Zajednice koje brinu

mup.hr

Zajednice koje brinu

Prevencija u lokalnoj zajednici, Zagreb, 15. 09. 2009.

Zajednice koje brinu

Model prevencije u lokalnoj zajednici

(znanstvenoistraživačko- akcijski aspekt)

Josipa Bašić

Sveučilište u Zagrebu

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet


tko sam …

• redovita profesorica u trajnom zvanju

na kolegijima Teorije prevencije I i II i više

srodnih kolegija

• voditeljica Centra za prevencijska istraţivanja

• voditeljica prvog poslijediplomskog doktorskog

studija “Prevencijska znanost i studij

invaliditeta” (dva strana sveučilišta)

• Prva predsjednica Povjerenstva Vlade RH za

prevenciju poremećaja u ponašanju


Temeljne vrijednosti znanosti

• izvor stvarnoga znanja (otkrića) za

čovječanstvo

• ključna sastavnica obrazovnoga sustava

• dio uljudbe (kulture) nekoga naroda ili sredine

• pridonosi općoj dobrobiti i sigurnosti u

svagdanjemu ţivotu

(Marušić, 2008)

“…znanost i matematika ne izraţavaju samo istinu, već posjeduju

vrhunsku ljepotu, koja je hladna i oštra poput skulpture …”

(B. Russell)


Premisa Prevencijske znanosti

• preveniranje problema

prije njihovog pojavljivanja

• djelovanje na čimbenike

koji su prediktivni za taj

problem

• i koji moraju biti učinkovito

promijenjeni


Sadržaj …

• Zajednica – ključno za

prevenciju

• Prevencija utemeljena na

zajednici

• Modeli prevencije u

zajednici

• znanstveno-akcijski projekt

Zajednice koje brinu

(ZKB, Istarska ţupanija)

• koalicija za prevenciju u

ZKB (istraţivački rezultati)


Zajednice … ključno za prevenciju

• značajni čimbenici

• relevantne su kao mjesto i kontekst u

kojem se djeca razvijaju,

• posebno u vrijeme kada počinju s

izgradnjom identiteta

• kada kreiraju svoje mjesto i ulogu izvan

kruga svojih obitelji

• Karakteristike zajednice čimbenici su

uspješnog/neuspješnog razvoja mladog

čovjeka


Zajednice … ključno za prevenciju

Zajednice su sve manje:

• sposobne opskrbiti pozitivan razvoj djece,

• mijenjati svoje uloge i

• posjedovati dovoljan i kvalitetan stupanj

socijalne kontrole za djecu i mlade

• visoke stope kriminaliteta mladih

• zlostavljana djeca,

• djeca koja “nisu dobro” u školi,

• zlouporaba alkohola i droga kod mladih,

• maloljetničke trudnoće/obitelji,

• samoubojstava mladih

• i drugi negativni indikatori

(Whittaker, 1975; Garbarino, 1995).


Zajednica u prevenciji …

Prevencija usmjerena na zajednicu

(community-based prevention)

• podrazumijeva intervencije organizirane prema

promjenama socijalnih i drugih uvjeta

• koji utječu na vršenje kaznenih djela i pojavu

poremećaja u ponašanju ili

• osigurava pozitivan i zdrav razvoj djeci i mladima

i odraslom stanovništvu u lokalnim zajednicama


Prevencija u zajednici

Različiti su pristupi za koje se smatra da su najbolji

odgovori za promjenu uvjeta u zajednici:

• organiziranje zajednice uključivanjem njenih

stanovnika,

• mobiliziranje postojećih resursa,

• obrana u zajednici (ciljano organiziranje i

promjena okruţenja),

• odrţavanje reda,

• zaštita ranjivog stanovništva

(Hope, 1995).


