26.01.2015 Views

BUILD No.2 - BUILD magazin

BUILD No.2 - BUILD magazin

BUILD No.2 - BUILD magazin

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

sadržaj<br />

Tema broja<br />

montažni<br />

objekti<br />

14<br />

54<br />

Agencija za<br />

energetsku<br />

efikasnost<br />

Predstavljamo<br />

Fokus<br />

38<br />

Simprolit ®<br />

blokovi<br />

32 46 48<br />

Opštinska zgrada<br />

u Benidormu<br />

Inženjerska<br />

komora Srbije<br />

Transport materijala<br />

do gradilišta<br />

– KAMIONI<br />

<strong>BUILD</strong> info 6<br />

Poslovanje<br />

Primena Interneta u građevinarstvu 12<br />

Tema broja<br />

Montažni objekti – kuće od prefabrikovanih elemenata 14<br />

Montažne kuće BOR PROMET 16<br />

ISOBAU HELLAS objekti po meri 18<br />

M-PROFIL materijali za motažne objekte 19<br />

Modularni kontejneri EUROMODUL-a 20<br />

Visokoregalno skladište (TRIMO) 21<br />

Predstavljamo Vam RUUKKI C kasete 22<br />

ENIGMA IDEA mobilni objekti 23<br />

Konstrukcije od lepljenog lameliranog drveta (PIRAMIDA) 24<br />

Kuće za novi milenijum 26<br />

Montažne hale LINDAB 28<br />

Prefabrikovane betonske i čelične konstrukcije<br />

(ŠIRBEGOVIĆ grupa) 29<br />

Montažni objekti (LENSIM NEOTON) 30<br />

Arhitektura<br />

Opštinska zgrada u Benidormu 32<br />

XXIX Salon arhitekture 33<br />

Fokus<br />

SIMPROLIT ® BLOKOVI 38<br />

Optimizacija građenja primenom SIMPROLIT ® proizvoda 41<br />

<strong>BUILD</strong> transmaterijali 44<br />

Pogled<br />

Inženjerska komora Srbije 46<br />

Mehanizacija<br />

Transport materijala do gradilišta – kamioni 48<br />

Urbanizam<br />

Linije vremena 52<br />

Energetska efikasnost<br />

Agencija za energetsku efikasnost<br />

– strategija razvoja energetike do 2015. 54<br />

Kuća budućnosti SOLTAG 57<br />

Software<br />

Autodesk novosti 58<br />

Predstavljamo<br />

Sistem brze gradnje YTONG elementima 60<br />

Sajmovi 62<br />

<strong>BUILD</strong> zanimljivosti 65<br />

<strong>BUILD</strong> promo<br />

PROJEKTNO FINANSIRANJE za izgradnju<br />

stambenih i poslovnih objekata (ERSTE BANK) 31<br />

POLYKEM SR izolacioni i građevinski materijali 34<br />

Moguće rešenje problema javnih toaleta (ATRIK BOXI) 36<br />

Računarske mreže (EX ECENTAR) 45<br />

Najbolje iz Kine (AGROVOJVODINA MEHANIZACIJA) 51<br />

TRADEUNIQUE sinonim za kvalitet 64<br />

Index oglasa 5<br />

Narudžbenica 66


<strong>BUILD</strong><br />

<strong>magazin</strong><br />

IZDAVAČ<br />

GLAVNI UREDNIK<br />

Tomislav Stamenić<br />

UREDNICI<br />

Miljan Mikić, dipl. građ. inž.<br />

Tijana Jovanović<br />

IZVRŠNI UREDNIK<br />

Aleksandra Jovanović<br />

DIREKTOR MARKETINGA<br />

Dunja Filipović<br />

MARKETING<br />

Jelena Božić<br />

Tanja Vićentijević<br />

Monika Ilomanoski<br />

Vanja Nikolić<br />

DIZAJN I PRIPREMA<br />

Ivan Anđelovski<br />

Goran Mladenović<br />

Nakon manje od tri meseca, pred Vama je drugi broj prvog srpskog besplatnog<br />

poslovnog <strong>magazin</strong>a o građevinarstvu i opremanju. <strong>BUILD</strong> je na većem broju<br />

strana, redakcija sa većim iskustvom i većom ambicijom.<br />

Značajna tema drugog broja jesu montažni industrijski i stambeni objekti. Predstavljena<br />

je Inženjerska komora Srbije i Agencija za energetsku efikasnost. Biće<br />

reči o 29. salonu arhitekture, primeni Interneta u građevinarstvu, rekonstrukciji<br />

niških objekata.<br />

U novom <strong>BUILD</strong>-u ćete, nadam se, pronaći nešto novo i zanimljivo. Kako bi<br />

Vam to omogućili, pored rubrika Zanimljivosti i Transmaterijali u zadržanom<br />

obimu, proširili smo rubriku Build Info. Promo tekstovi će i nadalje predstavljati<br />

kompanije i proizvode iz oblasti o kojima pišemo.<br />

Ostajemo potpuno otvoreni i spremni da razmotrimo i uvažimo sve Vaše primedbe<br />

i predloge.<br />

Miljan Mikić,<br />

Urednik<br />

FINANSIJE<br />

Dragana Stanković<br />

ADRESA<br />

Izvorska 41<br />

11030 Beograd<br />

tel/fax:<br />

+381 11 35 71 509<br />

+381 11 35 71 510<br />

+381 11 30 58 577<br />

e-mail: info@infonetgroup.com<br />

www.infonetgroup.com<br />

ŠTAMPA<br />

<strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong> je prvi srpski besplatni<br />

poslovni <strong>magazin</strong> o građevinarstvu<br />

i opremanju koji se na teritoriji Srbije<br />

besplatno distribuira na adrese preduzeća,<br />

organizacija i profesionalaca<br />

iz oblasti građevinarstva, arhitekture i<br />

pratećih delatnosti.<br />

<strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong>e is the first Serbian<br />

free building construction business<br />

<strong>magazin</strong>e which is, in Serbia, distributed<br />

without charge, to addresses of<br />

companies, organizations and individuals<br />

connected to building construction<br />

industry and architecture.<br />

Rotografika d.o.o.<br />

Segedinski put 72<br />

24000 Subotica<br />

ISSN 1452-8495<br />

CIP -<br />

Katalogizacija u publikaciji<br />

Narodna biblioteka Srbije,<br />

Beograd 624<br />

COBISS.SR-ID 139422220<br />

Izdavač ne snosi odgovornost za istinitost<br />

i verodostojnost objavljenih oglasa<br />

i promotivnih tekstova<br />

INDEX OGLASA<br />

Alumival 67<br />

Atrik Boxi 37<br />

Autokomerc 3<br />

Biesse 43<br />

Bor Promet 17<br />

Elektrometal 59<br />

Ex Ecentar 45<br />

Gates 57<br />

Jadranski Sajam 63<br />

Kalzip 68<br />

Katalog Građevinarstvo i opremanje 11<br />

Korkovado 50<br />

Lensim Neoton 30<br />

Mali Princ 35<br />

M-Profi l 2<br />

Nova Forma 27<br />

Novi Kolektiv 47<br />

Pan Komerc 53<br />

Piramida 25<br />

Trimo 1


info<br />

MEKSIČKI SEMEKS NAJVEĆI<br />

U SVETU PO PRODAJI CEMENTA<br />

svet<br />

Meksički gigant za proizvodnju cementa SE-<br />

MEKS je postao najveći isporučilac građevinskog<br />

materijala u svetu, posle preuzimanja<br />

većinskog paketa akcija australijske RINKER<br />

GRUPE. Prema saopštenju SEMEKS-a, australijska<br />

fi rma je prihvatila njegovu ponudu<br />

za preuzimanje 50,34 odsto akcija za 14,25<br />

milijardi dolara. Najnovije preuzimanje je još<br />

jedan od brojnih poslovnih aranžmana koje<br />

sklapaju kompanije iz zemalja u razvoju, poput<br />

indijskog MITALA koji će uskoro okončati<br />

preuzimanje luksemburškog AEOROSOLA i<br />

oformiti najveću kompaniju za čelik u svetu.<br />

SEMEKS i drugi konglomerati iz zemalja u razvoju<br />

– kao što su MITAL, brazilska KOMPA-<br />

NIJA VLADE DO RIO DOSE i indijska TATA<br />

GRUPA – počeli su kao državne monopolske<br />

kompanije, a danas preuzimaju fi rme iz razvijenih<br />

zemalja. Preuzimanjem RINKERA, SE-<br />

MEKS će uvećati sadašnju godišnju prodaju<br />

od oko 18,2 milijardi dolara za oko pet milijardi<br />

dolara, čime će preteći sadašnjeg lidera - francuski<br />

LAFARŽ, koji je lane ostvario plasman<br />

od 21,4 milijarde dolara.<br />

ARCELOR MITTAL ULAŽE<br />

10 MILIJARDI USD U UKRAJINU<br />

Najveći svetski proizvođač čelika ARCELOR<br />

MITTAL u proizvodnju čelika i rudarski sektor<br />

u Ukrajini planira da uloži deset milijardi<br />

USD, najavio je ukrajinski predsednik Viktor<br />

Juščenko, pozivajući se na razgovore koje je<br />

vodio sa Laksmi Mittalom, izvršnim direktorom<br />

koncerna ARCELOR MITTAL, koji u svom<br />

vlasništvu ima najvećeg proizvođača čelika u<br />

Ukrajini – MITTAL STEEL KRYVY. Planirane<br />

investicije samo su potvrda velikom zanimanju<br />

Mittala za Ukrajinu, koja je sedma u svetu po<br />

proizvodnji čelika.<br />

Posebno su im zanimljive zalihe rude gvožđa.<br />

Da bi se pokrenula ta proizvodnja, potrebno je<br />

ulaganje od najmanje 800 miliona USD, ali je<br />

gvožđe neophodna sirovina za Mittalove čeličane<br />

u Ukrajini, Rumuniji, Poljskoj i Češkoj.<br />

Za nalazište zainteresovan je i mešoviti konzorcijum,<br />

sastavljen od METALLOINVEST-a<br />

iz Rusije i SMART – GROUP iz Ukrajine, kojoj<br />

je kao kupcu naklonjeniji ukrajinski premijer<br />

Viktor Janukovič.<br />

POLJSKA OTVARA TRŽIŠTE RADA<br />

Posle odluke UEFA da organizaciju evropskog<br />

fudbalskog prvenstva 2012. dodeli zajednički<br />

Ukrajini i Poljskoj, poljska vlada je najavila da<br />

planira da otvori svoje tržište rada za radnike<br />

iz Kine, Rusije i drugih zemalja i tako osigura<br />

da sve bude na vreme spremno za taj veliki<br />

sportski događaj.<br />

U toj zemlji danas nema dovoljno sportskih<br />

terena, hotela i puteva, koji su potrebni kako<br />

bi Poljska uspešno ugostila učesnike takve<br />

sportske manifestacije, a stanje u Poljskoj karakteriše<br />

i manjak građevinskih radnika.Veliki<br />

deo infrastrukturnih objekata u Poljskoj izgrađen<br />

je u vreme komunizma i oni danas ni izbliza<br />

ne zadovoljavaju važeće standarde.<br />

Među planiranim projektima za evropski kup<br />

2012. godine su novi nacionalni stadion u<br />

Varšavi i hiljadu kilometara auto puteva, ali i<br />

desetine novih hotela – za očekivani masovni<br />

priliv turista.<br />

U Poljskoj je još ranije počeo građevinski bum,<br />

podstaknut ulaskom zemlje u EU.<br />

Međutim, paralelno je došlo do masovnog odlaska<br />

građevinskih radnika, kojih sada nema<br />

dovoljno. Poljsko udruženje građevinskih radnika<br />

kaže da im nedostaje najmanje 150 hiljada<br />

radnika.<br />

Mnogi od njih su otišli u Britaniju da rade na<br />

projektima vezanim za Olimpijske igre u Londonu<br />

i izgradnju novog stadiona Vembli.<br />

Reagujući na takvo stanje, vlada je saopštila<br />

da planira da uvede novi zakon idućeg meseca<br />

kojim bi se dozvolilo radnicima iz Kine,<br />

Rusije, Ukrajine i Belorusije da bez radne dozvole<br />

rade u Poljskoj na određeno vreme.<br />

Vlada u Varšavi ujedno razmišlja i o mogućnosti<br />

da, kako se bude bližilo vreme održavanje<br />

evrospkog fudbalskog prvenstva, proširi svoju<br />

ponudu i na radnike iz drugih zemalja.<br />

POSLOVI ZA SRPSKE FIRME<br />

U MAROKU<br />

Građevinska preduzeća Planum i Mostogradnja<br />

dobili su u Maroku posao vredan 2,5<br />

miliona evra. U pitanju su dodatni poslovi na<br />

izgradnji autoputa Agadir-Amskrud, koji obuhvataju<br />

izgradnju nadvožnjaka i benzinske<br />

pumpe sa restoranom i pratećim objektima.<br />

Ovo je treći građevinski projekat koji je obezbeđen<br />

našim građevinskim fi rmama uz pomoć<br />

ambasade Srbije u Maroku. Ukupna vrednost<br />

ovih projekata iznosi 115 miliona evra.<br />

NAJVEĆA SVETSKA KOMPANIJA ZA<br />

NEKRETNINE RIMAX UKLJUČUJE<br />

I SRBIJU U SVOJU PONUDU<br />

Cilj dolaska najveće svetske korporacije za poslovanje<br />

nekretninama RIMAX u našu zemlju<br />

je usaglašavanje lokalnog tržišta sa međunarodnim<br />

standardima i promovisanje inostranih<br />

investicija u ovaj deo sveta.<br />

Ovo u razgovoru kaže Džordž Diamantopulos,<br />

predsednik kompanije za Srbiju i Crnu Goru.<br />

Takođe je rekao da se javljaju i prvi kupci iz<br />

inostranstva.<br />

U 7.000 kancelarija, RIMAX pokriva blizu 70<br />

zemalja. Interesovanje za nekretnine u Srbiji<br />

pokazale su kancelarije u Irskoj, Holandiji,<br />

kao i u SAD i Kanadi. Naše kancelarije<br />

u inostranstvu imaju promotivne <strong>magazin</strong>e<br />

za nekretnine u svetu, uključujući i ovo područje.<br />

Takvi RIMAX <strong>magazin</strong>i će postojati<br />

i u Srbiji.<br />

CRNOMORSKI PRSTEN<br />

I KORIDOR 10<br />

okruženje<br />

Evroazijska putna povezivanja novog veka<br />

počinju iz Beograda, rekao je Evripidis Stilijanidis,<br />

pomoćnik grčkog ministra za inostrane<br />

poslove, zadužen za ekonomsku diplomatiju.<br />

„Strateški, 7500 kilometara dugi Crnomorski<br />

putni prsten počinje u Beogradu i pravcem<br />

preko Soluna i Aleksandropolisa prelazi u<br />

Bugarsku opasujući Crno more. Saobraćajno<br />

povezivanje zemalja Crnomorskog regiona,<br />

koji zbog energetskog bogatstva, posle<br />

jugoistočne Azije, beleži najbržu privrednu<br />

stopu rasta u svetu, jeste istorijska prilika za<br />

podsticaj razvoju. U toj mreži razvoja globalnih<br />

koridora mešovitog saobraćaja, Grčka je,<br />

nakon trogodišnjeg kašnjenja, spremna da<br />

počne fi nansiranje izgradnje kraka evropskog<br />

Koridora 10 od Grdeličke klisure do graničnog<br />

prelaza Preševo”, naglasio je Stilijanidis na<br />

međunarodnom brifingu, nakon ministarskog<br />

sastanka Organizacije za crnomorsku saradnju<br />

u Beogradu.<br />

Južni krak Koridora 10 od Grdeličke klisure do<br />

Soluna, i 680 kilometara dugi put „Egnatija” od<br />

grčke luke Igumenica do granice sa Turskom,<br />

po oceni Stilijanidisa, dve su direktne spone<br />

Srbije, BJRM i Albanije sa Crnomorskim putnim<br />

prstenom, i dalje sa „Putem svile” koji će<br />

u budućnosti povezati Stari kontinent sa tržištem<br />

Dalekog istoka.<br />

Za oživljavanje zastale izgradnje deonice Koridora<br />

10 od Grdeličke klisure do Preševa,<br />

vlada Kostasa Karamanlisa je već deponovala<br />

12 miliona evra na računu grčke ambasade<br />

u Beogradu, a još 20 miliona spremljeno je u<br />

Atini. Ostatak od obećanih 100 miliona evra<br />

biće obezbeđen u naredne četiri godine. Srbija<br />

će, inače, u izgradnji te deonice učestvovati<br />

sredstvima iz Nacionalnog investicionog programa.<br />

„Srbija je na potezu”, smatra Evripidis Stilijanidis,<br />

predočavajući da je Grčka ponudila zvaničnom<br />

Beogradu tehničku pomoć kompanije<br />

EGNATIJA AE iz Soluna oko pripreme tenderske<br />

dokumentacije za izvođača deonice Grdelička<br />

klisura-Preševo. „Ako Srbija pozitivno<br />

odgovori na ovu ponudu, odobrena sredstva<br />

će biti plasirana, a zatim se može očekivati i<br />

konkurs za izvođača radova te sekcije Koridora<br />

10”, izjavio je Stilijanidis.<br />

Modernizacija teške drumske deonice od Leskovca<br />

do granice sa BJRM je, inače, jedna od<br />

nosećih stavki „Helenik plana za ekonomsku<br />

rekonstrukciju Balkana”, u koji je zvanična Atina<br />

usmerila oko 550 miliona evra, od čega za<br />

projekte u Srbiji oko 250 miliona evra. „Ovom<br />

prilikom smo predložili Srbiji da delegira nacionalnog<br />

predstavnika u upravni odbor Helenik<br />

plana. Investiciona saradnja sa Srbijom je<br />

jedan od najviših privrednih prioriteta vlade u<br />

Atini”, istakao je Evripidis Stilijanidis.<br />

6 www.build<strong>magazin</strong>.com


info<br />

HRVATSKA RASPISALA KONKURS<br />

ZA MOST PELJEŠAC - KOPNO<br />

Bez obzira što sa BiH nije potpisan protokol o<br />

morskoj granici, Hrvatska je raspisala međunarodni<br />

javni konkurs za gradnju mosta Pelješac.<br />

Gradnja će trajati oko 4 godine i ne sme<br />

biti skuplja od 1,9 milijardi kuna, odnosno, oko<br />

270 miliona evra, a projekt će se fi nansirati<br />

iz fonda od oko 257 miliona EUR, koliko se<br />

izdvaja za održavanje hrvatskih puteva, izvestila<br />

je HRT.<br />

HRT izveštava da će, suprotno očekivanjima,<br />

most biti sa dve trake, širok čak 21 metar. Osim<br />

što će u plovnom putu biti visok 55 metara, ispod<br />

mora će temelj biti dubok čak 100 metara.<br />

Prema njihovom planu, Hrvatska bi u celosti<br />

kopnom trebala biti povezana do kraja 2011.<br />

TURCI INVESTIRAJU U NALAZIŠTE<br />

GIPSA KOD GORAŽDA<br />

Turska kompanija ABS GIPSUM (ABS GYP-<br />

SUM) je zainteresovana da investira u nalazište<br />

gipsa na Presjeci, u bllizini Uskotline, rekli<br />

su predstavnici te kompanije lokalnim vlastima<br />

u Goraždu.<br />

Prema pisanju poslovnog sajta www.investitor.<br />

ba, osim za to nalazište u Bosni i Hercegovini<br />

(BIH), Turci su zainteresovani i za ulaganje u<br />

region na tromeđi Avganistana, Kazahstana i<br />

Uzbekistana.<br />

ABS GIPSUM ima šest fabrika u Turskoj i<br />

Moldaviji, a do kraja 2008. godine počeće<br />

proizvodnju i u Rusiji. Pored Donjeg Vakufa u<br />

BiH, Knina u Hrvatskoj i Debra u Makedoniji,<br />

Presjeka je jedno od retkih nalazišta gipsa na<br />

Balkanu.<br />

Prema procenama stručnjaka, goraždanski<br />

gips ima izuzetan kvalitet. Na površini od oko<br />

3,5 hektara nalazi se oko 11 miliona tona gipsa,<br />

što je dovoljno za eksploataciju u narednih<br />

50 godina.<br />

U MAKEDONIJI SE GRADE<br />

VETRENJAČE<br />

Preduzeće Elektrane Makedonije (ELEM) izabralo<br />

je četiri mesta na kojima će graditi parkove<br />

vetrenjača, saznaje poslovni portal Total.<br />

Analize su pokazale da lokacije Šašavarlija<br />

kod Štipa, Bogoslovec kod Svetog Nikole,<br />

Ravnec kod Bogdanaca i Flora na Kožuhu<br />

imaju potencijal i već je odlučeno da se na njima<br />

grade centrale koje koriste snagu vetra za<br />

proizvodnju struje.<br />

Svaki od tih parkova će imati po 12 vetrenjača<br />

sa instalisanom snagom od 100 gigavati, tako<br />

da će ukupan kapacitet biti oko 400 gigavat<br />

časova.<br />

Prve procene pokazuju da će za realizaciju<br />

projekta biti potrebno više od 60 miliona evra.<br />

Najverovatnije će biti primenjen model privatno-javnog<br />

partnerstva, odnosno, privatne<br />

kompanije će zajedno sa ELEM-om investirati<br />

u izgradnju vetrenjača. Regulatorna komisija<br />

za energetiku, zajedno sa Svetskom bankom,<br />

u medjuvremenu priprema novi tarifni sistem<br />

za energiju dobijenu od vetra i završiće ga do<br />

kraja meseca.<br />

Prema pisanju Totala, više stranih kompanija<br />

je zainteresovano za ulaganje u izgradnju<br />

elektrana na vetar. Neke od njih već su se<br />

obratile Ministarstvu ekonomije i tražile da se<br />

upoznaju sa uslovima i mogućnostima za investiranje<br />

u taj posao.<br />

Austrijska kompanija NOVA ENERGIJA je u<br />

Makedoniji osnovala svoju fi rmu preko koje će<br />

graditi 30 centrala na vetar.<br />

Stručnjaci ELEM-a će nastaviti istraživanja na<br />

novim lokacijama.<br />

GRUPA SORAVIA<br />

NA OHRIDSKOM JEZERU<br />

GRADI HILTON HOTEL<br />

Kupovinom državnog zemljišta na obalama<br />

Ohridskog jezera, SORAVIA GROUP je obezbedila<br />

preduslove za izgradnju luksuznog hotelskog<br />

kapaciteta u sastavu poznatog lanca<br />

HILTON.<br />

Ukupna investicija vredi 25 miliona evra, potvrdio<br />

je makedonski premijer Nikola Grujevski.<br />

Kako je najavljeno, hotel HILTON od 15.877 m 2 ,<br />

nadomak reprezentativnog i rezidencialnog<br />

kompleksa INEX GORICA, bi trebalo da bude<br />

izgrađen za 2,5 godine.<br />

SORAVIA GROUP, kako je objavljeno, kao jedini<br />

učesnik na javnom nadmetanju, kupila je<br />

zemljište za oko 900.000 EUR.<br />

Srbija<br />

REGULISANI UZAJAMNI DUGOVI<br />

RUSIJE I SRBIJE<br />

Predstavnici ruske i srpske vlade potpisali su<br />

u Beogradu sporazum o regulisanju obaveza<br />

po obračunima vezanim za robni promet<br />

između bivšeg SSSR-a i SFRJ. Istovremeno<br />

je potpisan i protokol o usaglašavanju spiska<br />

robe i usluga radi izmirivanja dugova Ruske<br />

Federacije prema Srbiji.<br />

Međudržavnim sporazumom o regulisanju klirinškog<br />

duga bivšeg SSSR-a, odnosno Rusije<br />

prema Srbiji od 288,5 miliona dolara – 188 miliona<br />

će biti iskorišćeno za namirivanje obaveza<br />

Srbije za isporučeni ruski gas, dok će 100,5<br />

miliona dolara ići za revitalizaciju Hidroelektrane<br />

„Đerdap”, istakao je Parivodić.<br />

Ono što Srbiji pripadne po osnovu kamata biće<br />

utrošeno za izgradnju akceleratora u Institutu<br />

za nuklearna istraživanja „Vinča”. Srbija duguje<br />

oko 249 miliona dolara GASPROMU za<br />

isporučeni, neplaćeni gas u periodu od 1994.<br />

do 2000. godine.<br />

Rusija Srbiji može ponuditi različitu, veoma<br />

kvalitetnu opremu, poput one koja je neophodna<br />

za revitalizaciju Đerdapa. Dug Srbije<br />

GASPROMU moguće je rešiti jednim delom<br />

prebijanjem, a mnogo većim kroz davanja akcija<br />

određenih preduzeća ruskoj strani, ili kroz<br />

neke druge investicione projekte za koje je ruski<br />

partner zainteresovan.<br />

Sergej Storčak, pomoćnik ministra fi nansija<br />

Ruske Federacije, potpisnik ovog sporazuma,<br />

istakao je da je verifi kovan vrlo važan dokument<br />

kojim će se još više produbiti ekonomska<br />

i fi nansijska saradnje dve zemlje.<br />

„Tokom razgovora sa srpskim zvaničnicima<br />

u više navrata je pominjano da je uzajamna<br />

razmena Srbije i Rusije dostigla cifru od 2,4<br />

milijarde dolara, što je više nego robna razmena<br />

Rusije i Indije”, naglasio je Storčak, dodajući<br />

da će ona narednih godina biti sigurno<br />

još veća.<br />

Parivodić je, u ime prošle Vlade Srbije, istakao<br />

da je potpisivanjem ova dva važna dokumenta<br />

konačno isplaćen dug Srbije Ruskoj Federaciji<br />

za gas i omogućena modernizacija Đerdapa<br />

na koju se čeka 35 godina. Taj posao<br />

bi trebalo da počne naredne godine, čime će<br />

se vek ove hidroelektrane koja proizvodi 20<br />

odsto energije EPS-a produžiti za 40 godina.<br />

U planu je kompletna obnova svih šest agregata.<br />

Njihova snaga biće povećana za po 15<br />

megavata.<br />

SRBIJA TROŠI DUPLO VIŠE<br />

ENERGIJE NEGO ŠTO BI TREBALO<br />

Stručnjaci Asocijacije proizvođača mineralnih<br />

vuna (MIVUS) upozoravaju da se u Srbiji<br />

energija koristi neracionalno i troši dva puta<br />

više nego što bi trebalo, prema statistici – od<br />

150 do 250 kilovatčasova po metru kvadratnom,<br />

dok evropski prosek iznosi 138.<br />

Neracionalnost u raspolaganju energijom u<br />

Srbiji zastupljena je u svim oblastima, od industrije<br />

do saobraćaja, mada se najviše energije<br />

troši na zagrevanje i hlađenje zgrada, čak 65<br />

odsto. Dok u EU zgrade troše 40 odsto ukupne<br />

energije, u Srbiji troše 46 osto.<br />

Najviše energije u Srbiji troši zdravstvo - 46<br />

odsto, industrija 29, a saobraćaj 25 odsto.<br />

Kao najbolje rešenje preporučuje se ulaganje<br />

u energetsku efi kasnost zgrada kroz ugradnju<br />

odgovarajuće termoizolacije, koja treba da<br />

smanji gubitak energije. Najviše energije, oko<br />

51 odsto, gubi se kroz ventilacione sisteme,<br />

kroz spoljašnje zidove 21, kroz krov 10, a kroz<br />

pod šest odsto. Kao najbolji izolatori pokazali<br />

su se kamena i staklena vuna, čija ugradnja<br />

može da se isplati već za tri do pet godina,<br />

tako da će se na svaki uloženi evro, kroz uštedu<br />

vratiti 6,5 evra.<br />

POTPISAN UGOVOR<br />

O KONCESIJI ZA IZGRADNJU<br />

AUTO-PUTA HORGOŠ-POŽEGA<br />

Velimir Ilić, kao ministar za kapitalne investicije<br />

u prošloj Vladi, i predstavnici konzorcijuma<br />

španske FCC CONSTRUCTION i austrijske<br />

ALPINE potpisali su, u Vladi Srbije, Ugovor<br />

o koncesiji za izgradnju autoputa Horgoš -<br />

Požega. Iako se u javnosti spekulisalo da je<br />

uzrok odlaganja protest vojvođanskih političara<br />

koji tvrde da je posao štetan za pokrajinu i<br />

da će zbog toga tražiti poništavanje ugovora,<br />

Ilić je na konferenciji za novinare upriličenoj<br />

povodom potpisivanja ugovora, objasnio da je<br />

do kašnjenja došlo zbog „manjih izmena prvobitnog<br />

teksta, koje se odnose na način obračunavanja<br />

vrednosti izvedenih radova. To je<br />

bio zahtev banaka koje prate investiciju”.<br />

Pre početka radova, biće formirano koncesiono<br />

preduzeće koje će, između ostalog,<br />

kontrolisati frekvenciju vozila na izgrađenim<br />

deonicama, visinu putarine i period važenja<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com 7


