HRVATSKE ŠUME 42 (23.12.1994.)

42 

GODINA III 

ZAGREB 

23. prosinca 1994. 

GLASILO »HRVATSKE ŠUME p.o. Zagreb 

Čestit Božić i sretna i uspješna 1995.! 

UOČI BOŽIĆA POSVEĆENA 

BETLEHEMSKA ŠTALICA 

NA SLJEMENU 

Šumarija Zagreb podarila je gradu još jedno vrijedno, ovoj puta 

vjersko obilježje. Nedaleko svoje lugarnice podignuta je originalna 

nadstrešnica i u njoj betlehemska štalica. Prema ideji vrijednog 

šumarskog inženjera Herberta Krauthakera, akademski kipar 

Željko Belić izradio je figure u naravno'} veličini od javora, a štalicu 

je osmislio r\as umirovljenik Karlo Posavec. U srijedu 21. prosinca 

pomoćni biskup Marko Culej je blagoslovio štalicu u prisutnosti 

stotinjak planinara, gostiju i radosne djece koji su se tog dana 

zatekli na sljemenu


AKO SE ZAPOSLENIMA U HRVATSKIM 

ŠUMAMA NE POVEĆAJU PLAĆE, 

GLAVNI ODBOR HSŠ PREDLAŽE 

HRVATSKI SINDIKAT ŠUMARSTVA 

ŠTRAJK UPOZORENJA 23. VELJAČE 

• Ako se ne uvaže zahtjevi za povećanjem 

plaća do veljače sljedeće godine, Hrvatski sindikat 

šumarstva organizirat će 23. veljače jednodnevni 

štrajk upozorenja. Sindikat traži da se plaće 

povećaju za 30 posto. 

• Isto tako traži se da se nadležni (Vlada) izjasne 

o početku pregovora o potpisivanju Granskog 

kolektivnog ugovora te da se odredi s kim 

će HSS pregovarati. U šumarskom sindikatu misle 

da je 15. siječnja 1995. razuman rok da se 

Vlada odredi prema tom pitanju i da pregovori 

počmu. 

• Konačno, nakon brojnih zahtjeva i pojedinačnih 

rješenja, sindikat traži da zaštitna zimska 

oprema za radnike riješi do kraja ove godine a 

da se službena odjeća i odora za najkritičnije 

kategorije riješi do kraja ožujka sljedeće godine. 

To su zaključci sa sastanka Glavnog odbora 

HSŠ u čijem su radu u jednom dijelu sudjelovali i 

doministar za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede 

i šumarstva dr Joso Vukelić i direktor 

Hrvatskih šuma inž. Dosip Dundović, a na kojem 

su šumarski sindikalci još jednom pokušali razmrsiti 

klupko problema koje se zove — plaće i 

politika plaća. No sudeći po svemu što se i 

ovom prilikom moglo čuti, kao i činjenicom da 

plaća i pored svih dosadašnjih zahtjeva i razgovara 

nije rasla već je, naprotiv, makar i simbolično 

bila manja (dvije lipe po bodul), čini se da su 

plaće tvrd i pretvrd orah za razbijanje samo putem 

pregovora razgovora i zamolbi. I da će isto 

tako još dosta vremena proći u dokazivanju da 

su zaposleni u Hrvatskim šumama ne računajući 

čak ni teške uvjete rada, među najslabije plaćenim 

djelatnicima u javnim poduzećima. Istovremeno 

Hrvatske šume su jedno od rijetkih poduzeća 

koje ne živi na državnom proračunu već ga 

— puni! 

No odgovorni u Vladi imaju drugčija razmišljanja 

i drugčije podatke (I). Potvrdio je to i doministar 

Vukelić koji je članovima Glavnog odbora 

predočio kako su tekli i kakvi su bili rezultati razgovora 

u Vladi povodom posljednje zamolbe 

HSS s kojom se suglasilo i Ministarstvo, a kojom 

se tražilo povećanje. 

Prevladalo je mišljenje, rekao je dr Vukelić, kako 

bi porast zarada u HŠ izazvao lančanu reakciju 

kod nekih drugih javnih poduzeća koja također 

ukazu/u na otežane uvjete rada (Hrvatske 

Na sastanku Glavnog odbora Hrvatskog sindikata šumarstva, 

nedavno održanom, kojem su prisustvovali i doministar dr. Joso 

Vukelić i inž. Josip Dundović, između ostalog donesena su tri 

važna zaključka — o plaćama, o Granskom ugovoru i o zaštitnoj 

zimskoj odjeći 

U radu Glavnog odbora HSŠ, kad se radilo o zahtjevu sindikata za povećanjem plaća, 

sudjelovali su i doministar za šumarstvo dr Joso Vukelić i direktor Hrvatskih šuma inž. Josip 

Dundović 

ceste, HEP). Osim toga vanjski čimbenici, MMF i 

Svjetska banka budnim okom praste provođenje 

stabilizacione politike u Hrvatskoj i obuzdavanje 

inflacije koju bi povećanje mase plaća moglo narušiti. 

Istina je da HŠ nisu medu najbolje plaćenima 

javnim poduzećima, no, rečeno je tom prilikom, 

ni među najslabije plaćenima. Podaci koje 

je iznio potpredsjednik V[ade Borislav Škegro, 

da je prosječna plaća u HŠ za prvih šest mjeseci 

iznosila 98 posto prosjeka u javnim poduzećima, 

razlikuju se od onih koje je podastro sindikat 

i po kojima je taj prosjek u HŠ bio 88 posto. Ne 

treba ni pitati kojim se brojkama vjerovalo. 

Masa plaća, rečeno je, ne može se, bar do 

veljače, dirati. No predlagano je nešto drugo: 

poduzeće s preko 10.000 zaposlenih je preveliko 

i mora se restrukturirati. Pojedine grupe mogle 

bi se izdvojiti, Hrvatske šume imaju interesa 

pomagati razvoj privatnog poduzetništva koje bi 

zaposlilo i dio radnika iz poduzeća. Time bi se 

smanjio broj zaposlenih, a masa novca ostala ista. 

Kao i ostala javna poduzeća i Hrvatske će šume 

u pretvorbu. No one su tek u trećoj grupi, iza 

INE, HEP, HPT-a koji su u prvoj grupi, te Hrvatskih 

željeznica i Hrvatskih cesta. 

Na razgovorima u Vladi, dodao je dr Vukelić, 

spomenuto je da postoje i »drugi načini da poduzeće 

koje ne dolazi tražiti novac već ga ima i 

stvara, stimulira svoje djelatnike.« Pa se tako 

spominje zaštitna oprema, službena odjeća, u to 

J. DUNDOVIĆ 

NOVI STATUT, KADROVSKE 

PROMJENE... 

Pridružujući se raspravi o plaćama i politici 

plaća, direktor poduzeća inž. Dosip 

Dundović najavio je neke promjene koje će 

se svakako odraziti i na — plaće. 

Na Koordinaciji za gospodarstvo prošao 

je novi Statut Hrvatskih šuma, i o njemu se 

treba očitovati i Upravni odbor. Po njemu, 

»smanjit će se broj osoba s posebnim ovlaštenjima, 

izvršit će se određene kadrovske 

promjene, za< triti radna disciplina i izvršenje 

zadataka«. 

Kreće se i s izradom akta unutrašnje organizacije 

te akta o plaćama i ostalim materijalnim 

troškovima. Tu će se, rekao je 

inž. Dundović, pokušati vrijednovati sve što 

radnik dobije, kroz plaću, materijalne troškove, 

zaštitnu opremu, odjeću, uvjete u kojima 

radi (»Recimo tko radi na prvoj crti bojišnice). 

Kroz izradu akta o plaćama ići će se i na 

sistem stimulacije radnika i režijskog osoblja, 

te posebno uprave koje dobro izvršavaju 

svoje planove... 

spada i upravo isplaćena pozajmica sindikata i 

drugi načini. 

Za drugi način, osim razgovora, zna i sindikat. 

To je štrajk i to je krajnji čin. Možda je čudno što 

sindikat najavljuje štrajk čak dva i po mjeseca 

unaprijed! Na taj način, misle u sindikatu, ipak se 

daje vremena odgovornima (Vladi) da pokuša 

pronaći rješenje, jer i sam sindikat nerado poseže 

za krajnjim oružjem. Glavni odbor je, naime, u 

prvoj odluci štrajk zakazao mjesec dana ranije, 

23. siječnja, no obzirom na složenu situaciju, prisutnost 

MMF-a te mišljenje da se do početka 

veljače ništa neće moći značajnije promijeniti, 

sindikat je svoju odluku prolongirao. Nije bilo 

jednoglasno, a i to nešto znači. 

M. MRKOBRAD 

POD RAZNO, NE MANJE VAŽNO 

OGRJEV, BOŽIĆNICA, 

AUTOMOBILI... 

• Glavni odbor HSŠ predlaže da zaposleni u 

Hrvatskim šumama mogu nabaviti OGRJEV za sljedeću 

godinu na otplatu. Svatko tko ima potrebu za ogrjevom 

mogao bi kupiti do 15 nrm po cijeni druge klase 

kraj panja i otplaćivati 12 mjeseci. 

• Vožnja SLUŽBENIH AUTOMOBILA u nekim je 

upravama i dalje problem, ističu sindikalni povjerenici. 

Posebno tamo gdje ih nema dovoljno. Iz vinkovačkog 

povjereništva zahtjevaju da se napravi revizija dozvoljenih 

kilometara po šumarijama, koja je također u Delnicama 

službeno određena »a o korištenju privatnih 

automobila se i ne govori«. U nekim upravama to je riješeno 

korištenjem privatnih automobila u službene 

svrhe. 

Stav je sindikata da uprave koje nemaju dovoljno 

službenih automobila s tim problemom upoznaju direkciju 

i riješe ga uporabom privatnih automobila. 

• Sindikat će zahtjevati i isplatu BOŽIĆNICE svim 

zaposlenim u visini prosječne plaće gospodarstva 

Hrvatske. Rečeno je kako se s tim računa i kako s tim 

ne bi trebalo biti problema. 

• Dosta je razgovora bilo i o PRIVATNIM PODU 

ZEĆIMA zaposlenih u Hrvatskim šumama koja se bave 

istom djelatnošću kao i zaposleni, što je i »pravilnikom 

zabranjeno« i dovodi do »korištenja službenog 

položaja i do »nelojalne konkurencije«. Taj problem, 

upozoravaju neki, »treba početi rješavati od glave jer 

mnogi tamo imaju privatne firme«... 

SINDIKALNI 

KOLAČIĆI 

MALO I MNOGO 

— Nismo mnogo postigli u razgovorima 

s čelnicima. U sat i po vremena 

koliko nam posvete, jer idu dalje, sindikat 

mora iznijeti na brzinu sve probleme, 

sva važna pitanja, i u tako kratkom 

vremenu ništa se ne može kvalitetno 

riješiti... (Vlado Geadeček, povjerenik 

iz Našica) 

— Mislim da smo postigli mnogo. 

Sindikat se za svoja prava mora boriti 

postupno, korak po korak, i teško je 

sve riješiti odjednom. Na zahtjeve sindikata 

nekad se odmahivalo rukom, 

sada je ravnopravan partner u razgovoru... 

(Filip Sabić, sindikalni povjerenik 

iz Splita) 

PODUZETNIŠTVO 

»Hrvatskim šumama je u interesu 

što brži razvoj poduzetništva. Osnovat 

ćemo grupu koja će slijedeće godine 

napraviti program razvoja poduzetništva. 

Stručni ljudi, inženjeri i ostali 

koji će moći, znati i htjeti ući u posao 

O ogrjevu, božićnici, poduzetništvu i ostalom: dio članova Glavnog odbora HSŠ 

imat će priliku. Ponudit ćemo im i pomoć...« 

(Inž. Josip Dundović, direktor 

HŠ u razgovoru sa sindikalcima) 

ZABRANJENO 

Pravilnikom je predviđeno da se 

naš djelatnik ne smije kroz vlastitu firmu 

baviti djelatnošću kojom se bavi u 

poduzeću. To je zloupotreba položaja, 

a u krajnjem slučaju u situaciji u kojoj 

se naša zemlja nalazi, pitanje i morala... 

(Vlatka Drakulić Stigjić, na sastanku 

Glavnog odbora HSS) 

GRANSKI UGOVORI 

— Vlada se obvezala da će potpisati 

kolektivne ugovore do kraja listopada. 

Nije to učinila, ona želi i dalje 

uredbama kontrolirati plaće, pa je tako 

donijela i uredbu o minimalnoj plaći... 

Nama se sada sugerira da pričekamo 

s pregovorima o granskim ugovorima, 

da nije vrijeme, a s nekim drugim sindikatima, 

kao s onim iz ugostiteljstva i 

turizma, granski kolektivni ugovor je 

potpisan... (Gordana Colnar, predsjednica 

HSS) . m « 

GLASILO »HRVATSKIH ŠUMA« 

Javnog poduzeća za gospodarenje 

šumama i šumskim zemljištem u 

RepuWlsi Hrvatskoj, p.o. Zagreb 

izdavač: 

»HRVATSKEŠUME« p.o. Zagreb 

Lj. F. Vukotinovića 2. 

JP »Hrvatske šume« organizirane su u Direkciju 

Zagreb i 15 Uprava šuma i to: Vinkovci, Osijek, 

Našice, Požega, Bjelovar, Koprivnica, Zagreb, 

Sisak. Karlovac, Ogulin, Delnice, Senj, Gospić, 

Buzet i Split. 

Direktor poduzeća: 

Josip Dundović, dipl. tog. šumarstva 

Savjet Ihta: Prof. dr. Branimir Prpić (predsjednik), 

dr. Joso Gračatt, Manjim Kalić, dipl. mg. Milan 

Krmpotii, dipl. inu. Tomislav Starčerie, 

Filip Sabić, prof. dr. Josip Vukelić 

Glavni i odgovorni urednik: 

Antun-Zlatko Lončarić, dipl. tog. 

Uređivački ođior: Petar Jurjević. dipl. tog. 

(predsjednik). Antun-Zlatko Lončarić. dipl. ing. 

Vesna Hrkalo\ic, dipl. pol. Ivan Hill. dipl. iur. 

Gordana Colnar 

Grafički urednik; Miljenko Bogdanič 

Sedakeij* lota: Marijan Domović, dipl. polit. 

Vesna Hrkalović, dipl. polit,, Antun-Zlatko 

Lončarić, dipl. ing., Miroslav Mrkobrad, dipl. 

polit. Vesna Pleše, dipl. polit, i Zvonko Peičević 

Adresa redakcije: Lj, F. Vukotinorića J, Zagreb 

Tel. (HF-m-mi, 448-OM 

List »Hrvatske šume« izlazi jednom mjesečno, a 

djelatnici JP »Hrvatske šume«, umirovljenici, 

poslovni partneri i djelatnici Šumarskog fakulteta 

Zagreb dobivaju ga besplatno na kućne adrese. 

Tisak: Hrvatska tiskara Zagreb, Slavonska avenija 

4 

Naklada: ll(MW primjeraka 

Mišljenjem Ministarstva prosvjete, kulture i športa 

broj SJ24B-1/7-93-01 glasilo je oslobođeno 

plaćanja osnovnog i posebnog porem na promet.


Novogodišnji intervju sa inž. JOSIPOM DUNDOVIĆEM 

direktorom JP. »Hrvatske šume« 

PLAĆE PREMA OSTVARENIM REZULTATIMA 

Gospodine direktore: Još 

jedna bremenita radna 

godina je za nama. Možete li 

se, ukratko, osvrnuti na poslovanje 

»Hrvatskih šuma« i 

sumirati rezultate ove poslovne 

godine 

Razdoblje 1990-1994. je 5 

godina velikih povijesnih događaja 

u Republici Hrvatskoj. 

U Poslovnom izvješću 

1993. godine dao sam očekivanu 

procjenu poslovanja 

»Hrvatskih šuma« u 1994. godini 

u svezi: 

1. strateških ciljeva, 

2. preduvjeta za djelotvoran 

rad, 

3. provođenja zaključaka Vlade 

Republike Hrvatske, 

4. očuvanja i unapređenja 

gospodarstva i 

5. udjela u obnovi Hrvatske. 

Tijekom 1994. godine, unatoč 

toga što nisu stvoreni 

preduvjeti: (prekid rata, otvaranja 

prometnica, obnova proizvodnje 

na privremeno zaposjednutom 

području i povratak 

prognanih obitelji) koji 

bi poslužili kao temelj za izradu 

plana poslovanja u cijeloj 

Hrvatskoj, ipak je bila moguća 

racionalizacija poslovanja, 

oživljavanje proizvodnje, rast 

izvoza i zaposlenosti, i to 

zbog vrlo stabilne gospodarske 

politike Vlade Republike 

Hrvatske, kojom je spriječena 

inflacija. 

Na proširenom kolegiju upravitelja 

uprava šuma od 24. 

studenog 1994. godine analiza 

ostvarenja u devetomjesečnom 

razdoblju ove godine, te 

prosudba rezultata do konca 

godine ocijenjena je kao zadovoljavajuća, 

budući da u 

šumu ulažemo znatno više nego 

što je zakonom propisana 

obveza. Osnovni problemi u 

poslovanju koji su utjecali na 

rezultat ovoga razdoblja jesu: 

loši vremenski uvjeti početkom 

godine, dospjela dugovanja 

od kupaca (ipak nešto manja 

nego u 1993. godini), rast 

troškova poslovanja zbog sanacije 

sastojina od snjegoloma, 

razminiravanje terena, 

dotrajalost opreme, nedostatak 

poduzetnika, nestimulirajuće 

djelovanje plaća, veliki 

broj mobiliziranih djelatnika i 

opreme, neriješen status prognanika, 

te sporost u ostvarivanju 

planiranih investicija 

svega 29,3% (procjena do kraja 

godine 60-65%) zbog nelikvidnosti 

naših poslovnih partnera 

domaće drvne industrije. 

U takvim okolnostima svi 

proizvodni zadaci glede uzgojnih 

radova izvršavaju se 

sukladno planu (jednostavna 

biološka reprodukcija šuma 

bit će 8% veća od plana), proizvodnja 

drvnih sortimenata 

sa 76,6% (ili 2,2% više nego u 

istom razdoblju protekle godine), 

a prodaja sa 78,7% (tj. 

od planiranih 2.629.3960 m 3 ). 

Do kraja ove godine zahvaljujući 

zalaganju djelatnika, ali i 

pogodnom vremenu za rad tijekom 

jeseni Poduzeće će ostvariti 

sve planirane proizvodne 

zadatke. Takva proizvodnja 

može se ocijeniti više nego 

zadovoljavajućom. 

Zahvaljujući maksimalnom 

zalaganju svih, pojačanim 

mjerama štednje smanjenjem 

troškova — povećanjem prihoda, 

provođenjem Odluke o 

smanjenju zaliha i brže naplate 

od kupaca, a unatoč teškim 

gospodarsko-financijskim uvjetima 

u kojima se nalazimo, 

»Hrvatske šume« ovu će godinu 

završiti pozitivno. 

VJrema svim gospodarstve- 

JL nim pokazateljima »Hrvatske 

šume« zauzimaju vodeća 

mjesta među javnim poduzećima 

Hrvatske. Nažalost po 

plaćama smo medu posljednjima. 

Možete li barem predvidjeti 

do kada ćemo imati tako 

»skromne« plaće 

Plaća djelatnika »Hrvatskih 

šuma« nisu pratile rezultate 

poslovanja i nisu bile u skladu 

s kvalifikacijskom strukturom 

i teškim uvjetima rada u 

šumarstvu. Težilo se da one 

bar dosegnu prosjek bruto- 

-plaća u javnim poduzećima 

što se nažalost nije ostvarilo. 

Prosječno isplaćene neto-plaće 

zaposlenih nalaze se na 5. 

mjestu od 8 javnih poduzeća i 

iznose 990 kuna po UKR-u ili 

93% od prosjeka javnih poduzeća 

za I-IX 1994. godine, što 

nije prihvatljivo, iako su realne 

plaće porasle u odnosu na 

1993. godinu. Povećava se odljev 

posebno proizvodnih i 

stručnih radnika, te se u pojedinim 

upravama šuma sve teže 

ostvaruju radni zadaci. 

Globalno je masa plaća javnih 

poduzeća određena politikom 

Vlade Republike Hrvatske, 

tako da naš zahtjev za povećanjem 

plaća u 1994. godini 

koordinacija za gospodarstvo 

Vlade Republike Hrvatske nije 

mogla usvojiti. 

Plaće za iduću godinu moraju 

se, međutim uskladiti s 

Vladinom Odlukom o uputama 

za provedbu politike plaća 

u 1995. godini za tvrtke u potpunom 

ili pretežitom vlasništvu 

države. A ona omogućuje 

povećanje bruto-mase plaća 

za isplatu do konca 1995. godine 

do 6% na masu bruto- 

-plaća isplaćenih za listopad 

ove godine. Stoga će se u 

»UNATOČ TEŠKIM 

GOSPODARSKO-FINANCIJ 

SKIM UVJETIMA 

'HRVATSKE ŠUME'OVU 

ĆE GODINU POZITIVNO 

ZAVRŠITI« 

1995. godini uvesti stimulacija 

s unutarnjom preraspodjelom, 

dakako na temelju ostvarenih 

rezultata rada pojedinca 

i poslovanja Poduzeća, počev 

od šumarije, radne jedinice, 

uprave šuma i direkcije. 

Djelatnici »Hrvatskih šuma« 

svjesni su teškoća u kojima 

se nalazi Republika Hrvatska 

i ne izbjegavaju djeliti 

sudbinu ravnomjerno s djelatnicima 

ostalih grana gospodarstva. 

No određene mjere 

unutar Poduzeća i zajedno s 

Vladom Republike Hrvatske u 

svezi položaja zaposlenih u 

narednoj godini poduzet će 

se, kako bi se zajamčila financijska 

i radna djelotvornost 

Poduzeća. 

edan od ključnih dokumenata 

— »Statut Hrvatskih 

/ 

šuma« bio je razmatran od 

Vlade Republike Hrvatske. 

Kada će stupiti u primjenu taj 

tako važan dokument i što 

nam on, ukratko nam recite, 

donosi 

Vlada Republike Hrvatske 

je na sjednici održanoj 9. prosina 

1994. godine donijela 

Odluku o davanju suglasnosti 

na Statut Javnog poduzeća 

»Hrvatske šume« p.o. Zagreb. 

Tom Odlukom Vlade Republike 

Hrvatske određen je rok 

od 6 mjeseci u kojem ćemo 

uskladiti sve opće akte sa Statutom. 

To nas naročito obvezuje 

da: 

1. donesemo ostale normativne 

akte zbog promjena uvjeta 

rada i gospodarenja, 

2. provedemo preustrojstvo i 

pretvorbu radnih jedinica 

nešumarskih djelatnosti, 

3. intenziviramo razvoj poduzetništva 

u izvođenju radova 

svih djelatnosti Poduzeća 

putem nadmetanja, 

4. dosljedno provedemo revirni 

sustav u svakoj šumariji 

i 

5. ostvarimo tržišne odnose 

između šumarstva i drvne 

industrije uz provođenje 

sustava nadmetanja u prodaji. 

U svezi s tim već je u izradi 

prijedlog: 

1. Pravilnika o unutarnjoj organizaciji 

Poduzeća, 

2. Pravilnika o sistematizaciji 

poslova i radnih zadataka 

Poduzeća i 

3. Pravilnika o plaćama radnika 

Poduzeća. 

f* ospodine direktore, mo- 

VJT zete li nam reći dokle se 

stiglo s pretvorbom u »Hrvatskim 

šumama 

U skladu sa zaključkom 

Vlade RH i zastupničkog doma 

Sabora Republike Hrvatske 

od 23. ožujka 1994. godine 

trebalo je tijekom ove godine 

nešumarske djelatnosti 

pretvoriti u društva sa ograničenom 

odgovornošću (đ.o.o.) 

sa 100% vlasništva države, a 

za radove osnovnih i pomoćnih 

djelatnosti nastaviti započeti 

proces privatizacije prema 

uvjetima tržišta. 

Izrađeni su elaborati i potrebna 

dokumentacija za osnivanje 

7 društava s ograničenom 

odgovornošću, i to RJ 

»Promet« Vinkovci, RJ »Ribnjačarstvo« 

Lipovljani, RJ 

»Kamenolom« Krašić, RJ 

»Tehničke radionice« Ogulin, 

RJ »Lovački dom« Delnice, RJ 

»Galanterije i zaštitna radionica« 

Vrbovsko i »Tesara« Prezid. 

Za iste će u dogovoru s 

Uredom za ekonomiku i restrukturiranje 

javnih poduzeća 

Vlade Republike Hrvatske biti 

izvršena pretvorba tijekom 

1995. godine. 

Za radove osnovnih i pomoćnih 

djelatnosti proces privatizacije 

odvija se prema uvjetima 

na tržištu, a u skladu s 

Programom razvoja do 2025. 

godine. Za I-XI 1994. g. samo 

na poslovima iskorištavanja 

šuma privatni su poduzetnici 

obavili radove: 

— na sječi i izradi 40% poslova 

(od toga 15% u samoizradi), 

— na privlačenju drvnih sortimenata 

čak 53% i 

— na izvršenju prijevoza 

drvnih sortimenata 46%. 

To nam govori o orijentaciji 

Poduzeća na izvođenje radova 

putem privatnih poduzetnika 

prema uvjetima tržišta usluga 

i poštenih konkurentskih od- 

TJočetkom ove godine naj- 

M. avljivali ste neka kadrovska 

iznenađenja, ali od toga 

do danas ništa. Važi li to za 

početak iduće godine 

Zakonom o šumama određena 

je organizacija' J.P. 

»Hrvatske šume«, p.o. Zagreb 

s početkom rada 1. siječnja 

1991. godine. 

Novi statut koji je stupio na 

snagu 9. prosinca 1994. godine 

omogućava bolju učinkovitiju 

unutarnju organizaciju 

Poduzeća od Direkcije — uprave 

šuma — šumarije — radne 

jedinice do revira. 

Temeljni strateški ciljevi 

poslovanja »Hrvatskih šuma« 

su postizanje što veće proizvodnje 

drva i drvnih sortimenata, 

uz osiguranje najveće 

ostale koristi od šuma i uz što 

bolju zaštitu šumskog fonda 

te ostvarenje najveće moguće 

dobiti na tržištu. 

Iz iskustva nama susjednih 

zemalja (Austrija) predlažemo 

takovu unutarnju organizaciju 

po kojoj bi sve organizacijske 

jedinice, Poduzeća bile stavljene 

u isti polazni položaj i 

do kraja odgovorni za svoje 

rezultate poslovanja. 

Direkcija bi se bitnije mogla 

baviti strategijom, a izvršne 

ovlasti i odgovornosti bi se 

spustile na uprave šuma i šumarije. 

Ovakav oblik decentralizacije 

mora dati bolje rezultate 

poslovanja. 

U protekle dvije godine učinjen 

je veliki napor, i postignut 

je određeni napredak, koji 

jamči daljnju kondolisaciju 

poslovanja Poduzeća u: 

1. u proizvodnji, razvoju i 

informatici (programi: HS 

FOND, HS PRO) 

2. financijskom poslovanju 

i računovodstvenoj politici 

prilagođenoj novim zakonskim 

propisima, u skladu s interesom 

jasnog praćenja, financijskih 

tijekova u cijelom 

Poduzeću. 

Da bi se dostignula djelotvornost 

nastavila, a u nekim 

organizacijskim jedinicama i 

poboljšala, potrebno je poduzeti 

određene mjere: 

1. osigurati jedinstven sustav 

upravljanja Poduzećem, 

koji polazi od jedinstvenosti 

strateških funkcija u vođenju 

poslovne i financijske politi- 

2. osigurati jedinstvenu 

kontrolu na razini Poduzeća 

putem Službe za internu kontrolu 

i reviziju, koja je ustrojena 

odlukom Upravnog odbora 

Poduzeća 27. svibnja 

1994. 

3. decentralizacijom takove 

politike voditi stalnu borbu za 

smanjenje troškova poslovanja 

u svim dijelovima Poduzeća. 

Sve ovo do sada rečeno 

stvorilo je uvjete, da se priđe 

kadrovskim rješenjima u 

prvom tromjesečju 1995. godine. 

A članak 59. novog Statuta 

nameće obvezi imenovanja 

svih osoba s posebnim ovlaštenjima 

i odgovornostima 

u roku od 60 dana. Time se 

omogućava ostvarivanje temeljnih 

strateških ciljeva poslovanja 

»Hrvatskih šuma«. 

jy7a kraju možete li nam re- 

1 \ ći što očekujete u 1995. 

godini 

Smatram da je u prethodnim 

odgovorima gotovo sve 

rečeno o budućoj poslovnoj 

politici. Očekujem da će 1995. 

godina biti posebna i lakša od 

njezine prethodne 1994. godine. 

Vlada RH postavila je makroekonomski 

okvir u Pismu 

namjere MMF i do toga neće 

biti odstupanja, a to znači Program 

rasta, restrukturiranja, 

obnove i privatizacije u uvjetima 

stabilnosti. Međutim, 

mnogi problemi ostaju: MIR, 

povrat prognanika, obnova, 

restrukturiranje i privatizacija. 

Upravni odbor Poduzeća na 

44. sjednici 16. prosinca 1994. 

godine donio je PLAN GOS 

PODARENJA za 1995. godinu, 

kojim je predviđen obim 

radova biološke reprodukcije 

šuma čak 31% veći od propisa 

osnova gospodarskih jedinica, 

a plan sječa veći svega 4% u 

odnosu na ostvarenje u 1994. 

godini. 

Na kraju iskreno čestitam 

svim djelatnicima »Hrvatskih 

šuma« na samoprijegornom 

radu i ostvarenju ovako velikih 

rezultata poslovanja. Svima 

njima, i članovima njihovih 

obitelji želim čestit i sretan 

Božić, a posebno mnogo 

mira, dobra i uspjeha u nastupajućoj 

1995. godini. 

