BUILD No.2 - BUILD magazin
BUILD No.2 - BUILD magazin
BUILD No.2 - BUILD magazin
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
sadržaj<br />
Tema broja<br />
montažni<br />
objekti<br />
14<br />
54<br />
Agencija za<br />
energetsku<br />
efikasnost<br />
Predstavljamo<br />
Fokus<br />
38<br />
Simprolit ®<br />
blokovi<br />
32 46 48<br />
Opštinska zgrada<br />
u Benidormu<br />
Inženjerska<br />
komora Srbije<br />
Transport materijala<br />
do gradilišta<br />
– KAMIONI<br />
<strong>BUILD</strong> info 6<br />
Poslovanje<br />
Primena Interneta u građevinarstvu 12<br />
Tema broja<br />
Montažni objekti – kuće od prefabrikovanih elemenata 14<br />
Montažne kuće BOR PROMET 16<br />
ISOBAU HELLAS objekti po meri 18<br />
M-PROFIL materijali za motažne objekte 19<br />
Modularni kontejneri EUROMODUL-a 20<br />
Visokoregalno skladište (TRIMO) 21<br />
Predstavljamo Vam RUUKKI C kasete 22<br />
ENIGMA IDEA mobilni objekti 23<br />
Konstrukcije od lepljenog lameliranog drveta (PIRAMIDA) 24<br />
Kuće za novi milenijum 26<br />
Montažne hale LINDAB 28<br />
Prefabrikovane betonske i čelične konstrukcije<br />
(ŠIRBEGOVIĆ grupa) 29<br />
Montažni objekti (LENSIM NEOTON) 30<br />
Arhitektura<br />
Opštinska zgrada u Benidormu 32<br />
XXIX Salon arhitekture 33<br />
Fokus<br />
SIMPROLIT ® BLOKOVI 38<br />
Optimizacija građenja primenom SIMPROLIT ® proizvoda 41<br />
<strong>BUILD</strong> transmaterijali 44<br />
Pogled<br />
Inženjerska komora Srbije 46<br />
Mehanizacija<br />
Transport materijala do gradilišta – kamioni 48<br />
Urbanizam<br />
Linije vremena 52<br />
Energetska efikasnost<br />
Agencija za energetsku efikasnost<br />
– strategija razvoja energetike do 2015. 54<br />
Kuća budućnosti SOLTAG 57<br />
Software<br />
Autodesk novosti 58<br />
Predstavljamo<br />
Sistem brze gradnje YTONG elementima 60<br />
Sajmovi 62<br />
<strong>BUILD</strong> zanimljivosti 65<br />
<strong>BUILD</strong> promo<br />
PROJEKTNO FINANSIRANJE za izgradnju<br />
stambenih i poslovnih objekata (ERSTE BANK) 31<br />
POLYKEM SR izolacioni i građevinski materijali 34<br />
Moguće rešenje problema javnih toaleta (ATRIK BOXI) 36<br />
Računarske mreže (EX ECENTAR) 45<br />
Najbolje iz Kine (AGROVOJVODINA MEHANIZACIJA) 51<br />
TRADEUNIQUE sinonim za kvalitet 64<br />
Index oglasa 5<br />
Narudžbenica 66
<strong>BUILD</strong><br />
<strong>magazin</strong><br />
IZDAVAČ<br />
GLAVNI UREDNIK<br />
Tomislav Stamenić<br />
UREDNICI<br />
Miljan Mikić, dipl. građ. inž.<br />
Tijana Jovanović<br />
IZVRŠNI UREDNIK<br />
Aleksandra Jovanović<br />
DIREKTOR MARKETINGA<br />
Dunja Filipović<br />
MARKETING<br />
Jelena Božić<br />
Tanja Vićentijević<br />
Monika Ilomanoski<br />
Vanja Nikolić<br />
DIZAJN I PRIPREMA<br />
Ivan Anđelovski<br />
Goran Mladenović<br />
Nakon manje od tri meseca, pred Vama je drugi broj prvog srpskog besplatnog<br />
poslovnog <strong>magazin</strong>a o građevinarstvu i opremanju. <strong>BUILD</strong> je na većem broju<br />
strana, redakcija sa većim iskustvom i većom ambicijom.<br />
Značajna tema drugog broja jesu montažni industrijski i stambeni objekti. Predstavljena<br />
je Inženjerska komora Srbije i Agencija za energetsku efikasnost. Biće<br />
reči o 29. salonu arhitekture, primeni Interneta u građevinarstvu, rekonstrukciji<br />
niških objekata.<br />
U novom <strong>BUILD</strong>-u ćete, nadam se, pronaći nešto novo i zanimljivo. Kako bi<br />
Vam to omogućili, pored rubrika Zanimljivosti i Transmaterijali u zadržanom<br />
obimu, proširili smo rubriku Build Info. Promo tekstovi će i nadalje predstavljati<br />
kompanije i proizvode iz oblasti o kojima pišemo.<br />
Ostajemo potpuno otvoreni i spremni da razmotrimo i uvažimo sve Vaše primedbe<br />
i predloge.<br />
Miljan Mikić,<br />
Urednik<br />
FINANSIJE<br />
Dragana Stanković<br />
ADRESA<br />
Izvorska 41<br />
11030 Beograd<br />
tel/fax:<br />
+381 11 35 71 509<br />
+381 11 35 71 510<br />
+381 11 30 58 577<br />
e-mail: info@infonetgroup.com<br />
www.infonetgroup.com<br />
ŠTAMPA<br />
<strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong> je prvi srpski besplatni<br />
poslovni <strong>magazin</strong> o građevinarstvu<br />
i opremanju koji se na teritoriji Srbije<br />
besplatno distribuira na adrese preduzeća,<br />
organizacija i profesionalaca<br />
iz oblasti građevinarstva, arhitekture i<br />
pratećih delatnosti.<br />
<strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong>e is the first Serbian<br />
free building construction business<br />
<strong>magazin</strong>e which is, in Serbia, distributed<br />
without charge, to addresses of<br />
companies, organizations and individuals<br />
connected to building construction<br />
industry and architecture.<br />
Rotografika d.o.o.<br />
Segedinski put 72<br />
24000 Subotica<br />
ISSN 1452-8495<br />
CIP -<br />
Katalogizacija u publikaciji<br />
Narodna biblioteka Srbije,<br />
Beograd 624<br />
COBISS.SR-ID 139422220<br />
Izdavač ne snosi odgovornost za istinitost<br />
i verodostojnost objavljenih oglasa<br />
i promotivnih tekstova<br />
INDEX OGLASA<br />
Alumival 67<br />
Atrik Boxi 37<br />
Autokomerc 3<br />
Biesse 43<br />
Bor Promet 17<br />
Elektrometal 59<br />
Ex Ecentar 45<br />
Gates 57<br />
Jadranski Sajam 63<br />
Kalzip 68<br />
Katalog Građevinarstvo i opremanje 11<br />
Korkovado 50<br />
Lensim Neoton 30<br />
Mali Princ 35<br />
M-Profi l 2<br />
Nova Forma 27<br />
Novi Kolektiv 47<br />
Pan Komerc 53<br />
Piramida 25<br />
Trimo 1
info<br />
MEKSIČKI SEMEKS NAJVEĆI<br />
U SVETU PO PRODAJI CEMENTA<br />
svet<br />
Meksički gigant za proizvodnju cementa SE-<br />
MEKS je postao najveći isporučilac građevinskog<br />
materijala u svetu, posle preuzimanja<br />
većinskog paketa akcija australijske RINKER<br />
GRUPE. Prema saopštenju SEMEKS-a, australijska<br />
fi rma je prihvatila njegovu ponudu<br />
za preuzimanje 50,34 odsto akcija za 14,25<br />
milijardi dolara. Najnovije preuzimanje je još<br />
jedan od brojnih poslovnih aranžmana koje<br />
sklapaju kompanije iz zemalja u razvoju, poput<br />
indijskog MITALA koji će uskoro okončati<br />
preuzimanje luksemburškog AEOROSOLA i<br />
oformiti najveću kompaniju za čelik u svetu.<br />
SEMEKS i drugi konglomerati iz zemalja u razvoju<br />
– kao što su MITAL, brazilska KOMPA-<br />
NIJA VLADE DO RIO DOSE i indijska TATA<br />
GRUPA – počeli su kao državne monopolske<br />
kompanije, a danas preuzimaju fi rme iz razvijenih<br />
zemalja. Preuzimanjem RINKERA, SE-<br />
MEKS će uvećati sadašnju godišnju prodaju<br />
od oko 18,2 milijardi dolara za oko pet milijardi<br />
dolara, čime će preteći sadašnjeg lidera - francuski<br />
LAFARŽ, koji je lane ostvario plasman<br />
od 21,4 milijarde dolara.<br />
ARCELOR MITTAL ULAŽE<br />
10 MILIJARDI USD U UKRAJINU<br />
Najveći svetski proizvođač čelika ARCELOR<br />
MITTAL u proizvodnju čelika i rudarski sektor<br />
u Ukrajini planira da uloži deset milijardi<br />
USD, najavio je ukrajinski predsednik Viktor<br />
Juščenko, pozivajući se na razgovore koje je<br />
vodio sa Laksmi Mittalom, izvršnim direktorom<br />
koncerna ARCELOR MITTAL, koji u svom<br />
vlasništvu ima najvećeg proizvođača čelika u<br />
Ukrajini – MITTAL STEEL KRYVY. Planirane<br />
investicije samo su potvrda velikom zanimanju<br />
Mittala za Ukrajinu, koja je sedma u svetu po<br />
proizvodnji čelika.<br />
Posebno su im zanimljive zalihe rude gvožđa.<br />
Da bi se pokrenula ta proizvodnja, potrebno je<br />
ulaganje od najmanje 800 miliona USD, ali je<br />
gvožđe neophodna sirovina za Mittalove čeličane<br />
u Ukrajini, Rumuniji, Poljskoj i Češkoj.<br />
Za nalazište zainteresovan je i mešoviti konzorcijum,<br />
sastavljen od METALLOINVEST-a<br />
iz Rusije i SMART – GROUP iz Ukrajine, kojoj<br />
je kao kupcu naklonjeniji ukrajinski premijer<br />
Viktor Janukovič.<br />
POLJSKA OTVARA TRŽIŠTE RADA<br />
Posle odluke UEFA da organizaciju evropskog<br />
fudbalskog prvenstva 2012. dodeli zajednički<br />
Ukrajini i Poljskoj, poljska vlada je najavila da<br />
planira da otvori svoje tržište rada za radnike<br />
iz Kine, Rusije i drugih zemalja i tako osigura<br />
da sve bude na vreme spremno za taj veliki<br />
sportski događaj.<br />
U toj zemlji danas nema dovoljno sportskih<br />
terena, hotela i puteva, koji su potrebni kako<br />
bi Poljska uspešno ugostila učesnike takve<br />
sportske manifestacije, a stanje u Poljskoj karakteriše<br />
i manjak građevinskih radnika.Veliki<br />
deo infrastrukturnih objekata u Poljskoj izgrađen<br />
je u vreme komunizma i oni danas ni izbliza<br />
ne zadovoljavaju važeće standarde.<br />
Među planiranim projektima za evropski kup<br />
2012. godine su novi nacionalni stadion u<br />
Varšavi i hiljadu kilometara auto puteva, ali i<br />
desetine novih hotela – za očekivani masovni<br />
priliv turista.<br />
U Poljskoj je još ranije počeo građevinski bum,<br />
podstaknut ulaskom zemlje u EU.<br />
Međutim, paralelno je došlo do masovnog odlaska<br />
građevinskih radnika, kojih sada nema<br />
dovoljno. Poljsko udruženje građevinskih radnika<br />
kaže da im nedostaje najmanje 150 hiljada<br />
radnika.<br />
Mnogi od njih su otišli u Britaniju da rade na<br />
projektima vezanim za Olimpijske igre u Londonu<br />
i izgradnju novog stadiona Vembli.<br />
Reagujući na takvo stanje, vlada je saopštila<br />
da planira da uvede novi zakon idućeg meseca<br />
kojim bi se dozvolilo radnicima iz Kine,<br />
Rusije, Ukrajine i Belorusije da bez radne dozvole<br />
rade u Poljskoj na određeno vreme.<br />
Vlada u Varšavi ujedno razmišlja i o mogućnosti<br />
da, kako se bude bližilo vreme održavanje<br />
evrospkog fudbalskog prvenstva, proširi svoju<br />
ponudu i na radnike iz drugih zemalja.<br />