info<br />

koncesije. „To znači da će, ukoliko se poveća<br />

broj vozila, iznos putarine biti smanjen ili<br />

će trajanje koncesije biti kraće”, rekao je Ilić i<br />

dodao da će odmah po okončanju pripremnih<br />

radova, početi paralelna gradnja na dve lokacije<br />

– od Horgoša prema Novom Sadu i od<br />

Beograda prema Požegi.<br />

Tender za dodelu koncesije raspisan je prošle<br />

godine, a odluka o najpovoljnijoj ponudi<br />

doneta je početkom novembra 2006. godine.<br />

Uslovima je predviđeno da koncesionar ima<br />

obavezu da izgradi levu traku autoputa od<br />

Horgoša do Novog Sada u dužini od 108 kilometara,<br />

vrednu oko 200 miliona evra kao i da<br />

projektuje i izgradi kompletan autoput od Beograda<br />

do Požege u dužini od 148 kilometara,<br />

čija je vrednost oko 600 miliona evra. Obaveza<br />

konzorcijuma je i održavanje već izgrađene<br />

deonice od Novog Sada do Beograda u dužini<br />

od 68 kilometara, a za uzvrat će investitori<br />

imati pravo da u narednih 25 godina naplaćuju<br />

putarinu na celokupnoj trasi dugoj više od 320<br />

kilometara. Vrednost ugovora procenjena je<br />

na 1,5 milijardi evra.<br />

VLADA ITALIJE IZDVAJA<br />

15 MILIONA EUR ZA IZGRADNJU<br />

700 STANOVA U OSAM GRADOVA<br />

SRBIJE<br />

Vlada Italije fi nansiraće izgradnju više od 700<br />

stanova za izbeglice u osam opština u Srbiji,<br />

saopštila je Ambasada Italije u Beogradu.<br />

U saopštenju se podseća da je prvog juna<br />

2007. godine u Pančevu otvoreno gradilište sa<br />

76 stambenih jedinica i navodi da će stanovi<br />

biti izgrađeni i u Kragujevcu, Čačku, Kraljevu,<br />

Nišu, Staroj Pazovi i Valjevu.<br />

Izgradnju fi nansira Vlada Italije sa 15 miliona<br />

evra, navedeno je u saopštenju.<br />

Stanovi se grade na osnovu projekta „Saradnja<br />

za razvoj”, kojim je predviđena i podrška<br />

ekonomskoj i socijalnoj integraciji izbeglica i<br />

najsiromašnijih slojeva društva.<br />

Italija je za više projekata u Srbiji prošle godine<br />

izdvojila 18,4 miliona evra.<br />

NAŠA, A SVETSKA<br />

DUNAVSKA MARINA KOD APATINA<br />

Marina na Dunavu kod Apatina ispunjavaće<br />

sve međunarodne standarde, po čemu će biti<br />

jedinstvena u Srbiji. Apatinska marina u svom<br />

sastavu imaće restoran, prodavnice mešovite<br />

robe i nautičke opreme, benzinsku pumpu,<br />

parking za automobile, dizalicu velike nosivosti,<br />

servisnu radionicu i sve ostalo što je određeno<br />

strogim propisima.<br />

Radnici somborskog preduzeća DUNAV TISA<br />

završili su radove na profi lisanju obale i izgradnji<br />

obaloutvrde, koji su koštali blizu 400.000<br />

evra. Treća faza radova bi trebalo da počne<br />

uskoro i ona podrazumeva postavljanje keja i<br />

izgradnju pratećih objekata. Ukupna vrednost<br />

investicije je 689.660 evra, koji su obezbeđeni<br />

iz sredstava Nacionalnog investicionog plana.<br />

Posebna pažnja tokom izgradnje marine poklonjena<br />

je zaštiti životne sredine, tako da<br />

biljni i životinjski svet u obližnjem Specijalnom<br />

rezervatu prirode „Gornje Podunavlje” neće<br />

biti ugrožen. Rezervat „Gornje Podunavlje”<br />

značajan je centar biodiverziteta, koji se ogleda<br />

u prisustvu oko hiljadu biljnih vrsta, 11 vrsta<br />

vodozemaca, devet vrsta gmizavaca, 230<br />

vrsta ptica i 50 sisara, među kojima su šakal<br />

i dabar.<br />

REKONSTRUKCIJA<br />

MEĐUNARODNOG ŽELEZNIČKOG<br />

KORIDORA U DUŽINI<br />

OD 17 KILOMETARA<br />

Rekonstrukcija međunarodnog železničkog<br />

koridora na relaciji od stanice Gilje u Ćupriji<br />

do Paraćina u dužini od 17 kilometara počeće<br />

za dva meseca i biće završena u naredne tri<br />

godine.<br />

Posao će se fi nansirati kreditom od 30 miliona<br />

evra koji je pod povoljnim uslovima odobrila<br />

Evropska investiciona banka. Eksproprijaciju<br />

zemljišta fi nansiraće ŽTP i republika.<br />

„Poslovi na rekonstrukciji pruge već su praktično<br />

počeli, jer su GOŠA iz Smederevske<br />

Palanke i MIN iz Niša započeli izradu čelične<br />

konstrukcije budućeg železničkog mosta na<br />

Velikoj Moravi. Što se tiče zemljanih radova,<br />

oni će početi kada se obavi eksproprijacija<br />

zemlje. Rekostrukcijom međunarodnog železničkog<br />

koridora dužina pruge biće smanjena<br />

sa 17 na 10 kilometara i biće ispravljena velika<br />

krivina zbog koje su se vozovi kretali 5 km/h<br />

na ovoj deonici. Na novoj trasi vozovi će moći<br />

da se kreću brzinom od 120 km/h, što je po<br />

standardima EU i međunarodnog koridora”<br />

kaže Vladimir Marjanović, tehnički direktor JP<br />

Direkcija za izgradnju u Ćupriji. Trasa nove<br />

pruge više neće ići obodom planine Juhor i<br />

praviti veliku krivinu, već će u blagom luku, čiji<br />

je poluprečnik 30 kilometara, spajati Ćupriju i<br />

Paraćin.<br />

Problem koji se ovom rekonstrukcijom pojavljuje<br />

jeste ukidanje železničke stanice u Ćupriji.<br />

„Izgradnja nove stanice koštala bi oko devet<br />

miliona evra, pa se ostavio samo jedan pružni<br />

pravac prema Paraćinu. To omogućava razvijanje<br />

lokalnog saobraćaja između dva grada”<br />

navodi Marjanović.<br />

POTPISAN UGOVOR ZA IZGRADNJU<br />

NOVOG „ŽEŽELJA”<br />

Izgradnja novog „Žeželjevog mosta” preko<br />

Dunava u Novom Sadu napokon je sasvim<br />

izvesna. Evropska agencija za rekonstrukciju<br />

potpisala je ugovor o projektovanju budućeg<br />

drumsko-železničkog mosta sa italijanskom<br />

fi rmom ITALFER. Novi most će biti izgrađen<br />

na istom mestu gde je stajao stari most, porušen<br />

u NATO bombardovanju, 27. aprila 1999.<br />

godine. Saobraćajni institut CIP je uradio generalni<br />

projekat novog drumsko-železničkog<br />

mosta, koji nalikuje porušenom, s tim što bi se,<br />

umesto betonskog, gradio čelični lučni most<br />

koji bi se oslonio na postojeće stubove.<br />

U najskorije vreme biće raspisan tender za izgradnju<br />

mosta, kao i tender za izbor izvođača<br />

radova. Procenjuje se da će izgradnja ovog<br />

mosta Srbiju koštati oko 40 miliona evra, za<br />

koje će se, prema ranijim najavama nadležnih,<br />

Srbija kreditno zadužiti kod Evropske banke<br />

za obnovu i razvoj i Evropske investicione<br />

banke.<br />

ZAVRŠENA OBILAZNICA<br />

OKO OVČAR BANJE<br />

Obilaznica oko Ovčar Banje, koja je deo magistralnog<br />

puta M-5, između Čačka i Požege,<br />

otvorena je 7. maja 2007. Nova deonica će<br />

zameniti staru trasu koja prolazi kroz samo<br />

naselje Ovčar Banja. Duga je 1.606m, građena<br />

je 22 meseca, i koštala je oko 646 miliona<br />

dinara. Izgrađeni su betonski most dug 436m i<br />

tunel kroz masiv Kablara, dužine 142 m. Urađeno<br />

je, takođe, 170 m potporne konstrukcije.<br />

Ugrađeno je oko 30.000 m 3 betona, asfalta i<br />

armature. Korišćeni su najsavremeniji materijali<br />

i oprema, a tunel je moderno osvetljen i<br />

snabdeven uređajima za ventilaciju i kontrolu<br />

koncetracije izduvnih gasova sa pratećom<br />

elektronikom. To će sve omogućiti brži i sigurniji<br />

saobraćaj na veoma prometnom magistralnom<br />

putu od Čačka prema Užicu. Sredstva je<br />

obezbedila Vlade Srbije iz kredita Evropske<br />

investicione banke.<br />

HENKEL OTVARA FABRIKU<br />

GRAĐEVINSKIH LEPKOVA<br />

Kompanija HENKEL otvara u Inđiji novu fabriku<br />

građevinskih lepkova Ceresit. Ova investicija<br />

od pet miliona evra, imaće stratešku ulogu<br />

u razvoju poslovanja kompanije u regionu.<br />

Nova fabrika će poslovati u skladu sa najsavremenijim<br />

standardima proizvodnje i obezbediće,<br />

u početnoj fazi, više od 50 radnih mesta.<br />

Ovo je druga HENKEL-ova fabrika u Srbiji, čiji<br />

će godišnji kapacitet proizvodnje biti 100.000<br />

tona lepka, a proizvodiće se i praškasti materijali<br />

za završne radove u građevinarstvu, kao i<br />

gotovi dekorativni malteri. Fabrika u Kruševcu<br />

će nastaviti sa proizvodnjom lepkova, te direktor<br />

poslovne jedinice HENKEL-LEPKOVI Darko<br />

Kozlovački kaže da ova kompanija planira<br />

da proizvodima iz fabrike u Kruševcu snabdeva<br />

južnu Srbiju, Makedoniju, Albaniju, Crnu<br />

Goru i Bugarsku, dok će Beograd, Vojvodina,<br />

Hrvatska, BiH i Rumunija dobijati proizvode iz<br />

fabrike u Inđiji. U prvom kvartalu 2007. godine,<br />

nemačka kompanija HENKEL je zabeležila<br />

prodaju od 3,237 milijardi evra, što je za 6,2<br />

8 www.build<strong>magazin</strong>.com


info<br />

odsto više nego u prvom kvartalu prošle godine.<br />

Operativni profi t svih poslovnih sektora<br />

porastao je za 9,2 odsto na 323 miliona evra.<br />

ECO-RECYCLING OTVARA DVE<br />

FABRIKE ZA RECIKLAŽU GUMA<br />

Preduzeće ECO-RECYCLING iz Novog Sada<br />

i danski ELDAN potpisali su ugovor o isporuci<br />

dva postrojenja za reciklažu dotrajalih automobilskih<br />

i kamionskih guma. Ovo su prva postrojenja<br />

ovakvog tipa u Srbiji. Isporuka prve linije,<br />

koja će biti locirana u okolini Novog Sada, očekuje<br />

se u septembru, dok će isporuka druge<br />

uslediti krajem godine i ona će se nalaziti uz<br />

auto-put Beograd-Niš. Ovakav položaj fabrika<br />

uslovljen je mogućnostima nabavke repro materijala,<br />

kao i mogućnostima plasmana gotovih<br />

proizvoda. „Kapacitet svake fabrike će biti 3<br />

tone na sat, ali će tehnologija izrade i vrsta<br />

pločastog materijala biti različita”, objašnjava<br />

Vlatko Drča, vlasnik ECO-RECYCLING-a. Reciklažom<br />

guma se dobija gumeni granulat od<br />

0-4 mm, koji se koristi za ponovnu proizvodnju<br />

guma, kao podloga za dečja igrališta, parkove<br />

i bazene. Iz guma se, takođe, dobija i čelična<br />

žica koja čini 35% strukture gume. Nova tehnologija<br />

koja će biti primenjena je u skladu sa<br />

standardima Evropske unije.<br />

VIMINACIJUM<br />

SVETSKA EKOLOŠKA PRESTONICA<br />

Srpski arheološki lokalitet Viminacijum kod<br />

Požarevca, prestonica rimske provincije Gornja<br />

Mezija, 7. jula će biti svetska metropola,<br />

pošto će te noći biti uključen u globalnu mrežu<br />

„SOS planeta”, izjavio je direktor Viminacijuma<br />

dr Miomir Korać.<br />

Projekat „SOS planeta” održava se već više<br />

godina na predlog bivšeg potredsednika SAD<br />

Ala Gora, a ove godine će prvi put biti organizovano<br />

satelitsko i internet povezivanje sedam<br />

svetskih metropola i još oko 40 drugih<br />

važnih mesta širom sveta, među kojima i naš<br />

Viminacijum. Gor je pokrenuo ovu akciju da<br />

bi skrenuo pažnju čovečanstva na potrebu<br />

zaštite životne sredine i na mnoge ekološke<br />

probleme.<br />

U Njujorku, Šangaju, Johanesburugu, Londonu,<br />

Rio de Žaneiru, Tokiju i Sidneju simultano<br />

će se održavati programi, pre svega koncerti,<br />

u trajanju od 24 časa. Učešće je već najavilo<br />

150 najvećih muzičkih zvezda, kao što je Madona,<br />

koja će pevati u Njujorku. Sve odabrane<br />

lokacije biće umrežene u globalni sistem<br />

i očekuje se da će ove programe pratiti više<br />

od dve i po milijarde gledalaca. Prema nacrtu<br />

manifestacije koji tek treba da bude detaljno<br />

razrađen, program u Viminacijumu će otvoriti<br />

„rimski legionar” s vrha dimnjaka obližnje termoelektrane<br />

„Kostolac” koji će duvati u antički<br />

kaval.<br />

„Na vrh dimnjaka, koji simbolizuje zagađivanje<br />

životne sredine, odakle je najprimerenije<br />

da se uputi upozorenje ljudskom rodu, trubača<br />

će podići alpinisti”, rekao je Korać. Zamišljeno<br />

je da ispred najvažnijih antičkih objekata budu<br />

postavljene bine na kojima će se izvoditi klasična,<br />

rok, džez i etno muzika.<br />

NOVO LICE BEOGRADA<br />

Beograd<br />

Ako se ostvari bar deo planova gradske uprave,<br />

domaćih i stranih investitora, Beograd za<br />

pet godina neće moći sam sebe da prepozna.<br />

„Uz sve graditeljske poduhvate posla će u njemu<br />

biti za novih sto hiljada ljudi”, kaže gradski<br />

arhitekta Đorđe Bobić.<br />

Centru Beograda predstoji značajna transformacija.<br />

Na Trgu će se graditi Gradska galerija.<br />

Impozantna građevina visine sadašnjeg Narodnog<br />

pozorišta zaokružiće, prema zamisli<br />

gradskih urbanista, centralni gradski trg. Tačno<br />

preko puta, novcem iz Nacionalnog investicionog<br />

fonda treba ovog avgusta da počne<br />

rekonstrukcija Narodnog muzeja. Obe građevine<br />

imaće restorane vidikovce na krovu.<br />

„Mitićeva rupa” na Slaviji ostaće park bar još<br />

neko vreme dok se ne reši problem sa vlasništvom<br />

nad zemljištem, ali bi u narednih pet<br />

godina dve poslovne zgrade trebalo da budu<br />

sazidane, i to na mestu sadašnjeg parkinga i<br />

uz novu zgradu Narodne banke Srbije.<br />

Na Vračaru, umesto „Gradića Pejton”, zidaće<br />

se nova zgrada Filharmonije sa muzičkim zabavištem<br />

na krovu. Potpuno nov izgled dobiće<br />

i jedna od najstarijih pijaca u gradu, Kalenić.<br />

Privatni strani i domaći investitori zidaju mnogo<br />

u starom delu Beograda, mada, opterećeni<br />

najčešće nerešenim imovinsko-pravnim odnosima<br />

nad zemljištem, ne grade tako brzo<br />

i intenzivno kao preko Save, u Novom Beogradu.<br />

U starom delu Beograda izvesno je<br />

da će uskoro biti završena „pametna zgrada”<br />

na Terazijama, u Balkanskoj ulici broj 2 i Verano<br />

- Vero tržni centar sa hotelom na uglu<br />

Ruzveltove i Cvijićeve. Završava se i Intereks<br />

poslovni centar na Konjarniku, na uglu Ustaničke<br />

i Vojislava Ilića. Skele su postavljene na<br />

zgradi CENTROTEKSTIL-a na početku Knez<br />

Mihailove i na vladinoj zgradi u Nemanjinoj 9.<br />

DELTA M zauzela je lokacije za svoje impozantne<br />

poslovno-stambene kule na Autokomandi<br />

i kod Zvezdinog stadiona. Još se čeka<br />

da HIPO-ALPE-ADRIJA počne hotel na mestu<br />

kafane „Tri lista duvana” u Kneza Miloša i luksuzne<br />

apartmane na Kalemegdanu. Stranci bi<br />

trebalo da grade luksuzan hotel sa pet zvezdica<br />

na dnu ulice Kneza Miloša, na mestu bombardovane<br />

zgrade MUP-a.<br />

Od značajnih infrastrukturnih gradnji, gradska<br />

uprava planira da se izgrade tri mosta i unutrašnji<br />

magistralni poluprsten čiji su mostovi<br />

sastavni deo. Prvi će se graditi most preko<br />

Ade Ciganlije, koji će povezati Novi Beograd<br />

sa Čukaricom i naseljima uz Ibarsku magistralu.<br />

Taj most treba da rastereti „Gazelu” i skrati<br />

put onima koji sa Čukarice idu u Novi Beograd<br />

na posao.<br />

Druga dva mosta su na Dunavu: jedan kod<br />

Ade Huje a drugi između Zemuna i Borče.<br />

„Most preko Ade Huje, za čiju su izgradnju<br />

Japanci veoma zainteresovani, rasteretiće<br />

Pančevački most i privući investitore da na<br />

potezu sada zapuštenog Dunavskog amfi teatra<br />

počnu sa gradnjom” kaže Bobić, dodajući<br />

da je siguran da će bar polovina od skoro 500<br />

hektara Dunavskog amfi teatra do 2012. godine<br />

biti urbanizovana.<br />

Most između Zemuna i Borče, takozvani Dunavski<br />

most, otvoriće vrata za izgradnju „trećeg<br />

Beograda”. „Treći Beograd” je ideja studenata<br />

arhitekture, koji u sada više ruralnom<br />

nego urbanom delu Beograda preko Dunava<br />

vide šansu za izgradnju i uređenje kakvu je<br />

imao Novi Beograd posle Drugog svetskog<br />

rata.<br />

U narednih pet godina, Beograd treba da dobije<br />

i tri uređene rečne marine. Najpoznatija je<br />

„Marina Dorćol”, koja iz projektantskih razloga<br />

kasni sa početkom izgradnje. Veoma blizu<br />

nje, DELTA M je kupila Luku Beograd od koje<br />

planira da napravi moderno turističko brodsko<br />

pristanište. Gradska vlast uskoro kreće sa<br />

uređenjem Čukaričke marine, od ulaza na šetalište<br />

Ade Ciganlije do Sajma.<br />

Bum izgradnje u Novom Beogradu doseći će<br />

svoj vrhunac u narednih pet godina. Do tada,<br />

većina započetih poslovno – stambenih zgrada<br />

i kompleksa bi trebalo da bude završena.<br />

To su Univerzitetsko selo i Delta siti u Bloku<br />

67, Sava siti, Avenija 19 i Park apartmani kod<br />

„Hajata”, zatim bi MPC trebalo da završi drugu<br />

kulu Ušća, uz nju multifunkcionalni centar, a u<br />

blizini stanove u Bloku 11. Trebalo bi da bude<br />

gotov i dobar deo Erport sitija, Biznis park u<br />

Ulici omladinskih brigada, poslovni centar<br />

„Meteor” u ulici Milutina Milankovića, „Delta<br />

kule” u Bloku 20.<br />

Do kraja 2012. godine verovatno će biti pušten<br />

u saobraćaj makar deo trase prve linije lakog<br />

metroa, sa trasom od vrha Bulevara kralja<br />

Aleksandra do Tvorničke ulice u Zemunu.<br />

MOSTOVI KOJI ĆE BITI<br />

REKONSTRUISANI:<br />

1. PANČEVAČKI, OD 1. MAJA 2007.<br />

2. „GAZELA”, OD 15. JUNA 2007.<br />

MOSTOVI ČIJA SE IZGRADNJA PLANIRA<br />

3. PREKO ŠPICA ADE CIGANLIJE<br />

4. OD ZEMUNA DO OVČE<br />

5. KOD ADA HUJE<br />

6. KOD VINČE (DRUMSKO-ŽELEZNIČKI)<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com 9


info<br />

ENERGOPROJEKT ZA GRČKI<br />

BLUEHOUSE GRADI POSLOVNI<br />

CENTAR NA NOVOM BEOGRADU<br />

Kompanija ENERGOPROJEKT HOLDING<br />

potpisala je sa grčkom kompanijom za nekretnine<br />

BLUEHOUSE ugovor o izradnji komercijalno-poslovnog<br />

centra površine 50.000 m 2 , a<br />

vrednost investicije prelazi 60 miliona evra.<br />

„Velelepni objekat biće izgrađen u Bloku 26<br />

na Novom Beogradu, a rok izgradnje je dve<br />

godine”, navodi se u saopštenju i dodaje da je<br />

potpisivanjem ovog ugovora vrednost ugovorenih<br />

poslova ENERGOPROJEKTA premašila<br />

iznos od pola milijarde evra.<br />

Ugovor su potpisali generalni direktori kompanija,<br />

Vladan Pirivatrić i Janis Delikanakis,<br />

a u podršci fi nansiranju učestvovaće i grčka<br />

ALPHA BANK.<br />

OBNOVA BEDEMA OKO POBEDNIKA<br />

Ove godine u planu je uređenje kompleksa<br />

Zindan kapije, Sahat kule i Sahat kapije,<br />

Stambol kapije, kompleksa Barutane, Malog<br />

stepeništa, kao i svih preostalih bedema, naročito<br />

Gornjeg grada.<br />

Obnova Beogradske tvrđave u toku godine je<br />

jedan od prioriteta gradskih vlasti, budući da<br />

će za radove na ovom spomeniku kulture biti<br />

utrošeno dva i po puta više novca nego u periodu<br />

od 2001. do 2006. godine. Radmila Hrustanović,<br />

zamenik gradonačelnika, odobrila je<br />

da bezmalo 30 miliona dinara bude izdvojeno<br />

iz gradske kase za restauratorske radove na<br />

pojedinim delovima Beogradske tvrđave, kao<br />

i za pripremne istraživačke radove arhitekture<br />

Južne kapije.<br />

„Za ovu godinu planirali smo da u Beogradsku<br />

tvrđavu bude uloženo oko 800 miliona dinara,<br />

a posao ćemo nastaviti sledeće godine. Ove<br />

godine je u planu obnova kompleksa Zindan<br />

kapije, Sahat kule i Sahat kapije, Stambol kapije,<br />

kompleksa Barutane, Malo stepenište,<br />

kao i svih preostalih bedema, naročito Gornjeg<br />

grada” rekla je Hrustanovićeva i dodala da su<br />

sada u toku radovi na restauraciji bedema oko<br />

spomenika Pobednik.<br />

Inače, posebno važna biće obnova kapije<br />

Karla Šestog i Rimskog bunara, jer ovi objekti<br />

nikad nisu obnavljani.<br />

Osim toga, gradske vlasti izdvojile su<br />

15.000.000 dinara za brojne građevinske i<br />

elektroinstalaterske radove u Bitef teatru,<br />

među kojima je i obnova unutrašnjosti pozorišta<br />

i krova ovog zdanja. Ove obimne popravke<br />

omogućiće kvalitetnije izvođenje redovnog<br />

programa i realizovanje programa festivala<br />

„Bitef”. Zamenica gradonačelnika juče je dala<br />

saglasnost da Kuća legata dobije na čuvanje<br />

i održavanje umetnička dela Nedeljka Gvozdenovića,<br />

Riste Stijovića i Tome Rosandića,<br />

koja su ovi umetnici zaveštali gradu Beogradu.<br />

Među brojnim zaveštanim umetničkim<br />

delima su uljane slike, akvareli, skice, crteži<br />

i skulpture.<br />

PROGRAM OBNOVE FASADA<br />

Više od 30 skupština stanara u gradu učestvovaće<br />

u programu obnove fasada jer su<br />

ispunile uslove konkursa od prošle godine za<br />

sufi nansiranje radova na održavanju krovova,<br />

fasada i liftova.<br />

Ako sve skupštine stanara koje su dobile tu<br />

mogućnost zaključe ugovore, ukupna vrednost<br />

radova biće oko 94,3 miliona, od čega će<br />

70 odsto, odnosno nešto manje od 70 miliona<br />

dinara, biti izdvojeno iz budžeta grada, dok bi<br />

preostalih 30 odsto obezbedili sami stanari.<br />

„Smatramo da će konkurs ove godine, biti<br />

uspešniji i masovniji od prethodnih, kao i da<br />

će u narednoj godini u gradu biti mnogo više<br />

obnovljenih fasada”, rekla je zamenik gradonačelnika<br />

g-đa Radmila Hrustanović.<br />

Ona je dodala da je od 2003. godine, na četiri<br />

dosadašnja konkursa, u okviru projekta „Popravimo<br />

zajedno” popravljeno 339 objekata,<br />

za šta je grad izdvojio oko 300 miliona dinara,<br />

dok su stanari dali oko 94 miliona.<br />

GRADSKA GALERIJA<br />

NA TRGU REPUBLIKE<br />

Gradska galerija na Trgu Republike, koja bi<br />

trebalo da počne da se gradi ove godine, imaće<br />

dvostruko više kvadrata nego što je u početku<br />

planirano. Konkursom iz 2004. godine<br />

predviđena je izgradnja oko 10.000 kvadrata,<br />

dok novi urbanistički plan za centar grada dozvoljava<br />

objekat od oko 23.000 kvadrata.<br />

„Projekat gradske galerije je sada usklađen sa<br />

Planom detaljne regulacije za Trg Republike,<br />

na kom se paralelno radilo. Programska komisija<br />

mesecima je razrađivala skice koje smo<br />

dobili konkursnim rešenjem iz 2004. godine<br />

i došli smo do idejnog rešenja u kom će biti<br />

4.900 kvadrata izložbenog prostora, skoro dva<br />

puta više nego što ima Muzej „25. maj”, rekla<br />

je Gorica Mojović, pomoćnik gradonačelnika,<br />

zadužena za kulturu.<br />

Prema urbanističkom planu, veličina objekta u<br />

gabaritima ostala je ista kao što je predviđeno<br />

konkursnim rešenjem iz 2004. godine, samo<br />

je centralna „rupa“ novim planom popunjena.<br />

“Predlogom rešenja Bojane Puzić i Natalije<br />

Ristanović, koje su pobedile na konkursu, prediđeno<br />

je da centalni deo građevine bude prazan.<br />

U međuvremenu, završen je urbanistički<br />

plan za Trg Republike i dozvoljeno je da se<br />

sazida nešto više od 20.000 kvadrata. Sada<br />

radimo na razradi rešenja koji će se uklopiti<br />

u urbanističke uslove” kaže arhitekta Vladimir<br />

Lojanica, profesor Arhitektonskog fakulteta<br />

koji na projektu gradske galerije radi sa autorima<br />

pobedničkog rada i gradskim vlastima.<br />

Uprkos razlici u kvadratima, veličina objekta<br />

ostaće potpuno ista, možda čak i nešto manja.<br />

Ispod zemlje u neposrednoj blizini nove zgrade<br />

gradske galerije, planirana je i stanica budućeg<br />

lakog metroa. Galerija će pod zemljom<br />

imati depoe i garažu na dva nivoa. Pretpostavlja<br />

se da će ispod zemlje biti prostora i<br />

za komercijane sadržaje. U samoj zgradi<br />

galerije komercijalni prostor biće sveden na<br />

minimum. Prema rečima arhitekte Lojanice,<br />

predviđa se da uz galeriju budu radnje poput<br />

knjižara, gift šopova i druge, slične namene.<br />

Na vrhu zgrade od tri sprata planira se restoran-vidikovac.<br />

Operski pevač Živan Saramandić, pisac Siniša<br />

Kovačević, arhitekte Mihajlo Mitrović, Milan<br />

Pališaški i Branko Bojović i još nekoliko desetina<br />

njihovih kolega se, međutim, snažno protive<br />

izgradnji galerije na Trgu Republike, ističući<br />

da je gradu potrebnija opera.<br />

„Trg Republike nije oduvek imao slobodnu<br />

zelenu površinu koja je sada Plato dr Zorana<br />

Đinđića. U bomardovanju 1941. godine<br />

ceo trg je sravljen sa zemljom, neke zgrade<br />

su obnovljene, ali zgrada u kojoj je bila Kolarčeva<br />

kafana nije. Bilo je pokušaja da se trg<br />

zaokruži izgradnjom nekog objekta, ali ništa<br />

nije realizovano. Projekat galerije je pokušaj<br />

naše generacije da Trg zaokruži” kaže Gorica<br />

Mojović.<br />

PRVI PROJEKAT BORISA PODREKE<br />

U BEOGRADU<br />

Čuveni evropski arhitekta, akademik, univerzitetski<br />

profesor, dobitnik niza prestižnih<br />

priznanja – Boris Podreka predstavio je 15.<br />

maja, u Svečanoj Sali Skupštine grada, idejno<br />

arhitektonsko-urbanističko rešenje Muzeja<br />

nauke i tehnike, čija se izgradnja fi nansira iz<br />

Nacionalnog investicionog plana. Ovo je prvi<br />

projekat profesora Podreke u Beogradu, mestu<br />

njegovog rođenja.<br />

„Stara zgrada termoelektrane na Dorćolu je<br />

idealan prostor za arheološko-industrijsku<br />

baziliku smeštenu u gradsku četvrt, fragmentiranu<br />

ne višom silom, već sklonostima njenih<br />

stanovnika. Ta četvrt će sačuvati svoj izgled<br />

u kom se oseća eho pariske arhitekture s početka<br />

prošlog veka“, objasnio je profesor Podreka.<br />

Ravnoteža između zatečenog urbanog<br />

nasleđa i savremenih arhitektonskih zahvata<br />

čini prepoznatljivu crtu radova profesora Podreke,<br />

koji je takav pristup ilustrovao i svojim<br />

poznatim projektima muzeja u Veneciji i Limožu.<br />

Projekat rekonstrukcije i adaptacije termoelektrane<br />

za potrebe Muzeja nauke i tehnike<br />

(osnovanog 1989.) je podržan od strane<br />

Ministarstva kulture Srbije i Skupštine grada<br />

Beograda, te se očekuje da će konferencija<br />

međunarodnog udruženja tehničkih muzeja,<br />

zakazana za 2009. u Beogradu, biti održana u<br />

novoj zgradi Muzeja nauke i tehnike.<br />

10 www.build<strong>magazin</strong>.com


poslovanje<br />

Primena Interneta<br />

u građevinarstvu<br />

Razgovor vođen<br />

na temu Primena Interneta<br />

u građevinarstvu sa gospodinom<br />

Darkom Dunjićem,<br />

direktorom Eunet College-a<br />

Razgovor vodila: Tijana Jovanović<br />

build: Kako biste ocenili trenutno stanje u<br />

Srbiji u vezi sa internet korisnicima i uslovima<br />

za razvoj e-poslovanja<br />

INTERNET<br />

POSLOVANJE<br />

Brzina, globalizacija, unapređenje produktivnosti,<br />

dolaženje do novih klijenata<br />

i deoba znanja među organizacijama i<br />

institucijama jesu termini koji određuju<br />

elektronsko poslovanje.<br />

Prema nekim istraživanjima, internetu<br />

se svakodnevno priključuje hiljade korisnika,<br />

iz čega se može zaključiti da<br />

je internet kao potencijalno tržište u<br />

stalnom porastu. Takođe, dolazi do zanimljivog<br />

obrta situacije - mnogi korporativni<br />

giganti ne uspevaju da postave<br />

dobar on-line poslovni model, dok su<br />

sa druge strane mnoge male kompanije<br />

svoje poslovanje potpuno prilagodile internetu.<br />

Preduzeća koja posluju u oblasti<br />

maloprodaje, marketinga, izdavaštva<br />

i advertajzinga, mogu biti veoma uspešna<br />

u svom nastupu na web-u. Takođe,<br />

građevinske fi rme mogu da očekuju<br />

znatne uštede, jer arhitektonske projekte<br />

mogu sada da dobiju na globalnoj<br />

D.D: Prelistavajući vaš časopis vidi se da su<br />

skoro svi oglašivači stavili adresu svoje web<br />

prezentacije. Danas u Srbiji više od 90 odsto<br />

preduzeća koristi Internet, tako da imamo<br />

preko 50.000 web prezentacija, a preko<br />

1,5 miliona stanovnika koristi Internet. Od<br />

četiri bitna elementa za uspešnu primenu:<br />

infrastruktura, broj korisnika, politička volja<br />

i sposobnost primene najviše smo uradili u<br />

izgradnji infrastrukture (novi ADSL pristup<br />

po niskoj ceni) i rastu broja korisnika.<br />

Nažalost institucionalna podrška – pravna<br />

regulativa, podsticaj poslovne primene i podrška<br />

preduzećima za realizaciju dobiti od<br />

e poslovanja skoro su zanemareni.<br />

build: Koje su trenutne mogućnosti i zašto<br />

se nedovoljno koriste<br />

D.D: Odmah da kažemo da je za realizaciju<br />

dobiti 10 odsto informaciona tehnologija<br />

i znanja a ostalih 90 odsto je nov pristup i<br />

unapređenje poslovanja. Kod dobrog dela,<br />

naročito malih preduzeća, savladana je prva<br />

prepreka – posedovanje osnovnih IT znanja.<br />

build: U kojim poslovnim procesima se<br />

Internet može efikasnije koristiti<br />

D.D: Pre svega u boljoj komunikaciji sa postojećim<br />

i novim kupcima. Većina nas koristi<br />

e-mail komunikaciju kao zamenu za klasičnu<br />

poštu. Međutim, mogućnosti elektronske<br />

pošte su mnogo veće. Na primer, jedan<br />

sadržaj možete lako da pošaljete na stotine<br />

adresa i potencijalne kupce blagovremeno i<br />

lako informišete o novim pogodnostima ili<br />

da vidite šta svakog ponaosob zanima. Ovo<br />

danas možete raditi bez informatičkog zna-<br />

mreži mnogo povoljnije, umesto da na<br />

jednom mestu drže cele arhitektonske<br />

timove.<br />

U našim okvirima, tek treba očekivati<br />

procvat internet poslovanja, i to po<br />

donošenju potrebnih zakona i razvojem<br />

telekomunikacione infrastrukture,<br />

uvođenjem odgovarajućih platnih kartica,<br />

ali i prekopotrebnim jačanjem standarda<br />

domaćeg potrošača.<br />

Darko Dunjić, direktor Eunet College-a<br />

Definicije osnovih termina<br />

elektronskog poslovanja<br />

Šta je e-Commerce, a šta e-Business<br />

e-Commerce (Electronic Commerce)<br />

kupovina je ili prodaja dobara ili usluga<br />

putem Interneta. U praksi se ovaj termin<br />

često koristi umesto novijeg termina e-<br />

business, što znači poslovanje putem<br />

Interneta. Koncentriše se na procedure<br />

koje uključuju transakcije kreditnim karticama,<br />

e-cash (elektronska trgovina), e-<br />

billing (elektronsko plaćanje), e-cheques<br />

(elektronski čekovi), e-invoice (elektronski<br />

računi). Na ovaj način se omogućava<br />

nastanak korišćenja tehnologije EDI<br />

(Electronic Data Interchange), odnosno<br />

elektronskih razmena podataka. Ovaj<br />

sistem razmene podataka je prethodio<br />

pojavi interneta i obično se koristio u<br />

razmeni podataka između korisnika koji<br />

su međusobno već bili u kontaktu.<br />

Electronic Business (elektronsko poslovanje)<br />

označava vođenje poslova<br />

na internetu, što podrazumeva i brigu<br />

o klijentima i poslovnim partnerima, kao<br />

i organizaciju poslovanja u sopstvenoj<br />

fi rmi on-line. IBM je 1997. godine prvi<br />

počeo sa korišćenjem termina e-business,<br />

da bi napravio konceptualnu<br />

razliku sa do tada upotrebljavanim terminom<br />

e-commerce (elektronska trgovina),<br />

koji je izjednačavao elektronsko<br />

poslovanje sa elektronskom trgovinom.<br />

Sistem elektronskog poslovanja se sastoji<br />

iz dva glavna dela: strategije elektronskog<br />

poslovanja i primene elektronskog<br />

poslovanja, odnosno operativnih<br />

procesa. Ovim strategijama se defi nišu<br />

svi poslovni procesi koji imaju za krajnji<br />

cilj zadovoljstvo klijenta i profi t fi rme.<br />

12 www.build<strong>magazin</strong>.com


poslovanje<br />

nja korišćenjem, za rukovanje, jednostavnog<br />

servisa kao mejl liste. Sa druge strane web<br />

prezentacija, ako se kvalitetno uradi, ne<br />

samo da će efikasno prezentovati vašu ponudu,<br />

već svojom interaktivnošću može da<br />

vam uštedi dragoceno vreme u prezentaciji<br />

ponude prema trenutnim potrebama kupca.<br />

I ovde su alati tako napredovali da održavanje<br />

internet prezentacije (sa aktuelnim i<br />

atraktivnim podacima) ne zahteva programiranje,<br />

već pametan pristup šta, na koji<br />

način i kojim kupcima ponuditi.<br />

Nacionalni centar za platne kartice<br />

NBS dobitnik je ovogodišnje nagrade<br />

„e-trgovina AWARD 2007”, koju mu<br />

je za doprinos razvoju plaćanja preko<br />

interneta u Srbiji dodelila Konferencija<br />

e-trgovina na međunarodnom skupu o<br />

elektronskoj trgovini i poslovanju, održanom<br />

na Paliću. Tom prilikom je istaknuto<br />

da će realizacija projekta „Internet<br />

plaćanja u DinaCard sistemu”,<br />

za koji je Nacionalni centar za platne<br />

kartice NBS dobio ovo priznanje, značajno<br />

podstaći plaćanja preko Interneta<br />

na domaćem tržištu.<br />

Do sada je, inače, dodeljeno šest ovakvih<br />

godišnjih nagrada, koje su dobili<br />

VISA International, JP PTT saobraćaja<br />

Srbije, kompanije FIRST DATA<br />

INTERNATIONAL, PAKOM COMPU-<br />

TERS i DELTA M.<br />

Izvor - Press služba Nacionalnog centra za<br />

platne kartice NBS<br />

Druga, vrlo bitna stavka je nalaženje novih<br />

poslova i mogućnosti. Navedena dva servisa<br />

e-mail i web prezentacija su polazna osnova<br />

– alat, ali da biste realizovali dobit morate<br />

raditi marketing i akviziciju potencijalnih<br />

kupaca i poslova. Za građevinarstvo na raspolaganju<br />

su specijalizovani B2B (Business<br />

to Business) portali. Na primer i vaš pretraživač<br />

www.gradjevinarstvo.co.yu je jedan<br />

dobar sajt gde možete pronaći firme svrstane<br />

prema tipu ponude. Vrlo korišćeni su sajtovi<br />

koji prikazuju tendere na lokalnom, regionalnom<br />

i globalnom nivou (www.ekapija.com<br />

ili www.europages.com). U poslednje vreme<br />

razvio se čitav spektar portala koji su specijalizovani<br />

za prikaz ponude i tražnje. Na<br />

sajtu www.emarketservices.com možete pogledati<br />

33 sajta Building & Construction sa<br />

uputstvima šta vam omogućavaju i kako ih<br />

koristiti.<br />

build: Šta je važno za uspeh<br />

D.D: Po našem iskustvu prioritet treba staviti<br />

na dobru pripremu šta želite da postignete,<br />

a ne na tehnologiju kojom ćete realizovati<br />

ciljeve. Na primer, za analizu tržišta i<br />

konkurencije treba se pretplatiti na specijalizovane<br />

sajtove ili je samostalno sprovesti. Za<br />

prodaju na Internetu postoje kvalitetna rešenja,<br />

kako za distribuciju (veleprodaju) tako i<br />

za maloprodaju – prodaju krajnjim kupcima.<br />

Samo rešenje može se instalirati za nekoliko<br />

dana i troškovi su zanemarljivi. Ali ceo<br />

proces, od interne organizacije do procedura<br />

sa kupcima, mora biti dobro pripremljen i<br />

organizovan na nov način (automatizacija<br />

zahteva dobru definisanost svih procedura i<br />

promptno izvršavanje svih koraka). Važno je<br />

napomenuti i aspekte bezbednosti i pouzdanosti<br />

u korišćenju internet servisa.<br />

Kvalitetni ponuđači ovih servisa obezbeđuju<br />

korisnicima kompletnu podršku u zaštiti i<br />

radu.<br />

build: Šta nas očekuje i šta moramo da<br />

uradimo<br />

D.D: Danas u Evropi preko 70 odsto kompanija<br />

traži nove dobavljače i partnere putem<br />

Interneta, a već 30 odsto zaključuje poslove<br />

isključivo putem Interneta. Praksa je<br />

pokazala da dobra primena na prvom mestu<br />

smanjuje troškove ugovaranja za 15 odsto,<br />

daje šansu svima a pogotovu malim kompanijama<br />

da bolje iskoriste i razviju nove<br />

potencijale. Evropska unija završava projekat<br />

koji obuhvata sve pravne i proceduralne<br />

standarde za efikasnu primenu elektronskog<br />

poslovanja i očekuje se da će preko četiri<br />

miliona kompanija sledeće godine efikasno<br />

poslovati putem Interneta.<br />

Mi moramo da povećamo sposobnost primene<br />

koja, pored IT znanja, mnogo više<br />

zahteva nova poslovna znanja koja idu od<br />

uvođenja i pridržavanja standarda, specijalizacije<br />

i povezivanja u partnerske odnose,<br />

bolje korišćenje resursa van kompanije kao i<br />

jačanje mehanizama podrške u primeni najbolje<br />

prakse i unapređenju kvaliteta.<br />

Za početak sa postojećim resursima treba<br />

napraviti i sprovesti plan zajedničkog<br />

nastupa na ciljnim tržištima (kao<br />

prijavljivanjem i reklamiranjem portala<br />

www.gradjevinarstvo.co.yu).<br />

Sa naše strane uradili smo seriju praktičnih<br />

obuka za korišćenje internet servisa i<br />

sprovođenja određenih ciljeva u marketingu<br />

i prodaji. Detaljnije o ovome kao i<br />

praktične materijale možete naći na sajtu<br />

www.eunetcollege.com ■<br />

www.buildings.com<br />

Sajt koji daje zanimljiv izbor članaka<br />

po oblastima, studije slučaja,<br />

prikaze proizvoda i najave seminara<br />

vezanih za građevinarstvo,<br />

značajnih na svetskom nivou<br />

www.a4a.info<br />

Razvijen portal sa člancima, najavama<br />

događaja, linkovima, diskusijama<br />

o temama iz oblasti građevinarstva<br />

i arhitekture sa područja<br />

bivše SFRJ<br />

www.beobuild.net<br />

Sajt koji prikazuje novosti i pruža<br />

uvid u aktuelne projekte za<br />

područje Beograda. Takođe, pruža<br />

mogućnost učestvovanja u diskusijama<br />

o problemima i projektima<br />

www.cmc-pro.net<br />

Portal koji prikazuje aktuelnosti<br />

iz oblasti građevinarstva, školu<br />

menadžmenta, projekte, stručne<br />

radove, a sadrži i značajnu bazu<br />

tehnologije i mehanizacije<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com 13


