskrbu te odgovarajući broj parkirališnih mjesta za sve<br />
dijelove građevinskoga područja naselja, te za građevinska područja za izdvojene namjene: K1,<br />
G2.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 21
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Izgradnja građevina izvan građevinskih područja mora biti u funkciji korištenja prostora<br />
(poljoprivredna, šumarska, rekreacija, infrastruktura), a građevina mora imati pristupni put, vlastitu<br />
vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski<br />
spremnik, električni agregat, ili dr.)<br />
U građevinskim područjima utvrđeni su osnovni uvjeti za izgradnju građevina putem neposredne<br />
provedbe te smjernice za posrednu provedbu <strong>Plana</strong>.<br />
3.4.2.1. Neposredno provođenje Prostornog plana uređenja<br />
Neposrednom provedbom može se graditi u izgrađenom i uređenom građevinskom području<br />
naselja <strong>Kastav</strong> (interpolacija i rekonstrukcija) kao i na neizgrađenim i neuređenim česticama<br />
zemljišta površine do 5.000 m 2 koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja naselja čine<br />
prostornu cjelinu.<br />
GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA<br />
U građevinskom području naselja mogu se graditi slijedeće osnovne vrste građevina:<br />
Unutar građevinskog područja naselja izuzimaju se iz građenja dijelovi građevnih čestica koji<br />
sadrže površine koridora planiranih prometnica označenih u kartografskim prikazima građevinskih<br />
područja u mj. 1:5000.<br />
Ovim Planom se utvrđuju uvjeti građenja u građevinskom području naselja, koji se provode na temelju<br />
ovoga <strong>Plana</strong>, te osnovni uvjeti i smjernice za izradu prostornih planova užeg područja određenih ovim<br />
Planom.<br />
Neposredna provedba na temelju ovoga <strong>Plana</strong> odnosi se na gradnju,interpolacije i rekonstrukcije u<br />
izgrađenom i uređenom dijelu građevinskog područja naselja kao i u neizgrađenim i neuređenim<br />
česticama zemljišta površine do 5.000,0 m 2 koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čine<br />
prostornu cjelinu.<br />
Neposredno provođenje na temelju ovoga <strong>Plana</strong> iz prethodnog stavka odnosi se na:<br />
- stambene građevine do 600 m 2 (bruto) tlocrtne površine,<br />
- građevine gospodarske namjene do 500 m 2 (bruto) tlocrtne površine,:<br />
- poslovne i manje proizvodne građevine,<br />
- ugostiteljsko-turističke građevine,<br />
- sportsko-rekreativne građevine,<br />
- društvene i javne građevine ,<br />
- građevine za garaže i parkirališta,<br />
- postojeće groblje (G1),<br />
- poljoprivredne građevine<br />
- građevine infrastrukture,<br />
- ostale građevine.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 22
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Pored navedenih građevina u građevinskom području naselja mogu se graditi i građevine javne i<br />
društvene namjene, i uređivati javne zelene površine, zaštitne zelene površine, dječja igrališta i sl.<br />
<strong>Grad</strong>nju unutar građevinskih područja naselja u pravilu treba razvijati uz postojeće javne ceste.<br />
Unutar građevinskog područja naselja izuzimaju se iz građenja dijelovi građevnih čestica koji<br />
sadrže površine koridora planiranih prometnica označenih u kartografskim prikazima građevinskih<br />
područja u mj. 1:5000.<br />
3.4.2.1.1. GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE U NEPOSREDNOJ PROVEDBI<br />
Prema tipologiji stanovanja određuju se sljedeće vrste građevina stambene namjene:<br />
- stambena građevina,<br />
-u tipologiji obiteljske kuće (do jedne stambene jedinice)<br />
- u tipologiji višeobiteljske kuće (do 3 stambene jedinice, odnosno dva stana s mogućnošću<br />
planiranja poslovnog prostora u prizemlju, ili iznimno katu ako se radi o tihoj djelatnosti)<br />
<strong>Grad</strong>nja stambenih građevina moguća je na temelju odredbi ovoga <strong>Plana</strong> ili posredno temeljem<br />
odredbi prostornih planova užih područja određenih ovim Planom.<br />
Stambena građevina<br />
Stambena građevina obiteljske tipologije može imati najviše 1 stambenu jedinicu,a višeobiteljske<br />
tipologije do 3 stambene jedinice (ili 2 plus poslovni prostor).<br />
Stambena građevina višeobiteljske tipologije osim osnovne stambene namjene može imati sadržaje<br />
poslovne i manje proizvodne te pomoćne namjene sukladno Odredbama ovoga <strong>Plana</strong>. Sadržaje<br />
pomoćne namjene (ali ne i poslovne i proizvodne) u funkciji poboljšanja temeljne namjene, mogu imati<br />
i građevine obiteljske tipologije.<br />
Način gradnje stambene građevine određuje se kao gradnja:<br />
- na slobodnostojeći način,<br />
- na poluotvoreni način (dvojne građevine),<br />
- u nizu ili atrijskih kuća u nizu koji se sastoji od najmanje tri, a najviše osam jedinica obiteljske<br />
tipologije sa samo jednom (višeetažnom) stambenom jedinicom. Građevine u nizu moguće je planirati<br />
samo građevinskim područjima oznake N1-a i N1-3.<br />
Uvjeti gradnje stambenih građevina u izgrađenim i uređenim dijelovima građevinskog područja naselja<br />
<strong>Kastav</strong>, N1-b, N1-c, N1-2a, N1-2b, N1-2c, N1-2d, N1-3, N1-4, N1- 5a, N1-5b, N1-5c, N1-6a, N1-6b,<br />
N1-7a, N1-7b, N1-7c, te građevina u nizu samo u dijelovima građevinskog područja N1-a i N1-3, daju<br />
se kako slijedi:<br />
1. Oblik i veličina građevne čestice stambenih građevina<br />
- najmanja površina građevne čestice iznosi 600,0 m 2 za obiteljske sa jednom<br />
stambenom jedinicim, te 800 m2 za višeobiteljske građevine<br />
- kod dvojnih građevina najmanja površina građevne čestice smije iznositi 500 m2 a<br />
kod građevina u nizu 250 m2<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 23
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
- veličina najveće građevne čestice nije određena.<br />
2. Namjena građevine<br />
Stambene građevine u najvećem dijelu se planiraju za istoimenu homogenu namjenu.<br />
Iznimno, kod višeobiteljskih građevina namjena poslovnog i manjeg proizvodnog dijela<br />
stambene građevine može biti trgovačka, ugostiteljska, turistička, administrativna, zanatska, uslužna,<br />
sportsko - rekreativna i kulturna na način da svojom djelatnošću ne ugrožava kvalitetu života i rada<br />
okolnog stanovništva i ne narušava prirodne i stvorene vrijednosti prostora.<br />
Izgradnja poslovnog i manjeg proizvodnog dijela građevine uz stambenu građevinu dozvoljava<br />
se kod gradnje građevina slobodnostojećeg i dvojnog načina gradnje.<br />
Ako građevina ima poslovni i manji proizvodni dio te pomoćni dio najviša visina poslovnog i<br />
pomoćnog dijela građevine iznosi 3,5 m odnosno najviše jednu etažu.<br />
Poslovni i manji proizvodni te pomoćni dio građevine može biti građevina izdvojenog<br />
volumena koja sa stambenim čini arhitektonsko oblikovnu cjelinu.<br />
Najveća dozvoljena brutto površina poslovnog i manjeg proizvodnog te pomoćnog prostora je<br />
do 50% ukupno brutto razvijene površine cijele građevine.(ili do dvije etaže)<br />
3. Veličina i površina građevine stambenih građevina<br />
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice k ig iznosi 0,3 ,(iznimno 0,4 za dvojnu<br />
te 0,5 za tipologiju niza)<br />
- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice k is iznosi 0,9 za obiteljske i 1,2 za<br />
višeobiteljske građevine,(iznimno 0,9 za tipologiju dvojne građevine i 1,0 za tipologiju<br />
niza)<br />
- najviša visina građevine iznosi 6,5 m za obiteljsku i 9,5 m za višeobiteljsku tipologiju,<br />
- najveći broj etaža: podrum i dvije nadzemne za obiteljske, ili podrum i 3 nadzemne<br />
etaže za višeobiteljske građevine ,<br />
- unutar obiteljske građevine moguće je planirati najviše jednu stambenu jedinicu<br />
- unutar višeoobiteljske građevine moguće je planirati najviše tri stana, ili dva stana i<br />
poslovni prostor.<br />
- unutar građevine u tipologiji niza moguće je planirati samo jednu stambenu jedinicu u<br />
više etaža.<br />
- najveća GBP (građevinska bruto površina) slobodnostojeće stambene građevine<br />
iznosi 600 m2 za višeobiteljsku; 400 m2 za obiteljsku tipologiju ,za dvojne građevine<br />
400 m2 a za građevine u nizu 250 m2.<br />
- najmanja bruto tlocrtna površina osnovne građevine iznosi 80,0 m 2 za<br />
slobodnostojeću te 65 m2 za dvojnu tipologiju te 60 m2 za tipologiju niza.<br />
- Podzemni koeficijent izgrađenosti kig (ako je namijenjen gradnji garaže) smije iznositi<br />
1,0<br />
4. Smještaj stambene građevine na građevnoj čestici<br />
Građevina mora biti udaljena 4,0 m od ruba građevne čestice, a najmanje 6,0 m, mjereno od<br />
najistaknutijih dijelova od svih strana susjednih građevina a kod dvojnih građevina i građevina u nizu<br />
od neprislonjenih strana, osim one strane koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 24
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice<br />
koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6,0 m.<br />
Postojeća udaljenost građevine od granice smatra se udaljenost urisane građevine u<br />
katastarsku podlogu.<br />
Postojeća udaljenost može biti manja od navedenih u stavku 2 i stavku 3 ovog članka ukoliko<br />
je do smanjenja došlo zbog rekonstrukcije postojeće ili izgradnje nove prometnice.<br />
5.Uvjeti oblikovanja građevina stambene namjene<br />
Uvjetima za arhitektonsko oblikovanje određeno je da se građevina mora:<br />
- prilagoditi u volumenu i u tlocrtnom gabaritu cjeline,<br />
- oblikovati i primjenom materijala zadržati izraz koji je ostvaren postojećom arhitekturom,<br />
- zadržati cjelovitost ambijenta.<br />
Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremenog tipa, volumenom,materijalima i<br />
stilom uklopljeno u širi kontekst priobalne i visinske gradnje.<br />
Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih lokalnih<br />
uvjeta:izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, i slično, dok je u oblikovnom dijelu moguće ponuditi i<br />
nešto suvremnija rješenja.<br />
Krovište se definira prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima<br />
arhitektonskog oblikovanja. Ne dopušta se uporaba pokrova od bitumenskog i salonitnog i drvenog<br />
materijala. Najveći nagib kosog krova iznosi 23°. Krov može biti izveden i kao ravni krov.<br />
6.Uvjeti uređenja građevne čestice stambene namjene<br />
Neizgrađeni dio građevne čestice građevine mora biti uređen, a najmanje 30% ukupne<br />
površine građevne čestice mora biti uređena površina zelenila od čega dio zelene površine mora biti<br />
namijenjen sadnji autohtonih stablašica.<br />
Uređenje okućnice, podzida, terase i slične radove potrebno je predvidjeti na način da ne<br />
narušavaju izgled naselja, a odvodnju oborinskih voda riješiti na istoj čestici.<br />
Ograda se gradi unutar građevne čestice predviđene za gradnju građevine predviđenih ovim<br />
Planom, sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskom pravcu.<br />
Najviša visina ograde je 1,8 m, a visina punog dijela ograde iznosi u pravilu najviše do 0,9 m<br />
izgrađena od kamena prema prometnoj i javnoj površini. U preostaloj visini ograda se izvodi<br />
uporabom transparentnih metalnih profila i sl., te kao zelena ograda od živice ili sličnog bilja.<br />
Visina potpornih zidova u pravilu ne prelazi 1,8 m. Osnovni materijal za izgradnju potpornih<br />
zidova je kamen ili beton. Ako je potrebna veća visina, potporni zid se izvodi terasasto, uz netto širinu<br />
terase od najmanje 0,9 m.<br />
Iznimno od odredbe stavka 4. ovog članka visina potpornog zida može biti veća ako se:<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 25
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
- zbog konfiguracije terena ne može ostvariti propisana visina,<br />
- potporni zid interpolira unutar postojeće gradnje,<br />
- potporni zid gradi kao sastavni dio prometnice.<br />
Ograde, potporne zidove i druga uređenja okućnice na neizgrađenom dijelu građevne čestice<br />
potrebno je izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja.<br />
Dio građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište, na kojem slobodno borave domaće<br />
životinje mora se ograditi ogradom.<br />
Pomoćne građevine su garaže, spremišta, radione, odlagališta alata i druge, a grade se na<br />
građevinskoj čestici stambene građevine u čijoj su funkciji.<br />
Postojeće pomoćne građevine ne mogu se prenamijeniti u prostore stambene namjene.<br />
Krovna površina pomoćne građevine koja se nalazi u razini prometnice ili javne površine može<br />
biti ravna površina i to za sljedeće namjene:<br />
− smještaj vozila (parking površina) uz uvjete/suglasnost nadležnih institucija iz<br />
područja prometa,<br />
− zelene površine.<br />
Najveća visina pomoćne građevine iznosi 3,5 m odnosno najviše jednu etažu.<br />
Najveća dozvoljena građevinska brutto površina izdvojenog poslovnog prostora iznosi 60 m2.<br />
Iznimno, prigodom rekonstrukcije postojećih građevina, garaže (ili parkirališta) se-ako rješenja<br />
parkiranja nije moguće na građevinskoj čestici, mogu planirati i na posebnoj građevnoj čestici u<br />
radijusu 100m od osnovne građevine.<br />
- pomoćna građevina mora biti udaljena najmanje 4,0 m od granica građevne čestice mjereno od<br />
najistaknutijih dijelova građevine, a najmanje 6,0 m od susjednih osnovnih građevina, osim od<br />
prometnice ili javne površine,<br />
- najmanja udaljenost pomoćne građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili<br />
javnu površinu iznosi 6,0 m,<br />
- iznimno i prema lokalnim uvjetima, garaža i spremište mogu biti i na manjoj udaljenosti, odnosno na<br />
granici čestice, uz uvjet da na tom pročelju nema otvora,<br />
- iznimno, udaljenost pomoćne građevine od prometnice ili javne površine može biti i manja uz<br />
suglasnost nadležne službe, ako denivelacija terena omogućava gradnju na način da ukupna visina<br />
građevine ne prelazi razinu prometnice ili javne površine uz osiguranje njene najmanje širine<br />
određene člankom 86. i člankom 88. stavkom 1. (ceste) ovih Odredbi,<br />
- spremnike plinske kotlovnice dozvoljeno je postaviti sukladno prethodnom podstavku, ako je to<br />
neophodno radi zadovoljavanja propisanih tehničkih uvjeta postave spremnika.<br />
7. Uvjeti priključenja stambenih građevina na javno-prometnu površinu i komunalnu<br />
infrastrukturu<br />
Građevine unutar izgrađenih građevinskih područja naselja priključuju se u pravilu na<br />
postojeće ili planirane državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 26
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uz državne ili županijske<br />
ceste planira se sabirna ulica,<br />
Pristup građevne čestice s prometne površine na javnu prometnu površinu mora se odrediti na<br />
način da se osigura nesmetano odvijanje prometa a ako se građevinska čestica nalazi između ili na<br />
spoju cesta različitih kategorija, pristup je potrebno osigurati sa ceste niže kategorije,<br />
- svaka građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu, neposredno ili<br />
posredno (pravom služnosti) s prometne površine, kojim se osigurava pješački i kolni pristup čestici i<br />
građevini te protupožarni pristup vatrogasnog vozila,<br />
- najmanje širine novoplaniranog kolnog priključka određuje se kako slijedi:<br />
- 4,5 m za jednosmjerni promet<br />
- 7,00 m za dvosmjerni promet<br />
- iznimno i kolno-pješački prilaz najveće dužine 50m a širine najmanje 3,0m<br />
Kolno-pješački prilazi se formiraju u izgrađenim i neizgrađenim dijelovima naselja i njihova<br />
dužina može iznositi najviše 50,0m a širina minimalno 3,0 m.<br />
Priključke na prometnu infrastrukturu potrebno je odrediti prema najmanjim prometnim<br />
uvjetima iz članka 88. ovih Odredbi.<br />
Ako se prilikom gradnje novih objekata ili »legalizacije« postojećih, građevna čestica spaja na<br />
postojeću prometnu površinu čije su tehničke karakteristike nižeg standarda od onog propisanog<br />
planom, tada ta prometna površina može zadržati postojeće tehničke karakteristike, pri čemu se<br />
položaj novog objekta u odnosu na postojeću prometnicu određuje se tako da se regulacijski pravac<br />
locira na udaljenost od minimalno 4,50 m od osi postojeće ceste čime se osigurava prostor za moguću<br />
rekonstrukciju ceste.<br />
Iznimno, u područjima obuhvata povijesne jezgre grada Kastva i »povijesnih ruralnih jezgri<br />
naselja« određenih ovim Planom, udaljenost građevine od ruba cestovnog zemljišta prometnice<br />
određena je prema susjednim građevinama, na načelu interpolacije, a pristup građevnoj čestici<br />
stambene građevine može biti pješački koji ne smije biti uži od 2,0 m i duži od 200,0 m (pješački put,<br />
pješačke stube). Ova odredba-zbog specifičnih lokalnih uvjeta; vrijedi i za k.č.br. 7540/2 i 7540/5.<br />
8. Mjere zaštite okoliša<br />
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere<br />
zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na<br />
građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.<br />
9. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje stambenih građevina<br />
Na rekonstrukcije unutar građevinskog područja primjenjuju se uvjeti određeni za gradnju<br />
novih građevina.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 27
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Iznimno,rekonstrukcije građevina izgrađenih na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu<br />
na susjednu parcelu, mogu se izvesti na način da se ne smanjuju postojeće udaljenosti građevine od<br />
granica građevne čestice.<br />
Građevine koje se nalaze na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu na prometnu<br />
površinu ili susjednu građevinu, mogu se sa strane gdje je udaljenost od međe manja od planski<br />
propisane rekonstruirati samo na način da se ta udaljenost rekonstrukcijom ne smanjuje, dok se u<br />