POSLOVI ZA SRPSKE FIRME<br />
U MAROKU<br />
Građevinska preduzeća Planum i Mostogradnja<br />
dobili su u Maroku posao vredan 2,5<br />
miliona evra. U pitanju su dodatni poslovi na<br />
izgradnji autoputa Agadir-Amskrud, koji obuhvataju<br />
izgradnju nadvožnjaka i benzinske<br />
pumpe sa restoranom i pratećim objektima.<br />
Ovo je treći građevinski projekat koji je obezbeđen<br />
našim građevinskim fi rmama uz pomoć<br />
ambasade Srbije u Maroku. Ukupna vrednost<br />
ovih projekata iznosi 115 miliona evra.<br />
NAJVEĆA SVETSKA KOMPANIJA ZA<br />
NEKRETNINE RIMAX UKLJUČUJE<br />
I SRBIJU U SVOJU PONUDU<br />
Cilj dolaska najveće svetske korporacije za poslovanje<br />
nekretninama RIMAX u našu zemlju<br />
je usaglašavanje lokalnog tržišta sa međunarodnim<br />
standardima i promovisanje inostranih<br />
investicija u ovaj deo sveta.<br />
Ovo u razgovoru kaže Džordž Diamantopulos,<br />
predsednik kompanije za Srbiju i Crnu Goru.<br />
Takođe je rekao da se javljaju i prvi kupci iz<br />
inostranstva.<br />
U 7.000 kancelarija, RIMAX pokriva blizu 70<br />
zemalja. Interesovanje za nekretnine u Srbiji<br />
pokazale su kancelarije u Irskoj, Holandiji,<br />
kao i u SAD i Kanadi. Naše kancelarije<br />
u inostranstvu imaju promotivne <strong>magazin</strong>e<br />
za nekretnine u svetu, uključujući i ovo područje.<br />
Takvi RIMAX <strong>magazin</strong>i će postojati<br />
i u Srbiji.<br />
CRNOMORSKI PRSTEN<br />
I KORIDOR 10<br />
okruženje<br />
Evroazijska putna povezivanja novog veka<br />
počinju iz Beograda, rekao je Evripidis Stilijanidis,<br />
pomoćnik grčkog ministra za inostrane<br />
poslove, zadužen za ekonomsku diplomatiju.<br />
„Strateški, 7500 kilometara dugi Crnomorski<br />
putni prsten počinje u Beogradu i pravcem<br />
preko Soluna i Aleksandropolisa prelazi u<br />
Bugarsku opasujući Crno more. Saobraćajno<br />
povezivanje zemalja Crnomorskog regiona,<br />
koji zbog energetskog bogatstva, posle<br />
jugoistočne Azije, beleži najbržu privrednu<br />
stopu rasta u svetu, jeste istorijska prilika za<br />
podsticaj razvoju. U toj mreži razvoja globalnih<br />
koridora mešovitog saobraćaja, Grčka je,<br />
nakon trogodišnjeg kašnjenja, spremna da<br />
počne fi nansiranje izgradnje kraka evropskog<br />
Koridora 10 od Grdeličke klisure do graničnog<br />
prelaza Preševo”, naglasio je Stilijanidis na<br />
međunarodnom brifingu, nakon ministarskog<br />
sastanka Organizacije za crnomorsku saradnju<br />
u Beogradu.<br />
Južni krak Koridora 10 od Grdeličke klisure do<br />
Soluna, i 680 kilometara dugi put „Egnatija” od<br />
grčke luke Igumenica do granice sa Turskom,<br />
po oceni Stilijanidisa, dve su direktne spone<br />
Srbije, BJRM i Albanije sa Crnomorskim putnim<br />
prstenom, i dalje sa „Putem svile” koji će<br />
u budućnosti povezati Stari kontinent sa tržištem<br />
Dalekog istoka.<br />
Za oživljavanje zastale izgradnje deonice Koridora<br />
10 od Grdeličke klisure do Preševa,<br />
vlada Kostasa Karamanlisa je već deponovala<br />
12 miliona evra na računu grčke ambasade<br />
u Beogradu, a još 20 miliona spremljeno je u<br />
Atini. Ostatak od obećanih 100 miliona evra<br />
biće obezbeđen u naredne četiri godine. Srbija<br />
će, inače, u izgradnji te deonice učestvovati<br />
sredstvima iz Nacionalnog investicionog programa.<br />
„Srbija je na potezu”, smatra Evripidis Stilijanidis,<br />
predočavajući da je Grčka ponudila zvaničnom<br />
Beogradu tehničku pomoć kompanije<br />
EGNATIJA AE iz Soluna oko pripreme tenderske<br />
dokumentacije za izvođača deonice Grdelička<br />
klisura-Preševo. „Ako Srbija pozitivno<br />
odgovori na ovu ponudu, odobrena sredstva<br />
će biti plasirana, a zatim se može očekivati i<br />
konkurs za izvođača radova te sekcije Koridora<br />
10”, izjavio je Stilijanidis.<br />
Modernizacija teške drumske deonice od Leskovca<br />
do granice sa BJRM je, inače, jedna od<br />
nosećih stavki „Helenik plana za ekonomsku<br />
rekonstrukciju Balkana”, u koji je zvanična Atina<br />
usmerila oko 550 miliona evra, od čega za<br />
projekte u Srbiji oko 250 miliona evra. „Ovom<br />
prilikom smo predložili Srbiji da delegira nacionalnog<br />
predstavnika u upravni odbor Helenik<br />
plana. Investiciona saradnja sa Srbijom je<br />
jedan od najviših privrednih prioriteta vlade u<br />
Atini”, istakao je Evripidis Stilijanidis.<br />
6 www.build<strong>magazin</strong>.com
info<br />
HRVATSKA RASPISALA KONKURS<br />
ZA MOST PELJEŠAC - KOPNO<br />
Bez obzira što sa BiH nije potpisan protokol o<br />
morskoj granici, Hrvatska je raspisala međunarodni<br />
javni konkurs za gradnju mosta Pelješac.<br />
Gradnja će trajati oko 4 godine i ne sme<br />
biti skuplja od 1,9 milijardi kuna, odnosno, oko<br />
270 miliona evra, a projekt će se fi nansirati<br />
iz fonda od oko 257 miliona EUR, koliko se<br />
izdvaja za održavanje hrvatskih puteva, izvestila<br />
je HRT.<br />
HRT izveštava da će, suprotno očekivanjima,<br />
most biti sa dve trake, širok čak 21 metar. Osim<br />
što će u plovnom putu biti visok 55 metara, ispod<br />
mora će temelj biti dubok čak 100 metara.<br />
Prema njihovom planu, Hrvatska bi u celosti<br />
kopnom trebala biti povezana do kraja 2011.<br />
TURCI INVESTIRAJU U NALAZIŠTE<br />
GIPSA KOD GORAŽDA<br />
Turska kompanija ABS GIPSUM (ABS GYP-<br />
SUM) je zainteresovana da investira u nalazište<br />
gipsa na Presjeci, u bllizini Uskotline, rekli<br />
su predstavnici te kompanije lokalnim vlastima<br />
u Goraždu.<br />
Prema pisanju poslovnog sajta www.investitor.<br />
ba, osim za to nalazište u Bosni i Hercegovini<br />
(BIH), Turci su zainteresovani i za ulaganje u<br />
region na tromeđi Avganistana, Kazahstana i<br />
Uzbekistana.<br />
ABS GIPSUM ima šest fabrika u Turskoj i<br />
Moldaviji, a do kraja 2008. godine počeće<br />
proizvodnju i u Rusiji. Pored Donjeg Vakufa u<br />
BiH, Knina u Hrvatskoj i Debra u Makedoniji,<br />
Presjeka je jedno od retkih nalazišta gipsa na<br />
Balkanu.<br />
Prema procenama stručnjaka, goraždanski<br />
gips ima izuzetan kvalitet. Na površini od oko<br />
3,5 hektara nalazi se oko 11 miliona tona gipsa,<br />
što je dovoljno za eksploataciju u narednih<br />
50 godina.<br />
U MAKEDONIJI SE GRADE<br />
VETRENJAČE<br />
Preduzeće Elektrane Makedonije (ELEM) izabralo<br />
je četiri mesta na kojima će graditi parkove<br />
vetrenjača, saznaje poslovni portal Total.<br />
Analize su pokazale da lokacije Šašavarlija<br />
kod Štipa, Bogoslovec kod Svetog Nikole,<br />
Ravnec kod Bogdanaca i Flora na Kožuhu<br />
imaju potencijal i već je odlučeno da se na njima<br />
grade centrale koje koriste snagu vetra za<br />
proizvodnju struje.<br />
Svaki od tih parkova će imati po 12 vetrenjača<br />
sa instalisanom snagom od 100 gigavati, tako<br />
da će ukupan kapacitet biti oko 400 gigavat<br />
časova.<br />
Prve procene pokazuju da će za realizaciju<br />
projekta biti potrebno više od 60 miliona evra.<br />
Najverovatnije će biti primenjen model privatno-javnog<br />
partnerstva, odnosno, privatne<br />
kompanije će zajedno sa ELEM-om investirati<br />
u izgradnju vetrenjača. Regulatorna komisija<br />
za energetiku, zajedno sa Svetskom bankom,<br />
u medjuvremenu priprema novi tarifni sistem<br />
za energiju dobijenu od vetra i završiće ga do<br />
kraja meseca.<br />
Prema pisanju Totala, više stranih kompanija<br />
je zainteresovano za ulaganje u izgradnju<br />
elektrana na vetar. Neke od njih već su se<br />
obratile Ministarstvu ekonomije i tražile da se<br />
upoznaju sa uslovima i mogućnostima za investiranje<br />
u taj posao.<br />
Austrijska kompanija NOVA ENERGIJA je u<br />
Makedoniji osnovala svoju fi rmu preko koje će<br />
graditi 30 centrala na vetar.<br />
Stručnjaci ELEM-a će nastaviti istraživanja na<br />
novim lokacijama.<br />
GRUPA SORAVIA<br />
NA OHRIDSKOM JEZERU<br />
GRADI HILTON HOTEL<br />
Kupovinom državnog zemljišta na obalama<br />
Ohridskog jezera, SORAVIA GROUP je obezbedila<br />
preduslove za izgradnju luksuznog hotelskog<br />
kapaciteta u sastavu poznatog lanca<br />
HILTON.<br />
Ukupna investicija vredi 25 miliona evra, potvrdio<br />
je makedonski premijer Nikola Grujevski.<br />
Kako je najavljeno, hotel HILTON od 15.877 m 2 ,<br />
nadomak reprezentativnog i rezidencialnog<br />
kompleksa INEX GORICA, bi trebalo da bude<br />
izgrađen za 2,5 godine.<br />
SORAVIA GROUP, kako je objavljeno, kao jedini<br />
učesnik na javnom nadmetanju, kupila je<br />
zemljište za oko 900.000 EUR.<br />
Srbija<br />
REGULISANI UZAJAMNI DUGOVI<br />
RUSIJE I SRBIJE<br />
Predstavnici ruske i srpske vlade potpisali su<br />
u Beogradu sporazum o regulisanju obaveza<br />
po obračunima vezanim za robni promet<br />
između bivšeg SSSR-a i SFRJ. Istovremeno<br />
je potpisan i protokol o usaglašavanju spiska<br />
robe i usluga radi izmirivanja dugova Ruske<br />
Federacije prema Srbiji.<br />
Međudržavnim sporazumom o regulisanju klirinškog<br />
duga bivšeg SSSR-a, odnosno Rusije<br />
prema Srbiji od 288,5 miliona dolara – 188 miliona<br />
će biti iskorišćeno za namirivanje obaveza<br />
Srbije za isporučeni ruski gas, dok će 100,5<br />
miliona dolara ići za revitalizaciju Hidroelektrane<br />
„Đerdap”, istakao je Parivodić.<br />
Ono što Srbiji pripadne po osnovu kamata biće<br />
utrošeno za izgradnju akceleratora u Institutu<br />
za nuklearna istraživanja „Vinča”. Srbija duguje<br />
oko 249 miliona dolara GASPROMU za<br />
isporučeni, neplaćeni gas u periodu od 1994.<br />
do 2000. godine.<br />
Rusija Srbiji može ponuditi različitu, veoma<br />
kvalitetnu opremu, poput one koja je neophodna<br />
za revitalizaciju Đerdapa. Dug Srbije<br />
GASPROMU moguće je rešiti jednim delom<br />
prebijanjem, a mnogo većim kroz davanja akcija<br />