DIREKTOR 

Josip Dundović, dipl. inž. 

šum.


VLADA REPUBLIKE HRVATSKE DALA SUGLASNOST NA 

STATUT "HRVATSKIH ŠUMA" 

Na temelju članka 22. Zakona o šumama 

— pročišćeni tekst (Narodne novine 

broj: 52/90., 5/91., 9/91., 61/91., 

14/93., 26/93 i 76/93), Upravni odbor 

»Hrvatskih šuma« javnog poduzeća za gospodarenje 

šumama i šumskim zemljištima u Republici 

Hrvatskoj, p.o. Zagreb dana 28. srpnja 1994. g. 

na 43. sjednici donio je Statut »Hrvatskih šuma« 

p.o. Zagreb, dana 6. prosinca 1994. g. donio je 

Statutarnu odluku o dopuni Statuta »Hrvatskih 

šuma« p.o. Zagreb, te je istog dana 6. prosinca 

1994. g. utvrdio 

STATUT 

»HRVATSKIH ŠUMA« 

Davnog poduzeća za gospodarenje 

šumama i šumskim zemljištima u 

Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb 

(pročišćeni tekst) 

I. OPĆE ODREDBE 

1. Predmet Statuta 

Članak 1. 

Ovim Statutom, u skladu s odredbama Zakona 

o šumama, uređuju se osnovna pitanja organizacije 

i poslovanja, kao i druga pitanja značajna 

za rad i poslovanje »Hrvatskih šuma« javnog 

poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim 

zemljištima u Republici Hrvatskoj. 

2. Osnivanje 

Članak 2. 

»Hrvatske šume« javno poduzeće za gospodarenje 

šumama i šumskim zemljištima u Republici 

Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Poduzeće), osnovano 

je Zakonom o izmjenama i dopunama 

Zakona o šumama (Narodne novine« br. 41/90), 

s početkom rada 1. siječnja 1991. godine 

Članak 3. 

Na osnovi Zakona o šumama Poduzeće je 

pravni slijednik: 

1. Samoupravne interesne zajednice šumarstva 

Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu; 

2. Radne organizacije šumarstva »Slavonska 

šuma« sa sjedištem u Vinkovcima; 

3. Šumskog gospodarstva »Josip Kozarac« sa 

sjedištem u Novoj Gradiški; 

4. Šumskog gospodarstva »Mojica Birta« sa 

sjedištem u Bjelovaru; 

5. Šumskog gospodarstva »Varaždin« sa sjedištem 

u Varaždinu; 

6. Šumskog gospodarstva »Zagreb« sa sjedištem 

u Zagrebu; 

7. Šumskog gospodarstva »Sisak« sa sjedištem 

u Sisku; 

8. Šumskog gospodarstva »Karlovac« sa sjedištem 

u Karlovcu; 

9. Goransko primorskog šumskog gospodarstva 

»Delnice« sa sjedištem u Delnicama 

10. Šumskog gospodarstva »Lika« sa sjedištem 

u Gospiću; 

11. Šumskog gospodarstva »Istra« sa sjedištem 

u Buzetu; 

12. Šumskog gospodarstva »Dalmacija« sa sjedištem 

u Splitu; 

13. Lovnošumskog i poljoprivrednog gazdinstva 

»Delen« Beograd, u dijelu koji se nalazi na teritoriju 

Republike Hrvatske. 

3. Tvrtka i sjedište Poduzeća 

Članak 4. 

Tvrtka Poduzeća glasi »Hrvatske šume« javno 

poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim 

zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb. 

Skraćena tvrtka Poduzeća glasi »Hrvatske šume«, 

p.o. Zagreb. 

Članak 5. 

Sjedište Poduzeća je u Zagrebu, Ljudevita 

Farkaša Vukotinovića br. 2. Odluku o promjeni 

adrese sjedišta donosi upravni odbor Poduzeća. 

4. Obilježja 

Članak 6. 

Poduzeće ima znak, memorandum, pečat i 

štambilj. 

Oblik, sadržaj i način upotrebe znaka, memoranduma, 

pečata i štambilja utvrđuje se odlukom 

Upravnog odbora. 

5. Djelatnost poduzeća 

Članak 7. 

Djelatnost Poduzeća je gospodarenje šumama 

i šumskim zemljištima: 

1. jednostavna biološka reprodukcija šuma; 

2. proširena biološka reprodukcija šuma; 

3. iskorišćivanje šuma, šumskih zemljišta i nasada; 

Stupanjem na snagu ovog Statuta, prestaje važiti stari 

»Statut donijet 20. prosinca 1990. g. i Odluka o 

izmjenama Statuta od 20. veljače 1992. g. 

4. iskorišćivanje sporednih šumskih proizvoda 

(plodina, ljekovitog bilja, humusa, mahovine i 

dr.); 

5. vađenje pijeska, kamena i šljunka; 

6. transport šumskih proizvoda; 

7. korišćenje općekorisnih funkcija šuma; 

8. izgradnja i korišćenje šumskih prometnica; 

9. izgradnja i korišćenje drugih objekata u 

svrhu gospodarenja šumama; 

10. uzgoj i zaštita divljači. 

Članak 8. 

Osim djelatnosti iz članka 7. ovog Statuta djelatnosti 

Poduzeća su još: 

• Proizvodnja kremena i kremenog pijeska te 

kalcijeva karbonata. 

• Poslovi miniranja 

• Proizvodnja rezane građe i ploča 

• Proizvodnja drvne ambalaže 

• Proizvodnja galanterije od drveta i pluta 

• Proizvodnja prehrambenih proizvoda 

• Proizvodnja pića 

• Proizvodnja alkohola biljnog podrijetla i alkoholnih 

pića 

• Proizvodnja vina 

• Proizvodnja rakije od voća 

• Proizvodnja bezalkoholnih pića 

• Poljoprivredna proizvodnja 

• Voćarstvo 

• Proizvodnja voća 

• Vinogradarstvo 

• Proizvodnja grožđa 

• Stočarstvo 

• Poljoprivredne usluge 

• Poljoprivredne usluge za biljnu proizvodnju 

• Poljoprivredne usluge za stočarstvo 

• Ribarstvo 

• Ribarstvo na rijekama, jezerima i ribnjacima 

• Šumarstvo 

• Lov divljači 

• Visokogradnja 

• Niskogradnja i hidrogradnja 

• Izgradnja prometnih objekata 

• Izgradnja hidrograđevinskih objekata 

• Izgradnja ostalih objekata niskogradnje 

• Pomorski promet 

• Riječni i jezerski promet 

• Prijevoz putnika i robe u riječnom i jezerskom 

prometu 

• Cestovni promet 

• Prijevoz robe u cestovnom prometu 

• Međunarodni cestovni prijevoz 

• Tehnički pregled vozila 

• Trgovina na malo 

• Trgovina na malo prehrambenim proizvodima 

• Trgovina na malo neprehrambenim proizvodima 

• Trgovina na veliko 

• Trgovina na veliko prehrambenim proizvodima 

• Trgovina na veliko neprehrambenim proizvodima 

• Vanjska trgovina 

• Vanjska trgovina prehrambenim proizvodima 

• Vanjska trgovina neprehrambenim proizvodima 

• Ugostiteljstvo 

• Ugostiteljske usluge smještaja 

• Hoteli, moteli, pansioni i turistička naselja sa 

sezonskim poslovanjem 

• Hoteli, moteli, pansioni i turistička naselja sa 

cjelogodišnjim poslovanjem 

• Radnička, dječja i omladinska odmarališta 

• Kampovi 

• Ostale usluge smještaja 

• Ugostiteljske usluge prehrane 

• Restauracije s posluživanjem 

• Ostale ugostiteljske usluge 

• Turističko posredovanje 

• Turistički biroi 

• Obrtničke usluge i popravci 

• Izrada predmeta od nemetala 

• Izrada i popravak metalnih proizvoda 

• Popravak i održavanje cestovnih motornih 

vozila 

• Ostale usluge metaloprerađivačkog obrta 

• Izrada i popravak predmeta od kože i gume 

• Uređenje naselja i prostora 

• Uređenje i održavanje parkova, zelenih i rekreacijskih 

površina 

• Projektiranje i srodne tehničke usluge 

• Projektiranje građevinskih objekata 

• Ostalo projektiranje 

• Poslovne usluge 

• Ostale nespomenute usluge 

• Profesionalno osposobljavanje i zapošljavanje 

invalida uz praktičan rad na poslovima primopredaje 

izrađenog drvnog materijala, zaštite 

istog od insekata i pucanja, te poslovima 

uzgoja, zaštite i uređivanja šuma. 

6. Zastupanje i predstavljanje Poduzeća 

Članak 9. 

U okviru utvrđene djelatnosti Poduzeće zastupa 

direktor bez ograničenja. 

Direktor zastupa Poduzeće neograničeno i u 

obavljanju utvrđenih poslova vanjskotrgovinskog 

poslovanja. 

Osim direktora Poduzeće zastupaju: 

• zamjenik direktora neograničeno u odsutnosti 

direktora 

• pomoćnici direktora u granicama poslova koje 

obavljaju, 

• upravitelji uprava šuma u granicama poslova 

koje obavljaju. 

Zamjenik direktora, pomoćnici direktora i uprvitelji 

uprava šuma za svoj rad odgovorni su direktoru. 

Osim direktora u obavljanju vanjkotrgovinskog 

poslovanja Poduzeće zastupaju zamjenik i pomoćnici 

direktora. 

Osobe ovlaštene za zastupanje Poduzeća 

mogu drugoj osobi dati pisanu punomoć za zastupanje 

u okviru svojih ovlaštenja. 

Članak 10. 

Poduzeće predstavlja direktor Poduzeća i zamjenik 

direktora. 

Članak 11. 

Direktor uz suglasnost Upravnog odbora može 

dati prokuru radniku s posebnim ovlaštenjima 

i odgovornostima u Poduzeću ili dugoj osobi izvan 

Poduzeća. 

7. Nastupanje i obveze u pravnom prometu 

Članak 12. 

Poduzeće nastupa u pravnom prometu samostalno 

(u svoje ime i za svoj račun). 

Članak 13. 

Za obveze u pravnom prometu Poduzeće odgovara 

svojom imovinom (potpuna odgovornost). 

II UNUTARNJA ORGANIZACIJA 

Članak 14. 

Organizacijski dijelovi Poduzeća su: 

• Direkcija 

• Uprava šuma 

• Šumarija 

• Radna jedinica. 

Članak 15. 

Unutarnja organizacija Poduzeća se Pravilnikom 

o organizaciji Poduzeća, kojim se detaljno 

određuje i opis poslova organizacijskih jedinica. 

III IMOVINA PODUZEĆA 

Članak 16. 

Imovinu Poduzeća čine stvari, prava i novčana 

sredstva. 

IV NASTUP U PRAVNOM PROMETU 

ORGANIZACIJSKIH DIJELOVA I 

ODGOVORNOST ZA PREUZETE 

OBVEZE 

Članak 17. 

Organizacijske jedinice imaju prava i obveze 

u pravnom prometu i nastupu u pravnom prometu 

pod tvrtkom Poduzeća. 

Za obveze koje preuzme dio Poduzeća iz 

stavka 1. ovog članka odgovara Poduzeće. 

Članak 18. 

Uprava šuma ovlaštena je u pravnom prometu 

zaključivati slijedeće ugovore: 

1. o kupnji i prodaji roba i obavljanju usluga iz 

djelatnosti Poduzeća za područje za koje je 

osnovano bez ograničenja, 

2. o nabavi i prodaji osnovnih sredstava, 

3. o izgradnji šumskih prometnica, 

4. o davanju i uzimanju u zakup poslovnih prostorija 

i drugih nekretnina od interesa za Poduzeće 

do godine dana, 

5. ugovoru o djelu i obavljanju privremenih i povremenih 

poslova, 

6. o održavanju osnovnih sredstava, 

7. i drugih ugovora iz poslova koje obavlja uprava 

šuma. 

Nominalni iznosi do kojih se mogu zaključivati 

ugovori iz točaka 1. do 7. prethodnog stavka utvrđuju 

se planom Poduzeća i posebnom odlukom 

direktora Poduzeća. 

Članak 19. 

Šumarija je ovlaštena u pravnom prometu zaključivati 

slijedeće ugovore: 

1. o prodaji tehničke oblovine, ogrijevnog, sitnotehničkog 

drveta i sporednih šumskih proizvoda 

u maloprodaji za krajnju potrošnju u 

skladu s planom, 

2. o nabavi reprodukcijskog i drugog potrošnog 

materijala u skladu s planom, 

3. ugovora o djelu i obavljanju privremenih i povremenih 

poslova u skladu s planom, 

4. o održavanju osnovnih sredstava. 


ugovori iz prethodnog stavka ovog članka utvrđuju 

se posebnom odlukom koju donosi upravitelj 

uprave šuma. 

Članak 20. 

Radna jednica ovlaštena je u pravnom prometu 

zaključivati slijedeće ugovore: 

1. o kupnji i prodaji roba i obavljanju usluga u 

okviru poslova koje obavlja radna jedinica u 

skladu s planom, 

2. o nabavi reprodukcijskog i drugog potrošnog 

materijala u skladu s planom, 

3. ugovor o djelu i obavljanju privremenih i povremenih 

poslova, 

4. održavanje osnovnih sredstava. 


ugovori iz prethodnog stavka ovog članka utvrđuju 

se posebnom odlukom koju donosi upravitelj 

uprave šuma. 

V UPRAVLJANJE 

Članak 21. 

Organ upravljanja Poduzeća je Upravni odbor 

koji se sastoji od devet članova.


Vlada Republike Hrvatske imenuje šest članova 

Upravnog odbora iz reda stručnih i znanstvenih 

osoba, a tri člana biraju radnici Poduzeća na način 

određen ovim statutom. 

Članovi Upravnog odbora imenuju se, odnosno 

biraju na vrijeme od četiri godine. 

Upravni odbor donosi odluke većinom glasova 

svih svojih članova. 

Članak 22. 

Članovi Upravnog odbora, koje imenuje Vlada 

Republike Hrvatske za rad u Upravnom odboru, 

imaju pravo na naknadu mjesečno u visini prosječne 

mjesečne plaće radnika Poduzeća, isplaćene 

u prethodnom mjesecu. 

Članak 23. 

Tri člana Upravnog odbora biraju radnici Poduzeća 

neposrednim tajnim glasovanjem. 

Za člana Upravnog odbora ne mogu biti kandidirani: 

direktor i radnici s posebnim ovlaštenjima i 

odgovornostima. 

Članak 24. 

Izbori se provode po slijedećim izbornim jedinicama: 

1. Izborna jedinica obuhvaća radnike zaposlene 

na području jednodobnih šuma i radnike direkcije 

2. Izborna jedinica obuhvaća radnike zaposlene 

na području prebomih šuma i šuma mediterana. 

U izbornoj jedinici 1. bira se dva člana, a u izbornoj 

jedinici 2. jedan član Upravnog odbora. 

Članak 25. 

Upravni odbor raspisuje izbore za tri člana 

Upravnog odbora najkasnije tri mjeseca prije isteka 

mandata izabranih članova. 

Članak 26. 

Provođenjem izbora rukovodi Izborna komisija 

koju imenuje Upravni odbor. 

Izborna komisija ima predsjednika i četiri člana i 

njihove zamjenike. 

Izborna komisija brine se o zakonitosti provođenja 

izbora, određuje biračka mjesta i imenuje bi 

račke odbore, utvrđuje da li je kandidatuma lista 

sastavljena u skladu sa zakonom i ovim statu 

tom, utvrđuje i proglašava rezultate izbora te 

obavlja druge poslove određene zakonom i 

ovim statutom. 

Članak 27. 

Kandidat za člana Upravnog odbora može biti 

radnik kojeg kandidira najmanje sto radnika potpisivanjem 

kandidatske liste. 

Izborna komisija potvrđuje kandidaturu. 

Članak 28. 

Za člana Upravnog odbora u izbornoj jedinici 

izabran je kandidat koji je dobio najveći broj glasova. 

Ako su dva kandidata dobila jednak broj glasova 

izbori se ponavljaju. 

Članak 29. 

Upravni odbor bira i razrješuje svog predsjednika 

i zamjenika predsjednika. 

Način rada Upravnog odbora utvrđuje se Po 

slovnikom. 

Članak 30. 

Upravni odbor Poduzeća: 

a) predlaže Saboru Republike Hrvatske na 

donošenje: 

1. dugoročni i srednjoročni plan razvoja šumarstva; 

2. statusne promjene Poduzeća; 

b) donosi uz suglasnost Vlade Republike 

Hrvatske: 

1. Statut Poduzeća; 

2. Odluku o raspolaganju kapitalom Poduzeća; 

3. Odluku kojom se određuju mjerila za raspoređivanje 

dobiti; 

c) donosi: 

1. šumskogospodarsku osnovu područja, osnove 

gospodarenja gospodarskim jedinicama, 

programe za gospodarenje šumama, uz 

odobrenje odnosno suglasnost Ministarstva 

poljoprivrede i šumarstva; 

2. programe za proširenu biološku reprodukciju 

šuma uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede 

i šumarstva; 

3. godišnje planove gospodarenja šumama; 

4. odluku o osnivanju drugih poduzeća; 

5. odluku o ulaganjima u druga poduzeća; 

6. kriterije za raspodjelu sredstava prema namjenama, 

u skladu sa Zakonom o šumama; 

7. odluku o imenovanju i razriješenju radnika s 

posebnim ovlaštenjima i odgovornostima, u 

skladu sa ovim Statutom; 

8. akt o unutarnjoj organizaciji uz suglasnost 

ministra poljoprivrede i šumarstva; 

9. akt o raspodjeli sredstava za plaće; 

10. akt o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti 

radnika; 

11. donosi i druge opće akte Poduzeća; 

12. obavlja i druge poslove utvrđene Statutom i 

drugim općim aktima Poduzeća za šume. 

Upravni odbor redovito, a najmanje jedanput 

godišnje, podnosi izvješće o svom radu Saboru 

Republike Hrvatske, 

VI POSLOVODSTVO 

Članak 31. 

Poslovodni organ Poduzeća je direktor. 

Direktora imenuje i razrješava Vlada Republike 

Hrvatske na prijedlog Ministra poljoprivrede i 

šumarstva. 

Mandat direktora traje 4 godine i ista osoba 

može ponovno biti imenovana za direktora. 

Članak 32. 

Direktor Poduzeća: 

1. organizira i rukovodi procesom rada i vodi 

poslovanje Poduzeća; 

2. samostalno donosi odluke u okviru ovlaštenja 

u ovom statutu, zastupa Poduzeće prema 

trećim osobama i predstavlja Poduzeće; 

3. odgovoran je za zakonitost rada Poduzeća; 

4. predlaže osnove poslovne politike, program 

rada, plan razvoja i druge planove i poduzima 

mjere za njihovo provođenje; 

5. izvršava odluke Upravnog odbora; 

6. predlaže organizaciju Poduzeća; 

7. predlaže Upravnom odboru imenovanje i 

razrješenje radnika s posebnim ovlaštenjima 

i odgovornostima; 

8. donosi odluku o potrebi zasnivanja radnog 

odnosa za sve radnike; 

9. donosi odluku o izboru i raspoređivanju radnika 

u skladu s općim aktima; 

10. predlaže Upravnom odboru donošenje Statuta 

i drugih općih akata; 

11. podnosi izvješće Upravnom odboru o poslovanju 

Poduzeća po periodičnom izvještaju 

i godišnjem obračunu; 

12. određuje ovlaštene osobe za raspolaganje 

sredstvima sa žiro računa uprave šuma kao 

dijelove poduzeća; 

13. donosi odluku o otvaranju akreditiva u šumarijama 

i ovlašćuje osobe za raspolaganje 

akreditivom 

14. obavlja i druge poslove predviđene zakonom, 

Statutom i drugim općim aktima Poduzeća. 

Članak 33. 

Djelatnici s posebnim ovlastima u Poduzeću 

su pored direktora zamjenik i pomoćnici direktora, 

upravitelji uprava šuma. 

Djelatnici s posebnim ovlastima vode proces 

rada na osnovu i u okviru dobivene ovlasti i provode 

upute i naloge direktora. 

Članak 34. 

Općim aktom Poduzeća mogu se osnovati i 

drugi organi Poduzeća u skladu sa zakonom i 

odrediti njihov sastav, ovlaštenja i drugo. 

Upravni odbor, direktor i radnici s posebnim 

ovlaštenjima i odgovornostima mogu osnovati 

stručna i savjetodavna tijela kojima određuju 

sastav i djelokrug rada. 

VIII PLANIRANJE 

Članak 35. 

Poslovna i razvojna politika Poduzeća utvrđuje 

se planskim dokumentima u skladu sa zakonom i 

ovim statutom. 

Poduzeće izrađuje dugoročni i srednjoročni 

plan razvoja šumarstva, koji predstavljaju osnovne 

odrednice za racionalno gospodarenje šumama.. 

Šumskogospodarskom osnovom područja, 

osnovama gospodarenja gospodarskim jedinicama, 

programima za gospodarenje šumama, 

lovnogospodarskim osnovama i programima za 

proširenu biološku reprodukciju šuma propisuju 

se ciljevi gospodarenja i planski zadaci. 

Članak 36. 

Planovi iz članka 34. ovog statuta realiziraju se 

izradom i izvršenjem godišnjeg i proizvodno financijskog 

plana gospodarenja šumama. Ovi 

planovi sadrže konkretne mjere i aktivnosti za 

svaki organizacijski dio Poduzeća. 

Članak 37. 

Godišnjim planom, pored ostalog izjednačavaju 

se ekonomski uvjeti gospodarenja i dovode 

organizacijske jedinice u podjednak startni ekonomski 

položaj za stvaranje novostvorene vrijednosti, 

čime se stvaraju pretpostavke za stimulativno 

uređivanje plaća radnika na temelju 

ostvarenih rezultata rada grupe i pojedinog radnika 

organizacijske jedinice. 

Članak 38. 

Temeljna organizacijska jedinica za izradu godišnjeg 

i financijsko operativnog plana je šumarija 

i radna jedinica za koje se izrađuju svi planski 

dokumenti u naturalnim i financijskim pokazateljima. 

Članak 39. 

Podloge za pripremu, izradu i donošenje plana 

su smjernice za planiranje koje se izrađuju na 

temelju analize izvršenja plana u prethodnom 

razdoblju, procjeni tržišnih i drugih — ekonomskih 

kretanja u narednom planskom razdoblju. 

Temelji za izradu plana su jedinstvene norme, 

normativi, kalkulacije cijene koštanja i cjenici za 

prodaju proizvoda i obavljanje usluga. 

Članak 40. 

Planove Poduzeća donosi Upravni odbor. 

Plan obvezuje na njegovo izvršenje sve radnike 

i organizacijske jedinice. 

U Poduzeću se redovito prati, analizira i kontrolira 

izvršenje planiranih zadataka, posebno 

naturalno izvršenje, cijene koštanja i profit. 

Članak 41. 

Direktor i radnici s posebnim ovlaštenjima i 

odgovornostima odgovori su za izvršenje plana 

Poduzeća, u dijelu Poduzeća kojim rukovode. 

Izvršenje plana je pokazatelj za ocjenu uspješnosti 

poslovanja organizacijske jedinice, odgovornosti 

radnika, a i mjera za izračun stimulativnog 

dijela plaće radnika za određeno vremensko 

razdoblje. 

IX UTVRĐIVANJE I RASPOREĐIVANJE 

REZULTATA POSLOVANJA 

Članak 42. 

Poduzeće stječe dobit obavljanjem svoje djelatnosti 

te na druge načine u skladu sa važećim 

propisima. 

Dobit se utvrđuje putem periodičnih (kvartalnih) 

i godišnjih obračuna, u skladu sa važećim 

propisima i računovodstvenom politikom Poduzeća. 

Dobit koja je utvrđena po periodičnim obračunima 

privremenog je karaktera i ima interni 

značaj te se ne raspoređuje. 

Dobit koja je utvrđena po godišnjem obračunu 

i kao takva iskazana u temeljnom financijskom 

izvještaju ima konačan karakter te se raspoređuje. 

Članak 43. 

Odluku o raspoređivanju dobiti donosi Upravni 

odbor na prijedlog direktora, u skladu s odlukom 

o mjerilima za raspoređivanje dobiti. 

X POSLOVNA TAJNA 

Članak 44. 

Poslovnu tajnu Poduzeća čine isprave i podaci 

čije bi odavanje neovlaštenoj osobi bilo protivno 

poslovanju Poduzeća i štetilo interesima i 

poslovnom ugledu Poduzeća. 

Općim aktom Poduzeća određuje se koje isprave 

i podaci su poslovna tajna, kao i ostala pitanja 

u svezi s poslovnom tajnom. 

Članak 45. 

Poslovnu tajnu dužni su čuvati svi radnici Poduzeća, 

koji na bilo koji način saznaju za ispravu 

ili podatak koji se drži poslovnom tajnom. 

Dužnost čuvanja poslovne tajne traje i nakon 

prestanka radnog odnosa u Poduzeću. 

Radnici su dužni čuvati i poslovnu tajnu za koju 

saznaju prigodom poslovnih ili drugih kontakata 

s drugim poduzećima. 

XI NARODNA OBRANA 

Članak 46. 

Sukladno Zakonu i drugim propisima u Poduzeću 

se pripremaju, donose i provode planovi i 

programi za osiguranje obavljanja poslova iz 

svoje djelatnosti u okolnostima rata i neposredne 

ratne opasnosti i drugim izvanrednim okolnostima. 

Članak 47. 

Poduzeće će organizirati i provoditi mjere za 

zaštitu sredstava za obavljanje svoje djelatnosti. 

Posebnim općim aktom Poduzeće će, sukladno 

Zakonu i drugim propisima, urediti pitanje iz 

oblasti narodne obrane. 

XII ZAŠTITA RADNIKA NA RADU I ZA 

ŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA 

Članak 48. 

Radnici u Poduzeću i njegovi organi dužni su 

organizirati obavljanje utvrđene djelatnosti na 

način koji osigurava sigurnost na radu, provođenje 

utvrđenih mjera zaštite i zaštitu prirode i čovjekova 

okoliša. 

Članak 49. 

Poduzeće je dužno svoju djelatnost obavljati 

na način koji sprečava nastanak uzroka i uklanja 

štetne posljedice koje ugrožavaju prirodne i radom 

stvorene vrijednosti čovjekova okoliša. 

Članak 50. 

Općim aktom sukladno Zakonu pobliže se 

uređuje zaštita na radu i zaštita prirode i okoliša. 

XIII SURADNJA SA SINDIKATOM 

Članak 51. 

Poduzeće će u skladu s odredbama Zakona i 

Kolektivnog ugovora osigurati uvjete za rad i 

djelovanje Sindikata i sindikalnih povjerenika. 

Sindikat je ovlašten u skladu s odredbama Zakona 

i Kolektivnog ugovora podnositi Upravnom 

odboru i direktoru Poduzeća prijedloge i primjedbe 

glede ostvarivanja i zaštite prava djelatnika. 

Upravni odbor i direktor Poduzeća dužni su o 

podnesenim prijedlozima i primjedbama Sindikata 

zauzeti stav i o tome izvijestiti Sindikat u rokovima 

utvrđenim odredbama općih akata Poduzeća 

kojima se uređuju radni odnosi radnika. 

XIV OPĆI AKTI I OBAVJEŠTAVANJE 

Članak 52. 

Statut je osnovni opći akt Poduzeća i svi ostali 

opći akti moraju biti u skladu s njegovim odredbama. 

Članak 53. 

Opći akti Poduzeća koje donosi Upravni odbor 

na prijedlog direktora su: 

1. Pravilnik o unutarnjoj organizaciji Poduzeća, 

2. Pravilnik o sistematizaciji poslova i radnih zadataka 

Poduzeća, 

3. Pravilnik o plaćama radnika Poduzeća, 

4. Pravilnik o radnim odnosima radnika Poduzeća, 

5. Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti radnika 

Poduzeća. 

6. Drugi opći akti u skladu s važećim propisima. 

Članak 54. 

Prijedlog za donošenje općeg akta mogu 

podnijeti članovi Upravnog odbora i direktor 

Poduzeća, a sindikat o općim aktima iz područja 

plaća, radnih odnosa i uvjeta rada. Nacrt općeg 

akta koji regulira ostvarivanje i zaštitu prava radnika 

dostavljaju se Sindikatu Poduzeća. 

Članak 55. 

Opći akti Poduzeća stupaju na snagu osmog 

dana od dana objave na oglasnoj ploči u Direkciji 

Poduzeća, ako samim općim aktom nije određen 

drugi rok. 

Članak 56. 

Direktor Poduzeća je dužan Upravnom odboru 

po periodičnim i godišnjim obračunima podnositi 

pismeno izvješće o rezultatima poslovanja 

Poduzeća. 

Godišnje izvješće o rezultatima poslovanja 

dostavlja se i Vladi Republike Hrvatske. 

Članak 57. 

Obavještavanje radnika Poduzeća ostvaruje 

se neposredno od strane rukovoditelja Poduzeća, 

objavljivanjem odluka i općih akata na oglasnim 

pločama Poduzeća, te putem glasila Poduzeća 

»Hrvatske šume«. 

Pravilnikom o informiranju pobliže se uređuju 

sva pitanja vezana za izdavanje glasila »Hrvatske 

šume« i ostala pitanja obavještavanja radnika^ 

XV PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 

Članak 58. 

Djelatnosti iz članka 8. ovog Statuta Poduzeća 

će obavljati do pretvorbe organizacijskih dijelova 

Poduzeća, koji te djelatnosti obavljaju, u trgovačka 

društva. 

Članak 59. 

' U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu 

ovog Statuta, u skladu sa Zakonom i općim aktom 

Poduzeća, provesti će se postupak imenovanja 

radnika s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima 

utvrđenih u ovom Statutu. 