TEMAbroja<br />

Montažni objekti<br />

– kuće od prefabrikovanih<br />

elemenata<br />

Imati sopstveni krov nad glavom, odnosno<br />

dom u obliku kuće, san je mnogih porodica.<br />

Ne bi li se delom savladala osnovna<br />

prepreka ka ostvarivanju tog sna – novac<br />

(potrebna i dovoljna količina istog), ljudi,<br />

naročito u našoj zemlji i njenom okruženju,<br />

analiziraju mogućnost kupovine montažne<br />

kuće, odnosno kuće od gotovih, prefabrikovanih<br />

elemenata.<br />

Kuće od prefabrikovanih elemenata, koje se<br />

postupkom „suve gradnje” montiraju na licu<br />

mesta, grade se više decenija širom sveta. U<br />

zavisnosti od potreba, finansijskih mogućnosti<br />

ali i klimatskih uslova, primenjuju se različiti<br />

sistemi, materijali i tehnike građenja.<br />

U skandinavskim zemljama, već petnaest<br />

godina postoji program izgradnje relativno<br />

jeftinih kuća namenjenih privatnom sektoru.<br />

Slični programi, od kojih se neki odnose<br />

i na socijalno stanovanje, postoje i u Velikoj<br />

Britaniji, SAD i drugde. U Finskoj je, pak,<br />

veliki deo stambenih kuća, takođe, izgrađen<br />

od prefabrikovanih elemenata, međutim<br />

one nisu mnogo jeftinije od kuća izgrađenih<br />

na licu mesta, opekarskim ili sličnim proizvodima.<br />

Razlog tome, osim materijala koji<br />

se upotrebljava, jeste i to što će sve one kuće<br />

koje se ne uklapaju u standardne i modularne<br />

sisteme, zbog svog dizajna iziskivati veći<br />

rad, koji je bitan deo cene same kuće. Postoje<br />

izvesni sistemi građenja kod kojih se,<br />

takođe, primenjuju prefabrikovani elementi<br />

(polistiren ili stiropor + armatura) koji se<br />

zatim na gradilištu montiraju i ispunjavaju<br />

betonom, ali će ovde više reči biti o tzv. suvom<br />

sistemu gradnje.<br />

Postavlja se, dakle, pitanje zašto uopšte graditi<br />

montažnu kuću.<br />

Iako cena može (mada ne mora) biti jedan<br />

od presudnih faktora, neke od prednosti izgradnje<br />

sopstvenog doma na ovakav način,<br />

jesu:<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

kratak period izgradnje<br />

laka konstrukcija<br />

ušteda energije<br />

niski troškovi održavanja<br />

ekološki prihvatljivi materijali<br />

Montažne kuće mogu biti urađene od gotovih<br />

zapreminskih jedinica, od kojih se modularnim<br />

slaganjem mogu dobiti različiti<br />

modeli gotovih kuća. Konstruktivni sistem<br />

kuća od prefabrikovanih elemenata može<br />

biti panelni i skeletni. Panelni konstruktivni<br />

sistem podrazumeva da su noseći elementi<br />

konstrukcije zidovi, odnosno, paneli. Dalje<br />

se kod takvog sistema razlikuju krupno<br />

panelni sistem, sa većim panelima, kakvi su<br />

često i celi zidovi sa otvorima za prozore i<br />

vrata, i sistem sa manjim panelima. Noseći<br />

elementi skeletnog konstruktivnog sistema<br />

su stubovi od različitog materijala, između<br />

kojih se dalje postavljaju zidovi od odgovarajućih<br />

slojeva gotovih elemenata.<br />

U Sjedinjenim Američkim Državama se<br />

koncept suvog sistema brze gradnje dugo<br />

razvija, te je ponuda u pogledu upotrebljenih<br />

materijala, načina rada i cene izuzetno<br />

raznovrsna, te su, u skladu sa tim i trajnost,<br />

funkcionalnost, zdravstvena podobnost i<br />

ekološka prihvatljivost objekta koji se gradi.<br />

U poslednje vreme se, razumljivo, vodi puno<br />

računa o energetskoj štedljivosti objekata, te<br />

značajni projekti arhitekata u smislu montažnih<br />

objekata prate takav trend. Kuću koja<br />

živi (Living Home), odnosno najzeleniji<br />

dom na svetu, dizajnirao je Steve Glenn, i<br />

predstavlja kuću za koju se kaže da je ultraenergetski<br />

efikasna. Za takvu kuću izuzetnog<br />

dizajna, koja sama proizvodi svu potrebnu<br />

energiju, biće potrebno izdvojiti 150<br />

- 250 američkih dolara po kvadratu. Cena<br />

ne obuhvata izgradnju temelja i transport<br />

materijala. U Santa Moniki, u Kaliforniji,<br />

izgrađen je prototip takve kuće, a u planu je<br />

da u ponudi bude širok varijetet kuća veličine<br />

od 800 do preko 4.000 m 2 , sa potpuno<br />

prilagodljivim enterijerom.<br />

A kod nas...<br />

Iako se u našoj zemlji već godinama grade<br />

montažne kuće, prema njima još uvek postoji<br />

određena odbojnost. Najviše se strahuje<br />

u vezi sa samom čvrstoćom konstrukcije,<br />

zapaljivošču, truljenjem, termičkom i zvučnom<br />

izolacijom, mogućnošću nastanjivanja<br />

insekata, podobnošću za zdravlje. Pomenuti<br />

problemi su, naravno, prisutni<br />

od samog početka<br />

primene montažne gradnje,<br />

ali se potrebnim proračunima<br />

potvrđuje nosivost,<br />

primenjuju se slojevi<br />

za zvučnu i termoizolaciju,<br />

dok se primenom različitih<br />

savremenih sredstava, koja<br />

nisu štetna po zdravlje, vrši<br />

zaštita panela od požara i<br />

insekata.<br />

Vek trajanja bilo koje konstrukcije,<br />

pa tako i montažne<br />

kuće, zavisi od stabilnosti<br />

elemenata i kvaliteta<br />

14 www.build<strong>magazin</strong>.com


TEMAbroja<br />

materijala korišćenih pri izradi. Gotovo svi<br />

proizvođači montažnih kuća daju garanciju<br />

od 30 do 70 godina na vek trajanja montažne<br />

kuće.<br />

Verovatnoća izbijanja požara u montažnim<br />

objektima svedena je na istu meru kao i u zidanim<br />

objektima. Unutrašnji zidovi se obično<br />

oblažu gips-kartonskim pločama, a spoljnji<br />

zidovi cementnim pločama između kojih<br />

se nalazi visokokvalitetna izolacija od nezapaljivih<br />

materijala. Upotrebom novih materijala<br />

i tehnologija u proizvodnji montažnih<br />

kuća završna obrada je potpuno uporediva sa<br />

kućama građenim klasičnim načinom.<br />

Trajanje izrade montažne kuće je različito u<br />

odnosu na klasičan način gradnje. Za kvalitetno<br />

izgrađenu porodičnu kuću prosečne<br />

kvadrature, klasičnom gradnjom potrebno<br />

je oko 12 meseci, dok je za montažnu kuću<br />

i njenu izradu, po sistemu ključ u ruke, potrebno<br />

između 2 i 4 meseca. Sama montaža<br />

objekta gotova je za svega nekoliko dana.<br />

Kod montažne gradnje veći deo posla se<br />

obavlja u fabrici pod jednakim uslovima, a<br />

na samom gradilištu je potrebno svega nekoliko<br />

dana da se kuća montira i da se počne<br />

sa uređivanjem enterijera. Takođe, treba biti<br />

svestan činjenice kako klasična gradnja porodične<br />

kuće retko kad bude dovršena za 12<br />

meseci, zbog takozvane etapne gradnje. Naime,<br />

često zbog prevelikih apetita i premalih<br />

sredstava investitora, gradnja kuće može da<br />

potraje i po nekoliko godina. Kod montažnih<br />

kuća to nije moguće, zbog načina gradnje<br />

i useljivosti odmah posle montaže.<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

ugradnja montažnog dimnjaka<br />

centralno grejanje<br />

fasadna skela (za objekte veće od jedne<br />

etaže)<br />

često neophodan smeštaj i ishrana za radnike<br />

za vreme radova<br />

Okvirne (informativne) cene montažnih<br />

kuća su (detaljnije se treba raspitati kod<br />

proizvođača):<br />

60m 2 cca - 12.000 € + posebni troškovi<br />

70m 2 cca - 13.000 € + posebni troškovi<br />

80m 2 cca - 14.000 € + posebni troškovi<br />

90m 2 cca - 16.000 € + posebni troškovi<br />

100m 2 cca - 17.500 € + posebni troškovi<br />

Iako su cene različite, i zavise od više parametara,<br />

može se reći da se metar kvadratni<br />

montažne kuće, po sistemu ključ u ruke,<br />

kreće od 250€ naviše u zavisnosti od modela,<br />

veličine i proizvođača montažne kuće.<br />

Posebno se obračunava:<br />

• projektna dokumentacija<br />

• temelji sa podnom pločom i hidroizolacijom<br />

• roletne kutije i PVC roletne<br />

• nabavka i polaganje završnih podnih<br />

obloga (parket, keramičke pločice), s termoizolacijom<br />

i glazurom<br />

• završno bojenje zidova<br />

• nabavka i ugradnja sanitarija<br />

• nabavka i ugradnja neohodne elektroopreme<br />

PRIMER KONSTRUKCIJE<br />

SPOLJNI ZID<br />

1. Gips-kartonska ploča (Gypsum card board) ………………………………9,5 mm<br />

2. Iverica (Chipboard) ……………………………………………………………10 mm<br />

3. PVC folija (PVC foil) ………………………………………………………0,15 mm<br />

4. Mineralna vuna (Glass wool) ………………………………………………80 mm<br />

5. Iverica (Chipboard) ……………………………………………………………10 mm<br />

6. Izoterm obloga (Isotermal casing) …………………………………………40 mm<br />

– Ukupna debljina zida …………………………………………………149,65 mm<br />

UNUTRAŠNJI ZID<br />

1. Gips-kartonska ploča (Gypsum card board) ………………………………9,5 mm<br />

2. Iverica (Chipboard) …………………………………………………………10 mm<br />

3. Mineralna vuna (Glass wool) ………………………………………………30 mm<br />

4. Vazdušni prostor (Air spac) …………………………………………………50 mm<br />

5. Iverica (Chipboard) ……………………………………………………………10 mm<br />

6. Gips-kartonska ploča (Gypsum card board) ………………………………9,5 mm<br />

– Ukupna debljina zida …………………………………………………119,00 mm<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com 15


TEMAbroja<br />

Montažne kuće<br />

Bor Promet<br />

BOR PROMET iz Ivanjice se<br />

bavi proizvodnjom montažnih<br />

objekata svih namena<br />

Pored tipskih kuća za stanovanje i vikendica<br />

proizvodi i kioske, prodavnice, garaže,<br />

hale, magacine, škole, vrtiće... U ovom<br />

broju <strong>magazin</strong>a <strong>BUILD</strong> biće predstavljene<br />

tipske kuće iz našeg proizvodnog programa.<br />

Zidni elementi<br />

Zidni elementi tipskih montažnih kuća<br />

proizvode se u radionici u modularnoj meri<br />

120 × 260 i 60 × 260 cm. Mogu biti fasadni<br />

ili pregradni, puni ili sa ugrađenom stolarijom.<br />

Konstrukciju elemenata čini drveni<br />

Montaža elemenata<br />

Montaža elemenata i spajanje u jednu celinu<br />

vrši se pomoću drvenih temeljača, venčanica<br />

i lajsni koje se ubacuju u prethodno urađene<br />

žljebove. Temeljače se premazuju bitulitom i<br />

pričvršćuju za ankere koji su ugrađeni u betonsku<br />

ploču prilikom njene izrade. Kondor<br />

rolna, koju obezbeđuje kupac, seče se na<br />

trake koje se postavljaju ispod svih zidih elemenata,<br />

odnosno temeljača. Prilikom izrade<br />

elemenata ugrađuju se gibljiva creva za<br />

razvod struje koja se ne razvodi.<br />

Stolarija se radi od zdrave i suve čamove<br />

građe. Prema zahtevima prostorija određuju<br />

se dimenzije otvora. Prozori i balkonska<br />

vrata su jednostruki, ekranski, otvaraju se<br />

Krovna konstrukcija<br />

Krovna konstrukcija radi se od rešetkastih<br />

nosača u svemu prema statičkom proračunu.<br />

Krovni nosači daščaju se čamovom daskom<br />

od 24 mm. Preko daščane oplate postavlja<br />

se ter-hartija, vertikalna, pa horizontalna<br />

letva, a zatim se vrši pokrivanje crepom<br />

M 222. Kalkanski delovi oblažu se ivericom,<br />

preko koje se stavlja stiropor i fasada.<br />

Preko donjeg pojasa krovnih nosača<br />

postavlja se plafonski roštilj sastavljen od letvi<br />

48 × 40 mm, zatim PVC folija i gips-ploča, a<br />

sa donje strane stavlja se mineralna vuna debljine<br />

80 mm. Plafon se gletuje i mala u dva premaza.<br />

Strehe se podšivaju lamperijom, venci<br />

rendisanom daskom. Svi stubovi, podvlake i<br />

ograde rade se od kvalitetne čamove građe.<br />

Svi drveni elementi boje se sandolinom u<br />

dva premaza.<br />

Postavljaju se oluci od pocinkovanog lima i<br />

ostala pripadajuća limarija.<br />

Montaža tipskih kuća traje od 4 do 7 dana ■<br />

ram debljine 80 mm koji se obostrano oblaže<br />

ivericom debljine 10 mm. Između obloga<br />

stavlja se mineralna vuna od 80 mm i PVC<br />

folija. Nakon montaže objekata vrši se oblaganje<br />

fasadnih zidova građevinskim stiroporom<br />

od 40 mm, malterisanje i nanošenje<br />

zaribane fasade. Sa unutrašnje strane zidovi<br />

se oblažu gips-pločom debljine 9,5 mm,<br />

gletuju i malaju u dva premaza. Zidovi sanitarnih<br />

prostorija i kuhinje oblažu se vodootpornom<br />

gips-pločom 12,5 mm.<br />

oko vertikalne osovine i zatvaraju rubnim<br />

zatvaračem, a prozori u kuhinji, ostavi i kupatilu<br />

otvaraju se oko obe osovine. U sklopu<br />

prozora i balkonskih vrata rade se kapci sa<br />

pokretnim žaluzinama. Unutrašnja vrata su<br />

duplošperovana, puna ili polustaklena. Na<br />

zahtev kupca, prozori mogu biti okovani<br />

okovom za otvaranje oko obe ose. Zastakljivanje<br />

stolarije vrši se termoizolacionim<br />

staklom 4 + 12 + 4 mm.<br />

16 www.build<strong>magazin</strong>.com


orpromet@neobee.net<br />

ul. Bedina Varoš B.B.<br />

Ivanjica<br />

Tel :<br />

032 / 663-583<br />

630-008<br />

063 / 664-623<br />

064 / 561-65-02<br />

064 / 36-11-939<br />

Beograd<br />

Tel :<br />

011 / 309-69-56<br />

064 / 185-55-51<br />

Podgorica<br />

Tel :<br />

081 / 608-000<br />

069 / 012-822


TEMAbroja<br />

ISOBAU HELLAS<br />

OBJEKTI PO MERI<br />

ISOBAU je osnovan 1982.<br />

kao privatno akcionarsko<br />

društvo za proizvodnju<br />

poliuretanskih panela, trapezoidnih<br />

pokrivača, limova<br />

i lake konstrukcije<br />

Od 1990. godine ISOBAU se proširio<br />

u ISOBAU Hellas S.A. i KMS BU-<br />

ILDINGS S.A.<br />

ISOBAU HELLAS S.A. je jedna od vodećih<br />

grčkih kompanija u oblasti proizvodnje<br />

i isporuke izolacionih krovnih i zidnih<br />

poliuretanskih sendvič panela sa tradicijom<br />

Montažne garaže<br />

preko 25 godina i ogromnim iskustvom u<br />

proizvodnji i radu na razvoju moderne tehnologije<br />

ISOBAU.<br />

Za sve ISOBAU proizvode posedujemo sertifikat<br />

o kvalitetu EN ISO 9001:2000 koji<br />

je Međunarodni standard o kvalitetu, kao i<br />

sertifikat EN ISO 14001 koji je u skladu sa<br />

Međunarodnim standardom o zaštiti čovekove<br />

sredine.<br />

Proizvodni program<br />

ISOBAU HELLAS S.A.<br />

Bočni ili zidni (tipa WCL) i krovni paneli<br />

(tipa TRS) su blago obrađeni laki građevinski<br />

elementi za bočno i krovno oblaganje<br />

Montažni kontejneri<br />

zgrada ili građevina, jednostavno i brzo se<br />

postavljaju, poseduju savršene termoizolacione<br />

osobine, veliku izdržljivost na opterećenja<br />

i nepovoljne klimatske uslove.<br />

Sastoje se od dve pocinkovane ili galvanizovane<br />

i obojene čelične ploče koje predstavljaju<br />

omotač oko ekološke i samogasive<br />

poliuretanske pene.<br />

Proizvode se u velikoj paleti boja, a isporučuju<br />

se u nominalnim debljinama poliuretana<br />

koje se kreću od 30 mm do 120 mm.<br />

Montažni poslovni objekat<br />

Montažni objekti<br />

i kontejneri tipa ISOBAU<br />

Već 17 godina KMS <strong>BUILD</strong>INGS S.A.<br />

uspešno razvija tehnologiju raznih tipova<br />

montažnih objekata koristeći prevashodno<br />

termoizolacione poliuretanske sendvič panele<br />

ISOBAU.<br />

Jedna od važnijih karakteristika montažnih<br />

kuća ISOBAU je čelična konstrukcija koja<br />

je vrlo izdržljiva, pre svega na zemljotres i<br />

razne klimatske uslove, kao i poliuretanski<br />

paneli ISOBAU koji obezbeđuju visoku termo<br />

i zvučnu izolaciju.<br />

Prostorije u objektima su kompletno opremljene<br />

adekvatno nameni, a po želji klijenta<br />

se mogu dodatno opemiti ili oplemeniti<br />

drugim materijalima kao što su drvo, ukrasna<br />

cigla, itd.<br />

Prednosti montažnih<br />

objekata:<br />

Postoji mnogo prednosti izgradnje montažnih<br />

objekata u odnosu na klasične objekte<br />

od blokova, cigle, betona, itd.<br />

Montažni objekti predstavljaju dobro rešenje<br />

za trajne ili privremene potrebe. Njihove<br />

glavne prednosti su povoljna cena, brza<br />

montaža i mogućnost preseljenja na drugu<br />

lokaciju a evo još nekih prednosti montažnih<br />

objekata:<br />

• kratak rok izgradnje: svi montažni elementi<br />

se seku i prave u fabrici u odgovarajućim<br />

dimenzijama, što doprinosi uštedi<br />

vremena, tako da je njihovo postavljanje<br />

na terenu znatno ekonomičnije, brže i jednostavnije<br />

• objekat po meri: veliki izbor modularnih<br />

razradjenih gotovih projekata daje nam<br />

mogućnost da za kratko vreme napravimo<br />

objekat po želji klijenta; projekat se<br />

lako može prilagoditi svim urbanističkim<br />

zahtevima i potrebama terena<br />

• laka konstrukcija: montažni objekti su lakši<br />

od objekata od cigle, blokova i betona,<br />

pa omogućavaju postavljanje i na slabo<br />

noseće površine; kao takav, projektovan<br />

objekat je otporniji na zemljotres od klasičnih<br />

kuća<br />

• bolja iskorišćenost prostora: zidovi kod<br />

montažnih objekata su tanji od klasičnih,<br />

čime se povećava iskorišćenost prostora i<br />

daje mogućnost promene rasporeda prostorija<br />

kao i njihove veličine jednostavnim<br />

pomeranjem pregradnih zidova<br />

• ušteda energije: dobra toplotna izolacija<br />

karakteriše poliuretanske sendvič panele,<br />

Montažna kuća za stanovanje<br />

a samim tim se troškovi grejanja i hladjenja<br />

smanjuju čak i za 25-50% po sezoni<br />

• unapred poznata cena: samim tim što je<br />

gradnja tipska cene su određene i fiksne,<br />

tako da je klijent unapred upoznat sa neophodnim<br />

troškovima za naručeni objekat<br />

po njegovoj želji ■<br />

Predstavništvo Beograd<br />

Vile Ravijojle 11, Beograd,<br />

Tel: +381 11 367 90 19<br />

Fax:+381 11 367 90 18<br />

Mail: isobausrb@isobau.gr<br />

Site : www.isobau.gr<br />

18 www.build<strong>magazin</strong>.com


TEMAbroja<br />

M-PROFIL<br />

materijali za motažne objekte<br />

-Profil je preduzeće sa sopstvenom proizvodnjom krovnih i<br />

M fasadnih sendvič panela sa ispunama od kamene vune (protivpožarni<br />

paneli) i polistirena (samogasivi paneli), koji se koriste za<br />

oblaganje konstrukcija montažnih objekata. Biće, takođe, predstavljeni<br />

trapezno, sinusno profilisani limovi i lim u obliku crepa.<br />

Sendvič paneli<br />

Konstrukcije od sendvič panela proizvode se od kvalitetnih i trajnih<br />

materijala, ugrađuju se brzo, dugog su životnog veka uz jednostavno<br />

održavanje, pa su izuzetno ekonomski opravdane. Svojstva sendvič<br />

panela proizilaze iz načina spajanja pojedinih sastavnih elemenata u<br />

kompozitni panel. Dva površinska lima lepe se na jezgru od kamene<br />

vune ili polistirena. Limovi imaju superiornije mehaničke karakteristike,<br />

dok je jezgro odličan toplotni izolator. Limovi su čelični,<br />

pocinkovani i plastificirani. Proizvedeni su po normi EN 10147 i<br />

EN 143 i zadovoljavaju protivpožarne norme.<br />

Proizvode se u debljinama od 60 do 200 mm, a dužina i boja panela<br />

je po izboru. Bez obzira na debljinu, svi paneli zadovoljavaju statiku<br />

nosivosti.<br />

M-Profil sendvič panel se izrađuje na gradilištu, a sastoji se od:<br />

• gornjeg trapezno profilisanog lima OTP 30<br />

• paropropusno-vodonepropusne membrane<br />

• termoizolacije d=14 cm<br />

• parne brane<br />

• donjeg trapezno profilisanog lima OTP 18<br />

Panel ima odlične toplotne karakteristike i u smislu fizike zgrade<br />

zamenjuje klasičan zid debljine 50 cm. Moguće su i druge kombinacije<br />

sendvič panela prema uslovima gradnje (raspon konstrukcije,<br />

debljina izolacije i sl.).<br />

Preduzeće M-Profil uskoro počinje proizvodnju panela sa ispunom<br />

od poliuretana.<br />

Trapezno profilisani limovi<br />

U proizvodni program M-Profila spadaju i jednostruki trapezno<br />

profilisani limovi. U ponudi ima sledeće vrste trapeznih profila:<br />

OTP14, OTP18, OTP30, OTP45 i OTP150. Visoki trapezni profil<br />

OTP 150/280, debljina od 0,75; 0,88 i 1,00 m, takođe je počeo<br />

da se proizvodi.<br />

Osnovni materijal za izradu profilisanih limova je kvalitetan čelični<br />

lim proizveden u Švedskoj prema evropskim normama EN<br />

10142 i EN 10147. Antikorozivna zaštita čeličnih limenih traka je<br />

višestruka. Kontinuirano su vruće cinkovane uranjanjem u rastopljeni<br />

cink čistoće 99%, sa ukupno 275 g/m cinka na obe strane, M<br />

kvaliteta pocinkovanja i B kvaliteta površine. Tako obrađene trake<br />

su plastificirane, prema evropskoj normi EN 10469-1, poliester<br />

boje u sloju debljine 25 μm. Svi limovi se rade prema specifikacijama,<br />

dužine prema su potrebama kupca u bojama prema karti<br />

boja M-Profila.<br />

Lim u obliku crepa<br />

Lim u obliku crepa je visokokvalitetni proizvod u području profilisanja<br />

limova. Na tržištu je zastupljen kao jedna od najboljih varijanti<br />

izbora za pokrivanje svih vrsta objekata od onih najzahtevnijih<br />

stambenih do malih individualnih vikend kuća. OCP lim u obliku<br />

crepa zbog svoje težine i jednostavne montaže vrlo je pogodan za<br />

pokrivanje stambenih zgrada i objekata na kojima se rade nadogradnje.<br />

Postojanost boja na svim limovima odnosno profilima vrlo je<br />

bitna i treba je naglasiti. Izdržljivost krovnog lima je velika, i on ima<br />

vrlo veliku čvrstoću i otpornost uz mali presek. Krovni limovi se proizvode<br />

u pločama čija se dužina određuje prema narudžbi kupca.<br />

Pokrov se može montirati na sve vrste objekata i nije potrebno skidati<br />

postojeći pokrov i konstrukciju. Limovi se mogu montirati u<br />

dve verzije: izolirani i neizolirani. Osnovni materijal za izradu je<br />

isti kao i kod trapezno profilisanih limova, uz preporuku korišćenja<br />

paropropusno-vodonepropusne folije.<br />

Krovne ploče su vrhunskog kvaliteta jer se koristi pocinkovani čelik<br />

obojen poliesterskom bojom ili presvučen plastisolom. Prednost<br />

našeg proizvoda je u njegovoj trajnosti (ne puca, ne lomi se, ne ljušti<br />

se), otporan je na sve vremenske uslove, jednostavno i brzo se<br />

montira. Limovi zadovoljavaju sve savremene estetske i ekološke<br />

standarde.<br />

Sinusno profilisani limovi<br />

Sinusno profilisani limovi su nov proizvod M-Profila. Upotrebljava<br />

se profilisani lim koji se koristi kod velikih sala jer se odlikuje<br />

odličnom statikom nosivosti i ima mogućnost horizontalnog i vertikalnog<br />

montiranja. Ovakvi limovi se sve više koriste zbog zahteva<br />

većih gradnji.<br />

Za sve svoje proizvode M-Profil nudi i svu prateću opremu.<br />

U delatnost M-Profila spada i proizvodnja armaturnih mreža, projektovanje,<br />

izrada i montaža poslovnih, proizvodnih i skladišnih<br />

objekata, kao i izrada čeličnih konstrukcija. Tim stručnjaka M-Profila<br />

svakodnevno prati zahteve tržišta, usvaja inovativna rešenja i podržava<br />

promene, težeći da postane i ostane vaš partner u građenju.<br />

U sklopu grupe, osim M-Profil-a iz Stare Pazove, posluju preduzeća:<br />

M-Profil iz Zaboka, M-Steel iz Sarajeva, M-Profil iz Budimpešte,<br />

Jelšingrad FMD iz Prnjavora, Inteks iz Mladenovca i Konstruktor<br />

iz Zlatara ■<br />

M-Profil<br />

Golubinački put bb,<br />

22300 Stara Pazova<br />

tel: 022/311 231<br />

310 517<br />

310 237<br />

e-mail: office@m-profil.co.yu<br />

www.m-profil.co.yu<br />

19


TEMAbroja<br />

Modularni kontejneri<br />

Euromodul-a<br />

Piše: Milan Ćopić,<br />

direktor EUROMODUL d.o.o, Nova Pazova<br />

Investicija<br />

Direktnom investicijom matične firme<br />

EUROMODUL iz Rijeke, u iznosu 600.000<br />

evra, tokom 2005. godine je u kratkom roku<br />

izgrađena fabrika kontejnera u Novoj Pazovi,<br />

površine 1500 m 2 , a potom je izvršen<br />

transfer tehnologije proizvodnje modularnih<br />

objekata. Kontejneri proizvedeni u fabrici<br />

u Novoj Pazovi, zbog svog nespornog<br />

kvaliteta, prihvatljive cene i dobro organizovanog<br />

tržišnog nastupa odmah su pronašli<br />

kupce u zemljama bivše Jugoslavije: Hrvatskoj,<br />

Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, ali i u<br />

Nemačkoj, Holandiji...<br />

Već tokom 2007. godine EUROMODUL je<br />

postao vodeći proizvođač modularnih kontejnera<br />

na tržištu Srbije, što je kompaniji<br />

omogućilo da ugovara poslove sa najvećim<br />

državnim i privatnim komapnijama, kao što<br />

su MUP, NIS, EPS, Telekom Srbije i druge,<br />

a u toku je ugovaranje izvoza na tržišta Švajcarske,<br />

Engleske, Bliskog istoka i Afrike.<br />

Stambeni kontejneri<br />

Kontejneri su se, do sada, najčešće upotrebljavali<br />

na gradilištima i to kao pojedinačni<br />

objekti površine od 15 do 30 m 2 (kancelarijski,<br />

stambeni ili sanitarni objekat), ali<br />

su široke upotrebne mogućnosti doprinele<br />

i razvoju visoko kvalitetnog proizvoda sa<br />

odličnim termoizolacionim karakteristikama.<br />

Upotreba industrijski izrađenih sendvič<br />

panela i drugih savremenih građevinskih<br />

materijala omogućila je brzu izradu kvalitetnih<br />

objekata različitih namena zasnovanih<br />

na konceptu modularne gradnje: poslovni<br />

prostori, ambulante, škole i obdaništa, prodajni<br />

saloni, radionice, skladišta i sl. Međusobnim<br />

spajanjem osnovnih jedinica u nizu<br />

i na sprat omogućena je brza i efikasna izgradnja<br />

kompleksa površine i po nekoliko<br />

stotina kvadrata.<br />

Javni toaleti<br />

Opremanjem kontejnera kvalitetnom sanitarnom<br />

opremom sa senzorskom kontrolom<br />

i oblagnjem fasada različitim tipovima završnih<br />

obloga, izrađuju se javni toaleti visokog<br />

nivoa higijene i konfora.<br />

Projektanti i inovatori EUROMODUL-a<br />

dizajnirali su i patentirali izradu tzv. samočistećih<br />

javnih toaleta koji se u potpunosti<br />

uklapaju u standarde hotelske higijene, a<br />

primenu najčešće nalaze u ekonomski razvijenim<br />

zemljama.<br />

Prefabrikovane kuće<br />

„FUTURA”<br />

Proizvodnja<br />

Kompanija EUROMODUL dizajnirala je<br />

izradu prefabrikovane kuće FUTURA koja<br />

je konstruisana i tehnički oblikovana tako,<br />

da se čak i do 98% svih potrebnih radova izvodi<br />

u fabrici. Posle završene fabričke izrade,<br />

u roku od samo nekoliko sati kuća FUTU-<br />

RA je, postavljanjem na temelje i priključenjem<br />

na elektro, vodovodnu i kanalizacionu<br />

mrežu, spremna za upotrebu.<br />

Dimenzije<br />

Osnovne dimenzije modula FUTURA<br />

kreću se u rasponu od 20 do 27 m 2 , a spajanjem<br />

više modula se, praktično, mogu dobiti<br />

objekti za koje ne postoji ograničenje u<br />

dimenzijama. Osnovne dimenzije su definisane<br />

prema mogućnostima transporta, te u<br />

tom smislu dozvoljenim gabaritima modula,<br />

koji su do 12 m dugi, do 4 m široki i do 3,4m<br />

visoki. Prenosivost je karakteristika koju<br />

omogućuju navedeni gabariti dozvoljeni za<br />

transport i masa do maksimuma od 3 tone.<br />

Kome je namenjen<br />

ovakav objekat <br />

Višenamenska karakterističnost sadržana je<br />

u mogućnosti korišćenja, odnosno građenja<br />

modularnog montažnog objekta kao porodične<br />

kuće, apartmana, bungalova, gradilišnog<br />

naselja, vikendice u sklopu turističkih<br />

kampova itd. Nadalje, ovakav objekat može<br />

biti u službi stana, poslovnog objekta ili ateljea.<br />

Prednost građenja objekata ovakvog<br />

tipa ogleda se u nižoj ceni u odnosu na klasično<br />

zidane objekte uz neuporedivo kraće<br />

vreme izgradnje, zatim u maloj površini<br />

zemljišta potrebnoj za postavljanje, kao i u<br />

mogućnosti da objekat bude dodatak objektima<br />

u nizu ili nadogradnja na već postojeći<br />

objekat ■<br />

EUROMODUL<br />

Industrijska zona bb<br />

22330 Nova Pazova<br />

tel/fax: 022/328 003<br />

e-mail: info@euromodul.co.yu<br />

www.euromodul.co.yu<br />

20 www.build<strong>magazin</strong>.com


TEMAbroja<br />

Uzimajući u obzir potrebu<br />

tržišta za novim, tehnološki<br />

poboljšanim proizvodima<br />

koji ohrabruju kreativnost u<br />

arhitekturi, kompanija Trimo<br />

osmišlja inovacije i bavi se<br />

neprekidnim usavršavanjem<br />

svojih proizvoda<br />

paneli, savremeni sistemi vođenja, protivpožarne<br />

zaštite i sistema za pranje, te se radovi<br />

izvode i projektima upravlja u skladu<br />

sa širokim tehničkim znanjem i iskustvom.<br />

Sve to omogućava dobijanje jednog optimiziranog<br />

sistema koji može biti konkurentan<br />

na tržištu.<br />

Kompletno sistemsko rešenje<br />

timizirani sistem (noseći profili mogu istovremeno<br />

biti deo fasade ili krovna potkonstrukcija,<br />

specijalni uređaji za pranje koji su<br />

sastavni deo fasade mogu istovremeno biti<br />

deo aktivnog protiv-požarnog sistema, itd.).<br />

Sobzirom na to da se svaki deo sistema najvećim<br />

delom sastoji od Trimo proizvoda ili<br />

proizvoda strateških partnera Trimo-a, kvalitet<br />

je bolji a brzina građenja veća u odnosu<br />

na slučaj kada se dobavljači različitih materijala<br />

i izvođači različitih radova sretnu prvi<br />

put na samom projektu.<br />

U konkretnim projektima Trimo razmatra<br />

detalje i specifične zahteve investitora, specifičnosti<br />

lokacije, te svoje sistemsko rešenje<br />

visokoregalnog skladišta prilagođava, u<br />

meri u kojoj je to moguće, datim potrebama.<br />

Time su investitori odnosno korisnici objekata<br />

u dobitku u pogledu mogućnosti da se<br />

oslone na Trimo, u brzini gradnje, i posebno<br />

u ekonomskom pogledu.<br />

Moguće je, naravno, posetiti izgrađena visokoregalna<br />

Trimo skladišta i na licu mesta se<br />

uveriti u njihovu funkcionalnost i kvalitet.<br />

Trimo proizvodi će ubuduće biti dostupniji<br />

na našem tržištu, jer je u fabrici u Šimanovcima<br />

otpočela probna proizvodnja Trimo<br />

panela ■<br />

Trimo Inženjering d.o.o.<br />

Bul. Arsenija Čarnojevića 99b,<br />

11070 Novi Beograd, Srbija<br />

T: + 381 11 2129 724<br />

+ 381 11 2129 731<br />

F/T: + 381 11 2129 726<br />

E: office@trimo.co.yu<br />

I: www.trimo.co.yu<br />

Trimo već godinama učestvuje u izgradnji<br />

brojnih visokoregalnih skladišta, te je tokom<br />

rada kompanija stekla dosta iskustva u<br />

vezi sa gradnjom ovih objekata. Oslanjajući<br />

se na to iskustvo, kao i na znanje koje Trimo<br />

razvija kroz projektovanje, odnosno rešavanje<br />

problema skladištenja, dopremanja<br />

i otpremanja materijala, a zatim izvođenje<br />

radova, Trimo je odlučio da spajanjem „posla<br />

i zadovoljstva” razvije sistemsko rešenje<br />

visokoregalnog skladišta.<br />

U pitanju je, dakle, sistemsko, kompletno<br />

rešenje visokoregalnog skladišta upotrebom<br />

Trimo proizvoda. Primenjuje se Trimo čelična<br />

konstrukcija, Trimo fasada i krovni<br />

Na osnovu navedenog, Trimo je u stanju da<br />

svojim partnerima ponudi kompletno rešenje.<br />

To se, dakle, ne odnosi samo na jedan<br />

segment samog objekta (upravljanje projektom,<br />

fasada i pokrivanje krova, konstrukcija,<br />

tehnologija…), već na celokupni objekat sa<br />

svim instalacijama koji deluje kao jedan op-<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