određenih preduzeća ruskoj strani, ili kroz<br />
neke druge investicione projekte za koje je ruski<br />
partner zainteresovan.<br />
Sergej Storčak, pomoćnik ministra fi nansija<br />
Ruske Federacije, potpisnik ovog sporazuma,<br />
istakao je da je verifi kovan vrlo važan dokument<br />
kojim će se još više produbiti ekonomska<br />
i fi nansijska saradnje dve zemlje.<br />
„Tokom razgovora sa srpskim zvaničnicima<br />
u više navrata je pominjano da je uzajamna<br />
razmena Srbije i Rusije dostigla cifru od 2,4<br />
milijarde dolara, što je više nego robna razmena<br />
Rusije i Indije”, naglasio je Storčak, dodajući<br />
da će ona narednih godina biti sigurno<br />
još veća.<br />
Parivodić je, u ime prošle Vlade Srbije, istakao<br />
da je potpisivanjem ova dva važna dokumenta<br />
konačno isplaćen dug Srbije Ruskoj Federaciji<br />
za gas i omogućena modernizacija Đerdapa<br />
na koju se čeka 35 godina. Taj posao<br />
bi trebalo da počne naredne godine, čime će<br />
se vek ove hidroelektrane koja proizvodi 20<br />
odsto energije EPS-a produžiti za 40 godina.<br />
U planu je kompletna obnova svih šest agregata.<br />
Njihova snaga biće povećana za po 15<br />
megavata.<br />
SRBIJA TROŠI DUPLO VIŠE<br />
ENERGIJE NEGO ŠTO BI TREBALO<br />
Stručnjaci Asocijacije proizvođača mineralnih<br />
vuna (MIVUS) upozoravaju da se u Srbiji<br />
energija koristi neracionalno i troši dva puta<br />
više nego što bi trebalo, prema statistici – od<br />
150 do 250 kilovatčasova po metru kvadratnom,<br />
dok evropski prosek iznosi 138.<br />
Neracionalnost u raspolaganju energijom u<br />
Srbiji zastupljena je u svim oblastima, od industrije<br />
do saobraćaja, mada se najviše energije<br />
troši na zagrevanje i hlađenje zgrada, čak 65<br />
odsto. Dok u EU zgrade troše 40 odsto ukupne<br />
energije, u Srbiji troše 46 osto.<br />
Najviše energije u Srbiji troši zdravstvo - 46<br />
odsto, industrija 29, a saobraćaj 25 odsto.<br />
Kao najbolje rešenje preporučuje se ulaganje<br />
u energetsku efi kasnost zgrada kroz ugradnju<br />
odgovarajuće termoizolacije, koja treba da<br />
smanji gubitak energije. Najviše energije, oko<br />
51 odsto, gubi se kroz ventilacione sisteme,<br />
kroz spoljašnje zidove 21, kroz krov 10, a kroz<br />
pod šest odsto. Kao najbolji izolatori pokazali<br />
su se kamena i staklena vuna, čija ugradnja<br />
može da se isplati već za tri do pet godina,<br />
tako da će se na svaki uloženi evro, kroz uštedu<br />
vratiti 6,5 evra.<br />
POTPISAN UGOVOR<br />
O KONCESIJI ZA IZGRADNJU<br />
AUTO-PUTA HORGOŠ-POŽEGA<br />
Velimir Ilić, kao ministar za kapitalne investicije<br />
u prošloj Vladi, i predstavnici konzorcijuma<br />
španske FCC CONSTRUCTION i austrijske<br />
ALPINE potpisali su, u Vladi Srbije, Ugovor<br />
o koncesiji za izgradnju autoputa Horgoš -<br />
Požega. Iako se u javnosti spekulisalo da je<br />
uzrok odlaganja protest vojvođanskih političara<br />
koji tvrde da je posao štetan za pokrajinu i<br />
da će zbog toga tražiti poništavanje ugovora,<br />
Ilić je na konferenciji za novinare upriličenoj<br />
povodom potpisivanja ugovora, objasnio da je<br />
do kašnjenja došlo zbog „manjih izmena prvobitnog<br />
teksta, koje se odnose na način obračunavanja<br />
vrednosti izvedenih radova. To je<br />
bio zahtev banaka koje prate investiciju”.<br />
Pre početka radova, biće formirano koncesiono<br />
preduzeće koje će, između ostalog,<br />
kontrolisati frekvenciju vozila na izgrađenim<br />
deonicama, visinu putarine i period važenja<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com 7
info<br />
koncesije. „To znači da će, ukoliko se poveća<br />
broj vozila, iznos putarine biti smanjen ili<br />
će trajanje koncesije biti kraće”, rekao je Ilić i<br />
dodao da će odmah po okončanju pripremnih<br />
radova, početi paralelna gradnja na dve lokacije<br />
– od Horgoša prema Novom Sadu i od<br />
Beograda prema Požegi.<br />
Tender za dodelu koncesije raspisan je prošle<br />
godine, a odluka o najpovoljnijoj ponudi<br />
doneta je početkom novembra 2006. godine.<br />
Uslovima je predviđeno da koncesionar ima<br />
obavezu da izgradi levu traku autoputa od<br />
Horgoša do Novog Sada u dužini od 108 kilometara,<br />
vrednu oko 200 miliona evra kao i da<br />
projektuje i izgradi kompletan autoput od Beograda<br />
do Požege u dužini od 148 kilometara,<br />
čija je vrednost oko 600 miliona evra. Obaveza<br />
konzorcijuma je i održavanje već izgrađene<br />
deonice od Novog Sada do Beograda u dužini<br />
od 68 kilometara, a za uzvrat će investitori<br />
imati pravo da u narednih 25 godina naplaćuju<br />
putarinu na celokupnoj trasi dugoj više od 320<br />
kilometara. Vrednost ugovora procenjena je<br />
na 1,5 milijardi evra.<br />
VLADA ITALIJE IZDVAJA<br />
15 MILIONA EUR ZA IZGRADNJU<br />
700 STANOVA U OSAM GRADOVA<br />
SRBIJE<br />
Vlada Italije fi nansiraće izgradnju više od 700<br />
stanova za izbeglice u osam opština u Srbiji,<br />
saopštila je Ambasada Italije u Beogradu.<br />
U saopštenju se podseća da je prvog juna<br />
2007. godine u Pančevu otvoreno gradilište sa<br />
76 stambenih jedinica i navodi da će stanovi<br />
biti izgrađeni i u Kragujevcu, Čačku, Kraljevu,<br />
Nišu, Staroj Pazovi i Valjevu.<br />
Izgradnju fi nansira Vlada Italije sa 15 miliona<br />
evra, navedeno je u saopštenju.<br />
Stanovi se grade na osnovu projekta „Saradnja<br />
za razvoj”, kojim je predviđena i podrška<br />
ekonomskoj i socijalnoj integraciji izbeglica i<br />
najsiromašnijih slojeva društva.<br />
Italija je za više projekata u Srbiji prošle godine<br />
izdvojila 18,4 miliona evra.<br />
NAŠA, A SVETSKA<br />
DUNAVSKA MARINA KOD APATINA<br />
Marina na Dunavu kod Apatina ispunjavaće<br />
sve međunarodne standarde, po čemu će biti<br />
jedinstvena u Srbiji. Apatinska marina u svom<br />
sastavu imaće restoran, prodavnice mešovite<br />
robe i nautičke opreme, benzinsku pumpu,<br />
parking za automobile, dizalicu velike nosivosti,<br />
servisnu radionicu i sve ostalo što je određeno<br />
strogim propisima.<br />
Radnici somborskog preduzeća DUNAV TISA<br />
završili su radove na profi lisanju obale i izgradnji<br />
obaloutvrde, koji su koštali blizu 400.000<br />
evra. Treća faza radova bi trebalo da počne<br />
uskoro i ona podrazumeva postavljanje keja i<br />
izgradnju pratećih objekata. Ukupna vrednost<br />
investicije je 689.660 evra, koji su obezbeđeni<br />
iz sredstava Nacionalnog investicionog plana.<br />
Posebna pažnja tokom izgradnje marine poklonjena<br />
je zaštiti životne sredine, tako da<br />
biljni i životinjski svet u obližnjem Specijalnom<br />
rezervatu prirode „Gornje Podunavlje” neće<br />
biti ugrožen. Rezervat „Gornje Podunavlje”<br />
značajan je centar biodiverziteta, koji se ogleda<br />
u prisustvu oko hiljadu biljnih vrsta, 11 vrsta<br />
vodozemaca, devet vrsta gmizavaca, 230<br />
vrsta ptica i 50 sisara, među kojima su šakal<br />
i dabar.<br />
REKONSTRUKCIJA<br />
MEĐUNARODNOG ŽELEZNIČKOG<br />
KORIDORA U DUŽINI<br />
OD 17 KILOMETARA<br />
Rekonstrukcija međunarodnog železničkog<br />
koridora na relaciji od stanice Gilje u Ćupriji<br />
do Paraćina u dužini od 17 kilometara počeće<br />
za dva meseca i biće završena u naredne tri<br />
godine.<br />
Posao će se fi nansirati kreditom od 30 miliona<br />
evra koji je pod povoljnim uslovima odobrila<br />
Evropska investiciona banka. Eksproprijaciju<br />
zemljišta fi nansiraće ŽTP i republika.<br />
„Poslovi na rekonstrukciji pruge već su praktično<br />
počeli, jer su GOŠA iz Smederevske<br />
Palanke i MIN iz Niša započeli izradu čelične<br />
konstrukcije budućeg železničkog mosta na<br />
Velikoj Moravi. Što se tiče zemljanih radova,<br />
oni će početi kada se obavi eksproprijacija<br />
zemlje. Rekostrukcijom međunarodnog železničkog<br />
koridora dužina pruge biće smanjena<br />
sa 17 na 10 kilometara i biće ispravljena velika<br />
krivina zbog koje su se vozovi kretali 5 km/h<br />
na ovoj deonici. Na novoj trasi vozovi će moći<br />
da se kreću brzinom od 120 km/h, što je po<br />
standardima EU i međunarodnog koridora”<br />
kaže Vladimir Marjanović, tehnički direktor JP<br />
Direkcija za izgradnju u Ćupriji. Trasa nove<br />
pruge više neće ići obodom planine Juhor i<br />
praviti veliku krivinu, već će u blagom luku, čiji<br />
je poluprečnik 30 kilometara, spajati Ćupriju i<br />
Paraćin.<br />
Problem koji se ovom rekonstrukcijom pojavljuje<br />
jeste ukidanje železničke stanice u Ćupriji.<br />
„Izgradnja nove stanice koštala bi oko devet<br />
miliona evra, pa se ostavio samo jedan pružni<br />
pravac prema Paraćinu. To omogućava razvijanje<br />
lokalnog saobraćaja između dva grada”<br />
navodi Marjanović.<br />
POTPISAN UGOVOR ZA IZGRADNJU<br />
NOVOG „ŽEŽELJA”<br />
Izgradnja novog „Žeželjevog mosta” preko<br />
Dunava u Novom Sadu napokon je sasvim<br />
izvesna. Evropska agencija za rekonstrukciju<br />
potpisala je ugovor o projektovanju budućeg<br />
drumsko-železničkog mosta sa italijanskom<br />
fi rmom ITALFER. Novi most će biti izgrađen<br />
na istom mestu gde je stajao stari most, porušen<br />
u NATO bombardovanju, 27. aprila 1999.<br />
godine. Saobraćajni institut CIP je uradio generalni<br />
projekat novog drumsko-železničkog<br />
mosta, koji nalikuje porušenom, s tim što bi se,<br />
umesto betonskog, gradio čelični lučni most<br />
koji bi se oslonio na postojeće stubove.<br />
U najskorije vreme biće raspisan tender za izgradnju<br />
mosta, kao i tender za izbor izvođača<br />
radova. Procenjuje se da će izgradnja ovog<br />
mosta Srbiju koštati oko 40 miliona evra, za<br />
koje će se, prema ranijim najavama nadležnih,<br />
Srbija kreditno zadužiti kod Evropske banke<br />
za obnovu i razvoj i Evropske investicione<br />
banke.<br />