Radnici zatečeni na radnim mjestima, koja su 

po ovom Statutu radna mjesta s posebnim ovlaštenjima 

i odgovornostima, a u postupku imenovanja, 

koji će se provesti u roku navedenom u 

prethodnom stavku ovog članka, ne budu ponovno 

imenovani, raspoređuju se na radna mjesta 

koja odgovaraju njihovom stupnju stručne 

spreme određene vrste zanimanja. 

Radnici zatečeni na radnim mjestima koja po 

odredbama ovog Statuta više nisu radna mjesta 

s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima, rasporedit 

će se na radna mjesta, koja odgovaraju 

njihovom stupnju stručne spreme određene 

vrste zanimanja. 

Odluke o rasporedu radnika iz stavka 2. i 3. 

(ovog članka donosi direktor Poduzeća. 

Članak 60. 

Odluku o promjeni statuta Poduzeća donosi 

Upravni odbor Poduzeća po postupku koji važi 

za njegovo donošenje. 

Članak 61. 

Poduzeće će u roku od šest mjeseci od dana 

stupanja na snagu ovog statuta uskladiti sve opće 

akte s ovim statutom. 

Do donošenja odnosno usklađivanja općih 

akata iz stavka 1. ovog članka primjenjivat će se 

postojeći opći akti ukoliko nisu u suprotnosti sa 

zakonom i ovim statutom. 

Članak 62. 

Stupanjem na snagu ovoga Statuta prestaje 

važiti Statut »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb donijet 

na sjednici Upravnog odbora od 20. prosinca 

1990. godine i Odluka o izmjenama Statuta 

»Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb donijeta na 17. 

sjednici Upravnog odbora od 20. veljače 1992. 

godine. 

Članak 63. 

Ovaj Statut stupa na snagu danom davanja 

suglasnosti Vlade Republike Hrvatske. 

U Zagrebu, 6. prosinca 1994. 

PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA 

Prof. dr. Rudolf Sabadi, dipl. inž. šum. 

Utvrđuje se da je Vlada Republike Hrvatske, 

svojom odlukom 

od 

dala suglasnost na Statut 

»HRVATSKIH ŠUMA« JAVNOG PODUZEĆA ZA 

GOSPODARENJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEM 

LJIŠTIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ, P.O. ZA 

GREB, te da je stupio na snagu i primjenjuje se 

od 

_ _ _ _ _ _ 

U Zagrebu 

' DIREKTOR 

Josip Dundović, dipl. inž. šum.


ŠUMARIJA RAVNA GORA 

OKREĆEMO SE TREĆIM LICIMA 

Ini. Josip Crnković, dr. Radovan Križanec, inž. Marijan Pleše, akademik Dušan Klepac, prilikom obilaska tereni 

u G. J. »Lividraga« (Foto: Pleše) 

ODOBRENA G. J. LIVIDRAGA 

KRAJEM LISTOPADA 

Krajem listopada 

1994. g. Komisija 

Ministarstva poljoprivrede 

i šumarstva 

pregledala 

je izrađeni elaborat Osnove 

gospodarenja za g.j. »LI 

VIDRAGA« te predložila Ministarstvu 

poljoprivrede i šumarstva 

da se sukladno Zakonu 

o šumama izda suglasnost 

na predloženi elaborat. 

Komisija je radila u sastavu 

akademik Dušan Klepac, 

predsjednik, prof. dr. se. Radovan 

Križanec član i dr. se. 

Karlo Bezak član. 

Važnost stare Osnove gospodarenja 

za g.j. »Lividraga« 

istekla je 31. prosinca 1993. g. 

pa je stoga Odjel za uređivanje 

šuma Delnice izradio njenu 

reviziju. 

Redovna revizija vrijedi za 

razdoblje 1. siječnja 1994. do 

31.prosinca 2003. g. 

Ukupna površina g.j. »Lividraga« 

iznosi 2858,73 ha. 

Od toga površina šumom obraslog 

zemljišta iznosi 

2787,74 ha, proizvodnog 29,73 

ha, neproizvodno zemljište 

ima 6,84 ha, te neplodno 

zemljište 34,42 ha. 

Drvna zaliha za g.j. »Lividraga« 

iznosi 882009 m 3 ili 316 

mVha. Drvna zaliha crnogorice 

je 441775 m 3 ili 158 mVha 

te drvna zaliha bjelogorice 

440234 m 3 ili 158 mVha. 

U g.j. »Lividraga« prevladavaju 

sastojine jele, bukve, 

gorskog javora i smreke. 

V. Pleše 

Do kraja godine Šumarija Ravna Gora izvršit će 

sve planirane zadatke, kako na uzgoju tako i na 

iskorlšćivanju šuma, ističe Upravitelj inž. Vilko 

Ivančić, U tijeku je i izrada planova za iduću godinu. 

»U posljednje dvije godine i u šumariji Ravna Gora, 

orijentirani smo sve više prema tržišnom načinu poslovanja. 

Usluge na sječi i vuči drvnih sortimenata vrše se 

sve manje vlastitim kapacitetima, a više putem licitacija. 

Tijekom 1994. g. u sječi smo koristili 38 posto vlastite 

kapacitete, a u vuči 43 posto vlastite kapaciteta, a ostali 

dio poslova obavio se trećim licima. 

Planove na uzgoju, izvršavali smo uglavnom vlastitim 

snagama, povremeno smo za ispomoć uzimali školsku 

djecu, umirovljenike...« 

Pored djelatnosti uzgoja i iskorišćivanja šuma, velika 

pozornost u poslovanju i radu Šumarije Ravna Gora 

usmjerena je prema lovstvu, ističe Tomislav Šporer, 

lovnik. 

»Na našem području imamo jedno lovište »Bjelolasicu«. 

U lovištu obitava znatan broj krupne i sitne divljači. 

Planovi u 1994, g. izvršavali su se sukladno propisima 

Lovno-gospodarske osnove područja, ažurno i na 

vrijeme, a u tijeku je i izrada planova za iduću godinu. 

Problemi s kojima se susrećemo kroz djelatnost 

lovstva su povećan broj predatora (risova i vukova), što 

pričinjava znatne štete jelenskoj i srnećoj divljači. 

Daljnji problem predstavlja pojava bjesnoće koja je 

posljednjih godina sve prisutnija i na ovom našem području. 

U sklopu akcije koja se provodi na razini područja 

Uprave šuma Delnice, 26. studenog 1994., na području 

Šumarije Ravna Gora obavljena je vakcinacija lisica 

protiv bjesnoće mirisnim mamcima.koji sadrže ampule 

protiv bjesnoće.« 

V. Pleše 

UPRAVA SUMA BJELOVAR 

KORISNE PRIMJEDBE I PREPORUKE 

PREDSTAVNICI FAO-a U POŽEGI 

OSTVARENI PLANOVI U '94 

Nedavno su predstavnici 

Organizacije 

Ujedinjenih naroda 

za ishranu i poljoprivredu 

(FAO) bili gosti požeške 

Uprave šuma te posjetili 

kutjevački rasadnik »Hajderovac« 

a domaćini su ih 

upoznali i s nekim karakterističnim 

šumskim zajednicama 

u okolini rasadnika, 

na području gospodarske jedinice 

»Južna Krndija« I. 

Ovaj prostor zauzima južni 

dio krndijskog gorskog masiva 

te istočni nastavak papučkog 

masiva tvoreći s njim 

cjelovitu geološku i prirodnu 

cjelinu. 

Na području gospodarske 

jedinice, s obzirom na visinsku 

raščlanjenost vegetacije, 

protežu se niži pojas od 100 

do 300 metara nadmorske visine, 

koji čine mezofilne šume 

običnog graba, te viši pojas, 

od 300 do 792 m, u sastavu 

kojeg dominiraju bukove 

submontanske šume. Niže 

dijelove zauzima šuma hrasta 

kitnjaka i običnog graba, 

središnji dijelovi obrasli su 

šumom hrasta kitnjaka i 

običnog graba s bukvom te 

šumom hrasta kitnjaka. sa 

šumskim šašem dok najizloženije 

grebene i strme južne 

ekspozicije obrasta šuma 

hrasta kitnjaka s bekicom. 

Na svega nekoliko lokaliteta, 

uz pojedine potoke, pridolazi 

azonalna zajednica crne jo- 

Inozemni stručnjaci posebice su bili zainteresirani 

za rasadničarsku proizvodnju, a zanimalo ih je 

kolika je proizvodnja glavnih vrsta drveća u 

pojedinim šumskim zajednicama u okolini rasadnika 

Hajderovac 

he s drhtavim šašem a u višim, 

gornjim dijelovima, iznad 

350 m, može se vidjeti šuma 

bukve s lazarkinjom. Šuma 

bukve s bekicom dolazi 

na visini od 300 do 700 m, na 

strmim pristrancima i izrazitim 

grebenima, u gornjem 

dijelu gospodarske jedinice. 

Vidljivo je da na ograničenom 

prostoru i u relativno 

malom visinskom rasponu 

pridolazi više šumskih cenoza 

i po tome je ovo područje 

karakteristično. 

Inozemne stručnjake najviše 

je zanimao rasadničarski 

uzgoj kitnjakovih i lužnjakovih 

sadnica a pritom su 

preporučili da se pozornost, 

osim pravilnoj manipulaciji 

žirom i brizi o klijavosti, 

zdravstvenom stanju i zaštiti, 

mora napose usmjeriti Masiranju 

sjemena prema veličini. 

Optimalno je da nakon 

sjetve omaške, na jednom 

četvornom metru bude oko 

150 biljčica a korijenje se mora 

nekoliko puta godišnje 

podrezivati u zemlji, na mehaniziran 

način. 

Predstavnici FAO-a imali 

su primjedbu na standardan 

uzgoj sadnica odnosno njihovu 

kvalitetu i visinu, a njihova 

je preporuka da sadnice 

kitnjaka i lužnjaka ne bi trebale 

biti veće od 40 cm, moraju 

imati čupavo korijenje i 

dobro razvijeno stabalce, s 

izrazitim listovima. 

Osim rasadničarske proizvodnje, 

ove stručnjake zanimalo 

je kolika je proizvodnost 

kitnjaka i lužnjaka u pojedinim 

šumskim zajednicama, 

a htjeli su saznati i koja 

je optimalna proizvodnja s 

obzirom na stanište i postojeću 

drvnu zalihu. Posebice su 

bili zainteresirani koliki je 

intenzitet prorjedivanja i 

ekonomičnost rada u navedenim 

šumama. Skupu su bili 

nazočni doministar šumarstva 

i poljoprivrede dr. Joso 

Vukelić te upravitelj Uprave 

šuma Požega mr Juraj Zelić. 

I. TOMfĆ 

Polovicom prosinca bjelovarska 

uprava izvršila 

je plan uzgojnih 

radova te radova na 

sječi i izradi. Riječ je o rebalansiranim 

(povećanim) planovima, 

a lijepo vrijeme tijekom 

ovog posljednjeg mjeseca 

u godini (treba se prisjetiti 

samo visokog snijega u ovo 

vrijeme prošle godine), omogućava 

nastavak radova i 

prebačaj planova. 

Sef proizvodnog odjela 

inž. Mijo Kovačević iznosi 

podatak da se s vađenjem 

sadnica iz rasadnika zbog 

dugog vegetacijskog razdoblja 

počelo tek u prosincu. Od 

planiranih 1,4 milijuna sadnica 

hrasta lužnjaka iz rasadnika 

Zdenački gaj, do 9. 

prosinca izvađeno je oko 450 

tisuća i upućeno u uprave 

šuma Zagreb i Sisak. Izvađeno 

je i oko 310 tisuća sadnica 

kitnjaka, nešto johe iz rasadnika 

Limbuš te oko 100 tisuća 

sadnica jasena. Svi radovi 

na pošumljavanju i popunjavanju 

su dovršeni, jednako 

kao i ostali uzgojni zahvati. 

Posiječeno je i izrađeno 

preko 440 tisuća kubika što je 

sedam posto više od prvobitnog 

plana. 

(m)

23. prosinca 1994. 7 

IZ ŠUMARIJE LEVANJSKA VAROŠ 

POŠUMLJAVANJE SLAVONSKOG KRŠA 

Crni bor ima zadaću da popravi tlo i pripremi ga za neku drugu autohtonu kulturu 

Naziv za neko područje u Slavoniji, 

iz našeg naslova, možda će neke 

zbuniti, a kod nekih izazvati reakciju. 

Ali, upravo je tako, i u Slavoniji 

imamo neplodnih zemljišta, u obrnutom 

smislu kakve sve konotacije izaziva 

zemljopisni pojam — Slavonija. 

IZ RASADNIKA VIŠNJEVAC 

Radnici na pošumljavanju su iz okolnih sela i rade u nadnicu, ali sve je teže dobiti dovoljno 

radnika jer kao što su nam plaće male, nadnice su još manje... 

To su uglavnom područja na Dilju, ali 

ne možemo govoriti o nekakvim velikim 

površinama. Međutim i te manje površine 

ne bi smjele ostati neproizvodne. Stoga 

djelatnici Šumarije Đakovo, a odnedavno 

Šumarije Levanjska Varoš, ulažu veće napore 

da se i te površine privedu pod šumske 

površine. 

Već prije dvadesetak godina, uspješno 

su te površine pošumljavane pinusom, tako 

da danas imamo i krasnih predjela sa 

crnim borom visokih desetak i više metara. 

Ove jeseni djelatnici Šumarije Levanjska 

Varoš obnovili su crnim borom Odjel 

40 g. u šumskom predjelu Gradina, G. J. 

Sjeverni Dilj, površine 2,25 ha. Sadnice su 

nabavljene iz rasadnika Cernik, Šumarije 

Nova Gradiška, nešto više od 14.000 komada. 

U akciji pošumljavanja, površine koja 

je već bila prije pošumljena sa crnim borom, 

ali je stradala u požaru, zatekli smo 

poslovođu Antuna Tidlačku kako sa grupom 

radnika koji rade pod GPO završavaju 

spomenuti odjel. 

Nešto više o toj akciji čuli smo od inž. 

Petra Klepe, koji nam je i malo objasnio 

pojam »slavonski krš«. — »To je tlo siromašno 

humusom, potpuno isprano, a višegodišnje 

pašarenje sabilo je tlo tako da 

je potrebno prvo pinusom humifia onda 

neke buduće generacije, nastave ovdje sa 

hrastom meduncem, crnim jasenom ili 

RASADNIK U OSTARDAMA 

nečim sličnim, jer ova sadašnja struktura 

tla ne dozvoljava ništa drugo, a ako ostavimo 

da raste korov i trava, dolazi do požara 

pa prijeti okolnim našim šumskim 

sastojinama. Tako da je ovaj pinus ovdje 

možemo reći pionirska vrsta, koja treba 

pripremiti tlo. 

Recimo i to da je na Šumariji Levanjska 

Varoš ove jeseni pošumljeno ukupno 13 

ha, sa pinusom 6,40 i 6,65 sa hrastom kitnjakom 

u šumskom predjelu Lakije, G. J. 

Breznica, gdje je utrošeno 2,5 tone žira 

ovogodišnjeg uroda. 

Z. L. 

NAJVEĆI RASADNIK ZA ČETINJAČE 

Na slikama vidimo stari bazen, koji više nije mogao osiguravati dovoljne 

količine vode u ljetnim mjesecima, te novi na čijem dnu je položena PVC 

folija kako bi spriječila propuštanje vode u ovom pjeskovitom tlu. 

NOVI BAZEN ZA NAVODNJAVANJE 

P 

roizvesti dvogodišnju sadnicu 

euroameričkih topola visine 

8—9 metara u rasadniku Šumarije 

Osijek, u Višnjevcu, nije nikakvo 

čudo. I ove ali i prijašnjih godina, 

bilo je čak i nekih sadnica koje su 

prelazile i desetak metara, pa čak i 

dvanaest. Premda se rasadnik u Višnjevcu 

nalazi uz rijeku Dravu, ipak u 

ljetnim mjesecima nema dovoljno vlage 

u tlu i da bi se proizvelo 30.000 

sadnica topola i više od 100.000 sadnica 

vrba, zadovoljavajućih kvaliteta, 

potrebno je dodatno zalijevanje u vrijeme 

ljetnih visokih temperatura i dugih 

sušnih razdoblja. Stoga u svim rasadnicima 

a za proizvodnju mekih listača 

— topola, vrba i drugih, mora 

uvijek biti u rezervi odstajale vode. 

Dosadašnja akumulacija više ne 

može zadovoljiti svakim danom sve 

veću proizvodnju sadnica, pa su ove 

godine u Upravi šuma Osijek, odlučili 

izgraditi novi bazen koji će se snabdjevati 

vodom iz bunara s dubine od 

preko 50 metara, a sva tehnologija 

zalijevanja i natapanje je talijanska. 

Sredinom mjeseca prosinca završen 

je novi bazen dužine 145 metara 

i širine 24 metra, čije dno je prekriveno 

PVC folijom kako voda ne bi u 

ovom propusnim pjeskovitim tlima 

brzo iščezla. Recimo na kraju da je 

ukupna površina ovog rasadnika 28 

ha i to je najveći rasadnik za proizvodnju 

topola i vrba u našoj zemlji. 

Z. L 

Već izdaleka približavajući 

se cestom rasadniku 

u Oštarijama, svatko 

tko dolazi prvi puta, 

vrlo brzo uočava prostor gdje 

»mora« biti ništa drugo do »tvornice 

smreka«. Naime, već početkom 

šezdesetih godina, kada su 

tadašnje vlasti odlučile da od 

bivše ekonomije naprave rasadnik 

za četinjače, prvo su podignuti 

drvoredi koji su štitili od 

vjetra proizvodne površine nježnih 

malih biljčica. Danas su to 

gusti sklopovi koji stoje uz cestu 

poput neke počasne vojne jedinice 

pripremljene za smotru. Zaista 

lijepi i rijetko viđeni drvoredi, 

koji moraju da ostave duboki 

trag na sve one koji ovamo dolaze 

prvi put. I tako smo i mi diveći 

se drvoredima došli do upravne 

zgrade najvećeg rasadnika za 

četinjače u našoj zemlji. Nismo 

imali sreću da porazgovaramo 

sa upraviteljem Inž. Brankom 

Sabljakom, ali nas je zato proveo 

kroz rasadnik upravitelj šumarije 

u Josipdolu Inž. Branko 

Blašković. Od njega smo saznali 

da je ukupna površina rasadnika 

32 ha, ali da se proizvodnja 

uglavnom odvija na 23 ha, da je 

u rasadniku stalno uposleno 

dvanaest radnika i da se godišnje 

proizvede oko 800 do milijun 

sadnica, uglavnom smreke, 

crnog bora, ariša, duglazije, borovca 

i manje količine nekih 

drugih sadnica. Smreka uglavnom 

sudjeluje u proizvodnji s 

gotovo 80 posto, i to uglavnom 

sadnice 2 + 2, a manje 2 + 3. 

Vrijedno je istaknuti da je gotovo 

sva garnitura u rasadniku 

prešla u neprijateljske redove, 

pa je sadašnja rukovodna garnitura 

kompletno pomlađena, a to 

nosi i neke nove ideje i smjernice. 

Tako se u budućnosti misle 

malo više okrenuti proizvodnji 

hortikulturnih sadnica i postupno 

još povećavati proizvodnju, 

Svaka proizvodna površina odvojena je visokim drvoredima koji štite od 

vjetrova. Proizvodnja smreke ovdje čini 80 posto ukupne proizvodnje svih 

sadnica 

ali kada se nadoknadi sva uništena 

oprema i zgrade, kako bi se 

proizvodnja odvijala prema zahtjevima 

standardima za rasadničku 

proizvodnju. 

Recimo na kraju — prostora i 

ideja ne nedostaje, a kada se nešto 

hoće i kada postoji volja sve 

se može ostvariti. Stoga poželimo 

našim mladim šumarskim 

djelatnicima u rasadniku u Oštarijama 

mnogo uspjeha u radu. 

Tekst i snimci: 

A. Z. LONČARIĆ 

U rasadniku je stalno uposleno dvanaest djelatnika, a povremeno se za 

obavljanje sezonskih poslova unajmljuje radna snaga.


NA MARGINAMA POSLOVANJA 

MANJE POVREDA, 

VIŠE BOLOVANJA 

ISTARSKA RAZGLEDNICA 

PARK ŠUMA ŠIJANA 

Šijana je 

rijetka 

zajednica 

bjelogorice 

i 

crnogorice 

parka i 

šume, 

ugođaja, 

ljepote, ali i 

pravih 

šumskih 

uzgojnih 

zahvata. 

Analize koje se periodično bave povredama na radu, izgubljenim 

satima i bolovanjima te zaštitom na radu pokazuju 

da je tijekom prvih devet mjeseci ove godine na bjelovarskoj 

upravi zabilježeno ukupno 105 povreda. Od toga 

bro^ 102 povrede dogodile su se na radnom mjestu, te isto toliko 

broj povrijeđenih su muški. Među šumarijama prednjače Bjelovar 

S. 17 (što je i razumljivo jer ima najveći broj zaposlenih i najveći 

obim poslovai i v. Grdevac s 10 povreda,.što je dosta obzirom na 

relativno mal« zaposlenost. 

Zbog povreda radnika u upravi je izgubljeno ukupno 3.396 

radnih dana. Zanimljivo je da je broj povreda u usporedbi s istim 

razdobljem prošle godine u opadanju (za 12 posto), a broj izgubljenih 

dana u porastu (za 42 posto!). 

Zbog povreda radnici su na bolovanju izgubili 21.799 dana, 

nešto više na onima do 30 dana. Ukupno dnevno zbog bolovanja 

nije radilo 106 radnika, odnosno 7,5 posto zaposlenih. A to je više 

nego srednja veličina jedne šumarije! Ako posegnemo za prošlom 

godinom, vidljivo je da je broj radnika koji zbog bolovanja 

nisu radili u porastu (lani dnevno nije radilo 97 radnika), a isto tako 

i broj izgubljenih sati zbog bolovanja. 

Koliko god se za zgradu 

šumarije Pula ne 

može reći da će posjetitelju 

ostati »u dubokom 

sjećanju«, toliko se za 

okružje u kome se nalazi može 

ustvrditi da spada u raritete 

koje svakako valja vidjeti. 

Šumarija je naime smještena 

u park šumi Sijana, službeno 

rezervatu prirodnog 

predjela, prekrasnom parku 

s obilježjima (i) šume dva kilometra 

sjeveroistočno od 

grada prema pulskoj zračnoj 

luci. 

Ova park šuma ukupne 

površine 152 ha od čega je 

132 ha obrasle površine, nalazi 

se na području biljne zajednice 

hrasta medunca i 

bjelograbića, a zbog blizine 

šuma hrasta crnike ovdje su 

prisutni i elementi crnike. 

Priča kaže da je ta šuma 

nekoć bila vlasništvo familije 

Castropola koja je doživjela 

pogibiju kojoj je izbjegao 

samo najmlađi sin. On se 

sklonio u samostan Sv. Franje, 

a nakon što je odrastao 

sve je poklonio Crkvi. Mještani 

koji su živjeli u okolici 

šumu su vremenom sjekli i 

degradirali. Dolaskom Napoleona 

1807, park šuma je uvedena 

u crkveni erar, a kasnije 

za austrijske vladavine 

(1848.) pod državnu upravu. 

Od »Marine Forst Šiana« postala 

je »Keiservvald« kako je 

neki stariji mještani i danas 

znaju zvati. Za vrijeme Drugoga 

svjetskog rata stradala 

je u šumi bukva, tako da danas 

u čitavoj park šumi stoje 

još samo — dvije bukve. 

S uređivanjem šume počelo 

se 1860. godine. Danas su 

u šumsko uzgojnom pogledu 

u park šumi Sijana prisutni 

razni vidovi sastojina i kultura 

te degradacijski stadiji nekadašnjih 

šuma. Tu nalazimo 

čiste sastojine pretežno 

unešenih vrsta alepskog, 

brucijskog primorskog bora, 

crvenog hrasta, te mješovite 

sastojine. 

Obzirom na različitu uređenost, 

unutar kompleksa vidljiv 

je autohtoni te parkovni 

dio. Prisutni su skoro svi uzgojni 

oblici, od niskih šuma 

panjača, preko srednjih do 

visokih šuma i kultura. Bijeli 

grab je prevladavajuća kultura 

u niskim šumama i zauzima 

50 posto površine (ostalo: 

cer, crnika, medunac). Visoke 

šume listopadnih vrsta 

potječu od prirodnog podmlatka 

ali su i umjetno uzgojene, 

a glavne su vrste: medunac, 

Makljen, brijest, 

hrast plutnjak, cer, crveni 

hrast, pitomi kesten, javor, lipa, 

američka virkijana. Glavne 

vrste crnogorice su borovi, 

cedar, čempres. 

Sklop visokih šuma bjelogorice 

jače je isprekidan nego 

sklop crnogorice što je posljedica 

sječe za potrebe ogrjeva. 

Park šuma Sijana ispresjecana 

je širokom mrežom 

šumskih staza i putova u 

ukupnoj dužini od 15 km, od 

čega je glavni puz kroz šumu 

i oko nje dug 4,5 km. Unutar 

park šume nalazi se i rasadnik 

šumarije Pula te nešto 

poljoprivrednog zemljišta na 

što otpada 5,3 posto ukupne 

površine park šume. 

NI. Mrkobrad 

Sve to unatoč činjenici da su poduzimane značajne mjere 

zaštite. Tako je za siguran rad osposobljen 221 radnik, obavljeno 

je ispitivanje oruđa za rad s povećanom opasnošću (205), izvršena 

kontrola aparata za gašenje požara (628), obavljeni sistematski 

pregledi te poduzete i druge mjere zaštite. 

UPRAVA ŠUMA DELNICE 

PLANIRANI RADOVI IZVRŠENI U POTP 

(m) 

P 

Ako UPOZNAJMO LJEPOTE VELEBITA 

UT HRVATSKOG PREBORA 

je Velebit naša najveća i naljepša planina 

onda je u njegovu središnjem dijelu Bačić 

dultba i Bačic kuk nešto posebno. Na 

svom Ijetošnjem »putu hrvatskog prebora«, što 

ga je za svoje uzgajivače, zaštitare, uređivače, 

organizirala Služba za proizvodnju Direkcije DP 

»Hrvatske šume«, zahvaljujući senjskim t ličkim 

šumarima razgledasmo brojne velebitske ljepote. 

Sama Bačtć duliba satkana je od gorskih livada 

Snimak za 

uspomenu u 

Bačic dulibi, 

podno 

stijena 

Bačića kuka 

u Srednjem 

Velebitu 

koje su sa tri strane obrubljene šumom, a sa četvrte 

postrojbom bijelih stijena, po domaći kukova, 

od kojih se svojom bizarnošću ističe Bačića kuk. 

Uz popularnu »Premužičevu stazu«, u dulibu vodi 

f »Premužićeva cesta« (i jednu i drugu projektirao 

naš kolega, inž. Ante Premužići), koja je baš tu, 

ponad Došen Dabra, usječena u stijenu Kukalinu, 

čija posljednja dva rebra savladava pedeset metarskim 

tunelom. A« ¥.. 

Autohtona borova sastojina u g.j. Dletvo, šumarije Klana (Foto: B. Pleše) 

Tijekom 1994. g. šumsko-uzgojni 

radovi u jednostavnoj 

i proširenoj biološkoj 

reprodukciji izvršavali su 

se sukladno planiranim zadacima. 

U prvih deset mjeseci ove godine 

u jednostavnoj biološkoj 

reprodukciji izvršeni su radovi 

sa 109 posto dinamičkog plana i 

99 posto godišnjeg plana. Radovi 

u jednostavnoj biološkoj reprodukciji 

prebačeni su i u odnosu 

na dinamički i u odnosu na godišnji 

plan. Za visoke šume izvršenje 

dinamičkog plana iznosi 

110 posto, dok je godišnji plan 

prebačen sa 101 posto. U šumama 

na kršu dinamički plan izvršen 

je sa 100 posto, a godišnji 

plan sa 81 posto. 

Prebacivanje dinamičkog i godišnjeg 

plana rezultiralo je potrebom 

za rebalansom šumsko- 

-uzgojnih radova. Rebalansom 

plana predviđeno je povećanje 

radova na pripremi staništa, njezi 

tla, njezi mladika, čišćenje koljika, 

čišćenje letvika, a najveći 

radovi bit će napravljeni na njezi 

kultura. 

U jednostavnoj biološkoj reprodukciji 

po prvi puta se prišlo 

intenzivnijoj pripremi tla za prirodnu 

oplodnju na površini od 

30 ha, a vezano na dobar urod 

jele u ovoj godini. 

U proširenoj biološkoj reprodukciji, 

u šumama krša i visokim 

šumama radovi su izvršeni 

sa 112 posto dinamičkog i 106 posto 

godišnjeg plana. Svi planirani 

radovi izvršavani su prema 

planiranim godišnjim zadacima. 

Podbačaj se bilježi kod šuma na 

kršu u PBR gdje je izvršeno 95 

posto dinamičkog plana i 65 posto 

godišnjeg plana. Radovi zaostaju 

posebno kod zaštite biljaka 

od biljnih bolesti i štetnika, 

tojest zaštite biljaka kemijskim 

sredstvima, te radovi na rekonstrukciji 

i konverziji koji će biti 

izvršeni tijekom studenog i prosinca 

1994. g, a vezano i uz povoljne 

vremenske prilike. 

Zbog potreba za visoke šume 

napravljen je i rebalans plana u 

PBR-i pa su tako povećani radovi 

na pripremi staništa, pošumljavanju 

neobra,slog šumskog 

zemljišta, rekonstrukciji te njezi 

kultura. 

Tijekom rujna 1994. g. izrađeni 

su i naturalni planovi šumsko- 

-uzgojnih radova, zaštite šuma i 

uređivanja šuma za '95. 