21


TEMAbroja<br />

Predstavljamo Vam<br />

RUUKKI C kasete<br />

Predstavljamo Vam Ruukki C kasete,<br />

kao noseći konstruktivni element zidne<br />

i krovne konstrukcije objekata. C kasete se<br />

vezuju direktno za noseće stubove (ili grede<br />

– u krovu), noseće čelične ili betonske<br />

konstrukcije, isključujući potrebu postojanja<br />

podkonstrukcije zidova, tj. rožnjača u krovu.<br />

Upotrebom ovog elementa dobija se završna<br />

unutrašnja površina (zaštićena poliesterskim<br />

premazom debljine 15 μm) koja ne zahteva<br />

dodatnu korozivnu zaštitu i bojenje, u standardnoj<br />

beloj boji RAL 9002 ili 9010.<br />

Male je težine, može se brzo i jednostavno<br />

montirati, a nakon ugradnje može se odmah<br />

započeti s radovima u enterijeru, paralelno<br />

sa postavljanjem spoljašnjih fasadnih obloga<br />

(trapezni lim ili limovi drugih profilacija,<br />

Fasetti horizontalne lamele, Liberta kasete<br />

proizvoljnih dimenzija). Dubina C kasete<br />

zavisi od projektovane debljine termoizolacije.<br />

Različitim zaptivkama i zaptivnim trakama<br />

se postiže idealno dihtovanje čeličnih<br />

elemenata, a ujedno oformljuje i prekid termičkog<br />

mosta na svim međusobnim kontaktima<br />

konstruktivnih elemenata, čeličnih<br />

ili betonskih.<br />

Između mineralne vune u C kaseti i fasadne<br />

obloge postoji mogućnost postavljanja<br />

Unutrašnjost objekta čiji su zidovi i plafonska konstrukcija<br />

izvedeni Ruukki C kasetama<br />

dodatnog sloja mineralne<br />

vune veće gustine<br />

i specijalne lake grede<br />

kojima se ostvaruje<br />

ventilisani sloj radi<br />

sprečavanja kondenzacije<br />

vodene pare i bolje<br />

termičke izolacije zida.<br />

Ukoliko želimo da postignemo<br />

dobru ventilaciju<br />

krovnog pokrivača,<br />

ili fasadne obloge,<br />

neophodno je dozvoliti<br />

ulaz vazduha u donjoj<br />

ravni, a izlaz u gornjoj<br />

ravni.<br />

Kod konstrukcija zidova<br />

i krovova hala bez<br />

vodoravnih lakih greda<br />

prednost je što je prilikom montaže površina<br />

krova pogodna za hodanje, pa je omogućeno<br />

sigurno i brzo montiranje. Za kratko<br />

vreme objekat u izgradnji se zatvara tako<br />

da se dobijaju gotove unutrašnje površine<br />

(zaštićene poliesterskim premazom debljine<br />

15 μm), omogućujući time da radovi u enterijeru<br />

započnu što ranije. Noseći elementi<br />

poput C kaseta dodatno statički ukrućuju<br />

noseću konstrukciju objekta čime se štedi na<br />

materijalu noseće konstrukcije objekta. Debljina<br />

lima bira se prema potrebnoj nosivosti<br />

tj. razmaku koji je potrebno<br />

premostiti i opterećenju koje<br />

obloga treba da prihvati.<br />

Kao završna, fasadna obloga<br />

može se koristiti Ruukki profilisani<br />

lim ili fasadne obloge<br />

Liberta ili Fasseti.<br />

Kompletnost<br />

Ruukki rešenja<br />

Spoljašnjost objekta<br />

Ruukki rešenja za krovove i<br />

zidove montažnih objekata<br />

izuzetno fleksibilno odgovaraju<br />

raznim potrebama, bilo<br />

da se radi o pogonskim objektima,<br />

izložbenim paviljonima,<br />

skladišnim zgradama, garažama,<br />

sportskim objektima,<br />

poslovnim zgradama,<br />

poljoprivrednim zgradama,<br />

hlad-njačama, trgovačkim centrima ili<br />

hangarima. Pritom nam takođe pružaju i sve<br />

one prednosti koje daju proizvodi i usluge<br />

koncentrisani kod jednog isporučioca. U<br />

ponudi su, osim nosećih elemenata, spoljnih<br />

i unutrašnjih obloga i olučni sistem, samobušeći<br />

zavrtnji u boji fasadnog ili krovnog<br />

lima, opšivke, slemenjaci, sigurnosni i razni<br />

drugi elementi koji omogućuju kompletno<br />

rešenje zida ili krova objekta.<br />

Ruukki stavlja na raspolaganje svoje vlastite<br />

projektante koji, nakon ispitivanja potreba<br />

naručioca, određuju optimalno tehničko rešenje,<br />

kao i potrebne materijale za izvođenje<br />

i razradu detalja celokupne konstrukcije.<br />

Kompanija Ruukki specijalizovana je za područje<br />

metala, i na nas se možete sa poverenjem<br />

osloniti ako su vam potrebni materijali,<br />

komponente, sistemi ili sveobuhvatna<br />

rešenja na bazi metala. Ruukki konstantno<br />

radi na razvoju proizvodnog programa i načinu<br />

poslovanja koji se uskladjuje sa vašim<br />

potrebama ■<br />

Ruukki Hungary Kft.<br />

Predstavništvo Beograd<br />

Glavna 13m, 11080 Zemun<br />

tel/fax: +381 (0)11 3076 192<br />

www.ruukki.com<br />

22 www.build<strong>magazin</strong>.com


TEMAbroja<br />

ENIGMA IDEA<br />

MOBILNI OBJEKTI<br />

Preduzeće ENIGMA idea bavi se proizvodnjom<br />

mobilnih, modularnih poslovno-stambenih<br />

jedinica – KONTEJ-<br />

NERA i KONTEJNERSKIH NASELJA,<br />

izradom čeličnih konstrukcija za hale i<br />

uslužnim radovima u bravarskoj i mašinskoj<br />

radionici. Do 2004. godine poslovali smo u<br />

okviru grupacije Idea a.d, kada se izdvajamo<br />

i nastupamo na tržištu kao samostalno preduzeće<br />

pod imenom IDEA INVEST koje<br />

kasnije menjamo u ENIGMA idea.<br />

Svi modeli kontejnera su laki za montiranje<br />

na bilo kojoj lokaciji u svetu, pogodni za<br />

smeštaj i rad ljudi, za sanitarne čvorove, ambulante,<br />

intendantske jedinice itd. Na sajmu<br />

građevine prošle godine predstavili smo se<br />

sa mobilnom modularnom demontažnom<br />

vikend kućom kontejnerskog tipa, a u 2007.<br />

godini krećemo sa proizvodnjom mobilne<br />

kuće od 24 i 30 m 2 napravljene od jednog<br />

modula.<br />

Pozvani ste da budete naši gosti i da se uverite<br />

u naše mogućnosti, kvalitet i kvantitet.<br />

Modeli kontejnera<br />

Trenutno smo u prilici da Vam ponudimo<br />

četiri osnovna modela: „KLASIK II“<br />

– demontažni kontejner, varijanta koja ispunjava<br />

potrebe smeštaja ljudi i formiranja<br />

većih poslovnih prostora bez zahteva<br />

za nadogradnjom na sprat. „MONOLIT“<br />

– kompletnija i kompaktnija varijanta kontejnera<br />

projektovanog za zahtevnije kupce,<br />

namenjen za izgradnju kontejnerskih naselja,<br />

atestiran za nadogradnju još dva sprata<br />

i beskonačno dodavanje modula u širinu i<br />

dužinu. „HIBRID“ – kombinacija prve dve<br />

Rado ćemo razmotriti Vaš zahtev, posavetovati<br />

Vas i ponuditi Vam najbolju varijantu ■<br />

Do sada smo proizveli preko 600 kontejnera<br />

različitih modela za potrebe preduzeća u<br />

Srbiji i za tržišta Rusije, Libije, Hrvatske i<br />

Crne Gore. Sa 40 zaposlenih radnika specijalizovanih<br />

da proizvedu preko 100 kontejnera<br />

mesečno na 5.000 m 2 radnog prostora,<br />

planiramo da se do kraja 2007. godine pozicioniramo<br />

u vodeće proizvođače kontejnera<br />

na ovim prostorima.<br />

varijante sa tehničkim karakteristikama i jednog<br />

i drugog, ali sa konkurentnom cenom<br />

za bilo koje tržište. MODUL „M-25“ namenjen<br />

je za formiranje objekata montažnog<br />

tipa većih površina jednostavnom i brzom<br />

montažom. Spajanjem više modula po<br />

dužoj strani dobijaju se prostori širine preko<br />

10 metara i dužine po želji, bez unutrašnjih<br />

stubova.<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

ENIGMA IDEA d.o.o. Dunavska 102<br />

telefon: 011 20 72 300, fax 20 72 399<br />

e-mail: office@enigmaidea.com<br />

enigma.idea@gmail.com<br />

http: www.enigmaidea.com<br />

www.kontejneri.co.yu<br />

23


TEMAbroja<br />

Konstrukcije od lepljenog<br />

lameliranog drveta<br />

PIRAMIDA<br />

Firma PIRAMIDA d.o.o. iz Sremske<br />

Mitrovice je specijalizovana u izradi<br />

konstrukcija od lepljenog lameliranog drveta.<br />

Trenutno smo jedini proizvođač i izvođač<br />

konstrukcija ovoga sistema na teritoriji Srbije<br />

i Crne Gore. Uslužni program firme obuhvata<br />

projektovanje konstrukcija uz primenu<br />

odgovarajućih softvera (Tower i AutoCAD)<br />

i na osnovu inženjerskog iskustva stečenog<br />

na velikom broju izvedenih objekata.<br />

Naš tim sastoji se od ljudi koji se dugi niz<br />

godina bave izradom lepljenih lameliranih<br />

konstrukcija. Veliko iskustvo i odgovarajuća<br />

stručna sprema nas čine najkvalifikovanijim<br />

za rešavanje problema u obrazovanju konstrukcija<br />

od drveta. Pored projektovanja, vršimo<br />

uslugu izrade elemenata konstrukcije.<br />

Izrada elemenata vrši se i uslužno prema<br />

nalogu investitora, a prema dostavljenoj<br />

tehničkoj dokumentaciji.<br />

Svi elementi konstrukcije se standardno<br />

završno hobluju i premazuju dvostrukim lazurnim<br />

premazom. Prema potrebama investitora<br />

elementi se mogu i kvalitetnije završno<br />

obraditi, uz obrazovanje odgovarajućih<br />

fazonskih detalja. U proizvodni program<br />

spada i izrada pratećih elemenata od čelika<br />

koji su potrebni za međusobno povezivanje<br />

elemenata konstrukcije u predviđeni prostorni<br />

sklop. Ovi elementi štite se od korozije<br />

premazima ili cinkovanjem u skladu sa<br />

položajem i izloženosti u konstrukciji.<br />

Mašinski smo opremljeni za usluge transporta<br />

elemenata konstrukcije do gradilišta.<br />

Transport se u zavisnosti od gabarita vrši ili<br />

manjim kamionom ili šleperom. Ukoliko su<br />

elementi izuzetno veliki njihov transport se<br />

može vršiti i korišćenjem usluga železnice.<br />

Krajnji element naše ponude je montaža<br />

objekta. Naše ekipe montažera su sposobne,<br />

uz odgovarajuće tehničko vođstvo, da<br />

sklope bilo koji objekat koji izađe iz našeg<br />

projektnog biroa. Kako su ovo specifične<br />

konstrukcije, treba naglasiti da se ne preporučuje<br />

samostalna montaža objekata velikih<br />

raspona. Projektovanje, izrada, transport i<br />

montaža lepljenih lameliranih konstrukcija<br />

je naš proizvodni opus, a finalni proizvod<br />

je konstrukcija montirana na gradilištu,<br />

spremna za pokrivanje. Ne nudimo uslugu<br />

pokrivanja objekata, niti bilo kakvih završih<br />

radova.<br />

Primena lepljenih lameliranih konstrukcija<br />

pokriva veliko polje raznih objekata. Drvo<br />

je sposobno da premosti velike raspone uz<br />

primenu odgovarajućih statičkih sistema.<br />

Uz odgovarajuću zaštitu, drvo je vrlo otporno<br />

na agresivne uticaje sredine, što ga čini<br />

povoljnim za izradu konstrukcija zatvorenih<br />

bazena ili štala za razne vrste stoke ili peradi.<br />

Kako se svaka konstrukcija posebno statički<br />

razrađuje, konstrukcija se može prilagoditi<br />

proizvoljnim uslovima pokrivanja. Uz svoj<br />

estetski kvalitet i primenu savremenih premaza<br />

za dodatno toniranje elemenata, drvo<br />

je izuzetan enterijerski materijal. Može se<br />

primeniti za vidne elemente konstrukcije<br />

u ekskluzivnim objektima kao što su kafići,<br />

restorani i hoteli.<br />

Drvo je izuzetno istrajno u uslovima požara<br />

što ga čini pogodnijim od drugih materijala<br />

u uslovima požarnog opterećenja. Izdržljivost<br />

mu se može dodatno povećati odgovarajućim<br />

premazima. Drvene konstrukcije su<br />

montažnog karaktera, što znači da se brzo<br />

grade. Elementi se kroje u pogonu i obrađeni<br />

se dovoze na gradilište, gde se vrši formiranje<br />

projektom predviđenog prostornog<br />

sklopa.Tehnologija proizvodnje drvenih<br />

elemenata omogućava projektantima arhitekture<br />

veliku slobodu forme. Tehnološki je<br />

moguće izvesti kako ravne tako i elemente<br />

sa proizvoljnim radijusima krivine (minimalni<br />

radijus krivine elemenata je 2 m).<br />

Maksimalni gabariti elemenata su ograničeni<br />

uslovima transporta, ali se ta ograničenja<br />

prevazilaze izborom odgovarajućeg statičkog<br />

rešenja. Osnovni materijal za izradu<br />

elemenata od lepljenog lameliranog drveta<br />

je četinarska građa I klase – jela i smreka. Po<br />

potrebi može se koristiti i drugačija građa:<br />

bor, ariš, hrast... Svi elementi se izrađuju u<br />

skladu sa domaćom regulativom, što znači<br />

da se rade prema svetskim standardima.<br />

Lepljenje elemenata vrši se sintetičkim lepkovima<br />

iz uvoza koji su posebno izrađeni za<br />

namenu lepljenja elemenata za nosive konstrukcije.<br />

Ovi lepkovi su dugotrajni, velikih<br />

mehaničkih čvrstoća i vodootporni. To nisu<br />

lepkovi koji se primenjuju u stolarskim pogonima,<br />

niti je tehnologija lepljenja jednaka<br />

onoj koja se primenjuje u stolariji.<br />

Izvedeni objekti<br />

U Srbiji i Crnoj Gori nalazi se veliki broj<br />

objekata izvedenih u sistemu lepljenog lameliranog<br />

drveta: Ledena dvorana u Nišu,<br />

sportske dvorane u Kragujevcu, Smederevskoj<br />

Palanci, Bačkoj Topoli, Novoj Varoši,<br />

Novoj Pazovi, sportska dvorana Đorđević<br />

u Beogradu, sportska dvorana KMF Riverside<br />

u Smederevu, hotel Turjak u Rožaju,<br />

nadstrešnica Fine Dining hotela Splendid u<br />

Bečićima, pešački most na Budvanskoj promenadi,<br />

zatvoreni bazen Oaza u Sremskoj<br />

Mitrovici, farma krava u Mladenovu, mauzolej<br />

u Starom Kostolcu, benzinska stanica<br />

RB Golf u Sremskoj Mitrovici, pozornica<br />

Doma kulture u Guči, prodajni salon Domis<br />

Enterijeri u Sremskoj Mitrovici, kafić<br />

Planet Bar u Baru, kafić diskoteke Maxim<br />

u Kotoru, kafić Dolce Vita u Rafailovićima,<br />

centralni hol hotela Queen of Montenegro<br />

u Bečićima, restoran Maša u Budvi, restoran<br />

Brioni u Sremskoj Mitrovici, proizvodna<br />

hala Todorović u Inđiji, proizvodna hala Palavra<br />

u Novoj Bili, restoran hotela u Ovčar<br />

banji, nadstrešnica za vozila u Čačku ■<br />

PIRAMIDA<br />

Promenada 11<br />

22000 Sremska Mitrovica<br />

tel: 022/639 205, 636 205; fax: 022 / 611 - 081<br />

e-mail: sm.piramida@neobee.net<br />

www.piramidasm.co.yu<br />

24 www.build<strong>magazin</strong>.com


TEMAbroja<br />

Jedna od najvećih debata u<br />

savremenoj arhitekturi vodi<br />

se o prefabrikovanim<br />

građevinama<br />

Piše: Tijana Jovanović<br />

Pokazalo se da su prefabrikovani elementi<br />

učinili čuda u bržoj izgradnji industrijskih<br />

hala, skladišta, kabina ili garaža.<br />

Ali, da li će označiti i prekretnicu u načinu<br />

stanovanja i razvoju poslovnog prostora u<br />

bližoj budućnosti<br />

Prefabrikovane ili montažne kuće su građevine<br />

koje se ne grade na licu mesta, već se<br />

delovi proizvode u fabrici u vidu panela ili<br />

modula, a zatim se transportuju do mesta<br />

izgradnje. Pošto su kuće sagrađene iz delova<br />

vlasniku je lako da montira dodatne prostorije<br />

ili solarne panele na krovove. Mnoge od<br />

ovih kuća mogu biti lako prilagođene specifičnostima<br />

lokacije izgradnje, čineći ovakav<br />

LEISURAMA<br />

U pitanju je posebna vrsta prefabrikovanih<br />

kuća koja je bila inspirisana<br />

takozvanom Kuhinjskom debatom<br />

(Kitchen debate) između Nikite Hruščova<br />

i Ričarda Niksona u vreme otvaranja<br />

Američke nacionalne izložbe u<br />

Moskvi. Radnja se događa u vreme<br />

eskalacije hladnog rata i lansiranja<br />

Sputnika 1957. godine. Povodom tog<br />

događaja sagrađena je kuća za koju<br />

je američka strana tvrdila da njenu kupovinu<br />

može da priušti svaki prosečni<br />

Amerikanac bez veće štednje i ulaganja.<br />

Bila je puna najrazličitijih aparata<br />

koji su predstavljali oličenje plodova<br />

američkog potrošačkog društva. Kuće<br />

su bile projekat All State Properties i<br />

dizajnera Rejmonda Livija (Raymond<br />

Loewy) i bile su namenjene za masovnu<br />

proizvodnju. Zanimljivo je i to da su<br />

ove instant kuće isporučivane kompletno<br />

opremljene, sa tanjirima, peškirima,<br />

pa čak i četkicama za zube. Razgovor<br />

o svrsishodnosti upotrebe takvih<br />

instant kuća i aparata, vođen između<br />

dva predsednika, bio je zapravo prenet<br />

na ekonomsku osnovu, odnosno<br />

za ili protiv kapitalizma i komunizma.<br />

oblik konstrukcije daleko fleksibilnijim i<br />

modernijim nego ranije.<br />

Prefabrikovane kuće dugo nisu bile popularne<br />

na tržištu zbog neadekvatnih materijala i<br />

nedovoljne izolacije. Međutim, sa razvojem<br />

tehnologije i novih materijala, ti problemi<br />

su prevaziđeni. Danas dizajn prefabrikovane<br />

kuće predstavlja izazov za svakog mladog arhitektu.<br />

Dizajn postaje sve inventivniji upotrebom<br />

najrazličitijih geometrijskih oblika i<br />

eco-friendly materijala. Na taj način ovaj tip<br />

kuća prati razvoj aktuelne zelene arhitekture<br />

i održivi način gradnje i stanovanja. Veliku<br />

prednost predstavlja i to što nakon izgradnje<br />

ne ostaje puno građevinskog otpada. U<br />

Evropi i Americi tržište prefabrikovanih<br />

materijala i kuća je u stalnom usponu.<br />

U Velikoj Britaniji, reč prefab se uglavnom<br />

vezuje za specifični tip prefabrikovanih kuća<br />

podignutih u velikom broju za vreme i nakon<br />

Drugog svetskog rata, kao privremena<br />

zamena za smeštaj vojske. Bili su to Nisen<br />

(Nissen) kolibe i Belman (Bellman) hangari<br />

čija je namena nakon rata preinačena. Služile<br />

su porodicama i imale su ulazni hodnik,<br />

dve spavaće sobe i kupatilo, što je bila inovacija<br />

za mnoge Britance u to vreme, kao i<br />

odvojeni toalet, dnevnu sobu i opremljenu<br />

kuhinju. Gradili su se od čelika, aluminijuma<br />

i azbesta, u zavisnosti od tipa građevine.<br />

Jedna takva kuća, nakon četrdeset godina<br />

upotrebe, postala je muzejski primerak<br />

otvorenog muzeja Čiltern (Chiltern). U<br />

Bristolu postoji danas još nekih sedam stotina<br />

ovakvih kuća.<br />

U Americi se prefabrikovane kuće javljaju<br />

nešto ranije. Početkom prošlog veka, oko<br />

1908. godine, u vreme Zlatne groznice, bilo<br />

ih je moguće naručiti u delovima poštom. U<br />

Americi su se koristile Kvonset (Quonset)<br />

kolibe kao vojne građevine i čuvene Lustron<br />

(Lustron) kuće za obezbeđivanje smeštaja<br />

trupa tokom rata, ali i za povratnike iz rata.<br />

Iako je ideja bila da ove građevine imaju<br />

ograničenu upotrebu, mnoge su ostale naseljene<br />

godinama pa i decenijama nakon rata.<br />

U isto vreme bile su popularne i montažne<br />

učionice, a njihova uloga se čak povećala za<br />

vreme bejbi bum (baby boom) generacije.<br />

Nakon Drugog svetskog rata javlja se problem<br />

nedostatka stambenih jedinica. Započela<br />

je masovna izgradnja koja se odlikovala<br />

brzinom, ali ne uvek kvalitetom i inventivnošću<br />

dizajna. Stanovnike tih zgrada niko<br />

26 www.build<strong>magazin</strong>.com


nije pitao kako bi oni voleli da izgleda njihov<br />

životni prostor. Za to nije bilo vremena.<br />

U nedavnom izdanju časopisa Architectural<br />

review, urednik Piter Dejvi (Peter Davey)<br />

primetio je da je pre nekih četrdesetak godina<br />

bilo nezamislivo razmišljati o stambenoj<br />

jedinici kao o nečemu što bi trebalo da<br />

bude dom, jer je taj deo bio rezervisan za<br />

komercijalnu i masovnu arhitekturu. Relativno<br />

nedavno obnovljeno je interesovanje<br />

za individualne kuće u savremenoj arhitekturi.<br />

Arhitekte su se konačno zapitale kako<br />

bi trebalo da izgleda dom. Po mišljenju velikana,<br />

kakvi su bili Volter Gropijus (Walter<br />

Gropius) ili Mis Van de Roe (Mis<br />

Van der Rohe), termin dom nije<br />

se mogao odnositi na ogromna<br />

aristokratska imanja ili viktorijanske<br />

kuće. Prvi put u istoriji, obična<br />

stambena kuća našla se u središtu<br />

pažnje arhitektonske teorije i prakse.<br />

Pre nekih sedamdesetak godina,<br />

kredo modernizma koji je naglašavao<br />

ulogu čistih formi, uzeo je<br />

maha i u radikalnim rezidencijalnim<br />

narudžbinama kao što su bile kuća Šreder<br />

(Schroeder) u Utrehtu, Gerita Ritvelda<br />

(Gerrit Rietveld), Le Korbizjeova (le Corbusier)<br />

vila Savoja (Savoye) u Poasiju (Poissy)<br />

kao i kuća Farnsvort (Farnsforth) Mis<br />

van de Roa (Mis Van der Rohe) u Ilinoisu<br />

(Illinois). Ovaj minimalistički apstraktni stil<br />

prenet je u koncept radničke kuće i stambene<br />

kuće građanske klase. Verovatno prvi put<br />

u istoriji arhitekture, individualno i želje naručilaca<br />

stanara zauzimaju najvažnije mesto.<br />

Sada arhitekte zadovoljavaju potrebe potrošača,<br />

a ne nameću svoj stav i ne insistiraju na<br />

masovnoj gradnji kao pedesetih i šezdesetih<br />

godina prošlog veka. Nove kuće za novog<br />

čoveka.<br />

Danas, kuće prate budžet stanara, kao<br />

i njihov način života. Čovek 21. veka<br />

je nomad. Njegova misija je osvajanje<br />

novih prostora. Uvek u pokretu, on<br />

nosi svoj dom i kancelariju svuda sa<br />

sobom. Današnji nomad nikad više<br />

ne bi trebalo da pakuje svoje stvari, jer<br />

njegova kuća je ujedno i njegov kofer.<br />

Bez obzira na to kuda ide, moderni<br />

nomad svuda pronalazi svoj dom ■<br />

IKEA BOKLOK<br />

Sredinom devedesetih godina, Skanska<br />

i Ikea su započele saradnju u nameri<br />

da sagrade visokokvalitetne kuće<br />

za svakoga. Rezultat je bio Boklok,<br />

kuća čija je ideja vodilja – živeti pametno.<br />

Kuće su namenjene porodicama<br />

sa nižim primanjima, ali se mogu naći i<br />

prave raskošne vile Boklok, u zavisnosti<br />

od uloženog novca i potreba. Budžet<br />

za kuće je pravljen prema prosečnom<br />

švedskom domaćinstvu, koje čini samohrana<br />

majka sa jednim detetom, bez<br />

kola i prosečnom platom. Kuće su testirane<br />

u Danskoj, Norveškoj, Finskoj,<br />

Švedskoj i Velikoj Britaniji. Ikea planira<br />

da ove kuće lansira na tržište i u ostalom<br />

delu Evrope.<br />

www.boklok.com<br />

MALA KUĆA U PRERIJI<br />

Arhitekte ALCHEMY WORK-a su 2003.<br />

godine podigle prvu iz serije Wee kuća<br />

u Americi, koje su odmah postale potpuni<br />

hit. One dolaze u montažnom modulu,<br />

urađenom od prirodnih materijala,<br />

sa kompletnim priručnikom za montažu,<br />

instalacijama, prozorima, dvorišnim<br />

vratima, bambusovim podom i EPDM<br />

krovom. Uz ovaj osnovni model, mogu<br />

se dodati i stepenice, dva ili tri sprata na<br />

stranama ili krajevima modela.<br />

www.weehouses.com<br />

LIVING HOMES<br />

Nova kompanija LIVING HOMES nedavno<br />

je izgradila prototip ovih kuća u<br />

Santa Moniki. Rađena je po dizajnu Rej<br />

Kape (Ray Kappe) od kvalitetnih ekoloških<br />

materijala, sa zelenim montažnim<br />

krovom i solarnim panelima i velikim<br />

prozorskim površinama.<br />

www.livinghomes.net<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com 27


TEMAbroja<br />

Montažne hale<br />

LINDAB<br />

Švedska kompanija LINDAB je priznati<br />

svetski proizvođač sistema hala, čeličnih<br />

profilisanih limova i sistema lakih nosećih<br />

konstrukcija, pri čemu se sve proizvodi na<br />

bazi najkvalitetnijeg čelika.<br />

Oko 4.900 zaposlenih u 29 zemalja, godišnja<br />

prodaja od oko 1.000 objekata širom Evrope,<br />

svrstavaju Lindab među lidere u oblasti<br />

montažnog građevinarstva.<br />

Nezadrživ razvoj LINDAB grupe doveo je<br />

do njenog širenja, pridruživanjem kompanije<br />

BUTLER u 2002. i kompanije ASTRON<br />

u 2005. godini.<br />

Dimenzije hale, njena težina i oblik, mogu<br />

biti projektovani u okviru široko definisanih<br />

granica, u skladu sa namenom, organizacijom<br />

prostora i ostalim arhitektonskim zamislima<br />

vezanim za budući objekat.<br />

Glavna karakteristika LINDAB sistema<br />

hala zasniva se na izboru čelične primarne<br />

i sekundarne konstrukcije (krovne i zidne<br />

grede od hladno oblikovanih profila), kao i<br />

na izboru integrisanih sistema za oblaganje<br />

i pokrivanje objekata, kao što su čelični pocinkovani<br />

plastificirani trapezni limovi, visoki<br />

profili, sendvič paneli, zidne kasete.<br />

Sistem primarne konstrukcije sa međuspratnom<br />

konstrukcijom od visokih profila<br />

omogućava izgradnju višespratnih<br />

objekata.<br />

Takođe, izbor sekundarne konstrukcije<br />

(krovne i zidne grede) od<br />

hladno oblikovanih profila i široka<br />

lepeza zidnih i krovnih obloga<br />

(čelični pocinkovani plastificirani<br />

trapezni limovi, sendvič paneli,<br />

zidne kasete...), čine sistem hala<br />

potpunim.<br />

LINDAB svojim kupcima nudi<br />

kompletan sistem hala prema<br />

koncepciji koja obuhvata sve detalje.<br />

Osim glavnih konstrukcionih<br />

elemenata, u našoj ponudi su<br />

proizvodi koji upotpunjuju navedene<br />

sisteme i koji su u potpunosti<br />

kompatibilni za ugradnju. To<br />

su: sistem oluka, sistemi zaštite<br />

na krovu, transparentni elementi,<br />

fabrički elementi za opšivanje, industrijska<br />

sekciona vrata, itd.<br />

Višegodišnja iskustva, rad na<br />

unapređenju LINDAB proizvoda<br />

i stalno praćenje potreba kupaca,<br />

doveli su do razvoja novih sistema, a to su<br />

sistemi konstrukcija za fasadne zidove ispune<br />

i za pregradne zidove, sa zvučnom izolacijom.<br />

Ovaj novi sistem će do kraja godine<br />

biti dostupan i na našem tržištu.<br />

Hala u Vranju: fasada od čelicnog pocinkovanog<br />

plastifi ciranog lima<br />

Švedski kvalitet u Srbiji<br />

Biti blizu tržišta je suština poslovne politike<br />

kompanije LINDAB, a neposredni kontakt<br />

sa kupcima je centralna ideja naše filozofije.<br />

U svim fazama realizacije objekata (tehničke<br />

informacije, projektovanje, izvođački radovi),<br />

LINDAB stoji na usluzi svojim kupcima pružajući<br />

im tehničku podršku i stručne savete.<br />

Zaključak koji se nameće je da je LINDAB<br />

kompanija koja uspeva da odgovori svim<br />

potrebama svojih kupaca, nudeći kompletan<br />

sistem u vidu višenamenskih hala, koje su<br />

pogodne kako za potrebe skladištenja, tako i<br />

za industrijske, poljoprivredne, komercijalne<br />

i mnoge druge svrhe, istovremeno zadovoljavajući<br />

sve estetske i funkcionalne zahteve ■<br />

Hala u Senti: najveći čist raspon (48 m) u Srbiji<br />

predstavništvo za Srbiju<br />

Bul. Mihaila Pupina 10d (YUBC),<br />

11070 Novi Beograd<br />

tel/fax: +381 11 311 04 85, 311 04 86<br />

e-mail: lindab@yubc.net<br />

www.lindab.co.yu<br />

28 www.build<strong>magazin</strong>.com


TEMAbroja<br />

Prefabrikovane betonske<br />

i čelične konstrukcije<br />

ŠIRBEGOVIĆ grupa<br />

Prednapregnute šuplje ploče<br />

(PSP)<br />

Prednapregnute šuplje ploče (PSP) su montažni<br />

konstruktivni elementi sa kontinuiranim<br />

unutrašnjim šupljinama koje umanjuju<br />

težinu elemenata i stvaraju efikasan nosivi<br />

presek.<br />

Reč je o jedinstvenom proizvodu na regionalnom<br />

tržištu, koji se odlikuje brzinom<br />

proizvodnje, mogućnostima raznolike primene,<br />

efikasnošću, a iznad svega, ovaj proizvod<br />

garantuje značajnu vrednost u odnosu<br />

na ulaganje.<br />

U savremenom građevinarstvu gradnja objekata<br />

u što kraćem vremenu, te ekonomičnost<br />

bez žrtvovanja kvaliteta ili celovitosti<br />

projekta, predstavljaju krajnji cilj svih napora.<br />

Prednapregnute konstrukcije, a naročito<br />

prednapregnute šuplje ploče, zadovoljavaju<br />

ove potrebe na više načina.<br />

Reč je o konstruktivnom elementu čija je<br />

proizvodnja visokoindustrijalizovana primenom<br />

potpuno automatizovane svetske<br />

tehnologije. Proizvodni asortiman obuhvata<br />

ploče debljine 200, 250, 300, 350 i 400 mm,<br />

za proračunske raspone od 4 do 16m, u dva<br />

nivoa požarne otpornosti REI 90 i REI 120<br />

što ukupno iznosi oko 70 različitih podtipova<br />

ploča.<br />

Ovakva raznolikost zadovoljava sve potrebe<br />

naručioca. U svetu se godišnje proizvede 25<br />

miliona tona PSP-a.<br />

ŠIRBEGOVIĆ grupa<br />

Osnovna delatnost kompanije je projektovanje,<br />

inženjering, nadzor i izvođenje svih<br />

vrsta građevinskih i građevinsko-zanatskih<br />

radova, proizvodnja, transport i montaža<br />

prefabrikovanih armirano-betonskih, prednapregnutih<br />

i čeličnih konstrukcija, te finansijski<br />

inženjering. U sklopu preduzeća je<br />

i fabrika za proizvodnju aluminijske i PVC<br />

stolarije.<br />

Sedište kompanije nalazi se u Gračanici<br />

(BiH), sa poslovnicama u Beogradu, Splitu,<br />

Zagrebu, Ptuju i Sarajevu. Stalno radeći na<br />

vlastitom unapređivanju i usavršavanju svojih<br />

kadrova, kompanija je osigurala vodeću<br />

ulogu na tržištu u BiH i susednim zemljama,<br />

te postala prepoznatljiva po kvalitetu,<br />

brzini izvođenja radova, maksimalnom poštovanju<br />

rokova i ukupnoj ponudi.<br />

Preduzeće poseduje u potpunosti razvijen<br />

inženjering za ugovaranje objekata po sistemu<br />

„ključ u ruke”. Vlastita tehnologija proizvodnje<br />

i montaže betonskih i prefabrikovanih<br />

elemenata kombinuje se sa klasičnom<br />

gradnjom. Preduzeće zapošljava oko 600<br />

radnika, od kojih veliki broj visokostručnih<br />

kadrova: inženjera arhitekture, građevine,<br />

elektro i mašinskih inženjera, ekonomista,<br />

pravnika.<br />

„Mi zadovoljavamo potrebe ljudi za prostorom,<br />

ispunjavanjem svih zahtjeva, vodeći<br />

računa da uz funkcionalnost budu ispoštovana<br />

i estetska načela arhitektonskih rješenja.<br />

Gradimo u najkraćim rokovima, bez<br />

žrtvovanja kvaliteta uz najpovoljnije uslove”<br />

– moto je tima ŠIRBEGOVIĆ grupe ■<br />

ŠIRBEGOVIĆ grupa<br />

Patriotske lige bb, 75 320 Gračanica, BiH<br />

tel: +387 35 700 000<br />

fax: +387 35 703 158<br />

GMT d.o.o. Beograd<br />

Bulevar Mihaila Pupina 10V<br />

pp 124 TC YUBC, 11000 Beograd<br />

tel: +381 11 3119 448<br />

info@sirbegovic.com<br />

www.sirbegovic.com<br />

■ MALA MASA:<br />

Masa PSP-a je za 37-54% manja od mase uobičajenih ploča<br />

■ VELIKI RASPONI:<br />

Prednapregnute šuplje ploče mogu bez oslonca premostiti raspone<br />

do 16 m<br />

■ PRILAGODLJIVE SVAKOM SISTEMU GRADNJE:<br />

Ove se ploče primenjuju ne samo u armiranobetonskim nosivim<br />

konstrukcijama, nego i u zidanim i čeličnim građevinama<br />

■ UŠTEDE U MATERIJALU:<br />

Upotrebom prednapregnutih šupljih ploča ostvaruje se do 50%<br />

uštede betona i 50% uštede armature u odnosu na klasične ploče.<br />

To znači da se pri gradnji 1000 m 2 uštedi 35 tona betona i 7,5 tona<br />

armature<br />

■ JEDNOSTAVNIJA PROIZVODNJA:<br />

Upotrebom jednakih količina materijala, radne snage i energije,<br />

proizvede se 1 m 2 klasičnih ploča i 2,5 m 2 PSP-a<br />

■ VISOK KVALITET<br />

■ ISKORIŠĆENOST ŠUPLJINA<br />

■ NOSIVOST<br />

■ OTPORNOST NA POŽAR<br />

■ ZVUČNA IZOLACIJA<br />

■ FLEKSIBILNOST PRI PROJEKTOVANJU<br />

■ RAZNE UŠTEDE<br />

■ BRZA PROIZVODNJA<br />

■ KRATKI ROKOVI GRADNJE<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

29


TEMAbroja<br />

MONTAŽNI<br />

OBJEKTI<br />

Čizma glavu čuva,<br />

šubara je kvari<br />

– narodna poslovica<br />

Pojam „montažni objekti” podrazumeva<br />

veoma široki dijapazon objekata,<br />

zavisno od njihove veličine (mali, srednji,<br />

veliki), namene (proizvodne hale, magacini,<br />

tržni centri, radionice, garaže, stambeni<br />

objekti...), vrste noseće konstrukcije (čelik,<br />

beton, drvo), tipa panelnog materijala (lim,<br />

drvo, prefabrikovani beton, poliuretanski<br />

sendvič paneli...).<br />

Broj kombinacija navedenih elemenata i<br />

njihovih varijacija je zaista veliki, ali ćemo<br />

se mi ovde pozabaviti sa dva elementa koji<br />

su konstanta u svakoj kombinaciji: AB ploča<br />

na kojoj celi objekat leži (čizma), i krov<br />

(šubara) koji ima funkciju zaštite kompletne<br />

strukture od atmosferalija.<br />

Zahtev, koji se podrazumeva prilikom<br />

projektovanja noseće armirano-betonske<br />

ploče, je da njen vek trajanja bude ako ne isti,<br />

onda svakako duži od predviđenog trajanja<br />

samog objekta kao upotrebne celine. Da bi<br />

se ta dugovečnost postigla, neophodno je, po<br />

našem mišljenju, do maksimuma redukovati<br />

broj slojeva, odnosno broj raznorodnih<br />

materijala koji treba da funkcionišu kao<br />

jedna celina. Budući da raznorodni materijali,<br />

aplicirani u slojevima, imaju tendenciju<br />

da se kad-tad odvoje i time kompromituju<br />

funkcionalnost sistema, naš pristup predviđa<br />

da osnovni građevinski materijal – beton<br />

– u sebi objedini sve neophodne funkcije:<br />

čvrstinu, vodonepropusnost, nosivost,<br />

otpornost na habanje.<br />

Za postizanje takvog cilja, u praksi sa uspehom<br />

primenjujemo materijale iz Sistema<br />

PENETRON® (www.penetron.com), koji<br />

svojim hemijski aktivnim kristališućim<br />

dejstvom poboljšavaju karakteristike<br />

samog betona i obezbeđuju permanentnu<br />

funkcionalnost. Najefikasnija kombinacija<br />

materijala iz sistema se određuje na osnovu<br />

konkretnih zahteva objekta, a ilustracije<br />

radi, navodimo nekoliko materijala i njihovu<br />

osnovnu namenu:<br />

• PENETRON ADMIX – praškasti<br />

aditiv koji se dodaje prilikom pripreme<br />

betona. Postiže se aktivna hidroizolaciona<br />

zaštita betonske ploče po celom preseku.<br />

Moguća kombinacija sa svim tipovima<br />

superplastifikatora ili drugih aditiva za<br />

beton.<br />

• PENETRON® – cementni premaz koji<br />

putem aktivnog kristališućeg dejstva<br />

dubinski štiti površinu na koju je nanešen<br />

kako od pozitivnog, tako i negativnog<br />

pritiska (16 bar).<br />

• PENECRETE MORTAR – brzovezujući<br />

reparatur malter sa aktivnim<br />

dejstvom.<br />

• PENETRON PLUS – nanosi se suvim<br />

posipanjem praha, moguće mehaničko<br />

utrljavanje u sveži beton.<br />

• PENEPLUG – trenutno zaustavljanje<br />

aktivnih prodora vode.<br />

• PENESEAL PRO – dubinska<br />

impregnacija betona, hidroizolacija od<br />

pozitivnog pritiska.<br />

• PENESEAL FH – bezbojni učvršćivač<br />

betonske površine, idealan za pretvaranje<br />

betonske površine u izuzetno stabilan<br />

industrijski pod.<br />

• PENEBAR – bubreća bentonitna<br />

traka sa brzim dejstvom, za obezbeđenje<br />

vodonepropusnosti na nastavcima<br />

betoniranja...<br />

Pravilnim koncipiranjem sistema i<br />

adekvatnom upotrebom materijala iz<br />

PENETRON® Sistema, postižete da čizma<br />