ZAVRŠENA OBILAZNICA<br />
OKO OVČAR BANJE<br />
Obilaznica oko Ovčar Banje, koja je deo magistralnog<br />
puta M-5, između Čačka i Požege,<br />
otvorena je 7. maja 2007. Nova deonica će<br />
zameniti staru trasu koja prolazi kroz samo<br />
naselje Ovčar Banja. Duga je 1.606m, građena<br />
je 22 meseca, i koštala je oko 646 miliona<br />
dinara. Izgrađeni su betonski most dug 436m i<br />
tunel kroz masiv Kablara, dužine 142 m. Urađeno<br />
je, takođe, 170 m potporne konstrukcije.<br />
Ugrađeno je oko 30.000 m 3 betona, asfalta i<br />
armature. Korišćeni su najsavremeniji materijali<br />
i oprema, a tunel je moderno osvetljen i<br />
snabdeven uređajima za ventilaciju i kontrolu<br />
koncetracije izduvnih gasova sa pratećom<br />
elektronikom. To će sve omogućiti brži i sigurniji<br />
saobraćaj na veoma prometnom magistralnom<br />
putu od Čačka prema Užicu. Sredstva je<br />
obezbedila Vlade Srbije iz kredita Evropske<br />
investicione banke.<br />
HENKEL OTVARA FABRIKU<br />
GRAĐEVINSKIH LEPKOVA<br />
Kompanija HENKEL otvara u Inđiji novu fabriku<br />
građevinskih lepkova Ceresit. Ova investicija<br />
od pet miliona evra, imaće stratešku ulogu<br />
u razvoju poslovanja kompanije u regionu.<br />
Nova fabrika će poslovati u skladu sa najsavremenijim<br />
standardima proizvodnje i obezbediće,<br />
u početnoj fazi, više od 50 radnih mesta.<br />
Ovo je druga HENKEL-ova fabrika u Srbiji, čiji<br />
će godišnji kapacitet proizvodnje biti 100.000<br />
tona lepka, a proizvodiće se i praškasti materijali<br />
za završne radove u građevinarstvu, kao i<br />
gotovi dekorativni malteri. Fabrika u Kruševcu<br />
će nastaviti sa proizvodnjom lepkova, te direktor<br />
poslovne jedinice HENKEL-LEPKOVI Darko<br />
Kozlovački kaže da ova kompanija planira<br />
da proizvodima iz fabrike u Kruševcu snabdeva<br />
južnu Srbiju, Makedoniju, Albaniju, Crnu<br />
Goru i Bugarsku, dok će Beograd, Vojvodina,<br />
Hrvatska, BiH i Rumunija dobijati proizvode iz<br />
fabrike u Inđiji. U prvom kvartalu 2007. godine,<br />
nemačka kompanija HENKEL je zabeležila<br />
prodaju od 3,237 milijardi evra, što je za 6,2<br />
8 www.build<strong>magazin</strong>.com
info<br />
odsto više nego u prvom kvartalu prošle godine.<br />
Operativni profi t svih poslovnih sektora<br />
porastao je za 9,2 odsto na 323 miliona evra.<br />
ECO-RECYCLING OTVARA DVE<br />
FABRIKE ZA RECIKLAŽU GUMA<br />
Preduzeće ECO-RECYCLING iz Novog Sada<br />
i danski ELDAN potpisali su ugovor o isporuci<br />
dva postrojenja za reciklažu dotrajalih automobilskih<br />
i kamionskih guma. Ovo su prva postrojenja<br />
ovakvog tipa u Srbiji. Isporuka prve linije,<br />
koja će biti locirana u okolini Novog Sada, očekuje<br />
se u septembru, dok će isporuka druge<br />
uslediti krajem godine i ona će se nalaziti uz<br />
auto-put Beograd-Niš. Ovakav položaj fabrika<br />
uslovljen je mogućnostima nabavke repro materijala,<br />
kao i mogućnostima plasmana gotovih<br />
proizvoda. „Kapacitet svake fabrike će biti 3<br />
tone na sat, ali će tehnologija izrade i vrsta<br />
pločastog materijala biti različita”, objašnjava<br />
Vlatko Drča, vlasnik ECO-RECYCLING-a. Reciklažom<br />
guma se dobija gumeni granulat od<br />
0-4 mm, koji se koristi za ponovnu proizvodnju<br />
guma, kao podloga za dečja igrališta, parkove<br />
i bazene. Iz guma se, takođe, dobija i čelična<br />
žica koja čini 35% strukture gume. Nova tehnologija<br />
koja će biti primenjena je u skladu sa<br />
standardima Evropske unije.<br />
VIMINACIJUM<br />
SVETSKA EKOLOŠKA PRESTONICA<br />
Srpski arheološki lokalitet Viminacijum kod<br />
Požarevca, prestonica rimske provincije Gornja<br />
Mezija, 7. jula će biti svetska metropola,<br />
pošto će te noći biti uključen u globalnu mrežu<br />
„SOS planeta”, izjavio je direktor Viminacijuma<br />
dr Miomir Korać.<br />
Projekat „SOS planeta” održava se već više<br />
godina na predlog bivšeg potredsednika SAD<br />
Ala Gora, a ove godine će prvi put biti organizovano<br />
satelitsko i internet povezivanje sedam<br />
svetskih metropola i još oko 40 drugih<br />
važnih mesta širom sveta, među kojima i naš<br />
Viminacijum. Gor je pokrenuo ovu akciju da<br />
bi skrenuo pažnju čovečanstva na potrebu<br />
zaštite životne sredine i na mnoge ekološke<br />
probleme.<br />
U Njujorku, Šangaju, Johanesburugu, Londonu,<br />
Rio de Žaneiru, Tokiju i Sidneju simultano<br />
će se održavati programi, pre svega koncerti,<br />
u trajanju od 24 časa. Učešće je već najavilo<br />
150 najvećih muzičkih zvezda, kao što je Madona,<br />
koja će pevati u Njujorku. Sve odabrane<br />
lokacije biće umrežene u globalni sistem<br />
i očekuje se da će ove programe pratiti više<br />
od dve i po milijarde gledalaca. Prema nacrtu<br />
manifestacije koji tek treba da bude detaljno<br />
razrađen, program u Viminacijumu će otvoriti<br />
„rimski legionar” s vrha dimnjaka obližnje termoelektrane<br />
„Kostolac” koji će duvati u antički<br />
kaval.<br />
„Na vrh dimnjaka, koji simbolizuje zagađivanje<br />
životne sredine, odakle je najprimerenije<br />
da se uputi upozorenje ljudskom rodu, trubača<br />
će podići alpinisti”, rekao je Korać. Zamišljeno<br />
je da ispred najvažnijih antičkih objekata budu<br />
postavljene bine na kojima će se izvoditi klasična,<br />
rok, džez i etno muzika.<br />
NOVO LICE BEOGRADA<br />
Beograd<br />
Ako se ostvari bar deo planova gradske uprave,<br />
domaćih i stranih investitora, Beograd za<br />
pet godina neće moći sam sebe da prepozna.<br />
„Uz sve graditeljske poduhvate posla će u njemu<br />
biti za novih sto hiljada ljudi”, kaže gradski<br />
arhitekta Đorđe Bobić.<br />
Centru Beograda predstoji značajna transformacija.<br />
Na Trgu će se graditi Gradska galerija.<br />
Impozantna građevina visine sadašnjeg Narodnog<br />
pozorišta zaokružiće, prema zamisli<br />
gradskih urbanista, centralni gradski trg. Tačno<br />
preko puta, novcem iz Nacionalnog investicionog<br />
fonda treba ovog avgusta da počne<br />
rekonstrukcija Narodnog muzeja. Obe građevine<br />
imaće restorane vidikovce na krovu.<br />
„Mitićeva rupa” na Slaviji ostaće park bar još<br />
neko vreme dok se ne reši problem sa vlasništvom<br />
nad zemljištem, ali bi u narednih pet<br />
godina dve poslovne zgrade trebalo da budu<br />
sazidane, i to na mestu sadašnjeg parkinga i<br />
uz novu zgradu Narodne banke Srbije.<br />
Na Vračaru, umesto „Gradića Pejton”, zidaće<br />
se nova zgrada Filharmonije sa muzičkim zabavištem<br />
na krovu. Potpuno nov izgled dobiće<br />
i jedna od najstarijih pijaca u gradu, Kalenić.<br />
Privatni strani i domaći investitori zidaju mnogo<br />
u starom delu Beograda, mada, opterećeni<br />
najčešće nerešenim imovinsko-pravnim odnosima<br />
nad zemljištem, ne grade tako brzo<br />
i intenzivno kao preko Save, u Novom Beogradu.<br />
U starom delu Beograda izvesno je<br />
da će uskoro biti završena „pametna zgrada”<br />
na Terazijama, u Balkanskoj ulici broj 2 i Verano<br />
- Vero tržni centar sa hotelom na uglu<br />
Ruzveltove i Cvijićeve. Završava se i Intereks<br />
poslovni centar na Konjarniku, na uglu Ustaničke<br />
i Vojislava Ilića. Skele su postavljene na<br />
zgradi CENTROTEKSTIL-a na početku Knez<br />
Mihailove i na vladinoj zgradi u Nemanjinoj 9.<br />
DELTA M zauzela je lokacije za svoje impozantne<br />
poslovno-stambene kule na Autokomandi<br />
i kod Zvezdinog stadiona. Još se čeka<br />
da HIPO-ALPE-ADRIJA počne hotel na mestu<br />
kafane „Tri lista duvana” u Kneza Miloša i luksuzne<br />
apartmane na Kalemegdanu. Stranci bi<br />
trebalo da grade luksuzan hotel sa pet zvezdica<br />
na dnu ulice Kneza Miloša, na mestu bombardovane<br />
zgrade MUP-a.<br />
Od značajnih infrastrukturnih gradnji, gradska<br />
uprava planira da se izgrade tri mosta i unutrašnji<br />
magistralni poluprsten čiji su mostovi<br />
sastavni deo. Prvi će se graditi most preko<br />
Ade Ciganlije, koji će povezati Novi Beograd<br />
sa Čukaricom i naseljima uz Ibarsku magistralu.<br />
Taj most treba da rastereti „Gazelu” i skrati<br />
put onima koji sa Čukarice idu u Novi Beograd<br />
na posao.<br />
Druga dva mosta su na Dunavu: jedan kod<br />
Ade Huje a drugi između Zemuna i Borče.<br />
„Most preko Ade Huje, za čiju su izgradnju<br />
Japanci veoma zainteresovani, rasteretiće<br />
Pančevački most i privući investitore da na<br />
potezu sada zapuštenog Dunavskog amfi teatra<br />
počnu sa gradnjom” kaže Bobić, dodajući<br />
da je siguran da će bar polovina od skoro 500<br />
hektara Dunavskog amfi teatra do 2012. godine<br />
biti urbanizovana.<br />
Most između Zemuna i Borče, takozvani Dunavski<br />
most, otvoriće vrata za izgradnju „trećeg<br />
Beograda”. „Treći Beograd” je ideja studenata<br />
arhitekture, koji u sada više ruralnom<br />
nego urbanom delu Beograda preko Dunava<br />
vide šansu za izgradnju i uređenje kakvu je<br />
imao Novi Beograd posle Drugog svetskog<br />
rata.<br />
U narednih pet godina, Beograd treba da dobije<br />
i tri uređene rečne marine. Najpoznatija je<br />
„Marina Dorćol”, koja iz projektantskih razloga<br />
kasni sa početkom izgradnje. Veoma blizu<br />
nje, DELTA M je kupila Luku Beograd od koje<br />
planira da napravi moderno turističko brodsko<br />
pristanište. Gradska vlast uskoro kreće sa<br />
uređenjem Čukaričke marine, od ulaza na šetalište<br />
Ade Ciganlije do Sajma.<br />
Bum izgradnje u Novom Beogradu doseći će<br />
svoj vrhunac u narednih pet godina. Do tada,<br />
većina započetih poslovno – stambenih zgrada<br />
i kompleksa bi trebalo da bude završena.<br />
To su Univerzitetsko selo i Delta siti u Bloku<br />
67, Sava siti, Avenija 19 i Park apartmani kod<br />
„Hajata”, zatim bi MPC trebalo da završi drugu<br />