V. Pfeše


Šumarska škola Karlovac dobila 

EKO-PRIZNANJE MINISTARSTVA 

Šumarska škola Karlovac je potpuno 

devastirane i zapuštene prostore u 

okolišu pretvorila u prostore koji se 

koriste u nastavi, ali su namijenjeni i 

rekreaciji, igri, šetnji, druženju... 

Unajuži izbor za 

dodjelu Godišnje 

nagrade za zaštitu 

okoliša u 1994. 

— za posebne doprinose 

u zaštiti okoliša 

(koju dodjeljuje Ministarstvo 

graditeljstva i zaštite 

okoliša RH) ove su godine 

medu više od 50 sudionika 

ušla tri kandidata: RO za 

gospodarenje otpadom Zagreb, 

Šumarska škola Karlovac 

i škola s Korčule. Nagrada 

je pripala RO za gospodarenje 

otpadom. 

Šumarska škola Karlovac 

je dobila priznanje Ministarstva 

graditeljstva i zaštite 

okoliša kao jedna od 

organizacija koja je bila u 

najužem izboru organizacija 

koje su nominirane za 

najznačajniju ovogodišnju 

hrvatsku eko-nagradu. Zašto 

— Već godinama se trudimo 

da uredimo okoliš 

škole koji je prije našeg dolaska 

na ovaj prostor bio 

potpuno devastiran — komentirao 

je prof. Martin Šimunić, 

ravnatelj škole. — U 

okolini zgrade škole bio je 

potok zatrovan otpacima 

ulja i zatrpan smetlištem, a 

i ostali su prostori bili potpuno 

uništeni ili zapušteni. 

Sada na tih desetak ha 

zemljišta imamo uređen 

poligon za natjecanja šumskih 

radnika i vježbe naših 

učenika, rukometno, nogometno 

i tenisko igralište, 

trim stazu, mali rasadnik i 

nešto veći arboretum. Cijeli 

prostor su uređivali naši 

učenici i profesori, a pomogli 

su nam i Institut Jastrebarsko 

i rasadnici sa dijelom 

potrebnih sadnica, te 

Uprava šuma Karlovac. 

Učenici i profesori su to 

vratili na najbolji mogući 

način: sudjelovali su u sistematskom 

obnavljanju zelenih 

površina, pa svake 

godine pošume oko 30 ha 

novih površina. Dosada su 

zasadili 1730 ha bujadara i 

vriština na području Uprave 

šuma Karlovac. 

Zgrada Šumarske škole 

smještena je nedaleko od 

zgrade Uprave šuma Karlovac 

i useljena je 1980. godi- 

Budući šumarski tehničari, a možda i inženjeri, snimljeni pred Šumarskom školom 

ne. Prostor na kome učenici 

i profesori Šumarske 

škole podižu arboretum veže 

se uz uređeni okoliš 

zgrade Uprave šuma Karlovac 

i tvori jedinstvenu cjelinu 

od cea 6 ha površine, na 

kojoj rastu uglavnom egzotične 

vrste drveća. Arboretum 

se veže na Vrbaničev 

perivoj, jedan od najvrijednijih 

i najljepših karlovačkih 

parkova, u kome također 

ima mnogo vrijednih i 

rijetkih vrsta drveća. U gradu 

zelenila ovakvih velikih 

akcija ozelenjavanja nije bilo 

već desetljećima i podizanje 

arboretuma predstavlja 

veliki doprinos za 

grad, koji je zbog mnogo 

čega, a napose rata, počeo 

gubiti svoj pravi indentitet. 

Arboretum uz Šumarsku 

školu jedinstven je u našim 

okvirima po svojoj prvobitnoj 

namjeni: služi učenicima 

Šumarske škole za 

praktičnu nastavu iz dendrologije 

(uzgoj šuma), sjemenarstva, 

genetike, hortikulture 

i si. 

Doprinos Šumarske škole 

gradu je i ove godine bio 

značajan: u okviru akcije za 

uljepšavanje grada učenici 

i profesori škole su sjekli 

korov na nekoliko dosta zapuštenih 

parkovnih površina 

smještenih uz Hrvatski 

dom i u nekadašnjim šančevima, 

te u okolišu gradine 

Dubovac. Dio površina 

su toliko uredili da su ih 

mogli zasijati travom. O 

značaju onog što je Šumarska 

škola učinila za grad 

govori i podatak da je škola 

tri godine za redom osvajala 

prve nagrade Karlovca 

Karlovac. 

za estetsko uređenje škole i 

okoliša, te je zbog toga prelazni 

pehar dobila u trajno 

vlasništvo. 

— Svi naši učenici su članovi 

Ekološke sekcije — dodaje 

prof. Šimunić — i ono 

što su uradili vezano je uz 

program školovanja, posebno 

nastave uređivanja 

šuma. To su specifične aktivnosti 

za ovu školu i daju 

joj poseban pečat... 

O značaju ekološki vrijednih 

prostora koji su nastali 

radom učenika i profesora 

Šumarske škole najviše 

govori dolazak mnogobrojnih 

karlovčana u novi 

arboretum, pa se u školi 

pomalo već i žale da često 

moraju — stare sadnice zamjenjivati 

novima! 

Vesna CUNIĆ 

STALNA POTREBA ZA ZNANJEM 

ŠUMARSKA ŠKOLA KARLOVAC I OBLICI USAVRŠAVANJA TEHNIČARA 

Osim redovnog programa 

namijenjenog školovanju 

šumarskih tehničara Šumarska 

škola u Karlovcu 

ima još dva oblika školovanja: oblik 

osposobljavanja sjekača, dizaličara 

i traktorista, te oblik usavršavanja 

šumarskog tehničara specijalista 

i lovnog tehničara specijalista. 

— Kako postati šumarski ili lovni 

tehničar specijalist i što to znači 

— pitali smo ravnatelja škole 

prof. Martina Šimunića 

— Riječ je o dosadašnjem V 

stupnju obrazovanja, koji je namijenjen 

ljudima koji obično rade i 

imaju iskustva na poslovima rukovođenja 

i sličnim poslovima. Oni 

ne dobivaju mnogo dokumentom 

o školovanju, već usavršavanjem 

u struci, sticanjem znanja koja im 

nedostaju. 

Snimak iz arhive: učenici Šumarske škole radili su i na uređenju okoliša Uprave 

šuma Karlovac. 

Program usavršavanja za šumarskog 

tehničara specijalistu 

obuhvaća 405 sati nastavnog programa 

tijekom kojeg polaznici slušaju 

slijedeće predmete.- uzgajanje 

šuma, uređivanje šuma, iskorišćivanje 

šuma, zaštita šuma, šumske 

komunikacije, ekonomija poduzeća 

u šumarstvu i organizacija proizvodnje 

u šumarstvu. Drugi program 

usavršavanja, onaj za lovnog 

tehničara specijalistu traje 610 

nastavnih sati i polaznici slušaju: 

ekologiju životinja, zoologiju divljači, 

uzgajanje i zaštitu divljači, 

uređenje lovišta, lovljenje divljači, 

ekonomiju i organizaciju lovnog 

gospodarenja, pravne i društvene 

propise u lovstvu, strani jezik (u 

funkciji struke) i matematiku (u* 

Kako postati šumarski ili lovni 

tehničar specijalist Kako 

steći znanja koja nam 

ponekada nedostaju 

Odgovor na ova pitanja 

potražili smo u Šumarskoj 

školi Karlovac. 

funkciji struke). Uvjeti za upis su 

za šumarskog tehničara specijalistu 

— srednja šumarska škola, a za 

lovnog tehničara specijalistu — 

jedna od slijedeće tri srednje škole: 

šumarska, poljoprivredna ili 

veterinarska. Lovni tehničari specijalisti 

moraju još imati ili tijekom 

usavršavanja steći lovni ispit i ispit 

za ocjenjivanje trofeja. Polaznici 

provode po sedam dana tijekom 

jednog mjeseca u Karlovcu. Riječ 

je, dakle, o konzultativnom obliku 

nastave, kroz koji polaznici provjeravaju 

svoja znanja i nakon kojeg 

polažu specijalistički ispit. 

— Mnogi djelatnici u šumarstvu 

— komentirao je prof. Šimunić — 

rade na poslovima koji zahtijevaju 

više znanja od onog koje su stekli 

šumarski tehničari, a manje od 

onog koje su stekli šumarski inžinjeri. 

To su upravo znanja koja se 

stiću kroz oblike usavršavanja. Na 

primjer — u lovstvu su dosada radili 

ljudi koji su za te poslove imali 

afiniteta i koji su pokazali određene 

rezultate u svom radu, ali im je 

nedostajalo stručnog znanja. Donošenjem 

novog Zakona o lovu 

ova grana dobiva mjesto značajne 

privredne grane i pojavljuje se sve 

veći interes za ovaj oblik usavršavanja. 

Mnogi djelatnici u »Hrvatskim 

šumama«, ali i oni koji su zainteresirani 

za privatni zakup lovišta 

dolaze i raspituju se za ovaj 

oblik usavršavanja, jer osjećaju 

potrebu za sticanjem teoretskog i 

praktičnog znanja koje im nedostaje. 

Dodajmo još da je usavršavanje 

jedne grupe šumarskih tehničara 

specijalista u tijeku, dok se početak 

usavršavanja nove grupe lovnih 

tehničara specijalista očekuje 

tijekom listopada ove godine. 

V. CUNIĆ


SAVJETOVANJE O PRIVATNIM ŠUMAMA U HRVATSKOJ AKADEMIJI ZNANOSTI I UMJETNOSTI (IV) 

KAKO REVITALIZIRATI PRIVATNE ŠUME 

O»Privatnim šumama 

u Hrvatsko] u ozračju 

rezolucija Helsinške 

konferencije o 

očuvanju i zaštiti europskih 

šuma« govorilo se svibnja 

ove godine u HAZU. Nastavljajući 

prikaz sa tog savjetovanja, 

danas govorimo o Ekološkim 

i gospodarskim značajkama 

revitalizacije privatnih šuma u 

Hrvatskoj«, o čemu je na savjetovanju 

referirao prof. dr. Slavko 

Matić. 

Obzirom da drvna pričuva po 

hektaru u privatnim šumama 

prosječno iznosi 82 m 3 (13 posto), 

odnosno znatno manje nego 

udio privatnih šuma u ukupnosti 

šuma Hrvatske (19 posto), dr 

Matić konstatira da taj podatak 

dovoljno govori i o sadašnjem 

stanju tih šuma u gospodarskom 

smislu, a još više u odnosu na 

njihove općekorisne funkcije. 

Proces devastacije tih šuma počeo 

je njihovim izdvajanjem u 

privatno vlasništvo na osnovi 

Carskog patenta (1877. godine), a 

najčešći uzroci propadanja su 

usitnjenost posjeda, socijalni status 

vlasnika, raslojavanje sela, 

nesigurnost vlasništva, nestručnost. 

Problemi istraživanja privatnih 

šuma svode se na veliku raznolikost 

oblika uvjetovanih nizom 

razloga. Tako u ukupnoj površini 

preborne šume zauzimaju 

13 a regularne 87 posto. Po vrstama 

drveća najviše je u drvnoj 

pričuvi bukve (29 posto), hrasta 

(medunca, cera, crnike 21 posto), 

graba 14 posto itd. S obzirom na 

sve veću ulogu šuma u gospodarskom 

i ekološkom pogledu, 

kaže dr Matić, problem je koje 

uzgojne zahvate propisati kako 

bi se stanje popravilo. Jer kvalitetni 

podaci o sastojinama osnovni 

su preduvjet da bi se moglo 

propisati uzgojne zahvate. 

»Zbog navedenih problema 

glede količine i pouzdanosti 

podataka o privatnim šumama u 

Hrvatskoj, a da bismo mogli dati 

upute za njihovu revitalizaciju, 

morali smo se osloniti uglavnom 

na vlastita istraživanja današnje 

strukture i uzgojnih zahvata u 

takvim šumama te na neka slična 

istraživanja drugih autora...« 

Stoga je dr Matić rezultate istraživanja 

prikazao po uzgojnim 

oblicima i područjima u više kategorija. 

U regularne sastojine, rasprostranjene 

i u mediteranskom 

i u kontinentalnom području, 

spadaju sve privatne šume osim 

prebornia a »dolaze u svim uzgojnim 

oblicima (visoki, niski, 

srednji) i degradacijskim stadijima 

(makije, garizi, pseudomakije, 

pseudogarizi, šikare i šibljaci). 

Osim navedenih prirodnih 

sastojina nalaze se i šumske kulture 

i to pretežno kulture četinjača 

(borova)«. U njima se, kaže 

dr Matić neuredno provodila 

sječa odnosno proreda što je 

trajno razbilo strukturu tih sastojina. 

Kod revitalizacije privatnih 

šuma na mediteranskom 

području morat će se voditi računa 

da je zbog vrlo rane naseljenosti 

ovo područje uglavnom 

ostalo bez šuma, onih kvalitetnih. 

Šume visokog oblika skoro i 

ne postoje, izuzev umjetnih kultura 

četinjača ili borova. Riječ je 

o područjima uprava šuma Buzet, 

Senj, Gospić i Split, odnosno 

o 39 posto ukupnih površina privatnih 

šuma Hrvatske koje čine 

»velik, uglavnom neiskorišten 

potencijal i s gospodarskog i s 

ekološkog stajališta«. Dr Matić 

dalje navodi da veći dio tih površina 

zauzimaju šume niskog 

uzgojnog oblika, panjače hrasta 

medunca u predjelu submediterana 

odnosno panjače crnike u 

eumediteranu. Znatan dio površine 

pokrivaju različiti degradacijski 

oblici, šikare, šibljaci, 

makije, garizi. 

Dr Matić posebno ističe pionirsku 

ulogu nevelikih ali značajnih 

borovih kultura, za povratak 

autohtonih šumskih vegetacija, 

hrasta crnike i medunca, te 

navodi primjer šumskog predjela 

Kamenjak na Rabu gdje su 

mještani sela Banjol sadnjom 

sadnica alepskog bora uz unošenje 

sjemena crnike i ostalih pratilica, 

podigli kulturu na golom 

kamenjaru. 

Glede uzgojnih zahvata u makiji, 

smatra dr Matić, nužno je 

zabraniti čiste sječe nakon čega 

dolazi do razdvajanja u vertikalnoj 

strukturi gdje crnika nadraste 

pratilice koje postupno odumiru 

zbog pomanjkanja svjetla. 

A revitalizacija gariga koji nastaju 

degradacijom makije, najbolje 

će se obaviti zaštitom od 

stoke i sadnjom četinjača koje će 

imati pionirsku ulogu. 

Kad se radi o revitalizaciji privatnih 

šuma na kontinentalnom 

području, posebno regularnih 

šuma visokog uzgojnog oblika, 

čija površina iznosi oko 60.000 ha 

a drvna pričuva 145,3 m 3 /ha, i u 

kojima je zbog neurednih i prekomjernih 

sječa smanjen obrast, 

dr Matić iznosi da se revitalizacija 

ovih šuma treba izvoditi »popunjavanjem 

plješina i ogoljelih 

površina pretežno pionirskim 

vrstama drveća s osnovnim zadatkom 

zaustavljanja procesa 

pogoršavanja stojbina i strukture 

sastojine«. On kaže: »... Ovisno 

o stupnju degradacije, vrsti 

drveća i dobi sastojine, nužno je 

u strukturu sastojine ukomponirati 

one vrste drveća koje mogu 

ispuniti postavljeni zadatak. To 

su u prvom redu od listača vrbe, 

breze, topole, joha, jasen, lipa i 

drugo, a od četinjača smreka, 

crni i obični bor, ariš, ajmutovac 

i drugo. Sadnja treba biti grupimična 

s optimalnim brojem biljaka 

za pojedinu vrstu kako bi 

se zaustavili procesi devastacije...« 

Na panjače, šikare i šibljake 

kontinentalnog područja otpada 

oko 100.000 ha. I ovdje, kao i na 

mediteranskom području, kod 

ovih degradacijskih stadija treba 

obustaviti čistu sječu, a ako se 

panjače nalaze »na nesuvislo obraslim 

površinama zbog prekomjernih 

sječa, nužno je obaviti 

grupimično popunjavanje pionirskim 

vrstama«. Na suvislo obraslim 

panjačama treba obavljati 

njegu proredom, a cilj je uzgoj 

kvalitetne panjače s većim brojem 

izbojaka iz sjemena glavne 

vrste drveća koja bi se proredom 

postupno pretvorila u pretežitu 

sastojinu iz sjemena. 

Proces devastacije prisutan je 

i kod privatnih prebomih šuma 

(pretežito na području Delnica, 

Ogulina, Senja, Gospića), površine 

60.560 ha i prosječne drvne 

pričuve od 96 mVha. Premda nije 

sigurno da je taj podatak potpuno 

točan, on je dosta niži od 

normalne drvne pričuve za određeni 

bonitet sastojine. Strukturno 

poremećene sastojine, 

misli dr Matić, treba revitalizirati 

uzgojnim radovima koji će 

omogućiti prirodno pomlađivanje 

(priprema staništa), ili popunjavanjem 

površina sadnicama 

smreke. 

Dr Matić zaključuje da »stanje 

privatnih šuma u Hrvatskoj glede 

strukturnih, gospodarskih, 

ekoloških i socijalnih funkcija 

vrlo zabrinjava,« da su razlozi 

tomu u političkim, društvenim i 

socijalnim prilikama, te da se za 

Prof. dr Slavko Matić 

revitalizaciju ovih šuma, koje se 

nalaze na 457.363 ha moraju založiti: 

»a) država sa svojom zakonskom 

regulativom i financijskim 

sredstvima, 

b) šumarska steuka uz stručno 

i materijalno angažiranje, 

c) Privatni šumovlasnik odustajanjem 

od dalje devastacije 

ovim šumama te ulaganjima i 

sredstava i rada. 

Dugotrajnim, skupim ali izuzetnim 

za društvo korisnim radovima 

revitalizacijom privatnih 

šuma znatno bi se povećala 

njihova kvaliteta gospodarskih, 

ekoloških i socijalnih funkcija«. 

(Pripremio M. Mrkobrad) 

CENTAR ZA ZNANSTVENI RAD HAZU VINKOVCI 

PRIJEDLOG NOVIH ČLANOVA CENTRA 

Uprostorijama Centra za 

znanstveni rad HAZU 

- Vinkovci 13. 12. 1994. 

g. je održana sjednica 

Savjeta Centra, kojoj su prisustvovali 

akademici: Milan Moguš 

— glavni tajnik HAZU, Dušan 

Klepac — voditelj Centra, Mirko 

Vidaković, zatim dr. Katica Corkalo 

— upravitelj Centra: od 

stranice JP »Hrvatske šume« nazočni 

su bili: inž. Josip Dudović i 

prof. dr. Rudolf Sabadi: Upravu 

šuma Vinkovci je predstavljao 

inž. Damir Cvrković, a Gradsko 

poglavarstvo dr. Dražen Švagelj 

— gradonačelnik Grada Vinkovci. 

Nakon otvaranja sjednice i pozdravnih 

riječi, akademik Moguš 

je upraviteljici Centra dr. 

Katici Corkalo predao primjerak 

pretiska »Glagoljskog misala«, 

prve knjige tiskane na hrvatskom 

tlu još 1494. godie u Senju, 

istaknuvši da je to jedna od knjiga 

naše opstojnosti. Ona dokazuje 

udio Hrvatske u kulturi Europe, 

u kojoj ona nije nikada 

imala podređenu ulogu. 

Budući da je Savjet Centra ostao 

bez nekih članova, koji su to 

bili po svom položaju, akademik 

D. Klepec je obrazložio prijedlog 

(uime Razreda za prirodne znanosti 

HAZU), da se Savjet proširi 

novim članovima, koji su već dali 

svoj pristanak-. 

1. Prof. dr. Joso Vukelić, doministar 

u Ministarstvu za poljop- 

Činjenica, da su od šestorice novih članova, četvorica šumari, ukazuje na 

orijentaciju Centra za istraživanja problema u šumarstvu, radi kojih je i 

osnovan prije 25 godina 

rivredu i šumarstvo Republike 

Hrvatske 

2. Prof. dr. Rudolf Sabadi, 

predsjednik Upravnog odbora 

JP »Hrvatske šume«, 

3. Josip Dundović, dipl. inž., direktor 

JP »Hrvatske šume« 

4. Prof. Matej Janković, župan 

županije vukovarsko-srijemske 

5. Dr. Dražen Švagelj, gradonačelnik 

Grada Vinkovci 

6. Damir Cvrković, dipl. ing., 

upravitelj Uprave šuma Vinkovci. 

ODRŽANA 99. SKUPŠTINA HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA 

DOSTOJNO OBILJEŽITI JUBILEJE 

U 

Križevcima je 22. prosinca održana 99. redovna 

godišnja skupština Hrvatskog šumarnivanju 

Hrvatske akademije šumarskih znanosti. 

U nastavku rada Skupštine utvrđenje Prijedlog o osskog 

društva. Za mjesto održavanja, Križevci 

nisu slučajno odabrani. Tu je naime 1860. godine 

osnovano Gospodarsko-šumarsko učilište. koliko zaključaka u svezi obilježavanja značajnih obljet 

Nadalje, u program rada za iduću godinu ušlo je ne 

O značenju Gospodarsko-šumarskog učilišta za nica koje društvo treba obilježiti 1996. godine. 

hrvatsko šumarstvo, govorio je doajen /znanstvenik križevačkog 

kraja mr. Ivan Đuričić. 

S obzirom da ovaj naš list je bio pred zaključenjem, 

O radu Hrvatskog šumarskog društva u protekloj nismo u mogućnosti dati opširniji izvještaj o Skupštini u 

godini, govorio je prof. dr. Slavko Matić, a o problematici 

izlaska »Šumarskog lista« govorio je urednik, prof. to dr. učiniti. 

ovom broju, stoga ćemo u prvom broju u 1995. godini 

Branimir Prpić. 

Z. L. 

Činjenica, da su — od šestorice 

novih članova — četvorica šumari, 

ukazuje na orijentaciju 

Centra za istraživanje problema 

šumarstva, radi kojih je Centar 

prvenstveno i osnovan još prije 

25 godina, ne zanemarujući ni 

ostale djelatnosti od značenja za 

ovu regiju — književnost, povijest, 

medicina, veterina itd. 

Voditelj Centra, akademik D. 

Klepec je u svome izvještaju o 

dosadašnjem radu ukazao na 

postignute rezultate, objavljene 

u RADOVIMA kao zvaničnoj 

ediciji ove ustanove. Posebno se 

osvrnuo na razdoblje za vrijeme 

i nakon velikosrpske agresije na 

Hrvatsku, u kojoj je u dva navrata 

neprijateljskim projektilima 

bila pogođena i sama zgrada u 

kojoj je Centar smješten. Unatoč 

tome, sav je inventar i knjižni 

fond sačuvan, zgrada je renovirana, 

a zaposleni u Centru su i 

dalje istraživali i objavljivali svoje 

radove. Upravo je u tome — 

ratnom razdoblju dovršeno tiskanje 

i promocija dviju značajnih 

knjiga: »Utjecaj strukture na 

njegu sastojina proredom u šumi 

hrasta lužnjaka i običnog 

graba...« prof. dr. Ive Đekanic^ 

(u Zagrebu 28. 10. 1992.) i »Zbornik 

foAntunu Levakoviću« (u Zagrebu 

14.01. 1993.). 

Nakon rasprave je usvojen i 

program za dalji rad Centra. Od 

šumarskih tema to su: monografija 

o hrastu lužnjaku, oplemenjivanje 

hrasta lužnjaka, iskoristivost 

drvne mase, dvostruka bijel 

na hrastu lužnjaku, utjecaj 

strukture na njegu sastojina nastavak, 

te šume i šumarstvo u 

domovinskom ratu. Veterinari 

također rade na dva projekta, 

dok su iz ostalih oblasti u tijeku 

istraživanja o udjelu Slavonije u 

hrvatskoj kulturi, a u tisku je 

Zbornik o Kaji Adžiću. 

Bilo je govora i o ostalim temama 

od interesa, ali za njih još 

nisu osigurana sredstva, odnosno 

sponzori: izdavanje cjelokupnih 

šumarskih radova Josipa 

Kozarca, istraživanje djela bana 

Josipa Sokčevića, monografija 

grada Vinkovaca i još neke. 

Svi su se prisutni složili, da je 

Centru neophodno elektroničko 

računalo kako za svakodnevni 

rad, tako i za njegovo povezivanje 

(pomoću MODEM-a) sa 

knjižnicom HAZU u Zagrebu. 

Od svih je mjerodavnih obećana 

odgovarajuća pomoć i suradnja, 

tako da će Centar za znanstveni 

rad HAZU u Vinkovcima i 

nadalje uspješno djelovati. 

Mr. Nikola SEGEDI


ZBOG ČEGA NEMA BAR PRIVREMENIH RJEŠENJA 

STAMBENA PROBLEMATIKA U RATOM POGOĐENIM KRAJEVIMA 

Jedno rješenje o privremenom 

korištenju stana bračnom paru 

umirovljenika izazvalo je 

među radnicima šumarije Lipik 

rasprave i negodovanje. 

Nitko, kažu oni, nije protiv toga da se 

ti bivši radnici šumarije, oboje bolesni 

i do sada smješteni u barakama iz 

donacije u kojima je u jednoj kući bilo 

i više stanara, smjeste u neki od 

praznih stanova u Lipiku. No radnici 

koji su u ovom ratu također ostali 

bez krova nad glavom pitaju i čude 

se (prvo) kako se to moglo rješavati 

bez sudjelovanja ili bar informiranja 

šumarije, te (drugo) zbog čega se na 

isti način, privremeno, ne riješe zahtjevi 

radnika šumarije. 

Nekoliko radnika kojima su u ratu 

razrušene i spaljene kuće ili stanovi 

sada su, naime, privremeno u onim 

stanovima koji su ostali koliko toliko 

pošteđeni. Mahom je riječ o stanovima 

onih koji su otišli na neprijateljsku 

stranu. No problem je u tome što 

novi stanari nemaju nikakve dokumente, 

papire. Dok su još 1992. godine 

od Kriznog štaba u Pakracu dobili 

privremena rješenja na godinu dana, 

sada je iz kriznog štaba stigla poruka 

da to Hrvatske šume rješavaju same, 

odnosno neka izdaju bar privremena 

rješenja. A u poduzeću su to poželjeli 

trajno riješiti, no negdje je zapelo, 

oteglo se. 

Zgrada bivše šumarije Lipik koja je u ratu potpuno uništena, iznutra spaljena i bez krova: 

šest stanara iz zgrade ostalo je bez stanova. 

O tome priča Pero De Martini, jedan 

od radnika šumarije koji je s porodicom 

(supruga, dva odrasla sina) 

te još s nekolicinom radnika stanovao 

u bivšoj zgradi šumarije Lipik. Ta 

zgrada u ratu je teško stradala, pogođena, 

spaljena, i popravak jednog 

stana ne dolazi u obzir. Kad bi se 

moglo i kada bi bilo dosta sredstava 

trebalo bi obnavljati cijelu zgradu. 

No to je u ovom trenutku tako daleko. 

De Martini kaže: 

— Trenutno sam u jednom šumarijskom 

stanu koji je napušten i relativno 

uščuvan. U ratu sam sve izgubio, 

bio u vojsci, kasnije se vratio u 

šumariju. No ne znam kako dalje. Ne 

znam bi li ulagao u ovaj stan i popravljao 

ga, jer nemam nikakve papire. 

Teoretski, može doći bilo tko, mada 

se ja nadam da neće, i istjerati me. 

Nas par pristali smo da nam se oduzme 

stanarsko pravo na sada nepostojeći 

stan u zamjenu za to da se mogu 

natjecati za novi stan, može to biti i 

ovaj u kome sada stanujem, i stanarsko 

pravo na njega. No negdje je nešto 

zapelo, natječaja nema. A ja tražim 

malo. Ako se našim umirovljenicima 

moglo izdati rješenje o privremenom 

korištenju, a mislim da je i to 

dobro, onda mislim da i mi zaposleni 

imamo pravo zahtjevati da nam se izda 

bar privremeno rješenje o korištenju 

stana, dok se trajno to pravno ne 

regulira. 

Treba reći da su radnici šumarije 

Lipik svjedoci kako su neka druga 

poduzeća to već riješila (na primjer u 

staklani svima koji su otišli »na onu 

stranu« oduzeta su stanarska prava, 

radnicima dodijeljena privremena 

rješenja). 

Još jednom De Martini: »Svi smo 

mi svjesni da se sve ne može odjednom 

riješiti, da je stambena problematika 

velika, i da ne možemo sve 

imati. No ono što se može riješiti, ne 

treba odugovlačiti u nedogled«. 

(m) 

ŠUMARIJA NA PRVOJ LINJI 

BOJIŠNICE /LIPIK 

KAKO OSIGURATI POTREBNE KO 

umarija Lipik ostvarit će 

Šovogodišnji plan sječe i 

izradbe od 12000 kubika. 

Ako se rebalansom nešto 

i poveća, i to će biti realizirano. 

Radi se u gospodarskim jedinicama 

Miletina rijeka i Lugovi, a 

tek dijelom na UNPA području u 

jedinici Blatuško brdo. 

To su najzanimljiviji podaci iz 

ove granične šumarije Bjelovarske 

uprave gdje 35 zaposlenih u 

još uvijek vrlo teškim uvjetima 

zarađuje svoj kruh. S razrušenim 

gradom u kojem se život tek 

počinje rađati i gdje tek nekoliko 

obnovljenih zgrada pomoću evropskih 

i domaćih donacija pod- 

I U GORSKOM KOTARU SE OSIGURAVA 

U Miletinoj rijeci, u 25 E odjelu nakon izlučivanja trupaca vrhovi su dati u donaciju ogrjeva. Pero De Martini i 

Zdravko Mišor nadgledaju samoizradu. 