preostalom dijelu mogu dograđivati sukladno drugim odredbama <strong>Plana</strong>.<br />
Rekonstruiati se mogu i građevine smještene na manjim parcelama od propisanih ovim<br />
Planom,ali uz poštivanje koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti.<br />
Nije dozvoljena prenamjena pomoćnih građevina i garaža u stambeni prostor.<br />
Interpolacija je građenje na neizgrađenim građevnim parcelama u izgrađenim dijelovima<br />
naselja odnosno građenje uz ili između postojećih građevina, prema kojima se interpolirana građevina<br />
mora uskladiti visinom i tlocrtnim gabaritima.<br />
Interpolacija unutar građevinskih područja provodi se pod istim uvjetima koji su određeni za<br />
gradnju novih građevina ako u Odredbama ovoga <strong>Plana</strong> nije određeno drugačije.<br />
Unutar povijesnih ruralnih jezgri određenih ovim Planom, interpolacija se provodi tipološkom<br />
rekonstrukcijom definiranom člankom 119. stavkom 3., člankom 120. i člankom 121. ovih Odredbi.<br />
3.4.2.1.2. POSLOVNE I MANJE PROIZVODNE GRAĐEVINE U NEPOSREDNOJ PROVEDBI<br />
PLANA<br />
Uvjeti gradnje poslovnih i manjih proizvodnih građevina u dijelovima građevinskog područja naselja<br />
<strong>Kastav</strong>, N1-b, N1-c, N1-2a, N1-2b, N1-2c, N1-2d, N1-3, N1-4, N1- 5a, N1-5b, N1-5c, N1-6a, N1-6b,<br />
N1-7a, N1-7b, N1-7c.<br />
1. Oblik i veličina građevne čestice poslovnih i manjih proizvodnih građevina<br />
- najmanja površina građevne čestice iznosi 800,0 m 2<br />
2. Namjena građevine poslovne i proizvodne namjene<br />
Poslovni se programi mogu planirati i unutar stambenih građevina-ako su predviđeni za<br />
obavljanje svih vrsta uslužnih, zanatskih djelatnosti (krojačke, frizerske, postolarske, fotografske,<br />
optičke, urarske, zlatarske i sl.), pružanje intelektualnih usluga (uredi, ateljei, agencije i sl.), trgovačko<br />
opskrbnih djelatnosti (prodavaonice), za obavljanje svih vrsta manjih proizvodno poslovnih djelatnosti<br />
koje ne ugrožavaju okoliš, ne izazivaju opasnosti od požara i eksplozija i proizvode buku unutar<br />
dozvoljenih granica.<br />
Unutar građevinskog područja naselja ne dozvoljava se izgradnja otvorenih skladišta<br />
građevinskog materijala, metalnih profila, starih automobila i sl.<br />
Građevine iz stavka 2. ovog članka, te radionice (stolarske, bravarske, limarske,<br />
kamenoklesarske), površine veće od 500,0 m 2 (bruto) tlocrtne površine, u kojima se obavlja djelatnost<br />
od utjecaja na povećanje prometa, buke ili emisija štetnih tvari u okoliš grade se na zasebnim<br />
građevnim česticama za gospodarsku namjenu (uključivo i reciklažno dvorište).<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 28
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Građevine poslovne i proizvodne namjene manje od 500,0 m 2 mogu se locirati i unutar<br />
građevnog područja naselja. Veličinom građevne čestice mora se omogućiti smještaj svih sadržaja<br />
vezanih uz tehnološki proces (jedna ili više građevine, interne prometnice, parkirališni prostor,<br />
komunalno-tehnička infrastruktura i dr.), osim u slučaju gradnje unutar »povijesnih ruralnih jezgri<br />
naselja« ili u slučaju interpolacije.<br />
U manje poslovne građevine ubrajaju se i građevine ugostiteljsko-turističke namjene izuzev<br />
hotela,motela i pansiona.<br />
3. Veličina i površina građevine poslovne i proizvodne namjene<br />
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice k ig iznosi 0,25 ,<br />
- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice k is iznosi 1,00 ,<br />
- najviša visina građevine iznosi 9,5 m (7,00 m za proizvodne s jednom etažom),<br />
- najveći broj etaža: podrum i tri nadzemne ) za poslovne te jedna etaža (do 7 m s<br />
mogućnošću galerije) za proizvodne,<br />
- u sklopu poslovne građevine moguće je planirati najviše jedan stan<br />
- najveća GBP poslovne građevine iznosi 600 m2 ,(iznimno 2000 m2 za reciklažno<br />
dvorište).<br />
- najveća GBP monofunkcionalne poslovne građevine iznosi 500 m2 .<br />
- Podzemni koeficijent izgrađenosti kig (ako je namijenjen gradnji garaže) smije iznositi<br />
1,0<br />
4. Smještaj poslovne i proizvodne građevine na građevnoj čestici<br />
Građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/2) ali ne manje od 4,0 m od ruba građevne<br />
čestice, a najmanje 6,0 m, mjereno od najistaknutijih dijelova od svih strana susjednih građevina a kod<br />
dvojnih građevina i građevina u nizu od neprislonjenih strana, osim one strane koja se nalazi uz<br />
prometnicu ili javnu površinu.<br />
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice<br />
koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi najmanje od 6,0 m.<br />
5.Uvjeti oblikovanja građevina poslovnih i manjih proizvodnih građevina<br />
Arhitektonsko oblikovanje poslovnih i proizvodnih građevina treba biti suvremenog tipa,<br />
volumenom,materijalima i stilom uklopljeno u širi kontekst priobalne i visinske gradnje.<br />
Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih lokalnih<br />
uvjeta:izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, i slično, dok je u oblikovnom dijelu moguće ponuditi i<br />
nešto suvremnija rješenja.<br />
Krovište se definira prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima<br />
arhitektonskog oblikovanja. Krov može biti izveden i kao ravni krov.<br />
6.Uvjeti uređenja građevne čestice poslovne namjene<br />
Neizgrađeni dio građevne čestice poslovne građevine mora biti uređen, a najmanje 20%<br />
ukupne površine građevne čestice mora biti uređena površina zelenila od čega dio zelene površine<br />
mora biti namijenjen sadnji autohtonih stablašica.<br />
Uređenje okućnice, podzida, terase i slične radove potrebno je predvidjeti na način da ne<br />
narušavaju izgled naselja, a odvodnju oborinskih voda riješiti na istoj čestici.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 29
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Ograda se gradi unutar građevne čestice predviđene za gradnju građevine predviđenih ovim<br />
Planom, sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskom pravcu.<br />
Najviša visina ograde je 1,8 m, a visina punog dijela ograde iznosi u pravilu najviše do 0,9 m<br />
izgrađena od kamena prema prometnoj i javnoj površini. U preostaloj visini ograda se izvodi<br />
uporabom transparentnih metalnih profila i sl., te kao zelena ograda od živice ili sličnog bilja.<br />
7. Uvjeti priključenja poslovnih građevina na javno-prometnu površinu i komunalnu<br />
infrastrukturu<br />
Građevine unutar izgrađenih građevinskih područja naselja priključuju se u pravilu na<br />
postojeće ili planirane državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste,<br />
Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uz državne ili županijske<br />
ceste planira se sabirna ulica,<br />
Pristup građevne čestice s prometne površine na javnu prometnu površinu mora se odrediti na<br />
način da se osigura nesmetano odvijanje prometa a ako se građevinska čestica nalazi između ili na<br />
spoju cesta različitih kategorija, pristup je potrebno osigurati sa ceste niže kategorije,<br />
- svaka građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu, neposredno ili<br />
posredno s prometne površine, kojim se osigurava pješački i kolni pristup čestici i građevini te<br />
protupožarni pristup vatrogasnog vozila,<br />
- najmanje širine novoplaniranog kolnog priključka određuje se kako slijedi:<br />
- 4,5 m za jednosmjerni promet<br />
- 7 m za dvosmjerni promet<br />
Iznimno, ako su u pitanju postojeće prometnice koje se rekonstruiraju širina koridora smije iznositi 9,0<br />
m, pri čemu se položaj novog objekta u odnosu na postojeću prometnicu određuje se tako da se<br />
regulacijski pravac locira na udaljenost od minimalno 4,50 m od osi postojeće ceste čime se osigurava<br />
prostor za moguću rekonstrukciju ceste.<br />
8. Mjere zaštite okoliša<br />
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere<br />
zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na<br />
građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.<br />
9. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje poslovnih građevina<br />
Na rekonstrukcije unutar građevinskog područja primjenjuju se uvjeti određeni za gradnju<br />
novih građevina.<br />
Iznimno:rekonstrukcije građevina izgrađenih na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu<br />
na susjednu parcelu, mogu se izvesti na način da se ne smanjuju postojeće udaljenosti građevine od<br />
granica građevne čestice.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 30
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Iznimno:građevine koje se nalaze na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu na<br />
prometnu površinu ili susjednu građevinu, mogu se sa strane gdje je udaljenost od međe manja od<br />
planski propisane rekonstruirati samo na način da se ta udaljenost rekonstrukcijom ne smanjuje, dok<br />
se u preostalom dijelu mogu dograđivati sukladno drugim odredbama <strong>Plana</strong>.<br />
Rekonstruiati se mogu i građevine smještene na manjim parcelama od propisanih ovim<br />
Planom,ali uz poštivanje koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti.<br />
Nije dozvoljena prenamjena pomoćnih građevina i garaža u stambeni prostor.<br />
Postojeća građevina na k.č.br. 5227/1 može se rekonstrukcijom povećati dogradnjom pune<br />
etaže u postojećem punom gabaritu.<br />
3.4.2.1.3. UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE GRAĐEVINE U NEPOSREDNOJ PROVEDBI PLANA<br />
Uvjeti gradnje ugostiteljsko-turističkih građevina-hotela, motela i pansiona dijelovima građevinskog<br />
područja naselja <strong>Kastav</strong>, N1-b, N1-c, N1-2a, N1-2b, N1-2c, N1-2d, N1-3, N1-4, N1- 5a, N1-5b, N1-5c,<br />
N1-6a, N1-6b, N1-7a, N1-7b, N1-7c.<br />
1. Oblik i veličina građevne čestice hotela,motela i pansiona<br />
- najmanja površina građevne čestice iznosi 2000,0 m 2<br />
2. Namjena građevine<br />
Građevine se planiraju kao hoteli, moteli ili pansioni sukladno važećim Pravilnicima nadležnog<br />
Ministarstva.<br />
3. Veličina i površina građevine<br />
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice k ig iznosi 0,3 ,<br />
- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice k is 1,2 ,<br />
- najviša visina građevine iznosi 12 m,<br />
- najveći broj etaža: četiri etaže (podrum i tri nadzemne etaže) ,<br />
- Podzemni koeficijent izgrađenosti kig (ako je namijenjen gradnji garaže) smije iznositi<br />
1,0<br />
4. Smještaj ugostiteljsko-turističke građevine na građevnoj čestici<br />
Građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/ 2) ali ne manje od 4,0 m od ruba građevne<br />
čestice, a najmanje 6,0 m, mjereno od najistaknutijih dijelova od svih strana susjednih građevina a kod<br />
dvojnih građevina i građevina u nizu od neprislonjenih strana, osim one strane koja se nalazi uz<br />
prometnicu ili javnu površinu.<br />
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice<br />
koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi najmanje 6,0 m. , ako nije drugačije određeno u<br />
poglavlju 5. ovih Odredbi.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 31
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
5. Uvjeti oblikovanja građevina ugostiteljsko-turističke namjene<br />
Arhitektonsko oblikovanje ugostiteljsko-turističkih građevina treba biti suvremenog tipa,<br />
volumenom,materijalima i stilom uklopljeno u širi kontekst priobalne i visinske gradnje.<br />
Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih lokalnih<br />
uvjeta:izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, i slično, dok je u oblikovnom dijelu moguće ponuditi i<br />
nešto suvremnija rješenja.<br />
Krovište se definira prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima<br />
arhitektonskog oblikovanja. Ne dopušta se uporaba pokrova od bitumenskog i salonitnog i drvenog<br />
materijala. Najveći nagib kosog krova iznosi 23°. Krov može biti izveden i kao ravni krov.<br />
6. Uvjeti uređenja građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene<br />
Neizgrađeni dio građevne čestice ugostiteljsko-turističke građevine mora biti uređen, a<br />
najmanje 20% ukupne površine građevne čestice mora biti uređena površina zelenila od čega dio<br />
zelene površine mora biti namijenjen sadnji autohtonih stablašica.<br />
Uređenje okućnice, podzida, terase i slične radove potrebno je predvidjeti na način da ne<br />
narušavaju izgled naselja, a odvodnju oborinskih voda riješiti na istoj čestici.<br />
Ograda se gradi unutar građevne čestice predviđene za gradnju građevine predviđenih ovim<br />
Planom, sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskom pravcu.<br />
Unutar građevne čestice potrebno je planirati javne zelene površine i prostore za rekreaciju/igru<br />
korisnike i djece.<br />
7. Uvjeti priključenja građevina ugostiteljsko-turističke namjene na javno-prometnu površinu i<br />
komunalnu infrastrukturu<br />
Građevine ugostiteljsko-turističke namjene unutar izgrađenih građevinskih područja naselja<br />
priključuju se u pravilu na postojeće ili planirane državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste,<br />
Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uz državne ili županijske<br />
ceste planira se sabirna ulica,<br />
Pristup građevne čestice s prometne površine na javnu prometnu površinu mora se odrediti na<br />
način da se osigura nesmetano odvijanje prometa a ako se građevinska čestica nalazi između ili na<br />
spoju cesta različitih kategorija, pristup je potrebno osigurati sa ceste niže kategorije,<br />
- svaka građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu, neposredno ili<br />
posredno s prometne površine, kojim se osigurava pješački i kolni pristup čestici i građevini te<br />
protupožarni pristup vatrogasnog vozila,<br />
- najmanje širine novoplaniranog kolnog priključka određuje se kako slijedi:<br />
- 4,5 m za jednosmjerni promet<br />
- 7 m za dvosmjerni promet<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 32
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Iznimno, ako su u pitanju postojeće prometnice koje se rekonstruiraju širina koridora smije iznositi 9,0<br />
m, pri čemu se položaj novog objekta u odnosu na postojeću prometnicu određuje se tako da se<br />
regulacijski pravac locira na udaljenost od minimalno 4,50 m od osi postojeće ceste čime se osigurava<br />
prostor za moguću rekonstrukciju ceste.<br />
8. Mjere zaštite okoliša<br />
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere<br />
zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na<br />
građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.<br />
9. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje ugostiteljsko-turističkih građevina<br />
Na rekonstrukcije unutar građevinskog područja primjenjuju se uvjeti određeni za gradnju<br />
novih građevina.<br />
Iznimno,rekonstrukcije građevina izgrađenih na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu<br />
na susjednu parcelu, mogu se izvesti na način da se ne smanjuju postojeće udaljenosti građevine od<br />
granica građevne čestice.<br />
Iznimno,građevine koje se nalaze na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu na<br />
prometnu površinu ili susjednu građevinu, mogu se sa strane gdje je udaljenost od međe manja od<br />
planski propisane rekonstruirati samo na način da se ta udaljenost rekonstrukcijom ne smanjuje, dok<br />
se u preostalom dijelu mogu dograđivati sukladno drugim odredbama <strong>Plana</strong>.<br />
Rekonstruiati se mogu i građevine smještene na manjim parcelama od propisanih ovim<br />
Planom,ali uz poštivanje koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti.<br />
Nije dozvoljena prenamjena pomoćnih građevina i garaža u stambeni prostor.<br />
Interpolacija je građenje na neizgrađenim građevnim parcelama u izgrađenim dijelovima<br />
naselja odnosno građenje uz ili između postojećih građevina, prema kojima se interpolirana građevina<br />
mora uskladiti visinom i tlocrtnim gabaritima.<br />
Interpolacija unutar građevinskih područja provodi se pod istim uvjetima koji su određeni za<br />
gradnju novih građevina ako u Odredbama ovoga <strong>Plana</strong> nije određeno drugačije.<br />
Unutar povijesnih ruralnih jezgri određenih ovim Planom, interpolacija se provodi tipološkom<br />
rekonstrukcijom definiranom člankom 119. stavkom 3., člankom 120. i člankom 121. ovih Odredbi.<br />
3.4.2.1.4.SPORTSKO-REKREACIJSKE GRAĐEVINE U NEPOSREDNOJ PROVEDBI PLANA<br />
Uvjeti gradnje sportsko-rekreacijskih građevina dijelovima građevinskog područja naselja <strong>Kastav</strong>, N1-<br />
b, N1-c, N1-2a, N1-2b, N1-2c, N1-2d, N1-3, N1-4, N1- 5a, N1-5b, N1-5c, N1-6a, N1-6b, N1-7a, N1-7b,<br />
N1-7c.<br />
1. Oblik i veličina građevne čestice sportsko-rekreacijske namjene<br />
- najmanja površina građevne čestice iznosi za građevine otvorenog tipa 2000,0 m 2<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 33
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
- najmanja površina građevne čestice iznosi za građevine zatvorenog tipa 1000,0 m 2<br />
2. Namjena sportsko-rekreacijske građevine<br />
Građevine sportsko-rekreacijske namjene su građevine u kojima se obavlja osnovna djelatnost sporta<br />
i rekreacije utvrđuju se kao:<br />
· građevine sportsko-rekreacijske namjene otvorenog tipa (igrališta, boćališta, nenatkriveni bazeni i<br />
dr.)<br />
· građevine sportsko-rekreacijske namjene zatvorenog tipa (građevine za dvoranske sportove,<br />
kuglane, natkriveni bazeni i dr.).<br />
Unutar građevnih područja naselja mogu se graditi sve građevine namijenjene sportsko-rekreacijskim<br />
aktivnostima izuzev streljana otvorenog tipa.<br />
Građevine sportsko-rekreacijske namjene grade se na zasebnim građevnim česticama ili su sastavni<br />