vašeg objekta bude pouzdanija, dugotrajnija<br />

i jeftinija od bilo koje druge kombinacije<br />

materijala.<br />

Kada je u pitanju krov vašeg objekta,<br />

skrećemo vam pažnju na naša razmišljanja<br />

iznešena u prošlom broju Build <strong>magazin</strong>a<br />

na temu ravnih krovova.<br />

Ovom prilikom, još jednom ćemo vam<br />

skrenuti pažnju na laki termoizolacioni<br />

beton POLITERM BLU (www.edilteco.it)<br />

koji je, zbog svojih termičkih i mehaničkih<br />

karakteristika, a ponajviše zbog izuzetno male<br />

mase (260 kg/m 3 ), praktično nezamenljiv u<br />

objektima montažnog tipa. Ovaj materijal je<br />

idealan za izradu ispunjavajućih i ravnajućih<br />

slojeva na međuspratnim konstrukcijama, za<br />

ispunjavajuće, ravnajuće ili nagibne slojeve<br />

na krovu objekta.<br />

Ako POLITERM BLU upotrebite u<br />

sadejstvu sa nekim od kompatibilnih<br />

hidroizolacionih sistema, postižete da šubara<br />

vašeg objekta, umesto da ga kvari, ima i te<br />

kako efikasnu zaštitnu funkciju ■<br />

30 www.build<strong>magazin</strong>.com


promo<br />

PROJEKTNO<br />

FINANSIRANJE<br />

za izgradnju stambenih i poslovnih objekata<br />

Projektno finansiranje je<br />

novi proizvod u ponudi<br />

Erste Bank namenjen finansiranju<br />

novoosnovanih, kao i<br />

već postojećih firmi<br />

Osnivači firmi mogu biti:<br />

• pravna lica i<br />

• fizička lica sa iskustvom u oblasti građevinarstva<br />

U ponudi su sledeći modeli finansiranja:<br />

• finansiranje izgradnje stambenih i poslovnih<br />

objekata namenjenih daljoj prodaji na<br />

tržištu<br />

• finansiranje izgradnje stambenih i poslovnih<br />

objekata namenjenih rentiranju<br />

• finansiranje izgradnje turističkih objekta<br />

Erste Bank projektnim finansiranjem želi<br />

da pomogne svojim klijentima u izgradnji<br />

objekata (na području većih gradova u<br />

Srbiji, kao i područjima priznatih turističkih<br />

centara) koji će biti predmet prodaje ili rentiranja<br />

na tržištu.<br />

Zbog veličine i ozbiljnosti samih projekata<br />

iznosi kredita idu do 80% vrednosti projekta,<br />

odnosno minimalno EUR 0,5 mil, maksimalno<br />

EUR 3 mil.<br />

Period korišćenja kredita je usklađen sa<br />

dinamikom gradnje, tako da se momentom<br />

finansiranja računa trenutak dobijanja prijave<br />

radova i uloženih 20-30% od vrednosti<br />

investicije, a sredstva iz kredita se puštaju<br />

nakon završenih privremenih situacija overenih<br />

od strane nadzornog organa.<br />

Dinamika otplate je usklađena sa dinamikom<br />

prodaje (nakon završetka perioda gradnje).<br />

Otplata se vrši iz priliva od prodatih stanova,<br />

poslovnih prostora i garaža koji se nalaze na<br />

namenskim računima u Erste Bank.<br />

Takođe, obezbeđena je mogućnost i za<br />

fizička lica da pod povoljnijim uslovima<br />

dođu do stambenih kredita u objektima<br />

čiju izgradnju finansira Banka:<br />

• banka odobrava stambene kredite (uz<br />

mogućnost odloženog početka otplate)<br />

fizičkim licima za kupovinu stanova, u<br />

objektima čiju gradnju banka kreditira<br />

• sredstva od prodatih jedinica se uplaćuju<br />

na dinarski i devizni namenski depozitni<br />

račun korisnika kredita – investitora<br />

• banka finansira izgradnju objekta, pa je<br />

tako suštinski i vlasnik objekta<br />

• sredstva od prodatih stanova ne mogu<br />

se tretirati kao sredstva koja pripadaju<br />

investitoru sve do dobijanja upotrebne<br />

dozvole!<br />

• sredstva od prodatih stanova koristiće se<br />

za otplatu kredita od momenta kad objekat<br />

dobije upotrebnu dozvolu<br />

• ovakvom konstrukcijom kupci su zaštićeni<br />

Osnovne prednosti projektnog finansiranja<br />

kod Erste Bank:<br />

• sigurna investicija, kako za investitora<br />

tako i za Banku<br />

• brža gradnja – dovoljna količina novca za<br />

izgradnju<br />

• brža prodaja stanova - povoljni stambeni<br />

krediti Banke<br />

• sigurnost za kupce stanova – sigurno dobija<br />

uknjižen stan<br />

• investitor nije prinuđen da u toku gradnje<br />

prodaje stanove po nižoj ceni jer kupac<br />

nema rizik, a investitor ima sredstva za<br />

gradnju<br />

• akcenat na analizi projekta, a ne analizi<br />

preduzeća<br />

• projekat otplaćuje sam sebe (investitor<br />

ništa ne plaća Banci dok se objekat ne<br />

završi, a vraćanje kredita po dobijanju<br />

upotrebne dozvole je od priliva ostvarenih<br />

prodajom jedinica iz objekta koji je<br />

predmet kreditiranja)<br />

• projekat ne angažuje dodatni kolateral<br />

Investitora ■<br />

ERSTE BANK a.d.<br />

Novi Sad<br />

Bulevar oslobođenja 5<br />

21000 Novi Sad<br />

Tel: 0800 201201<br />

info@erstebank.co.yu<br />

www.erstebank.co.yu<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

31


arhitektura<br />

Opštinska zgrada<br />

u Benidormu<br />

Razgovor vođen sa<br />

gospodinom<br />

Huanom Anjonom<br />

(Juan Añon)<br />

Pripremila: Tijana Jovanović<br />

build: Šta nam možete reći o idejnom<br />

konceptu projekta<br />

H.A: Opština se gradila na ostacima bivšeg<br />

trga, na kraju parka L’Aiguera. Ispod trga je<br />

postojala podzemna parking-garaža, koja je<br />

ujedno služila kao potpora.<br />

Ciljevi projekta su bili: postaviti i podići<br />

Opštinu Benidorm, redefinisati trg, formirati<br />

prilaze parku i ustanoviti relaciju garaže i<br />

nove zgrade. Mesto nudi dva suprotna efekta,<br />

i pomalo ambivalentna, koja se moraju<br />

integrisati. S jedne strane, pretvoriti generisani/definisani<br />

prostor u prilaz parku iz grada,<br />

prolazno mesto, i sa druge strane, stvoriti<br />

trg za zaustavljanje/okupljanje publike/ljudi,<br />

mesto sastajanja vezano za samu Opštinu.<br />

Potreba da se sačuva postojeća podzemna<br />

garaža otvarala je mogućnost korišćenja<br />

postojećeg konstruktivnog sistema i implementacije<br />

istog u nove prostore. Projektantski<br />

reperi i uslovi vezani za našu odluku su<br />

bili: postojeće isušeno korito reke, prostor,<br />

trg, nova gradska vrata, kontrast vertikalnom<br />

gradu (Benidorm ima najviše i najviši<br />

soliter u Španiji). Okružena šumom solitera,<br />

među kojima je i trenutno najviši soliter u<br />

Španiji, nova opštinska zgrada primorskomediteranskog<br />

grada Benidorma vraća gradu<br />

horizontalnost mora sa zgradom-mostom,<br />

podignutom nad nekadašnjim rečnim<br />

koritom pretvorenom u gradski trg.<br />

build: Na koji način biste opisali konstruktivno<br />

rešenje projekta<br />

H.A: Konstrukciju ovog zdanja čine dve<br />

bazične komponente mosta – potpora i ploča,<br />

koje istovremeno čuvaju suštinski karakter<br />

gradskih vrata i praznog prostora, unutar<br />

gradskog tkiva, koje je nekadašnje korito<br />

predstavljalo.<br />

Na prostranoj platformi, sa obe strane prizme,<br />

nalaze se dve stambene baze u kojima se organizuju<br />

ulazni hol i službe za usluge građanstvu.<br />

Ova dva noseća elementa materijalizuju<br />

se u betonu in situ od belog cementa i agregatu<br />

od žućkastog kamena, specifičnog za ovo<br />

podneblje. Na njih „naleže” sandučasta greda<br />

koja sa skoro 100 metara dužine natkriljuje<br />

trg i povezuje prostorije sa obe strane.<br />

Kao kontrapunkt elementima osnove, horizontalni<br />

element grede-mosta ističe se<br />

svojim prefabrikovanim karakterom, otkrivajući<br />

rešetkaste čelične grede koje ga nose.<br />

Svi konstruktivni elementi – prednapregnute<br />

međuspratne ploče, pregradni zidovi i fasadni<br />

elementi montirani su tokom gradnje.<br />

Na južnoj fasadi pokretne staklene brisoleje<br />

regulišu količinu osunčanja preko senzora<br />

smeštenih na krovnoj terasi. Veoma zanimljivo<br />

je da su na brisolejima tehnikom<br />

serigrafije utisnuta imena stanovnika grada<br />

Benidorma.<br />

U unutrašnjosti zgrade, na tri nivoa, organizuju<br />

se, u vidu otvorenih kancelarija sa pokretnim<br />

elementima, odvojene različite administrativne<br />

službe. Deset atrija terasa, različito<br />

raspoređenih duž spratova, nude zaposlenima<br />

jednu malu repliku trga nad kojim se nalaze.<br />

build: Naša zemlja otvorila se u poslednje<br />

vreme stranim investitorima u želji da realizuje<br />

projekte domaćih, ali i stranih arhitekata<br />

i na taj način doprinese i poboljša trenutnu<br />

urbanističku koncepciju. U tom smislu,<br />

pojavljuju se ogranci stranih arhitektonskih<br />

biroa, kao što je recimo BEVA Proyecta.<br />

Koji su vaši ciljevi i na koji način možete da<br />

doprinesete domaćem razvoju<br />

32 www.build<strong>magazin</strong>.com


arhitektura<br />

razgovor s povodom<br />

XXIX SALON<br />

ARHITEKTURE<br />

H.A: Dvadesetogodišnje iskustvo matične<br />

firme AIC, iz Valensije, čiji je BEVA ogranak<br />

u Beogradu, omogućuje profesionalan<br />

pristup pitanjima ove vrste imajući uvek u<br />

vidu neophodno prilagođavanje uslovima<br />

tržista u razvoju, koje iziskuje zakonske promene<br />

po ugledu na evropski uzor, bez čije je<br />

pomoći težak rast.<br />

Pružanje tehničkih usluga svim domaćim<br />

investitorima, koji shvataju da uspeh leži u<br />

„profesionalizaciji” posla - usluga, zasnovanih<br />

na vrednostima arhitekture u službi građana,<br />

imajući u vidu da je svaki projekat jedan<br />

korak u stvaranju evropske baštine. Za konstruktivnu<br />

definiciju projekata uvek pokušavamo<br />

da koristimo proverena rešenja, nismo<br />

skloni „izmišljanju”, jer želimo da iza svakog<br />

detalja postoji proizvođač u okviru građevinske<br />

industrije i pokušavamo da krajnji izraz<br />

predstavlja pročišćenu ideju projekta.<br />

BEVA Proyecta je firma sposobna da pruži<br />

usluge na polju nekretnina i projektovanja<br />

za investitore iz Španije koje, nakon pozitivnog<br />

iskustva i uspeha poslednjih godina<br />

u okviru ovog sektora u zemlji, zanima prisustvo<br />

na novim tržištima. Tržištima, sa izuzetnom<br />

stambenom tražnjom i koja prolaze<br />

kroz procese neminovnih promena u okviru<br />

finansijskog sektora i sektora nekretnina.<br />

Što se tiče imena, govorimo o svim drugim<br />

arhitektima koji imaju sličan pristup ovim<br />

problemima: kao Hilbersheimer, Grassi do<br />

savremenih projektanata kao Alejandro Zaera,<br />

sa kojim sarađujemo na nekoliko projekata<br />

u Valensiji.<br />

Autori i firma: AIC-PROYECTA / BEVA<br />

PROYECTA Juan Añon, Rafael Martinez,<br />

Gemma Marti, Ramon Calvo, Jose Ramon<br />

Tormo ■<br />

Zahvaljujemo gospođi Vesni Pajčin, iz<br />

arhitektonskog biroa BEVA Proyecta<br />

iz Beograda, ogranka matične fi rme<br />

AIC-PROYECTA iz Valensije.<br />

Razgovor vođen sa mr Ljiljanom Miletić-Abramović,<br />

muzejskim savetnikom<br />

i kustosom Odseka za arhitekturu Muzeja<br />

primenjene umetnosti u Beogradu<br />

build: Naslov ovogodišnjeg, 29. po<br />

redu, Salona arhitekture je Spontani<br />

tokovi (lokalno-regionalno-globalno).<br />

Možete li nam reći na koji način se ovi<br />

uticaji prepliću u domaćoj savremenoj<br />

arhitekturi<br />

LJ.M-A: Salon arhitekture predstavlja<br />

godišnji pregled najnovije produkcije<br />

domaće savremene arhitekture. Po<br />

svom kvalitetu ima eminentno mesto u<br />

sklopu arhitektonskih događaja u našoj<br />

sredini. Globalno i globalizacija su<br />

aktuelni termini u svetskim tokovima,<br />

koji do nas dolaze kao informacije i<br />

uticaji. Dolazi do usaglašavanja obrazaca.<br />

Pokazalo se da su domaće arhitekte<br />

vrlo dobro informisane o globalnim<br />

tokovima, kao i da imaju dovoljno<br />

znanja i talenta da sprovedu nove ideje<br />

u delo. S druge strane, postoji i vrlo<br />

jasan uticaj karakterističnih domaćih,<br />

regionalnih problema kao što su pre<br />

svega problem takozvane divlje gradnje,<br />

opšta pretrpanost grada, urbanistička<br />

politika koja ne prati potrebe<br />

grada na adekvatan način. U okviru<br />

pratećeg programa Salona, imali smo<br />

temu My identity koja se upravo bavila<br />

čitanjem te vrste arhitekture, kroz sociološke,<br />

kulturološke, fi lozofske i naravno<br />

arhitektonske poglede na ovaj<br />

problem.<br />

build: Da li možete da izdvojite neke<br />

prepoznatljive uzore domaće arhitekture<br />

u proteklim godinama<br />

LJ.M-A: Na Salonu je predstavljen<br />

širi tematski okvir, gde su zastupljeni<br />

pre svega javna arhitektura, poslovne<br />

i privredne zgrade, kao i višestruki<br />

stambeni objekti. To je već pomak u<br />

odnosu na ranije, gde je akcenat bio<br />

na privatnoj kući, odnosno individualnim<br />

stambenim objektima. Ove građevine<br />

prate svetske arhitektonske ideje.<br />

Mnogi projekti su urađeni tokom devedesetih,<br />

ali zbog poznate političke<br />

situacije tek sada su realizovani, tako<br />

da danas oni možda deluju anahrono.<br />

Arhitektura je kompleksna i u njoj se<br />

prelamaju mnogi uticaji, ali je ona i<br />

najbolji pokazatelj stanja jednog društva.<br />

Aktuelno pitanje u našoj sredini<br />

je pitanje investicija, vrsta objekata,<br />

politike urbanizma i naravno estetska<br />

i arhitektonska komponenta. Neki generalni<br />

pravac, koji se sledi, jeste neomodernizam<br />

i uticaj stvaralaca kod<br />

nas u vreme kada se gradilo dobro,<br />

znači neke šezdesete godine prošlog<br />

veka.<br />

build: Šta nam možete reći o nagrađenim<br />

radovima<br />

LJ.M-A: Ove godine bilo je oko dvesta<br />

radova, ali je ovogodišnji žiri odlučio<br />

da podeli manje nagrada nego<br />

prošle godine, kako bi se istakao<br />

značaj ovog događaja. Prva nagrada<br />

je otišla u ruke internacionalnog tima<br />

iz Španije. U pitanju je arhitektonski<br />

tim Aic-Proyecta-BEVA Proyecta, iz<br />

Valensije, a nagrada je za zgradu opštine<br />

u gradu Benidormu. Ova odluka<br />

je izazvala dosta polemika, međutim<br />

Salon u svom statutu i propozicijama<br />

ima međunarodni karakter. Na Salonu<br />

je zastupljeno i dosta naših autora koji<br />

rade u Evropi. Priznanje u kategoriji<br />

Arhitektura otišlo je Zoranu Radojičiću<br />

za porodičnu kuću Vila T u Baje Pivljanina<br />

13 u Beogradu. Tu su, naravno,<br />

i Jovan Mitrović i Dejan Miljković, koji<br />

su dobili priznanje za Stambeni objekat<br />

rekonstrukcije i dogradnje u Lazarevačkoj<br />

ul. 1 u Beogradu. Posebno<br />

bih izdvojila projekat za Poslovni objekat<br />

Textil u Užicu, studija Neo (Snežana<br />

Vesnić i Vladimir Milenković), jer je<br />

pokazao jasnu inovativnu komponentu<br />

u pogledu projekata za poslovne<br />

objekte. Mustafa Musić, naš čuveni<br />

arhitekta, dobio je priznanje za idejni<br />

projekat svog ateljea u kategoriji Enterijer.<br />

Priznanje u kategoriji Urbanizam,<br />

otišlo je Miroslavi Petrović-Balubdžić<br />

za Kompleks za sport i rekreaciju<br />

Naseljski park, Stambeno naselje na<br />

Čukarici u Beogradu. I, na kraju, vrlo<br />

je značajna i publikacija Stambena arhitektura<br />

Beograda u 19. i početkom<br />

20. veka, Mirjane Roter-Blagojević.<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com 33


promo<br />

POLYKEM SR<br />

izolacioni i građevinski materijali<br />

POLYKEM SR je multinacionalna kompanija<br />

koja posluje u okviru RAVAGO<br />

GROUP.<br />

Osnovna aktivnost firme je zastupanje i distribucija<br />

visokokvalitetnih građevinskih materijala,<br />

najpoznatijih svetskih proizvođača.<br />

Među poznatim svetskim brendovima, sa<br />

kojima je POLYKEM SR u partnerskim<br />

odnosima, izdvajamo: Dow Chemicals<br />

Company, Flag, Armstrong, Trespa, Alchimica,<br />

Sonoco, Caretta, Geofelt, Asphaltop i<br />

predstavljamo njihove osnovne proizvode.<br />

Kompanija DOW CHEMICALS proizvodi<br />

foliju od ekstrudiranog polietilena<br />

ETHAFOAM 222 E, debljine 5 mm, koja<br />

predstavlja zaštitu od zvuka udara u međuspratnim<br />

konstrukcijama. Zvuk udara je<br />

moguće ublažiti, odnosno ukloniti, na<br />

više načina. Najčešće se to rešava izradom<br />

„plivajućeg poda” tj. odvajanjem cementnog<br />

estriha od ostalih elemenata konstrukcije<br />

pomoću materijala za zvučnu izolaciju.<br />

Kombinacija folije ETHAFOAM 222 E<br />

i termoizolacionih ploča od ekstrudiranog<br />

polistirena iz grupe STYROFOAM predstavlja<br />

odličnu termičku i zvučnu zaštitu.<br />

STYROFOAM, plava ekstrudirana polistirenska<br />

pena (XPS), je izolacioni materijal<br />

izuzetnih karakteristika, razvijen u fabrici<br />

Dow Chemicals-a. Zbog tehnologije proizvodnje<br />

ekstrudiranjem, ploče imaju jednoliku<br />

strukturu zatvorenih ćelija. Ova<br />

zatvorena ćelijska struktura pruža brojne<br />

prednosti i posebne osobine prilkom ugradnje:<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

niska vrednost toplotne provodljivosti za<br />

dugi period<br />

odlična mehanička čvrstoća<br />

nema kapilarnog upijanja<br />

visoka otpornost na vlagu<br />

postojanost na cikluse smrzavanja<br />

i odmrzavanja<br />

dugi rok upotrebe<br />

mala težina i laka obrada<br />

lako se reže jednostavnim alatima<br />

otporan na truljenje i starenje<br />

čist, bez mirisa i ne nadražuje kožu.<br />

Dow Chemicals je razvio širok spektar izolacionih<br />

proizvoda koji odgovaraju specifičnim<br />

zahtevima u garđevinarstvu i industriji:<br />

34<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

Shapemate – za izolaciju zidova i serklaža<br />

Roofmate – za izolaciju ravnih i kosih<br />

krovova i međuspratnih konstrukcija<br />

Floormate – za izolaciju podova sa velikim<br />

opterećenjem<br />

Styrofoam LB – za izolaciju PVC<br />

i AL panela<br />

Styrofoam RTM GV X – za izolaciju<br />

hladnjača kamiona i vagona.<br />

ALCHIMICA, poznati grčki proizvođač<br />

poliuretanskih zaštitnih hidroizolacionih<br />

premaza. Primenjuju se kod ravnih krovova,<br />

kao primarna hidroizolacija i kao zaštita<br />

bilo koje „crne” hidroizolacije, kao i kod mostova,<br />

rezervoara pijaće vode, industrijskih<br />

podova... Odlikuju se odličnom otpornošću<br />

na različite uticaje:<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

vodonepropusni<br />

paropropusni<br />

otporni na visoke i niske temperature<br />

izuzetno elastični kroz ceo<br />

eksploatacioni vek<br />

otporni na veliki broj hemikalija.<br />

ASPHALTOP je, kao član grupacije<br />

POLYKEM, proizvođač bitumenskih hidroizolacionih<br />

membrana, plastomerne<br />

APP i elastomerne SBS, ojačane netkanim<br />

poliesterskim filcom ili staklenim voalom,<br />

čija je gornja površina polietilenski film.<br />

CARETTA, takođe jedan od brendova<br />

proizvođača Asphaltop – bitumenska APP<br />

šindra se postavlja na kose krovove kao finalni<br />

sloj, umesto konvencionalnog crepa.<br />

Sastoji se od bitumenske smese, ojačanja i<br />

gornjeg sloja koji je od mineralnih škriljaca.<br />

Proizvodi se u četiri oblika: polukružni, četvrtasti,<br />

paralelogram i šestougaoni; i u dve<br />

boje: zelena i terakota.<br />

FLAG, PVC i TPO – hidroizolacione<br />

membrane. Izuzetno efikasni sistemi, jednostavni<br />

za ugradnju.<br />

Primena: bazeni, tuneli, veštačka jezera, kanali,<br />

hidrocentale, deponije, ravni krovovi.<br />

Mehanički otporne i UV stabilne membrane,<br />

tako da su ujedno i završni slojevi u bazenima,<br />

rezervoarima i na ravnim krovovima.<br />

GEOFELT, geosintetički materijali. Primenom<br />

geosintetike ostvaruje se pouzdano<br />

i ekonomski najpovoljnije rešenje problema<br />

ojačanja i stabilizacije tla, separacije i filtracije.<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

Geomreže – za armirano tlo, tkani i netkani;<br />

geotekstili – za separaciju i filtraciju, mreže za<br />

armiranje asfalta – odlaganje pojave reflektovanih<br />

pukotina.<br />

TRESPA, svetski lider u proizvodnji visokokvalitetnih<br />

panela za oblaganje: ventilisanih<br />

fasada, krovnih venaca i balkona, objekata<br />

izloženih teškom habanju i prljanju, izradi<br />

urbanog mobilijara kao i uređenju enterijera<br />

objekata posebne namene. Poseduje bogatu<br />

paletu sa preko 1.500 boja i dezena. Izuzetne<br />

otpornosti na spoljne uticaje: sunce, kisele kiše,<br />

vlagu, mržnjenje i kravljenje. Paneli su izrađeni<br />

na bazi termički obrađenih smola ojačanih<br />

drvnim vlaknima borovih šuma, homogenizovanih<br />

posebnom tehnologijom (EBC),<br />

razvijenom u laboratorijama TRESPA.<br />

ARMSTRONG, vodeći svetski proizvođač<br />

spuštenih plafona, neprekidno se razvija i<br />

unapređuje svoj proizvodni program.<br />

SONOCO, oplata za kružne stubove.<br />

Jednokratna upotreba, laka manipulacija,<br />

jednostavna montaža – odličan rezultat.<br />

Raspoložive dužine: 3-9 m 2 . Raspoloživi<br />

preseci: 15-120 cm.<br />

IZOLACIONI<br />

GRAĐEVINSKI MATERIJALI<br />

Sr<br />

Za sve informacije o proizvodima kontaktirajte<br />

POLYKEM SR d.o.o. – Beograd,<br />

Balkanska 29, tel: 011/306 55 77. Tim profesionalaca<br />

stoji Vam na raspolaganju ■


promo<br />

Moguće rešenje<br />

problema javnih toaleta<br />

Većini stanovnika i posetioca naše prestonice čije aktivnosti podrazumevaju<br />

višečasovni boravak u krugu dvojke se verovatno<br />

dogodilo da, imajući izvesne, prirodne potrebe, budu primorani da<br />

požure kući ili uđu u kafić ili restoran i zamole za uslugu. Problem<br />

nedostatka i nefukncionisanja postojećih javnih toaleta je u Beogradu<br />

izuzetno izražen.<br />

Ako urbanistima i planerima gradskog prostora nije lako da odrede<br />

broj potrebnih javnih toaleta, a gradskim vlastima da, zatim, uspeju<br />

u tome da pronađu potrebne i adekvatne lokacije za toalete, postavlja<br />

se pitanje zašto postojeći javni toaleti ne funkcionišu.<br />

Prepreka koja stoji na putu rešavanja ovog, za grad, važnog problema<br />

je nedostatak sredstava za održavanje, a naročito za izgradnju<br />

novih WC-a. Ono što bi, međutim, trebalo imati u vidu jeste praksa<br />

većih svetskih, evropskih, pa čak i gradova u okruženju, koja podrazumeva<br />

postojanje strategije rešavanja problema javnih toaleta, koja<br />

bi omogućila da grad, na osnovu nje, nešto i zaradi.<br />

Slično kao gradski prevoz i javni toaleti mogu biti mesto pogodno za<br />

reklamu. Za one koji se moraju izgraditi neophodno je da grad uloži<br />

potrebna sredstva, ali se zatim zidovi i unutrašnje površine mogu<br />

koristiti kao prostor za reklame. Postoje, naravno, i pokretni toaleti<br />

i to oni koji se priključuju na instalacije i drugi, sa rezervoarom. U<br />

slučaju prvog tipa, neophodni su investicioni troškovi za nabavku,<br />

koji zavise od tipa toaleta i sistema za čišćenje. U Francuskoj su<br />

patentirani samočisteći montažni toaleti koji su izuzetno pogodni<br />

za gradske uslove, a u okruženju, tačnije u Hrvatskoj, proizvode se<br />

slični toaleti sa nižom cenom.<br />

Problem se može rešiti i na jednostavan način, iznajmljivanjem pokretnih<br />

WC-a, u obliku kabina. One bi, zbog urbanističkih uslova,<br />

mogle da u dovoljnom broju budu postavljene u gradskim parkovima,<br />

a njihovo održavanje i redovno pražnjenje radi firma koja<br />

toalete iznajmljuje. Spoljne strane toaletskih kabina mogle bi biti<br />

mesto pogodno za reklamu, što bi moglo da pokrije deo troškova<br />

za iznajmljivanje.<br />

GISEL pokretne WC kabine<br />

GISEL kabinama nije potreban<br />

priključak za vodu i, ukoliko se<br />

iznajmljuju, nema investicionih<br />

troškova. Prostor potreban za<br />

jednu kabinu je 1,2 m². U cenu<br />

iznajmljivanja je uključen dovoz,<br />

montaža i odvoz kabine.<br />

One mogu biti postavljene na javnim gradskim<br />

površinama, ali kao što je to poznato, i<br />

na gradilištima i na mestim održavanja različitih<br />

manifestacija, kakvi su na primer veliki<br />

koncerti ili festivali.<br />

Zapremina razervoara kabine iznosi 280 litara<br />

a pražnjenje se vrši jednom nedeljno. Uz<br />

pražnjenje se vrši pranje, dezinfekcija, i punjenje<br />

rezervoara novom tečnošću koja sprečava stvaranje bakterija i<br />

neugodnih mirisa, a zadovoljava sve ekološke standarde.<br />

Sama cena iznajmljivanja bi, naravno, zavisila od broja kabina, perioda<br />

korišćenja i lokacije na kojoj se GISEL kabine postavljaju ■<br />

GISEL WC kabine<br />

Petra Mećave 23, 11000 Beograd<br />

tel/fax: 2543-162<br />

mob: 062/200-390<br />

36 www.build<strong>magazin</strong>.com


Čiste, praktične i ekološki prihvatljive<br />

kabine nije potrebno spajati na vodovodnu<br />

ili kanalizacionu mrežu. Rezervoar<br />

kabine je 280 litara što omogućava<br />

sigurnu nedeljnu upotrebu do 15 osoba te<br />

su servisiranje i pražnjenje kabina u<br />

nedeljnom ciklusu. Pražnjenje se obavlja<br />

specijalnim vozilom, rezervoar se posle<br />

pražnjenja puni dezinfekcionim sredstvom<br />

koje zadovoljova sve ekološke i sanitarne<br />

norme i sprečava razvoj bakterija i<br />

neugodnih mirisa.<br />

MOBIL WC<br />

"Atrik-Boxi"d.o.o. osigurava brzu i tačnu<br />

dostavu, nedeljno čišćenje i odlaganje<br />

fekalija, održavanje tehničke ispravnosti<br />

kabina, dezinfekcijsku tečnost i toalet<br />

papir.<br />

• gradilišta<br />

• koncerte<br />

• manifestacije<br />

Pogodne su za:<br />

• parkove<br />

• kupališta<br />

• parkirališta<br />

MI GARANTUJEMO EKOLOŠKO<br />

ODLAGANJE FEKALIJA<br />

ATRIK-BOXI<br />

Petra Mećave 23, 11000 Beograd, Srbija<br />

tel: 3541-283<br />

fax: 3558-552<br />

mob: 065/88888-25<br />

e-mail: atrik@yubc.net


fokus<br />

SIMPROLIT ®<br />

BLOKOVI<br />

ZIDOVI OD SIMPROLIT® blokova<br />

debljine 25,0 cm imaju 2,5 puta bolje<br />

termičke karakteristike od propisanih za<br />

naše klimatsko područje, pa ih nije potrebno<br />

dodatno utopljavati.<br />

Izgradnjom objekata Simprolit® blokovima<br />

rešavate i problem protivpožarne saglasnosti,<br />

jer zid od Simprolit® bloka d=25,0 cm<br />

ima otpornost na dejstvo požara preko 180<br />

minuta (El 18O).<br />

Fasadni zid od Simprolit® bloka debljine<br />

25,0 cm obostrano omalterisan, težak<br />

je svega 164 kg/m² zida (npr. omalterisani<br />

pregradni zid od opeke debljine 12 cm težak<br />

je 260 kg/m² zida).<br />

Zidovi izidani Simprolit® blokovima su najdugovečniji<br />

od svih konkurentskih proizvoda,<br />

jedini su koji „dišu”, otporni su na veoma<br />

visoke i veoma niske temperature, termoizolacioni,<br />

zvukoizalacioni, paropropusni, komfortabilni,<br />

seizmootporni, ekonomični.<br />

Zidanjem Simprolit® blokovima dobijate i<br />

preko 10% dodatne prodajne neto površine<br />

unutar istih gabarita objekta!<br />

Rezultati mnogobrojnih istraživanja u svetu<br />

poslednjih godina pokazuju da se, kao jedinstven<br />

put povećanja kvaliteta uz istovremeno<br />

sniženje cene koštanja kvadratnog metra<br />

stambenog prostora, javlja povratak jednoslojnim<br />

konstrukcijama fasadnih zidova.<br />

Jednoslojni zidovi od Simprolita® debljine<br />

samo 20 cm zadovoljavaju termičke zahteve<br />

svih klimatskih regiona Balkana, a zidovi od<br />

Simprolit® blokova debljine 25 cm previšuju<br />

norme i preko 100%. Pri tome, koriste se<br />

samo Simprolit® blokovi, beton za ispunu,<br />

malter za tanko malterisanje ili gletovanje i<br />

završna boja.<br />

Simprolit® blokovi imaju izuzetno dobre i<br />

druge pokazatelje: ne upijaju vlagu, nemaju<br />

pojave glivica i buđi, zidovi „dišu”, otporni<br />

su na mraz preko 100 ciklusa, otporni na<br />

požar preko 3 časa, seizmički izuzetno stabilni,<br />

konstruktivno nosivi i preko 20 spratova<br />

bez dodatnih stubova ili greda itd. U<br />

prostorijama izidanim od Simprolit ® blokova<br />

ne samo da se ostvaruje komfortnost<br />

življenja, već su u potpunosti ispunjeni i svi<br />

ekološki zahtevi.<br />

Objekti izgrađeni Simprolit® elementima<br />

pokazali su se kao najekonomičniji ne samo<br />

u izgradnji, već i u eksploataciji, te se Simprolit®<br />

sistem javlja i osnovom značajnog<br />

pojeftinjenja kvadratnog metra prostora.<br />

Zahvaljujući njihovoj lakoći, zidanje Simprolit®<br />

blokovima nema konkurenata kada<br />

se radi o nadogradnji postojećih objekata<br />

i izgradnji mansardi. Tamo gde se drugim<br />

materijalima bez sanacije temelja moze<br />

nadzidati maksimalno sprat, primena Simprolit®<br />

sistema omogućava nadgradnju dva<br />

i više spratova te iste težine.<br />

Kod zidova izidanih od Simprolit® blokova<br />

treba istaći i jedinstvenu mogućnost<br />

kompenzacije toplotnih gubitaka zbog zastaklenih<br />

fasadnih otvora – umesto da se<br />

povećava ili debljina zida ili broj grejnih<br />

tela, kod objekata Simprolit® sistema to se<br />

rešava prostim dodavanjem uložaka unutar<br />

Simprolit® blokova iste debljine.<br />

38 www.build<strong>magazin</strong>.com


fokus<br />

Simprolit ® sistem je trenutno najoptimalniji sistem gradnje<br />

u svetu koji istovremeno zadovoljava sve neophodne karakteristike<br />

dugovečne i ekološke gradnje i to:<br />

Dugovečnost<br />

Termoizolacija<br />

Otpornost<br />

na mraz<br />

Hidrofobnost<br />

Otpornost<br />

na požar<br />

Aseizmičnost<br />

Letnja<br />

stabilnost<br />

Nosivost<br />

Ekologičnost<br />

Ekonomija<br />

Investitora<br />

Ekonomija Izvođača<br />

Ekonomija<br />

korisnika<br />

Simprolit ® je najdugovečniji medju analozima - po Certifi katu NIISF<br />

RAASN, više od 50 godina<br />

Simprolit ® blok debljine svega 20 cm zadovoljava sve klimatske regione<br />

Balkanskog regiona<br />

Otpornost na mraz Simprolit ® blokova je veća od 100 ciklusa zamrzavanja<br />

u surovim uslovima ruske zime<br />

Simprolit ® blokovi ne upijaju vodu, pri ispitivanju u Moskvi Simprolit zidovi<br />

imali su vlažnost < 1%<br />

ЕI180, otpornost na dejstvo požara Simprolit ® fasadnih i pregradnih<br />

blokova veća je od 3 časa<br />

Lakoća, nosivost i duktilnost konstrukcije obezbeđuju visoku<br />

aseizmičnost Simprolit ® sistema<br />

Optimalno sadejstvo termoizolacije spolja i iznutra čini Simprolit ® zidove<br />

zimi toplim, a leti prohladnim, što je ne malo važno sa aspekta štednje<br />

energije i zimi i leti, a uzimajući u obzir postojeće klimatske promene<br />

Zidovi od Simprolit ® blokova, zapunjeni betonom i armirani, imaju visoki<br />

stepen nosivosti – za klasu veći nego zidovi od drugih termoizolacionih<br />

blokova<br />

Simprolit ® sistem je jedan od retkih građevinskih sistema u svetu u kojem<br />

zidovi „dišu”, ne upijaju vodu, nemaju pojave gljivica i buđi i neagresivni<br />

su u odnosu na armaturu, ankere i vodene cevi<br />

Kratki rokovi gradnje<br />

Više od 10% dodatne prodajne površine objekta<br />

Znatno smanjena količina potrebnog matrijala i radne snage<br />

Kvalitetna i ekonomična, brza i dugovečna gradnja<br />

Lak, jednostavan i jeftin horizontalni i vertikalni transport<br />

Odsustvo oplate i potrebe utopljavanja termičkih mostova<br />

Odsustvo potrebe za angažovanjem specijalizovanih proizvođača<br />

Jednostavnost izvođenja radova i znanto smanjeni broj radnih taktova<br />

Velika brzina izvođenja radova i kratki rokovi predaje objekta<br />

Dugovečan, siguran, kvalitetan i jeftin stambeni prostor,<br />

Ekološki (zidovi dišu), ne zrači niti akumulira radioaktivno zračenje<br />

Nema potrebe za dodatnom ventilacijom i kondicioniranjem vazduha<br />

Znatna ekonomija sredstava kod održavanja i eksploatacije objekta<br />

Simprolit ® sistem izvođenja novih,<br />

kao i utopljavanja i nadogradnje<br />

postojećih objekata, obezbeđuje<br />

ekološki, ekonomičan,<br />

kvalitetan i dugovečan stambeni<br />

prostor.<br />

ZA NAS, NAŠU DECU I UNUKE!<br />

U nastavku rubrike prikazane su Projektanske<br />

oznake i građevinska fi zika Simprolit<br />

® blokova, a zatim deo diplomskog rada<br />

Snežane Isaković, diplomiranog građevinskog<br />

inženjera.<br />

Simpro d.o.o. i Simprolit d.o.o.<br />

Kostolačka 67/2, 11000 Beograd<br />

tel/fax: +381 0(11) 397 67 70<br />

397 67 71<br />

www.simprolit.co.yu<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com 39


fokus<br />

PROJEKTANTSKE OZNAKE I GRAĐEVINSKA FIZIKA<br />

SIMPROLIT ® BLOKOVA<br />

Simprolit blokovima dodeljeno je unificirano<br />

označavanje:<br />

I. Ispuna šupljih podužnih otvora, orijentisanih<br />

ka unutrašnjosti objekta:<br />

0 – bez ispune<br />

B – beton<br />

С – Simprolit polistirolbeton<br />

II. Poprečni termoizolacioni ulošci, u sredini i na bočnim stranama<br />

blokova:<br />

0 - bez poprečnih termoizolacionih uložaka<br />

P - poprečni termoizolacioni uložak od polistirola ( stiropora ),<br />

debljina zavisi od tipa bloka<br />

S - poprečni termoizolacioni uložak od Simprolit jednoslojne<br />

(SOP) ploče, debljina zavisi od tipa bloka<br />

III. Podužni termoizolacioni ulošci, orijentisani ka spoljašnjoj<br />

strani zida, debljina po zahtevu termičkog proračuna (u santimetrima):<br />

0- bez podužnih termoizolacionih uložaka<br />

P (1, 2……) – podužni termoizolacioni uložak od polistirola (stiropora),<br />

debljine (1, 2…) cm.<br />

S (1, 2……) – podužni termoizolacioni uložak od Simprolit SOP<br />

ploče, debljine (1, 2…) cm.<br />

Oznake termo-zvuko-fizičkih karakteristika<br />

SIMPROLIT ® blokova:<br />

• Ro [=] m 2 °С/W:<br />

• R [=] m 2 °С/W:<br />

• R potr<br />

[=] m 2 °С/W:<br />

Ukupan otpor prolasku<br />

toplote kroz konstrukciju fasadnih zidova<br />

Otpor prolasku toplote elemenata fasadnih zidova<br />

Propisani ukupan otpor prolasku toplote fasadnih<br />

zidova<br />

Ro= R + 1/α u<br />

+ 1/α s<br />

≥ R potr<br />

gde je:<br />

• α i<br />

[=] W/m 2 °С:<br />

Koefi cijent termoprenosa unutrašnje površine<br />

fasadnih zidova<br />

• α e<br />

[=] W/m 2 °С:<br />

Koefi cijent termoprenosa<br />

(za zimske uslove) spoljašnje površine fasadnih zidova<br />

• K [=] W/m 2 °С: Termički koefi cijent prolaska toplote elemenata u zidu<br />

• ΣK [=] W/m 2 °С: Termički koefi cijent prolaska toplote zida od elemenata<br />