Dužnost 

svakog tko 

dobije ogrjev 

u samoizradi 

je i da 

napravi 

šumski red: 

čuvar šuma 

Zdravko 

Mišor u 

odjelu gdje 

je napravljen 

šumski red. 

OGRJEV ZA PROGNANIKE 

Sukladno odluci Upravnog odbora Svaka od trinaest šumarija Uprave obitelji prognanika po 5 prm prostornog 

drva u samoizradi. Ovo se odno 

»Hrvatske šume« Uprava šuma šuma Delnice osigurat će po 100 prm 

Delnice osigurat će određenu količinu izrađenog ogrjevnog drva odnosno si na ostale kategorije prognanika. 

ogrjevnog drveta za prognanike. za 25 obitelji prognanika svaka. 

Tako će se za prognanike starije 

Ova Odluka realizirat će se u naredna 

dva do tri mjeseca, a najkasni 

od 60. godina i samohrane majke osigurati 

po 4 prm po obitelji izrađenog šumarije Delnice, Skrad, Fužine, Ravje 

do 31. ožujka 1995. godine. 

Osim toga, sukladno istoj odluci 

ogrjevnog drva. 

na Gora osigurat će dodatno za 32 

V. PLEŠE 

sjećaju kako je to nekad izgledalo 

— živi i djeluje i šumarija Lipik 

kao jedan od nekoliko gospodarskih 

objekata koji udahnjuju 

život gradu na graničnoj 

crti. 

U onim objektima u kojima je 

moguće, šumarija radi. No problem, 

ako se to tako može reći, 

nisu redovni planovi već velika 

potražnja za ogrjevom, odnosno 

donacije u ogrjevu brojnim prognanicima, 

izbjeglicama, riječju, 

kategoriji stanovništva koja ga 

ne može platiti. 

— Rebalans plana je izvršen 

zbog naknadno dobivenih obaveza 

snabdjevanja ogrjevom 

stradalnika u domovinskom ratu, 

precizira upravitelj šumarije 

inž. Vilim Drašner. Obaveza u 

donaciji za zimu 1994/95. iznosi 

13.700 prm a njome bi bile pokrivene 

potrebe stradalnika smještenih 

u Lipiku, Pakracu i nekim 

selima. Od te količine šumarija 

će sama oboriti i izraditi 4.300 

prm dok će ostatak dati kroz samizradu 

ogrjeva koji će radnici 

šumarije samo oboriti. 

Dva takva odjela obišli smo u 

gospodarskoj jedinici Miletina 

rijeka. U odjelu 19 A radnici šumarije 

izvršili su obaranje te samoizrada 

može početi, dok su u 

odjelu 25 E nakon dovršnog sijeka 

izlučeni trupci a vrhovi izdati 

u donaciju s obavezom da oni 

koji su ovdje dobili ogrjev naprave 

šumski red. Čuvar šuma 

Zdravko Mišor koga smo zatekli 

u odjelu kaže: 

— Na ovom području bila je 

prva donacija i za vrijeme lijepih 

dana bila je strašna gužva. Svi 

su željeli što prije do ogrjeva bojeći 

se da ga kasnije neće biti. 

A revirnik Petar de Martini 

pojašnjava: »Dio donacije trebao 

je biti i u gospodarskoj jedinici 

Blatuško brdo, iza Korita, kod 

Trokuta«. No premda je taj dio 

oslobođen, ljudi nisu htjeli ići tamo. 

Jer u selima Bujavica, Trokut, 

Brezovica nema nikoga...« 

Obzirom da se radi o zaista velikoj 

donaciji i količini ogrjevnog 

drveta koje treba u kratko vrijeme 

osigurati, inž. Drašner upozorava 

da će se jedan manji dio, 

oko 1300 prm, morati riješiti u 

nekoj drugoj šumariji. 

U Lipiku računaju da će s obavezom 

isporuke ogrjeva biti gotovi 

krajem ožujka sljedeće godine.


FOTO-REPORTAŽA IZ ŽUPANJSKE POSAVINE 

SJEČA UNATOČ STALNE RATNE OPAS 

U ove četiri ratne godine, djelatnici šumarije Županja/nisu prekinuli posao 

niti jednog dana i sve planove poslovanja svake gbaine ispunjavali i prije 

roka. Sklonište u samom dvorištu šumarije pruža određenu sigurnost 

djelatnicima 

Južna strana zgrade Šumarije Županja zaštićena je od stalnih prijetnji bosanskih Srba hrastovim trupcima. 

Direktnim pogotkom 30. lipnja 1992. oštećeno je bilo prizemlje, a tragovi se još uvijek vide po hodnicima i na 

fasadi 

Sklonište od trupaca u dvorištu šumarije, prvo je takvo 

izrađeno u gradu Županji još sredinom 1991. godine i 

dobro dođe za privremeni zaklon za desetak osoba 

^^^^^^^ ijetko koji dan u 

^ ^ ^ ^ posljednje tri ratne 

^B B godine prođe, a da se 

^mL^^^r na području Županje i 

I V županjske posavine ne 

•Hj ^^^ oglasi znak opće 

^^^^ ^^ôpasnosti, u što se 

svi možemo uvjeriti, jer 

se redovito znak upozorenja oglašava i 

preko TV ekrana, i stanovništvo ovog 

najistočnijeg dijela Hrvatske poziva na 

oprez. I tako več 965 dana... 

I prošle srijede kada smo bili u 

posjeti Šumariji Županja i obišli 

radilište u Zapadnoj Kusari, isto veće u 

21.30 sati ponovno je oglašena opća 

opasnost. Međutim... 

Djelatnici naše Šumarije tijekom 

svih ovih ratnih godina, niti jednog 

dana nisu prekidali posao. I one ratne 

jeseni 1991. kada je Istočna Slavonija 

sva bila u plamenu, svakodnevno 

razarana stotinama tisuća razornih 

projektila iz svih raspoloživih 

artiljerijskih oruđa zločinačke 

srbočetničke jna, uprava Šumarije 

Županja bila je premještena u Cernu, 

ali kako kaže upravitelj inž. Ilija 

Gregorović — »svakodnevno smo 

dolazili na posao u ovu zgradu 

šumarije, podijelili bi ratne zadatke, 

bilo da se radilo o čisto vojnim 

obvezama, ili pak o raduim zadacima u 

šumarstvu. Većina naših muških 

djelatnika bila je mobilizirana u 

postrojbe ZNG i HV, ili na poslovima 

osiguranja, zaprečavanja dijela 

autoputa od Lipovca do Županje, sječi 

potrebnih trupaca za zaprečavanje, 

prelazak riječnih vodotoka i drugih 

obveza. A tako je eto već četvrtu 

godinu.« 

U samom gradu Županji, život se 

obavlja čini nam se uobičajenim 

ritmom. Na blizinu žestokih ratnih 

događanja po ulicama podsjećaju 

dobro osigurani ulazi u sve važnije 

ustanove vrećama pijeska, dugim 

trupcima ili pak paletama s blok ili pak 

običnim opekama. Tako je i južni ulaz 

u zgradu naše Šumarije zaštićen 

hrastovim trupcima, a desetak metara 

od ulaza nalazi se i ulaz u sklonište za 

desetak osoba. Sama zgrada već je 

dobila nekoliko pogodaka. Ali vrijedne 

i hrabre Županjce ne može zaplašiti ni 

nedavni prelet srpskog ratnog 

zrakoplova usred dana nad gradom! 

— Unatoč stalne ratne opasnosti mi 

smo evo sa 16. prosincem završili sve 

planirane radne obveze planom 

poslovanja za 94. godinu, s ponosom 

ističe inž. Gregorović. Šumarija 

gospodari s dvije gospodarske jedinice 

— Kragujna i Kusara, ukupne površine 

od 6.920 ha, zaposleno je 69 djelatnika, 

ukupna zaliha drvne mase je preko 

2,23 milijuna kubnih metara kvalitetne 

slavonske hrastovine poznatog 

Spačvanskog bazena. Godišnji etat je 

oko 29.300 kubnih metara. Tijekom 

ove godine urađeno je mnogo na njezi 

i čišćenju mladika gotovo 300 ha, za 

što je bilo potrebno dodatno tijekom 

godine uposliti daljnjih stotinu radnika 

na GPO koji su uz naše radnike obavili 

sav posao. 

Prilikom našeg boravka u Šumariji, 

obišli smo i jedno veliko radilište gdje 

se završava dovršna sječa na 10,35 ha 

120 godišnje hrastove sastojine, G. j. 

Zapadna Kusara, odjel 28. U mjesec 

dana, koliko je bilo i predviđena sječa, 

izrađeno je nešto više od 3.000 kubnih 

metara tehnike i 725 prostornih metara 

ogrjeva. Na radilištu smo zatekli još 

desetak radnika od ukupno njih 17 

koliko je bilo angažirano na sječi. To je 

rubna sastojina nešto lošije kvalitete i 

nije bilo ekonomske opravdanosti da 

se pruži ophodnja na 140 godina, što 

je uobičajeno na ovim prostorima u 

Spačvi. Imali smo prilike vidjeti 

nekoliko trupaca posve šupljih i trulih 

bez ikakve vrijednosti. Prema riječima 

poslovođe radilišta Ivana Bušića, 

šumarskog tehničara, uposlenog u^ 

šumarstvu od 1986. godine, posao na 

U trenutku zaprimanja jednog vrednijeg F trupca snimili smo sjekače Stjepana Gude/je 

Nakićem i uoravitelietn inž. Iliiom Gre>nnmvići

U pripremi za obaranje stabla 

zatekli smo Franju Frketica i 

-Ivann NikolićJ, oba šum. 

feTmlcSrTIčojTod 1986. g. rade 

Glavno stovarište drvnih sortimenata je danas u Županji na kolodvoru, jer su 

stovarišta u Spačvi i Vrbanji zbog četničkih okupacija u Mirkovcima van upotrebe. 

Trenutno se na ovom stovarištu nalazi oko 4000 kubnih metara prvoklasnih trupaca, 

koji čekaju međunarodnu licitaciju 

_ Pravilno iskrojiti hrastov trupac vrlo je 

Š/JO% bitno i ovom poslu se poklanja 

*"' l puna pozornost Zajednički snimak dijela radnika radilišta odjel 28. G. 1 Zapadna Kusara s upraviteljem inž. Ilijom Gregorović 

ovom radilištu je uspješno obavljen, i 

možemo reći i završen. Prosječno 

izvršenje norme je nešto više od 125 

posto, premda je bilo i pojedinaca koji 

su koji put dostigli i čak 180 posto. 

Radnici nisu više zainteresirani da 

prebacuju normu više od 110—120 

posto, jer im tada porez na plaću za 

nekoliko kuna prelazi na stopu od 35 

posto. / 

Poslovođa Zdravko Nakić ističe da W 

su nam radnici jako slabo opremljeni


IZ POVIJESTI NAŠIH ŠUMARIJA 

SPOMENICA 

LUGARSKE 

KUĆE EGMEĆ 

Prigodom polaganja -temeljnog kamena za izgradnja 

lugarskefkuće u šumskom predjelu Egmeć, u 

današnjoj šumariji Koska, pačinjena je prigodna 

Spomenica koja je bila ugrađena u temelje 

lugarnicedbledavno prilikom rušenja stare i 

dotrajale lugarnice, pronađen je ovaj dragocjeni 

dokument čiji faksimil donosimo. Zanimljiv je i jezik 

kojim je tada pisana ta spomenica. 

Stari dvorac u Bilju izgrađen je (1712) za vrijeme dok je Gospodarstvo Belje bilo u vlasništvu princa i 

vojskovođe Eugena Savojskog (1663—1736). Od druge polovice 18. stoljeća u dvorcu se nalazila bogata zbirka 

dermoplastičkih preparata ptica i sisavaca (322) koja je 1941. prerasla u Nacionalni prirodoslovni muzej, koji je 

prestao postojati koncem 1944. godine nakon dolaska okupacionih postrojbi Crvene armije i Titovih partizana. 

PRIJEDLOG ZA RAZMIŠLJANJE 

LOVAČKI MUZEJ U OSIJEKU 

Možda će trebati vremena 

i istražiti razloge 

zbog čega i zašto 

grad Osijek nije 

imao svoj lovački muzej ili 

barem manju prirodoslovnu 

zbirku životinja, tim više što 

postoje uvjerljivi razlozi za 

njeno postojanje. 

Da podsjetimo, grad Osijek 

je nastao na obali rijeke Drave 

u vrijeme kada je njegova 

okolica bila sastavni dio panonskih 

prašuma, močvara i 

ritova. Sjeverno i sjeveroistočno 

od grada prema ušču 

rijeke Drave pružao se Kopački 

rit, a južno i jugoistočno 

Kolodjvarski rit koji je 

isušen početkom ovoga stoljeća. 

Bara Palača bila je jedna 

od najnapučenijih bara 

pticama vodenih staništa. U 

šumama Slavonije i Baranje 

održali su se do današnjih 

dana jeleni, srne, divlje svinje, 

lisice, kune, vidre, divlje 

mačke i drugi sisavci. Danas 

je ova divljač od neprocjenjenog 

značaja lovnog gospodarstva. 

Vrlo vrijedne trofeje 

izlagane na poznatim međunarodnim 

izložbama potječu 

iz ovoga kraja. 

Znajući sve to začuđuje nerazumijevanje 

gradskih otaca 

Osijeka prema bogatstvu 

prirode i njenoj prezentaciji 

pučanstvu. Razlozi bi se 

mogli objasniti postojanjem 

bogatih lovačkih zbirki obitelji: 

Pejačević, Prandau — 

Norman, Mavlath — Szekhaly, 

Eltz, Drašković, Fridricha 

Habsburga i drugih koje su 

bili vlasnici ondašnjih šuma 

i lovišta. Lov je uostalom bio 

privilegija malobrojnih. Nažalost, 

tijekom i nakon I. i II. 

svjetskog rata većina dvoraca 

bila je opljačkana. U nepovrat 

je izgubljen bogati lo- B 

Grad Osijek nikada nije imao svoj 

prirodoslovni, lovački ili botanički muzej, 

ali je takav postojao u Baranji, prvo u 

Bilju a kasnije u Kopačevu. Možda je 

vrijeme da se krene u formiranje takvog 

objekta u Osijeku 

vački inventar, trofeje divljači, 

skupocjeno oružje, stilski 

namještaj, slike iz lova, lovačka 

biblioteka i dr. 

Jedan od rijetkih Muzeja 

lovne divljači koji je unatoč 

ratnim pustošenjima u I. i II. 

svjetskom ratu ponovno obnovljen 

nalazio se do 1972. 

godine u starom dvorcu u Bilju, 

a kasnije u zgradi Mjesne 

zajednice u selu Kopačevu. 

Za opstojnost ovoga Muzeja 

zaslužan je veći broj ljubitelja 

prirode i lovaca, počevši 

od Fridricha Habsburga, šumara 

Pfeningbergera Mirka 

Mužinića, Josipa Majica i 

drugih. Nakon okupacije Baranje 

i sela Kopačeva Muzej 

je devastiran, vrijedno lovačko 

oružje zajedno sa mačem 

koji je navodno pripadao princu 

E. Savojskom je odnesen, 

dermoplastičke preparate 

ptica raznose djeca novo 

doseljenih Srba. Svojevremeno 

u Muzeju se nalazilo 

150 dermoplastičkih preparata, 

zatim vrlo vrijedna kolekcija 

ptičjih jaja, jelensko 

rogovlje, razni primjerci 

malformacija divljači, makete 

lovačkih objekata, ribarski 

alati, stare fotografije i si. inventar. 

Ispravljajući propušteno u 

prošlosti, nekolicina entuzijasta 

iz Uprave šuma Osijek 

— JP »Hrvatske šume«, na 

čelu s Inž. Eduardom Kalajdžićem, 

Inž. Slavkom Sitarom 

i drugima potakli su osnivanje 

Lovačko — šumarskog 

muzeja. Potporu ovoj 

nadasve korisnoj inicijativi 

pružilo je Hrvatsko šumarsko 

društvo. 

Na osnovu predloženog 

Nacrta programa rada imenovati 

će se radna grupa koja 

će obaviti sve tehničke poslove 

oko osnivanja Muzeja. 

Između ostalog biti će potrebno 

naći prostor i osigurati 

redovna i izvanredna 

sredstva za uređenje interijera 

i stavljanja Muzeja u funkciju. 

Prema svim izgledima 

LŠ Muzej biti će smješten u 

osječku Tvrđu, koja će u skoroj 

budućnosti postati mjesto 

okupljanja znanstvenih i 

prosvjetnih institucija. 

Darko GOETZ 

Već pod upravom g. Adolfa Danhelovskva šumarnika preuzvišenog 

gospodina baruna Prandaua osečala se potreba 

šumske sreze vlastelinstva Valpo—Donje Miholjačkoga, • 

koji su većim delom i površinam i prostorom svojim tako 

raznolike i ogromne, da su se samo velikim naporom i 

trudom dotičnih šumara upravljale, te da bi se što intenzivnije šumarenje 

uvelo, na više manje jednolikih sastojina i po veličini i udaljenosti 

razdeliti. Razne okolnosti prečahu factičnu provedbu toga i ostade 

ta zamisao samo u osnovi... 

Po smrti preuzvišenog gospodina baruna Prandaua, prigodom 

razdelenja gore spomenutog vlastelinstva i kratko zatim novo nastu-,, 

pivšeg upravitelja šuma gosp. La*nberta Žerdika istakla-se već prije ob-1 

razložena potreba na novof'ferbi W brzo i poprmvljena. Odma se novo 

mesto za sreskog šumaram Lacići ustanovilo i ćelo šumsko stanje vlastelinstva 

Donjo MiholjačRsga_JU / 5 više jednoliki sreza podelilo. * 

Nu stime nebiaše potrebi još u celosti odgovoreno, nego se nova 

zamisao rađati zače, tako da se što bržim i kraćim putem i šumskim 

štetam, koje u poslednje vrieme znatno se umnažali začeše na put stane 

— da se dakle šume bolje obilaziti i Lugarom prilika pružati uzmogne 

u svako doba i na svakom miestu što češće se nalaziti moći, što 

više pako danomice rastućim culturnim zahtevam, poglavito radi udaljenosti 

pojedinih šumskih čestica od stanovništva upravne sreze odgovarali, 

te tako rekuč čovjeka sa šumam uzko skopčati, odlučeno je 

lugarsku kuću usred sreze podignuti. j 

U to ime bi predstavka učinjena, a preuzvišena gospoda vlastelinka 

Stefania Majlath de Szekhelv uvažeć valjanu obrazložbu predstavku 

primi ju i odobri, \ tako od sudJcmiaTsastadosmo se evo danas na 

licu mesta, naime u šumi pod sr^zu Lacičku spadajućoj i »Egmeć« zvanoj 

da zametnemo početak koristaoiru-po našoj prosudbi, djelu, i da 

polažemo temelj gradit se imajućoj lugarskoj kući. 

Polažuć dakle i doista temeljni taj kamen, stavljamoôvu zgradu 

pod zaštitu svemogućega Boga, premilostivog cara i Kralja Franje Josipa 

I, duhovnog pastira Slavoja pl. Maršoa, kamo viernici šumske sreze 

spadaju, pod zaštitu vlastelinskog šumskog upravitelja g. Lamberta 

Zerdika, i dotično srezkog šumara Ernesta Turkovića i #apokon pod 

punu srezu sačinjavajućih lugara: Roke Mrganića. Ivana Vrbešića, 

Karla Kovačevića, Miške KoIešanćaÎ/loriana Marxera,~Adama GJorkea, 

Franje Boroša i nadlugara MiškeJ^nSoxKTpriÎemo na uspomenu 

od kolajući novaca: srebrnu forintu, dvadesetipetarak, dvadesetak 

i desetar od bakra i četvorku i novčić sa željom, da bude mesto ovo 

obitavajućim milo i drago, da bude mesto ovo sastajalište pravih hrvatskih 

šumara za sporazumni i djelotvorni domjenak i rad, na korist liepi 

naši šuma, visoke vlastele, i mile nam domovine. Dao Bog, trajan 

bio današnji naš spomen! Svemogući pako podelio svoj blagoslov i 

produljio viek, uzornom i radinom našem šumskom upravitelju g. 

Lambertu Zerdiku/ preuzvišenoj gospodi vlastelinki Stefanii Majlath. 

Egmeć, dana v 24-og srpnja 1888. p risutni t isani 

Zgrada mjesne zajednice sela Kopačeva gdje se od 1972. do 1991. godine nalazio Zoološki muzej Baranje 

općine Beli Manastir. Prema informacijama Muzej je opljačkan, odneseno je vrijedno staro oružje, a 

dermoplastične preparate razvlače djeca doseljenih Srba.


REPORTAŽA / JESEN U GRAĐEVINARSTVU 

NEĆE PRIVATNI 

sU Đulovcu, prije 

kretanja za 

šumariju otišli 

smo desno, 

prema 

napuštenom kamenolomu 

Šandrovac, pa još malo desno 

gore, prema Vranom kamenu. 

Već dolje, u nizini čulo se 

udaranje teškog pneumatskog 

čekića u kamenu stijenu. Novi 

bager s čekićem bjelovarskog 

Građevinarstva, jedan od tri 

takva u »Hrvatskim 

šumama«, našao se nakon 

»gostovanja« po Hrvatskom 

zagorju konačno i na 

bjelovarskom terenu. U 

visinama Vranog kamena, u 

istoimenoj gospodarskoj 

jedinici dulovačke šumarije 

»obrađivao« je u predjelu 

Mededak stijenu i proširivao 

postojećih 500 m vlake na 

koju je navežen kamen. 

Dragan Samardija koji radi 

na stroju otkako je nabavljen 

proteže noge i prisjeća se: 

»Ispekao sam zanat na 

Macelju gdje smo probijali 

cestu sedam mjeseci. Svugdje 

u brdu, u kamenu, je teško. 

Bolje mi je tamo gdje je bolji 

smještaj, uvjeti života, ako se 

otaje na terenu. No posao je 

posao, on ne pita za uvjete, 

on jednostavno mora biti 

napravljen...« 

A čelični čekić koji je na 

početku bio duh nekih 60-ak 

cm sada se od silnog 

udaranja u kamen smanjio na 

pola! S ovim se neće moći 

dugo raditi, mora se nabaviti 

novi, dodaje Samardija. 

No nekih 500-tinjak metara 

ove ceste tek je manji i, ako 

se može reći, manje važan dio 

posla u šumariji Dulovac. 

Premda nevažne ceste nema! 

Tu smo morali, objašnjava 

Zlatko Bužić, ovaj potočić uz 

cestu premještati. Jer išao je 

ranije posred sadašnje trase. I 

za velikih kiša velikog zla 

mogao napraviti. 

Najznačajniji posao 

obavljen je proteklih dana 

kad je konačno spojen 4 km 

šumske ceste Mededak s 

šumskom cestom 

Skoblar-Rajčevica, važnom 

transverzalom koja otvara 

ovaj teren. 

— Upravo danas (9. 

studenog) spajamo se na tu 

gornju cestu koja ide po 

hrptu planine. Još nekoliko 

kamiona kamena koji treba 

poravnati i cesta će biti 

spremna za primopredaju, 

kaže poslovođa Miroslav 

Vickov. Trebat će, dodaje, na 

mjestima cestu popraviti jer 

je zbog kiše i lošeg vremena 

nekoliko dana te istovremene 

vožnje po cesti napravljeno 

nekoliko usjeklina koje treba 

otkloniti. A potrebno je 

također napraviti nekoliko 

mimoilaznica. 

O toj cesti a vezano za nju i 

o nekim drugim stvarima ima 

ponešto reći upravitelj 

Građevinarstva Karlo Krejčir: 

— Spajanje šumske ceste 

Mededak s onom Skoblar — 

— Ovaj potočić nekad je išao sredinom ceste, objašnjava Zlatko Bužić 

Šumska cesta Međeđak nadovezuje se na vrlo važnu šumsku 

prometnicu Skoblar — Rajčevica. 

Rajčevica želja je duga već 

nekih 10-ak godina. Zbog čega 

nije prije ostvarena Zbog 

toga što je to bilo izuzetno 

težak posao i što je stalno 

odgađan. A jednom se 

moralo. Tu je postojalo 3 km 

zemljorada, mi smo sada 

probili još jedan kilometar i 

posao zgotovili. Uz naše 

kamione, kamen navažaju i 

onih iz »Čazmatransa« s 

kojim dobro surađujemo. 

Privatnici se vrlo teško 

odlučuju doći na ovo 

područje, ne zbog 

nesigurnosti, već zbog 

izuzetno teškog terena gdje su 

lomovi i prekretanja vrlo 

česti. 

Građevinarstvo je inače u 

šumariji Dulovac još od 

siječnja, ove godine 

napravljeno je oko 12 km 

donjeg i 4 km gornjeg stroja 

uz dosta popravaka. Planira 

je, ako vrijeme dozvoli, 

napraviti 500 m donjeg stroja 

u sječini gdje se radi oplodni 

sijek. 

I sve to u situaciji, 

objašnjava Krejčir, kad je 

mehanizacija sve starija, kad 

manjka kamiona a do 

privatnih se, za ovakve terene, 

vrlo teško dolazi, kad treba 

zamijeniti pneumatski čekić, 

kad su kvarovi svakodnevna 

pojava. 

A kad se sve nekako i 

posloži i osposobi, nije 

sigurno da će se moći raditi. 

Sve ovisi o — vremenu. Zasad, 

ono je na strani 

gradevinaraca... 

Tekst i snimci: M. 

MRKOBRAD 

Karlo Krejčir i Zlatko Bužić na licu mjesta: Vrani kamen, predjel Međeđak, proširenje 

ceste. 

Još par kamiona šodera i cesta će biti završena: Miroslav Vickov »komandira« 

iskipavanjem šodera.


MALI KULINARSKI PODSJETNIK ZA SILVESTROVO 

NE TREBA IM 

KUHARSKA DIPLOMA 

Bilo je proljeće, 

prošlo je 

ljeto, pamtimo 

i trpjeli 

smo velike sparine 

i 36 stupnjeva Celzijevih, 

hodočastili 

u Selce. Podsjećanje 

na godinu koja 

broji posljednje dane, 

a da ne spominjemo 

nužno količine 

trupaca, prosječne 

cijene, pošumljavanje 

i popunjavanje 

ili pak 

pretvorbu i ratne 

more koje se opet 

nadvijaju nad ovim 

prostorima, to podsjećanje 

može biti i 

ovakvo kakvo nudimo 

uz pomalo izblijedjele 

fotografije 

odojka na ražnju 

— tradicionalno 

šumarsko. 

Šumari jesu gurmani, 

drže se nekih 

svojih navika. 

Znao je reći jedan 

iskusni šumar »da 

Vendel: »Ne jedite dok je tako vruće!« 

Ovo nije slikarsko platno nekog umjetnika, to je stvarna slika naših vrijednih lugara, 

poslovođa i istovremeno majstora kulinarskih djela 

Ivica i Petar: »Treba paziti da se ne presuši« 

IVICA I PETAR (slika 3) nisu, nažalost, 

zbog ratnih vremena u njihovom 

Pakracu imali mnogo prilike stavljati 

bilo što na ražanj. No pokazali su i 

ovom prilikom, a bio je janjac, u čast 

ponovnog otvorenja šumarije Pakrac, 

da znaju posao... 

— Pazite iz kojeg kotla uzimate, upzorava 

FRANJO iz Vrbovca svoje goste. 

Ovaj mehaničar po struci, majstor 

je za pripremanje srnećeg paprikaša. 

Ovaj put pripremio je dvije vrste paprikaša. 

U manjem kotlu bio je za one 

koji vole izuzetno ljuto, u velikom 

paprikaš je bio — umjeren. A gosti, 

ovaj put bili su to radnici iz prijateljske 

šumarije Krasno, obično su kušali 

— obadva! (Slika 4) 

Nije ražanj već još jednom veliki 

kotao. Prigodno se kuharskim pozivom 

pozabavio i MARIJAN iz Građevinarstva, 

a prigoda su bile izlučne 

malonogometne utakmice u Bjelovaru 

gdje su šumari nogometaši morali 

priznati da ni kuhane domaće kobasice 

sa senfom i pivom nisu loše... 

(Slika 5) 

Franjo: »U velikom kotlu je ljut, u malom jako ljut!« 

je dobro kad se nešto dimi iz kotlića, 

ali da bez ražnja (ili rašlji) to ipak nije 

to«. Znao je taj gospodin, a znaju to i 

ostali ljudi od struke, kada se što i kako 

treba pripremiti. 

A tradicija kaže da nekad nije bilo 

mjesečnog sastanka lugara, a da se 

dogovor nije potkrijepio bar nekakvom 

(bože, i te kakvom!) na domaći 

način spremljenom hranom. Makar i 

»običnim« ljutkastim gulašom ili 

srnećim paprikašom. A grupa radnika 

nije završila neku sječinu ili veći 

posao a da nije »nešto okrenula na 

ražnju«. Obično odojak, nekad i ribe 

na rašljama, tu i tamo janjac, jer »on 

je ipak skuplji«. 

Želje, mogućnosti i sklonosti su 

različite, naravno i potrebe. Pokazuje 

to i ovaj mali odabir fotografija koji 

nas bar na trenutak vraća u prošle 

dane. 

VENDEL (slika 1) je stručnjak za fiš 

paprikaš. Ovaj puta, a bilo je to negdje 

kod Peratovice u grubišnopoljskoj 

šumariji, ribe je bilo dosta. (Uhvatio 

ju je prijatelj koji i inače ne jede 

ribu, pa mu je Vendel morao ispeći 

krmiće!) Nemojte jesti fiš dok je vruć, 

jer je tada još ljući, upozoravao je 

Vendel. No dečki nisu mogli dočekati 

i navalili. Stvarno je bio ljut, stvarno 

je kasnije bio manje ljut. U oba slučaja 

— prva liga! 