dio građevina stambene ili gospodarske namjene (poslovne, ugostiteljsko-turističke).<br />
Za građevine sportsko-rekreacijske namjene unutar građevne čestice građevina stambene,<br />
društvene te gospodarske namjene primjenjuju se odredbe članka 20., 22., 23., 24., 33., 34., 35. i 36.<br />
ovih Odredbi.Građevine se planiraju kao hoteli, moteli ili pansioni sukladno važećim Pravilnicima<br />
nadležnog Ministarstva.<br />
Osim građevine osnovne djelatnosti sportsko-rekreacijske namjene mogu se graditi i sadržaji<br />
ugostiteljsko-turističke, te trgovačko-uslužne namjene (restorani, caffe barovi, trgovine prehrambene,<br />
sportske opreme i dr, uslužni saloni (frizeri, saune, masaže i sl.) kao i drugi sadržaji koji su svojom<br />
namjenom usklađeni sa osnovnom djelatnošću.<br />
Građevine sportsko-rekreacijske namjene unutar »povijesnih ruralnih jezgri naselja« mogu se<br />
graditi sukladno člancima 119., 120. i 121. Odredbi uz obvezno rješavanje parkirališnog prostora izvan<br />
tih prostora.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 34
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
3. Veličina i površina građevinesportsko-rekreacijske namjene<br />
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice k ig iznosi 0,8 za građevine otvorenog<br />
tipa i 0,4 za građevine zatvorenog tipa,<br />
- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice k is iznosi 1,6 ,<br />
- najviša visina građevine iznosi 7,5 m,<br />
- najveći broj etaža:jedna podzemna i jedna nadzemna etaža,<br />
- Podzemni koeficijent izgrađenosti kig (ako je namijenjen gradnji garaže) smije iznositi<br />
1,0<br />
4. Smještaj spoertsko-rekreacijske građevine na građevnoj čestici<br />
Građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/ 2) ali ne manje od 4,0 m od ruba građevne<br />
čestice, a najmanje 6,0 m, mjereno od najistaknutijih dijelova od svih strana susjednih građevina a kod<br />
dvojnih građevina i građevina u nizu od neprislonjenih strana, osim one strane koja se nalazi uz<br />
prometnicu ili javnu površinu.<br />
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice<br />
koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi najmanje od 6,0 m. , ako nije drugačije određeno<br />
u poglavlju 5. ovih Odredbi.<br />
5.Uvjeti oblikovanja sportsko-rekreacijskih građevina<br />
Arhitektonsko oblikovanje sportsko-rekreacijskih građevina treba biti suvremenog tipa,<br />
volumenom,materijalima i stilom uklopljeno u širi kontekst priobalne i visinske gradnje.<br />
Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih lokalnih<br />
uvjeta:izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, i slično, dok je u oblikovnom dijelu moguće ponuditi i<br />
nešto suvremnija rješenja.<br />
Krovište se definira prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima<br />
arhitektonskog oblikovanja. Ne dopušta se uporaba pokrova od bitumenskog i salonitnog i drvenog<br />
materijala. Najveći nagib kosog krova iznosi 23°. Krov može biti izveden i kao ravni krov.<br />
6. Uvjeti uređenja građevne čestice sportsko-rekreacijske namjene<br />
Neizgrađeni dio građevne čestice sportsko-rekrecijske građevine mora biti uređen, a najmanje<br />
20% ukupne površine građevne čestice mora biti uređena površina zelenila od čega dio zelene<br />
površine mora biti namijenjen sadnji autohtonih stablašica.<br />
Uređenje okućnice, podzida, terase i slične radove potrebno je predvidjeti na način da ne<br />
narušavaju izgled naselja, a odvodnju oborinskih voda riješiti na istoj čestici.<br />
Ograda se gradi unutar građevne čestice predviđene za gradnju građevine predviđenih ovim<br />
Planom, sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskom pravcu.<br />
Unutar građevne čestice potrebno je planirati javne zelene površine i prostore za rekreaciju/igru<br />
korisnike i djece.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 35
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
7. Uvjeti priključenja sportsko-rekreacijskih građevina na javno-prometnu površinu i<br />
komunalnu infrastrukturu<br />
Sportsko-rekreacijske građevine unutar izgrađenih građevinskih područja naselja priključuju<br />
se u pravilu na postojeće ili planirane državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste,<br />
Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uz državne ili županijske<br />
ceste planira se sabirna ulica,<br />
Pristup građevne čestice s prometne površine na javnu prometnu površinu mora se odrediti na<br />
način da se osigura nesmetano odvijanje prometa a ako se građevinska čestica nalazi između ili na<br />
spoju cesta različitih kategorija, pristup je potrebno osigurati sa ceste niže kategorije,<br />
- svaka građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu, neposredno ili<br />
posredno s prometne površine, kojim se osigurava pješački i kolni pristup čestici i građevini te<br />
protupožarni pristup vatrogasnog vozila,<br />
- najmanje širine novoplaniranog kolnog priključka određuje se kako slijedi:<br />
- 4,5 za jednosmjerni promet<br />
- 7 m za dvosmjerni promet<br />
Iznimno, ako su u pitanju postojeće prometnice koje se rekonstruiraju širina koridora smije iznositi 9,0<br />
m, pri čemu se položaj novog objekta u odnosu na postojeću prometnicu određuje se tako da se<br />
regulacijski pravac locira na udaljenost od minimalno 4,50 m od osi postojeće ceste čime se osigurava<br />
prostor za moguću rekonstrukciju ceste.<br />
8. Mjere zaštite okoliša<br />
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere<br />
zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na<br />
građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.<br />
9. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje sportsko-rekreacijskih građevina<br />
Na rekonstrukcije unutar građevinskog područja primjenjuju se uvjeti određeni za gradnju<br />
novih građevina.<br />
Iznimno,rekonstrukcije građevina izgrađenih na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu<br />
na susjednu parcelu, mogu se izvesti na način da se ne smanjuju postojeće udaljenosti građevine od<br />
granica građevne čestice.<br />
Građevine koje se nalaze na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu na prometnu<br />
površinu ili susjednu građevinu, mogu se sa strane gdje je udaljenost od međe manja od planski<br />
propisane rekonstruirati samo na način da se ta udaljenost rekonstrukcijom ne smanjuje, dok se u<br />
preostalom dijelu mogu dograđivati sukladno drugim odredbama <strong>Plana</strong>.<br />
Rekonstruiati se mogu i građevine smještene na manjim parcelama od propisanih ovim<br />
Planom,ali uz poštivanje koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 36
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Nije dozvoljena prenamjena pomoćnih građevina i garaža u stambeni prostor.<br />
3.4.2.1.5. GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE U NEPOSREDNOJ PROVEDBI PLANA<br />
Uvjeti gradnje građevina javne i društvene namjene dijelovima građevinskog područja naselja <strong>Kastav</strong>,<br />
N1-a, N1-b, N1-c, N1-2a, N1-2b, N1-2c, N1-2d, N1-3, N1-4, N1- 5a, N1-5b, N1-5c, N1-6a, N1-6b, N1-<br />
7a, N1-7b, N1-7c.<br />
1. Oblik i veličina građevne čestice javne i društvene namjene<br />
- najmanja površina građevne čestice iznosi 1000,0 m 2<br />
2. Namjena građevine javne i društvene namjene<br />
Građevine društvene namjene (dječji vrtić i jaslice, osnovna škola, zdravstvo, kultura i<br />
socijalna skrb i sl.) mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja na zasebnim građevnim<br />
česticama ili u sklopu građevnih čestica namijenjenih za gradnju stambenih i poslovnih građevina.<br />
3. Veličina i površina građevine javne i društvene namjene<br />
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice k ig iznosi 0,3 ,<br />
- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice k is iznosi 1,2 ,<br />
- najviša visina građevine iznosi 9,5 m,iznimno crkveni tornjevi mogu biti i viši ali ne<br />
preko 22 m<br />
- najveći broj etaža: četiri etaže ,<br />
- neposrednom provedbom ovog <strong>Plana</strong> moguće je planirati građevinu javne i društvene<br />
namjene najveće površine do 600 m2 GBP.<br />
- Podzemni koeficijent izgrađenosti kig (ako je namijenjen gradnji garaže) smije iznositi<br />
1,0<br />
4. Smještaj građevine javne i društvene namjene na građevnoj čestici<br />
Građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/ 2) ali ne manje od 4,0 m od ruba građevne<br />
čestice, a najmanje 6,0 m, mjereno od najistaknutijih dijelova od svih strana susjednih građevina a kod<br />
dvojnih građevina i građevina u nizu od neprislonjenih strana, osim one strane koja se nalazi uz<br />
prometnicu ili javnu površinu.<br />
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice<br />
koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi najmanje 6,0 m. , ako nije drugačije određeno u<br />
poglavlju 5. ovih Odredbi.<br />
5.Uvjeti oblikovanja građevina javne i društvene namjene<br />
Arhitektonsko oblikovanje građevina javne i društvene namjene treba biti suvremenog tipa,<br />
volumenom,materijalima i stilom uklopljeno u širi kontekst priobalne i visinske gradnje.<br />
Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih lokalnih<br />
uvjeta:izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, i slično, dok je u oblikovnom dijelu moguće ponuditi i<br />
nešto suvremnija rješenja.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 37
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Krovište se definira prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima<br />
arhitektonskog oblikovanja. Ne dopušta se uporaba pokrova od bitumenskog i salonitnog i drvenog<br />
materijala. Najveći nagib kosog krova iznosi 23°. Krov može biti izveden i kao ravni krov.<br />
6.Uvjeti uređenja građevne čestice<br />
Neizgrađeni dio građevne čestice javne i društvene namjene mora biti uređen, a najmanje<br />
30% ukupne površine građevne čestice mora biti uređena površina zelenila od čega dio zelene<br />
površine mora biti namijenjen sadnji autohtonih stablašica.<br />
Uređenje okućnice, podzida, terase i slične radove potrebno je predvidjeti na način da ne<br />
narušavaju izgled naselja, a odvodnju oborinskih voda riješiti na istoj čestici.<br />
Ograda se gradi unutar građevne čestice predviđene za gradnju građevine predviđenih ovim<br />
Planom, sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskom pravcu.<br />
Unutar građevne čestice potrebno je planirati javne zelene površine i prostore za<br />
rekreaciju/igru djece.<br />
7. Uvjeti priključenja građevina javne i društvene namjene na javno-prometnu površinu i<br />
komunalnu infrastrukturu<br />
Građevine unutar izgrađenih građevinskih područja naselja priključuju se u pravilu na<br />
postojeće ili planirane državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste,<br />
Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uz državne ili županijske<br />
ceste planira se sabirna ulica,<br />
Pristup građevne čestice s prometne površine na javnu prometnu površinu mora se odrediti na<br />
način da se osigura nesmetano odvijanje prometa a ako se građevinska čestica nalazi između ili na<br />
spoju cesta različitih kategorija, pristup je potrebno osigurati sa ceste niže kategorije,<br />
- svaka građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu, neposredno ili<br />
posredno s prometne površine, kojim se osigurava pješački i kolni pristup čestici i građevini te<br />
protupožarni pristup vatrogasnog vozila,<br />
- najmanje širine novoplaniranog kolnog priključka određuje se kako slijedi:<br />
- 4,5 m za jednosmjerni promet<br />
- 7 m za dvosmjerni promet<br />
Iznimno, ako su u pitanju postojeće prometnice koje se rekonstruiraju širina koridora smije iznositi 9,0<br />
m, pri čemu se položaj novog objekta u odnosu na postojeću prometnicu određuje se tako da se<br />
regulacijski pravac locira na udaljenost od minimalno 4,50 m od osi postojeće ceste čime se osigurava<br />
prostor za moguću rekonstrukciju ceste.<br />
8. Mjere zaštite okoliša<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 38
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina javne I društvene namjene<br />
nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na<br />
građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.<br />
9. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje građevina javne i društvene namjene<br />
Na rekonstrukcije unutar građevinskog područja primjenjuju se uvjeti određeni za gradnju<br />
novih građevina.<br />
Iznimno,rekonstrukcije građevina izgrađenih na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu<br />
na susjednu parcelu, mogu se izvesti na način da se ne smanjuju postojeće udaljenosti građevine od<br />
granica građevne čestice.<br />
Iznimno,građevine koje se nalaze na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu na<br />
prometnu površinu ili susjednu građevinu, mogu se sa strane gdje je udaljenost od međe manja od<br />
planski propisane rekonstruirati samo na način da se ta udaljenost rekonstrukcijom ne smanjuje, dok<br />
se u preostalom dijelu mogu dograđivati sukladno drugim odredbama <strong>Plana</strong>.<br />
Rekonstruiati se mogu i građevine smještene na manjim parcelama od propisanih ovim<br />
Planom,ali uz poštivanje koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti.<br />
3.4.2.1.6. GARAŽE U NEPOSREDNOJ PROVEDBI PLANA<br />
Za gradnju garaže unutar građevinskog područja na zasebnoj građevnoj čestici unutar područja za<br />
koje nije određena obveza izrade prostornih planova užeg područja određuju se sljedeći uvjeti:<br />
- najveća koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k ig) iznosi 1,0,<br />
- garaža može biti višeetažna građevina,<br />
- garaža se može planirati kao jedinstvena funkcionalna i građevinska cjelina za više nadzemnih<br />
višestambenih građevina<br />
- visina svake etaže iznosi najviše 4,5 m,<br />
- garaža mora biti priključena na prometnu infrastrukturu s najviše dva priključka,<br />
- garaža mora biti priključena na javnu mrežu elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje.<br />
3.4.2.1.7. GRAĐEVINE POLJOPRIVREDNE NAMJENE U NEPOSREDNOJ PROVEDBI PLANA<br />
Opće odredbe<br />
Građevine poljoprivredne namjene mogu se graditi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj<br />
čestici stambene građevine koja se gradi ili je izgrađena na slobodnostojeći ili poluotvoreni (dvojni)<br />
način.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 39
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Građevina iz stavka 1. ovoga članka ne smije narušavati kvalitetu života i stanovanja unutar naselja,<br />
odnosno ugrožavati higijenske uvjete korištenja susjednih građevnih čestica.<br />
Građevina poljoprivredne namjene je građevina namijenjena isključivo za obavljanje poljoprivredne<br />
djelatnosti i to:<br />
- građevina poljoprivredne namjene bez izvora zagađenja tip 1 (staklenici i plastenici),<br />
- građevina poljoprivredne namjene s izvorom zagađenja tip 2 (peradarnici do 200 komada peradi,<br />
uzgoj ostalih malih životinja do 100 komada),<br />
<strong>Grad</strong>nja građevina poljoprivredne namjene tip 1 dozvoljena je u građevinskom području naselja<br />
<strong>Kastav</strong> osim unutar područja »ruralnih povijesnih jezgri naselja«.<br />
<strong>Grad</strong>nja građevina poljoprivredne namjene tip 2 (peradarnici do 200 komada peradi, uzgoj ostalih<br />
malih životinja do 100 komada) dozvoljena je u građevinskom području naselja <strong>Kastav</strong>, osim unutar:<br />
- dijelova građevnog područja naselja <strong>Kastav</strong> N1-a, N1-3 i N1-4,<br />
- područja »ruralnih povijesnih jezgri naselja« određenih ovim Planom.<br />
<strong>Grad</strong>nja građevina poljoprivredne namjene za uzgoj krupne stoke (staje za goveda, svinje, koze, ovce,<br />
konje i sl.) nije dozvoljena unutar građevnog područja naselja <strong>Kastav</strong>.<br />
POSTOJEĆE GROBLJE (G1)<br />
Postojeće groblje (G1) smješteno je u građevinskom području N1-a. Rekonstrukcija groblja moguća<br />
je neposrednom provedbom ovog <strong>Plana</strong> (do 20% od njegove površine).<br />
INFRASTRUKTURNE GRAĐEVINE<br />
Infrastrukturne građevine unutar građevinskog područja naselja su prometnice, infrastrukturni<br />
uređaji, mreže i vodovi, i dr. Uvjeti gradnje za građevine infrastrukture utvrđuju se neposrednim<br />
provođenjem <strong>Plana</strong>. Prilikom ishođenja potrebne dokumentacije za gradnju potrebno je i ishoditi<br />
posebne tehničke uvjete nadležnih službi.<br />
Unutar obuhvata <strong>Plana</strong> predviđena je gradnja slijedećih infrastrukturnih građevina:<br />
Građevine cestovnog prometa:<br />
• gradnja županijskih cesta:<br />
− Orehovica–Pašac–Grohovo–Drenova–Viškovo–<strong>Kastav</strong>–Matulji–Veprinac–Vela Učka<br />
− Čandekova ulica (u Rijeci)-(cesta Diračje-<strong>Kastav</strong>)-Belići-Jušići<br />
• gradnja lokalnih cesta:<br />
− (županijska cesta Orehovica-Pašac-Grohovo-Drenova-Viškovo-<strong>Kastav</strong>-Matulji-<br />
Veprinac-Vela Učka)-Škrlji-Tuhtani-Diraki<br />
− dva spoja županijske ceste (Čandekova ulica(u Rijeci)–(cesta Diračje-<strong>Kastav</strong>)-Belići-<br />
Jušići) sa lokalnom cestom <strong>Kastav</strong> - Ćikovići<br />
• rekonstrukcija postojećih i gradnja novih nerazvrstanih cesta od iznimne važnosti za <strong>Grad</strong><br />
<strong>Kastav</strong>.<br />
Telekomunikacije<br />
Planom je predviđena:<br />
• gradnja distribucijske tk kanalizacije (DTK) između UPS-a Matulji I UPS-a <strong>Kastav</strong> i dijela<br />
DTK između UPS <strong>Kastav</strong> i UPS Ćikovići<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 40
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