kulu Ušća, uz nju multifunkcionalni centar, a u<br />
blizini stanove u Bloku 11. Trebalo bi da bude<br />
gotov i dobar deo Erport sitija, Biznis park u<br />
Ulici omladinskih brigada, poslovni centar<br />
„Meteor” u ulici Milutina Milankovića, „Delta<br />
kule” u Bloku 20.<br />
Do kraja 2012. godine verovatno će biti pušten<br />
u saobraćaj makar deo trase prve linije lakog<br />
metroa, sa trasom od vrha Bulevara kralja<br />
Aleksandra do Tvorničke ulice u Zemunu.<br />
MOSTOVI KOJI ĆE BITI<br />
REKONSTRUISANI:<br />
1. PANČEVAČKI, OD 1. MAJA 2007.<br />
2. „GAZELA”, OD 15. JUNA 2007.<br />
MOSTOVI ČIJA SE IZGRADNJA PLANIRA<br />
3. PREKO ŠPICA ADE CIGANLIJE<br />
4. OD ZEMUNA DO OVČE<br />
5. KOD ADA HUJE<br />
6. KOD VINČE (DRUMSKO-ŽELEZNIČKI)<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com 9
info<br />
ENERGOPROJEKT ZA GRČKI<br />
BLUEHOUSE GRADI POSLOVNI<br />
CENTAR NA NOVOM BEOGRADU<br />
Kompanija ENERGOPROJEKT HOLDING<br />
potpisala je sa grčkom kompanijom za nekretnine<br />
BLUEHOUSE ugovor o izradnji komercijalno-poslovnog<br />
centra površine 50.000 m 2 , a<br />
vrednost investicije prelazi 60 miliona evra.<br />
„Velelepni objekat biće izgrađen u Bloku 26<br />
na Novom Beogradu, a rok izgradnje je dve<br />
godine”, navodi se u saopštenju i dodaje da je<br />
potpisivanjem ovog ugovora vrednost ugovorenih<br />
poslova ENERGOPROJEKTA premašila<br />
iznos od pola milijarde evra.<br />
Ugovor su potpisali generalni direktori kompanija,<br />
Vladan Pirivatrić i Janis Delikanakis,<br />
a u podršci fi nansiranju učestvovaće i grčka<br />
ALPHA BANK.<br />
OBNOVA BEDEMA OKO POBEDNIKA<br />
Ove godine u planu je uređenje kompleksa<br />
Zindan kapije, Sahat kule i Sahat kapije,<br />
Stambol kapije, kompleksa Barutane, Malog<br />
stepeništa, kao i svih preostalih bedema, naročito<br />
Gornjeg grada.<br />
Obnova Beogradske tvrđave u toku godine je<br />
jedan od prioriteta gradskih vlasti, budući da<br />
će za radove na ovom spomeniku kulture biti<br />
utrošeno dva i po puta više novca nego u periodu<br />
od 2001. do 2006. godine. Radmila Hrustanović,<br />
zamenik gradonačelnika, odobrila je<br />
da bezmalo 30 miliona dinara bude izdvojeno<br />
iz gradske kase za restauratorske radove na<br />
pojedinim delovima Beogradske tvrđave, kao<br />
i za pripremne istraživačke radove arhitekture<br />
Južne kapije.<br />
„Za ovu godinu planirali smo da u Beogradsku<br />
tvrđavu bude uloženo oko 800 miliona dinara,<br />
a posao ćemo nastaviti sledeće godine. Ove<br />
godine je u planu obnova kompleksa Zindan<br />
kapije, Sahat kule i Sahat kapije, Stambol kapije,<br />
kompleksa Barutane, Malo stepenište,<br />
kao i svih preostalih bedema, naročito Gornjeg<br />
grada” rekla je Hrustanovićeva i dodala da su<br />
sada u toku radovi na restauraciji bedema oko<br />
spomenika Pobednik.<br />
Inače, posebno važna biće obnova kapije<br />
Karla Šestog i Rimskog bunara, jer ovi objekti<br />
nikad nisu obnavljani.<br />
Osim toga, gradske vlasti izdvojile su<br />
15.000.000 dinara za brojne građevinske i<br />
elektroinstalaterske radove u Bitef teatru,<br />
među kojima je i obnova unutrašnjosti pozorišta<br />
i krova ovog zdanja. Ove obimne popravke<br />
omogućiće kvalitetnije izvođenje redovnog<br />
programa i realizovanje programa festivala<br />
„Bitef”. Zamenica gradonačelnika juče je dala<br />
saglasnost da Kuća legata dobije na čuvanje<br />
i održavanje umetnička dela Nedeljka Gvozdenovića,<br />
Riste Stijovića i Tome Rosandića,<br />
koja su ovi umetnici zaveštali gradu Beogradu.<br />
Među brojnim zaveštanim umetničkim<br />
delima su uljane slike, akvareli, skice, crteži<br />
i skulpture.<br />
PROGRAM OBNOVE FASADA<br />
Više od 30 skupština stanara u gradu učestvovaće<br />
u programu obnove fasada jer su<br />
ispunile uslove konkursa od prošle godine za<br />
sufi nansiranje radova na održavanju krovova,<br />
fasada i liftova.<br />
Ako sve skupštine stanara koje su dobile tu<br />
mogućnost zaključe ugovore, ukupna vrednost<br />
radova biće oko 94,3 miliona, od čega će<br />
70 odsto, odnosno nešto manje od 70 miliona<br />
dinara, biti izdvojeno iz budžeta grada, dok bi<br />
preostalih 30 odsto obezbedili sami stanari.<br />
„Smatramo da će konkurs ove godine, biti<br />
uspešniji i masovniji od prethodnih, kao i da<br />
će u narednoj godini u gradu biti mnogo više<br />
obnovljenih fasada”, rekla je zamenik gradonačelnika<br />
g-đa Radmila Hrustanović.<br />
Ona je dodala da je od 2003. godine, na četiri<br />
dosadašnja konkursa, u okviru projekta „Popravimo<br />
zajedno” popravljeno 339 objekata,<br />
za šta je grad izdvojio oko 300 miliona dinara,<br />
dok su stanari dali oko 94 miliona.<br />
GRADSKA GALERIJA<br />
NA TRGU REPUBLIKE<br />
Gradska galerija na Trgu Republike, koja bi<br />
trebalo da počne da se gradi ove godine, imaće<br />
dvostruko više kvadrata nego što je u početku<br />
planirano. Konkursom iz 2004. godine<br />
predviđena je izgradnja oko 10.000 kvadrata,<br />
dok novi urbanistički plan za centar grada dozvoljava<br />
objekat od oko 23.000 kvadrata.<br />
„Projekat gradske galerije je sada usklađen sa<br />
Planom detaljne regulacije za Trg Republike,<br />
na kom se paralelno radilo. Programska komisija<br />
mesecima je razrađivala skice koje smo<br />
dobili konkursnim rešenjem iz 2004. godine<br />
i došli smo do idejnog rešenja u kom će biti<br />
4.900 kvadrata izložbenog prostora, skoro dva<br />
puta više nego što ima Muzej „25. maj”, rekla<br />
je Gorica Mojović, pomoćnik gradonačelnika,<br />
zadužena za kulturu.<br />
Prema urbanističkom planu, veličina objekta u<br />
gabaritima ostala je ista kao što je predviđeno<br />
konkursnim rešenjem iz 2004. godine, samo<br />
je centralna „rupa“ novim planom popunjena.<br />
“Predlogom rešenja Bojane Puzić i Natalije<br />
Ristanović, koje su pobedile na konkursu, prediđeno<br />
je da centalni deo građevine bude prazan.<br />
U međuvremenu, završen je urbanistički<br />
plan za Trg Republike i dozvoljeno je da se<br />
sazida nešto više od 20.000 kvadrata. Sada<br />
radimo na razradi rešenja koji će se uklopiti<br />
u urbanističke uslove” kaže arhitekta Vladimir<br />
Lojanica, profesor Arhitektonskog fakulteta<br />
koji na projektu gradske galerije radi sa autorima<br />
pobedničkog rada i gradskim vlastima.<br />
Uprkos razlici u kvadratima, veličina objekta<br />
ostaće potpuno ista, možda čak i nešto manja.<br />
Ispod zemlje u neposrednoj blizini nove zgrade<br />
gradske galerije, planirana je i stanica budućeg<br />
lakog metroa. Galerija će pod zemljom<br />
imati depoe i garažu na dva nivoa. Pretpostavlja<br />
se da će ispod zemlje biti prostora i<br />
za komercijane sadržaje. U samoj zgradi<br />
galerije komercijalni prostor biće sveden na<br />
minimum. Prema rečima arhitekte Lojanice,<br />
predviđa se da uz galeriju budu radnje poput<br />
knjižara, gift šopova i druge, slične namene.<br />
Na vrhu zgrade od tri sprata planira se restoran-vidikovac.<br />
Operski pevač Živan Saramandić, pisac Siniša<br />
Kovačević, arhitekte Mihajlo Mitrović, Milan<br />
Pališaški i Branko Bojović i još nekoliko desetina<br />
njihovih kolega se, međutim, snažno protive<br />
izgradnji galerije na Trgu Republike, ističući<br />
da je gradu potrebnija opera.<br />
„Trg Republike nije oduvek imao slobodnu<br />
zelenu površinu koja je sada Plato dr Zorana<br />
Đinđića. U bomardovanju 1941. godine<br />
ceo trg je sravljen sa zemljom, neke zgrade<br />
su obnovljene, ali zgrada u kojoj je bila Kolarčeva<br />
kafana nije. Bilo je pokušaja da se trg<br />
zaokruži izgradnjom nekog objekta, ali ništa<br />
nije realizovano. Projekat galerije je pokušaj<br />
naše generacije da Trg zaokruži” kaže Gorica<br />
Mojović.<br />
PRVI PROJEKAT BORISA PODREKE<br />
U BEOGRADU<br />
Čuveni evropski arhitekta, akademik, univerzitetski<br />
profesor, dobitnik niza prestižnih<br />
priznanja – Boris Podreka predstavio je 15.<br />
maja, u Svečanoj Sali Skupštine grada, idejno<br />
arhitektonsko-urbanističko rešenje Muzeja<br />
nauke i tehnike, čija se izgradnja fi nansira iz<br />
Nacionalnog investicionog plana. Ovo je prvi<br />
projekat profesora Podreke u Beogradu, mestu<br />
njegovog rođenja.<br />
„Stara zgrada termoelektrane na Dorćolu je<br />
idealan prostor za arheološko-industrijsku<br />
baziliku smeštenu u gradsku četvrt, fragmentiranu<br />
ne višom silom, već sklonostima njenih<br />
stanovnika. Ta četvrt će sačuvati svoj izgled<br />
u kom se oseća eho pariske arhitekture s početka<br />
prošlog veka“, objasnio je profesor Podreka.<br />
Ravnoteža između zatečenog urbanog<br />
nasleđa i savremenih arhitektonskih zahvata<br />
čini prepoznatljivu crtu radova profesora Podreke,<br />
koji je takav pristup ilustrovao i svojim<br />
poznatim projektima muzeja u Veneciji i Limožu.<br />
Projekat rekonstrukcije i adaptacije termoelektrane<br />
za potrebe Muzeja nauke i tehnike<br />
(osnovanog 1989.) je podržan od strane<br />
Ministarstva kulture Srbije i Skupštine grada<br />
Beograda, te se očekuje da će konferencija<br />
međunarodnog udruženja tehničkih muzeja,<br />
zakazana za 2009. u Beogradu, biti održana u<br />
novoj zgradi Muzeja nauke i tehnike.<br />
10 www.build<strong>magazin</strong>.com
poslovanje<br />
Primena Interneta<br />
u građevinarstvu<br />
Razgovor vođen<br />
na temu Primena Interneta<br />
u građevinarstvu sa gospodinom<br />
Darkom Dunjićem,<br />
direktorom Eunet College-a<br />
Razgovor vodila: Tijana Jovanović<br />
build: Kako biste ocenili trenutno stanje u<br />
Srbiji u vezi sa internet korisnicima i uslovima<br />
za razvoj e-poslovanja<br />
INTERNET<br />
POSLOVANJE<br />
Brzina, globalizacija, unapređenje produktivnosti,<br />
dolaženje do novih klijenata<br />