U kotlić je nešto stavio i IVAN. Bio 

je to grah s »mesnim prilogom«, i 

opet u grubišnopoljskoj šumariji. 

Ivan kaže da »s vremena na vrijeme 

tako samo nešto pripreme, jer od suhe 

se hrane u šumi ne može. A ovo je 

i jeftinije«. (Slika 2) 

Marijan: »Tko će još kobasica...« 

Ivan: »Bez žlice se ne može ništa 

dobro pojesti« 

TOMI iz V. Pisanice svejedno je bilo 

ljeto ili zima jer u uređenoj i automatiziranoj 

pečenjari peći se uvijek može. 

Ovisi samo o izboru, a da će janjac 

ili odojak zadovoljiti i najstrože 

kriterije, dvojbe nema. Jer ovi se šumari-kuhari, 

kao i oni po ostalim šumarijama 

(a svaka ima svog Karapandžu!), 

i bez kuharske diplome na 

ovim povremenim poslovima jako 

dobro snalaze. 

Jer, to je dugogodišnja praksa... 

(m)


DILEME ŠUMARSKIH ZNANSTVENIKA 

JESU LI DEFOLIJATORI PRIMARNI ILI SEKUNDARNI ŠTETNICI 

Na pitanje postavljeno u naslovu primijenjena je 

entomologija već davno odgovorila. Odgovor 

je lako pronaći u bogatoj domaćoj i stranoj-literaturi 

o defolijatorima kao šumskim i poljoprivrednim 

štetnicima. Najjednostavnije je, a za ovu priliku 

i sasvim dovoljno, poslužiti se samo udžbenikom iz 

šumarske entomologije prof. Ž. Kovačevića (Zagreb, 

1956). Prvo, jer je prof. Kovačev/č, koji je umro u 91. 

godini života, gotovo čitav svoj radni vijek proveo u 

proučavanju gubara, pa ga je vrlo dobro poznavao. 

Drugo, udžbenik sadrži građu koju svaki student mora 

svladati da bi položio ispit iz tog predmeta. 

Podsjetimo se, dakle, da u tom udžbeniku piše kako 

se gusjenice gubara i drugih defolijatora hrane lišćem 

zdravih stabala, pa ih stoga smatramo tipičnim primarnim 

štetnicima. 

Premda se ovdje radi o opće poznatoj činjenici, potrebno 

je na nju upzoriti, jer se u posljednje vrijeme u 

radovima o sušenju naših šuma defolijatori svrstavaju u 

sekundarne štetnike. 

Definicije 

U odnosu na biljku kojom se hrane, štetni se kukci u 

primijenjenoj entomologiji dijele na primarne i sekundarne. 

Primarni su štetnici oni koji se hrane biljkama 

bez obzira na njihovo zdravstveno stanje, a sekundarni 

oni koji se hrane fiziološki oslabljenim, tj. bolesnim biljkama. 

Razlikovanje primarnih od sekundarnih štetnika važno 

je i za praksu, napose u slučajevima nedoumice da li 

se neka šuma suši zato što ju je napao neki štetnik, ili ju 

je taj štetnik napao zato što se počela sušiti. Zamjena 

uzroka s posljedicom može dovesti do krive odluke o 

potrebi i načinu intervencije u takvoj šumi. 

Između primarnih i sekundarnih štetnika ne postoji 

oštra granica, već i stoga što se podjela temelji na 

zdravstvenom stanju napadnute biljke, koje je ponekad 

teško odrediti. Od potpuno zdravog do uginulog stabla 

postoje razni stupnjevi fiziološke slabosti, a svaki od 

njih pruža najbolje trofičke uvjete za razvoj određenih 

vrsta kukaca. Stoga se za neke kaže da su jako, a za 

neke čak da su ekstremno sekundarne. Za te se upotrebljavaju 

i izrazi »tercijarni«, odn. »kvartarni«, čime se 

zapravo točnije određuje stupanj njihove sekundarnosti. 

Nadalje, ima kukaca koji se ponašaju istodobno kao 

primarni i kao sekundarni štetnici. To su, primjerice, brijestovi 

potkornjaci [Scolytus vrste), koji se razmnožavaju 

na oslabljenim stablima, ali mladi kornjaši radi dopunske 

prehrane napadaju i potpuno zdrava stabla, prenoseći 

pri tome spore holandske bolesti. 

Konačno, sekundarni se štetnici u nekim slučajevima 

ponašaju iznimno i kao primarni. Kao primjer mogu se 

opet navesti potkornjaci. Ako se toliko razmnože da više 

ne mogu pronaći bolesna stabla, nagon za razmnožavanje 

tjera ih da napadaju i potpuno zdrava. Pri tome 

mnogi ugibaju, jer im biljni sokovi, a posebno smola 

crnogoričnih stabala, onemogućuju ubušivanje pod koru. 

Ipak, na taj način stabla postupno slabe, sve dok ne 

postanu sasvim pogodna za razvoj tih štetnika. 

Glavni su šumski štetnici biološki dobro proučeni, pa 

je već odavna poznato koji su od njih primarni a koji sekundarni, 

dapače, i u kojoj mjeri sekundarni. Puno je teže 

odgovoriti na pitanje zašto dolazi do masovnih pojava 

kukaca, posebno defolijatora, koji nas ovdje najviše 

zanimaju. Tim se problemom bavi gradologija, znanstvena 

disciplina koja proučava dinamiku populacije živih 

organizama u životnim zajednicama. 

Uzroci masovnih pojava kukaca 

Na temelju dosadašnjih vrlo opsežnih gradoloških istraživanja 

nastalo je nekoliko populacijskih teorija, koje 

nastoje objasniti zašto i kako dolazi do masovnih pojava 

kukaca u šumama. Najpoznatija i općenito prihvaćena 

je Schv/erdtfegerova teorija gradocena. Gradocen 

je skup svih abiotičkih i biotičkih čimbenika, koji kao jedinstveni 

kompleks u okviru ekosustava određuju dinamiku 

populacije nekog štetnika. Glavni su čimbenici 

graodcena: klima, hrana, bolesti, grabežljivci, nametnici 

i konkurenti. 

Prema teoriji gradocena gustoća populacije, dakle i 

masovna pojava nekog štetnika, rezultat je skupog djelovanja 

svih ekoloških čimbenika na biotički potencijal 

tog štetnika. Jedan od njih može biti dominantan, ali 

uvijek uz sudjelovanje i svih ostalih. 

Kako jedan te isti ekološki čimbenik različito djeluje 

na različite grupe kukaca, pokazuje hrana i njezin utjecaj 

na primarne i sekundarne štetnike. Zdrava šuma 

pruža obilje hrane defolijatorima ako se oni iz nekog 

razloga, npr. zbog povoljnih vremenskih prilika, pojave 

u velikoj brojnosti. Naprotiv, u toj će istoj šumi upravo 

hrana ograničavati razmnožavanje sekundarnih štetnika 

zbog nedostatka fiziološki oslabljenih stabala. Ako se 

pak šuma počne sušiti, to će poboljšati trofičke uvjete 

za sekundarne štetnike, ali se neće pogoršati za defolijatore 

dokle god na stablima bude dovoljno lišća. Dakle, 

zdrava stabla napadaju primarni štetnici, a fiziološki 

oslabljena — i primami i sekundarni. 

Kao što ekološki čimbenici djeluju na populaciju nekog 

štetnika, tako i taj štetnik povratno djeluje na okoliš. 

Defolijatori mogu poslužiti kao dobar primjer takve 

interakcije. Defolijacija, posebno totalna, naglo izlaže 

tlo suncu, što znači da se mijenja temperatura, vlaga, 

količina svjetlosti; ukratko, mijenja se mikroklima, a to 

utječe na tlo i na čitavu šumsku biocenozu tako što pogoduje 

razvoju heliofilnih i termofilnih vrsta kukaca, kamo 

većinom spadaju i ti isti defolijatori. 

Defolijatori i sušenje hrasta u šumama 

Turopoljski Lug i Kalje 

Kakva se uloga u posljednje vrijeme pripisuje defolijatorima 

u procesu sušenja hrastovih šuma, dobro ilustriraju 

istraživanja u šumama Turopoljski lug i Kalje, opisana 

u Glasniku za šumske pokuse 1993. i 1994. godine. 

Analizirajući uzroke sušenja šume Turopoljski lug, autori 

prof. dr. S. Matić i dipl. ing. 1 Skenderović navode 

da su »sekundarni štetnici, kao gubar, zlatokraj i ostali 

defolijanti{kurziv I. M.) dobar (su) signal slabljenja šumskog 

ekosustava« te da je »pojava tih štetnika (je) registrirana 

u zadnje vrijeme, što upućuje na fiziološko slabljenje 

lužnjaka...« 

Na isti način grupa autora (Prpić, Vranković, Rauš, 

Matić, Pranjić, Meštrović) objašnjavaju sušenje u šumi 

Kalje, navodeći da je »poplavna voda svojim stagniranjem 

i dugogodišnjim negativnim djelovanjem taj odjel 

fiziološki oslabila, što je uvjetovalo dolazak gubara, a 

nakon toga je nastupilo sušenje«. Taj se odjel čak navodi 

kao »tipičan primjer da gubar i ostali defolijatori 

dolaze na već fiziološki oslabljena stabla i da imaju sekundarnu 

ulogu.« (kurziv I. M.). Štoviše, autori tvrde da 

su oslabljena stabla jedini uzrok brštenja defolijatora: 

»Golobrsti koji su se javljali u ovim sastojinama nastali 

su isključivo zbog fiziološkog slabljenja stabala« (kurziv 

I. M.). 

Koliko su takve tvrdnje utemeljene 

Kako gubar brsti fiziološki oslabljena stabla 

Sekundarni štetnici s velikom točnošću pronalaze 

boležljiva stabla u šumi i u normalnim prilikama samo 

njih napadaju. Rezultati temeljitih ekofizioloških istraživanja, 

posebno kod potkomjaka, daju dobar uvid u 

mnoge pojedinosti o mehanizmu invazije na fiziološki 

oslabljena stabla. 

Za ksilofagne vrste, a to su većinom sekundarni štetnici, 

vrlo je važno da pronađu odgovarajući materijal za 

razmnožavanje, jer njima kora i drvo služe ne samo kao 

hrana, nego i kao supstrat u kojemu provode gotovo čitav 

život. Defolijatori nisu ni približno tako tijesno povezani 

sa svojom biljkom hraniteljicom. Oni, doduše, također 

moraju pronaći određenu vrstu drveta, ali ne i određenog 

zdravstvenog stanja. Hrane se lišćem, žive uglavnom 

na površini stabla, a u nekim razvojnim stadijima 

mogu biti čak i potpuno odvojeni od njega (npr. 

mrazovci, koji se kukulje u tlu). 

Istraživači sušenja šuma Turopoljski lug i Kalje ništa 

ne govore o tome kako fiziološki oslabljena stabla privlače 

gubara, niti navode bilo kakav podatak iz domaće 

ili strane literature koji bi potvrđivao tezu o sekundarnom 

karakteru toga ili nekog drugog defolijatora. Kao 

jedini »dokaz« za to navodi se djelomična ili potpuna 

defolijacija 1982. godine (četiri godine prije vlastitih istraživanja) 

u odjelima gdje je sušenje stabala u šumi 

Kalje bilo najjače, dok su susjedni odjeli ostali neoštećeni. 

Međutim, autori ne spominju činjenicu da je jakog 

brštenja u Kalju bilo i u mnogim drugim odjelima, i to 

godinu prije i godinu poslije toga. Šuma Kalje bila je 

1983. godine potpuno obrštena na površini od preko 

1.500 ha. Osim toga, slične su štete tih godina pretrpjele 

i šume na velikim površinama oko Sunje i Siska (npr. 

Brezovica) te na području Vinkovaca. Može li se i u tim 

slučajevima govoriti o brštenju na fiziološki oslabljenim 

stablima 

Golobrst u Kalju, pa i u drugim hrastovim šumama, 

nema nikakve veze sa zdravstvenim stanjem stabala, a 

kamoli da bi nastao »isključivo« zbog njihova fiziološkog 

slabljenja. 

Pojava gubara i ostalih defolijatora u Turopoljskom 

lugu nije registrirana »u zadnje vrijeme« nego puno ranije. 

Masovna pojava hrastova savijača 1954. godine, pa 

i njegovo suzbijanje aviokemijskom metodom, spominje 

se u udžbeniku šumarske entomologije prof. Kovačevića 

(1956). Jedna defolijacija tog štetnika, zabilježena 

još 1907. godine, ima posebno značenje u povijesti 

zaštite šuma u Hrvatskoj. Te je naime godine hrastov 

savijač potpuno obrstio šume u Turopolju, posebno 

baš šumu Kalje, nakon čega je registrirana prva pojava 

pepelnice i početak masovnog sušenja hrasta u Hrvatskoj. 

No, ako je istina da su defolijacije u posljednjih 

dvadesetak godina posljedica slabljenja lužnjaka, kako 

onda objasniti gradacije do kojih je došlo prije toga, u 

vrijeme kada se ta šuma »razvijala u pravcu progresije«, 

kako to tvrde Vukelić i Rauš u radu »Fitocenološki aspekt 

sušenja šuma u Turopoljskom lugu«, 1993. godine 

Očito je da to nije moguće pomoću fiziološki oslabljenih 

stabala. 

Što pokazuju gubareva žarišta u hrastovim 

šumama 

U vrijeme latencije, kada se čini da u šumi uopće nema 

gubara, on se ipak zadržava, premda u vrlo maloj 

brojnosti, na onim mjestima koja mu ekološki najviše 

odgovaraju. To su tzv. žarišta, ishodišta budućih gradacija 

na širim područjima. 

Šumarima je dobro poznato da gubar odlaže jaja najčešće 

na rubovima šuma, uz prosjeke i čistine, u jako 

proređenim sastojinama i na samotarnim stablima; ukratko, 

ondje gdje ima više svjetla i topline. Pri tome ženke 

preferiraju svjetlu i glatku koru graba i bukve, gdje 

se voda i vlaga manje zadržavaju nego na hrapavoj 

hrastovoj kori. Stoga je i brštenje gusjenica na takvim 

mjestima u šumi jače, posebno na početku i na kraju 

gradacije. 

U takvim ekološkim uvjetima utvrđena su i gubareva 

žarišta u našim posavskim i podravskim hrastovim šumama. 

Primjerice, na vinkovačkom području ona se nalaze 

između Rokovaca, Privlake, Otoka i Cerne, na našičkom 

području između Koske i Donjeg, Miholjca, zatim 

u lipovljanskim nizinskim šumama i u Sašinovečkom 

lugu kod Sesveta. 

Slično se u odnosu prema svjetlu i toplini ponašaju i 

drugi defolijatori. Tako se, primjerice, gusjeničji zapreci 

zlatokraja nalaze većinom u vrhovima krošanja i grana, 

što je posebno uočljivo tijekom zime, kada je drveće 

bez lišća. Najviše ih ima na samotarnim stablima, pa se 

već davno preporučivalo odstranjivanje takvih stabala u 

blizini šume, kako ne bi postala žarišta iz kojih bi se 

štetnik širio u šumu. 

Kad bi bilo točno da su defolijatori sekundarni štetnici, 

onda bismo na temelju navedenih činjenica morali 

zaključiti da su stabla uz rub šume, uz prosjeke, samotarna 

i druga jače osvjetljena stabla fiziološki slabija od 

ostalih. 0 takvom je zaključku, dakako, suvišno raspravljati. 

120 godina praćenja gubarevih gradacija u 

Hrvatskoj 

Gubar je naš najpoznatiji i najbolje proučeni šumski i 

poljoprivredni štetnik. Njegova se pojava u Hrvatskoj 

prati od 1874. godine, dakle punih 120 godina. Na priloženom 

se grafikonu mogu vidjeti njegove gradacije do 

1956. godine. One pokazuju da se u nas taj štetnik pojavljuje 

periodički masovno, slično kao i u drugim europskim 

zemljama. U Hrvatskoj je, primjerice, 1956. godine 

zahvatio preko 200.000 ha, a u Srbiji čak 600.000 

ha šuma. U gradaciji 1953-1957 na području bivše Jugoslavije 

gubar je napao blizu milijun hektara šuma. Tome 

treba dodati još i nekoliko milijuna napadnutih stabala 

voćaka, (graf.) 

Može li se tu uopće govoriti o nekakvim fiziološki oslabljenim 

stablima na tako velikim površinama prije svake 

gradacije Kad br to bilo, onda bi svakoj gradaciji 

prethodilo neko do sada nerazjašnjeno masovno slabljenje 

hrastovih stabala, pa bi se razdoblja fiziološke 

slabosti izmjenjivala s razdobljima jakih defolijacija, što 

bi, uz neizbježne druge štetnike i bolesti, toliko oslabilo 

stabla, da se ona više ne bi mogla oporavljati. Naše bi 

se hrastove šume već davno sve posušile. A one se 

ipak još uvijek dobro drže, uspješno se oporavljaju ne 

samo od defolijacije, nego i od mnogih drugih nepovoljnih, 

unutrašnjih i vanjskih utjecaja. Osim, dakako, stabala 

koja su napali i sekundarni štetnici (npr. hrastov 

krasnik), jer se takva više ne mogu oporaviti. 

Do sličnih gradacija dolazi i u našim primorskim krajevima, 

gdje gubar najčešće brsti medunac, cer i crniku, 

ali i mnoge druge vrste drveća i drugog bilja, bez 

obzira na njihovo zdravstveno stanje. Tako je npr. 

1954. godine na Grobničkom polju obrstio jednu prilično 

veliku površinu šmrike (Juniperus oxycedrus), koja je 

nakon brštenja obnovila iglice. U ovom se slučaju zaista 

ne može reći da su gusjenice brstile fiziološki oslabljene 

biljke. 

Ove, 1994. godine, došlo je opet do masovne pojave 

gubara u Primorju i na nekim otocima. Kao i u prijašnjim 

sličnim slučajevima, gusjenice su jednako brstile i zdrava 

i bolesna stabla, u šumi i izvan nje. Mnoga su se od 

njih, pojedinačna i u manjim skupinama, unatoč mnogim 

defolijacijama kroz desetljeća, održala na životu sve do 

danas. 

Defolijatroi u šumskim kulturama 

Dobro je poznato da su jednodobne i čiste šumske 

sastojine u pravilu više izložene napadima defolijatora i 

drugih štetnika nego raznodobne i mješovite. Tako se, 

primjerice, gubar stalno zadržava u već spomenutoj šumi 

Šašinovečki lug kod Sesveta, gdje prevladava hrast 

lužnjak, dok se u obližnjoj mješovitoj šumi Dubrava- 

-Mokrice može naći samo u vrijeme masovnih pojava. 

Još više ugrožavaju defolijatori šumske kulture i plantaže. 

Imamo puno vlastitih iskustava s najezdama tih i 

raznih drugih štetnika u intenzivno uzgajanim monokulturama 

brzorastućih vrsta drveća, najviše euroameričkih 

topola. Defolijatori se obično pojavljuju iznenada, u 

Masovna pojava topolina čupavog prelca u 

plantaži euroameričkih topola (foto: J. 

Mikloš) 

vrlo velikoj brojnosti, bez obzira na zdravstveno stanje 

stabala u plantaži. To pokazuje, primjerice, masovna 

pojava topolina čupavog prelca u plantaži »Vijuš« kod 

Slavonskog Broda 1959. godine. U svibnju te godine 

nakon detaljnog pregleda nađeno je u plantaži svega 

nekoliko kukuljica tog štetnika. No, već u rujnu iste godine 

štetnik se na čitavoj površini od 163 hektara toliko 

razmnožio, da je na pojedinim stablima bilo i po nekoliko 

tisuća gusjenica. Sasvim dovoljno da do gola obrste 

još nekoliko takvih plantaža. 

Zašto se defolijatori tako često i masovno pojavljuju 

u čistim sastojinama, a još više u šumskim kulturama i 

plantažama Razlog je onaj isti zbog kojega dolazi i do 

čestih masovnih pojava štetnika u poljoprivrednim monokulturama, 

tj. labilna biološka ravnoteža, uvjetovana 

siromašnom biocenozom. A to je nešto sasvim drugo 

nego fiziološka slabost stabala u sastojini. Poznato je 

da se defolijatori najbolje razvijaju upravo u plantažama, 

na bujnom i sočnom lišću vitalnih stabala. 

Zanemareni ekosustav 

Šumska je biocenoza sastavljena od golemog broja 

biljnih i životinjskih vrsta, s veoma različitim, pa i potpuno 

suprotnim ekološkim zahtjevima, pa je nemoguće da 

neki ekološki čimbenik djeluje samo povoljno ili samo 

nepovoljno na sve članove biocenoze. Primjerice, pojačana 

će svjetlost u šumi na heliofilne vrste biljaka i životinja 

djelovati povoljno, a na skiofilne nepovoljno. 

Voda se smatra glavnim ekološkim čimbenikom koji 

utječe na sušenje lužnjakovih šuma Turopoljski lug i Kalje. 

O tome Matici Skenderović navode slijedeće: »Voda 

je krvotok čijim se poremećajem najprije mijenjaju 

stanišni uvjeti koji zbog uzajamnih veza s ostalim članovima 

staništa i biocenoze utječu na promjene uvjeta i 

slabljenje svih članova ekosustava, hrasta lužnjaka najviše« 

(kurziv I. M.). A malo dalje, u istom radu, tvrde da 

te promjene pogoduju gubaru, zlatokraju i ostalim defolijatorima. 

Iz toga se, naravno, mora zaključiti da autori 

defolijatore, ali i mnoge druge štetnike kojima te promjene 

pogoduju, ne smatraju članovima šumskog ekosustava. 

Nadalje, oni poistovjećuju slabljenje šumskog ekosustava 

sa fiziološkim slabljenjem stabala: »Sekundarni 

štetnici, kao gubar, zlatokraj i ostali defolijanti, dobar su 

signal slabljenja šumskog ekosustava. Pojava tih štetnika 

je registrirana u zadnje vrijeme, što upućuje na fizio- 

Ibško slabljenje lužnjaka...« (kurziv I. M.). 

U skladu s ta_kvim shvaćanjem je i Matićeva definicija 

šume (1994): »Šumu predstavlja šumsko tlo suvislo obraslo 

drvećem, grmljem i prizemnim rašćem, gdje se 

trajno proizvodi drvna tvar i općekorisna dobra izražena 

u ekološkim (zaštitnim) i društvenim (socijalnim) funkcijama 

šume.« 

To je jedna od mnogih sličnih definicija, uvjetno prihvatljivih, 

ali ona nije ekološka definicija, jer obuhvaća 

samo tlo i biljke, a potpuno zanemaruje životinje. Šuma 

je ekosustav koji čine biocenoza, sastavljena od biljaka 

i životinja (fitocenoza i zoocenoza) i tlo, pa se stoga zove 

i biogeocenoza. Prema Matićevoj definiciji šuma bi 

bila fitogeocenoza, a tako nešto u prirodi ne postoji niti 

može postojati. 

Gubar nije nikakav uljez u šumi koji povremeno od 

nekuda dolazi i čini štetu na drveću, nego sastavni dio 

ekosustava, u biološkom smislu jednako vrijedan član 

biocenoze kao i svaki drugi, pa i cijenjeni hrast lužnjak. 

Gledati na šumu samo kao na biljnu zajednicu i pri tome 

zanemariti životinjski svijet, znači ne vidjeti u njoj 

šumski ekosustav. Ili drugim riječima, »od silnog drveća 

ne vidjeti šumu« — u doslovnom i u prenesenom značenju. 

Gubar i ostali defolijatori nisu nikakav a kamoli »dobar 

signal slabljenja šumskog ekosustava«, ako se pod 

tim misli »fiziološko slabljenje lužnjaka«. To pokazuje 

120 godina stara krivulja gubarevih gradacija u Hrvatskoj, 

njegova žarišta u hrastovim šumama, njegova 

brštenja u čistim i mješovitim sastojinama, u šumskim 

kulturama i plantažama. U to se, konačno, može lako 

uvjeriti svako tko pažljivije prati pojavu defolijatora u 

šumama. 

O uzrocima propadanja šuma u Turopoljskom lugu 

Matić i Skenderović navode i slijedeće: »Pri tome je 

važno napomenuti da svako područje i svako stanište 

ima svoje osobitosti koje treba poznavati u definiranju 

uzroka sušenja. Također u svim slučajevima sušenja s 

vremenom su se izdiferencirali primarni i sekundarni uzroci, 

koji se moraju jasno razlučiti. Često se zbog krivog 

kuta gledanja na problem te necjelovitoga ekosustavnog 

sagledavanja funkcioniranja šume dogodi da 

neki znanstvenici ne luče primarne od sekundarnih uzroka, 

što onda unosi dosta zabune pri rješavanju tih 

problema.« 

Upravo školski primjer takvog shvaćanja šumskog 

ekosustava i njegovog funkcioniranja dali su sami autori, 

u tome istom radu. 

prof. dr. J. Mikloš

NEKI I DALJE 

LOVE KUNE, 

ZA DRUGE JE 

- LOVOSTAJ 

eško je shvatiti neke 

rrelacije, kad je o plaćama 

riječ. Šumari 

odnosno šumarski 

sindikat već mjesecima traži 

povećanje plaća ukazujući i na 

teške uvjete rada i na malu 

količinu kuna u šumarskom 

džepu. O tome se razgovaralo 

i na Vladi (o tome na drugom 

mjestu) gdje je jasno stavljeno 

do znanja da »novaca nema 

i da probijanja mase plaća 

ne može biti«. I to se može 

shvatiti, jer Hrvatska je još 

uvijek u ratnom okruženju, 

brine o brojnim prognanicima 

i izbjeglicama, provodi mjere 

stabilizacije... 

No teško je istovremeno 

shvatiti odluku povećanju plaća 

koju su svi zastupnici izglasali 

na posljednjoj sjednici 

Sabora. Evo što o tome piše 

Vjesnik (od 4. prosinca): 

»...Zastupnici su na prošlotjednom 

zasjedanju, po hitnom 

postupku, sami sebi podigli 

plaće za oko 70 posto. 

Međutim ni to nije bio dovoljan 

razlog da se ispuni Sabornica. 

Bit će da uz stimulaciju 

treba i poneka disciplinska 

MI KUPILI JAKNE "VIJETNAMKE"! 

F 

riča prva: »Nedavno sam 

u šumi na jednom poslovođi 

imala priliku vidjeti »zaštitnu 

opremu«. Imao je naime, 

na sebi gornji dio uniforme 

HV, traperice i na nogama 

tenisice...« 

nriča druga: »Mi nismo 

JL znali što bi kupili za radnu 

odjeću, pa smo naše radnike 

obukli u one američke zelene 

jakne, »vijetnamke«! Kažu da 

su odlične...« 

nriča treća: »Nama su iz up- 

1 rave javili da jednom privatnom 

krojaču možemo dostaviti 

potrebe, dati mjere. Ja 

otišao sa ženom do njega i 

uzeli smo, do propisane vrijednosti, 

ono što nam treba...« 

Ovo su tri priče o tri različita 

načina i stanju nabave zaštitne 

opreme, odnosno nefunkcioniranju 

sistema zajedničke 

nabave zaštitne opreme. 

Tu treba dodati i službenu odjeću 

i odoru da bi problem bio 

kompletiran. Na njemu sindi 

odgovornost, a to je, kada je 

riječ o zastupnicima, potpuna 

nepoznanica... 

Možda u drukčijim gospodarskim 

prilikama one zacijelo 

i ne bi izazvale preveliku 

pozornost niti bi bile zanimljive. 

Međutim kada zaposleni, 

umirovljenici, djeca, sa saborske 

govornice neprestano slušaju 

kako moraju biti strpljivi 

jer mirovine ne mogu rasti više 

od pet posto, kada dječji 

doplaci dosižu »čak« 40 maraka, 

ali samo u slučaju kad obitelj 

grca u neimaštini, kada se 

zaposlenima objašnjava da ne 

mogu dobiti više jer više nisu 

ni zaradili i kada premijer 

uporno ponavlja da je 500 

maraka gotovo san snova 

hrvatskog radnika, što vode u 

raskoš, imaju pravo znati za 

što to saborski zastupnici, a i 

mnogi drugi dužnosnici, zaslužuju 

tolike tisuće kuna 1 

Primjerice, predsjednik Zastupničkog 

doma dr. Nedjeljko 

Mihanović ima po najnovijim 

izmjenama koeficijent 

12,5 umjesto dosadašnjeg 7. 

Pomnoži li se to sa 480 kuna, 

koliko je u ovom trenutku ko 

kat već mjesecima, a bit će i 

godinu dana, lomi zube bez 

pravog rezultata. Shodno tome, 

to pitanje nije izostalo ni 

s posljednje sjednice Glavnog 

odbora HSS. Nisu ni neka 

druga koja se redovno javljaju, 

bez obzira o čemu se raspravlja 

(vožnja službenih automobila, 

drva, itd.) 

— Ne mogu ni početi ni završiti 

sastanak povjereništva a 

da se ne potegne pitanje radne 

odjeće, konstatirao je Željko 

Kalauz iz vinkovačkog povjereništva, 

te pobrojio još 

nekoliko zahtjeva svojih sindikalaca. 

Traže tako reviziju 

dosadašnje odluke o dozvoljenom 

broju kilometara po 

šumi, zatim da se ispita mogućnost 

da čuvari šuma na 

prvoj liniji bojišnice mogu 

nositi oružje. 

Ni ostali nisu bili manje 

kritični kad je riječ o zimskoj 

radnoj odjeći. 

Vlatka Drakulić Štiglić: 

»Zaštitna oprema nabavlja se 


I NOVINAR MORA BITI - INFORMIRAN 

4 NOVOGODIŠNJE PR 

eficijent jedan, onda je osnovica 

gospodina Mihanovića 

6.000 kuna. No tom iznosu 

valja pribrojiti još oko 1.000 

kuna, koje predsjednik dobiva 

na ime radnog staža, te zastupnički 

paušal od 1.150 kuna. 