• [=] (min. 10 – za zidove ka severu, 15 – za ostale zidove, 25 – za<br />

krovove)<br />

Letnja stabilnost<br />

• D24 [=] W/(m 2 °С):<br />

Koefi cijent toplotne inercije<br />

• t 1<br />

[=]°C (t i<br />

=unutrašnja temperatura u °C; t e<br />

=spoljašnja temperatura u °C):<br />

Komfortabilnost<br />

gde je:<br />

t i<br />

= Proračunska temperatura unutrašnjeg vazduha u °С, saglasno tehnickim<br />

normativima<br />

t e<br />

= Proračunska temperatura spoljašnjeg vazduha u °С, saglasno tehnickim<br />

normativima<br />

R w<br />

[=] dB:<br />

Nivo zvučne izolacije fasadnog zida<br />

q [=] kg/m 2 : Težina kvadratnog metra zida (sa betonskom ispunom i tankim<br />

malterisanjem sa obe strane)<br />

Navedeni Simprolit ® blokovi debljina: 25 cm,<br />

20 cm i 12 cm više nego zadovoljavaju termičke<br />

zahteve za klimatski region Balkana. Ostale mnogobrojne<br />

kombinacije Simprolit blokova za sve<br />

regione sveta date su u katalogu „Gradjevinska fi -<br />

zika Simprolit blokova i ploča” koji se može učitati<br />

sa interneta ili sa CD-a, koji sadrži oko 700 Mb tekstova,<br />

slika, fi lmova, animacija, crteža, sertifikata i<br />

dr., a koji se može poručiti telefonom ili poštom.<br />

40 www.build<strong>magazin</strong>.com


Optimizacija građenja<br />

primenom SIMPROLIT ® proizvoda<br />

na primeru stambeno-poslovnog objekta u ul. Dimitrija Tucovića u Beogradu<br />

Opšte gledano savremeni građevinski termoizolacioni<br />

materijali bi, pored zahtevanih<br />

fizičkih, hemijskih i drugih svojstava,<br />

morali da zadovolje i vrlo značajan zahtev<br />

u smislu ekonomičnosti, kako pri izgradnji,<br />

tako i pri kasnijoj eksploataciji objekta.<br />

Stoji činjenica, da bez obzira na svoje želje<br />

i potrebe, svaki investitor je zainteresovan<br />

da sagleda funkcionalna rešenja koja mu<br />

omogućavaju jeftiniji projekat, kraće vreme<br />

realizacije, povoljniju eksploataciju,<br />

modernije sisteme u objektu, supstitute<br />

materijala koje mu nude određene pogodnosti.<br />

Koncepcija diplomskog rada je takva da<br />

su u prvom delu prikazana osnovna fizičko-mehanička<br />

svojstva Simprolita, sa<br />

akcentom na eksperimentalno ispitivanje<br />

primene Simprolit® blokova pri niskim<br />

temperaturama, dok je drugi deo ovog<br />

diplomskog rada posvećen uporednoj<br />

tehno-ekonomskoj analizi standardnog<br />

načina građenja i Simprolit® proizvoda<br />

(Simprolit® blokova, Simprolit® ploča<br />

i Simprolit® monolita u svojstvu cementne<br />

košuljice). Rezultati ovih analiza ukazali su<br />

na ekonomske efekte koje bi investitor mogao<br />

da ostvari primenom pomenutih Simprolit®<br />

proizvoda na predmetnom stambeno-poslovnom<br />

objektu u ul. Dimitrija<br />

Tucovića, odnosno kod objekata sa sličnim<br />

projektnim rešenjem.<br />

Tehnički opis objekta<br />

Objekat je postavljen na uglu ulica Dimitrija<br />

Tucovića i Marka Oreškovića. Spratnost<br />

objekta je Pg+Pr+6+O+Pk, a ukupna površina<br />

iznosi 4195,81 m 2 . Konstrukciju objekta<br />

čine AB sistemi zidova, arm.bet. stubovi,<br />

sa arm. bet. gredama, horizontalni i vertikalni<br />

serklaži u pregradnim zidovima od<br />

giter blokova 20 i 25 cm. Fasadni zidovi su<br />

projektovani kao sendivč zidovi u slojevima<br />

– giter blok 20 i 25 cm, AB platno 20 cm,<br />

stiropor 5 cm i puna opeka na 12 cm), ukupne<br />

debljine od 32-46 cm. Pregradni zidovi<br />

projektovani su od pune opeke na12cm.<br />

Optimalnije rešenje<br />

Simprolit® proizvoda blokova. Projekat<br />

građevinske fizike za predmetni objekat za<br />

slučaj primene Simprolit® proizvoda uradilo<br />

je preduzeće za inženjering, konsalting i<br />

promet „Simpro” na osnovu koga su usvojeni<br />

analogni blokovi za fasadne zidove date<br />

originalnim projektom, a tako da odgovaraju<br />

zahtevima građevinske fizike koji je<br />

za predmetni objekta rađen na kompjuteru<br />

pomoću programa GFN.EXE autora Arana<br />

Teodorčevića.<br />

Spoljašnji zid SZ01<br />

- Projektom data konstrukcija<br />

Faktor prigušenja amplitude oscilacije temperature =198.08<br />

=198.08 > =15 - konstrukcija zadovoljava<br />

- Analogni zid od<br />

Simprolit bloka<br />

SBS-20;<br />

Procena troškova<br />

d<br />

[cm]<br />

<br />

[kg/m 3 ]<br />

<br />

[W /m·K]<br />

R<br />

[m 2 K / W]<br />

1 PRODUŽNI MALTER 2.00 1700.00 0.850 0.024<br />

2 GITER BLOK 20.00 1200.00 0.520 0.385<br />

3 STIROPOR 5.00 25.00 0.041 1.220<br />

4 PUNA OPEKA 12.00 1600.00 0.640 0.188<br />

5 CEMENTNI MALTER 2.00 1800.00 0.870 0.023<br />

K = 0.498 W/m 2 K dzida=41cm R = 1.840 m 2 K / W<br />

( Kmax = 0.9 W/m 2 K) T EZINA G = 503.25 kg / m 2 R k = 2.010 m 2 K / W<br />

Prikaz karakteristicnog zida na predmetnom objektu<br />

<br />

<br />

<br />

Razlika SZ01 i SBS-20 .................................................................................................... 40 - 21.5 = 18.5 cm<br />

Razlika SZ04 sa ’demit oblogom i SZ04 sa SUP-10..........................................................33 - 31.5 = 1.5 cm<br />

Razlika SZ05 sa stiroporom i punom opekom i SZ05 sa SOP-8........................................41 - 29.5 = 11.5 cm<br />

Razlika SZ06 i SBDS-25 ................................................................................................. 32 - 26.5 = 5.5 cm<br />

Razlika UZ05 i SBDS-25....................................................................................................32 – 27.0 = 5.0 cm<br />

Razlika UZ07 i SBDS-20....................................................................................................26 – 22.0 = 4.0 cm<br />

Korisna površina koja se dobija, primenom Simprolit proizvoda, na tipskom spratu:<br />

fokus<br />

Procena troškova za zidarske radove predmetnog<br />

objekta rađena je primenom modela<br />

zasnovanog na aktivnostima. Pri čemu je<br />

svaka aktivnost pojedinačno analizirana, u<br />

smislu potrebnih resursa i troškova, uz korišćenje<br />

standardnih normativa rada u visokogradnji.<br />

Aktivnost je osnovna jedinica realizacije<br />

projekta u mrežnom planiranju, koja<br />

predstavlja tehnološki i vremenski zaokruženu<br />

celinu. Ovaj model procene troškova<br />

izabran je jer omogućava simultanu procenu<br />

vremena i troškova.<br />

Inicijalne uštede primenom<br />

SIMPROLIT ® proizvoda<br />

Uporednim analizama troškova dve razmatrane<br />

tehnologije, koja je vršena na<br />

osnovu detaljne procene troškova, došlo<br />

se do zaključaka u vezi mogućih ušteda<br />

koje bi se ostvarile primenom analiziranih<br />

Simprolit® proizvoda. Ekonomičnost<br />

primene ovih proizvoda pokazala<br />

se kako u samom izvođenju zidarskih<br />

radova, tako i u izvođenju AB radova<br />

što je posledica izuzetne lakoće ovog<br />

materijala. Takođe, karakterisitka Simprolit®<br />

fasadnih blokova koja se ogleda<br />

u mogućnosti da pri istoj debjini bloka,<br />

pomoću umetaka, povećaju termoizolaciju<br />

zida, omogućava povećanje korisne<br />

površine i proporcionalno tome umanjenje<br />

krajnje cene za svaki dobijeni 1m 2 objekta.<br />

Na taj način investitor ima zaradu po svakom<br />

dužnom metru fasadnog zida izidanog<br />

Simprolit® blokovima.<br />

U daljem tekstu prikazaće se rezultati izvršenih<br />

analiza.<br />

Kao optimalnije rešenje projektovanih zidova,<br />

analizirana je primena pomenutih<br />

P = (480+500+80+560+480+560+480+500+520+75+208+379+208+320+250+276+190+260.5+340+480)*18.5*10 -2 + (490+505)*1.5*10 -2 + 251.6*11.5*10 -2 +<br />

+ (154+325+54+154)*5.5*10 -2 + (130+12+333+475)*5.0*10 -2 + (167*2+167*2)*4.0*10 -2 15m 2<br />

Dobijena korisna (prodajna) površina za ceo objekat: P=120m 2<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com 41


fokus<br />

Značajne uštede u izvođenju radova primenom SIMPROLIT ® proizvoda<br />

Daleko manja težina objekta direktno utiče na dimenzije<br />

nosivih elemenata i količinu armature u<br />

njima, počev od temlja, preko stubova i greda, pa<br />

sve do smanjenja seizmičkih uticaja zbog manje<br />

mase objekta.<br />

Kraće vreme realizacije objekta primenom SIMPROLIT ® proizvoda<br />

Sa prikazanih dinamičkih planova može<br />

se uočiti da je primenom SIMPROLIT®<br />

blokova potrebno znatno manje taktova u<br />

gradnji. Generalni zaključak u vezi vremena<br />

realizacije projekta, na osnovu prikazanih<br />

dinamičkih planova i ciklograma, je da<br />

se primenom Simprolit blokova značajno<br />

ubrzava gradnja pri čemu je za izvođenje<br />

radova u tom slučaju potrebno angažovati<br />

manji broj radnika. Kraće vreme realizacije<br />

projekta je svakako još jedan od faktora koji<br />

utiče na smanjenje ukupnih troškova kod<br />

izvođenja objekta.<br />

Zaključak<br />

Primena razmatranih Simprolit elemenata<br />

u odnosu klasičan način izvođenja<br />

radova, pokazalo se kao znatno optimalnije<br />

rešenje koje se ogleda u značajnom<br />

smanjenju ukupnih troškova i vremena<br />

realizacije objekta, što je posledica:<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