Rizični i zaštitni čimbenici u zajednici

Uvjeti ţivota u zajednici / osnova preventivnih intervencija:

- dostupnost droga i oružja

- zakoni i norme u zajednici

- dezorganizacija zajednice

- nasilje/ nasilje u medijima

- tranzicije i mobilnost

- niska povezanost unutar

susjedstva

- ekonomska deprivacija

(Hawkins, Artur i Olson (1997 prema Bašić, 2001;

Social Development Research Group; Harachi, 2000)


Procjene rizika u zajednici - izazovi

• jedan negativan trend pojačava taj trend i u

drugim područjima

• slabe obitelji slabe zajednicu,

• slaba zajednica slabi obitelji

• postajemo društvo rizika i rizičnog odrastanja

djece i mladih

• umjesto strategija koje se usmjeravaju prema

slabostima jedne zajednice

• promociji i prevenciji

• prednostima i otpornosti zajednice


Prednosti/ otpornost zajednice

prednosti koje jedna zajednica unutar svog

konteksta moţe imati, razvijati, organizirati,

pripremiti i djelovati:

• sigurnost u zajednici,

• ekonomska sigurnosti,

• adekvatno stanovanje,

• dostupnost zdravstvene skrbi i

obrazovanja

• toplo, voljeno obiteljsko okruženje.

(Barry i Garbarino (1997)


Otporna zajednica

Otporna zajednica podrazumijeva

zajednicu koja ima snagu i pozitivno se

suočava s izazovima ţivota u zajednici


Resursi u zajednici - važno za prevenciju

• institucije/ servisi/ programi

• integriranje postojećih i

• alternativnih servisa za adolescente i

zadovoljavanje njihovih potreba na

razini zajednice

• postojeće nije dovoljno za rješavanje

naraslih problema, rizičnih čimbenika i

pojava rizičnih ponašanja djece, mladih

(Burt, Resnick, Novick, 1998)


Sigurnost u zajednici …

Sigurnost u zajednici - fundamentalni zahtjev

• vaţnosti okruţenja za nesmetani razvoj djece

i mladih i

• zajednice iz navedenih razloga nisu više

sigurne kao nekad

Sigurnost se postiţe na tri različita načina:

• formalne infrastrukture

• neformalnih mehanizama te

• vanjskih utjecaja


Sigurnost u zajednici …

Formalna infrastruktura

• jačanje primjene zakona

• fizička sigurnosti u zajednici

Neformalni mehanizmi socijalne kontrole

• „stvari“ koje ljudi čine individualno/

grupno

• kako bi osigurali dovoljno socijalne

kontrole


Sigurnost u zajednici …

Zaključno:

• zajednica ima svoje vlastite

probleme,

• ali i moguća rješenja koja joj

najbolje odgovaraju

Sigurnost u zajednici

• ovisi o tome što je zajednica

odlučila i/ili ţeli tolerirati.


Prema preventivnim intervencijama u zajednici …

Preventivne intervencije usmjeriti prema:

• jakim snagama zajednice

• zaštiti koju zajednica pruţa djeci i mladima i kojima

pospješuje njihov pozitivan razvoj

• jasni i dosljedni standardi za prosocijalno ponašanje

koji se javno izlaţu (Morley i sur., 2000)

• norme i javne politike koje podrţavaju «ne-korištenje»

… kod mladih,

• pristup resursima (zdravstvo, zapošljavanje, slobodno

vrijeme, edukacije…),

• mreţe podrške i prilike za socijalno vezivanje,

• uključenost mladih u servise/programe lokalne

zajednice (The Midwest Regional Center, 2000)


Povezivanje akademske zajednice i lokalnih zajednica

• Znanstvenici i zastupnici djece pozivaju na

sveobuhvatne, integrirane i na zajednicu

usmjerene odgovore za izgradnju kapaciteta

zajednice za odrţivost učinkovitih preventivnih

programa.

• postoje mnogi modeli takve suradnje u svijetu

(Development–In-Context Evaluation - DICE).

• uobičajeno to su programi planiranja,

implementacije i evaluacije


Povezivanje akademske zajednice i lokalnih zajednica

• Dryfoos (1995) navodi da je cilj znanosti

potaknuti (informirati o) akciji, a uloga

sveučilišta je da „proizvede“ mnoge

profesionalce koji će te akcije moći

implementirati u praksu

• postoji već dovoljno istraţivanja koja mogu

potaknuti planirane odgovore na meĎuzavisne

probleme obitelji, škola i zajednica

• mjesto istraţivača je da uĎu u programe

evaluacije i operativna/akcijska istraţivanja te

se na taj način sve ubrza i bude bolje


Aspekti prevencije/rezultati istraživanja

• Razvojna prevencija

• Prevencija utemeljena

na zakonima

• Situacijska prevencija

• Prevencija u zajednici


Primjer suradnja akademske zajednice i istarske

županije

Zajednice koje brinu kao model prevencije u zajednici

u suradnji

Sveučilište u Zagrebu

Edukacijsko-rehabilitacijski

fakultet

voditeljica:

Prof.dr.sc. Josipa Bašić

Upravni odjel za

zdravstvo i

socijalnu skrb

Istarske ţupanije

Prim.dr. Romanita Rojnić

Sonja Grozić Ţivolić


Zajednice koje brinu

Financiranje

Ministarstvo znanosti i

tehnologije

Ministarstvo

obrazovanja, znanosti i

športa (kasnije)

Ugovor: 533-02-01-83

22. kolovoz 2002. godine

(na tri godine, nastavak

projekta 2007. do 2009.)

Istarska županija

Upravni odjel za

zdravstvo i socijalnu

skrb

Ugovor: 2163/1-06-02-6

14. listopad 2002. godina (na tri

godine)

Od 1.1. 2007. do 31.12. 2009.

nastavak financiranja


Cilj znanstveno-akcijskog projekta

model prevencije poremećaja u ponašanju

implementiran u

lokalnu zajednicu

ulaganjem u

pozitivan razvoj

osnaţene obitelji

vrtiće/škole koje promiču zdravlje, učenje i zaštitu

zajednice koje brinu


Pomak fokusa

problem

rizični čimbenici

zaštitni čimbenici

pozitivan razvoj


Zajednice koje brinu

Preventivne intervencije usmjerene na zajednicu

organiziraju se u više smjerova:

• mijenjanje uvjeta u zajednici koji smanjuju

ili eliminiraju djelovanje rizičnih čimbenike

• podrţavanje i unapreĎivanje djelovanja zaštitnih

čimbenika razvoja djece i mladih.

Mijenjanje uvjeta u zajednici :

• s jedne strane odnosi se na zajednicu u širem smislu i

• njenih institucija u uţem smislu riječi


Svrha projekta

opće unaprjeđenje znanja iz

područja prevencijskih znanosti

programiranje modela

prevencije na lokalnoj razini na

osnovi procjene potreba i

resursa u zajednici

jačanje zajednice za

organiziranje prevencije

poremećaja u ponašanju


Plan izvedbe projekta

Istraţivanje

Razvoj zajednice/akcije

studijski projekt

izbor uzoraka i

instrumenata

pilot istraţivanje

glavno istraţivanje

obrada podataka

rezultati za sve lokalitete

implikacija rezultata na

lokalnoj i ţupanijskoj razini

istraţivanja u više

vremenskih točaka

završni elaborat

Formiranje i organizacija suradnika

edukacija suradnika na lokalitetima

popisivanje postojećih

projekata/programa

Evaluacija projekata/programa

izbor, implementacija i evaluacija

projekata/programa

supervizija implementacije

Institucionalizacija/odrţivost

projekata/programa prevencije u

zajednici (12 lokalnih zajednica u IŢ)


Organizacijska struktura projekta –

Koalicija za prevenciju u IŽ

koordinator za Istarsku ţupaniju

koordinatori za šire područje

Labina Pazina Poreča Pule

Labin, Kršan, Sv. Nedelja Pazin, Tinjan, Sv. Petar u Šumi Poreč, Vrsar, Višnjan Pula, Medulin Svetvinčenat

epidemiologija

programi/sustavi evaluacija

razvoj resursa koordinacija/razmjena informacija uključivanje zajednice zastupanje uključivanje ključnih ljudi


Model - ZKB

Evaluacija

(6)

Spremnost

i

mobilizacij

a zajednice

(1)

Implementac

ija programa

(5)

Procjena

potreba (2)

Stvaranje

prioriteta

(4)

Procjena

resursa (3)


Uhodavanje dobre prakse u zajednici …

Uhodavanje dobre prakse

Procjena

poremećaja

Implementacija

preventivnih

strategija

Institucionalizacija

i monitoring

Inicirati preventivne strategije

i aktivnosti; identificirati druge

resurse za prevenciju

Praćenje i evaluacija postojećih

aktivnosti i indikatora rizičnih i

zaštitnih čimbenika

Mobilizacija

zajednice

Identifikacija rizičnih i zaštitnih čimbenika, propusta u postojećim

servisima, resursima, obećavajućim strategijama, razvijanje

trogodišnjeg plana

Predstaviti prevenciju u zajednici ključnim

ljudima; osnovati Odbor za preventivnu

politiku

(OJJPD, 2002)