Naime, zastupnički paušal 

dobivaju svi zastupnici u iznosu 

od 10 dnevnica koje se u 

Hrvatskoj isplaćuju za službena 

putovanja. Dakako tu nije 

kraj jer tom iznosu valja pribrojiti 

naknadu za topli obrok. 

Ukupno predsjednik 

Hrvatskog Sabora ima primanja 

od oko 2.500 maraka. 

Ni Milan Dukić ne može se 

požaliti jer kao potpredsjednik 

Sabora ima koeficijent 11, 

odnosno ukupna primanja tek 

za kojih 100 ili 150 maraka 

manja od gospodina Mihanovića... 

Zastupnici koji nemaju 

nikakva druga zaduženja osim 

da sudjeluju u radu Zastupničkog 

doma imaju koeficijent 

9 i plaća im je u prosjeku 

oko 2.000 maraka, ovisno o 

radnom stažu...« 

Novaca dakle ima i nema, 

kako za koga. Neki dalje love 

kune, za druge je — lovostaj. 

onako kako je koja uprava jaka 

i koliko je bliže direkciji. 

Pravilnik treba korigirati u rokovima 

i kvaliteti...« 

— Svatko nabavlja za sebe, 

a nabava cetralizirana. Ako se 

netko snađe, dobro po njega, 

zaključuje Zdravko Silić. 

Vlado Gradeček: »Neke uprave 

su se oblačile kako su 

stigle, a direkcija to zna. Tome 

treba stati na kraj! Neki su 

kupili dobre zimske cipele, a 

nekima džonovi otpadaju nakon 

nekoliko dana...« 

— Pravilnik je »prenapuhan« 

i pobrojio je radna mjesta 

kojima zaštitna oprema 

možda i nije nužna, misli Josip 

Cazin. 

Milivoj Marković: »Najprije 

razdvojimo zaštitnu opremu 

od službene odjeće i odo 

'spada da »patuljci pojma 

nemaju« kad je o 

re, a onda trebamo postaviti 

rješavanju stambenih 

zahtjev i rokove za njihovo 

/ potreba u »Hrvatskim 

rješavanje«. 

šumama« riječ. Nakon što je, 

Tako i toliko sin dika!ci. 

naime, sindikalno povjereništvo 

zagrebačke uprave šuma 

Saslušao ih je i direktor i dao 

neka obećanja... 

imalo primjedbi na Pravilnik o 

rješavanju stambenih potreba 

radnika HŠ, neki članovi 

Glavnog odbora HSŠ prvi put 

su vidjeli taj Pravilnik! Ako 

dakle (neki) članovi Glavnog 

odbora nisu znali za njega, 

jasno je da su sindikalni povjerenici 

po podružnicama još 

manje upućeni, a o radnicima 

da i ne govorimo. Slijedom 

toga mirovalo je i rješavanje 

najvažnijeg pitanja svakog zaposlenog, 

krova nad glavom. 

— obro je pravnik Miro Tomljanović jednom prilikom primjetio 

m ^da bi ove naše novine trebale na neki način zamijenjivati ogm 

M lasnu ploču kako bi radnici imali uvida u sve novosti pa i nove 

^•^^ akte koji se odnose te da mnoge stvari proizlaze upravo zbog 

nedovoljne iniormiranosti. 

To je točno no trebalo bi još samo postaviti pitanje zbog čega je to 

tako. U konkretnom slučaju vjerojatno zbog tog što novinar nije negdje 

»uzeo* akt o stambenoj problematici (jer o tome je bila riječ) i objavio ga. 

I tu je propustio priliku. No ostaje pitanje zbog čega novinar ili redakcija 

nisu dobili od nadležnih službi akt ovaj ili onaj, poziv za neki sastanak, 

odnosno ostaje trajni problem akcije i interakcije, međusobne obaviještenosti 

i suradnje, u krajnjem slučaju, izvora informiranja. U pozadini svega 

trebalo bi zapravo raspraviti stoje novinar u državnom poduzeću. Je li 

on univerzalni neznalica koji mora znati tko nešto zna, je li savjest i pročistač 

društva ili tek usamljeni jahač u magli koji izbjegava zamke i pronalazi 

ciljeve, a kad promaši onda to dobro i plati. Nije valjda društveno 

politički radnik kakav je bio u prošlom sistemu jer taj visoki pijedestal 

nosi sa sobom i okove (auto)cenzure. No je li u državnom poduzeću on 

nužno i državni službenik Ako jest, znači li to da se boreći za interese 

poduzeća (od kojeg u krajnjem slučaju živi), samosvijesno odriče, već 

spomenutom autocenzurom i prije službene cenzure, (onda dakako nigdje 

službeno ne postoji) svakog kritičkog pristupa bilo kojem problemu 

Ovo su tek neka razmišljanja o teoretski vrlo širokom pitanju položaja, 

utjecaja i uloge novinara u jednom zatvorenom krugu, a svako poduzeće 

to jest, i tek neke pretpostavke koje se u praksi od sredine do sredine 

različito rješavaju. A mi se vraćamo tek jednom segmentu u tim 

mogućim raspravama — odnosu izvora informiranja i novinara. Čini mi 

se da se u HŠ dosad često zaboravljalo obavijestiti novinare o nekom 

važnom sastanku, akciji, posjetu, da su bili isključeni (slučajno) iz nekih 

događanja u kojima sigurno ne bi odmogli. Ovdje ne mislim samo na 

novinare poduzeća već i one iz javnih medija. Često je, naime, poduzeće 

bilo u tim medijima u negativnom kontekstu, a vrlo smo malo napravili 

da ga popravimo, čak i onda kada se imalo čime pohvaliti (akcije pošumljavanja, 

zaštita prirode, doprinos HŠ u domovinskom ratu.). 

Poduzeće su posjetili čelni ljudi nekih uglednih šumarskih institucija 

iz inozemstva i to je trebalo udariti na velika zvona! Šumari su ove 

godine bili na više značajnih međunarodnih smotri (Interforst u Njemačkoj, 

sajam u Klagenfurtu i druge), no za novinare nije bilo mjesta. Za 

poduzeće ne bi bilo skupo da se pozvalo i nekog novinara iz dnevnog tiska 

koji u nekoj budućoj promidžbi sigurno ne bi odmogao. Dan Šumarskog 

fakulteta, te itekako značajne institucije nije u novinama obilježen, 

jer novinar (iz poduzeća) nije bio pozvan... 

Umjesto daljeg nabrajanja, vraćajući se na početnu tvrdnju o »nedovoljnoj 

informiranosti radnika* i ne bježeći pred vlastitim greškama i 

propustima, treba reći: da bi informirao i novinar mora biti informiran. I 

premda u ovom slučaju namještenik u državnom poduzeću, on podliježe 

novinarskom kodeksu ponašanja. Tako ga treba i shvatiti, a ako će svatko 

u svojoj domeni korektno obavljati svoj dio posla, onda će i nesporazuma 

i propusta biti manje. 

Dakako da se moramo pomiriti s činjenicom da ništa na ovom svijetu 

nije idealno. 

»PATULJCI 

POJMA NEMAJU« 

A spomenuti Pravilnik star 

je već pet mjeseci! Donijet je 

na sastanku Upravnog odbora 

HŠ 28/9. srpnja ove godine. 

Ne znam kome je dostavljen, 

tko ga je imao prilike vidjeti. 

Možda je trebao biti objavljen 

i u ovom našem glasilu i to bi 

bio najsigurniji put da ga svi 

upoznaju. Možda bi tako trebalo 

postupiti sa svim aktima 

poduzeća, objaviti ih, ili bar 

zaposlene upoznati s najvažnijim 

odredbama. Propušteno 

valja nadoknaditi, a u buduće 

tako postupiti. 

No ima i onih koji su pravilnik 

vidjeli, proučili i rekli 

po koju o njemu. Predsjednica 

šumarskog sindikata Gordana 

Colnar: »Mislim da su i 

predstavnici sindikata trebali 

sudjelovati u kreiranju Pravilnika, 

ili je bar trebalo saslušati 

njihova razmišljanja, prijedloge. 

Bolje tako nego sada slušati 

prigovore...« A Vlatka 

Drakulić Štiglić iz delničke 

uprave tvrdi da sadašnji Pravilnik 

»sveden na četiri stranice 

ne nudi mnogo radnicima 

koji imaju stambene probleme«. 

Možda treba malo pričekati. 

Skora budućnost i praksa 

će pokazati koliko je pogođen.


HOBIJI NAŠIH DJELATNIKA 

VLADIMIR LEKO, SAKUPLJAČ LJEKOVITOG BILJA 

ŽELJKO PODOBNIK, PREPARATOR DIVLJAČI I 

KRZNO TREBA ZNATI SAČUVATI 

BOGATO ISKUSTVO IZ MLADOSTI 

Upravitelj Šumarije Čaglin, Inž. Vladimir Leko, od najranije 

mladosti bavi se proučavanjem ljekovitog bilja, a danas je i 

vlasnik biljne ljekarne za proizvodnju i prodaju lijekova 

Danas ljekovito 

bilje u narodu 

postaje sve značajnije 

a primjena 

mu je sve veća. Kad 

službena medicina svojim 

sintetičkim i kemijskim 

lijekovima ne može 

pomoći, mnogi pacijenti 

obraćaju se pojedinim 

fitoterapeutima, 

tražeći od njih očajnički, 

pomoć ne gubeći 

nadu u izliječenje. Jedan 

od ljubitelja i dobrih 

poznavalaca ljekovitog 

bilja je i dipl. inž. 

šumarstva Vladimir 

Leko, zaposlen u požeškoj 

Upravi šuma, na 

mjestu upravitelja čaglinske 

šumarije. 

Njegova biljna apoteka 

»FEROLEX« nalazi 

se u lici Josipa Kozarca 

4, u Pleternici, u zgradi 

u kojoj i stanuje. Ratnica 

uvučena od ceste i 

smještena u slikovitom 

prirodnom okružju, gotovo 

skrivena od pogleda 

prolaznika, ne odaje 

ničim da u njoj stanuje 

netko tko veći dio svog 

slobodnog vremena posvećuje 

proizvodnji i 

prodaji ljekovitih biljnih 

pripravaka. 

Ovaj šumarski stručnjak, 

rođen u Bosni i 

Hercegovini a odrastao 

u Slavoniji, još prije 

dvadesetak godina ozbiljnije 

se počinje baviti 

ljekovitim biljem u čemu 

mu znatno pomaže 

fakultetska naobrazba 

i iskustvo iz mladosti. 

Naime, i otac i majka 

dobro su poznavali i 

sakupljali ljekovite biljke 

a u njihovoj kući 

najviše se proučavala 

knjiga poznatog fitoterapeuta 

Sadika Sadikovića. 

Stjecajem političkih 

prilika, sedamdesetih 

godina Leko ostaje bez 

posla, ima dosta vremena 

da se predanije 

posveti svom omiljenom 

hobiju, koji mu je 

do prije nekoliko godina 

i glavno zanimanje. 

Znanje nadopunjuje 

raznovrsnom stručnom 

literaturom priznatih 

inozemnih i domaćin 

autora a sve više mu se 

obraćaju prijatelji i poznanici, 

kojima pomaže 

savjetima i svojim lijekovima. 

Malopomalo 

pročulo se za njegove 

ljekarije ne samo u 

Hrvatskoj, nego i inozemstvu. 

Prvi Lekin bilji preparat 

je eliksir kojem 

daje naziv rubi fruticosi 

fero-lex-a za kojeg 

dobiva potrebne dozvole 

mjerodavnih ustanova. 

Riječ je o sirupu dobivenom 

od zrelih plodova 

kupine uz dodatak 

šećera u stanovitom 

omjeru a sadrži vitamine 

C i B, kalij, šećer, 

kumarin i pektin. 

Lijek povoljno djeluje 

na poboljšanje općeg 

stanja organizma, popravlja 

apetit i krvni 

optok, otklanja umor a 

što je posebice važno 

povećava niski tlak i 

uopće povoljno djeluje 

kod bolesti krvožilnog 

sustava i arterioskleroze. 

— Ovaj eliksir, tvrdi 

Leko, napose ima vrijednost, 

jer povisuje niski 

tlak i nadoknađuje 

nedostatak željeza u 

krvi i koliko ja znam, 

jedinstven je u svijetu. 

Osim ovog napitka, 

proizvodi i pripravke 

za smanjenje šećera u 

krvi (utricin), od ekstrakta 

gloga načinio je 

pripravak protiv arterioskleroze 

(oxiacatin) a 

sličnog djelovanja je i 

kumaritin koji dobro 

posluži protiv upaljenih 

i začepljenih vena. 

Za bolji rad žuči, jetre i 

želuca proizveo je centaurin, 

prirodni ekstrakt 

kičice u alkoholu, 

no to nije sve. Od 

šipka je načinio vitaminski 

sirup protiv 

svih avitaminoza a djelotvoran 

je i nakon operativnih 

zahvata. U njegovoj 

apoteci ima deset 

najjačih ljekovitih pripravaka 

(mješavina čajeva) 

protiv dijabetesa 

(šećerne bolesti) te sirup 

s rijetkim vitaminima 

P i K. 

Na nedavnom skupu 

pod nazivom »Dani 

ezoterije« u Opatiji izložio 

je sve svoje preparate 

a pred stotinjak 

domaćih i inozemnih 

stručnjaka iz ovog područja 

održao je dvadesetminutno 

predavanje 

o kaliju, koji čini sastav 

njegova poznatog eliksira. 

Prema riječima ovog 

zaljubljenika u ljekovito 

bilje, dosad je izliječio 

dvadesetak bolesnika 

s pleterničkog, kutjevačkog 

i požeškog 

područja a njegov prvi 

lijek plasiran je i na 

njemačko tržište. Organizirana 

prodaja trebala 

bi započeti početkom 

iduće godine. 

— Sve biljke sakupljam 

izvan naseljenih 

mjesta, bliže šumi a ponajviše 

na čaglinskom 

području, osobito oko 

Sovskog jezera i sela 

Sovski Dol (kičica, kokotac, 

šipak, kopriva), 

kupinu ubirem na području 

sela Ašikovci a 

med nabavljam u Kutjevu, 

ističe Leko i napominje 

da je i sam imao 

niski krvni tlak. Deset 

godina tražio je neko 

djelotvorno biljno sredstvo 

i tako je počelo. U 

svoju ljekarnu uložio je 

podosta novca, jer ima 

uvijek popratnih troškova 

koji nisu mali. 

Zna često reći da ljudi 

nerijetko uzimaju masnu 

hranu a manje su 

zainteresirani za njegove 

lijekove, jer su neupućeni 

u njihovo djelovanje. 

Ako su se biljem liječili 

i stari narodi prije 

više tisuća godina, nema 

razloga da ovom 

načinu terapije ne posvetimo 

znatno više pozornosti, 

jer u rukama 

stručnjaka može djelovati 

itekako djelotvorno 

te spriječiti i izliječiti 

naše tegobe a organizam 

učiniti krepkim i 

otpornim na mnoge bolesti. 

I. TOMIĆ 

Živeći u kraju gdje 

se redovno odstreljuju 

krznašice, od 

najveće — mrkog 

medvjeda pa do sićušne 

lasice male, Željko Podobnik 

iz Ravne Gore od 

rane se mladosti počeo 

baviti prepariranjem životinja 

i ptica. Sada već 

bivši srednjoškolski nastavnik 

likovnog odgoja, 

Željko se zaposlio u Upravi 

šuma Delnice, nastavivši 

profesionalno 

da se bavi prepariranjem. 

. 

— »Bilo mi je teško 

Ovo krzno risa majstorski je priređeno za ocjenjivanje 

ali i za dugotrajno držanje u lovčevoj zbirci 

gledati sva ona krzna 

kuna, jazavaca, puhova i 

druge lovne divljači koja 

su stradala, bilo namjerno 

ili nenamjerno odstrijeljena 

naprosto propadaju, 

jer ih lovac nije 

znao konzervirati, sačuvati 

od propadanja. Zanat 

obrade životinja i samo 

prepariranje naučio 

sam čitajući Alingera 

(naš vrsni preparator, 

autor naše prve knjige o 

prepariranju, prim. A. 

F.), ali i promatrajući prirodu, 

posebno ta njena 

divna stvorenja, divljač i 

ptice«, priča nam profesionalni 

delnički preparator, 

koji je u ove kasnojesenske 

dane pretrpan 

poslom. 

Željko Podobnik posebno 

se specijalizirao u 

obradi i prepariranju 

krzna krupnih trofejnih 

krznašica. Iz lovišta delničke 

Uprave šuma ne 

prođe niti jedan medvjed, 

vuk ili ris a da mu 

krzno ne dospije u njegovu 

radionicu. Kako su 

pojedini trofeji po svojim 

dimenzijama kandidati 

za sticanie najviših lovačkih 

odličja Željko se 

veseli kojoj skorašnjoj lovačkoj 

izložbi u zemlji ili 

svijetu kako bi »svoja« 

krzna usporedio s krznima 

drugih preparatora. 

A. F. 

TOMISLAV ŠPORER. U LOV FOTOAPARATOM 

USPJEŠNO ZAMIJ 

Za mnoge lovce koji su lovili u 

Gorskom kotaru ime profesionalnog 

lovnika Šumarije Ravna 

gora delničke Uprave šuma 

Tomislava Šporera nije nepoznato. 

Mnogi od njih lovnikovom su zaslu- 

ISloveći kao jedan od najuspješnijih lovaca 

j na vuka, Tomislav Šporer, sve više u lov I 

1 kreće s »Canonom« 

gom u lovištu »Bjelolasica« stekli kapitalno 

krzno medvjeda ili pak uživali 

u osebujnom lovu priskakivanjem 

na tetrijeba gluhana. 

Sloveći kao jedan od najuspješnijih 

goranskih lovaca mlade generacije u 

lovu na (sve do nedavna) nezaštićenog 

vuka i risa, Tomica, kako ga od 

milja zovu njegovi kolege i prijatelji, 

sve to više ubojitu »Bocbuchsflintu« 

zamjenjuje fotoaparatom. Kako objektiv 

svog skupocjenog »Canon-a« s 

teleobjektivom ponajčešće usmjerava 

prema krdu srna što se napasuju po 

gorskim livadama, na pjevajućeg tetrijeba 

u krošnji bukve njegove Crne 

Kose ili pak na medvjedicu što kradom 

izvlači svoju nejaku mečad iz 

brloga, lovnikove uspjele snimke sve 

više ukrašavaju stranice lovačkih revija, 

postera i knjiga. Na velikom zidnom 

kalendaru za 1995. godinu, što 

ga je nedavno promovirao njegov izdavač 

Hrvatski lovački savez, 9 od 

ukupno 12 uspjelih snimaka divljači 

u slobodnoj prirodi rezultat su uspješnog 

»fotolova« lovnika Tomislava 

Sporera. Neke od njegovih snimaka 

ušle su u uži izbor za novu veliku fotomonografiju 

»Slikom kroz hrvatske 

šume«, koju pripremaju Šumarski fakultet 

Sveučilišta u Zagrebu i JP 

»Hrvatske šume«. 

Tekst i snimka: A. PRKOVIĆ


Mirko Vinković kraj modernog jarebičnjaka u Peskima: u svaku 

pregradu gdje je sve automatizirano stavljaju mužjaka i ženku. 

U 

ovom trenutku 

radimo na 

odvajanju 

mužjaka od 

ženki jarebica. 

Koristimo ovo lijepo 

vrijeme dok to još 

možemo napraviti i dok 

se još nisu međusobno 

— zaljubili! Jarebice se 

pare jedan na jedan, 

odnosno stavljaju se 

zajedno jedan mužjak i 

jedna ženka. Ako ih 

ostavimo ovako zajedno 

preko zime, iskustvo to 

pokazuje, nadu si par, 

zaljube se, i kada ih na 

proljeće stavljamo u 

jarebičnjak na parenje, 

ne daj Bože da 

razdvojimo par! Ništa od 

parenja, potuku se, perje 

leti na sve strane. A 

teško je, gotovo 

nemoguće, pogoditi 

parove, ili za to treba 

puno vremena. Zbog 

KAD SE JAREBICE ZALJUB 

toga je mnogo 

jednostavnije da ih 

ovako preko zime 

razdvojimo, pa nema 

problema kod parenja na 

proljeće. 

se vraćaju. Od početka 

studenog svaki tjedan 

imamo grupe stranih 

lovaca u Peskima. Nismo 

očekivali ovakav nagli 

porast zanimanja, no 

vraćaju se jer pamte 

Peske po dobrom. 

Kad kaže stranci, inž. 

Zvonar misli uglavnom 

na — Talijane. Vraćaju 

se oni koji su ovdje bili 

česti gosti, ali dolaze i 

grupe novih. Tome je 

unekoliko pridonijelo 

sve više privatnih 

turističkih agencija koje 

u svom programu nude i 

lov. Na svoj način 

povećanom broju 

stranaca na Peskima 

pridonijele su, mada to 

može imati i neke 

negativne konotacije, 

nedoumice oko novog 

Zakona o lovstvu. 

Obzirom da još nije, a 

po slovu zakona treba 

biti, izvršena licitacija 

lovišta, okolna lovačka 

društva nisu previše 

ulagala u lovišta jer nisu 

na čistu hoće li uopće 

doći do lovišta. Nisu 

tako u Lovnoj upravi 

Fazanerija u 

nabavila ni dovoljno 

đurđevačkom lovištu divljači iz umjetnog 

Peski, kraj mjeseca uzgoja tako da su 

studenog. Pomoćnik dolaskom (povratkom) 

revimika Mirko Vinković stranaca ostala i sama 

nadgleda razdvajanje zatečena. Određeni broj 

jarebica, izdaje 

tih lovaca našao se tako 

posljednja uputstva, a na Peskima. 

dečki ih s malim 

Od 20. listopada do 

traktorom u gajbama 20. studenog 

prevoze. 

odstrijeljeno je oko 

Lani u ovo vrijeme 2.000 fazanske divljači, 

gazili smo dubok snijeg, radilo se svaki dan a 

a sada se temperatura znalo je biti i po 

penje i do 15 stupnjeva nekoliko grupa dnevno. 

Celzijusa. Fazani, Inž. Zvonar ne sumnja 

jarebice, prepelice i ostali da će plan odstrjela 

»stanovnici« velike 5.000 fazana biti 

fazanerije u Peskima ispunjen. U podbačaju je 

krile se na podnevnom donekle odstrjel srndača 

kasnojesenjem suncu. i jelenske divljači, no 

Kao da je početak interes za visoku divljač, 

proljeća a ne kraj a kreće se 1. prosinca, 

mjeseca studenog. U sudeći po dosadašnjim 

neobičnu i pomalo najavama vrlo je velik. 

nestvarnu sliku lovišta Računa se da će svaki 

uklapa se i podatak o tjedan iči jedna grupa od 

velikom, može se baš najmanje 10 lovaca 

tako reći, povratku (3.000 DEM, odnosno 

stranih lovaca u ovaj 300 DEM po lovcu), a 

kraj. Upravitelj lovne grupe naravno mogu biti 

jedinice inž. Franjo i veće. 

Zvonar sa zadovoljstvom 

No kod lova na visoku 

konstatira: 

divljač sve je izrazitiji 

— Prošle godine dvije problem krivolova. Bilo 

trećine odstrela otpalo je je toga i prije, kaže inž. 

na domaće lovce, a i Zvonar, no sada to 

ukupan je odstrel u tri pojedincima i grupama 

ZAPIS IZ ĐURĐEVAČKOG ratne godine LOVIŠTA više nego PESKI postaje unosan posao. 

prepolovljen. No stranci Dosta ljudi ima kod kuće 

oružje, primjecene su 

neke grupe krivolovaca u 

uniformama HV, jedna je 

grupa iz Koprivnice 

uhvaćena u zasjedi i 

prijavljena, no, boji se 

inž. Zvonar, krivolovce 

to neće spriječiti da i 

dalje haraju lovištem. 

U očekivanju efikasne 

i djelotvorne akcije 

policije i sudstva protiv 

krivolova te novih grupa 

stranih i domaćih lovaca, 

u sjeni svakodnevne 

borbe za ostvarenje 

plana i dobiti, fazanerija 

živi svoj život gdje 

16-ero zaposlenih 

svakodnevno brine da 

lovci imaju na što pucati, 

da imaju što pojesti, da 

usluga bude kompletna i 

primjerena. 

Od 40-ak tisuća 

fazanskih pilića koliko je 

ove godine proizvedeno, 

u fazaneriji je ostalo tek 

matično jato mužjaka i 

ženki te »nešto fazana 

bude li krajem siječnja 

trebalo pustiti u 

lovište...« dvadeset tisuća 

fazanskih pilića je 

prodano, 10.000 pušteno 

u matično lovište. 

Proizvedeno je i 1000 

jarebica, isto toliko 

pataka, te manji broj 

prepelica. 

— S fazanima 

nemamo takvih problema 

kao sa jarebicama, oni se 

ne zaljubljuju, a 

mužjaku koji 

»snabdijeva« sedam 

ženki sasvim je svejedno 

koje su to, objašnjava 

Vinković. Oko nogu mu 

se motaju tri crna 

domaća ljubimca, tri pasa 

bez kojih bi, kaže, imao 

grdnih muka sa — 

štakorima. Nisu pomogla 

nikakva sredstva za 

trovanje, već su red 

napravili Pero, Smilja i 

Laj ka, kako se zovu. 

Na Peskima se, znaju 

to oni koji su jednom 

bili, izuzetno dobro jede, 

ugođaj i podvorba su na 

primjerenoj razini. I 

kuhar Ivan Cvekan čeka 

nove grupe, no nije 

posve siguran da li im se 

veseliti ili ne! Ne bježim 

ja od posla, veli on, no 

tu su i subote i nedjelje, 

a plaća nikakva. Tek 

1600 bodova... 

Ah te plaće. I 

sistematizacija. 

(m) 

Jarebice ženke treba razdvajati od muških, da se »ne zaljube« i 

taj posao je u tijeku. 

Radnici lovišta u gajbama prevoze jarebice ženke na drugo 

odredište gdje će prezimiti. 

Kuhar Ivan Cvekan ispred upravne zgrade i restorana u 

Peskima: »Lovaca i posla sve više, a plaća ostala — mala!« 

Patke ćine manji dio proizvodnog pogona lovišta u Peskima: 

proizvede ih se oko 1000 godišnje. 

Pazite, polijećemo! Fazane iz matičnog jata mužjaka uplašila je kamera i digli su se u zrak. Kod 

njih nema problema s izborom fazanke!


Objavljujemo u cijelosti tekst 

Pravilnika o rješavanju stambenih 

potreba radnika Hrvatskih šuma. 

Pravilnik je usvojen na sjednici 

Upravnog odbora 28/9. srpnja 

1994. godine, a stupio je na snagu 

i primjenjuje se od 9. kolovoza 

1994. godine. 

a temelju članka 50. i 57. Statuta »Hrvatskih šuma« javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim 

zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb, Upravni odbor »Hrvatskih šuma« javnog poduzeća za gospodarenje 

šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj p.o. Zagreb na 43. sjednici održanoj 28. 

srpnja 1994. g. donio je 

PRAVILNIK 

O RJEŠAVANJU STAMBENIH POTREBA 

I OPĆE ODREDBE 

Članak 1. 

Pravilnikom o rješavanju stambenih potreba radnika 

»Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb (u daljnjem tekstu: Pravilnik 

i Poduzeće) utvrđuju se sredstva i način te postupak 

i uvjeti za rješavanje stambenih potreba radnika Poduzeća. 

Članak 2. 

Sredstva za rješavanje stambenih potreba radnika 

Poduzeća čine stanovi u vlasništvu Poduzeća i prihodi 

od prodaje stanova te drugi zakonom dozvoljeni izvori 

sredstava. 

Članak 3. 

Sredstva iz članka 2. ovog Pravilnika koriste se za: 

1. davanje u najam postojećih stanova 

2. odobrenje zajmova — kredita 

3. kupnju stanova radi davanja u najam. 

Članak 4. 

Sredstva iz članka 2. ovog Pravilnika mogu se koristiti 

isključivo za namjene utvrđene odredbama ovog Pravilnika. 

II KRITERIJI ZA RJEŠAVANJE 

STAMBENIH POTREBA NUŽNIH 

STRUČNIH KADROVA 

Članak 5. 

Poduzeće će stambene potrebe radnika rješavati 

ovisno o potrebi za nužnim stručnim kadrovima. Prilikom 

donošenja odluke o dodjeli zajma ili davanju stana u 

najam mogu se uzeti u obzir i slijedeći kriteriji: 

1. radni doprinos radnika, 

2. ukupni radni staž, 

3. radni staž u Poduzeću, 

4. broj članova obiteljskog domaćinstva, 

5. stambeni status radnika i si. 

Članak 6. 

Nužnim stručnim kadrovima smatraju se: 

1. kadrovi koji na osnovu kadrovske politike Poduzeća 

čine neophodne stručnjake za obavljanje najsloženijih 

poslova iz djelatnosti Poduzeća, 

2. kadrovi od kojih se, osim stručnog znanja i odgovarajućeg 

iskustva, traže posebni uvjeti znanja i sposobnosti 

za obavljanje određenih poslova. 

Za osobe iz prethodnog stavka predlagatelj mora 

dati detaljno pisano obrazloženje radi dokazivanja činjenica 

iz stavka 1. ovog članka. 

III KRITERIJI ZA RJEŠAVANJE 

STAMBENIH POTREBA RADNIKA U 

TEŠKIM SOCIJALNIM PRILIKAMA 

Članak 7. 

Radniku koji je zbog više sile ili izvanrednih okolnosti 

ostao bez stana ili živi u teškim socijalnim prilikama, a 

nema riješenu stambenu potrebu, ta se potreba može 

riješiti na način propisan odredbama ovog Pravilnika. 