manjeg utroška materijala;<br />

manjeg broja taktova u gradnji;<br />

zidanje ovim proizvodima ne zahteva<br />

visokokvalifikovanu radnu snagu;<br />

lakoće Simprolit proizvoda (lakša<br />

manipulacija, lakši horizontalni i vertikalni<br />

transport; smanjenje ukupne<br />

težine objekta);<br />

Simprolit proizvodi ne zahtevaju debeo<br />

sloj maltera.<br />

Ekonomska efikasnost primene Simprolit<br />

blokova naročito se ogleda u dobijenoj<br />

korisnoj površini u okviru istih gabarita<br />

objekta.<br />

SIMPROLIT SISTEM<br />

42 www.build<strong>magazin</strong>.com


Japanski naučnici su izmenili strukturu kristalne<br />

rešetke cementa i pretvorili je u tanku, providnu<br />

membranu koja provodi električnu energiju. Ovakav<br />

materijal bi mogao da bude zamena za retke metale<br />

kao što je indium. Struktura običnog cementa satransmaterijali<br />

PROZOR OTPORAN NA ZVUK<br />

Ekstremno bučna okruženja blizu aerodroma, puteva<br />

i velikih zabavnih centara, predstavljaju veliki<br />

problem za stanare, pošto obični prozori ne pružaju<br />

adekvatnu zaštitu. Dvostruko ili čak trostruko staklo<br />

apsorbovaće visoke frekvencije, ali ne može da učini<br />

ništa protiv visokofrekventne buke koju proizvode<br />

avioni ili, recimo, bas-tonovi glasne muzike.<br />

Naučnici sa Instituta Fraunhofer za strukturalnu izdržljivost<br />

i sigurnost sistema (Structural Durability<br />

and System Reliability) i Tehnološkog univerziteta<br />

u Darmštatu (Darmstadt) nedavno su razvili prototip<br />

prozora otpornog na zvuk. Jedan od naučnika, dr<br />

Tnilo Bejn (Tnilo Bein), saopštio je da je ovaj novi<br />

tip prozora uspeo da smanji buku u proseku za šest<br />

decibela u frekvenciji od 50 do 1000Hz. Takođe,<br />

predvideli su smanjivanje buke motora putničkog<br />

aviona u frekvenciji ispod 1000Hz za 10 decibela.<br />

Rešenje su pronašli u čipu, prikačenom na prozorsko<br />

okno, koji smanjuje vibracije stakla izazvane bukom.<br />

Prototip je predstavljen na Sajmu u Hanoveru<br />

(Hannover) u aprilu.<br />

stoji se od asimetričnih rešetaka, što ga čini slabim<br />

provodnikom elektriciteta. Ali, postavljanjem smeše<br />

cementa sa titanijumom unutar staklene šipke i zagrevajući<br />

je do 1100 °C naučnici su stvorili homogenizovanu,<br />

simetričnu rešetku koja provodi električnu<br />

energiju kao metal.<br />

ACOUSTICEL<br />

Ovaj izolacioni materijal dobija se od reciklirane<br />

EPDM gume, ne sadrži nikakve štetne materijale i<br />

ne proizvodi toksičan dim ili izduvne gasove. Guma<br />

nastaje od starih automobilskih guma isečenih na<br />

tanke trake. Ova izolacija se prodaje u 10 mm tankim<br />

rolnama za podove i dužine 1 m 2 za zidove.<br />

Lišće i delovi stabla palme prave veliku količinu đubreta<br />

koje nastaje u procesu proizvodnje ulja. Ipak,<br />

ovi materijali suviše su dragoceni, da bi se tek tako<br />

bacali. Zato se ovaj materijal sada koristi za proizvodnju<br />

panela za građevinsku industriju, ali i industriju<br />

nameštaja. U termomehaničkoj obradi ovih otpadnih<br />

materijala, para zagreva vlakna koja se potom melju.<br />

Ovoj smesi se na kraju dodaje lepak i materijal se<br />

stavlja pod vrelu presu da bi se postigla odgovarajuća<br />

gustina i čvrstina panela.<br />

SOLID POETRY<br />

Holandski dizajneri Frederik Molenšot (Frederik Molenschot)<br />

i Suzan Hapl (Susanne Happle) dizajnirali<br />

su betonske pločice koje otkrivaju reljefne šare kada<br />

su mokre. Dizajneri očekuju da će Solid Poetry pločice<br />

biti savršeno prikladne za vrtove, bazene, kupatila,<br />

saune ili bilo kakvo okruženje koje je podložno<br />

čestim promenama vlažnosti.<br />

PODNE OBLOGE OD BAMBUSA<br />

U poslednjih nekoliko godina, podne obloge od<br />

bambusa postale su konkurentska alternativa konvencionalnim<br />

drvenim podnim oblogama. Bambus<br />

je, kao materijal, vrlo zahvalan zbog svoje otpornosti<br />

i dugotrajnosti. Takođe, mnoge vrste bambusa<br />

UPOTREBA SOJE<br />

U GRAĐEVINARSTVU<br />

Trenutno dosta pažnje privlači upotreba soje kao<br />

građevinskog materijala, naročito u projektima za<br />

klijente koji su alergični na isparenja hemikalija.<br />

Proizvodi na bazi soje ne sadrže formaldehid i, u<br />

interakciji sa drugim hemikalijama, ne emituju štetna<br />

isparenja. Neki od proizvoda na tržištu, koji su bazirani<br />

na soji, uključuju lepila, premaze za drvo i beton,<br />

a njihova najnovija uloga je kao izolacioni materijal.<br />

Trenutno se može naći i kao izolacioni panel, ali i u<br />

vidu spreja za izolaciju.<br />

www.soyol.com<br />

CEMENT KOJI PROVODI STRUJU<br />

sazrevaju u roku od tri do šest godina, dok bi recimo<br />

javoru ili hrastu bilo potrebno pedeset godina. Zbog<br />

toga je bambus mnogo jeftiniji i sve više se koristi u<br />

građevinskoj industriji. Na žalost, lepila koja se koriste<br />

u proizvodnji laminata bambusa najčešće sadrže<br />

formaldehid. Međutim, nova tehnologija omogućila<br />

je da se koriste lepila koja se ne zasnivaju na formaldehidu.<br />

www.bamboomountain.com<br />

www.greenfloors.com<br />

www.bamboohardwoods.com<br />

PANEL PLOČE OD PALMINIH<br />

VLAKANA<br />

Malezija snabdeva 50 odsto ukupnog svetskog<br />

tržišta palminim uljem, sirovim materijalom koji se<br />

dosta koristi u prehrambenoj i hemijskoj industriji.<br />

44<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com


promo<br />

RAČUNARSKE MREŽE<br />

Ex Ecentar d.o.o. je dinamična<br />

beogradska firma, kakva<br />

je, uostalom, i čitava informaciona<br />

tehnologija koja je<br />

oblast našeg delovanja<br />

Ex Ecentar je u mogućnosti da projektuje<br />

i instalira sve što je potrebno jednom<br />

preduzeću ili ustanovi u oblasti IT infrastrukture.<br />

Takođe, u mogućnosti smo da<br />

našim partnerima ponudimo projektovanje<br />

i izgradnju informacione infrastrukture u<br />

fazi izgradnje samog objekta.<br />

Ali krenimo redom, najpre bismo izdvojili:<br />

1. projektantske usluge koje obuhvataju<br />

projektovanje računarskih mreža zasnovanih<br />

na principima strukturnog kabliranja,<br />

aktivnu mrežnu opremu (klasična i bežična<br />

rešenja), stalni pristup Internetu, serverska i<br />

klijentska rešenja<br />

2. izgradnju računarskih mreža zasnovanih<br />

na bakarnim i fiberoptičkim komponentama<br />

renomiranih proizvođača, kako u<br />

izgrađenim objektima, tako i tokom same<br />

izgradnje objekata<br />

3. usluge implementacije i održavanja<br />

softvera i opreme, koje obuhvataju instalaciju,<br />

konfigurisanje, administraciju i održavanje<br />

sistemskog i poslovnog softvera i<br />

opreme; održavanje uključuje detekciju i rešavanje<br />

problema nastalih neodgovarajućom<br />

primenom ali i preventivno delovanje kroz<br />

ugovorene obaveze koje preciziramo sa našim<br />

klijentima<br />

4. zaštitu informacionih sistema, koja<br />

obuhvata implementaciju zaštite od neovlašćenog<br />

pristupa i upotrebe informacionih<br />

sistema, formiranje Firewall zaštite, centralizovanu<br />

instalaciju i administraciju korporacijskih<br />

antivirusnih paketa za servere, zaštićenu<br />

VPN komunikaciju<br />

5. usluge Backup-a podataka, koje obuhvataju<br />

narastajuće izazove na polju čuvanja<br />

podataka sa proširivanjem kapaciteta informacionih<br />

sistema raznovrsnim servisima a<br />

samim tim i mnogostrukim opasnostima;<br />

nudimo Vam analizu Vaših potreba i implementaciju<br />

centralizovanog i automatizovanog<br />

sistema za zaštitu podataka, optimizovanog<br />

za specifično okruženje, bez obzira da<br />

li je reč o maloj ili srednjoj firmi, ili kompaniji<br />

velikih informacionih kapaciteta<br />

6. konsalting u planiranju rešenja i njihovoj<br />

implementaciji, razmeni stručnih mišljenja i<br />

preporukama zasnovanih na praćenju i poznavanju<br />

savremenih trendova i stečenim<br />

praktičnim iskustvima u svim oblastima<br />

primene i razvoja informacionih sistema<br />

7. licenciranje softvera, kao Microsoft<br />

partner našim klijetima nudimo pogodnosti<br />

količinskog licenciranja softvera (OVS).<br />

Količinsko licenciranje je namenjeno firmama<br />

koje žele da na duži rok definišu obim<br />

investicija na polju sofverskih ulaganja a<br />

ujedno obezbede jednostavnije upravljanje<br />

licencama i dobiju mogućnost nadogradnje<br />

na najnovije Microsoft-ove proizvode<br />

Prepoznajući poslovne korisnike kao naš<br />

primarni cilj, a osluškujući njihove potrebe,<br />

ponudili smo našim stalnim korisnicima<br />

sada već osvedočeno uspešni vid saradnje<br />

kroz ugovore o održavanju informacionih<br />

sistema baziranih na implementaciji dogovorenih<br />

rešenja, našem stalnom nadgledanju<br />

korisnikovih potreba i konsaltingu, preventivnom<br />

delovanju na održavanju postojeće<br />

opreme i brzom delovanju u trenucima otkaza<br />

sofvera i opreme.<br />

Takođe, nudimo građevinskim firmama<br />

mogućnost da kroz zajednički rad i saradnju<br />

implementiramo savremena informaciona<br />

rešenja u stambeno-poslovne objekte koje<br />

grade i na taj način podignu upotrebnu a<br />

time i tržišnu vrednost objekata.<br />

U okviru naših rešenja nudimo opremu i<br />

softver najrenomiranijih svetskih proizvođača:<br />

HP, Dell, IBM, Intel, Microsoft, Allied<br />

Telesyn, Cisco, Draka, Panduit i drugi.<br />

Na referentnoj listi naših korisnika su domaće<br />

firme koje su lideri u svojim oblastima<br />

ali i ogranci stranih kompanija koji posluju<br />

na našem tržištu ■<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

45


pogled<br />

Inženjerska<br />

komora Srbije<br />

Zakonom o planiranju<br />

i izgradnji („Sl. Glasnik RS”,<br />

broj 47/2003) propisano je<br />

osnivanje Inženjerske<br />

komore Srbije sa sedištem<br />

u Beogradu<br />

Priredio: Miljan Mikić<br />

Članovi Komore su diplomirani inženjeri<br />

arhitektonske, građevinske, mašinske,<br />

elektrotehničke, saobraćajne i diplomirani<br />

inženjeri drugih tehničkih struka, kao i<br />

diplomirani prostorni planeri kojima je Komora<br />

izdala odgovarajuću licencu. Trenutno,<br />

Komora ima 17.843 člana.<br />

U postupku pripreme za početak rada Komore<br />

Ministarstvo urbanizma i građevina<br />

RS izdalo je dvestotine „nultih” licenci odgovornih<br />

planera, odgovornih urbanista,<br />

odgovornih projektanata i odgovornih izvođača<br />

radova.<br />

Osnivačka skupština Inženjerske komore<br />

Srbije održana je dana 14.6.2003. godine u<br />

Svečanoj sali Građevinskog fakulteta u Beogradu.<br />

Na osnivačkoj skupštini Ministar,<br />

prof. dr Dragoslav Šumarac, uručio je „nulte”<br />

licence na osnovu kojih su imaoci licenci<br />

postali članovi Inženjerske komore Srbije.<br />

Među članovima Komore su i doajeni našeg<br />

građevinarstva: prof. dr Nikola Hajdin, diplomirani<br />

građevinski inženjer, Predsednik<br />

SANU-a, prof. Ivan Antić, diplomirani inženjer<br />

arhitekture, akademik; prof. dr Ilija<br />

Stojanović, diplomirani inženjer elektrotehnike,<br />

akademik i prof. dr Titoslav Živanović,<br />

diplomirani mašinski inženjer.<br />

Osnovni ciljevi i zadaci Komore su da:<br />

• utvrđuje profesionalna prava i dužnosti i<br />

etičke norme ponašanja članova u obavljanju<br />

poslova planiranja, projektovanja i<br />

izvođenja radova (u daljem tekstu: Etički<br />

kodeks);<br />

• utvrđuje ispunjenost uslova za izdavanje,<br />

odnosno oduzimanje licence za odgovornog<br />

planera, odgovornog urbanistu,<br />

odgovornog projektanta i odgovornog izvođača<br />

radova u skladu sa Zakonom, Pravilnikom<br />

o uslovima i postupku za izadavanje<br />

i oduzimanje licence za odgovornog<br />

urbanistu, projektanta, izvođača radova<br />

i odgovornog planera (u daljem tekstu:<br />

Pravilnik) i opštim aktima Komore;<br />

• proverava usklađenost izdatih licenci po<br />

propisima drugih zemalja;<br />

• vodi evidenciju lica iz tačke 2. ovog<br />

člana;<br />

• organizuje Sud časti za utvrđivanje povreda<br />

profesionalnih standarda i normativa<br />

(profesionalne odgovornosti), kao i za<br />

izricanje mera za te povrede;<br />

• uređuje i unapređuje uslove za obavljanje<br />

stručnih poslova u oblasti prostornog i<br />

urbanističkog planiranja, projektovanja,<br />

izgradnje objekata i drugih oblasti značajnih<br />

za planiranje i izgradnju;<br />

• prati i utiče na razvoj profesionalnih odnosa<br />

u struci obezbeđujući uslove svojim<br />

članovima za takvu delatnost;<br />

• obezbeđuje sigurnost i zaštitu opštih i pojedinačnih<br />

profesionalnih interesa članova;<br />

• donosi normative i kriterijume za procenu<br />

vrednosti poslova iz delatnosti članova;<br />

• organizuje polaganje stručnih ispita koje<br />

joj poveri nadležno ministarstvo;<br />

• prati rad svojih članova i primenu pravila<br />

profesionalne etike;<br />

• predlaže nadležnim organima donošenje<br />

odgovarajućih propisa i sarađuje sa odgovarajućim<br />

ministarstvima i državnim<br />

organima u pripremi i primeni zakonske i<br />

druge regulative koja se odnosi na oblasti<br />

delatnosti Komore;<br />

• uspostavlja, održava i unapređuje saradnju<br />

sa drugim inženjerskim komorama i drugim<br />

srodnim organizacijama i institucijama<br />

u zemlji i inostranstvu;<br />

• organizuje i učestvuje u pripremi naučnih<br />

i stručnih skupova i pruža pomoć u izdavanju<br />

publikacija od interesa za delatnost<br />

struke;<br />

• obavlja i druge poverene poslove, kao i<br />

poslove od značaja za profesionalnu praksu<br />

i usavršavanje rada članova Komore.<br />

Organi<br />

Inženjerske komore Srbije<br />

Skupština Inženjerske komore Srbije<br />

Predsednik:<br />

• Prof. Branislav Mitrović, dipl. inž. arh.<br />

Potpredsednik:<br />

• Ljiljana Beloš, dipl. inž. arh.<br />

Predsednik Inženjerske komore Srbije:<br />

• Prof. dr Dragoslav Šumarac, dipl. građ. inž.<br />

Prof. dr Dragoslav Šumarac,<br />

predsednik Inženjerske Komore Srbije<br />

Upravni odbor Inženjerske komore Srbije<br />

Predsednik:<br />

• Prof. dr Dragoslav Šumarac, dipl. građ. inž.<br />

Potpredsednik:<br />

• Milovan Glavonjić, dipl. inž. el.<br />

Nadzorni odbor Inženjerske komore Srbije<br />

Predsednik:<br />

• Prof. dr Milisav Damnjanović, dipl. inž. arh.<br />

Sekcije i podsekcije Komore<br />

U okviru Komore postoje sekcije planera,<br />

urbanista, projektanata i izvođača radova.<br />

Do sada je, po sekcijama, ukupno izdato<br />

103 licenci za prostorne planere, 957 za urbaniste,<br />

14.554 za projektante i 11.665 za<br />

izvođače radova.<br />

Na nivou matičnih sekcija projektanata i izvođača<br />

postoje sledeće podsekcije:<br />

• diplomiranih inženjera arhitekture<br />

• diplomiranih građevinskih inženjera<br />

• diplomiranih mašinskih inženjera<br />

• diplomiranih inženjera elektrotehnike i<br />

• diplomiranih inženjera ostalih tehničkih<br />

struka<br />

Organi podsekcija su:<br />

• predsednik podsekcije<br />

• regionalni odbori podsekcije<br />

Regionalni odbori podsekcija konstituišu se<br />

u Subotici, Novom Sadu, Beogradu, Kragujevcu,<br />

Valjevu, Čačku, Kraljevu, Nišu i Kosovskoj<br />

Mitrovici.<br />

46 www.build<strong>magazin</strong>.com


Sud časti<br />

Sud časti, kao nezavisan i samostalan organ,<br />

utvrđuje odgovornost i izriče mere članovima<br />

Komore zbog povreda profesionalnih<br />

standarda i normativa (profesionalne odgovornosti).<br />

Sud časti Inženjerske komore Srbije konstituisan<br />

je 16. decembra 2005. godine. Miroljub<br />

Gaon, iz Beograda, izabran je za predsednika<br />

Suda, a za njegovog zamenika Jovan<br />

Zorić iz Novog Sada.<br />

Ukoliko je neko bio nesavestan, i pokaže se<br />

da je svojim delovanjem postupao protivno<br />

profesionalnim pravima i dužnostima i<br />

etičkim normama ponašanja, Sud časti mu<br />

može izreći mere zbog povrede profesionalnih<br />

standarda i normativa. Nakon sprovedenog<br />

postupka i utvrđene odgovornosti<br />

moguće je izreći javnu opomenu sa objavljivanjem<br />

na sednici Upravnog odbora,<br />

javnu opomenu sa objavljivanjem u jednom<br />

dnevnom listu, do oduzimanja licenci na<br />

period od šest meseci do pet godina. Pored<br />

ovih mera, Sud časti može izreći i meru<br />

bezbednosti zabrane učešća u radu organa<br />

Komore.<br />

Prijavu protiv licenciranog inženjera, Sudu<br />

časti može podneti fizičko ili pravno lice, odnosno<br />

organ Komore, koje smatra da postoji<br />

povreda za koju se može izreći mera u skladu<br />

sa Zakonom i ostalim aktima Komore.<br />

Sud časti broji 25 sudija, srazmerno broju<br />

članova sekcija: 2 iz sekcije planera, 3 iz sekcije<br />

urbanista, 10 iz sekcije projektanata i 10<br />

iz sekcije izvođača radova. Iz redova sudija,<br />

bira se predsednik Suda koji nakon konstituisanja<br />

bira svog zamenika. Pored njih u<br />

postupku će učestvovati Tužilac koji zastupa<br />

interese Komore i Branilac koji pruža pomoć<br />

u odbrani okrivljenom. Mandat sudija<br />

traje 4 godine, dok mandat Tužioca i Branioca<br />

traje 2 godine. Tužilac i Branilac imaju<br />

svoje zamenike.<br />

Trenutne aktivnosti<br />

14. juna 2007. godine Inženjerska komora<br />

Srbije je, povodom četvorogodišnjeg postojanja,<br />

organizovala proslavu Dan Inženjerske<br />

komore Srbije, u Narodnom pozorištu<br />

u Beogradu.<br />

Na osnovu zahteva velikog broja članova<br />

Komore, u okviru programa permanentnog<br />

usavršavanja članova Inženjerske komore<br />

Srbije, 21. juna 2007. godine, u periodu od<br />

11 do 14 časova, u Svečanoj sali Građevinskog<br />

fakulteta u Beogradu održano je predavanje<br />

na temu „Evropski sistem za akreditaciju<br />

inženjerskog obrazovanja: EUR-ACE<br />

STANDARD”.<br />

pogled<br />

Cilj održavanja ovog predavanja je upoznavanje<br />

akademske zajednice sa evropskim<br />

sistemom za akreditaciju inženjerskog<br />

obrazovanja i trendovima u uspostavljanju<br />

„Europen label” za akreditovane inženjerske<br />

studijske programe kroz pripremu standarda<br />

EUR-ACE (European Acredited Engineer),<br />

i ocena mogućnosti uključivanja u<br />

Evropsku mrežu za akreditaciju inženjerskog<br />

obrazovanja (ENAEE).<br />

Predavači su bili Prof. dr Snežana Pejčić<br />

Tarle, dipl. inž. saob, i Prof. dr Vladanka<br />

Aćimović Raspopović, dipl. inž. el.<br />

Takođe, u prostorijama Komore je, u periodu<br />

od Sajma građevinarstva, održano više<br />

prezentacija proizvoda i kompanija iz oblasti<br />

građevinarstva.<br />

Na sajtu komore: www.ingkomora.org.yu,<br />

mogu se pronaći:<br />

• informacije o komori i njenom radu<br />

• zakoni i podzakonska akta<br />

• press clipping, odnosno, aktuelnosti iz<br />

medija<br />

• lične prezentacije ili predstavljanja inženjera<br />

• berza poslova, ponuda i potražnja zaposlenja<br />

u struci<br />

• pretrage<br />

• forumi iks<br />

• „Glasnik” u elektronskoj formi ■


mehanizacija<br />

Transport materijala<br />

do gradilišta – kamioni<br />

Kamion CAT 730<br />

EJECTOR<br />

piše:<br />

Vlada Radojević, urednik portala:<br />

www.cmc-pro.net<br />

www.mti-gradjevinarstvo.net<br />

Rad na gradilištu ili eksploataciji materijala<br />

iz površinskih i podzemnih kopova<br />

je, danas, gotovo nezamisliv bez mašina.<br />

Posmatrano uže, vezano za građevinarstvo,<br />

primena građevinskih mašina je jedan od<br />

najbitnijih faktora za realizaciju bilo kog<br />

investicionog projekta. Da bi građevinarstvo<br />

beležilo stalni napredak, neophodan je brži<br />

razvoj i usavršavanje radnih karakteristika<br />

mašina (brzina kretanja, veličina radnih<br />

organa, manevarske sposobnosti). Akcenat<br />

se stavlja na bezbednost i komfor rukovaoca<br />

mašinom, pouzdanost vitalnih delova ili<br />

mašinskih sistema, a uz istovremeno smanjenje<br />

troškova rada u vezi sa potrošnjom<br />

goriva i maziva, kao i habajućih delova.<br />

U prošlom broju bilo je reči o utovarivačima.<br />

Ovog puta, govorićemo nešto više o različitim<br />

vrstama kamiona kao sredstvu za transport<br />

materijala do gradilišta i na samom<br />

gradilištu.<br />

Kamioni spadaju u mašine sa cikličnim dejstvom.<br />

Osim njih, u ovu grupu mašina spadaju<br />

bageri, dozeri, utovarivači, skreperi, fabrike<br />

betona, kranske dizalice. Ove mašine<br />

svoj rad obavljaju u ciklusima, tj. postoji određen<br />

broj radnih operacija koje se periodično<br />

ponavljaju. Skup svih tih operacija čini<br />

jedan radni ciklus mašine. Trajanje ciklusa<br />

izražava se u vremenskim jedinicama, označava<br />

sa Tc i koristi kod proračuna praktičnog<br />

učinka mašina. Tc se određuje posebno<br />

za svaku mašinu u zavisnosti od konkretnih<br />

operacija koje obavlja, uslova na terenu, karakteristika<br />

same mašine. Bitan parametar je<br />

zapremina radnog organa q.<br />

Autoprevoz (rubber-tyred haulage) u građevinarstvu<br />

se, uglavnom, obavlja vozilima raznih<br />

konstrukcija na pneumaticima. To su vozila<br />

koja karakteriše velika brzina na otvorenim<br />

putevima kao i velika manevarska sposobnost<br />

i prilagodljivost svim radnim (terenskim)<br />

uslovima (vremenske prilike, osobine samog<br />

puta, dnevna ili noćna svetlost).<br />

Tipične vrste građevinskih vozila za transport<br />

materijala, odnosno, kamiona su damperi<br />

i kamioni kiperi.<br />

Ostala vozila koja se koriste u građevinskom<br />

transportu su:<br />

• traktori sa prikolicama – za gradilišni<br />

transport<br />

• tegljači sa poluprikolicama – za prevoz<br />

profilnih komada i rastresitog materijala<br />

na veće daljine<br />

Damperi (dump trucks, haulers) predstavljaju<br />

velika i vrlo snažna vozila za prevoz rastresitih<br />

tereta (zemlje, šljunka, kamenitog materijala<br />

svih veličina) do rastojanja od nekoliko<br />

kilometara i u teškim uslovima rada na<br />

gradilištu. Posebno oblikovan i ojačan sanduk<br />

podizanjem unazad omogućava istovar<br />

tereta. Zbog gabarita i velikog osovinskog<br />

pritiska, damper nije moguće koristiti za<br />

transport putevima kojima se kreću druga<br />

vozila. Poseban problem je njihovo održavanje.<br />

U građevinarstvu se najviše koriste<br />

zglobni damperi, koje karakteriše kombinacija<br />

snage i robusnosti.<br />

Damper CAT MT 26<br />

Minidamperi (mini-haulers) mali su, robusni<br />

damperi za prevoz raznih građevinskih<br />

materijala unutar gradilišta. Umesto pneumatika<br />

mogu imati gusenice. Kada su uslovi<br />

na gradilištu specifični, a ekonomski je<br />

opravdano i isplativo, mogu se upotrebiti i<br />

minidamperi sa daljinskim upravljanjem.<br />

48 www.build<strong>magazin</strong>.com


Minidamper CAT MT 26<br />

Zglobni damperi (articuled dump truck) jesu<br />

građevinska transportna vozila sa radnim<br />

i konstruktivnim karakteristikama velikih<br />

dampera – u pogledu snage. Koriste se za<br />

prevoz rastresitih materijala u teškim uslovima<br />

na gradilištu. Deo vozne konstrukcije<br />

dampera, ispod sanduka, zglobno je vezan<br />

s prednjim delom koji nosi motor i kabinu<br />

vozača. Mogu biti sa dve osovine (prednja<br />

ispod motora i kabine, zadnja ispod sanduka)<br />

ili tri osovine (jedna napred ispod motora<br />

i kabine, a dve pozadi ispod sanduka).<br />

Zglobna veza, kao i pogon na svim osovinama,<br />

omogućava damperu veliku prilagodljivost<br />

raznim podlogama po kojima se kreće<br />

(blato, neravnine, brazde, nagibi). Oni se<br />

mogu koristiti na javnim putevima, jer poseduju<br />

gabaritne mere kamiona kipera.<br />

Kamioni kiperi ili kamioni samoistovarivači<br />

(tipping lorry) najčešće su korišćena<br />

prevozna sredstva za prevoz građevinskih<br />

materijala izvan gradilišta. To su vozila sa<br />

ojačanom voznom konstrukcijom, na kojoj<br />

se nalazi posebno oblikovan, takođe ojačan,<br />

sanduk za prevoz rastresitih materijala.<br />

Sanduk se nesmetano prazni (samoistovara)<br />

dizanjem unazad ili u stranu. Prave se<br />

uglavnom serijski u fabrikama u kojima se<br />

proizvode vozila i kamioni druge namene.<br />

Konstrukcija ovih kamiona dozvoljava njihovo<br />

korišćenje u javnom saobraćaju.<br />

Kiper Mercedes TIP 20 N4<br />

Proračun praktičnog učinka<br />

kamiona kipera<br />

Up = Ut × Kv × Kr × Kp<br />

Ut = T / Tc × q<br />

Kv - koeficijent korišćenja radnog vremena<br />

Kr - koeficijent rastresitosti materijala<br />

Kp - koeficijent punjenja kašike<br />

Tc - trajanje radnog ciklusa<br />

Tc = tu + tt + ti + tpov + tm<br />

tu - vreme utovara<br />

mehanizacija<br />

tu = ( q / Up,us ) × Kv<br />

Up, us - praktični učinak utovarnog sredstva<br />

tt - vreme transporta<br />

tt = Lbaze / Vpun<br />

Vpun = 15 km / h<br />

ti - vreme istovara<br />

tpov - vreme povratka<br />

tpov = Lbaze / Vpraz<br />

Vpraz = 30 km/h<br />

tm - vreme manevrisanja<br />

Koeficijenti neophodni za proračun dobijaju<br />

se iz tabela, dok se izbor kamiona kipera<br />

vrši iz podloga ■<br />

Različiti modeli pomenutih vrsta kamiona<br />

mogu se pronaći na sajtovima<br />

nekih proizvođača:<br />

www.caterpillar.com<br />

www.moxy.no<br />

www.terexmining.com<br />

www.iveco.com<br />

www.meiller.com<br />

www.man-nutzfahrzeuge.de<br />

www.zeppelin.de<br />

www.volvo.com<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

49


promo<br />

Najbolje iz Kine<br />

Kvalitetna mašina se može<br />

napraviti samo ako imamo<br />

kvalitetne komponente. Od<br />

ove postavke polaze kineski<br />

proizvođači koji razvijaju<br />

program građevinske mehanizacije<br />

i žele svoj deo kolača<br />

na svetskom tržištu.<br />

Fabrika koja će ovom prilikom biti predstavljena<br />

je najveća kineska fabrika za<br />

proizvodnju utovarivača LIUGONG.<br />

Fabrika je osnovana još daleke 1958. što je<br />

ujedno čini i fabrikom sa najdužom tradicijom<br />

u proizvodnji utovarivača u Kini. Od<br />

1987. do 1995. godine fabrika LIUGONG<br />

radi u kooperaciji sa CATERPILLAR-om,<br />

upoznaje i uvodi CATERPILLAR tehnologiju<br />

kao i sistem rukovođenja. 1995. godine<br />

LIUGONG počinje saradnju sa najpoznatijom<br />

svetskom fabrikom za proizvodnju<br />

komponenti transmisije – nemačkom kompanijom<br />

ZF, a nešto kasnije i sa američkom<br />

fabrikom motora CUMMINS. Godine<br />

2004. LIUGONG postaje druga najveća<br />

fabrika utovarivača na svetu i tu poziciju<br />

zadržava do danas. U 2006. godini broj prodatih<br />

LIUGONG utovarivača širom celog<br />

sveta iznosio je 20.000 komada.<br />

Mašine LIUGONG su svoj kvalitet i pouzdanost<br />

potvrdile kako u Aziji, tako i u zemljama<br />

razvijenog sveta (Španiji, Portugalu,<br />

Nemačkoj, Velikoj Britaniji, Italiji...).<br />

Brend ovih mašina je nama manje poznat,<br />

ali su nam imena brendova njihovih osnovnih<br />

komponenti poznata već duži vremenski<br />

period. Proizvođači osnovnih komponenti<br />

ovih mašina su: Cummins i Deutz (motori,)<br />

ZF (transmisija), Parker, Rexroth, Kawasaki<br />

i Toshiba (komponente hidrauličnog sistema),<br />

Siemens (elektronika), Asiatruck (gusenice),<br />

Manuli (creva).<br />

Cene mašina su znanto niže i prihvatljivije<br />

u odnosu na ostale proizvođače koji su prisutni<br />

na našem tržištu.<br />

Najkraće rečeno, efektivnost, pouzdanost,<br />

dostupnost su reči koje najbolje opisuju ove<br />

mašine.<br />

Konkretno, utovarivač točkaš CLG 856<br />

koji je prikazan na slici nosi Cummins motor<br />

snage 215 Ks, ZF menjač kao i prednju<br />

i zadnju osovinu koja takođe nosi ZF-ov<br />

znak. Kočioni sistem je potpuno hidraulični<br />

(Rexroth) sa multi-diskovima potopljenim<br />

u ulju. Kabina je udobna i pregledna, sa<br />

Grammer sedištem, klima uređajem i muzikom.<br />

Predviđen je i dug spisak dodatnih<br />

oruđa, kao što su veće ili manje kašike, viljuška<br />

za trupce, kašika za kamen i pribor za još<br />

neke specifične poslove koje ovaj utovarivač<br />

može da obavlja.<br />

Paletu mašina koje se proizvode u fabrici<br />

LIUGONG pored utovarivača čine i rovokopači,<br />

viljuškari, valjci, grejderi itd. To<br />

LIUGONG svrstava u red najvećih fabrika<br />

građevinske mehanizacije u svetu. Kompletan<br />

program ove fabrike možete naći u<br />

novosadskom preduzeću Agrovojvodina-<br />

Mehanizacija, koja, po njihovim rečima, već<br />

drugu godinu uspešno sarađuje sa ovom fabrikom<br />

i ujedno obezbeđuje servis i rezervne<br />

delove ■<br />

Sentandrejski put 165, Novi Sad<br />

tel: 021/455 312, 450 211<br />

fax: 021/419 129<br />

e-mail: agrovojvodina@eunet.yu<br />

www.agrovojvodina-mehanizacija.co.yu<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

51


urbanizam<br />

LINIJE VREMENA<br />

Piše: Milena Mišić<br />

Dosta se ljudi slilo u Niš u proteklih<br />

10-ak godina. To je, naravno, diktiralo<br />

ubrzanu izgradnju, uglavnom stambenih<br />

objekata. Puno različitih stvari je moglo da<br />

bude viđeno. Da li zbog one: „Dobar se glas<br />

daleko čuje, a loš još dalje”, uglavnom ostaje<br />

utisak da je većina tih objekata ispunila samo<br />

jednu od mnogobrojnih funkcija – onu krajnju<br />

– stambenu. Možda sve ovo zvuči<br />

i opravdano, sobzirom na sociološke<br />

faktore u kakvim funkcionišemo<br />

i sobzirom da je arhitektura i počela<br />

tako što je čoveku bilo neophodno<br />

sklonište. Ipak, malo misaonog procesa<br />

pri projektovanju dovodi nas<br />

do korektnih rešenja, a još malo tog<br />

procesa do skladnih i odgovarajućih<br />

rešenja. Pokušavajući da prkosimo<br />

pomenutoj izreci, predstavićemo<br />

neke od dobrih rešenja nadogradnji i<br />

revitalizacija objekata u Nišu. Svi su<br />

izvedeni uz kompletno poštovanje<br />

istorijskih vrednosti koje su objekti<br />

posedovali pre intervencije. Čini se<br />

da bi ovakve poteze i sami prvobitni<br />

projektanti poželeli.<br />

Prvi objekat koji ćemo predstaviti jeste<br />

stambeni objekat i nalazi se u ulici Prvog<br />

ustanka br. 15. Delo je našeg poznatog arhitekte<br />

Aleksandra Medvedeva i izvedeno<br />

je 1936. godine. Nađena je samo projektna<br />

dokumentacija rađena za potrebe nadziđivanja<br />

već 1941. godine. Projekat nadziđivanja<br />

uradio je projektant Ratomir Novaković i na<br />

osnovu njega je iste godine dobio zahtevanu<br />

dozvolu. Ipak, nadziđivanje je iz nepoznatih<br />

razloga stopirano.<br />

Sobzirom da je objekat izveden pre skopskog<br />

zemljotresa, on zasigurno nije zadovoljavao<br />

odredbe važećeg pravilnika za projektovanje<br />

i građenje objekata visokogradnje u<br />

seizmičkim područjima koje se odnose na<br />

zidane zgrade bez vertikalnih serklaža.<br />

Ponovna inicijativa za nadziđivanje zgrade<br />

počinje u toku 2003. godine, da bi konačno<br />

juna 2004. bio izrađen i glavni projekat. Odgovorni<br />

projektanti su mr Dragan Zlatkov,<br />

dipl. inž. građ. i mr Miomir Vasov, dipl. inž.<br />

arh, a investitor i izvođač projekta je preduzeće<br />

DMB INŽINJERING d.o.o, Niš.<br />

Jedina karakteristika na fasadi koja, pomalo<br />

simbolično, odslikava naše vreme je niža<br />

spratna visina, koja je po mišljenju autora<br />

teksta dobro došla u oblikovnom smislu<br />

menjajući ritam naglašene horizontalnosti<br />

objekta. Objekat je bio spratnosti Po+P+1,<br />

sada je dobio još dva sprata čija unutrašnja<br />

organizacija odslikava današnje potrebe življenja,<br />

kao što i prva dva sprata odslikavaju<br />

potrebe življenja 1936. godine.<br />

Stambena zgrada u ulici Generala Milojka<br />

Lešjanina 41 pripada istom vremenu i stilu<br />

i, kao i predhodna,<br />

izgrađena je 1933.<br />

godine, a uknjižena<br />

1938. godine.<br />

Bila je vlasništvo<br />

menjača Leona<br />

Hazana. Objekat<br />

je bio spratnosti<br />

Po+P+1+Tav.<br />

Sada je dobio<br />

novu fasadu, dva<br />

sprata i osveženu<br />

uspomenu na arhitekturu toga<br />

vremena. Radi se o objektu čiji je<br />

vlasnik jednog dela dugo vremena<br />

država, a u tom delu se nalaze prostorije<br />

Politike, pa je zgrada i po reklami<br />

ovih novina spontano dobila<br />

naziv – Politikina zgrada.<br />

Projektovana je uobičajeno za taj<br />

period gradnje, svaki stan sa dva<br />

ulaza, i sa dva mokra čvora. Sada se<br />

iza fasade sa duhom 30-tih godina<br />

na 3. i 4. spratu kriju stambeni sadržaji<br />

čija je organizacija uticala na<br />

neka odstupanja u vidu otvora na<br />

fasadi u odnosu na prvobitno stanje.<br />

Postojeća drvena stolarija je zadržana, kao i<br />

ulazna vrata u objekat, dok se na 2. i 3. spratu<br />

pojavila PVC stolarija sa sličnom podelom<br />

prozorskih krila. Betonske ograde su i<br />

u ovom slučaju zadržane, kao i „testerasta”<br />

obrada fasade između prozorskih otvora, i<br />

dalje naglašavajući horizontalnost. Objekat<br />

je, takođe, na dograđenom delu dobio dva<br />

kubusa, proizašla iz rešenja unutrašnje organizacije.<br />

Interesantno je napomenuti da<br />

objekat i dalje poseduje unutrašnju stepenišnu<br />

ogradu koja je dobro interpretirana i<br />

ponovljena na sledeća dva sprata. Projektant<br />

52 www.build<strong>magazin</strong>.com


nadgradnje je Miodrag Marković, dipl. ing.<br />

arh, a investitor agencija STAN PROMET.<br />

Lepo je videti da je jedna takva zgrada, koja<br />

je predstavljala savremenu stambenu gradsku<br />

arhitekturu u stilu konstruktivizma, i<br />

dalje predstavnik svoga vremena.<br />

Sledeća dva objekta obradićemo zajedno,<br />

zato što su se nekako, uvek kroz istoriju, vezivali<br />

jedan za drugi, iako obrada njihovih<br />

fasada govori da su različito tretirani. To su<br />

dve zgrade u samom centru Niša, na trgu<br />

Kralja Milana broj 15 i 17.<br />

Zgrada na trgu Kralja Milana broj 15 je podignuta<br />

ranije, 1940. godine, spratnosti P+2.<br />

Projektant ovog objekta je Desimir Misić,<br />

a investitor je bila firma STEFANOVIĆ I<br />

ŠUMARAC. Projektovana je kao poslovnostambena<br />

zgrada, sa lokalima u prizemlju.<br />

Kasnije, 1957. godine, došlo je do inicijative<br />

u okviru investicionog programa trgovačkog<br />

preduzeća Robna kuća NAPRED. Predstavnik<br />

investitora je bio Vladimir Šurdilović,<br />

službenik Robne kuće NAPRED. Ideja<br />

je bila da se nadogradnjom postojeće zgrade<br />

do visine P+4 i izgradnjom nove zgrade P+4<br />

na praznom prostoru između zgrada dobije<br />

jedna arhitektonska celina na tadašnjem<br />

trgu Oslobođenja. To je i urađeno 1957. godine<br />

projektom arhitekte Dušana Jakšića.<br />

Prva zgrada ima naglašenu horizontalnost<br />

sa po tri prozora na svakom spratu postavljena<br />

u ustaljenom ritmu i podcrtanih zajedničkim<br />

simsom. Druga zgrada ima ortogonalnu<br />

ravnotežu uspostavljenu vertikalnom<br />

opnom koja „nosi” terase stanova.<br />

Objekti predstavljaju spomenike kulture,<br />

zato su i ušli u program adaptacije i revitalizacije<br />

zaštićenih objekata „Lepša Srbija”.<br />

Svaki rad na njima se vrši u skladu sa „Zakonom<br />

o kulturnim dobrima”, pa je Skupština<br />

grada Niša ispred svega postavila Zavod<br />

za zastitu spomenika koji je i izdao uslove<br />

projektovanja adaptacije i revitalizacije. Odgovorni<br />

projektant građevinsko-arhitektonskog<br />

dela je Milorad Meco, dipl. ing. arh.<br />

Objektima su potpuno zamenjeni krovni<br />

pokrivači, limarija je zamenjena u skladu sa<br />

urbanizam<br />

postojećom, fasadni zidovi su potpuno malterisani<br />

i bojeni bojom koju određuje Zavod<br />

za zaštitu spomenika kulture Niš, fasadna<br />

bravarija je bojena uljanom bojom. Svi radovi<br />

su izvođeni u skladu sa propisima Zavoda<br />

za zaštitu spomenika. Detalji dekorativne<br />

limarije su, na primer, rađeni prema autentičnim<br />

sačuvanim ostacima pomoću izrade<br />

metalnog kalupa-šablona, profilisani venci i<br />

pilastri su izrađeni, takođe, pomoću odgovarajućih<br />

šablona koji odgovaraju originalnim.<br />

Kroz ovaj projekat unutrašnjost objekta nije<br />

obrađivana.<br />

Ova rešenja kroče put, nadamo se, još brojnijim<br />

dobrim rešenjima nadgradnje i rekonstrukcije<br />

objekata ■


energetska efikasnost<br />

Agencija za energetsku<br />

efikasnost – strategija razvoja<br />

energetike do 2015.<br />

Pripremio: Miljan Mikić<br />

Loše ekonomsko i političko stanje, zajedno<br />

sa neregulisanim privredno-ekonomskim<br />

uslovima u zemlji, te zanemarivanje<br />

potreba za programima povećanja<br />

energetske efikasnosti u poslednjoj deceniji<br />

dvadesetog veka imalo je, između ostalih,<br />

sledeće posledice:<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

•<br />

veliku potrošnju električne energije za<br />

grejanje stambenih objekata<br />

nisku energetsku efikasnost u industriji<br />

uz zastarele, energetski intenzivne proizvodne<br />

tehnologije<br />

energetski neefikasne sisteme centralnog i<br />

gradskog grejanja<br />

zastarela energetska rešenja u industriji<br />

tehnički istrošene, energetski neefikasne i<br />

zagađujuće komunalne službe za snabdevanje<br />

energijom<br />

mali stepen korišćenja postojećih potencijala<br />

obnovljivih izvora energije kao i<br />

otpadne energije<br />

zaostajanje u korišćenju efekata spregnute<br />

proizvodnje električne i toplotne energije<br />

finansijski neodrživo poslovanje preduzeća<br />

za proizvodnju, prenos i distribuciju<br />

električne energije zbog prodajnih cena<br />

energije koje ne odražavaju stvarne troškove<br />

proizvodnje<br />

nedovoljno razvijen i primenjiv energetski<br />

menadžment. u razvijenim zemljama<br />

energetski menadžment se sprovodi kao<br />

jedna od redovnih mera za povećanje<br />

energetske efikasnosti.<br />

Nesumnjivo je da, na osnovu navedenog,<br />

postoji potreba velikih ulaganja u energetski<br />

sektor radi poboljšanja i modernizacije energetske<br />

infrastrukture, kao i potreba razvoja<br />

i primene jedne sveobuhvatne politike unapređenja<br />

energetske efikasnosti i korišćenja<br />

obnovljivih izvora energije, ali je i potencijal<br />

za unapređenja veliki.<br />

Na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike<br />

kaže se da reforma energetskog sektora<br />

Srbije, predstavlja de facto utvrđivanje nove<br />

energetske politike, u smislu definisanja ciljeva<br />

i prioriteta u okviru Strategije razvoja<br />

energetskih sektora i uloge državnih organa<br />

i energetskih subjekata u okviru nove Institucionalne<br />

organizacije energetskih delatnosti u<br />

Srbiji. Promene moraju biti u skladu kako sa<br />

privredno-ekonomskim razvojem republike,<br />

tako i sa energetskom praksom i standardima<br />

EU za zemlje kandidate za članstvo u EU.<br />

Tako shvaćena nacionalna energetska politika<br />

omogućuje subjektima energetske privrede<br />

Srbije da sagledaju prioritete u okviru srednjoročnih<br />

i dugoročnih planova/strategije razvoja<br />

odgovarajućih sektora energetike, uključujući<br />

i izvesnost uslova za privatna i strana<br />

ulaganja u nove energeske objekte u Srbiji.<br />

O aktivnostima Agencije za energetsku efi -<br />

kasnost saznali smo nešto više u razgovoru<br />

sa mr Bojanom Kovačićem, zamenikom<br />

direktora agencije<br />

Agencija za energetsku<br />

efikasnost<br />

Za ostvarivanje ciljeva racionalne upotrebe<br />

energije i unapređenja energetske efikasnosti<br />

iz iskustva evropskih zemalja proizilazi<br />

da je, osim definisanog programa energetske<br />

efikasnosti i odgovarajuće regulative, kojom<br />

se podstiče ostvarenje navedenih ciljeva,<br />

neophodno postojanje i delovanje nacionalne<br />

Agencije za energetsku efikasnost. Ovi<br />

instrumenti (agencija i regulativa) i selektivna<br />

finansijska podrška svim subjektima<br />

koji ulažu u tehničke mere za smanjenje<br />

potrošnje energije (po jedinici obavljene<br />

energetske usluge), doprineli su da se, čak i<br />

u zemljama u tranziciji (zemlje CJIE), primetno<br />

smanji energetski intenzitet i poveća<br />

efikasnost proizvodnje i korišćenja električne<br />

i toplotne energije u svim sektorima<br />

potrošnje energije. Finansijska podrška projektima<br />

energetske efikasnosti, omogućena<br />

je osnivanjem posebnih fondova (Fond za<br />

energetsku efikasnost), na osnovu uvođenja<br />

selektivne „takse’’ na energente/potrošače i<br />

izdvajanjem iz budžeta vlade, kao i iz stranih<br />

donacija, ako je reč o novoosnovanim<br />

agencijama. Najvažnija pouka iz zemalja sa<br />

uspešnom realizacijom programa energetske<br />

efikasnosti odnosi se na usklađivanje ciljeva<br />

nacionalnih programa energetske efikasnosti,<br />

sa finansijskom podrškom za njihovu<br />

realizaciju.<br />

54 www.build<strong>magazin</strong>.com


energetska efikasnost<br />

Danas u svim zemljama EU, centralne i istočne<br />

Evrope postoje nacionalne agencije sa<br />

prosečnim brojem zaposlenih od 21 (Czech<br />

Energy Agency-CEA) do 1250 (The Netherlands<br />

Agency for Energy and Environment-Novem),<br />

zavisno od veličine zemlje<br />

i razvijenosti mreže sličnih institucija. Najveći<br />

broj ovakvih agencija deluje duže od 20<br />

godina, a u većini zemalja obezbeđeno je<br />

stabilno finansiranje rada agencije i implementacije<br />

programa.<br />

Vlada Srbije dobila je podršku Svetske<br />

banke i EU za osnivanje i finansiranje rada<br />

Agencije za energetsku efikasnost, radi organizovanog<br />

uticaja na sektore potrošnje energije<br />

i usklađivanja potrošnje sa proizvodnim<br />

mogućnostima izvora za proizvodnju električne<br />

i toplotne energije. Na predlog Ministarstva<br />

rudarstva i energetike, Uredbom<br />

vlade Republike Srbije od 30. maja 2002.<br />

godine, osnovana je nacionalna Agencija za<br />

energetsku efikasnost, čiji je pravni status<br />

potvrđen Zakonom o energetici koji je stupio<br />

na snagu 1. avgusta 2004. godine. Zakon<br />

o energetici uređuje osnivanje, poslove i početak<br />

rada agencije.<br />

Agencija je, dakle, osnovana, da u novim<br />

okvirima rada, poslovanja i razvoja energetskih<br />

sektora Srbije priprema i predlaže<br />

programe i mere, koordinira i stimuliše<br />

aktivnosti kojima se ostvaruje racionalna<br />

upotreba energenata, kao i povećanje efikasnosti<br />

korišćenja energije u svim sektorima<br />

potrošnje prikuplja podatke o potrošnji<br />

energenata; utvrđuje prioritetne projekte,<br />

predlaže finansijsku podršku, prati efekte<br />

realizovanih projekata i u sporazumu sa nadležnim<br />

ministarstvom sarađuje sa stranim i<br />

domaćim organizacijama.<br />

Regionalni centri Agencije nalaze se u Beogradu,<br />

Novom Sadu, Kragujevcu, Nišu i<br />

Kraljevu.<br />

Agencija radi na ostvarivanju ciljeva kroz<br />

realizaciju sledećih programa:<br />

(1) usaglašavanje politike energetske efikasnosti<br />

sa energetskom politikom vlade Republike<br />

Srbije;<br />

(2) povećanje energetske efikasnosti u: zgradarstvu,<br />

industriji i komunalnoj energetici;<br />

(3) podsticanje korišćenja obnovljivih izvora<br />

energije i tehnologija za spregnutu proizvodnju<br />

toplote i električne energije;<br />

(4) predlaganje regulative kojom se podstiče<br />

racionalna upotreba energenata i povećava<br />

efikasnost korišćenja energije;<br />

U Agenciji postoje savetnici za oblasti na<br />

kojima se u okviru Agencije radi, i to su:<br />

• savetnik za energetsku efikasnost u zgradarstvu<br />

• savetnik za energetsku efikasnost u industrijskoj<br />

energetici<br />

• savetnik za nove i obnovljive izvore energije<br />

• savetnik za zgradarstvo na projektu unapređenja<br />

energetske efikasnosti u javnim<br />

zgradama<br />

• savetnik za monitoring, evaluaciju i komunikacije<br />

na projektu unapređenja energetske<br />

efikasnosti u javnim zgradama<br />

• savetnik za obuku i obrazovanje u domenu<br />

energetske efikasnosti<br />

• savetnik za informatiku i računarstvo u<br />

domenu energetske efikasnosti<br />

U okviru Programa energetske efikasnosti u<br />

zgradarstvu, industriji i komunalnoj energetici<br />

izrađeni su i sprovedeni brojni konkretni<br />

projekti, te ćemo neke od njih predstaviti u<br />

narednim brojevima.<br />

Usaglašavanje politike<br />

srpske vlade sa trendovima<br />

energetske efikasnosti<br />

Pred našom zemljom se trenutno ne postavljaju<br />

zahtevi koji će u sve većoj meri biti<br />

postavljani državama ili će ih, čak, države<br />

same sebi postavljati, u pogledu smanjivanja<br />

emisije ugljen dioksida, povećanja<br />

učešća novih i obnovljivih izvora energije<br />

u ukupnom bilansu energije i povećanja<br />

energetske efikasnosti. Ipak, neophodno je<br />

raditi na tome, i to ne samo radi približavanja<br />

Srbije EU, već i zbog značajnih ušteda<br />

u energiji, odnosno novcu, koje je moguće<br />

ostvariti.<br />

Energetska zavisnost EU trenutno iznosi 50<br />

odsto, dok je za Srbiju 44 odsto i smanjivanje<br />

energetske zavisnosti (količine energije koja<br />

se uvozi) upravo predstavlja dodatni motiv<br />

za postavljanje i ostvarivanje zahteva o povećanju<br />

energetske efikasnosti i većem korišćenju<br />

novih i obnovljivih izvora energije.<br />

Što se tiče oblasti koja se odnosi na smanjivanje<br />

emisije ugljen dioksida, u toku su<br />

aktivnosti na formiranju nacionalne institucije<br />

(tela), koja će predlagati nacionalne<br />

projekte kojima bi se smanjivala emisija<br />

ugljen dioksida za određenu količinu. U<br />

tome bi se mogao pronaći potencijal za izvesnu<br />

novčanu dobit države, jer je izvesno<br />

da će cena tone smanjene emisije ugljen<br />

dioksida rasti, kao i da neke države iz različitih<br />

razloga neće moći da smanje emisiju<br />

na svojoj teritoriji u potrebnoj količini. U<br />

tom slučaju, rešenje bi se moglo ogledati u<br />

mogućnosti da takve države kupe projekte,<br />

odnosno, potrebnu količinu smanjene emisije<br />

od druge države.<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com 55


energetska efikasnost<br />

Opšti cilj strateškog programa usaglašavanja<br />

politike srpske vlade sa trendovima energetske<br />

efikasnosti je da vladi Srbije obezbedi<br />

određeni broj ciljanih sredstava i mera za<br />

usmeravanje razvoja energetskog sektora u<br />

Srbiji u pravcu energetske efikasnosti.<br />

Postoji pet različitih vrsta instrumenata politike<br />

koji se mogu koristiti za podsticanje<br />

povećanja energetske efikasnosti, koji se<br />

međusobno dopunjuju, te bi politika vlade<br />

trebalo da obuhvati sve vrste intrumenata<br />

kako bi se postigli najbolji rezultati. S tim<br />

u vezi i analogno vrstama instrumenata, neposredni<br />

ciljevi Strateškog programa jesu:<br />

• usvajanje zakonske regulative kojom se<br />

podstiče i podržava energetska efikasnost;<br />

• korišćenje ekonomskih instrumenata,<br />

uključujući podsticajne mere za povećanje<br />

energetske efikasnosti;<br />

• povećanje obima istraživačko-razvojnih<br />

poslova koji stvaraju bazu za razvoj energetski<br />

efikasnih tehnologija i postupaka;<br />

• sprovođenje strategija informisanja, kampanja<br />

i obrazovnih aktivnosti u cilju povećanja<br />

svesti o energetskoj efikasnosti i<br />

širenja znanja o načinu ponašanja;<br />

• obezbeđenje kvalitetnijih podataka i statistike<br />

kako bi se stvorila pouzdana baza<br />

za definisanje strategija i merenje rezultata<br />

aktivnosti;<br />

KAKO ŠTEDETI ELEKTRIČNU<br />

ENERGIJU NA RADNOM MESTU<br />

Šta označava znak<br />

„Energetska zvezdica”<br />

i da li je obavezan<br />

„Energetsku zvezdicu” je osmislila<br />

američka Agencija za zaštitu životne<br />

sredine – EPA – i Ministarstvo za<br />

energetiku, kao dobrovoljni program<br />

označavanja energetski efikasnih<br />

elektronskih uređaja za<br />

kancelarije. Uređaji koji imaju<br />

ovaj znak imaju manju potrošnju<br />

od one predviđene američkim<br />

federalnim standardima,<br />

odnosno, u oblastima koje<br />

nisu regulisane zakonom, dati<br />

uređaji pokazuju neka svojstva energetske<br />

efi kasnosti.<br />

Evropskim programom „Energetska<br />

zvezdica” upravlja Evropska komisija,<br />

na osnovu sporazuma sa vladom<br />

SAD, i ovaj program polako prerasta u<br />

međunarodni standard za označavanje<br />

energetski efi kasnih elektronskih<br />

uređaja. Oznaka nije obavezna ali<br />

ukazuje na najbolje uređaje iz svoje<br />

klase, što se tiče energetskih karakteristika.<br />

Koji se uređaji označavaju<br />

„Energetskom zvezdicom”<br />

Većina elektronskih uređaja koji se<br />

koriste u kancelarijama podleže ovakvom<br />

označavanju, pod uslovom da<br />

pripadaju grupi uređaja sa najmanjom<br />

potrošnjom energije u svojoj klasi. U<br />

tu grupu spadaju personalni<br />

računari, laptop računari,<br />

monitori, štampači,<br />

kopir mašine, skeneri,<br />

faks aparati, višenamenski<br />

uređaji koji imaju funkcije<br />

više pojedinačnih uređaja<br />

i modemi.<br />

Koliko je manja potrošnja<br />

uređaja označenih „Energetskom<br />

zvezdicom” u odnosu na<br />

„obične”<br />

Potrošnja računara i štamapača,<br />

označenih ovim znakom, može biti i<br />

do 10 puta manja u odnosu na slične<br />

uređaje te vrste. Znak „Energetske<br />

zvezdice” je prikazan vidljivo na samom<br />

uređaju, na kutiji za pakovanje i<br />

u pratećoj dokumentaciji uz uređaj.<br />

U nastavku Programa su, za svaki neposredni<br />

cilj, definisani potprogrami. Drugi deo<br />

Programa jeste Plan realizacije programa, u<br />

okviru koga je prikazano Rangiranje projekata<br />

po prioritetu, dati su Postupci i uputstva<br />

za realizaciju projekta i Plan praćenja<br />

Programa.<br />

Strategija razvoja energetike<br />

do 2015. godine<br />

Strategija razvoja energetike do 2015. godine<br />

bila je prva strategija usvojena u parlamentu,<br />

i usvojena je 2005. godine. Osnovni prioriteti<br />

strategije jesu: tehnološka modernizacija<br />

postojećih energetskih sistema/objekata,<br />

povećanje energetske efikasnosti, veće korišćenje<br />

novih i obnovljivih izvora energije<br />

(takođe veće korišćenje novih i energetsko i<br />

ekološko prihvatljivijih tehnologija), ulaganja<br />

u nove elektroenergetske izvore sa novim<br />

gasnim tehnologijama, izgradnja novih<br />

objekata za proizvodnju električne energije.<br />

Strategiju razvoja sprovodi država preko<br />

svojih organa, među kojima značajno mesto<br />

zauzimaju Ministarstvo za rudarstvo i energetiku,<br />

Agencija za energetiku i Agencija za<br />

energetsku efikasnost.<br />

Neke od mera sprovođenja strategije jesu:<br />

uspostavljanje sistema savremene tehničke<br />

regulative, pristupanje energetskoj zajednici<br />

zemalja jugoistočne Evrope (što je učinjeno),<br />

utvrđivanje podloga za ratifikaciju Kjoto<br />

protokola i naših obaveza koje iz njegove<br />

ratifikacije proističu, izbalansirana politika<br />

socijalne zaštite najsiromašnijih kategorija.<br />

Program ostvarivanja strategije vlada Srbije<br />

usvojila je ove godine i on se odnosi na period<br />

do 2012. godine. Program se sastoji od<br />

15 modula u koje, između ostalih, spadaju<br />

Energetska efikasnost i Obnovljivi izvori<br />

energije.<br />

Programom je, takođe, predviđeno donošenje<br />

zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnom<br />

korišćenju energije, što je bilo praksa<br />

u svim zemljama u tranziciji.<br />

Ono što je veoma značajno reći jeste da je,<br />

pored svega što nadležne institucije sprovode<br />

u oblastima o kojima je ovde bilo reči,<br />

neophodno mnogo raditi na obrazovanju i<br />

podizanju svesti građana o političkim, ekonomskim,<br />

socijalnim i ekološkim aspektima<br />

energetske efikasnosti i primene novih i obnovljivih<br />

izvora energije. Interesantan podatak<br />

je da je u Srbiji moguće otvoriti 20.000<br />

radnih mesta u oblasti primene novih i obnovljivih<br />

izvora energije do 2012. godine.<br />

U ovom članku su prikazana tri grafika iz<br />

Strategije razvoja energetike do 2015. godine.<br />

U narednim brojevima biće više reči o<br />

pojedinim oblastima koje su u okviru delovanja<br />

Agencije za energetsku efikasnost.<br />

Sajt Agencije za energetsku efikasnost:<br />

www.seea.sr.gov.yu ■<br />

56 www.build<strong>magazin</strong>.com


energetska efikasnost<br />

Kuća budućnosti<br />

SOLTAG<br />

Inicijativa EU u vezi sa razvijanjem propisa<br />

za ograničenje emitovanja ugljen dioksida<br />

iz građevinskih objekata, kao i za smanjenje<br />

potrošnje energije u građevinskim objektima,<br />

u nekoliko evropskih zemalja nametnula<br />

je štednju energije od 25 do 30 odsto, a<br />

predočeno je da se sa smanjenjem potrošnje<br />

energije nastavi do 2015. godine. O tome će<br />

u ovom, a i u narednim brojevima Build-a<br />

biti nešto više reči.<br />

Kao odgovor težnji za štednjom energije<br />

i novim propisima koji se polako usvajaju,<br />

VELUX je kreirao SOLTAG, kao deo istraživačkog<br />

projekta „Demo-kuća” (probna<br />

kuća), koji je nastao pod pokroviteljstvom<br />

Evropske unije. Istraživački projekat je<br />

uključio istraživačke institute, stambena<br />

udruženja i proizvođače iz građevinskog<br />

sektora. Projekat se sprovodi u sedam evropskih<br />

zemalja: Danskoj, Holandiji, Poljskoj,<br />

Mađarskoj, Austriji, Španiji i Grčkoj sa ciljem<br />

da pokaže mogućnosti intervencija u<br />

vezi sa energetskom efikasnošću postojećih<br />

zgrada i da pruži primere za standarde stanovanja<br />

u budućnosti.<br />

SOLTAG je u osnovi stambena jedinica koja<br />

se može pripojiti postojećim višespratnicama<br />

sa ravnim krovovima, bez potrebe da se<br />

povezuje na postojeće energetske sisteme u<br />

zgradi. Ravni krovovi, tako, mogu da budu<br />

iskorišćeni kao „nova” građevinska mesta.<br />

SOLTAG je idealan za pojedinačne stambene<br />

prostore u gradovima, selima, a čak i na<br />

vodi u obliku sojenica ili splavova. SOLTAG<br />

jedinica proizvodi svoju sopstvenu toplotnu<br />

energiju za toplu vodu u kući i toplu vodu<br />

za podno grejanje. Takođe proizvodi i svoju<br />

sopstvenu električnu energiju za pumpe za<br />

topao vazduh i ventilaciju, a kombinovanjem<br />

pažljivo odabranih materijala i sa ugrađenim<br />

krovnim prozorima obezbeđuje zdravu unutrašnju<br />

klimu, optimalno korišćenje dnevne<br />

svetlosti i funkcionalnu osvetljenost, bez potrošnje<br />

električne energije. Razvijenim sistemom<br />

za grejanje, uz pomoć solarne energije,<br />

ne oslobađa se ugljen dioksid.<br />

Sve navedene odlike stambene jedinice<br />

SOLTAG govore da je moguće podići nivo<br />

kvaliteta životnog prostora i, razmišljajući<br />

unapred, iskoristiti nove tehnologije za unapređivanje<br />

prirodnog i socijalno-ekonomskog<br />

okruženja u širem smislu ■<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com<br />