i deoba znanja među organizacijama i<br />
institucijama jesu termini koji određuju<br />
elektronsko poslovanje.<br />
Prema nekim istraživanjima, internetu<br />
se svakodnevno priključuje hiljade korisnika,<br />
iz čega se može zaključiti da<br />
je internet kao potencijalno tržište u<br />
stalnom porastu. Takođe, dolazi do zanimljivog<br />
obrta situacije - mnogi korporativni<br />
giganti ne uspevaju da postave<br />
dobar on-line poslovni model, dok su<br />
sa druge strane mnoge male kompanije<br />
svoje poslovanje potpuno prilagodile internetu.<br />
Preduzeća koja posluju u oblasti<br />
maloprodaje, marketinga, izdavaštva<br />
i advertajzinga, mogu biti veoma uspešna<br />
u svom nastupu na web-u. Takođe,<br />
građevinske fi rme mogu da očekuju<br />
znatne uštede, jer arhitektonske projekte<br />
mogu sada da dobiju na globalnoj<br />
D.D: Prelistavajući vaš časopis vidi se da su<br />
skoro svi oglašivači stavili adresu svoje web<br />
prezentacije. Danas u Srbiji više od 90 odsto<br />
preduzeća koristi Internet, tako da imamo<br />
preko 50.000 web prezentacija, a preko<br />
1,5 miliona stanovnika koristi Internet. Od<br />
četiri bitna elementa za uspešnu primenu:<br />
infrastruktura, broj korisnika, politička volja<br />
i sposobnost primene najviše smo uradili u<br />
izgradnji infrastrukture (novi ADSL pristup<br />
po niskoj ceni) i rastu broja korisnika.<br />
Nažalost institucionalna podrška – pravna<br />
regulativa, podsticaj poslovne primene i podrška<br />
preduzećima za realizaciju dobiti od<br />
e poslovanja skoro su zanemareni.<br />
build: Koje su trenutne mogućnosti i zašto<br />
se nedovoljno koriste<br />
D.D: Odmah da kažemo da je za realizaciju<br />
dobiti 10 odsto informaciona tehnologija<br />
i znanja a ostalih 90 odsto je nov pristup i<br />
unapređenje poslovanja. Kod dobrog dela,<br />
naročito malih preduzeća, savladana je prva<br />
prepreka – posedovanje osnovnih IT znanja.<br />
build: U kojim poslovnim procesima se<br />
Internet može efikasnije koristiti<br />
D.D: Pre svega u boljoj komunikaciji sa postojećim<br />
i novim kupcima. Većina nas koristi<br />
e-mail komunikaciju kao zamenu za klasičnu<br />
poštu. Međutim, mogućnosti elektronske<br />
pošte su mnogo veće. Na primer, jedan<br />
sadržaj možete lako da pošaljete na stotine<br />
adresa i potencijalne kupce blagovremeno i<br />
lako informišete o novim pogodnostima ili<br />
da vidite šta svakog ponaosob zanima. Ovo<br />
danas možete raditi bez informatičkog zna-<br />
mreži mnogo povoljnije, umesto da na<br />
jednom mestu drže cele arhitektonske<br />
timove.<br />
U našim okvirima, tek treba očekivati<br />
procvat internet poslovanja, i to po<br />
donošenju potrebnih zakona i razvojem<br />
telekomunikacione infrastrukture,<br />
uvođenjem odgovarajućih platnih kartica,<br />
ali i prekopotrebnim jačanjem standarda<br />
domaćeg potrošača.<br />
Darko Dunjić, direktor Eunet College-a<br />
Definicije osnovih termina<br />
elektronskog poslovanja<br />
Šta je e-Commerce, a šta e-Business<br />
e-Commerce (Electronic Commerce)<br />
kupovina je ili prodaja dobara ili usluga<br />
putem Interneta. U praksi se ovaj termin<br />
često koristi umesto novijeg termina e-<br />
business, što znači poslovanje putem<br />
Interneta. Koncentriše se na procedure<br />
koje uključuju transakcije kreditnim karticama,<br />
e-cash (elektronska trgovina), e-<br />
billing (elektronsko plaćanje), e-cheques<br />
(elektronski čekovi), e-invoice (elektronski<br />
računi). Na ovaj način se omogućava<br />
nastanak korišćenja tehnologije EDI<br />
(Electronic Data Interchange), odnosno<br />
elektronskih razmena podataka. Ovaj<br />
sistem razmene podataka je prethodio<br />
pojavi interneta i obično se koristio u<br />
razmeni podataka između korisnika koji<br />
su međusobno već bili u kontaktu.<br />
Electronic Business (elektronsko poslovanje)<br />
označava vođenje poslova<br />
na internetu, što podrazumeva i brigu<br />
o klijentima i poslovnim partnerima, kao<br />
i organizaciju poslovanja u sopstvenoj<br />
fi rmi on-line. IBM je 1997. godine prvi<br />
počeo sa korišćenjem termina e-business,<br />
da bi napravio konceptualnu<br />
razliku sa do tada upotrebljavanim terminom<br />
e-commerce (elektronska trgovina),<br />
koji je izjednačavao elektronsko<br />
poslovanje sa elektronskom trgovinom.<br />
Sistem elektronskog poslovanja se sastoji<br />
iz dva glavna dela: strategije elektronskog<br />
poslovanja i primene elektronskog<br />
poslovanja, odnosno operativnih<br />
procesa. Ovim strategijama se defi nišu<br />
svi poslovni procesi koji imaju za krajnji<br />
cilj zadovoljstvo klijenta i profi t fi rme.<br />
12 www.build<strong>magazin</strong>.com
poslovanje<br />
nja korišćenjem, za rukovanje, jednostavnog<br />
servisa kao mejl liste. Sa druge strane web<br />
prezentacija, ako se kvalitetno uradi, ne<br />
samo da će efikasno prezentovati vašu ponudu,<br />
već svojom interaktivnošću može da<br />
vam uštedi dragoceno vreme u prezentaciji<br />
ponude prema trenutnim potrebama kupca.<br />
I ovde su alati tako napredovali da održavanje<br />
internet prezentacije (sa aktuelnim i<br />
atraktivnim podacima) ne zahteva programiranje,<br />
već pametan pristup šta, na koji<br />
način i kojim kupcima ponuditi.<br />
Nacionalni centar za platne kartice<br />
NBS dobitnik je ovogodišnje nagrade<br />
„e-trgovina AWARD 2007”, koju mu<br />
je za doprinos razvoju plaćanja preko<br />
interneta u Srbiji dodelila Konferencija<br />
e-trgovina na međunarodnom skupu o<br />
elektronskoj trgovini i poslovanju, održanom<br />
na Paliću. Tom prilikom je istaknuto<br />
da će realizacija projekta „Internet<br />
plaćanja u DinaCard sistemu”,<br />
za koji je Nacionalni centar za platne<br />
kartice NBS dobio ovo priznanje, značajno<br />
podstaći plaćanja preko Interneta<br />
na domaćem tržištu.<br />
Do sada je, inače, dodeljeno šest ovakvih<br />
godišnjih nagrada, koje su dobili<br />
VISA International, JP PTT saobraćaja<br />
Srbije, kompanije FIRST DATA<br />
INTERNATIONAL, PAKOM COMPU-<br />
TERS i DELTA M.<br />
Izvor - Press služba Nacionalnog centra za<br />
platne kartice NBS<br />
Druga, vrlo bitna stavka je nalaženje novih<br />
poslova i mogućnosti. Navedena dva servisa<br />
e-mail i web prezentacija su polazna osnova<br />
– alat, ali da biste realizovali dobit morate<br />
raditi marketing i akviziciju potencijalnih<br />
kupaca i poslova. Za građevinarstvo na raspolaganju<br />
su specijalizovani B2B (Business<br />
to Business) portali. Na primer i vaš pretraživač<br />
www.gradjevinarstvo.co.yu je jedan<br />
dobar sajt gde možete pronaći firme svrstane<br />
prema tipu ponude. Vrlo korišćeni su sajtovi<br />
koji prikazuju tendere na lokalnom, regionalnom<br />
i globalnom nivou (www.ekapija.com<br />
ili www.europages.com). U poslednje vreme<br />
razvio se čitav spektar portala koji su specijalizovani<br />
za prikaz ponude i tražnje. Na<br />
sajtu www.emarketservices.com možete pogledati<br />
33 sajta Building & Construction sa<br />
uputstvima šta vam omogućavaju i kako ih<br />
koristiti.<br />
build: Šta je važno za uspeh<br />
D.D: Po našem iskustvu prioritet treba staviti<br />
na dobru pripremu šta želite da postignete,<br />
a ne na tehnologiju kojom ćete realizovati<br />
ciljeve. Na primer, za analizu tržišta i<br />
konkurencije treba se pretplatiti na specijalizovane<br />
sajtove ili je samostalno sprovesti. Za<br />
prodaju na Internetu postoje kvalitetna rešenja,<br />
kako za distribuciju (veleprodaju) tako i<br />
za maloprodaju – prodaju krajnjim kupcima.<br />
Samo rešenje može se instalirati za nekoliko<br />
dana i troškovi su zanemarljivi. Ali ceo<br />
proces, od interne organizacije do procedura<br />
sa kupcima, mora biti dobro pripremljen i<br />
organizovan na nov način (automatizacija<br />
zahteva dobru definisanost svih procedura i<br />
promptno izvršavanje svih koraka). Važno je<br />
napomenuti i aspekte bezbednosti i pouzdanosti<br />
u korišćenju internet servisa.<br />
Kvalitetni ponuđači ovih servisa obezbeđuju<br />
korisnicima kompletnu podršku u zaštiti i<br />
radu.<br />
build: Šta nas očekuje i šta moramo da<br />
uradimo<br />
D.D: Danas u Evropi preko 70 odsto kompanija<br />
traži nove dobavljače i partnere putem<br />
Interneta, a već 30 odsto zaključuje poslove<br />
isključivo putem Interneta. Praksa je<br />
pokazala da dobra primena na prvom mestu<br />
smanjuje troškove ugovaranja za 15 odsto,<br />
daje šansu svima a pogotovu malim kompanijama<br />
da bolje iskoriste i razviju nove<br />
potencijale. Evropska unija završava projekat<br />
koji obuhvata sve pravne i proceduralne<br />
standarde za efikasnu primenu elektronskog<br />
poslovanja i očekuje se da će preko četiri<br />
miliona kompanija sledeće godine efikasno<br />
poslovati putem Interneta.<br />
Mi moramo da povećamo sposobnost primene<br />
koja, pored IT znanja, mnogo više<br />
zahteva nova poslovna znanja koja idu od<br />
uvođenja i pridržavanja standarda, specijalizacije<br />
i povezivanja u partnerske odnose,<br />
bolje korišćenje resursa van kompanije kao i<br />
jačanje mehanizama podrške u primeni najbolje<br />
prakse i unapređenju kvaliteta.<br />
Za početak sa postojećim resursima treba<br />
napraviti i sprovesti plan zajedničkog<br />
nastupa na ciljnim tržištima (kao<br />
prijavljivanjem i reklamiranjem portala<br />
www.gradjevinarstvo.co.yu).<br />
Sa naše strane uradili smo seriju praktičnih<br />
obuka za korišćenje internet servisa i<br />
sprovođenja određenih ciljeva u marketingu<br />
i prodaji. Detaljnije o ovome kao i<br />
praktične materijale možete naći na sajtu<br />
www.eunetcollege.com ■<br />
www.buildings.com<br />