Programi utemeljeni na dokazima - Evidence-based

programi

• Trebaju li Vlade imati prezentirane i

priznate programe koji su uvijek pakirani

kao „brand“, dakle prepoznata je

njihova vrijednost

• Preporuke su da se prije ulaza u

inventare/liste tih model programa odluči

koje se promjene ţele u zajednici (na

osnovi procjena rizika i potreba te tek

tada traţiti što se pokazalo uspješno za

te ciljeve u drugim okruţenjima.


Evidence-based programi

• Ponekad se moţe upotrijebiti standardizirani

program, drugi put se moţe naći da je neki

odreĎeni pristup najbolji za odreĎenu

zajednicu/okruţenje.

• Često se moţe kombinirati program i pristup

prema okruţenju/ zajednici.

• Ključno kod toga je zapravo kombinacija oba

– imati preferencije zajednice i izbor

programa/pristupa na osnovi dokaza

učinkovitosti (evidence-based, science-based

practice) .

Vidi Model for Assessing Primary Prevention Needa and Resources,

Maxwell, Wallisch, Farabee, Spence, Liu, 1997.


Evidence-based programi

• kada koalicija namjerava upotrijebiti ova ili ona oruĎa

(programe) ne treba zaboraviti da je njihov posao

najprije imati prethodno jasnu (veliku) sliku u što će se

ulagati

• Koalicija je ključni kotač zamašnjak - jer se ona pita

što se ţeli postići

• Toliko dugo koliko je koalicija fokusirana na

ishode/rezultate/postignuća toliko će odluke donositi

rezultate/koristi

• treba se odlučiti što se ţeli, upotrijebiti učinkoviti

program kada se to ţeli te dodati druge napore koji će

doprinositi cjelokupnoj strategiji u okruţenju

(prema Dzierzawski i sur. 2004).


Organizacija/organiziranje zajednice –

izgradnja zajednice

danas

• izgradnja zajednice se vidi kao proces u

kojem se ljudi u zajednici uključuju i

organiziraju sami,

• prije nego što se organizira zajednicu od

strane vanjskih organizatora (snaga za i

snaga sa - prije nego snaga iznad -

moć)


Učinkovita prevencija u zajednici …

1. Evidentan pristanak

ključnih, vodećih osoba

lokalne zajednice za

preventivne napore

2. Procjena spremnosti

lokalne zajednice za

prihvaćanje ukupnosti

prevencijske strategije

3. Djelovanje lokalne

koalicije za prevenciju

4. Procjena rizičnih i

zaštitnih čimbenika i

njihovih prioriteta

5. Opis strategije

programirane za njihovo

smanjivanje i eliminiranje

6. Identificiranje uvjeta i

učinkovitih pristupa

7. Strategija koja će

mobilizirati lokalnu

zajednicu za primjenu

preventivne strategije

8. Plan za prikupljanje

učinaka (evaluacija

učinjenog) primijenjenih

programa i izlaznih

podataka.


Koalicija

Koalicija podrazumijeva:

• partnerstva i suradnju

• izmeĎu organizacija

koje zahtijevaju dijeljenje resursa i

• voĎenje u svrhu postizanja zajedničkih ciljeva

na trajnoj bazi.

prema Prevention Term Glossary

http://preventionpartners.samhsa.gov/resources_glossary_p2.as


Koalicije

Prema Zakocs i Edwards (2006) koalicije su:

• nešto izmeĎu organizacijske, kooperativne i

sinergijske radne alijanse

koje često uključuju ljude iz lokalnih vlasti,

• neprofitnih organizacija i poslovnog sektora te

• zainteresiranih građana koji se

• formalno povezuju i organiziraju

• kako bi se usmjerili na probleme kroz

odreĎeno vrijeme


Izgradnja i održivost koalicija

Inicirati i odrţati koalicije nije jednostavno:

• traţenje članova,

• identificiranje vodećih agencija,

• generiranje resursa,

• osiguravanje procedura donošenja odluka,

• podrţavanje vodstva,

• izgradnju mogućnosti za participaciju članova,


Izgradnja i održivost koalicija (2)

• ohrabrivanje planiranja na osnovama

planiranja akcija,

• implementaciju dogovornih akcija kroz

pregovaranja s ključnim dionicima u zajednici,

• redefiniranje strategija osnovanih na

evaluacijskim podacima,

• formiranje mehanizama za institucionalizaciju

koalicija i/ili njihovih strategija

(Florin, Mitchell, Stevenson, 1993: Butterfoss, Kegler, 2002, prema Zakocs i

Edwards, 2006).