• daljnja disperzija udaljenih pretplatničkih stupnjeva, osobito u naseljima koja će doživjeti<br />
veći porast broja stanovnika (Brnčići), kao i na području industrijske zone Žegoti<br />
• gradnja nove i rekonstrukcija postojeće pristupne TK mreže<br />
Elektroenergetika<br />
Planom je predviđeno:<br />
• dograđivanje postojeće 10(20)kV mreže, odnosno gradnja nove u zonama koje nisu<br />
elektrificirane<br />
• gradnja novih trafostanica 10(20)/0.4kV, za koje će se uvjeti propisati planovima užeg<br />
područja<br />
Plinoopskrba<br />
Planom je predviđena:<br />
• gradnja međunarodnog transportnog plinovoda Italija-Hrvatska<br />
• realizacija lokalne plinske mreže<br />
Vodoopskrba i odvodnja<br />
Planom je predviđeno:<br />
• dovesti vodu do svih potrošača dogradnjom i rekonstrukcijom cjevovoda<br />
GRAĐEVINE ZA GARAŽE I PARKIRALIŠTA<br />
Garaže su građevine zatvorenog tipa za smještaj cestovnih vozila (osobnih i manjih teretnih).<br />
Garaže odnosno parkirališta koja se grade kao osnovna građevina na izdvojenim građevnim<br />
česticama mogu se graditi samo kao skupne garaže s minimalno tri garažna mjesta. Skupne<br />
garaže ne mogu se prenamijeniti u prostore druge namjene.<br />
Parkiralište je otvoren prostor za smještaj cestovnih vozila (osobnih i manjih teretnih).<br />
Uvjeti građenja skupnih garaža a neposrednim provođenjem <strong>Plana</strong>:<br />
• skupna garaža može imati najviše deset neograničen broj garažnih mjesta;<br />
• sa svih strana osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu građevina mora biti<br />
udaljena najmanje 4m od granica građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova<br />
građevine, a najmanje 6m od susjednih građevina;<br />
• najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu<br />
ili javnu površinu iznosi 6m, ako nije drugačije određeno poglavljem 3.5.1. ovog <strong>Plana</strong>;<br />
• za priključenje građevine na prometne i javne površine potrebno je ishoditi uvjete<br />
nadležnih institucija iz oblasti prometa;<br />
• najveća izgrađenost građevne čestice je 40%;.<br />
• najviša visina jednoetažne garaže je 3.5m<br />
• skupne garaže ne mogu se prenamijeniti u prostore druge namjene.<br />
Uvjeti građenja parkirališta neposrednim provođenjem <strong>Plana</strong>:<br />
• najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k ig ) iznosi 0,9;<br />
• najmanja veličina građevne čestice određena je najmanjim brojem pakirnih mjesta<br />
odnosno tri parkirna mjesta;<br />
• kamionski terminali se grade u sklopu građevinskog područja gospodarske namjene K1;<br />
• parkirališta na terenu ozeleniti najmanje s jednim stablom na četiri šest parkirna mjesta;<br />
• parkirališta se mogu uređivati na ravnim krovovima drugih građevina, ako za to postoje<br />
uvjeti.<br />
GRAĐEVINE DRUŠTVENE DJELATNOSTI<br />
Građevine društvenih djelatnosti su građevine predškolskog i školskog odgoja, zdravstvene zaštite<br />
te kulturnih djelatnosti. Građevine društvenih djelatnosti smještaju se unutar građevinskog područja<br />
naselja.. Građevine društvenih djelatnosti (osnovna škola, srednja škola) smještene su u dijelu<br />
građevinskog područja naselja (N1-a). Građevina primarne zdravstvene zaštite (opća medicina,<br />
stomatološka zaštita, školska medicina i hitna medicinska pomoć) planira se u dijelu građevinskog<br />
područja naselja (N1-3)<br />
Uvjeti neposredne provedbe <strong>Plana</strong> za izgradnju novih građevina društvene djelatnosti na<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 41
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
zasebnoj građevinskoj čestici:<br />
• površina građevne čestice za građevinu društvenih djelatnosti ne može biti manja od 1000m 2<br />
• građevina mora biti udaljena najmanje pola vlastite visine od granica građevne čestice sa svih<br />
strana, ne manje od 4m, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine<br />
• udaljenost građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu<br />
površinu iznosi 6m<br />
• maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k ig ) iznosi 0,30,<br />
• najviša visina građevine je 6m,<br />
• maksimalna tlocrtna površina građevine je 250m 2 ,<br />
• građevina može imati više podzemnih etaža i maksimalno dvije nadzemne etaže,<br />
• parkiranje osobnih vozila riješiti unutar građevne čestice na način propisan u poglavlju 3.5.1.<br />
ovog <strong>Plana</strong> osim u slučaju rekonstrukcije ili interpolacije; parkirališta i ozelenjeti sadnjom<br />
stabala (jedno stablo na četiri parkirna mjesta)<br />
• neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je urediti.<br />
OSTALE – JEDNOSTAVNE GRAĐEVINE<br />
Pod ostalim građevinama podrazumijevaju se jednostavne građevine propisane prema Pravilniku o<br />
jednostavnim građevinama I radovima za koje se ovim planom može pristupiti bez rješenja o<br />
uvjetima građenja, potvrđenog glavnog projekta i građevinske dozvole.<br />
Pomoćne građevine u funkciji uređenja okućnice se grade na građevnoj čestici postojeće<br />
građevine:<br />
- cisterne za vodu i septičke jame zapremine do 27,0 m 3 ,<br />
- podzemni i nadzemni spremnici goriva zapremine do 10,0 m 3 ,<br />
- vrtne sjenice i nadstrešnice tlocrtne površine do 15,0 m 2 ,<br />
- bazeni tlocrtne površine do 24,0 m 2 i dubine do 2,0 m i solarni kolektori.<br />
IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA<br />
Izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja<br />
nisu spojive sa naseljem. U površinama izvan naselja za izdvojene namjene nije dozvoljena gradnja<br />
stambenih građevina.<br />
Izdvojena građevinska područja izvan naselja:<br />
• građevinsko područje poslovne namjena – K1 – radna zona Žegoti<br />
• građevinsko područje za groblje – (G2)<br />
Građevinsko područje za gospodarsku namjenu – poslovnu<br />
Građevinsko područje poslovne namjene je površina namijenjena gospodarskim djelatnostima koje<br />
zahtijevaju veće površine, vezane na intenzivni promet, ne onečišćuju okoliš i ne proizvode<br />
prekomjernu buku, kao što su: manji proizvodni pogoni, obrtništvo, skladištenje i servisi.<br />
<strong>Grad</strong>nja u građevinskom području K1 provodi se na temelju Odredbi o provođenju Odluke o UPU<br />
građevinskog područja poslovne namjene K1 (SN PGŽ 37/04).<br />
Građevinsko područje za groblje (G2)<br />
Na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva Planom je izdvojeno građevinsko područje za novo groblje (G).<br />
<strong>Grad</strong>nja u građevinskom području za planirano novo groblje (G2) moguća je samo temeljem<br />
detaljnog plana uređenja.<br />
GRADNJA IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA<br />
Izvan građevinskih područja dozvoljena je gradnja :<br />
• građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.)<br />
• infrastrukturnog sustava (IS)<br />
• reciklažnog dvorišta (OK)<br />
• rekreacijskih građevina<br />
• građevina u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednih i šumskih zemljišta<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 42
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Iznimno u obuhvatu zaštićenog obalnog pojasa mora ne dozvoljava se gradnja izvan utvrđenih<br />
građevnih područja izuzev građevina cestovnog prometa, sustava veza, energetike, vodoopskrbe i<br />
odvodnje.<br />
Građevine infrastrukture<br />
Pod građevinama infrastrukture podrazumijevaju se:<br />
vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i<br />
sustava energetike.<br />
Površina infrastrukturnog sustava (IS)<br />
Površina infrastrukturnog sustava (IS) je površina za smještaj benzinsko-servisnog centra „Vrata<br />
Jadrana“, građevina poslovne i uslužne djelatnosti te uređaja i instalacija komunalne infrastrukture<br />
koje ne zagađuju okoliš i ne proizvode prekomjernu buku (trgovine, ugostiteljstvo, razne servisne,<br />
poslovne djelatnosti i sl.), a smještene su uz postojeći koridor autoceste (Trst) Pasjak/(Ljubljana)<br />
Rupa – Rijeka – Senj – Zadar - Split na lokalitetu “Vrata Jadrana“.<br />
Površina reciklažnog dvorišta (OK)<br />
Ovim Planom određena je površina reciklažnog dvorišta za razvrstavanje i privremeno skladištenje<br />
komunalnog i građevinskog otpada. Površina reciklažnog dvorišta planirana je južno od dijela<br />
građevinskog područja naselja (N1-7a).Površina iznosi cca 3,00 ha. Udaljenost od najbližeg dijela<br />
građevinskog područja naselja (N1-7a) je cca 250 m. Realizacija reciklažnog dvorišta je predviđena<br />
neposrednom provedbom ovog <strong>Plana</strong>.<br />
Građevina u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednih i šumskih zemljišta<br />
Izgradnja građevina u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednih i šumskih zemljišta tipa staklenika,<br />
plastenika, spremišta drva, stočarska skloništa na pašnjacima, spremišta voća, spremišta za alat,<br />
oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju, šumske, lovačke, lugarske građevine moguća je<br />
neposrednom provedbom ovog <strong>Plana</strong>.<br />
Na šumskim površinama gospodarske namjene (Š1) dozvoljava se izgradnja građevina u funkciji<br />
zaštite prostora ili u funkciji eksploatacije drvne mase i to: šumske, lovačke, lugarske građevine, te<br />
spremišta za drva.<br />
Šumske, lovačke i lugarske građevine mogu biti najveće tlocrtne površine 50,0 m 2 , te najviše visine<br />
građevine 6m na udaljenosti ne manjoj od 400,0 m od prvog najbližeg građevinskog područja ili od<br />
prvog susjednog zahvata iste namjene.<br />
Prilaz građevinama omogućiti minimalno pješačkim pristupnim putem.<br />
Spremišta za drva mogu se podizati u dijelu gospodarske šume (Š1) i na ostalom poljoprivrednom i<br />
šumskom zemljištu (PŠ) na najmanjoj površini zemljišta od 2.000 m 2 , isključivo u vidu nadstrešnica,<br />
uz uvjet da natkrivena površina nije veća od 30,0 m 2 .<br />
Rekonstrukcija postojećih stambenih građevina zatečenih u izvan građevinskom području moguća<br />
je neposrednom provedbom u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta života i rada.<br />
Na poljoprivrednom (P3 1 ) i ostalom poljoprivrednom i šumskom zemljištu (PŠ) mogu se graditi<br />
spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju, plastenici/staklenici i sl.<br />
Spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju mogu se graditi na zemljištu minimalne<br />
površine od 2.000 m 2 . Najveća tlocrtna površina spremišta iznosi 20,0 m 2 , a najviša visina<br />
spremišta iznosi 2.8 m.<br />
Plastenici/staklenici za poljoprivrednu proizvodnju podižu se na građevinskoj čestici neograničene<br />
veličine do njenog maksimalnog koeficijenta izgrađenosti (K ig ) od 0,8, uz uvjet: najmanja udaljenost<br />
od ruba građevne čestice iznosi 1m, najmanja udaljenost građevine od prometnice iznosi 4,0 m, te<br />
ukoliko vodovodna mreža nije izgrađena, voda se osigurava izgradnjom cisterne. Prilaz na javni put<br />
osigurava se cestom širine najmanje 3,0 m.<br />
Površine za rekreacijsku namjenu<br />
Rekreacijske građevine mogu se graditi kao pojedinačni objekti.<br />
Površine za rekreacijsku namjenu mogu se uređivati kao trim staze, šetnice, vježbališta, odmorišta,<br />
izletnički i slični prostori, namijenjeni aktivnoj i pasivnoj rekreaciji građana i izletničkom turizmu sa<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 43
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
svim pratećim sadržajima.<br />
Svi zahvati (proširenje ili produljenje staze, gradnja sportskih terena, ugostiteljskih građevina i<br />
pratećih sadržaja uz stazu) utvrđuju se temeljem ovog <strong>Plana</strong>, te moraju biti usmjereni na očuvanje<br />
integriteta okoliša.<br />
Površina za rekreaciju se uređuje na najmanjoj površini od 5.000 m 2 . Prateći sadržaji<br />
(ugostiteljstvo, sanitarni blokovi, garderobe, spreme za opremu, održavanje građevine i sl.) moraju<br />
biti smješteni u jednoj građevini.<br />
3.4.2.2. SMJERNICE ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA UŽEG PODRUČJA Smjernice za<br />
izradu urbanističkih planova uređenja<br />
Urbanistički plan uređenja donosi se obvezno za neizgrađene dijelove građevinskog područja<br />
naselja i neizgrađena izdvojena građevinska područja izvan naselja te za dijelove tih područja<br />
planiranih za urbanu obnovu.<br />
Do donošenja urbanističkog plana uređenja dozvoljena je neposredna provedba prema Odredbama<br />
ovog <strong>Plana</strong> za gradnju nove i rekonstrukciju postojeće pojedinačne ili više građevina na građevnoj<br />
čestici ili prostornoj cjelini izgrađenog dijela građevinskog područja naselja manjoj od 5.000,0 m 2 ,<br />
izuzev višestambenih građevina te društvenih i gospodarskih građevina većih od 250 m 2 tlocrtne<br />
površine.<br />
Za područja određena za posrednu provedbu temeljem detaljnog plana uređenja neposredna<br />
provedba nije dozvoljena.<br />
Za dijelove građevinskog područja naselja <strong>Kastav</strong> predviđa se izrada slijedećih urbanističkih<br />
planova uređenja:<br />
- UPU 1 (,ukupne površine 85,35 ha) za dio građevinskog područja naselja <strong>Kastav</strong>, oznake N1-a.Plan<br />
je usvojen, a ovim Planom planira se njegova izmjena i dopuna te proširenje granica obuhvata na<br />
lokaciji predviđenoj za izgradnju crkve<br />
- UPU 2 Poslovna zona Žegoti (29,91 ha) za izdvojeno građevinsko područje a ovim Planom planira<br />
se njegova izmjena i dopuna te proširenje granica obuhvata.<br />
- UPU 3-Tuhtani (35,31 ha) za dio građevinskog područja naselja <strong>Kastav</strong>, oznake N1-b,<br />
- UPU 4 Vrata Jadrana (13,39 ha) za dio građevinskog područja naselja <strong>Kastav</strong> - gospodarske<br />
namjene za dio građevinskog područja naselja oznake N1-3. Plan je usvojen.<br />
- UPU 5 Pavletići-Žegoti-Bani (38,12 ha) (za dio građevinskog područja naselja <strong>Kastav</strong>, oznake N1-<br />
2a, N1-2b i N1-2d,<br />
- UPU 6 Klesarija (9,66 ha) za dio građevinskog područja naselja <strong>Kastav</strong>, oznake N1-2c,<br />
- UPU 7 Brnčići sjever (smanjenje sa 57,67 na 8,28 ha) za dio građevinskog područja naselja <strong>Kastav</strong>,<br />
oznake N1-7b,<br />
- UPU 8 a Jardasi sjever (12,16 ha) , 8b Jardasi jug (4,43 ha)-smanjenje sa 32,74 na 16,59 ha, za dio<br />
građevinskog područja naselja <strong>Kastav</strong>, oznake N1-7c,<br />
- UPU 10 Ćikovići-Zapad (9,61 ha) za dio građevinskog područja naselja <strong>Kastav</strong>, oznake N1-3. Plan<br />
je usvojen.<br />
- UPU 11 Trinajstići (10,67 ha) za dijelove građevinskog područja naselja <strong>Kastav</strong>, oznake N1-6 i N1-<br />
5b,<br />
- UPU 12 Škrlji (3,06 ha) za dio građevinskog područja naselja <strong>Kastav</strong>, oznake N1-c,<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 44
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
- UPU 13 Tometići ( 6,01 ha) za dio građevinskog područja naselja <strong>Kastav</strong>, oznake N1-4,<br />
- UPU 14 Brestovice ( 5,37 ha) za dio građevinskog područja naselja <strong>Kastav</strong>, oznake N1-3,<br />
- UPU 15 Brnini (8,74 ha) za dio građevinskog područja naselja <strong>Kastav</strong>, oznake N1-5c. Plan je<br />
usvojen.<br />
- UPU 16 Pavletići (4,19 ha) za dio građevinskog područja-ex groblje<br />
- UPU 17 (4,45 ha) za dio građevinskog područja naselja <strong>Kastav</strong>, oznake N1-a<br />
GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE U POSREDNOJ PROVEDBI<br />
Za izradu UPU 3, UPU 5, UPU 6, UPU 7, UPU 8, UPU 12, UPU 13, UPU14 i UPU 15 za dijelove<br />
građevinskog područja naselja <strong>Kastav</strong>, oznaka N1-b, N1-2a-N1-2b-N1-2d, N1-2c, N1-7a i N1-7b, N1-<br />
7c, N1-c, N1-4 i N1-5c za stambenu građevinu koja se gradi na slobodnostojeći način određuju se<br />
sljedeći uvjeti:<br />
- najmanja površina građevne čestice iznosi 600,0 m 2 , za obiteljsku građevinu,<br />
a 800,00 m2 za višeobiteljsku<br />
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k ig) iznosi 0,3,<br />
- najveći koeficijent iskorištenosti (nadzemno) građevne čestice kis iznosi 0,9 za obiteljske i 1,2 za<br />
višeobiteljske građevine,(iznimno 0,9 za tipologiju dvojne građevine i 1,0 za tipologiju niza)<br />
- planovima niže razine moguće je uvesti kategoriju koeficijenta iskoristivosti samo za nadzemni dio<br />
građevine<br />
- najviša visina građevine iznosi 6,50 m za obiteljske i 9,50 za višeobiteljske građevine,<br />
- najveći broj etaža: podrum i dvije nadzemne etaže za obiteljske,podrum i tri nadzemne etaže za<br />
višeobiteljske,<br />
- najviše dva stana ili jedan stan i poslovni prostor za višeobiteljske, ili jedan stan za obiteljske<br />
Za stambenu građevinu koja se gradi na poluotvoren način (dvojne građevine), uvjeti gradnje utvrđuju<br />
se kako slijedi:<br />
- najmanja površina građevne čestice iznosi 500,0 m 2 ,<br />
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k ig) iznosi 0,4,<br />
- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k is) iznosi 0,9,<br />
- najviša visina građevine iznosi 7 m ,<br />
- najveći broj etaža: podrum i tri nadzemne etaže,<br />
- najviše dva stana ili jedan stan i poslovni prostor.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 45
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Za stambenu građevinu koja se gradi u tipologiji niza (samo na području N1-a i N1-3), uvjeti gradnje<br />
utvrđuju se kako slijedi:<br />
- najmanja površina građevne čestice iznosi 250,0 m 2 ,<br />
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k ig) iznosi 0,5,<br />
- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k is) iznosi 1,0,<br />
- najviša visina građevine iznosi 7 m,<br />
- najveći broj etaža: podrum i tri nadzemne etaže,<br />
- najviše jedan višeetažni stan ili jedan stan i poslovni prostor.<br />
Opseg i detaljniji uvjeti gradnje ismještaja područja različitih tipologija gradnje (slobodnostojeći,<br />
dvojni, niz) utvrđuju se Uvjetima gradnje planova užeg područja.<br />