57


software<br />

Autodesk novosti<br />

Don’t just save time.<br />

Stockpile it.<br />

AutoCAD 2008<br />

AutoCAD 2008<br />

Piše: Tomislav Milićević<br />

Pred nama je AutoCAD 2008 sa novim<br />

alatkama i novim pristupima crtanju. Skoro<br />

20 godina unazad, AutoCAD nam, iz verzije<br />

u verziju, nudi poboljšanja, slušajući potrebe<br />

korisnika i omogućujući im da rade kvalitetnije<br />

i brže. Dok su verziju 2007 karakterisale<br />

novine vezane za rad u 3D prostoru,<br />

AutoCAD 2008 se više okreće problemima<br />

u nekim drugim oblastima.<br />

Korisničko okruženje<br />

Prvi put predstavljena u AutoCAD-u 2007,<br />

paleta nazvana Dashboard bila je namenjena<br />

prvenstveno crtanju i vizuelizaciji u 3D prostoru.<br />

AutoCAD 2008 je na Dashboard-u<br />

dobio devet novih panela, sa velikim mogućnostima<br />

kontrole crtanja u 2D prostoru<br />

(Layers, Annotation Scaling, Text, Dimensions,<br />

Multi leaders, Tables, 2D Navigate,<br />

Object Properties i Block Attributes).<br />

Radnom okruženju AutoCAD Classic i 3D<br />

Modelling okruženju, pridružilo se još jedno<br />

– 2D Drafting & Annotation.<br />

Poboljšane su mogućnosti podešavanja korisničkog<br />

okruženja. Kao prvo, treba izdvojiti<br />

prilagođavanje Dashboard-a sopstvenim<br />

potrebama. U novoj verziji AutoCAD-a dodajemo<br />

alatke na Dashboard i tako pravimo<br />

panele koje želimo prikazati u određenom<br />

radnom okruženju, a sve to prostim prevlačenjem<br />

iz Toolbar polja na Dashboard.<br />

Nova komanda QUICKCUI omogućava<br />

pristup CUI-u u svom pojednostavljenom<br />

prikazu, gde se vidi samo lista komandi.<br />

Upravljanje crtežima<br />

U AutoCAD-u 2008 funkcionalnost DWF<br />

podloga je poboljšana, pa tako sada komandom<br />

DWFLAYER možemo kontrolisati<br />

vidljivost lejera koji u podlozi postoje.<br />

Rad sa referenciranim crtežima dobio je<br />

novu opciju. Ako unutar komande XCLIP<br />

izaberemo Invert clip, a onda zadamo granicu<br />

za odsecanje, sve unutar te granice biće<br />

uklonjeno iz crteža.<br />

Posebnu pažnju treba posvetiti novinama u<br />

oblasti upravljanja lejerima. Prostom „drag<br />

and drop” metodom možemo menjati redosled<br />

kolona u Layer Properties Manager-u.<br />

Klikom na „New Layer VP Frozen in All Viewports”<br />

kreira se nov lejer koji je automatski<br />

zamrznut u svim nevezanim prozorima u prostoru<br />

papira. Još jedna od novih mogućnosti<br />

AutoCAD-a 2008 je različit prikaz elemenata<br />

u različitim Viewport-ima (VP Color, VP<br />

Linetype, VP Lineweight i VP Plotstyle).<br />

Još neke novosti na području rada sa lejerima<br />

u AutoCAD-u 2008:<br />

• Dashboard poseduje deo sa komandama<br />

za rad sa lejerima i naredbe za njihovo<br />

uređenje.<br />

• Nova naredba SETBYLAYER omogućava<br />

da objektu brzo dodelimo osobine<br />

koje ima njegov lejer. Osobine koje<br />

želimo menjati, biramo iz dijalog prozora<br />

SetByLayer Settings.<br />

• Da bi održao neka standardna podešavanja<br />

koja sami zadajemo, AutoCAD nas<br />

upozorava da je dodat novi lejer koji se<br />

sa time ne poklapa. Opcijom Reconcile<br />

iz Right Click menija razmatramo i odobravamo<br />

takve lejere.<br />

• Komanda LAYISO omogućava izolovanje<br />

odabrane površine. AutoCAD 2008<br />

nam, umesto jednostavnog skrivanja, nudi<br />

mogućnost da neizolovane lejere izbledimo<br />

ili zatamnimo željenim intenzitetom.<br />

Rad sa tekstom<br />

Unapređeni tekst editor nudi veću kontrolu<br />

i tekst čini fleksibilnijim. Novi Text panel<br />

na Dashboard-u omogućava pravljenje<br />

paragrafa, dodavanje tabova, pretraživanje,<br />

proveru pravopisa, menjanje stila i visine teksta.<br />

Takođe, imamo mogućnost pravljenja<br />

kolona i njihovog automatskog ili ručnog<br />

editovanja.<br />

Atributi su unapređeni i podržavaju više linija<br />

teksta (Multiline).<br />

Crtanje kota<br />

Na paleti Dashboard postoji i deo sa novim,<br />

unapređenim komandama za crtanje kota,<br />

panel Dimension. Konačno, lako dobijamo<br />

58 www.build<strong>magazin</strong>.com


automatsko poravnanje, prelome glavnih<br />

kotnih linija, pozicioniranje teksta, tolerancije<br />

itd.<br />

Označavanje crteža<br />

(lideri, kote, atributi)<br />

Često se dešavalo da su vam objekti za<br />

označavanje crtani u odgovarajućoj razmeri,<br />

ali posle promene te razmere oni postaju teško<br />

vidljivi i nečitljivi. Onda ste morali menjati<br />

razmeru svakog od njih. Toga u Auto-<br />

CAD-u 2008 više nema. Ti elementi, zvani<br />

Annotation elementi, nam, povezani sa svojom<br />

razmerom, omogućavaju opremanje<br />

crteža informacijama, nevezano za globalnu<br />

razmeru crteža.<br />

Tabele i podaci<br />

Excel-ov list se u novoj verziji lako povezuje<br />

sa AutoCAD-ovom tabelom, tj. svi podaci<br />

iz Excel-ovog radnog lista mogu se ubaciti<br />

u AutoCAD-ovu tabelu i obratno.<br />

3D novosti<br />

i radu sa osvetljenjima je lako zadavanje<br />

realnih parametara za svetlost (Candela,<br />

Lumen, Lux).<br />

Vertikalne aplikacije<br />

software<br />

Još jedna od uzbudljivosti koje donose verzije<br />

2008 Autodesk-ovog softvera, svakako<br />

je AutoCAD Civil 3D 2008, program namenjen<br />

svima koji se bave projektovanjem<br />

u oblasti niskogradnje. Program je razvijen<br />

pod AutoCAD-om, okrenut je projektovanju<br />

u 3D prostoru, veza između objekata je<br />

inteligentna i, što je najvažnije, takva veza<br />

dopušta dinamičko menjanje svega što je do<br />

određenog trenutka isprojektovano ■<br />

Focus computers d.o.o.<br />

Gradski park 2, 11080 Beograd<br />

tel/fax: +381 11 37 71 543<br />

www.focus-computers.co.yu<br />

e-mail: info@focus-computers.co.yu<br />

Na području 3D crtanja u verziji AutoCAD<br />

2008 je manje novosti. Ono što bi trebalo<br />

pomenuti je paleta sa materijalima koja poseduje<br />

nove panele koji daju brži i jednostavniji<br />

pristup karakteristikama materijala.<br />

Takođe, značajna novina pri renderovanju<br />

Civil 3D prikaz digitalnog modela kružne raskrsnice, u planu i prostoru


predstavljamo<br />

Sistem brze gradnje<br />

YTONG elementima<br />

Inovativnost u teškim<br />

vremenima – najstariji<br />

građevinski brend<br />

Velika ekonomska kriza dvadesetih godina<br />

prošlog veka nametnula je potrebu<br />

za štednjom na svim poljima. Nauka dobija<br />

zadatak da pronađe materijal koji će smanjiti<br />

potrošnju energije za grejanje. Odgovor<br />

stiže iz Švedske: arhitekta Aksel Erikson<br />

(Axel Eriksson) 1923. godine izumeo je<br />

– porobeton.<br />

Sastavljen od prirodnih elemenata koje su<br />

ljudi od davnina upotrebljavali - pesak, kreč,<br />

gips, cement, voda – novi materijal sjedinio<br />

je u sebi čvrstinu betona i lakoću drveta,<br />

ostvarivši istovremeno izvanrednu toplotnu<br />

izolaciju, do tog vremena nepoznatu, do danas<br />

neprevaziđenu.<br />

Prva linija za proizvodnju porobetona otvorena<br />

je u švedskom gradiću Yxhultu, a ime<br />

robne marke – YTONG nastaje ukrštanjem<br />

imena grada i naziva materijala (betong je<br />

švedska reč za beton).<br />

U svetu se danas godišnje proizvede više od<br />

osam miliona kubnih metara YTONG-a.<br />

Nije potrebno posebno naglašavati da je<br />

„originalna formula” u međuvremenu neprestano<br />

tehnološki unapređivana, tako da<br />

je YTONG bio i ostao najtraženija robna<br />

marka u svetu građevinarstva.<br />

Sistem gradnje<br />

i moguće uštede<br />

YTONG omogućava brzu, preciznu i jednostavnu<br />

gradnju, uz nižu cenu i višestruke<br />

uštede.<br />

Osnovu YTONG sistema gradnje čini<br />

YTONG-termoblok debljine 30 centimetara,<br />

proizveden od prirodnih materijala.<br />

Najvažniju komparativnu prednost – toplotnu<br />

izolaciju YTONG postiže zahvaljujući<br />

milionima vazdušnih pora, tako da,<br />

osim jednoslojnog zida, nema potrebe za<br />

postavljanjem dodatne termoizolacije. Zahvaljujući<br />

apsolutnoj preciznosti dimenzija<br />

YTONG elemenata sa odstupanjem od ± 1<br />

mm, ozidan zid nema potrebe dodatno malterisati.<br />

Direktno se gletuje sa unutrašnje<br />

strane ili na pregradnim zidovima, dok se na<br />

spoljnjim, takođe, direktno postavlja dekorativni<br />

deo fasade. I keramičke pločice se na<br />

YTONG postavljaju direktno, bez prethodne<br />

pripreme zida.<br />

Za povezivanje YTONG elemenata koristi<br />

se YTONG TANKOSLOJNI MALTER<br />

koji je po sastavu veoma sličan YTONG<br />

materijalu i nanosi se u debljini od 1 do 3<br />

mm, pa se, pored veoma precizne i lake izrade,<br />

kao rezultat dobija monolitan zid. Svi<br />

YTONG blokovi su 60 × 20 cm dok im debljina<br />

zavisi od namene, pa YTONG sistem<br />

gradnje pored blokova za spoljne zidove (debljine<br />

20, 25 i 30 cm), čine još i zidni blokovi<br />

(debljine 10, 12 i 15 cm), kao i YTONG<br />

univerzalne ploče debljine 5 i 7,5 cm.<br />

YTONG-blok je u svakom delu pun, nema<br />

rupe poput klasičnog bloka, ali za razliku od<br />

njega ima isto termoizolacijsko svojstvo u<br />

svim pravcima i delovima. Materijal je, dakle,<br />

IZOTROPAN, što je još jedno svojstvo<br />

koje YTONG čini jednistvenim građevinskim<br />

materijalom. Prednost izotropnosti<br />

ogleda se u nepostojanju slabih tačaka na<br />

objektu koje propuštaju toplotu, što isključuje<br />

pojavu tzv. termo-mostova koji nastaju<br />

na ploči i u zoni prozorskih i vratnih otvora.<br />

Time se u odnosu na termoizolovan objekat<br />

građen tradicionalnim materijalima štedi<br />

preko 30% energenata. U praksi to znači da<br />

koristeći objekat kao što je, na primer, porodična<br />

kuća u periodu od deset godina uštedite<br />

jedan nov automobil srednje klase.<br />

Pored toga što se od jednog kubika sirovine<br />

dobija čak pet kubika građevinskog materijala,<br />

korišćenje YTONG-a podrazumeva i<br />

60 www.build<strong>magazin</strong>.com


predstavljamo<br />

veći broj drugih kratkoročnih i dugoročnih<br />

ušteda. Prilikom izgradnje, štedi se dvostruko:<br />

zahvaljujući odličnoj toplotnoj i zvučnoj<br />

izolaciji dodatna izolacija nije potrebna, što<br />

predstavlja uštedu i do 20% u spoljašnjem<br />

zidu. Zimi YTONG snižava troškove grejanja,<br />

a leti rasterećuje rad klima uređaja, što<br />

sve čini nemerljive dugoročne uštede.<br />

Građevinski materijal YTONG se vrlo jednostavno<br />

obrađuje i ugrađuje, elementi za<br />

gradnju su velikih dimenzija i male težine,<br />

pa je gradnja dva i po puta brža nego sa<br />

klasičnim materijalima. Mala težina dodatno<br />

štedi vreme, snagu i gorivo potrebno za<br />

transport.<br />

Ipak, najveća prednost izgradnje YTONGsistemom<br />

je brzina gradnje uz manje pomoćne<br />

radne snage, što kao krajnji ishod<br />

donosi znatno niže učešće rada u ukupnoj<br />

ceni gradnje.<br />

Iako je YTONG materijal pri nabavci skuplji<br />

od cigle, uzimajući u obzir manji broj<br />

zidara, kraće rokove gradnje, jednostavnije<br />

i jeftinije malterisanje, sistem bez dodatne<br />

toplotne izolacije, celokupno izvođenje konstrukcije<br />

sa završnom obradom je 10 do 15<br />

odsto jeftinije u odnosu na klasičnu gradnju.<br />

Za investitore je izuzetno značajna i činjenica<br />

da se korišćenjem YTONG-a prilikom<br />

građenja dobija 7% korisne površine objekta<br />

što na primeru stana veličine 60 kvadratnih<br />

metara znači da se dobijaju tri dodatna kvadratna<br />

metra stambenog prostora.<br />

Blok YTONG je sastavljen od negorivih<br />

mineralnih sirovina pa već i u tankom<br />

sloju pruža odličnu protivpožarnu zaštitu;<br />

mala težina i sposobnost neutralisanja sila<br />

potresa iz svih smerova čine ga sigurnim u<br />

slučaju zemljotresa. Povrh toga, korišćenjem<br />

YTONG-materijala postiže se optimalan<br />

odnos temperature i vlažnosti u objektu, što<br />

pruža zdravu klimu u prostoru stanovanja.<br />

YTONG-sistem gradnje korisnicima osigurava<br />

gradnju vrednih i trajnih građevina,<br />

zdravih i udobnih za stanovanje i rad.<br />

S druge strane, investitorima suočenim sa<br />

visokim troškovima izgradnje, YTONGsistem<br />

donosi znatne uštede – prvenstveno<br />

smanjenjem rokova izgradnje, broja zidara i<br />

utrošenog materijala i energije. Što je najvažnije,<br />

YTONG-objekti su po svojoj prirodi<br />

dugoročno štedljivi jer donose i naknadne<br />

uštede, naročito u potrošnji energije.<br />

Zbog svih svojih karakteristika YTONG<br />

se danas u razvijenim zapadnim zemljama<br />

masovno koristi za izgradnju niskoenergetskih<br />

stambenih, poslovnih i industrijskih<br />

prostora.<br />

O trajnosti objekata izgrađenih od<br />

YTONG-a govori činjenica da kuće izgrađene<br />

početkom prošlog veka, na početku<br />

industrijske proizvodnje YTONG-a, i danas<br />

stoje jednako čvrste i stabilne.<br />

YTONG tipske kuće<br />

YTONG kuće nisu montažne građevine, već<br />

čvrsti objekti ozidani YTONG-blokovima.<br />

Kupac može da gradi kuću sa svojim majstorima<br />

(izvođačima), ali može da se obrati<br />

i firmi Xella koja za gradnju preporučuje<br />

ovlašćenog izvođača čiji su se radnici teorijski<br />

i praktično osposobili i stekli kvalifikaciju<br />

YTONG majstora. Xella na gradilište šalje i<br />

YTONG instruktora koji pomaže majstorima.<br />

U zavisnosti od želje kupca, u tzv. tipski<br />

projekat mogu da se unesu manje promene<br />

u samom projektu ili rasporedu prostorija<br />

unutar kuće. Manje promene projekta su besplatne,<br />

dok za veće treba izvršiti minimalnu<br />

doplatu. Svaki kupac porodične YTONG<br />

kuće besplatno dobija kompletnu dokumentaciju<br />

neophodnu za lokacijsku i građevinsku<br />

dozvolu. Postoji i mogućnost da kupac sam<br />

izradi projekat ili ga naruči kod projektanata,<br />

partnera firme Xella. Takođe, u saradnji sa<br />

Raiffeisen bankom omogućeno je i kreditiranje<br />

izgradnje YTONG kuće.<br />

Vreme izgradnje kuće zavisi od njene veličine.<br />

Od iskopavanja temelja do useljenja<br />

obično su potrebna dva do tri meseca. Cena<br />

kuće po sistemu „ključ u ruke” je 460 evra po<br />

bruto kvadratu.<br />

Za sve dodatne informacije dovoljno je posetiti<br />

internet prezentaciju na web adresi<br />

www.xella.co.yu ili pozvati besplatan info<br />

telefon 0800 111 112 ■<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com 61


poslovanje sajmovi<br />

SEEBBE<br />

Na Beogradskom sajmu je od 11. do 15.<br />

aprila održan Međunarodni sajam građevinarstva<br />

SEEBBE.<br />

Sajam građevinarstva je, kao i većina specijalizovanih<br />

priredbi Beogradskog sajma, potekao<br />

iz Sajma tehnike - svojevrsne “majke<br />

sajmova”.<br />

Godine 1975, kada je odvojen kao robna<br />

grupa Sajma tehnike u posebne hale, pa sve<br />

do 1996. godine, sajam se održavao istovremeno<br />

sa Sajmom tehnike. Kada je značaj<br />

ove privredne grane, a time i značaj i obim<br />

Sajma građevinarstva, prevazišao status jedne<br />

od priredbi u okviru majskih dana tehnike,<br />

Beogradski sajam je doneo odluku da<br />

ovoj specijalizovanoj priredbi da poseban<br />

termin. Od te, 1996, godine, Sajam građevinarstva<br />

je po angažovanom izložbenom prostoru<br />

i broju domaćih izlagača porastao više<br />

od tri puta, a po broju stranih izlagača više<br />

od šest puta. Broj posetilaca je desetostruko<br />

povećan. Sajam građevinarstva u Beogradu<br />

je postao najznačajniji specijalizovani sajam<br />

iz ove delatnosti u regionu cele jugoistočne<br />

Evrope. Međunarodna potvrda značaja Sajma<br />

građevinarstva na Beogradskom sajmu<br />

je i prijem u članstvo Unije međunarodnih<br />

sajmova (UFI) u Parizu, u oktobru mesecu<br />

1998. godine.<br />

Ove godine na Sajmu je učestvovalo više od<br />

hiljadu izlagača, od kojih je 345 bilo iz inostranstva<br />

■<br />

Na 33. MEĐUNARODNOM SAJMU GRAĐEVINARSTVA SEEBBE, povodom dodele visokih tradicionalnih priznanja<br />

Beogradskog sajma, radio je stručni žiri u sastavu:<br />

• Dr SLOBODAN OTOVIĆ, dipl. inž. građ, akademik Jugosl. inženjerske akademije - predsednik<br />

• Prof. dr RADOSLAV ALEKSIĆ, Tehnološki fakultet Univerziteta u Beogradu - član<br />

• Prof. dr SRĐAN BOŠNJAK, Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu - član<br />

• Prof. dr BRANISLAV IVKOVIĆ, Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu - član<br />

• Prof. dr MIODRAG NESTOROVIĆ, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu - član<br />

i odlučio da se<br />

NOVA VIZURA dodeli:<br />

Proizvođaču:<br />

Za:<br />

ASTRA Veicoli Industriali S.p.A Italy zglobni damper „Astra ADT 30c”<br />

SIKA d.o.o. Beograd<br />

fleksibilni jednokomponentni poliuretanski lepak<br />

VIZUS d.o.o. Niš<br />

rezidencijalna vrata u kombinaciji metal - drvo<br />

POTISJE KANJIŽA A.D. - TONDACH<br />

crep „Konstant plus”<br />

LKV CENTAR Beograd<br />

lake rešetkaste nosače<br />

POSEBNO PRIZNANJE se dodeljuje:<br />

Proizvođaču:<br />

Za:<br />

POLYMIT B d.o.o. Šabac<br />

akrilne kade za hendikepirane i stare osobe<br />

PAN LIFT d.o.o. Beograd<br />

sistem za održavanje i modernizaciju liftova u eksploataciji<br />

ELBA d.o.o. Apatin<br />

organosilikatni dekorativni malter<br />

DMP ELECTRONICS Srl Italy<br />

nove sisteme, komponente, galanterije za kuhinje i kupatila<br />

BIBIS d.o.o. Beograd<br />

tepidarium – kamenu toplu ležaljku<br />

MTSI lighting d.o.o. Beograd<br />

porfido – svetleće podne kocke<br />

EUROPOLIS d.o.o. Beograd rešetkasti nosač EB 220<br />

BRABO d.o.o. Beograd<br />

krovni prozor 814R<br />

TERMOGLAS d.o.o. Beograd<br />

krovne svetlosne trake i lanterne<br />

LA QUERCIA GRANITI Srl. Italy<br />

lapidea – oblaganje površina kamenom – ventilirajući zidovi<br />

ORTEK TECHNOLOGY d.o.o. Beograd<br />

zidne kamene obloge<br />

WÜRTH d.o.o. Beograd<br />

sisteme za tiplovanje i ankerisanje<br />

BAUMA 2007<br />

U halama i na otvorenom izložbenom prostoru<br />

novog Minhenskog sajma najnoviji<br />

međunarodni proizvodi mašinske industrije<br />

za građevinarstvo, građevinske materijale<br />

i rudarstvo prezentovani su od 23. do 29.<br />

aprila 2007. godine. Minhenski sajam je<br />

obezbedio 540.000 m 2 izložbenog prostora<br />

za ovu vodeću svetsku manifestaciju.<br />

BAUMA je ove godine oborila sve svoje rekorde.<br />

Sa oko 500.000 posetilaca (20% više<br />

u odnosu na 2004) od kojih je oko 160.000<br />

došlo iz inostranstva, odnosno iz 190 država,<br />

smatra se da je BAUMA 2007. najuspešnija<br />

BAUMA ikada. Broj izlagača je iznosio<br />

3.041, a od toga je 1.390 bilo iz Nemačke.<br />

U 2004. godini izlagao je 2.801 izlagač iz 47<br />

zemalja, i bilo je preko 416.000 posetilaca iz<br />

Nemačke i inostranstva.<br />

Minhenski sajam<br />

Messe München International (MMI, Munich<br />

Trade Fairs International Group) jedna<br />

je od vodećih svetskih sajamskih kompanija.<br />

MMI organizuje oko 40 sajamskih manifestacija<br />

kapitalnih i potrošnih dobara, kao i<br />

industrije visoke tehnologije. Svake godine<br />

30.000 izlagača iz više od 100 zemalja, kao<br />

i preko 2.000.000 posetilaca iz više od 200<br />

zemalja učestvuje u minhenskim sajamskim<br />

manifestacijama. MMI dodatno organizuje<br />

sajmove u Aziji, Rusiji, na srednjem istoku<br />

i u Južnoj Americi. Sa 4 strane podružnice<br />

i 62 strana predstavnika, sa kojima pokriva<br />

68 zemalja, MMI pravi pravu sajamsku globalnu<br />

mrežu ■<br />

62 www.build<strong>magazin</strong>.com


CHINA<br />

<strong>BUILD</strong>ING<br />

2007<br />

U Kini se svakog meseca održava bar jedan<br />

sajam građevinarstva. U želji da osmotrimo<br />

šta se dešava na Dalekom istoku, posetili<br />

smo jedan od njih.<br />

China Building, ili međunarodni sajam<br />

građevinskog materijala, građevinskih sistema,<br />

mašina i arhitekture se organizuje u Pekingu<br />

od strane Saveta za promociju međunarodne<br />

trgovine i Udruženja industrije<br />

građevinskog materijala Kine. Organizovana<br />

12. put, u periodu od 10-13.5.2007. godine,<br />

ova manifestacija je definitivno postala<br />

najveća i najkompletnija promocija građevinske<br />

industrije u severnoj Kini. Namenjen<br />

prvenstveno profesionalcima, ovaj sajam<br />

poslednjih godina beleži izuzetan porast<br />

broja, kako izlagača, tako i posetilaca. Tako<br />

je 2004. godine evidentirano 300 izlagača i<br />

više od 34.000 posetilaca, da bi ove godine<br />

broj izlagača porastao na više od 600 a broj<br />

posetilaca prešao 60.000. Pored izlagača iz<br />

Kine, oko 12% čine inostrani izlagači uglavnom<br />

iz SAD, Japana, Južne Koreje, Kanade,<br />

Nemačke, Francuske,<br />

Hong Konga i dr. Po<br />

tvrdnji organizatora<br />

broj inostranih izlagača<br />

se iz godine u<br />

godinu povećava.<br />

Sajam je organizovan<br />

na oko 35.000m 2 ,<br />

tako da su izlagački<br />

štandovi u proseku<br />

bili veoma mali i,<br />

generalno, prilično<br />

oskudno uređeni. Što<br />

se tiče komunikacije,<br />

ako se uputite u Kinu<br />

da sklapate poslovne<br />

aranžmane, obavezno<br />

sajmovi<br />

Peking – grad sa 8.000 kranova<br />

Peking je u jeku priprema za Olimpijske<br />

igre koje se u ovom gradu održavaju od<br />

8.8.2008. godine. Na svakom koraku se<br />

mogu uočiti gradilišta na kojima se radovi<br />

izvode u tri smene. Procenjuje se da je trenutno<br />

u gradu postavljeno oko 8.000 kranova.<br />

Naravno, do početka Olimpijskih igara<br />

svaki od tih kranova mora biti uklonjen.<br />

povedite prevodioca kineskog jezika. I pored<br />

želje da vam izađu u susret i pruže što<br />

više informacija, zaposleni u kineskim kompanijama<br />

to neće biti u stanju usled veoma<br />

slabog poznavanja engleskog jezika. Što se<br />

tiče prospekata, kataloga i ostalog promo<br />

materijala, situacija je veoma slična. Često<br />

ih, verovali ili ne, ne poseduju, ili pak, poseduju<br />

samo verziju na kineskom jeziku ■


promo<br />

TRADEUNIQUE<br />

sinonim za kvalitet<br />

Kompanija TRADEUNIQUE nalazi se već više od 20 godina u<br />

samom vrhu svetskog tržišta dizajna, arhitekture i građevinarstva,<br />

i to kao investitor, suinvestitor, projektna organizacija i glavni<br />

izvođač.<br />

For 20 years TRADEUNIQUE has been on the top of the field of<br />

world design, architecture and construction as investor, coinvestor,<br />

master designer and main contractor.<br />

There are no limits for us, only challenges that we are always able to<br />

overcome. Quality, creativity and complete devotion to the developement<br />

of even the most demanding endeavors have all become our<br />

company’s trademarks.<br />

TRADEUNIQUE has been on the top of the field of world design,<br />

architecture and construction as investor, coinvestor, master designer<br />

and main contractor for 20 years.<br />

There are no limits for us, only challenges that we are always able to<br />

overcome. Quality, creativity and complete devotion to the developement<br />

of even the most demanding endeavors have all become our<br />

company’s trademarks.<br />

Za nas ne postoje granice, postoje izazovi koje smo uvek u mogućnosti<br />

da savladamo. Kvalitet, inventivnost i potpuna predanost<br />

u izvođenju čak i najzahtevnijih projekata postali su zaštitni znak<br />

naše kompanije.<br />

Garantujemo uspešno izvođenje projekata bilo koje vrste po sistemu<br />

„ključ u ruke”, što podrazumeva idejna i dizajnerska rešenja,<br />

izvođenje predprojektnih, projektnih i građevinskih radova uz primenu<br />

najsavremenije tehnologije, kao i opremanje objekata svom<br />

potrebnom tehničkom, tehnološkom i kompjuterskom opremom.<br />

Po ovom principu smo, uspešno i u predviđenom i zadatom vremenskom<br />

roku, izveli radove na brojnim projektima u Rusiji, Zapadnoj<br />

Evropi kao i na Balkanu.<br />

Naša kompanija predstavlja izvanredan spoj kvaliteta, kreativnosti,<br />

predanosti poslu i našim klijentima, partnerima, te su naš rad<br />

i, naročito, naše ideje izuzetno zapažene i nagrađene brojnim priznanjima<br />

u oblasti kvaliteta, tehnologije, inovacije, preduzetničkog<br />

prestiža kao i organizacionim radovima u oblasti građevinarstva i<br />

arhitekture.<br />

Tim naše kompanije čine mladi, hrabri, kreativni i visoko kvalifikovani<br />

stručnjaci. Inženjeri, arhitekte, dizajneri i radnici svojim kvalitetima<br />

pomažu da, zajedno sa našim klijentima, gradimo svet za 21. vek.<br />

Our company represents an extraordinary union of quality, creativity,<br />

dedication to our clients, partners and our work, and in particular,<br />

our ideas have been extremely noticed and given numerous awards<br />

in the fields of quality, technology, innovation, corporative prestige<br />

and in organizational works in developement and architecture.<br />

TRADEUNIQUE’s team is composed of young, courageous, creative,<br />

highly qualified experts. Engineers, architects, designers and<br />

workers with their qualities help our clients build a world for the<br />

21st century.<br />

Devotion to our clients and their desires is a way to assure a successful<br />

cooperation.<br />

The bonds between TRADEUNIQUE and our clients go on even<br />

after the completion of prjects. They grow into frienships and<br />

thanks to regular contacts with our partners and great references<br />

TRADEUNIQUE holds a prestigious place in developement and<br />

construction.<br />

Our business formula is world quality, European standars and local<br />

logistics. Quality, price and dead-line!<br />

At TRADEUNIQUE we bring Your visions to life ■<br />

Posvećenost našim klijentima i njihovim željama siguran je put za<br />

ostvarenje uspešne saradnje.<br />

Veze između TQ i klijenata ostaju neraskidive i ostajemo prijatelji i<br />

nakon obavljenog posla. Zahvaljujući redovnim kontaktima sa našim<br />

partnerima i odličnim referencama, TRADEUNIQUE zauzima<br />

prestižno mesto u građevinarstvu.<br />

Naša poslovna formula je svetski kvalitet, evropski standardi i lokalna<br />

logistika. Kvalitet, cena, rok!<br />

Kompanija TRADEUNIQUE je mesto gde Vaše vizije postaju<br />

stvarnost ■<br />

TRADEUNIQUE<br />

Serbia, 11000 Belgrade,<br />

Karađorđeva 89<br />

Tel: +381 11 36 11 999<br />

Fax: +381 11 36 11 998<br />

E-mail: belgrade@tradeunique.com<br />

www.tradeunique.com<br />

64 www.build<strong>magazin</strong>.com


zanimljivosti<br />

EARTH SHIP<br />

Jedan u nizu velikih ekoloških problema predstavljaju<br />

i odbačene kamionske gume.<br />

Vremenom se odustalo od njihovog uništavanja, jer<br />

se u tom procesu ispušta velika količina toksičnih<br />

materija u vazduh.<br />

Rodžersov najnoviji projekat su Fleksi (Flexi) kuće.<br />

U pitanju je 145 prefabrikovanih kuća sa fasadama<br />

živih boja. Kupci će moći da izaberu različite završne<br />

fasade, promene izgled enterijera ili dodaju jednu ili<br />

više prostorija u skladu sa rastom porodice. Montažni<br />

paneli se proizvode u fabrici i spajaju na licu<br />

mesta u kratkom vremenskom periodu.<br />

www.rsh-p.com<br />

Zgrada Bilbord, koju je arhitekta Klajn Ditam (Klein<br />

Dytham) podigao u Tokiju, verovatno je najvitkija<br />

građevina na svetu. Visoka je 10m, dugačka 40m, a<br />

široka samo 2,5m. Smeštena je uza zid druge zgrade<br />

i okrenuta frontalno ka ulici. S obzirom na to da<br />

se cela vidi frontalno, ona zaista i preuzima ulogu<br />

bilborda. Fasada postaje slika, slika postaje fasada.<br />

Ovom konceptu doprinosi i to što frontalni deo čini<br />

velika staklena površina koja ima šablon koji predstavlja<br />

šumu bambusa. Danju je šablon u senci, ali<br />

zato noću svetli.<br />

Jedno od mogućih rešenja ovog problema dao je<br />

Majkl Rejnolds, koji gradi kuće od naslaganih starih<br />

kamionskih guma napunjenih zemljom i prelivenih<br />

betonom. Ovakva konstrukcija se ponaša kao velika<br />

baterija, jer su guma i zemlja savršeni toplotni provodnici,<br />

koji održavaju istu temperaturu u kućama<br />

tokom cele godine.<br />

ZGRADA SA TURBINAMA<br />

NA VETAR<br />

Arhitektonski biro Vo Tislton (Waugh Thistleton)<br />

osnovan je 1997. godine. Arhitekte Andrew Waugh i<br />

Anthony Thistleton projektuju idejno potpuno različite<br />

građevine – od komercijalnih do hi-tech građevina.<br />

Najnoviji projekat je zgrada u istočnom delu Londona,<br />

koju je naručio Metropolitan Housing Trust . Ova<br />

četrnaestospratnica bi trebala da ponudi 66 privatnih<br />

stanova, kao i 1117m 2 kancelarijskog prostora. Inovativnu<br />

komponentu građevine čine turbine na vetar,<br />

koje su prikačene za kičmu zgrade, i koje predstavljaju<br />

osnovni izvor električne energije za zgradu.<br />

Zavisno od snage vetra, turbine će obezbediti oko<br />

40 000kw h godišnje što je dovoljno da se obezbedi<br />

struja za sve stanove i sačuva 7 tona ugljen-dioksida<br />

koji bi, inače, bio ispušten u atmosferu.<br />

www.waughthistleton.com<br />

Arhitekta Yashuro Yamashita, nedavno je sagradio<br />

zanimljiv primerak pet arhitekture. Radi se o stambenoj<br />

kući, savršeno prilagođenoj prostoru, uskog i<br />

zakrivljenog trapezoida, sa osnovom 3,2m i visinom<br />

od 29,3m. Zanimljivo je i to da je cela građevina<br />

pretvorena u mrežu sa opnom poput jedara broda.<br />

Korišćen je materijal koji obezbeđuje dovoljnu količinu<br />

svetlosti, kao i pod koji, zbog svoje rešetkaste<br />

strukture, propušta veliku količinu svetlosti.<br />

www.klein-dytham.com<br />

www.tekuto.com<br />

www.earthship.org<br />

FLEKSI KUĆE<br />

Ričard Džordž Rodžers (Richard George Rogers),<br />

britanski je arhitekta poznat po svom funkcionalnom<br />

dizajnu. Nakon arhitektonske prakse sa Normanom<br />

Fosterom i Timom 4, stekao je značajno priznanje za<br />

svoj high-tech industrijski dizajn.<br />

OKRUGLA KUĆA<br />

Osnivač Instituta Monolithic dome je Dejvid Sut (David<br />

South), koji je još davne 1976. godine osmislio<br />

ove okrugle kuće, koje su izuzetno lake za konstrukciju.<br />

Svako opremljen Monolith dome patentiranom<br />

vazdušnom formom, priručnikom sa instrukcijama i<br />

nešto malo građevinskog materijala, spreman je da<br />

postavi kuću. Metod je jednostavan, nađete površinu<br />

gde ćete graditi, izlijete betonsku ploču, naduvate<br />

fabrički balon, postavite mrežastu strukturu i crevom<br />

poprskate betonsku smešu iznutra. Kada se beton<br />

osuši, ukloni se fabrički balon i to je to.<br />

www.monolithic.com<br />

Od 1967. godine, Rodžers se priključio Rencu Pianu<br />

(Renzo Piano), a njegova karijera je znatno napredovala<br />

kada je osvojio nagradu za dizajn Centra<br />

Pompidu (Pompidou) u Parizu 1974. godine. Ova<br />

građevina je postala Rodžersov zaštitni znak zbog<br />

izlaganja kompletnog unutrašenjeg sistema i instalacija<br />

zgrada (vodovodne cevi, grejanje, stepenice...)<br />

u okviru eksterijera, čime se rasterećivao unutrašnji<br />

deo građevine. Drugi njegov značajni projekat je Milenijumska<br />

kupola, konstruisana za najveću izložbu<br />

održanu povodom početka trećeg milenijuma. Nakon<br />

saradnje sa Pianom, Rodžers je osnovao sopstvenu<br />

praksu Rogers Stirk Harbour+Partners. Ove godine<br />

proglašen je za laureata Pritzker nagrade.<br />

JAPANSKA PET ARHITEKTURA<br />

U poslednjoj deceniji 20. veka u Tokiju su zbog velike<br />

naseljenosti počele da niču sasvim male građevine,<br />

postavljene na neobičnim mestima, zapravo najčešće<br />

uglavljene između dve zgrade. Idejni tvorac<br />

naziva za ove sasvim male gradjevine je Atelje Bow<br />

Wow, kojeg su ove minijature najviše podsećale na<br />

kućne ljubimce.<br />

Časopis studenata Građevinskog fakulteta<br />

Univerziteta u Beogradu<br />

• građevinarstvo u svetu i kod nas<br />

• studiranje na građevinskom fakultetu<br />

• studentski život i standard<br />

• zanimljivosti iz studentskog ugla<br />

Nadamo se saradnji. Predloge, pohvale i kritike možete<br />

poslati na: redakcijapetlja@yahoo.com<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com 65

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!