Sajt koji daje zanimljiv izbor članaka<br />
po oblastima, studije slučaja,<br />
prikaze proizvoda i najave seminara<br />
vezanih za građevinarstvo,<br />
značajnih na svetskom nivou<br />
www.a4a.info<br />
Razvijen portal sa člancima, najavama<br />
događaja, linkovima, diskusijama<br />
o temama iz oblasti građevinarstva<br />
i arhitekture sa područja<br />
bivše SFRJ<br />
www.beobuild.net<br />
Sajt koji prikazuje novosti i pruža<br />
uvid u aktuelne projekte za<br />
područje Beograda. Takođe, pruža<br />
mogućnost učestvovanja u diskusijama<br />
o problemima i projektima<br />
www.cmc-pro.net<br />
Portal koji prikazuje aktuelnosti<br />
iz oblasti građevinarstva, školu<br />
menadžmenta, projekte, stručne<br />
radove, a sadrži i značajnu bazu<br />
tehnologije i mehanizacije<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com 13
TEMAbroja<br />
Montažni objekti<br />
– kuće od prefabrikovanih<br />
elemenata<br />
Imati sopstveni krov nad glavom, odnosno<br />
dom u obliku kuće, san je mnogih porodica.<br />
Ne bi li se delom savladala osnovna<br />
prepreka ka ostvarivanju tog sna – novac<br />
(potrebna i dovoljna količina istog), ljudi,<br />
naročito u našoj zemlji i njenom okruženju,<br />
analiziraju mogućnost kupovine montažne<br />
kuće, odnosno kuće od gotovih, prefabrikovanih<br />
elemenata.<br />
Kuće od prefabrikovanih elemenata, koje se<br />
postupkom „suve gradnje” montiraju na licu<br />
mesta, grade se više decenija širom sveta. U<br />
zavisnosti od potreba, finansijskih mogućnosti<br />
ali i klimatskih uslova, primenjuju se različiti<br />
sistemi, materijali i tehnike građenja.<br />
U skandinavskim zemljama, već petnaest<br />
godina postoji program izgradnje relativno<br />
jeftinih kuća namenjenih privatnom sektoru.<br />
Slični programi, od kojih se neki odnose<br />
i na socijalno stanovanje, postoje i u Velikoj<br />
Britaniji, SAD i drugde. U Finskoj je, pak,<br />
veliki deo stambenih kuća, takođe, izgrađen<br />
od prefabrikovanih elemenata, međutim<br />
one nisu mnogo jeftinije od kuća izgrađenih<br />
na licu mesta, opekarskim ili sličnim proizvodima.<br />
Razlog tome, osim materijala koji<br />
se upotrebljava, jeste i to što će sve one kuće<br />
koje se ne uklapaju u standardne i modularne<br />
sisteme, zbog svog dizajna iziskivati veći<br />
rad, koji je bitan deo cene same kuće. Postoje<br />
izvesni sistemi građenja kod kojih se,<br />
takođe, primenjuju prefabrikovani elementi<br />
(polistiren ili stiropor + armatura) koji se<br />
zatim na gradilištu montiraju i ispunjavaju<br />
betonom, ali će ovde više reči biti o tzv. suvom<br />
sistemu gradnje.<br />
Postavlja se, dakle, pitanje zašto uopšte graditi<br />
montažnu kuću.<br />
Iako cena može (mada ne mora) biti jedan<br />
od presudnih faktora, neke od prednosti izgradnje<br />
sopstvenog doma na ovakav način,<br />
jesu:<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
kratak period izgradnje<br />
laka konstrukcija<br />
ušteda energije<br />
niski troškovi održavanja<br />
ekološki prihvatljivi materijali<br />
Montažne kuće mogu biti urađene od gotovih<br />
zapreminskih jedinica, od kojih se modularnim<br />
slaganjem mogu dobiti različiti<br />
modeli gotovih kuća. Konstruktivni sistem<br />
kuća od prefabrikovanih elemenata može<br />
biti panelni i skeletni. Panelni konstruktivni<br />
sistem podrazumeva da su noseći elementi<br />
konstrukcije zidovi, odnosno, paneli. Dalje<br />
se kod takvog sistema razlikuju krupno<br />
panelni sistem, sa većim panelima, kakvi su<br />
često i celi zidovi sa otvorima za prozore i<br />
vrata, i sistem sa manjim panelima. Noseći<br />
elementi skeletnog konstruktivnog sistema<br />
su stubovi od različitog materijala, između<br />
kojih se dalje postavljaju zidovi od odgovarajućih<br />
slojeva gotovih elemenata.<br />
U Sjedinjenim Američkim Državama se<br />
koncept suvog sistema brze gradnje dugo<br />
razvija, te je ponuda u pogledu upotrebljenih<br />
materijala, načina rada i cene izuzetno<br />
raznovrsna, te su, u skladu sa tim i trajnost,<br />
funkcionalnost, zdravstvena podobnost i<br />
ekološka prihvatljivost objekta koji se gradi.<br />
U poslednje vreme se, razumljivo, vodi puno<br />
računa o energetskoj štedljivosti objekata, te<br />
značajni projekti arhitekata u smislu montažnih<br />
objekata prate takav trend. Kuću koja<br />
živi (Living Home), odnosno najzeleniji<br />
dom na svetu, dizajnirao je Steve Glenn, i<br />
predstavlja kuću za koju se kaže da je ultraenergetski<br />
efikasna. Za takvu kuću izuzetnog<br />
dizajna, koja sama proizvodi svu potrebnu<br />
energiju, biće potrebno izdvojiti 150<br />
- 250 američkih dolara po kvadratu. Cena<br />
ne obuhvata izgradnju temelja i transport<br />
materijala. U Santa Moniki, u Kaliforniji,<br />
izgrađen je prototip takve kuće, a u planu je<br />
da u ponudi bude širok varijetet kuća veličine<br />
od 800 do preko 4.000 m 2 , sa potpuno<br />
prilagodljivim enterijerom.<br />
A kod nas...<br />
Iako se u našoj zemlji već godinama grade<br />
montažne kuće, prema njima još uvek postoji<br />
određena odbojnost. Najviše se strahuje<br />
u vezi sa samom čvrstoćom konstrukcije,<br />
zapaljivošču, truljenjem, termičkom i zvučnom<br />
izolacijom, mogućnošću nastanjivanja<br />
insekata, podobnošću za zdravlje. Pomenuti<br />
problemi su, naravno, prisutni<br />
od samog početka<br />
primene montažne gradnje,<br />
ali se potrebnim proračunima<br />
potvrđuje nosivost,<br />
primenjuju se slojevi<br />
za zvučnu i termoizolaciju,<br />
dok se primenom različitih<br />
savremenih sredstava, koja<br />
nisu štetna po zdravlje, vrši<br />
zaštita panela od požara i<br />
insekata.<br />
Vek trajanja bilo koje konstrukcije,<br />
pa tako i montažne<br />
kuće, zavisi od stabilnosti<br />
elemenata i kvaliteta<br />
14 www.build<strong>magazin</strong>.com
TEMAbroja<br />
materijala korišćenih pri izradi. Gotovo svi<br />
proizvođači montažnih kuća daju garanciju<br />
od 30 do 70 godina na vek trajanja montažne<br />
kuće.<br />
Verovatnoća izbijanja požara u montažnim<br />
objektima svedena je na istu meru kao i u zidanim<br />
objektima. Unutrašnji zidovi se obično<br />
oblažu gips-kartonskim pločama, a spoljnji<br />
zidovi cementnim pločama između kojih<br />
se nalazi visokokvalitetna izolacija od nezapaljivih<br />
materijala. Upotrebom novih materijala<br />
i tehnologija u proizvodnji montažnih<br />
kuća završna obrada je potpuno uporediva sa<br />
kućama građenim klasičnim načinom.<br />
Trajanje izrade montažne kuće je različito u<br />
odnosu na klasičan način gradnje. Za kvalitetno<br />
izgrađenu porodičnu kuću prosečne<br />
kvadrature, klasičnom gradnjom potrebno<br />
je oko 12 meseci, dok je za montažnu kuću<br />
i njenu izradu, po sistemu ključ u ruke, potrebno<br />
između 2 i 4 meseca. Sama montaža<br />
objekta gotova je za svega nekoliko dana.<br />
Kod montažne gradnje veći deo posla se<br />
obavlja u fabrici pod jednakim uslovima, a<br />
na samom gradilištu je potrebno svega nekoliko<br />
dana da se kuća montira i da se počne<br />
sa uređivanjem enterijera. Takođe, treba biti<br />
svestan činjenice kako klasična gradnja porodične<br />
kuće retko kad bude dovršena za 12<br />
meseci, zbog takozvane etapne gradnje. Naime,<br />
često zbog prevelikih apetita i premalih<br />
sredstava investitora, gradnja kuće može da<br />
potraje i po nekoliko godina. Kod montažnih<br />
kuća to nije moguće, zbog načina gradnje<br />
i useljivosti odmah posle montaže.<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
ugradnja montažnog dimnjaka<br />
centralno grejanje<br />
fasadna skela (za objekte veće od jedne<br />
etaže)<br />
često neophodan smeštaj i ishrana za radnike<br />
za vreme radova<br />
Okvirne (informativne) cene montažnih<br />
kuća su (detaljnije se treba raspitati kod<br />
proizvođača):<br />
60m 2 cca - 12.000 € + posebni troškovi<br />
70m 2 cca - 13.000 € + posebni troškovi<br />
80m 2 cca - 14.000 € + posebni troškovi<br />
90m 2 cca - 16.000 € + posebni troškovi<br />
100m 2 cca - 17.500 € + posebni troškovi<br />
Iako su cene različite, i zavise od više parametara,<br />
može se reći da se metar kvadratni<br />
montažne kuće, po sistemu ključ u ruke,<br />
kreće od 250€ naviše u zavisnosti od modela,<br />
veličine i proizvođača montažne kuće.<br />
Posebno se obračunava:<br />
• projektna dokumentacija<br />
• temelji sa podnom pločom i hidroizolacijom<br />
• roletne kutije i PVC roletne<br />
• nabavka i polaganje završnih podnih<br />
obloga (parket, keramičke pločice), s termoizolacijom<br />
i glazurom<br />
• završno bojenje zidova<br />
• nabavka i ugradnja sanitarija<br />
• nabavka i ugradnja neohodne elektroopreme<br />
PRIMER KONSTRUKCIJE<br />
SPOLJNI ZID<br />
1. Gips-kartonska ploča (Gypsum card board) ………………………………9,5 mm<br />
2. Iverica (Chipboard) ……………………………………………………………10 mm<br />
3. PVC folija (PVC foil) ………………………………………………………0,15 mm<br />
4. Mineralna vuna (Glass wool) ………………………………………………80 mm<br />
5. Iverica (Chipboard) ……………………………………………………………10 mm<br />
6. Izoterm obloga (Isotermal casing) …………………………………………40 mm<br />
– Ukupna debljina zida …………………………………………………149,65 mm<br />
UNUTRAŠNJI ZID<br />
1. Gips-kartonska ploča (Gypsum card board) ………………………………9,5 mm<br />
2. Iverica (Chipboard) …………………………………………………………10 mm<br />
3. Mineralna vuna (Glass wool) ………………………………………………30 mm<br />
4. Vazdušni prostor (Air spac) …………………………………………………50 mm<br />
5. Iverica (Chipboard) ……………………………………………………………10 mm<br />
6. Gips-kartonska ploča (Gypsum card board) ………………………………9,5 mm<br />
– Ukupna debljina zida …………………………………………………119,00 mm<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com 15
TEMAbroja<br />
Montažne kuće<br />
Bor Promet<br />