(7) Prostor za rekreaciju/igru djece potrebno je planirati od oko 100,0 m 2 /ha neizgrađene površine.<br />
VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE U POSREDNOJ PROVEDBI PLANA<br />
Za izradu urbanističkih planova uređenja iz članka 65. ovih Odredbi (UPU 1, UPU 10, UPU 14, UPU<br />
17) , za gradnju višestambenih građevina određuju se sljedeći uvjeti:<br />
- -najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k ig) do 0,30,<br />
- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k is) do 1,4,<br />
- najviša visina građevine iznosi 12,0 m,<br />
- najveći broj etaža: četiri nadzemne etaže i jedna podzemna etaža,<br />
- svi pomoćni i poslovni sadržaji uz stambeni prostor moraju biti u sklopu osnovne višestambene<br />
građevine,<br />
- namjena poslovnih prostora unutar višestambene građevine određena je člankom 23. Ovih Odredbi,<br />
- smještaj poslovnog sadržaja je u prizemlju građevine,iznimno i u suterenskoj etaži ali i na višim<br />
katovima ako je riječ o tihoj djelatnosti koja ne remeti osnovnu funkciju građevine (poput<br />
npr.odvjetničkih ili knjigovodstvenih ureda)- smještaj osobnih vozila potrebno je riješiti unutar<br />
građevne čestice višestambene građevine po mogućnosti u sklopu osnovne građevine na način da se<br />
osigura dva parkirna mjesta za jedan stan,<br />
- sugerira se rješenje parkiranja u vidu podzemne garaže. Podzemna se garaža može izvesti kao<br />
jedinstveni funkcionalni sklop za više nadzemnih građevina i pripadajućih građevnih čestica.<br />
- unutar obuhvata UPU 1 moguće je iznimno predvidjeti parkiranje na javnim prometnim površinama<br />
po izračunu od 2 PM/stambenoj jedinici, u radijusu 100 m od građevine.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 46
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
- smještaj osobnih vozila za poslovne sadržaje unutar građevne čestice višestambene građevine<br />
potrebno je riješiti sukladno članku 88. stavku 1. (parkirališne površine) ovih Odredbi.<br />
Građevine društvene namjene u posrednoj provedbi plana<br />
Za izradu UPU 1 (nova crkva Rešetari) , UPU 10 Ćikovići Rešetari,DPU 8 novog groblja te UPU 3<br />
Tuhtani za dio građevinskog područja naselja <strong>Kastav</strong>, oznake N1-3, za građevine društvene namjene<br />
određuju se sljedeći uvjeti:<br />
- najveći koeficijent izgrađenosti (k ig) nadzemnog dijela građevine iznosi 0,5,<br />
- najveći koeficijent izgrađenosti (k ig) podzemnog dijela građevine iznosi 0,8,<br />
- najveći koeficijent iskorištenosti (k is) iznosi 3,1,<br />
- najveći broj etaža: tri nadzemne i dvije podzemne etaže,<br />
- najviša visina građevine iznosi 15,0 m, iznimno za crkvene tornjeve do 18 m<br />
Građevine društvene namjene ( dječji vrtić i jaslice, osnovna škola, zdravstvo, kultura i socijalna skrb i<br />
sl.) mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja na zasebnim građevnim česticama ili u<br />
sklopu građevnih čestica namijenjenih gradnji stambenih i poslovnih građevina.<br />
GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE u posrednoj provedbi plana<br />
Za izradu UPU 17 za dio građevinskog područja naselja <strong>Kastav</strong>, oznake N1-3, određuju se uvjeti za<br />
građevine stambene, društvene, poslovne te ostale gospodarske namjene.<br />
Za građevine mješovite:trgovačko-poslovno-stambene namjene određuju se sljedeći uvjeti:<br />
- najmanja površina građevne čestice iznosi 1.000,0 m 2 ,<br />
- namjena građevine je mješovita-poslovna i stambena,<br />
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k ig) iznosi 0,35,<br />
- najveći koeficijent izgrađenosti podzemnog dijela građevne čestice (k ig) iznosi 1,0<br />
- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k is) iznosi 1,5,<br />
- najviša visina građevine iznosi 12,0 m,<br />
- najveći broj etaža: jedna podzemna i pet nadzemnih etaža,<br />
- parkirališni prostor potrebno je osigurati unutar građevne čestice na parkirališnoj površini ili u garaži<br />
u podzemnim etažama građevine.<br />
Za izgradnju garaže unutar područja za koje je određena obveza izrade <strong>prostornog</strong> plana užeg<br />
područja, određuju se sljedeći uvjeti:<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 47
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Za gradnju garaže unutar građevinskog područja na zasebnoj građevnoj čestici unutar područja za<br />
koje je određena obveza izrade prostornih planova užeg područja određuju se sljedeći uvjeti:<br />
- najveća koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k ig) iznosi 1,0,<br />
- garaža može biti višeetažna građevina,<br />
- visina svake etaže iznosi najviše 4,5 m,<br />
- garaža mora biti priključena na prometnu infrastrukturu s najviše dva priključka,<br />
- garaža mora biti priključena na javnu mrežu elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje.<br />
Garaže se mogu graditi u sklopu stambene i višestambene građevine, te građevine društvene,<br />
gospodarske (poslovna, ugostiteljsko-turistička,sportsko-rekreativna) namjene odnosno izvan takve<br />
građevine na istoj građevnoj čestici.<br />
Ako se garaža gradi u podzemnim etažama u građevinama iz stavka 2. ovoga članka najveći<br />
koeficijent izgrađenosti (k ig) iznosi 1,0 . Podzemna se garaža smije izvesti i kao jedinstvena<br />
funkcionalna građevina za više nadzemnih višestambenih građevina.<br />
Kod višestambenih građevina površina garaže realizirana u podzemnoj etaži ne računa se u<br />
koeficijent iskoristivosti.<br />
Površine podzemne garaže uključuju se u određeni koeficijent iskorištenosti (k is) za građevinu iz<br />
stavka 2. ovoga članka. Ako građevina ima podrum (Po) koji se ne planira kao garaža, tada se za<br />
koeficijent iskorištenosti (k is) uključuje i brutto površina garaže izvan građevine.<br />
U obuhvatu izrade prostornih planova užih područja definiranih u kartografskim prikazima 3D<br />
»Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, u mj. 1:25.000 i br. 4A-1 i 4A-2 te 4B-1 i 4B-2<br />
»Građevinska područja« u mj. 1:5.000, uvjeti za izgradnju garaže mogu se utvrditi i drugačije ako se<br />
odredi viši prostorni standard od određenog ovim Planom.<br />
Smjernice za izradu detaljnih planova uređenja<br />
Za izradu DPU 9, za dio građevinskog područja naselja <strong>Kastav</strong>, oznake N1-3, za građevine društvene<br />
namjene određuju se sljedeći uvjeti:<br />
- građevina se izvodi na zasebnoj građevnoj čestici,<br />
- najmanja površina građevne čestice iznosi 2.000 m 2 ,<br />
- najveći koeficijent izgrađenosti nadzemnog dijela građevne čestice (k ig) 0,5,<br />
- najveći koeficijent izgrađenosti podzemnog dijela građevne čestice (k ig) 0,8,<br />
- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k is) iznosi 2,5,<br />
- najviša visina građevine iznosi 12,0 m,<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 48
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
- najveći broj etaža: tri nadzemne i dvije podzemne.<br />
Na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva Ovim Planom je predviđeno izdvojeno građevinsko područje za novo<br />
groblje G2 na novoj lokaciji..<br />
<strong>Grad</strong>nja u građevinskom području G2 moguća je samo temeljem detaljnog plana uređenja.<br />
Za izradu DPU 8 (ukupne površine 4,19 ha) , za izdvojeno građevinsko područje izvan naselja <strong>Kastav</strong><br />
za novo groblje (G2), određuju se sljedeći uvjeti:<br />
- građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja su grobnice, niše i ukopna mjesta,<br />
- prateći sadržaji i građevine u funkciji groblja su sakralna građevina, mrtvačnica te građevine prateće<br />
infrastrukture,<br />
- najviša visina građevine iznosi 7,0 m,(do 18m za crkveni toranj)<br />
- planirane građevine moraju činiti arhitektonski oblikovnu cjelinu,<br />
- upotreba materijala za uređenje površine groblja, te oblikovanje pratećih građevina i opreme moraju<br />
biti primjerene tradiciji,<br />
- smještaj vozila i priključenje na mrežu javne infrastrukture sukladno Odredbama ovoga <strong>Plana</strong>,<br />
- uređenje zelenih odnosno parkovnih površina iznosi najmanje 10% od površine groblja,<br />
- groblje mora biti ograđeno ogradom oblikovanom prema tradicijskim elementima lokalne arhitekture<br />
koja može biti žičana sa zelenilom, odnosno zidanim podnožjem.<br />
3.4.3. Uvjeti zaštite prostora<br />
Zaštita krajobraza<br />
Na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva ovim Planom se zaštićuju:<br />
- kultivirani (antropogeni) krajobraz:<br />
- šire područje povijesne jezgre grada Kastva.<br />
- prirodni krajobraz:<br />
- vrtače,<br />
- manje poljoprivredne površine unutar građevinskog područja naselja.<br />
Zaštita krajobraznih vrijednosti šireg područja povijesne jezgre grada Kastva određena je ovim<br />
Planom na sljedeći način:<br />
- gradnja u podnožju povijesne jezgre grada Kastva radi očuvanja vrijedne vizure nije<br />
omogućena,<br />
- korištenje poljoprivrednih površina može biti isključivo u svrhu poljoprivredne djelatnosti<br />
odnosno uređenja parkovnih površina,<br />
- primjena mjera određenih Detaljnim planom uređenja povijesne jezgre grada Kastva.<br />
Radi zaštite vrijednosti prirodnog krajobraza a posebno u vrtačama koje imaju veliku vrijednost<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 49
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
za kvalitetu prostora kao specifični element krajolika te na manjim poljoprivrednim<br />
površinama u građevinskom području naselja nije planirana gradnja.<br />
U vrtačama, koje se ne koriste za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, omogućuje se<br />
uređenje postojeće vegetacije i opremanje vrtače manjom urbanom opremom za potrebe<br />
korištenja u vidu parkovne površine.<br />
Zaštitu vrtača kao posebno vrijednog elementa prirodnog krajobraza potrebno je<br />
provesti u<br />
prostornim planovima užeg područja određenih ovim<br />
Planom.<br />
Zaštita<br />
baštine<br />
prirodne<br />
Područje <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva je uvršteno u Nacionalnu ekološku mrežu koja obuhvaća<br />
slijedeće:<br />
• područja važna za divlje svojte i stanišne tipove „Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika“ i<br />
• međunarodno važno područje za ptice „Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika“<br />
Ciljevi<br />
očuvanja:<br />
• divlje svojte: divlja mačka, mrki medvjed, ris, vuk<br />
• stanišni tipovi: cjeloviti kompleks gorskih šuma, travnjaci ugroženi na<br />
evropskoj i nacionalnoj razini.<br />
• područje za ptice-divlje svojte: crna žuna, jarebica kamenjarka, jastrebača, lještarka,<br />
mala muharica, mali čuk, pjegava grmuša, planinski ćuk, planinski djetlić, primorska<br />
trepteljka, siva žuna, suri orao, škanjac osaš, tetrijeb gluhan, tropski djetlić, vrtna strnadica,<br />
zmijar.<br />
Mjere<br />
zaštite:<br />
• divlje svojte: regulirati i sprječavati krivolov;<br />
• stanišni tipovi: osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo; pažljivo<br />
provoditi turističko rekreativne aktivnosti; sprečavati zarastanje travnjaka, osigurati<br />
poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP);<br />
gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma: prilikom<br />
dovršenog sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati<br />
manje neposječene površine; u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri: šumske<br />
čistine (livade, pašnjaci i dr.) šumske rubove, produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta<br />
drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske<br />
zajednice, izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških<br />
sredstava („control agens“); ne koristiti genetski modificirane organizme, osigurati<br />
prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje<br />
njihova stanja (monitoring), u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i<br />
suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama; očuvati biološke vrste<br />
značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane<br />
organizme, pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim<br />
vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sustav, koristeći prirodi bliske metode;<br />
pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne<br />
ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi.<br />
Ovim Planom je predviđena zaštita u kategoriji zaštićenog krajobraza za područje šume Lužina<br />
koje je prikazano na kartografskim prikazima br. 3a “Uvjeti korištenja i zaštite prostora -<br />
Područja posebnih uvjeta korištenja“ u mj. 1:25.000 i br. 3c. “Uvjeti korištenja i zaštite prostora -<br />
područja posebnih ograničenja u korištenju“ u mj. 1:25.000.<br />
Namjena područja koje se predviđa zaštititi određena je člankom 9. ovih<br />
Odredbi.<br />
Na području iz stavka 1. ovoga članka omogućena je gradnja isključivo građevina u<br />
funkciji korištenja i zaštite prostora sukladno posebnim propisima i u skladu sa stavkom 2.<br />
članka 58. ovih Odredbi.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 50
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Područje šume Lužina je ovim Planom predviđeno za zaštitu u kategoriji zaštićenog<br />
krajobraza.<br />
Na području šume Lužina omogućena je gradnja isključivo građevina u funkciji korištenja i<br />
zaštite<br />
prostora sukladno posebnim propisima i prema Odredbama ovog<br />
<strong>Plana</strong>.<br />
Zaštićeno obalno područje mora obuhvaća jugozapadni dio <strong><strong>Grad</strong>a</strong> <strong>Kastav</strong> i odnosi se na<br />
dijelove građevinskog područja naselja N1-3 i N1-4, te površinu infrastrukturnog sustava (IS).<br />
Zaštita kulturne baštine<br />
Na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> kastva nalaze se zaštićena odnosno evidentirana su sljedeća nepokretna<br />
kulturna dobra:<br />
Registrirana nepokretna kulturna dobra RH:<br />
Povijesna graditeljska cjelina:<br />
- Kulturno-povijesna cjelina naselja <strong>Kastav</strong><br />
Pojedinačne građevine i kompleksi:<br />
- Crekvina-nedovršena građevina Crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Kastvu,<br />
- Crkva sv. Fabijana i Sebastijana u Kastvu,<br />
- Crkva sv. Lucije na groblju u Kastvu,<br />
- Crkva sv. Trojstva (Sveta Trojica) na Lokvini u Kastvu,<br />
- Crkva sv. Antona Pustinjaka u mjestu Jurčićima kod Kastva,<br />
- Brdo sv. Mihovila i crkvica sv. Mihovila u Kastvu.<br />
Evidentirana kulturna dobra:<br />
Etnološke zone:<br />
- podzidi i ograđene terasaste parcele u Ćikovićima,<br />
- Dolčići, podzidi, vrtače,<br />
- Rubeši - dio naselja,<br />
- Spinčići - dio naselja,<br />
- Trinajstići - dio naselja,<br />
- Tometići – kuća sa svodom.<br />
Arheološke zone i lokaliteti:<br />
- povijesna jezgra naselja <strong>Kastav</strong>,<br />
- “Mišinci”,<br />
- Sv. Marija - “Crekvina”,<br />
- “grčki bunari” u Jurčićima i Ćikovićima.<br />
Pojedinačne građevine i kompleksi:<br />
- sakralni kompleks “Kalvarija” u Jurčićima.<br />
Unutar “povijesne jezgre grada Kastva”:<br />
- kompleks Sv. Jelena,<br />
- kaštel na Lokvini,<br />
- gradski bedemi,<br />
- gradska loža.<br />
Mjere zaštite registriranih i evidentiranih kulturnih dobara<br />
Izgradnja u povijesnoj jezgri grada <strong>Kastav</strong> definirana je Detaljnim planom uređenja povijesne<br />
jezgre grada <strong>Kastav</strong> (SN 21/99, 23/99) i kao takva se ovim Planom zadržava. Unutar obuhvata<br />
povijesne jezgre grada <strong>Kastav</strong> definiran je odnos prema pojedinačnim sakralnim i civilnim<br />
kompleksima i građevinama. Zaštita graditeljskog nasljeđa određuje se i za “povijesne ruralne<br />
jezgre naselja“: Trinajstići, Spinčići, Rubeši, Ćikovići, Jurčići, Škrlji, Tuhtani, Frlani, Bani, Žegoti,<br />
Pavletići, G.Turki, D.Turki, Jelovičani, Kudelji, Brnčići, Jardasi.<br />
Za zahvate u zoni ili na građevini koja je registrirano ili evidentirano kulturno dobro, te u “povijesnim<br />
ruralnim jezgrama potrebno je pribaviti konzervatorske uvjete i prethodno odobrenje nadležne<br />
konzervatorske službe.<br />
Arheološke zone utvrđene ovim Planom potrebno je detaljno istražiti, te odrediti način korištenja<br />
zona.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 51
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Smjernice za prostorno uređenje etnozona i ruralnih cjelina definiranih ovim Planom<br />
• Uređenje etno zona i povijesnih ruralnih cjelina usmjereno je na očuvanju vitaliteta naselja,<br />
promoviranju tradicionalnog života, rada, stvaranja domicilnog stanovnika etno zone i ruralnog<br />
naselja.<br />
• Planskim dokumentima užeg područja potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i<br />
revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre<br />
realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije.<br />
Tipološka rekonstrukcija podrazumijeva izgradnju koja je unutarnjom organizacijom prostora,<br />
komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom usklađena s postojećim okolnim<br />
povijesnim građevinama, ne narušavajući siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tokove unutar<br />
povijesne jezgre, a posebno je potrebno očuvati odnos izgrađenog dijela povijesnih ruralnih jezgri s<br />
neposrednim agrarnim okolišem i poljoprivrednim površinama unutar povijesnih jezgri.<br />
• Oblikovanje građevine zadržati u postojećem prepoznatljivom obliku, odnosno ne preporučuje<br />
se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne<br />
sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka <strong>prostornog</strong> identiteta pojedinih građevina.<br />
• Uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar etnozona i povijesnih ruralnih cjelina mora se<br />
temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala.<br />
3.4.4. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline<br />
Tablica 3/2<br />
2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE Oznaka Ukupno ha<br />
% od površine<br />
grada<br />
stan/ha<br />
ha/stan*<br />
2.1. Zaštićena prirodna baština ukupno<br />
- ostali zaštićeni dijelovi prirode<br />
(zaštićeni krajolik-prijedlog zaštite) ZK 84,32 7,40 *0,007<br />
2.2. Zaštićena graditeljska baština<br />
- povijesna graditeljska cjelina 9,87 0,90 *0,0009<br />
<strong>Grad</strong> <strong>Kastav</strong> ukupno 94,19 100 *0,008<br />
3.0. KORIŠTENJE RESURSA<br />
3.1. More i morska obala obalno područje<br />
ha, km<br />
otočno<br />
ha, km<br />
3.2. Energija proizvodnja<br />
MW<br />
potrošnja<br />
MWh<br />
3.3 Voda vodozahvat<br />
u 1000 m3<br />
potrošnja<br />
u 1000 m3<br />
3.4. Mineralne sirovine jed. mjere<br />
za sirovinu<br />
<strong>Grad</strong> <strong>Kastav</strong><br />
ukupno<br />
NEMA<br />
NEMA<br />
NE ISKAZUJE SE<br />
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava<br />
UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH<br />
INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA<br />
Kriteriji za razgraničenje infrastrukturnih koridora<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 52
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
SUSTAV<br />
PODSUSTAV<br />
GRAĐEVINA<br />
KORIDOR<br />
GRAĐEVINE<br />
vrsta kategorija vrsta postojeća planirana<br />
željeznica<br />
državna<br />
velikih<br />
učinkovitosti<br />
200<br />
jedno/dvo<br />
kolosiječna<br />
PROMETNI<br />
TELEKOMUNIKACIJ<br />
E<br />
VODOOPSKRBA<br />
I ODVODNJA<br />
ENERGETIKA<br />
Ceste<br />
kablovska<br />
kanalizacij<br />
a<br />
vodovodi<br />
kolektori<br />
dalekovodi<br />
plinovod<br />
državne<br />
autoceste 105 200<br />
brze ceste 85 150<br />
ostale 70 100<br />
županijska županijske 40 70<br />
lokalna lokalne ceste 15 30<br />
ostale ceste koje nisu<br />
lokalna<br />
15 30<br />
javne<br />
državni međunarodni 1,0 1,0<br />
magistralni 1,0 1,0<br />
županijski<br />
lokalna 1,0 1,0<br />
državni magistralni 6 10<br />
županijski ostali 6 10<br />
gradski vodovi 10<br />
županijski kolektor 6 10<br />
gradski kolektor 10<br />
državni dalekovodi 220 kV 23 100<br />
županijski dalekovodi 110 kV 19 70<br />
lokalni vodovi 20 kV 10<br />
državni<br />
županijski<br />
međunarodni<br />
magistralni<br />
40<br />
magistralni 20<br />
lokalni<br />
100<br />
60<br />
20<br />
Infrastrukturni koridor je planski prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija<br />
infrastrukturnih sustava, unutar ili izvan građevinskog područja.<br />
Širina infrastrukturnog koridora određuje se prema kriterijima iz tablice br. 2. i kartografskim<br />
prikazima 1a. „Korištenje i namjena površina-Površine za razvoj i uređenje“, 1b. „Korištenje i<br />
namjena površina- pošta i telekomunikacije“, 2a. „Infrastrukturni sustavi i mreže –Energetski<br />
sustav“, 2b. „Infrastrukturni sustavi i mreže-Vodoopskrbni sustav“, a njihove površine i površine<br />
infrastrukturnih koridora prikazane su na kartografskom prikazu br. 4 „Građevinsko područje naselja<br />
<strong>Kastav</strong>“.<br />
<strong>Grad</strong>nja svih infrastrukturnih sustava moguća je neposrednom provedbom, na temelju ovih izmjena<br />
i dopuna <strong>Plana</strong>.<br />
3.5.1. Sustav prometa<br />
3.5.1.1. Cestovni promet<br />
Ovim Planom određeni su sljedeći cestovni pravci:<br />
Državne ceste<br />
Postojeće ceste:<br />
- autocesta (Trst) Pasjak/Ljubljana)Rupa – Rijeka – Split – Dubrovnik,<br />
- ostale državne ceste: čvor Draga – Brajdica (planirana dionica) – putnički terminali Krnjevo<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 53
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
– Diračje - <strong>Kastav</strong> (postojeća dionica).<br />
Planom se predviđa rekonstrukcija tehničkih elemenata državne ceste (D304) <strong>Kastav</strong> – Rubeši -<br />
čvor Diračje (<strong>Kastav</strong>ske ceste).<br />
Županijske ceste:<br />
Planirane ceste:<br />
- Orehovica - Pašac – Grohovo – Drenova – Viškovo – <strong>Kastav</strong> – Matulji – Veprinac – Vela<br />
Učka) je jedinstveni prometni pravac kojim se povezuju <strong>Grad</strong>ovi Rijeka i <strong>Kastav</strong> i Općine<br />
Viškovo i Matulji i od posebne važnosti za <strong>Grad</strong> <strong>Kastav</strong> te prolazi južnim rubom planirane<br />
Radne zone te omogućuje njenu dostupnost bez prolaza izgrađenom strukturom naselja<br />
<strong><strong>Grad</strong>a</strong>.<br />
- Čandekova ulica (u Rijeci) - (cesta Diračje - <strong>Kastav</strong>) – Belići – Jušići<br />
Planom se predviđa, na dijelu koji prolazi <strong>Grad</strong>om Kastvom, rekonstrukcija tehničkih elemenata<br />
županijske ceste <strong>Kastav</strong> – Belići - Jušići (Ž5019), formiranje novog raskrižja u Belićima, te<br />
rekonstrukcija odvojka prema Matuljima.<br />
Postojeće ceste:<br />
- cesta Žegoti (od raskrižja s planiranom cestom Vela Učka - Veprinac - Matulji - <strong>Kastav</strong> -<br />
Viškovo - Drenova - Grohovo - Pašac - Orehovica) - Brnasi - Viškovo.<br />
- cesta od raskrižja sa županijskom cestom Žegoti - Brnasi - Viškovo kroz Jelušići - Brnčići<br />
- Kosi - Viškovo.<br />
<strong>Grad</strong>njom županijske ceste Orehovica - Pašac - Grohovo – Drenova – Viškovo - <strong>Kastav</strong> – Matulji -<br />
Veprinac - Vela Učka obje postojeće županijske ceste će imati značaj lokalne važnosti.<br />
Lokalne ceste<br />
Planirane ceste:<br />
- gradnja lokalne ceste od raskrižja na planiranoj županijskoj cesti Orehovica - Pašac –<br />
Grohovo – Drenova – Viškovo – <strong>Kastav</strong> – Matulji – Veprinac – Vela Učka kroz naselja<br />
Škrlji – Tuhtani - Diraki kao vezu istočnog dijela <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva s Rijekom, a posebno je<br />
značajna za povezivanje do sada slabo prometno opskrbljenih područja Škrlji, Tuhtani i<br />
Frlani. Planirani koridor koji se određuje za izgradnju ove ceste iznosi 30,0 m.<br />
- dva spoja županijske ceste (Čandekova ulica(u Rijeci) – (cesta Diračje - <strong>Kastav</strong>) – Belići -<br />
Jušići) sa lokalnom cestom <strong>Kastav</strong> - Ćikovići,<br />
- županijska cesta (Čandekova ulica (u Rijeci) - (cesta Diračje – <strong>Kastav</strong>) - Belići – Jušići) –<br />
Kantrida (Rijeka)<br />
- cesta koja povezuje dio građevinskog područja N1-3 (UPU 4) unutar naselja <strong>Kastav</strong> s<br />
prometnom mrežom <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Rijeke.<br />
Postojeće ceste:<br />
- cesta Frlanija - Dolčić raskrižje s ostalom državnom cestom: čvor Draga - Brajdica<br />
(planirana dionica) - putnički terminal Krnjevo -Diračje – <strong>Kastav</strong>,<br />
- cesta koja povezuje ostalu državnu cestu: čvor Draga - Brajdica (planirana dionica) -<br />
putnički terminal Krnjevo – Diračje - <strong>Kastav</strong> i županijsku cestu Čandekova ulica (u Rijeci)<br />
- (cesta Diračje - <strong>Kastav</strong>) - Belići – Jušići.<br />
Nerazvrstane ceste od važnosti za <strong>Grad</strong> <strong>Kastav</strong><br />
Postojeće ceste:<br />
- Kraljevac – Kudeji,<br />
- Spinčići – Trinajstići – Spinčići.<br />
Ovaj Plan predviđa rekonstrukciju postojećih cesta u zaštitnom koridoru širine 9,0 m.<br />
Ako je pojedina prometnica izgrađena ili je odgovarajućim aktom određena građevinska čestica<br />
nove prometnice, gradnja novih građevina može se dozvoliti i unutar planskog koridora uz<br />
suglasnost i posebne uvjete Hrvatske uprave za ceste, ako se radi o državnoj cesti, odnosno uvjete<br />
Županijske uprave za ceste, ako se radi o županijskoj i lokalnoj cesti, odnosno uz posebne<br />
prometne uvjete priključenja nadležne službe <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva, ako se radi o nerazvrstanim cestama.<br />
Ako postojeća lokalna cesta nema širinu propisanu ovim Planom od 5,6 m za jednosmjerni<br />
promet, odnosno 6,6 m za dvosmjeran promet, potrebno je osigurati prostor za rekonstrukciju<br />
ceste.<br />
Kod rekonstrukcije postojećih cesta, širina kolnika može se izvesti i manja od one propisane<br />
Planom, ali ne manja od 3,0 m, ako položaj postojećih građevina onemogućava realizaciju<br />
propisane širine, uz izvedbu proširenja za mimoilaženje vozila na udaljenosti od cca 50,0 m,<br />
odnosno sukladno lokalnim uvjetima.<br />
Do formiranja građevinske parcele za cestu, udaljenost građevinskog pravca utvrđuje se od<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 54
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
zaštitnog koridora, a nakon utvrđivanja građevne parcele za cestu, od granice te građevne parcele.<br />
Priključci na prometnu infrastrukturu:<br />
- građevine unutar izgrađenih građevinskih područja naselja priključuju se u pravilu na<br />
postojeće ili planirane državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste,<br />
- za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uz državne ili županijske<br />
ceste planira se sabirna ulica,<br />
- pristup građevne čestice s prometne površine na javnu prometnu površinu mora se odrediti<br />
na način da se osigura nesmetano odvijanje prometa a ako se građevinska čestica nalazi<br />
između ili na spoju cesta različitih kategorija, pristup je potrebno osigurati sa ceste niže<br />
kategorije,<br />
- svaka građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu, neposredno ili<br />
posredno s prometne površine, kojim se osigurava pješački i kolni pristup čestici i građevini<br />
te protupožarni pristup vatrogasnog vozila,<br />
- najmanje širine kolnog priključka određuje se prema vrsti i namjeni osnovne građevine,<br />
- zemljište uz prometnicu moguće je urediti kao javnu zelenu površinu, kao površinu za<br />
smještaj urbane opreme ili kao površinu za smještaj građevina i uređaja komunalne<br />
infrastrukture,<br />
- priključke na prometnu infrastrukturu potrebno je odrediti prema najmanjim prometnim<br />
uvjetima iz članka 88. ovih Odredbi.<br />
- ako se prilikom gradnje novih objekata ili “legalizacije” postojećih, građevna čestica spaja<br />
na postojeću prometnu površinu čije su tehničke karakteristike nižeg standarda od onog<br />
propisanog planom, tada ta prometna površina može zadržati postojeće tehničke<br />
karakteristike, pri čemu se položaj novog objekta u odnosu na postojeću prometnicu<br />
određuje se sukladno Odredbama ovog <strong>Plana</strong>.<br />
Iznimno u područjima obuhvata povijesne jezgre grada Kastva i “povijesnih ruralnih jezgri naselja“<br />
određenih ovim Planom, udaljenost građevine od ruba cestovnog zemljišta prometnice određena<br />
je prema susjednim građevinama, na načelu interpolacije, a pristup građevnoj čestici stambene<br />
građevine može biti pješački koji ne smije biti uži od 2,0 m i duži od 30,0 m (pješački put, pješačke<br />
stube).<br />
Ovim Planom određeni su sljedeći minimalni kriteriji građenja i rekonstrukcije prometnih građevina<br />
i površina, odnosno, gdje je to posebno navedeno, smjernice za projektiranje:<br />
državne, županijske i lokalne ceste:<br />
- najmanja širina prometnog traka ceste iznosi 3,0 m, a za ulice s javnim prometom ili<br />
visokim udjelom prometa teretnih vozila iznosi 3,25 m,<br />
- kod jednosmjernih cesta širina prometnog traka iznosi najmanje 4,5 m,<br />
- državne i županijske ceste moraju imati obostran nogostup od 1,5 m, od kojeg je<br />
građevinski pravac udaljen za 6,0 m,<br />
- lokalne ceste moraju imati minimalno jednostrani nogostup širine 1.5m<br />
ostale ceste koje nisu javne<br />
- minimalna širina prometnog traka za dvosmjerne nerazvrstane ceste iznosi<br />
- 2,75 m<br />
- kod jednosmjernih jednotračnih kolnika širina voznog traka iznosi najmanje 4,5 m<br />
- cesta mora imati minimalno jednostrani nogostup širine najmanje 1.50m, ili 0.8m ako se<br />
radi<br />
o rekonstrukciji postojeće ceste<br />
- slijepa cesta dužine od 50,0 – 100,0 m mora imati na svom završetku formirano ugibalište,<br />
- slijepa cesta dužine veće od 100,0 m mora na svom kraju imati okretište koje omogućava<br />
sigurno okretanje vatrogasnog vozila.<br />
kolno-pješačke prilazi:<br />
- kolno-pješački prilazi se formiraju u izgrađenim i neizgrađenim dijelovima građevnih<br />
područja naselja isključivo za građevne čestice stambenih građevina i njihova dužina može<br />
iznositi najviše 50,0 m,<br />
- najmanja širina kolno-pješačkog prilaza za građevne čestice stambene građevine iznosi 3,0<br />
m,<br />
- kolno-pješački prilaz duži od 50,0 m mjereno od javne kolne površine smatra se cestom.<br />
zelene površine – smjernice za projektiranje ukoliko se uz javne i nerazvrstane ceste formira<br />
zelena površina:<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 55
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
- najmanja širina zelenog pojasa za nisko zelenilo iznosi 2,0 m, a za visoko zelenilo 3,0 m,<br />
- drvoredi ili pojedinačna stabla sade se na udaljenosti većoj od 1,5 m od ruba kolnika.<br />
Odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnica - smjernice za<br />
projektiranje:<br />
- površine kolnika i traka za parkiranje su u pravilu na istoj visini,<br />
- nogostup nadvisuje kolnik ili trak za parkiranje za 0,15 m,<br />
- kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica.<br />
parkirališne površine:<br />
- unutar građevne čestice stambene građevine potrebno je osigurati 2 parkirališna mjesta po<br />
stanu,<br />
- unutar građevne čestice višestambene građevine potrebno je osigurati 2 parkirališna<br />
mjesta po svakom stanu.<br />
- unutar građevne čestice građevine gospodarske namjene, stambene građevine, te<br />
građevine sportsko-rekreativne i društvene namjene potrebno je osigurati najmanji broj<br />
parkirališnih mjesta ovisno o planiranom broju korisnika prostora i korisnoj površini<br />
- uvjeti za određivanje broja parkirališnih mjesta:<br />
- za jednu stambenu jedinicu neovisno o vrsti stambene građevine – 2 PM,<br />
- uredi: 1 PM/30,0 - 40,0 m 2 korisne površine (25-30 PM/1.000 m 2 korisne površine),<br />
- banke: 1 PM/30,0 – 40,0 m 2 korisne površine (25-30 PM/1.000 m 2 korisne površine),<br />
- crkve: 1 PM/3 sjedala,<br />
- trgovački sadržaji: 1 PM/30,0 m 2 korisne površine (33 PM/1.000 m 2 korisne površine),<br />
- proizvodni sadržaji - proizvodne i poslovne zone: 1 PM na 3 zaposlena djelatnika,<br />
- ugostiteljski sadržaji: 1 PM/3 do 8 sjedala,<br />
- škole: 1PM/učionicu,dječji vrtić: 1PM/1 jedinica<br />
- dom kulture, građevine sportsko-rekreativne namjene i ostali prostori s velikim brojem<br />
posjetitelja: 1 PM/20,0 m 2 korisne površine, koju čini površina sportskih ili kulturnih<br />
aktivnosti sa površinom gledališta.<br />
Kod rekonstrukcije postojećih cesta, širina kolnika može se izvesti i manja od one propisane<br />
Planom, ali ne manja od 3,0 m, ako položaj postojećih građevina onemogućava realizaciju<br />
propisane širine, uz izvedbu proširenja za mimoilaženje vozila na udaljenosti od cca 50,0 m,<br />
odnosno sukladno lokalnim uvjetima.<br />
3.5.1.2. Željeznički promet<br />
Prostornim planom Županije predviđena je izgradnja željezničke pruge “velikih učinkovitosti” od<br />
državnog značaja (Trst-Kopar)-Lupoglav-Rijeka-Josipdol-(Karlovac)-Zagreb/Split-Dubrovnik koja<br />
prolazi područjem <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva. Sam Prostorni plan svojim tekstualnim i odredbenim dijelom<br />
sugerira prostornu i prometnu redefiniciju čvorišta Rijeka čime bi se utjecalo i na planiranu trasu<br />
kroz područje <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva. Obzirom na varijantne mogućnosti planirane trase ovim Planom<br />
zadržava se predložena trase u planskom koridoru koji iznosi 100m.<br />
Planirani koridor definiran u prostorno-planskoj dokumentaciji (Prostorni plan (bivše) Općine Rijeka<br />
SN 19/95) koja se primjenjivala na ovom području i čija je primjena uvjetovala postojeće oblikovanje i<br />
izgled građevinskih područja. Planiranje koridora je realno obzirom na već formirana građevna<br />
područja uz planirani koridor.<br />
Do definiranja građevinske čestice željezničke pruge novoplanirana izgradnja nije moguća, dok se<br />
rekonstrukcija postojećih građevina vrši sukladno Odredbama za provođenje ovog <strong>Plana</strong>, te uz<br />
suglasnost nadležnih institucija.<br />
3.5.1.3. Telekomunikacije<br />
Na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva planira se izgradnja distribucijske tk kanalizacije (DTK) između UPS-a<br />
Matulji I UPS-a <strong>Kastav</strong> i dijela DTK između UPS <strong>Kastav</strong> i UPS Ćikovići. Ove DTK će omogućiti<br />
povezivanje UPS-a <strong>Kastav</strong> optičkim sustavom prijenosa na višu komutacijsku ravninu. U planu je i<br />
preseljenje postojećeg UPS-a <strong>Kastav</strong> u novi objekt radi mogućnosti proširenja kapaciteta.<br />
Opći koncept razvoja telekomunikacijske mreže predviđa disperziju komutacijskih kapaciteta ili<br />
uvođenje fleksibilnih multipleksera u cilju racionalizacije izgradnje i povećanja kapaciteta pristupnih<br />
mreža, skraćenju duljine bakrenih parica, te približavanja optičkog sustava prijenosa korisniku. To<br />
na području grada Kastva znači da je u daljoj budućnosti ( iza 2001.godine) moguća daljnja<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 56
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
disperzija udaljenih pretplatničkih stupnjeva , osobito u naseljima koja će doživjeti veći porast broja<br />
stanovnika (Brnčići), kao i na području industrijske zone Žegoti. Tk mreža s malom duljinom<br />
pristupne mreže izgrađene bakrenim kabelima biti će kvalitetna infrastruktura za uvođenje novih<br />
usluga, uključujući i širokopojasne usluge (TV, video i informatičke usluge) do korisnika. Danas je u<br />