Članak 8. 

Pravo da po odredbama ove glave riješe svoje stambene 

potrebe, a sukladno mogućnostima Poduzeća, 

imaju osobito: 

1. ratni invalidi domovinskog rata koji više nisu sposobni 

za rad; 

2. obitelji koje po svakom pojedinom članu obiteljskog 

domaćinstva ostvaruju prihod niži od minimalne plaće; 

3. obitelji s četvero ili više malodobne djece; 

4. radnici kojima je iz drugih razloga potrebno hitno riješiti 

stambenu potrebu (bolesti, članovi obiteljskog 

domaćinstva radnika koji je poginuo u domovinskom 

ratu, radnik kojemu je poginuo jedan od članova obiteljskog 

domaćinstva u tom ratu, podstanari i članovi 

obitelji domaćinstva radnika koji je poginuo na radu i 

si.). 

Članak 9. 

Radnicima kojima je stan dat u najam po odredbama 

ove glave Pravilnika stan se daje u najam na neodređeno 

vrijeme. Prije donošenja odluke o rješavanju stambene 

potrebe u smislu odredaba iz ove glave zatražit će 

se mišljenje Sindikata. 

IV DAVANJE STANOVA U NAJAM 

Članak 10. 

Stambene potrebe radnika rješavaju se davanjem 

stanova u najam. Vlasnik može stan prodati najmoprimcu, 

s time da mu se može odobriti obročna otplata cijene 

stana pod uvjetima koji će se utvrditi kupoprodajnim 

ugovorom. 

Članak 11. 

Međusobna prava i obveze između radnika kojemu 

je stan dat u najam i Poduzeća ureduju se ugovorom o 

najmu sukladno općim propisima. 

U slučaju prodaje stana koji je dat u najam najmoprimac 

ima pravo prvokupa. 

V ODOBRAVANJE STAMBENIH 

ZAJMOVA 

Članak 12. 

Stambeni zajam odobrava se radniku za sve svrhe 

koje su propisima dozvoljene. 

Visina zajma ovisi o bonitetu zajmoprimca i osiguranju 

otplate putem drugih vrsta osiguranja. Visina zajma 

ovisi i o potrebama zajmoprimca i raspoloživim sredstvima 

zajmodavca. 

Iznos zajma koji se odobrava iskazuje se i u hrvatskoj 

valuti u DEM. Iznos iskazan u DEM služi za izračun 

visine zajma prigodom isplate, utvrđivanja visine anuiteta 

kod obročne otplate zajma i visine iznosa koji se vraća 

kod raskida ugovora. 

Članak 13. 

Radniku se, u opravdanim slučajevima može odobriti 

i gotovinska isplata zajma s time da se iznos isplaćen u 

gotovu novcu može iskoristiti samo na način i pod uvjetima 

utvrđenim ugovorom o zajmu. 

Članak 14. 

Rokovi otplate zajma su: 

• na iznos zajma preko 50.000 DEM u protuvrijednosti 

hrvatske valute po srednjem tečaju Narodne banke 

na dan dodjele zajma 

30 godina 

• za iznos zajma od 40.000—50.000 DEM u protuvrijednosti 

hrvatske valute po srednjem tečaju Narodne 

banke na dan dodjele zajma 

25 godina 




20 godina 




15 godina 




10 godina 

• za iznos zajma od 10.000 DEM u protuvrijednosti 

hrvatske valute po srednjem tečaju Narodne banke 

na dan dodjele zajma 

7 godina. 

Rokovi otplate zajma mogu se smanjiti na zahtjev 

radnika. Kamata na zajam iznosi 3% godišnje. Odobreni 

zajam se otplaćuje u mjesečnim obrocima, a mjesečni 

obroci ne mogu biti veći od 1/3 plaće radnika. 

Članak 15. 

Namjensko korištenje zajma zajmodavac kontrolira 

putem stručnih službi u Direkciji i upravama šuma. 

Članak 16. 

Ugovor o zajmu raskida se ako radnik nenamjenski 

utroši odobreni mu zajam ili ne izvrši koju od obveza iz 

ugovora. 

U slučaju iz prethodnog stavka ovog članka zajmoprimac 

je dužan primljeni iznos zajma vratiti odjednom u 

cijelosti sukladno odredbi članka 10. stavak 4. ovog Pravilnika, 

uz zatezne kamate od dana isplate zajma. 

VI ORGANI I POSTUPAK 

Članak 17. 

Zahtjev za rješavanje stambene potrebe radnika 

podnosi se u pismenom obliku direktoru Poduzeća za 

radnike Direkcije i upravitelje uprave šuma, a upravitelju 

uprave šuma za radnike uprave šuma. 

Članak 18. 

Uz zahtjev za rješavanje stambene potrebe ovisno o 

namjeni radnik je dužan priložiti dokumentaciju kao i 

druge isprave koje zatraži stručna služba Direkcije, odnosno 

uprave šuma radi dokazivanja činjenica važnih 

za donošenje odluke. 

Članak 19. 

Stručne službe Direkcije odnosno uprave šuma utvrđuju 

činjenice važne za donošenje svih odluka o rješavanju 

stambenih potreba radnika Poduzeća. 

Članak 20. 

Odluku o rješavanju stambenih potreba radnika u Direkciji 

Poduzeća donosi direktor Poduzeća, a u upravi 

šuma upravitelj uprave šuma. Direktor poduzeća donosi 

odluku o rješavanju stambenih potreba i za upravitelje 

uprava šuma, a za direktora Upravni odbor Poduzeća. 

Odluka o rješavanju stambenih potreba radnika mora 

biti obrazložena. Primjerak odluke o rješavanju stambenih 

potreba radnika po osnovi teških socijalnih prilika 

dostavlja se i Sindikatu. 

VII ZAVRŠNE ODREDBE 

Članak 21. 

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana nakon 

objave na oglasnoj ploči Direkcije Poduzeća, od kada 

se i primjenjuje.' 

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti 

Pravilnik o davanju stanova na korištenje i o odobravanju 

stambenih kredita u »Hrvatskim šumama« javnom 

poduzeću za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima 

u Republici Hrvatskoj koji je Upravni odbor Poduzeća 

donio na svojoj 21. sjednici održanoj 28. svibnja 

1992. godine. 

Članak 22. 

S radnicima zatečenim u dosadašnjim stanovima za 

službene potrebe (funkcionalni stanovi), zaključit će se 

ugovori o najmu u skladu s odredbama ovog Pravilnika. 

PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA 

Prof. dr. Rudolf Sabadi, dipl. inž. šum. 

DIREKTOR 

Josip Dundović, dipl. inž. šum. 

Nova zgrada Šumarije 

Voćin, u čijem sastavu 

se nalaze i četiri stana 

za naše djelatnike, 

dominira čitavim 

Voćinom i najveći je 

objekt do sada obnovljen


U LOVIŠTIMA »RISNJAK« i »BJELOLASICA« 

Već sama spoznaja da je bjesnoća 

smrtonosna zarazna bolest 

koju uzrokuje virus bjesnoće, 

a koji se u pravilu širi ugrizom 

bijesne životinje, dostatna je 

da sa svom ozbiljnošću poradimo na 

njenom suzbijanju. Ovo tim više što 

nam ova bolest, posebno silvatična 

bjesnoća, zapravo stalno prijeti. Prema 

statističkim podacima u Hrvatskoj je u 

1993. god. registrirano 289 bijesnih životinja, 

od kojih 262 lisice, 13 pasa, 9 

mačaka, 3 ovce te po jedno govedo i 

srna. Uz 35 seropozitivnih lisica iz Gorskog 

kotara, Istre i Hrvatskog primorja 

u prošloj godini, početkom 1994. god. 

na Grobničkom polju ubijen je pobješnjeli 

ris, koji je predhodno napao dvije 

djevojke, a sredinom ljeta iste godine i 

bijesan čagalj u jednom od prigradskih 

naselja Rijeke. Zar je onda teško da neka 

od tih virusom bjesnoće zaražena 

šumska životinja ugrize psa, a ovaj opet 

svoga gospodara i tako dođe do tragedije 

Štoviše, dokazano je da do prirodne 

infekcije može doći i preko virulentne 

sline, kad ona dospije na svježu ranu lizanjem 

ruku bijesnog četveronožnog 

kućnog ljubimca! 

Cjepivo u tiibinškim kolačićima 

Jedan od načina suzbijanja bjesnoće 

je peroralna vakcinacija (cijepljenje) lisica, 

u nas nova a u svijetu već isprobana 

vrlo efikasna mjera zaštite. Akciju je 

DEDA LEDENI 

CIJEPLJENJE LISICA PROTIV BJESNOĆE 

Kako se 

lisice najrađe 

zadržavaju 

uz stalna 

mečilišta za 

medvjede, to 

je u 

njihovom 

okolišu 

postavljeno i 

najviše 

mamaca. 

Jedno od 

njih je i ovo 

na Matić 

poljani. 

Šumarije 

Mrkopalj 

pokrenula Uprava za veterinarstvo Ministarstva 

poljoprivrede i šumarstva a 

provedena je angažiranjem samih lovaca 

te profesionalnih lovnih i veterinarskih 

djelatnika krajem studenog i početkom 

prosinca 1994. god. na cijelom 

području Istarske i dijela Primorsko- 

-goranske županije. 

Da bi zaštitili sebe same od bjesnoće 

cijepljenju podvrgavamo svoje kućne i 

lovačke pse, eventualno domaće mačke, 

a kad (po zlu ne) trebalo i sami se preventivno 

na isti način imuniziramo. Da 

to sada činimo sa lisicama, uz rečeno, 

treba napomenuti da je lisica, čija je 

primljivost na infekciju virusne bjesnoće 

najveća medu toplokrvnim životinjama, 

najveći širitelj zaraze i stalna opasnost 

da se preko pasa, mačaka i drugih 

domaćih životinja koje dolaze u dodir s 

lisicama, i sami zarazimo virusom bjesnoće. 

Normalno je da bi hvatanje živih 

lisica, njihovo cijepljenje i ponovno 

puštanje na slobodu bilo teško provedivo, 

odveć skupo i u konačnici besmisleno. 

Novom metodom peroralne vakcinacije 

lisica u slobodnoj prirodi postupak 

je neusporedivo jeftiniji, brži i djelotvorniji. 

U Francuskoj, Švicarskoj, Njemačkoj 

i nekim drugim europskim zemljama 

ovim postupkom već prije desetak godina 

prekinuti su infekcijski lanci, a silva- 

U velikoj akciji suzbijanja 

si/vatične bjesnoće na 

prostorima Gorskog Kotara, 

Hrvatskog Primorja i Istre, 

peroralnom vakcinacijom, 

ostavljeno u šumama 

više od 70.000 

specijalnih mamaca 

tična bjesnoća stavljena pod kontrolu. 

U susjednoj Sloveniji na području Gorenjske 

akcija peroralnog cijepljenja lisica 

provedena je prvi puta u listopadu 

1988. god., a u nas u Istri u okolici Buja 

1991. god., nažalost zbog ratnih događanja 

nepotpuno i manjkavo. U svim tim 

zahvatima korišćena je metodologija 

Europskog centra za suzbijanje bjesnoće 

u Tubingenu (Njemačka), koji je i 

proizvođač mamaca s modificiranim virusom 

(sojevi SAD i Flury), a koji pri 

uobičajenim nižim temperaturama zraka 

kasnih jesenskih ili ranih proljetnih 

dana (kad se obično akcije provode) zadrže 

efikasnost i do dva tjedna. 

Mamci namijenjeni poglavito 

lisicama 

»Tubinški kolačić« je u stvari mamac, 

pogačica od mirišljavog ribljeg brašna i 

goveđeg loja, u koju je ugrađena folijska 

kapsula sa cjepivom. Ranije se ona 

stavljala u pileću glavu, ali se od toga 

odustalo. Sadanji »kolačić« proizvodi 

se industrijski i cijena mu iznosi oko 7 

kn. Cilj metode je pak da tako pripremljene 

mamce, razasute diljem lovišta, lisice 

pronađu, uzmu te žvakanjem aktiviraju 

kapsulu sa cjepivom i tako se 

vakciniraju. U spomenutim zemljama 

lisice su znale pojesti i do 60 posto izloženih 

mamaca, u Sloveniji nešto preko 

40 posto, a uz lisice mamcima su se gostili 

kune, jazavci miševi, kao i divlje svinje. 

Radi praćenja uspjeha cijepljenja 

pogačica sadrži i tetraciklin, specijalni 

indikator kojim se u lisice, koja je uzela 

mamac, oboje zubi i kosti. 

U lovištima Uprave šuma 

Delnice izloženo 4500 mamaca 

Od ukupno izloženih 70.000 mamaca 

na području Istarske i Primorsko-goranske 

županije u lovištima »Risnjak« i 

Od ukupno seropozitivne lovne divljači, pasa, mačaka i domaće stoke, u našoj zemlji na 

lisice otpada više od 90 posto. Hoće li i ova lisica zagristi ponuđeni mamac s cjepivom 

»Bjelolasica« delničke Uprave šuma izloženo 

je 4500 mamaca. Akcijom izlaganja 

mamaca te kontrolom efikasnosti 

neposredno je rukovodio stručni suradnik 

za lovstvo dipl. inž. Dario Majnarić, 

koji nakon prvog utvrđivanja broja uzetih 

mamaca akciju ocjenjuje zadovoljavajućom. 

— U našim lovnim revirima polaganje 

mamaca proveli su lovnici i čuvari 

lovišta područnih šumarija Crni Lug, 

Delnice, Ravna Gora, Mrkopalj i Fužine. 

Polagali smo ih mahom uz šumske 

ceste, vlake i pomoćna stovarišta, koja 

mjesto rado posjećuju lisice. Nismo zaboravili 

ni površine uz stalna hranilišta 

i mečilišta, a mamcima smo »pokrili« i 

parkirališta uz glavnu cestu Rijeka—Zagreb 

između Donje Dobre i Gornjeg Jelenja, 

gdje lisice često stradavaju pod 

kotačima automobila, rekao nam je Dario 

Majnarić. 

Radi kontrole same akcije vakcinacije 

točnije kontrole broja pojedinih mamaca 

u lovištu, na području Šumarije 

Delnice ustanovljen je kontrolni revir. 

Oformio ga je lovnik Vjekoslav Bauer, 

koji nam je rekao: 

— Za kontrolni revir poslužili su mi 

gospodarski odjeli između gosp. jed. 

»Crni Lug« i gosp. jed. »Brod«, na dijelu 

između šumskog predjela Poklani 

vrh, gdje je locirano mečilište za medvjede, 

i šumskog predjela Srnska bajta. 

U tri linije ukupno sam položio 60 mamaca 

ili približno 18 mamaca na 100 ha 

površine. Kako će uskoro snijeg da bih 

prilikom kontrole akcije mogao lako 

naći mjesta polaganja mamaca umjesto 

kolčića poslužila su mi stabla jela i bukava 

na koje sam uljenom bojom stavio 

oznaku. Mamci su vrlo privlačni i vjerujem 

da većina »mojih« lisica neće odoliti 

iskušenju i tako se uspješno vakcinirati. 

Ima li lisica za tolike mamce 

Uz nadzor republičke i županijske veterinarske 

i lovne inspekcije kontrolu 

akcije peroralnog cijepljenja lisica na 

području Gorskog kotara provela je šumarska 

i lovna inspektorica Općine Delnice 

dipl. inž. Slavica Delač. Prema njenim 

riječima svaki je sudionik akcije, a 

mahom su to bili članovi četiriju područnih 

lovačkih društava, odgovorno i 

dosljedno obavio postavljene zadatke. 

U nas nije bilo niti jedne incidentne situacije. 

— Valja međutim istaći da ovoj, 

prvoj, akciji slijede još dvije u travnju i 

listopadu 1995. god., kad bi konačno silvatičnu 

bjesnoću trebali iskorjeniti iz 

tretiranog područja. Što se tiče ove 

prve o njoj se najpohvalnije izrazio i 

glavni veterinarski inspektor gospodin 

Brstilo, s kojim sam obišla kontrolni 

revir lovišta »Risnjak« Uprave šuma 

Delnice, rekla je inspektorica Delač. 

Iako će pravi uspjeh ove akcije cijepljenja 

lisica biti poznat tek nakon laboratorijske 

kontrole odstrijeljenih lisica 

već sada je moguće ustvrditi da su takovi 

poduhvati općenito dobro došli budući 

da se širok krug ljudi zorno upoznaje 

s opasnosti koja mu prijeti od silvatične 

bjesnoće, kao i da ova vakcinacija 

lisica nije provedena radi njihove 

zaštite već poglavito radi naše zaštite. 

Ako zanemarimo ono malo bučnih reagiranja 

pojedinih lovaca na obavezni 

kontunac pasa i zabranu lova u trajanju 

od 15 dana, još jednom treba istaći da 

su se obvezatnog naputka Uprave za veterinarstvo 

pridržavali svi sudionici akcije 

i da su i lovci i šumari i veterinari 

položili ispit. Ostaje samo pitanje, kako 

je to duhovito pripomenio jedan goranski 

lovac, imamo li u šumi toliko lisica 

da pojedu sve te mamce. 

Tekst i snimci: 

A. Frković


KULTURA • RAZONODA < ZABAVA • ZANIMLJIVOSTI • KULTURA • RAZONODA 

Bozic je 

Ovo je noć bez tame 

okićena drvca, svjetlosti same. 

Kucaju srca, drhte ruke, 

vrpce na darovima šušte. 

Trepere svijeće, polnočke 

zvona, 

sa stola se širi miris purana, 

Božić je, Bog je sa mnom, 

ja nisam sama!. Ankica Piculek 

LAŽNA NADA 13 

Šumica sva se trese 

Ljube se svi od reda, 

Mehaničari, ekonomisti, čuvari, 

tehničari, inžinjeri i sjekači: 

ne zna se tko/ytše prednjači. 

Dijeli seJiMaJSIŠa plaća, 

Št 

svatkofse svoje 1 trte laća. % 

Komentari pljV'Hi na sve strane, 

pjevaju sa njima, krošnje i grane. 

Teško je biti šumar u ovo doba 

tko Hoće neka — izvoli i proba. 

Ne vrijedi ono; 

šuma raste sama od sebe 

Ona traži nešto više, 

Ona »čovječe« traži. tebe. 

Život nam ona znači, 

zato dok nju imamo smo jači. 

Voljni smo raditi još i više, 

samo da se njena krošnja njiše. 

Zaboraviti nećemo trinaestu plaću, 

sve do idućeg puta, 

kada ruka u prazni džep zaluta. 

Ne dajte nam lažne nade, 

neka nam se trinaesta plaća dade. 

Dubravka Rade Jagaš and I. B. 

UPRAVA ŠUMA KARLOVAC 

Zagrebu 

Korijeni stoljeća duga, 

Temelji pokoljenja mnoga. 

Gnijezdo njedara 

Sljemenskih, 

Čedo voda Savskih. 

Plamen svijeće Kamenitih 

vrata, 

Ptice nebeske zvona 

katedrale. 

Ogrnut plaštem uresa 

bogata, 

u nabore povijest utisnuta. 

Veličinu i slavu tvoju 

porediti sa ničim ne mogu 

Zagrebu, moj grade! 

Ankica Piculek 

Zagreb 

— Bez riječi 

NOVOGODIŠNJA KRIŽALJKA 

NOĆ ŽELJA 

U bjelini ove noći 

uz lagani pahulja let, 

želja je jedna, 

nek' ljubav ujedini svijet. 

Da ljudi 

što u sebi zlobu kriju, 

načas, na nju zaborave 

i iskreno se nasmiju. 

Da gladnima 

što neljudski umiru 

u ovoj noći, 

dovoljno kruha daju. 

Da svi ljudi 

što za pravdu se bore, 

slobodni dočekaju 

svitanje nove zore. 

Da sve buduće noći 

u svijetu, budu iskrene 

i bistre kao dječje oči, 

tako bijele, nježne i svjetle 

uvijek slobodne i svima 

sretne. 

Ankica Crnić 

Šumarija Mrkopalj 

E, bre ja sam matora crvenkapai

SUDBINE / STJEPAN HORVAT, HRVATSKI ŠUMAR U KANADI 

PRATIM ŠT0 SE DOGAĐA, ŽI 

Kada je* nakon 

nekoliko godina 

provedenih u 

Šumarskom institutu 

u Zagrebu, 1968. 

godine zaključio da 

svojim radom neće moći dalje 

zarađivati za normalan život, 

kupiti stan i sve ono što je 

akademski obrazovanom 

gradanu potrebno, diplomirani 

inženjer šumarstva Stjepan 

Horvat (1940) odlučio se 

pridružiti brojnoj rijeci 

stručnjaka koji su, kao i on, 

jedini izlaz vidjeli u — 

inozemstvu. Podnio je molbu 

kanadskom veleposlanstvu u 

Beču, jer tada je to bio jedini 

način legalnog odlaska iz 

zemlje, i obzirom na struku, 

godine života i sve ono što su 

Kanađani tražili a Horvat imao 

— dobio ulaznu vizu. Stjepan, 

supruga Štefica i kćerka 

Snježana odmah su dobili i 

novo odredište, Vancouver u 

zapadnoj kanadskoj provinciji 

British Columbia. Otada do 

danas ovaj šumarski stručnjak 

iz Goričkog kod Koprivnice, 

gdje je završio Osnovnu školu i 

Gimnaziju, iz šumarske 

»generacije Gregurec, Dundović, 

Šumarskog fakulteta u 

Zagrebu«, svoje je znanje, 

htijenje i ljubav za šumu 

podario svojoj drugoj domovini, 

Kanadi. No prva je u srcu bila i 

ostala Hrvatska. 

Ovih dana ponovo se, nakon 

što 10 godina nije dolazio, 

našao u Koprivnici, Zagrebu, 

sastao s prijateljima i kolegama 

s fakulteta, suočio s velikim 

promjenama, upoznao novu 

demokratsku Hrvatsku, imao 

prilike izbliza vidjeti razaranja, 

teškoće, probleme s kojima se 

suočava. Kako je doživio ovaj 

susret 

— Svi mi pratili smo zbivanja 

u domovini, aktivno sudjelovali 

i potpomagali demokraciju 

Hrvatske. Preko satelitske 

televizije svakodnevno sam u 

tijeku svega što se ovdje 

događa. Dolazio sam ranije 

svakih pet godina, no sada sam 

nakon 1986. prvi puta. Kako se 

osjećam Slobodnije nego ikad 

ranije. Ali istovremeno sam 

svjestan svih problema s kojima 

se Hrvatska susreće. 

Po dolasku u Kanadu Horvat 

je imao sreću i zaposlio se u 

struci, a ova je zemlja, čije se 

šume protežu do zaleđenih 

površina Sjevernog pola za 

svakog šumara svojevrstan 

izazov. 

— Kanada je bogata šumom, a 

provincija u kojoj živim 

posebno. Čak 95 posto šuma je 

u državnom vlasništvu a država 

sve poslove gospodarenja 

šumama daje malim firmama 

koje se bave uzgojem, 

iskorišćivanjem. Sjećam se, 

jedan je ministar u Vladi BC 

rekao da »ako država može 

jedan posao dobro obavljati, 

neka ga i radi, ali ako druge 

firme to mogu bolje i 

uspješnije, treba ga dati njima«. 

Tako je postupljeno u 

šumarstvu. No osim ovoga, 

razlika u šumarstvu Kanade i 

Hrvatske je i u svemu ostalom. 

Najvećim dijelom tamo su šume 

četinjače, na sjeveru prave 

prašume u koje ljudska noga 

nije stupila, gdje nema putova. 

Najvrijednija vrsta je zelena 

duglazija koja se upotrebljava 

kao građevinski materijal, pa 

»tsuga heterofilia« koja je 

najsličnija našoj jeli, a od 

ostalih vrsta tu su tuja, smreka, 

jela, ariš. Tuja (thuja gigantea) 

zna narasti do 85 m visine i 1,5 

prsnog promjera a nisu rijetke i 

one s 2 m prsnog promjera, 

specijalizirati hortikulturu te 

završiti Visoku školu za 

menadžere. U tom vremenu 

promjenio je posao i prešao u 

firmu City of Vancouver koja 

održava parkove i zelene 

površine u gradu. U samom 

središtu Vancouvera je veliki 

Stanlv park u kojem su održane 

sve autohtone vrste drveća. U 

slobodno vrijeme Horvat koristi 

svoje znanje iz računovodstva i 

financija te pruža 

računovodstvene usluge 

vlasnicima manjih firmi, 

»većinom Hrvatima«. 

— U Vancouveru i okolici ima 

oko 20.000 Hrvata. Složni smo, 

družimo se dogovaramo o 

Svi smo mi pratili zbivanja u domovini, 

aktivno sudjelovali i potpomagali 

demokratizaciju Hrvatske, a putem 

satelitske televizije svakodnevno sam u 

tijeku događanja ovdje u Hrvatskoj. 

Zajedničkom akcijom kupili smo zgradu u 

Otawi za veleposlanstvo Hrvatske, vrijednu 

1,7 milijuna dolara 

starosti do 900 godina. Bez 

obzira na starost ona je zdrava 

do srca, otporna na trulenje i 

kao takva koristi se za izradu 

šindre, za oblaganje zgrada 

izvana, što nije rijedak slučaj. 

Ja sam u jednoj firmi radio 

kao savjetnik za iskorišćivanje. 

To konkretno znači na 

prikupljanju terenskih , 

podataka, izradi karata sa svim 

topografskim elementima i 

tipovima šuma da bi se mogao 

napraviti plan sječe i kasnije 

pošumljavanja. Taksacijski 

podaci s kojima smo 

raspolagali, nisu bili dovoljni. 

No od 1969. godine kad sam 

počeo, do danas sve je 

modernizirano, uvedeni 

kompjutori, nova tehnologija. 

Inž. Horvat uspio je u 

međuvremenu, od 1982—85. 

zajedničkim akcijama. Izgradili 

smo vlastitim novcem Hrvatski 

kulturni centar ovdje u 

Vancouveru, a zajedničkom 

akcijom uspjeli smo kupiti i 

zgradu za hrvatsko 

veleposlanstvo u Otawi za 1,7 

milijuna dolara. I to će biti naša 

konkretna pomoć domovini. 

Horvat živi u svojoj kući 

»desetak minuta automobilom 

od centra grada«, ništa mu ne 

manjka, dosegao je standard 

uspješnog kanadskog građanina. 

Pitamo ga znači li to da se 

isplati biti šumar u Kanadi 

— Već sam rekao da je teško, 

gotovo nemoguće, na bilo koji 

način uspoređivati šumarstvo u 

Kanadi i Hrvatskoj. Tamo se 

radi o velikim šumskim 

kompleksima, uglavnom 

crnogorica, posebna pažnja 

poklanja se zaštiti prirode, 

životinja i vodotokova, gdje god 

se može, nastoji se oponašati 

priroda. Drukčije se gospodari 

čak i u prebornim šumama. A 

zarade šumara, kao i u ostalim 

delatnostima, ovise više o firmi 

nego o profesiji. Najviše 

zarađuju menadžeri, a plaća 

šumarskog inženjera početnika 

kreće se oko 35.000 dolara 

godišnje. No tamo se i te kako 

vodi računa o vrlo rigoroznim 

poreznim zakonima, pa svako 

povećanje plaće iznad neke 

sume podliježe i znatno većoj 

stopi oporezivanja. Na primjer, 

zarada do 30.000 dolara 

podliježe stopi od 26 posto, a 

preko te zarade porezna stopa 

je 42 posto! 

Kupovanjem kuće u 

Koprivnici obitelj Horvat 

planira budućnost. Misli se i na 

povratak no pitanje je kada, da 

li »u punom sastavu«, na koji 

način. Stjepan namjerava raditi 

još nekoliko godina, dok ne 

navrši 60 godina života kako bi 

stekao uvjete za starosnu 

mirovinu. Do tada a i kad ode u 

mirovinu i dalje će pružati 

računovodstvene usluge 

privatnim firmama. Većina 

posla obavlja se ionako u jesen i 

zimi, a preko ljeta »moći će biti 

u svojoj kući u Koprivnici gdje 

će imati vremena i za koju 

čašicu i za klijet i za priče s 

prijateljem Valentom 

Galajcem.« Vuče ga, kaže, 

zemlja, željan je razgovora i s 

kolegama, prijateljima, 

Čuljkom, Sestanom . . . 

— Ne znam što će učiniti 

djeca. Snježana radi u školi za 

hendikepiranu djecu, Marijana, 

koja je rođena u Kanadi, na 

sudu. Njihov izbor prepuštam 

njima, one su zaposlene 

situirane žene. 

Na kraju inž. Horvat želio je 

reći i ovo: 

— I mi koji smo iz ovih ili 

onih razloga morali otići u 

inozemstvo, i oni koji su ostali 

u domovini, borimo se za istu 

stvar, za slobodnu i 

demokratsku Hrvatsku. U toj 

borbi treba dozvoliti različitost 

mišljenja. Tko kritizira treba 

odmah predložiti i konkretno 

rješenje. Razgovarao sam s 

dosta ljudi, čitam novine, 

pratim televiziju, svjestan sam 

svih problema i poteškoća. 

Znam ponešto o pretvorbi, 

profiterstvu, o pitanjima morala 

i časti. Čitao sam u Vjesniku o 

menadžerskim kreditima, o 

tome kako izvana dolaze ljudi s 

2—3.000 DEM i traže kredit od 

200—300.000 DEM! Toga u 

Kanadi niti bilo gdje drugdje 

nema. Onaj tko želi kredit mora 

svoj zahtjev dobro potkrijepiti 

svojom imovinom. Ako je dakle 

u svim ovim poslovima 

pretvorbe bilo nepravilnosti, 

one ne bi smjele zastarjeti. Jer 

kriminal nikad ne zastarjeva. 

NI. MRKOBRAD

HRVATSKE ŠUME 42 (23.12.1994.)

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?