Istraživanja učinka koalicija za prevenciju …

Zakocs i Edwards (2006) su identificirali učinkovite

čimbenike rada koalicija:

• formaliziranje pravila,

• stil rukovoĎenja,

• aktivna participacija članova,

• različitost (struktura) članova,

• suradnja s članovima drugih agencija i grupna

kohezija

ili

(1) vanjske promjene u zajednici vidljive posredstvom

rada koalicije i

(2) unutarnje funkcioniranje koalicije


Istraživanja učinaka koalicija za prevenciju

Vanjske promjene u

zajednici se najčešće

procjenjuju kao:

• sposobnost koalicije da

utječe na promjene u

lokalnim agencijama,

programima, servisima

ili politikama,

• realiziranim ciljevima, ili

• alternativno - promjene

kod članova koalicije

čija ponašanja su se

promijenila te su svojim

primjerom postali modeli

koji utječu na zajednicu

Unutarnje prednosti koje

pomaţu uspješnosti

rada koalicije u zajednici

jesu:

• sposobnost zajedničkog

rada kao grupe,

• kreiranje strategijskog

plana te

• uspješna

implementacija tog

plana.


Koalicija u IŽ – formiranje i održavanje

– projekt predstavljen ključnim ljudima i široj stručnoj

javnosti u zajednicama,

– educirani izabrani predstavnici stručnjaka u

prevenciji na svim lokalitetima i na razini ţupanije,

– popisana i procijenjena ulaganja u prevenciju,

– procijenjene potrebe/ istraţeni prioriteti na

lokalitetima,

– odabrani preventivni programi koji će se

implementirati i evaluirati,

– evaluirat će se pojedine preventivne programe i

primijenjeni model prevencije te

– doprinijeti odrţivosti tog modela u Istarskoj

ţupaniji.


Ključni zadaci Koalicije u IŽ

• zastupanje ulaganja u pozitivan razvoj i

prevenciju poremećaja u ponašanju

djece i mladih,

• pruţanje podrške za implementaciju

programa u lokalnim zajednicama,

• osiguravanje odrţivosti rezultata

projekta – modela prevencije u

zajednici.


Instrument procjene Koalicije

• „Community Organizational Assessment Tool”

(Oregon State University Family Policy program,

Oregon Commission on Children and Families, 2003)

• Modificiran za potrebe samoprocjene rada Koalicije.

Upitnik se sastoji od ukupno 49 varijabli/7 subskala:

• Donošenje odluka (8 varijabli)

• Upravljanje i razvoj vodstva (9 varijabli)

• Nefinancijski resursi (6 varijabli)

• Podrška u zajednici: planiranje i prioriteti (10 varijabli)

• Rezultati i strategije (8 varijabli)

• Mjerenje uspješnosti i odgovornosti (5 varijabli)

• Razvoj politike: mijenjanje pravila (3 varijable)


Rezultati istraživanja - samoprocjena

Jake strane koalicije:

• ekipiranost,

• educiranost iz područja

prevencije u zajednici i

učinkovitim programima,

• postavljanje prioriteta i

ciljeva na temelju

analize potreba

zajednice

Slabe strane:

• jačanje koalicije za

zastupanje prevencije na

ţupanijskoj i lokalnim

razinama – jačanje utjecaja

na kreiranje socijalne politike,

• fokusiranje napora na

umreţavanje sa sličnim

grupama u zajednici –

poticanje i odrţavanje

kolaboracije,

• poticanje uključivanje

graĎana u rad koalicije,

• stalni trening članova

koalicije,

• osiguravanje odrţivosti –

prijenos znanja i vještina

stručnjacima koji rade u

praksi


Č

č

č

Ď

č


Zašto monitoring …

• Na taj način zajednice su u poziciji

utjecati na razvoj problema

• Reducirati rizične čimbenike

• Poboljšati dobrobit djece i mladih

• Sve zahvaljujući - Implementiranju

sustava za monitoring dobrobiti i napora

zajednice da ih poboljša


Ključna uloga Vlade je …

1. Razviti konsenzus izmeĎu drţavnih

agencija i lokalnih zajednica o

aspektima funkcioniranja djece za

monitoriranje

2. Izgraditi koordinaciju, sveobuhvatni

sustav za procjenu dobrobiti,

organizirati ih tako da budu upotrebljivi

za zajednice


Ključna uloga Vlade je … (2)

3. Skupiti i organizirati podatke u javnim

arhivima i učiniti ih dostupnim

zajednicama

4. Osigurati trening i tehničku pomoć

zajednicama kako da upotrijebe

podatke o riziku, zaštitama i izlazima

za mlade u planiranjima aktivnosti

prevencije nasilja i ovisnosti, programa

razvoja mladih, politike obrazovanja i

njihovih programa


Ključna uloga lokalne zajednice …

• Razviti konsenzus u zajednici – o

ponašanjima i njihovom utjecaju za koje

je potrebno imati monitoring

• Razviti strategiju koordinacije izmeĎu

relevantnih lokalnih agencija da

skupljaju, dijele, organiziranju i učine

upotrebljivim dostupne podatke (postane

standardna praksa u zajednici, veći broj

učinkovitih programa će se dijeliti kroz

vrijeme …)


Ključna uloga lokalne zajednice …

• Ohrabriti lokalne medije da izvještavaju o

rezultatima procjena potreba i opišu napore

lokalnih leadera da odgovore na te nalaze

• Upotrebljavati podatke kao vodilje

prevencijske prakse u zajednici,

• tako primjerice kada se reducira neki problem

u zajednici (npr. pijenje…) jer su primijenjeni

programi imali dobre ishode smanjuje se

podrške tim programima


MOTO - ZKB …

ZAJEDNICE se meĎusobno značajno razlikuju po vrijednostima

KOJE promiču. Ovdje govorimo o zajednicama koje doista

BRINU o svojim graĎanima

KAO temelju vlastite snage i potencijala budućeg razvoja te nude

MODEL kvalitetnog ţivljenja. Njega ne moţemo zamisliti bez

PREVENCIJE i zaštitnog djelovanja u odnosu na čimbenike koji mogu dovesti do

raznih

POREMEĆAJA. Ti poremećaji opterećuju pojedinca, obitelj, ali i cijelu zajednicu.

U ovom projektu okrećemo se odgovornom

PONAŠANJU zajednice i svih njenih sustava radi postizanja pozitivnog rasta i

odgoja

DJECE od najranijeg uzrasta

I prihvaćanja

MLADIH kao najvaţnijeg resursa naše zajednice.

(Sonja Grozić-Ţivolić (u): Medvedec, urednica, Rokovnik,

Zajednice koje brinu, 2006)


Važne publikacije - ZKB

• Medvedec, V. (ur)(2006). Zajednice koje brinu … rokovnik za

2007. godinu. Istarska ţupanija, Pula, Upravni odjel za zdravstvo

i socijalnu skrb.

• Bašić, J., Ferić Šlehan, M., Kranţelić Tavra, V. (2007). Zajednice

koje brinu – model prevencije poremećaja u ponašanju:

Epidemiološka studija – mjerenja rizičnih i zaštitnih čimbenika u

Istarskoj ţupaniji. Pula- Zagreb: Istarska ţupanija i Sveučilište u

Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.

• Bašić, J., Ferić Šlehan, M., Kranţelić Tavra, V. (2007a).

Zajednice koje brinu - model prevencije poremećaja u

ponašanju: Strategijska promišljanja, resursi i programi

prevencije u Istarskoj ţupaniji. Pula-Zagreb: Istarska ţupanija i

Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.

• Bašić, J. (ur.) (2008). Zajednice koje brinu kao model prevencije

poremećaja u ponašanju. Kriminologija i socijalna integracija –

tematski broj (časopis za kriminologiju, penologiju i poremećaje u

ponašanju), 16,2,1-124.


Hvala na pozornosti !

More magazines by this user
Similar magazines