Hrvatskoj prosječna duljina pristupne bakrene mreže nešto ispod dva kilometra s planom smanjenja<br />
na jedan kilometar, te potom 300m. Nakon toga će uslijediti dovođenje optike u svaku zgradu.<br />
<strong>Grad</strong>nja nove i rekonstrukcija postojeće pristupne TK mreže izvoditi će se postupno kako se budu<br />
javljale potrebe za novim priključcima najprije na mjestima gdje postoji nedostatak kapaciteta u<br />
kabelskoj mreži, a potom prema starosti mreže. Očekuje se izgradnja kabelske mreže najprije u<br />
Trinajstićima, Spinčićima i Belićima, potom Brnčićima, te u povijesnoj jezgri grada Kastva, gdje se<br />
nalazi najstariji dio tk mreže. Kako bi se prije spomenuta strategija razvoja uvela u praksu nova tk<br />
mreža će se graditi kao distribucijska kabelska kanalizacija (DTK) sa kabelskim zdencima u<br />
naseljima i poslovnim i radnim zonama i vršiti zamjena postojećih dotrajalih kabela, te postupno<br />
prelaziti na podzemne priključke i obiteljskih kuća osobito u povijesnoj jezgri grada Kastva i u<br />
dijelovima naselja koja će se organizirano snabdijevati komunalnom infrastrukturom. Uz sve<br />
novoplanirane javne ceste treba predvidjeti izgradnju DTK. Duž planiranih magistralnih prometnica<br />
treba predvidjeti i izgradnju DTK za magistralne telekomunikacijske vodove. Kapaciteti DTK će se<br />
odrediti projektima.<br />
Izgradnjom distribucijske kabelske kanalizacije omogućit će se veoma elastično korištenje<br />
izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta tk mreže, izgradnju mreže za kabelsku<br />
televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez<br />
naknadnih građevinskih radova. Uvođenje optičkih kabela u pretplatničku mrežu omogućit će<br />
izgradnju širokopojasne tk mreže sa integriranim uslugama u kojima će jedan priključak<br />
omogućavati korištenje novih usluga u telekomunikacijama, kao i prijenos radio i televizijskog<br />
signala.<br />
Zbog toga investitori stambenih i poslovnih objekata u naseljima gradskog karaktera trebaju<br />
izgraditi unutrašnju telefonsku instalaciju i instalaciju za kabelsku televiziju. Koncentracija instalacije<br />
treba biti izvedena u kabelskom ormaru, a od ormara do kraja građevne čestice treba položiti<br />
najmanje 1 cijev ∅40 za manji, odnosno 2 cijevi za veći objekt. To će predstavljati pripremu za<br />
uvođenje podzemnih priključaka, iako je u prijelaznom razdoblju moguće priključenje postojećih<br />
objekata s manjim brojem stanova ili interpoliranih objekata zračnim kabelima od najbližeg<br />
izvodnog ormara na stupu.<br />
Postojeća gustoća telefona na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> je 41 priključak na 100 stanovnika, a planirana<br />
gustoća telefona za 2015. godinu je 50 na 100 stanovnika, što znači da se ukupan broj potrebnih<br />
telefonskih priključaka na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> procjenjuje na oko 5800.<br />
Osim povećanja broja telefonskih pretplatnika u nepokretnoj mreži očekuje se i razvoj ostalih mreža i<br />
usluga: CRONET mreža, CROAPAK mreža za prijenos podataka komutacijom paketa, mreža<br />
zakupljenih vodova (analognih i digitalnih), CROLINE mreža digitalnih zakupljenih vodova i ISDN<br />
mreža sa integriranim uslugama, a od usluga se osobito očekuje porast broja korisnika HT<br />
interneta.<br />
3.5.2. Sustav energetike<br />
3.5.2.1. Elektroopskrba<br />
Postojećim razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva nije<br />
predviđena izgradnja novih elektroenergetskih objekata, proizvodnih ni prijenosnih, naponskog<br />
nivoa 110 - 400kV. Postojeći 110kV i 220kV dalekovodi, koji jednim dijelom trase prolaze<br />
područjem ovog plana, zadržavaju funkciju koju imaju i danas u sustavu prijenosne mreže<br />
Hrvatske.<br />
Trase prijenosnih elektroenergetskih građevina državnog i županijskog značaja određenih ovim<br />
Planom su:<br />
• prijenosni dalekovod 2x220 kV: Pehlin - TE Plomin<br />
• prijenosni dalekovod 220 kV: Pehlin - Divača<br />
• prijenosni dalekovod 110 kV: Pehlin-Matulji,<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 57
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
U zaštićenom koridoru dalekovoda ograničena je mogućnost građenja zbog opasnosti od<br />
približavanja dijelovima voda koji su pod naponom, odnosno ugrožavanja sigurnosti pogona<br />
dalekovoda.<br />
Napajanje područja u redovnom pogonu predviđeno je kao i danas iz trafostanice 110/10(20)kV<br />
Matulji, koja je smještena izvan granica <strong><strong>Grad</strong>a</strong> i ima dovoljno kapaciteta za postojeće i buduće<br />
potrebe. U bližoj budućnosti, cjelokupno područje koje se napaja električnom energijom iz TS<br />
110/10(20)kV Matulji, preći će sa sadašnjeg 10kV na naponski nivo 20kV, čime će se poboljšati<br />
prilike u napajanju el. energijom potrošača u rubnim naseljima područja i stvoriti uvjeti za daljnji<br />
nesmetani razvoj konzuma na cijelom području. Rezervno napajanje područja <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva<br />
osiguravat će se na 20kV naponskom nivou iz TS 35(110)/20kV Mavri, koja je smještena izvan<br />
granica plana. Vezano uz planirani prijelaz na 20kV naponski nivo biti će potrebno sva postojeća<br />
10kV postrojenja (trafostanice i vodove) rekonstruirati odnosno zamijeniti - prilagoditi za 20kV<br />
naponski nivo.<br />
Obzirom na očekivanu povećanu potrošnju sadašnjih potrošača i buduću izgradnju neophodno će<br />
biti dograđivanje postojeće 10(20)kV mreže, odnosno izgradnja nove u zonama koje nisu<br />
elektrificirane.<br />
Za građevinsko područje poslovne namjene K1 (radnu zonu Žegoti-<strong>Kastav</strong>), s procijenjenim vršnim<br />
opterećenjem od cca 2,5MW, napajanje električnom energijom će se osigurati preko postojećeg<br />
10(20)kV podzemnog kabela položenog između Kastva i Pavletića. Unutar radne zone trebat će<br />
položiti nove 10(20)kV kabele, izgraditi potreban broj trafostanica 10(20)/0,4kV s pripadajućom<br />
niskonaponskom mrežom. Lokacije trafostanica, te trase 10(20)kV kabela, niskonaponskih kabela i<br />
javne rasvjete odrediti će se kroz planove nižeg reda.<br />
Općenito, trase visokonaponskih (20)kV vodova i lokacije budućih trafostanica (20)/0,4kV, biti će<br />
osigurane kroz planove nižeg reda. Izgradnja trafostanice, neposrednom provedbom ovog<br />
<strong>Plana</strong>, dozvoljava se na način da građevina bude udaljena od granice parcele minimalno 3m<br />
odnosno 1m ako građevina nema otvora. Budući (20)kV vodovi, unutar građevinskih područja,<br />
izvodit će se podzemnim kabelskim vodovima. Gdje god je to moguće izgradnju novih (20)kV<br />
kabelskih vodova treba izvoditi u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, vodovod,<br />
kanalizacija). Zbog povećanja sigurnosti u napajanju buduću (20)kV mrežu treba razvijati na<br />
način da se većini trafostanica omogući dvostrano napajanje.<br />
Niskonaponska mreža će se kao i do sada razvijati kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim<br />
snopom razvedenim na betonskim stupovima ili kao podzemna. U jezgri grada Kastva,<br />
niskonaponska mreža će se razvijati i graditi po posebnim zahtjevima i rješenjima. Na dijelovima<br />
područja gdje je niskonaponska mreža izvedena s neizoliranim vodičima na drvenim stupovima,<br />
postepeno će se zamijeniti s mrežom na betonskim stupovima s izoliranim kabelskim snopom.<br />
Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili<br />
kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima kada se niskonaponska mreža izvodi s<br />
podzemnim kabelima. U povijesnoj jezgri grada Kastva graditi će se po posebnim zahtjevima i<br />
rješenjima.<br />
3.5.2.2. Plinoopskrba<br />
Područjem <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva prolazi trasa međunarodnog magistralnog plinovoda plinovoda DN 500<br />
radnog tlaka 75 bara kopnom Pula-Viškovo-Kamenjak-Delnice-Vrbovsko-Karlovac. Planom se<br />
čuva planski koridor plinovoda ukupne širine 100m.<br />
Na trasi kopnenog dijela magistralnog plinovoda određene su mjerno redukcijske stanice (MRS)<br />
kao mjesta priključka županijske mreže plinovoda. Također je predviđena alternativna trasa<br />
magistralnog plinovoda, koja je vezana i uz mogućnost dobave ukapljenog prirodnog plina, a čini je<br />
podmorska dionica Plomin - Omišalj i kopnena Omišalj - Delnice - Republika Slovenija. Koncepcija<br />
plinofikacije <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva temelji se na Studiji i Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom<br />
Županije primorsko - goranske. Trasa međunarodnog magistralnog plinovoda dijelom prolazi<br />
područjem grada Kastva, kako je prikazano na kartografskim prikazima br. 2a «Infrastrukturni<br />
sustav i mreže –energetski sustav» u mj. 1:25 000 i br. 4. «Građevinska područja» u mj. 1:5 000.<br />
Priključak visokotlačnog plinovoda izvršiti će se iz MRS Rijeka zapad (Viškovo). Predviđena je i<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 58
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
mogućnost spajanja na plinski sustav grada Rijeke (u nacrtu naznačeno crtkano), ovisno o razvoju<br />
plinofikacije. Za potrebe opskrbe prirodnim plinom <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva predviđena je izgradnja dviju<br />
redukcijskih stanica RS A1 i RS A2. Planirani kapacitet redukcijske stanice RS A1 iznosi 2.800m 3 /h,<br />
dok planirani kapacitet redukcijske stanice RS A2 iznosi 3.410m 3 /h. Kapacitet redukcijskih stanica<br />
predviđen je za pokrivanje ukupnih potreba za grijanjem, pripremom potrošne tople vode i<br />
kuhanjem u kućanstvima, kao i opskrbu plinom objekata industrijskih i uslužnih djelatnosti. Opskrba<br />
se vrši srednjotlačnim plinovodom položenim u javnim površinama.<br />
Prvi korak prema realizaciji lokalne plinske mreže područja <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva je izgradnja plinske<br />
distributivne mreže primarno namijenjene ciljanom konceptu plinofikacije Županije prirodnim plinom,<br />
ali koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe sa zamjenskim plinom do dolaska prirodnog plina.<br />
Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a prijelaz na<br />
prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.<br />
3.5.2.3. Potencijalni lokalni izvori energije<br />
Planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o<br />
energetskim i ekonomskim potencijalima korisnika. Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi<br />
izvori energije sunca, vjetra, topline iz industrije, otpada i slično.<br />
Korištenje obnovljivih izvora energije dugoročno može pridonijeti značajnom smanjenju štetnog<br />
utjecaja na okoliš, kao i otvaranju novih radnih mjesta. Na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva posebna je<br />
pogodnost korištenja sunčeve energije i energije okoline (putem dizalica topline). Za područje<br />
<strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva godišnji prosjek dnevne globalne insolacije na optimalno nagnutu plohu iznosi oko<br />
4,2kWh/m 2 d. Prema tome, s npr. 8m 2 površine sunčevih kolektora, može se godišnje uštedjeti oko<br />
11.680kWh el. energije ili 985kg lož ulja EL.<br />
Sukladno najnovijim pozitivnim propisima i preporukama nekih zapadno europskih zemalja koji<br />
govore da se pri proizvodnji toplinske energije najprije kao primarna mora proizvesti električna<br />
energija, a tek onda sekundarna toplinska, potrebno je predvidjeti ugradnju manjih energetskih<br />
jedinice za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija), odnosno električne, toplinske i<br />
rashladne energije (trigeneracija). Proizvedena električna energija se predaje u električnu<br />
distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija koristi se za zagrijavanje i hlađenje<br />
hotela i drugih građevina. Prednost takvih manjih jedinica u odnosu na velike kombinirane cikluse je<br />
u tome što one mogu biti disperzirane, tj. u neposrednoj blizini lokacije gdje se ukaže potreba za<br />
toplinskom energijom. Iskoristivost takvih jedinica je vrlo visoka (82-88% ukupna iskorištena<br />
energija, 39-44% proizvedena električna energija), a zadovoljavaju najstrože standarde zaštite<br />
okoliša u pogledu emisija.<br />
3.5.3. Sustav vodoopskrbe i odvodnje<br />
3.5.3.1. Vodoopskrba<br />
Planom je predviđena opskrba vodom svih potrošača na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva, što uključuje<br />
− priključivanje građevinskog područja naselja N1-c na vodoopskrbni sustav <strong><strong>Grad</strong>a</strong>.<br />
− rekonstrukciju i dogradnju postojećeg cjevovoda<br />
Planom je predviđena rekonstrukcija svih cjevovoda manjih profila na cjevovode promjera min. 100<br />
mm kako bi se zadovoljili protupožarni propisi.<br />
3.5.3.2. Odvodnja<br />
Planom je predviđena izgradnja sustava odvodnje razdjelnog tipa na čitavom području <strong><strong>Grad</strong>a</strong><br />
Kastva.<br />
Iznimno, na području “povijesne jezgre grada Kastva i u izgrađenom dijelu građevinskog područja<br />
naselja N1-a i N3, dozvoljava se mješoviti sustav odvodnje.<br />
U gore navedenim građevinskim područjima naselja, te u svim ostalim građevinskim područjima do<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 59
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
izgradnje planiranog sustava, odvodnja sanitarnih, tehnoloških i otpadnih voda provodi se na<br />
području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva u skladu s Odlukom o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom<br />
području i Odlukom o odvodnji i pročišćavanju otpadnih i oborinskih voda:<br />
• sanitarne otpadne vode unutar građevinskog područja naselja i unutar građevinskog<br />
područja R1, G1, G2, IS i K1 (radna zona Žegoti) upuštaju se u podzemlje preko upojnog<br />
bunara nakon odgovarajućeg proćišćivanja primjenom samostalnog ili skupnog uređaja.<br />
Individualne građevine rješavaju sanitarne otpadne vode samostalno, a zone izgradnjom<br />
zajedničkog uređaja. Pod pojmom uređaja podrazumijevaju se sve tehnologije koje na<br />
izlazu imaju propisanu kvalitetu vode uključujući i trokomorne septičke taložnike.<br />
• tehnološke otpadne vode unutar građevinskog područja naselja i unutar građevinskog<br />
područja R1, IS i poslovne namjene K1 upuštaju se u sustav sanitarnih otpadnih voda uz<br />
prethodno pročišćavanje do nivoa sanitarnih otpadnih voda ili se upuštaju u podzemlje<br />
preko upojnog bunara nakon odgovarajućeg pročišćavanja primjenom samostalnog ili<br />
skupnog uređaja.<br />
• odvodnju oborinskih voda gradnjom novih ili rekonstrukcijom postojećih cesta potrebno je<br />
riješiti sistemom upojnih bunara koji moraju biti locirani izvan kolnog dijela ceste<br />
• oborinske otpadne vode s autocesta, većih parkirnih, radnih i manipulativnih površina<br />
zagađenih naftnim derivatima upuštaju se u podzemlje preko upojnog bunara nakon<br />
pročišćavanja na taložniku - separatoru. Za parkirne površine do tri parking mjesta<br />
dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom<br />
odvodnje.<br />
Odvodnja sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda dozvoljava se na gore opisani način samo do<br />
izgradnje odnosnog kolektora.<br />
U naseljima gdje nema kanalizacije uvjetuje se gradnja nepropusne septičke taložnice.Najmanja<br />
udaljenost najistaknutijeg dijela septičke taložnice od ruba građevne čestice sa svih strana iznosi<br />
4m, izuzev kod rekonstrukcije postojećih građevina i gradnje u povijesnim ruralnim naseljima.<br />
3.6. Postupanje s otpadom<br />
Komunalni otpad iz domaćinstava na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva prikuplja se u kontejnere i odvozi ga<br />
KD “Čistoća” na komunalno odlagalište “Viševac”. Odvozom komunalnog otpada pokriveno je cijelo<br />
područje <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva.<br />
Prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije predviđa se uvođenje jedinstvenog sustava<br />
gospodarenja otpadom odnosno šireg sustava zbrinjavanja otpada <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Rijeke i okolnih<br />
općina/gradova odvoženjem na centralno odlagalište. Centralna zona za gospodarenje otpadom<br />
utvrđena je na lokaciji Marišćina čime će se riješiti prihvat komunalnog i neopasnog tehnološkog<br />
otpada, dok bi se opasan otpad skladištio do otpremanja u centar za obradu i odlaganje koji se<br />
utvrđuje na državnoj razini.<br />
Osnovne mjere zaštite prostora koje bi korisnici prostora i lokalna samouprava <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva trebali<br />
provoditi su:<br />
• razvijanje službe komunalnog redarstva<br />
• evidentiranje stvarnog stanja terena odnosno pojave divljih odlagališta<br />
• sanacija divljih odlagališta<br />
• provođenje zakonske regulative u ovisnosti o vrsti otpada<br />
Planiranjem gospodarstvenog razvoja <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva u smislu intenzivnijeg razvoja poslovnih<br />
djelatnosti, te određivanjem građevinskog područja poslovne namjene (radna zona Žegoti)<br />
neminovno je povećanje količina i vrsta otpada. Zakonskom regulativom utvrđeni su načini<br />
postupanja sa otpadom u ovisnosti o vrsti otpada, pa ju je potrebno adekvatno i provoditi. Obzirom<br />
na potencijalni razvoj <strong><strong>Grad</strong>a</strong>, ovim Planom je utvrđena lokacija reciklažnog dvorišta, koja uvjetuje<br />
adekvatno pripremljenu površinu na kojoj će se vrši sortiranje i privremeno skladištenje komunalnog i<br />
građevinskog otpada te odvoženje do buduće centralne zone za gospodarenjem otpadom.<br />
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 60
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
3.7.1. Zaštita tla<br />
Zaštita šumskog tla<br />
Prema elaboratu “Šume Županije primorsko-goranske” izrađenom za potrebe Prostornog plana<br />
županije na površinama neuređenih šuma koje se prostiru uz sama naselja, kao šuma Lužina,<br />
predlaže se da cilj gospodarenja bude stvaranje socijalno-zdravstvenih rekreativnih zona za<br />
potrebe gradova i naselja, uz trajnu zaštitu tla.<br />
Šuma Lužina predviđena je upravo za ovu namjenu, a njenim stavljanjem pod zaštitu u kategoriji<br />
“osobito vrijednog predjela – prirodni krajobraz” osigurala bi se trajna zaštita šumskog tla.<br />
Zaštita poljoprivrednog tla<br />
Na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva nalazi se zemljište IV i V bonitetne klase, odnosno 42-51 potklase, koja<br />
se definira kao ostalo poljoprivredno zemljište (P3) i namjenjuje se isključivo poljoprivrednoj<br />
proizvodnji.<br />
Ovim Planom su sve veće površine ostalih poljoprivrednih površina (P3 1 ) zaštićene izdvajanjem iz<br />
građevinskog područja. Takve površine zastupljene su u sjevernom dijelu <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva uz<br />
građevinska područja naselja N1-2a, N1-2b, N1-2c, N1-2d, N1-7a, N1-7b, N1-7c, te na zapadnom<br />
dijelu između građevinskih područja naselja N1-4, N1-5a, N1-5b, N15c. Nešto manje površine koje<br />
se i danas intenzivno koriste kao poljoprivredno zemljište nalazimo u naselju N1-a i N1-b.<br />
Male površine ostalih poljoprivrednih površina tla i vrtače (P3 2 ) nije bilo moguće na gore opisani<br />
način zaštititi, pa je to učinjeno stavljanjem istog u kategoriju zaštite kao osobito vrijednog predjela<br />
– prirodni krajobraz. Prema namjeni ovakva područja su zelene površine uz građevinska područja<br />
naselja koja prvenstveno služe ratarskoj djelatnosti. Obzirom da su većina takvih i sličnih površina,<br />
kojim obiluje područje <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva, nasipavanjem pretvorena u građevinsko zemljište ili su<br />
neodržavanjem površine zapuštene moguće je da lokalno stanovništvo neće imati interesa da na<br />
takvim površinama obnavlja poljoprivredne aktivnosti.<br />
U tom slučaju zaštita ne bi imala smisla pa se preporuča da se površine pročiste i da se koriste u<br />
vidu parkovnih površina. Pored stručnog uređenja postojeće vegetacije šišanjem, podrezivanjem,<br />
uklanjanjem podrasta, dohranjivanjem zemljišta i sl. vrtaču je moguće opremiti minimalnom<br />
urbanom opremom kojim bi se omogućilo daljnje korištenje i održavanje (šumska staza, rasvjeta,<br />
klupe za odmor, koševi za smeće i sl.). Bilo kakva daljnja gradnja je zabranjena izuzev nužne<br />
infrastrukture.<br />
Zaštita tla za građenje<br />
Na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva nalazi se tlo I i Ia geotehničke kategorije (Zona krša i zona pokrivenog<br />
krša) koje je općenito pogodno za izgradnju.<br />
Tlo za građenje štiti se primjenom svih važećih propisa, zakona, mjera zaštite, normativa i<br />
uvriježenih postupaka iz područja arhitekture i graditeljstva, geotehnike i protupotresnog<br />
inženjerstva, zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koji se moraju primijeniti prilikom<br />
projektiranja i izgradnje građevina na određenom zemljištu.<br />
3.7.2. Zaštita zraka<br />
Područje <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva pripada prvoj kategoriji kakvoće zraka – čist ili neznatno onečišćen zrak.<br />
Daljnjim mjerama i aktivnostima potrebno je zadržati postojeću kvalitetu zraka na način da<br />
onečišćenje zraka i dalje ne prekoračuje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane<br />
odgovarajućim zakonskim aktima.<br />
U cilju očuvanja prve kategorije kakvoće zraka potrebno je promicati upotrebu plina kod korisnika<br />
drugog energenta i novog korisnika.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 61
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Zbog uspostave kontrole kakvoće zraka potrebno je odrediti potencijalne izvore zagađenja odnosno<br />
njihov utjecaj na zdravlje ljudi i vegetaciju, te na specifične prirodne i kulturne cjeline (vrtače<br />
(posebno Gospodski dol), šuma Lužina, povijesne cjeline).<br />
U slučaju zagađenja štetnim emisijama s područja susjednih gradova (općina) moraju se<br />
uspostaviti kontakti kako bi se prekomjerna zagađenja svela u Zakonom dozvoljene granice<br />
Potencijalni izvori onečišćenja, na planskom području, su proizvodni pogoni unutar naselja, te<br />
izgrađeni i planirani kapaciteti unutar planirane radne zone Žegoti, farme za uzgoj stoke i peradi, ali i<br />
male kotlovnice i promet u svim oblicima (tranzitni, lokalni, planirani željeznički i sl.).<br />
Uz definirano građevinsko područje poslovne namjene (radna zona Žegoti), kao potencijalnog<br />
onečišćivača, određen je zaštitni pojas u širini cca 50m. Unutar zaštitnog pojasa potrebno je<br />
zadržati postojeće zelenilo, odnosno ozeleniti dijelove na kojima zelenilo nedostaje.<br />
Zaštitu zraka potrebno je provoditi sukladno zakonskoj regulativi.<br />
3.7.3. Zaštita voda<br />
Prema Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području, područje <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva<br />
je u zoni djelomičnog ograničenja izvora drugog reda.<br />
U navedenoj zoni nije dozvoljeno:<br />
• postojanje i građenje industrijskih pogona i drugih objekata bazne, kemijske i metalurške<br />
industrije, farmaceutske industrije, kao i industrije koja koristi radioaktivne tvari.<br />
• nekontrolirano odlaganje otpadnih tvari<br />
Na području zone djelomičnog ograničenja mjere zaštite provode se na slijedeći način:<br />
• izgraditi sustav javne nepropusne kanalizacije za odvodnju sanitarno-potrošnih i tehnoloških<br />
otpadnih voda s odvodom izvan zone ili upuštanjem preko upojnog bunara nakon biološkog ili<br />
drugog odgovarajućeg postupka pročišćavanja, za industrijske, zanatske i slične pogone, gdje<br />
nema tehničkog ni ekonomskog opravdanja za priključenje na javnu kanalizaciju, primijeniti<br />
samostalne uređaje za biološki ili drugi odgovarajući postupak pročišćavanja s upuštanjem<br />
pročišćene vode putem upojnih bunara u podzemlje,<br />
• oborinske vode s autocesta, većih parkirnih, radnih i manipulativnih površina zagađenih naftnim<br />
derivatima moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i pročistiti na separatorima i uputiti u<br />
podzemlje putem upojnih bunara. Za manje parkirne, radne i manipulativne površine, zagađene<br />
naftnim derivatima dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren<br />
raspršenim sustavom odvodnje.<br />
3.7.3.a. Zaštita mora<br />
Za područje zaštićenog obalno područja mora definiranog u jugozapadnom dijelu <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva<br />
primjenjuje se način korištenja sukladan zakonskoj regulativi. Zaštićeno obalno područje mora<br />
grafički je prikazano na svim kartografskim prikazima<br />
3.7.4. Zaštita od buke<br />
Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave najviša<br />
dopuštena razina vanjske buke je slijedeća:<br />
• u zonama odmora i rekreacije, kulturno-povijesne lokalitete 50 dBA za dan i 40 dBA za noć<br />
• u naseljima, turističkim zonama i zonama odgojno-obrazovnih institucija 55 dBA za dan i 45<br />
dBA za noć<br />
• u poslovno-stambenoj zoni s objektima javne namjene izvan gradskog središta, dječja igrališta<br />
60 dBA za dan i 50 dBA za noć<br />
• u zonama duž autoputova i glavnih gradskih prometnica 65 dBA za dan i 50 dBA za noć<br />
• u industrijskim, skladišnim i servisnim područjima, te područjima transportnih terminala, bez<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 62
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
stanova – na granici zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine u zoni s kojom graniči<br />
Mjere zaštite od buke, prije svega uključuju mjerenje razine buke na određenim područjima.<br />
Postojeći izvori buke na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva su slijedeći:<br />
• promet lokalnog karaktera, uglavnom osobnih automobila i vozila za snabdijevanje i odvoz<br />
otpada kroz povijesnu jezgru grada Kastva, te po lokalnim i nerazvrstanim cestama unutar<br />
naselja<br />
• promet osobnih automobila, autobusa prigradskog prijevoza i teretnih vozila županijskim i<br />
državnim cestama<br />
• promet tzv. «riječkom obilaznicom»<br />
• djelatnost manjih proizvodnih metaloprerađivačkih i drvno prerađivačkih pogona<br />
Ako se utvrdi prekoračenje dopuštene buke prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke<br />
u sredini u kojoj ljudi rade i borave potrebno je osigurati smanjenje buke izmještanjem ili ukidanjem<br />
određene djelatnosti, ili, ako to nije moguće (kao u slučaju "riječke zaobilaznice") postavljanjem<br />
zvučnih barijera (prirodnih ili izgrađenih).<br />
3.7.5. Mjere posebne zaštite<br />
Temeljem procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara za područje <strong><strong>Grad</strong>a</strong><br />
Kastva, a sukladno članku 4. Stavak 3. Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i<br />
Planova zaštite i spašavanja (NN br.38/08) donose se slijedeće mjere posebne zaštite primjenjive u<br />
neposrednoj provedbi <strong>Plana</strong> kao i Smjernice za određivanje mjera posebne zaštite pri izradi<br />
planova užih područja.<br />
U planovima užih područja potrebno je grafički i tekstualno označiti i opisati:<br />
a. Način i smjerove evakuacije naselja, poslovnih zona, definirati glavne prometnice koje će<br />
se koristiti za evakuaciju ljudi i dobara, predvidjeti zone i objekte koji su pogodni za<br />
zbrinjavanje ljudi (domovi, dvorane, škole i sl.), locirati zone koje nisu ugrožene urušavanjima<br />
kao pogodne za prikupljanje evakuiranih osoba;<br />
b. Utvrditi, ukoliko je moguće, lokacije opasnih tvari, lokacije sirena za uzbunjivanje i<br />
obavješćivanje ljudi, moguće izvore tehničko-tehnoloških nesreća u gospodarstvu i prometu,<br />
zone posebno ugrožene od potresa (velike gustoće i neotporna konstrukcija objekta), lokaciju<br />
za deponiranje materijala od urušavanja;<br />
c. Za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi (škole, prometni terminali, sportske dvorane,<br />
trgovačke centre, i veće proizvodna postrojenja, definirati obvezu vlastitog sustava<br />
uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (NN br. 47/06);<br />
Sklanjanje ljudi<br />
Temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju<br />
graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu, na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva nije obvezna gradnja skloništa<br />
osnovne zaštite, osim u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i<br />
posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.<br />
Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih<br />
prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama<br />
prema planu djelovanja zaštite i spašavanja za <strong>Grad</strong> <strong>Kastav</strong>, odnosno posebnim planovima<br />
sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, te prilagođavanja i prenamjene pogodnih<br />
prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.<br />
Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao<br />
dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250,0 m od takvih građevina<br />
sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.<br />
Zaštita od rušenja<br />
Prilikom izrade prostornih planova užeg područja u vezi međusobne udaljenosti građevina,<br />
udaljenosti građevina od prometnice i formiranje naselja i dr. primjenjuje se i Pravilnik o mjerama<br />
zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 63
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
(“Narodne novine“, broj 29/83, 36/85 i 42/86).<br />
Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na način da razmak građevina od<br />
prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprečavaju prometnicu radi<br />
evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.<br />
U projektiranju većih križanja i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se<br />
osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim<br />
načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.<br />
U projektiranju građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (protivpotresno inženjerstvo)<br />
sukladno utvrđenom stupnju potresa po MCS ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj<br />
rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period<br />
od 500 godina.<br />
Provedbenim prostornim planovima za pojedina područja <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva, a posebno za stare, gušće<br />
izgrađene jezgre naselja koje nisu izgrađene po protupotresnim propisima gradnje, mora se<br />
analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti odgovarajuće mjere zaštite ljudi<br />
od posljedica rušenja.<br />
Zaštita od potresa<br />
Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje provodi se sukladno Zakonu o prostornom<br />
uređenju i gradnji (“Narodne novine“, broj 76/07) i postojećim tehničkim propisima.<br />
U primjeni zaštite od djelovanja potresa kao podloge u prostornom planiranju i projektiranju koriste<br />
se karte seizmičkog zoniranja, a za značajnije građevine i dodatna istraživanja za određivanje<br />
dinamičkih parametara za pojedinu lokaciju.<br />
Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo<br />
seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora biti usklađeno<br />
sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata<br />
užih područja, protupotresno projektiranje i građenje provodi se u skladu s postojećim seizmičkim<br />
kartama i propisima<br />
Prema Seizmološkoj karti Hrvatske iz 1987. za razdoblje 500 godina osnovni stupanj seizmičnosti<br />
na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva je 8 0 MCS.<br />
Prilikom utvrđivanja lokacijskih uvjeta za rekonstrukciju starijih građevina koje nisu projektirane u<br />
skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu<br />
otpornosti na razorno djelovanje potresa.<br />
Zaštita od požara<br />
Zaštita od požara temelji se na stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i na taj<br />
način procijenjenih požarnih opterećenja, vatrogasnih sektora i vatrobranih pojaseva, te drugim<br />
zahtjevima utvrđenim prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva,<br />
a provodi se prema Planu zaštite od požara na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva, čiji kartografski prikaz<br />
sektora, zona i vatrobranih pojaseva je prikazan u grafičkom prilogu Procjene ugroženosti.<br />
Projektiranje građevina stambene, javne, poslovne i gospodarske namjene te građevina<br />
infrastrukture u vezi zaštite od požara provodi se na temelju propisa i prihvaćenih normi u području<br />
zaštite od požara, te pravila struke.<br />
Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne<br />
povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.<br />
Radi smanjenja požarnih opasnosti u planiranju ili projektiranju rekonstrukcija građevina građenih<br />
kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora<br />
sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 64
II. IZMJENE I DOPUNE<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA<br />
OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
U projektiranju planiranih građevina na području <strong><strong>Grad</strong>a</strong> Kastva prilikom procjene ugroženosti<br />
građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu glavnog projekta<br />
potrebno je radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara primjenjivati<br />
sljedeće proračunske metode, odnosno norme:<br />
- TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim<br />
radionicama,<br />
- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine,<br />
ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,<br />
- DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) za<br />
industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.<br />
U projektiranju nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je<br />
planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.<br />
Sve ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se<br />
projektirati sa okretištem za vatrogasna i druga interventna vozila na završetku:<br />
- slijepa cesta dužine od 50,0 – 100,0 m mora imati na svom završetku formirano ugibalište,<br />
- slijepa cesta dužine veće od 100,0 m mora na svom kraju imati okretište koje omogućava sigurno<br />
okretanje vatrogasnog vozila.<br />
Nove ceste i rekonstrukcija postojećih cesta sa dvije dvosmjerne vozne trake potrebno je<br />
projektirati najmanje širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa<br />
koji imaju propisanu širinu, nagib, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.<br />
Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za gradnju građevina za koje su posebnim propisima<br />
predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih<br />
mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih državnih upravnih<br />
tijela.<br />
U svrhu zaštite od požara šuma i poljoprivrednih površina propisuje se:<br />
a. organizacija (prema Pravilniku o izradi procjene ugroženosti od požara i<br />
tehnoloških eksplozija) osmatračko-dojavne službe<br />
b. osiguranje prohodnosti putova i staza kroz šumsko zemljište<br />
c. zabrana loženja vatre izvan mjesta koja su posebno označena za tu namjenu,<br />
a u svemu prema važećoj regulativi.<br />
Temeljem članka 15 Zakona o zaštiti od požara („N.N.“, br.58/93, 33/05, 107/07 i 38/09) za<br />
složenije građevine (građevine skupine 2) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara.<br />
Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 65