BOR PROMET iz Ivanjice se<br />
bavi proizvodnjom montažnih<br />
objekata svih namena<br />
Pored tipskih kuća za stanovanje i vikendica<br />
proizvodi i kioske, prodavnice, garaže,<br />
hale, magacine, škole, vrtiće... U ovom<br />
broju <strong>magazin</strong>a <strong>BUILD</strong> biće predstavljene<br />
tipske kuće iz našeg proizvodnog programa.<br />
Zidni elementi<br />
Zidni elementi tipskih montažnih kuća<br />
proizvode se u radionici u modularnoj meri<br />
120 × 260 i 60 × 260 cm. Mogu biti fasadni<br />
ili pregradni, puni ili sa ugrađenom stolarijom.<br />
Konstrukciju elemenata čini drveni<br />
Montaža elemenata<br />
Montaža elemenata i spajanje u jednu celinu<br />
vrši se pomoću drvenih temeljača, venčanica<br />
i lajsni koje se ubacuju u prethodno urađene<br />
žljebove. Temeljače se premazuju bitulitom i<br />
pričvršćuju za ankere koji su ugrađeni u betonsku<br />
ploču prilikom njene izrade. Kondor<br />
rolna, koju obezbeđuje kupac, seče se na<br />
trake koje se postavljaju ispod svih zidih elemenata,<br />
odnosno temeljača. Prilikom izrade<br />
elemenata ugrađuju se gibljiva creva za<br />
razvod struje koja se ne razvodi.<br />
Stolarija se radi od zdrave i suve čamove<br />
građe. Prema zahtevima prostorija određuju<br />
se dimenzije otvora. Prozori i balkonska<br />
vrata su jednostruki, ekranski, otvaraju se<br />
Krovna konstrukcija<br />
Krovna konstrukcija radi se od rešetkastih<br />
nosača u svemu prema statičkom proračunu.<br />
Krovni nosači daščaju se čamovom daskom<br />
od 24 mm. Preko daščane oplate postavlja<br />
se ter-hartija, vertikalna, pa horizontalna<br />
letva, a zatim se vrši pokrivanje crepom<br />
M 222. Kalkanski delovi oblažu se ivericom,<br />
preko koje se stavlja stiropor i fasada.<br />
Preko donjeg pojasa krovnih nosača<br />
postavlja se plafonski roštilj sastavljen od letvi<br />
48 × 40 mm, zatim PVC folija i gips-ploča, a<br />
sa donje strane stavlja se mineralna vuna debljine<br />
80 mm. Plafon se gletuje i mala u dva premaza.<br />
Strehe se podšivaju lamperijom, venci<br />
rendisanom daskom. Svi stubovi, podvlake i<br />
ograde rade se od kvalitetne čamove građe.<br />
Svi drveni elementi boje se sandolinom u<br />
dva premaza.<br />
Postavljaju se oluci od pocinkovanog lima i<br />
ostala pripadajuća limarija.<br />
Montaža tipskih kuća traje od 4 do 7 dana ■<br />
ram debljine 80 mm koji se obostrano oblaže<br />
ivericom debljine 10 mm. Između obloga<br />
stavlja se mineralna vuna od 80 mm i PVC<br />
folija. Nakon montaže objekata vrši se oblaganje<br />
fasadnih zidova građevinskim stiroporom<br />
od 40 mm, malterisanje i nanošenje<br />
zaribane fasade. Sa unutrašnje strane zidovi<br />
se oblažu gips-pločom debljine 9,5 mm,<br />
gletuju i malaju u dva premaza. Zidovi sanitarnih<br />
prostorija i kuhinje oblažu se vodootpornom<br />
gips-pločom 12,5 mm.<br />
oko vertikalne osovine i zatvaraju rubnim<br />
zatvaračem, a prozori u kuhinji, ostavi i kupatilu<br />
otvaraju se oko obe osovine. U sklopu<br />
prozora i balkonskih vrata rade se kapci sa<br />
pokretnim žaluzinama. Unutrašnja vrata su<br />
duplošperovana, puna ili polustaklena. Na<br />
zahtev kupca, prozori mogu biti okovani<br />
okovom za otvaranje oko obe ose. Zastakljivanje<br />
stolarije vrši se termoizolacionim<br />
staklom 4 + 12 + 4 mm.<br />
16 www.build<strong>magazin</strong>.com
orpromet@neobee.net<br />
ul. Bedina Varoš B.B.<br />
Ivanjica<br />
Tel :<br />
032 / 663-583<br />
630-008<br />
063 / 664-623<br />
064 / 561-65-02<br />
064 / 36-11-939<br />
Beograd<br />
Tel :<br />
011 / 309-69-56<br />
064 / 185-55-51<br />
Podgorica<br />
Tel :<br />
081 / 608-000<br />
069 / 012-822
TEMAbroja<br />
ISOBAU HELLAS<br />
OBJEKTI PO MERI<br />
ISOBAU je osnovan 1982.<br />
kao privatno akcionarsko<br />
društvo za proizvodnju<br />
poliuretanskih panela, trapezoidnih<br />
pokrivača, limova<br />
i lake konstrukcije<br />
Od 1990. godine ISOBAU se proširio<br />
u ISOBAU Hellas S.A. i KMS BU-<br />
ILDINGS S.A.<br />
ISOBAU HELLAS S.A. je jedna od vodećih<br />
grčkih kompanija u oblasti proizvodnje<br />
i isporuke izolacionih krovnih i zidnih<br />
poliuretanskih sendvič panela sa tradicijom<br />
Montažne garaže<br />
preko 25 godina i ogromnim iskustvom u<br />
proizvodnji i radu na razvoju moderne tehnologije<br />
ISOBAU.<br />
Za sve ISOBAU proizvode posedujemo sertifikat<br />
o kvalitetu EN ISO 9001:2000 koji<br />
je Međunarodni standard o kvalitetu, kao i<br />
sertifikat EN ISO 14001 koji je u skladu sa<br />
Međunarodnim standardom o zaštiti čovekove<br />
sredine.<br />
Proizvodni program<br />
ISOBAU HELLAS S.A.<br />
Bočni ili zidni (tipa WCL) i krovni paneli<br />
(tipa TRS) su blago obrađeni laki građevinski<br />
elementi za bočno i krovno oblaganje<br />
Montažni kontejneri<br />
zgrada ili građevina, jednostavno i brzo se<br />
postavljaju, poseduju savršene termoizolacione<br />
osobine, veliku izdržljivost na opterećenja<br />
i nepovoljne klimatske uslove.<br />
Sastoje se od dve pocinkovane ili galvanizovane<br />
i obojene čelične ploče koje predstavljaju<br />
omotač oko ekološke i samogasive<br />
poliuretanske pene.<br />
Proizvode se u velikoj paleti boja, a isporučuju<br />
se u nominalnim debljinama poliuretana<br />
koje se kreću od 30 mm do 120 mm.<br />
Montažni poslovni objekat<br />
Montažni objekti<br />
i kontejneri tipa ISOBAU<br />
Već 17 godina KMS <strong>BUILD</strong>INGS S.A.<br />
uspešno razvija tehnologiju raznih tipova<br />
montažnih objekata koristeći prevashodno<br />
termoizolacione poliuretanske sendvič panele<br />
ISOBAU.<br />
Jedna od važnijih karakteristika montažnih<br />
kuća ISOBAU je čelična konstrukcija koja<br />
je vrlo izdržljiva, pre svega na zemljotres i<br />
razne klimatske uslove, kao i poliuretanski<br />
paneli ISOBAU koji obezbeđuju visoku termo<br />
i zvučnu izolaciju.<br />
Prostorije u objektima su kompletno opremljene<br />
adekvatno nameni, a po želji klijenta<br />
se mogu dodatno opemiti ili oplemeniti<br />
drugim materijalima kao što su drvo, ukrasna<br />
cigla, itd.<br />
Prednosti montažnih<br />
objekata:<br />
Postoji mnogo prednosti izgradnje montažnih<br />
objekata u odnosu na klasične objekte<br />
od blokova, cigle, betona, itd.<br />
Montažni objekti predstavljaju dobro rešenje<br />
za trajne ili privremene potrebe. Njihove<br />
glavne prednosti su povoljna cena, brza<br />
montaža i mogućnost preseljenja na drugu<br />
lokaciju a evo još nekih prednosti montažnih<br />
objekata:<br />
• kratak rok izgradnje: svi montažni elementi<br />
se seku i prave u fabrici u odgovarajućim<br />
dimenzijama, što doprinosi uštedi<br />
vremena, tako da je njihovo postavljanje<br />
na terenu znatno ekonomičnije, brže i jednostavnije<br />
• objekat po meri: veliki izbor modularnih<br />
razradjenih gotovih projekata daje nam<br />
mogućnost da za kratko vreme napravimo<br />
objekat po želji klijenta; projekat se<br />
lako može prilagoditi svim urbanističkim<br />
zahtevima i potrebama terena<br />
• laka konstrukcija: montažni objekti su lakši<br />
od objekata od cigle, blokova i betona,<br />
pa omogućavaju postavljanje i na slabo<br />
noseće površine; kao takav, projektovan<br />
objekat je otporniji na zemljotres od klasičnih<br />
kuća<br />
• bolja iskorišćenost prostora: zidovi kod<br />
montažnih objekata su tanji od klasičnih,<br />
čime se povećava iskorišćenost prostora i<br />
daje mogućnost promene rasporeda prostorija<br />
kao i njihove veličine jednostavnim<br />
pomeranjem pregradnih zidova<br />
• ušteda energije: dobra toplotna izolacija<br />
karakteriše poliuretanske sendvič panele,<br />
Montažna kuća za stanovanje<br />
a samim tim se troškovi grejanja i hladjenja<br />
smanjuju čak i za 25-50% po sezoni<br />
• unapred poznata cena: samim tim što je<br />
gradnja tipska cene su određene i fiksne,<br />
tako da je klijent unapred upoznat sa neophodnim<br />
troškovima za naručeni objekat<br />
po njegovoj želji ■<br />
Predstavništvo Beograd<br />
Vile Ravijojle 11, Beograd,<br />
Tel: +381 11 367 90 19<br />
Fax:+381 11 367 90 18<br />
Mail: isobausrb@isobau.gr<br />
Site : www.isobau.gr<br />
18 www.build<strong>magazin</strong>.com
TEMAbroja<br />
M-PROFIL<br />
materijali za motažne objekte<br />
-Profil je preduzeće sa sopstvenom proizvodnjom krovnih i<br />
M fasadnih sendvič panela sa ispunama od kamene vune (protivpožarni<br />
paneli) i polistirena (samogasivi paneli), koji se koriste za<br />
oblaganje konstrukcija montažnih objekata. Biće, takođe, predstavljeni<br />
trapezno, sinusno profilisani limovi i lim u obliku crepa.<br />
Sendvič paneli<br />
Konstrukcije od sendvič panela proizvode se od kvalitetnih i trajnih<br />
materijala, ugrađuju se brzo, dugog su životnog veka uz jednostavno<br />
održavanje, pa su izuzetno ekonomski opravdane. Svojstva sendvič<br />
panela proizilaze iz načina spajanja pojedinih sastavnih elemenata u<br />
kompozitni panel. Dva površinska lima lepe se na jezgru od kamene<br />
vune ili polistirena. Limovi imaju superiornije mehaničke karakteristike,<br />
dok je jezgro odličan toplotni izolator. Limovi su čelični,<br />
pocinkovani i plastificirani. Proizvedeni su po normi EN 10147 i<br />
EN 143 i zadovoljavaju protivpožarne norme.<br />
Proizvode se u debljinama od 60 do 200 mm, a dužina i boja panela<br />
je po izboru. Bez obzira na debljinu, svi paneli zadovoljavaju statiku<br />
nosivosti.<br />
M-Profil sendvič panel se izrađuje na gradilištu, a sastoji se od:<br />
• gornjeg trapezno profilisanog lima OTP 30<br />
• paropropusno-vodonepropusne membrane<br />
• termoizolacije d=14 cm<br />
• parne brane<br />
• donjeg trapezno profilisanog lima OTP 18<br />
Panel ima odlične toplotne karakteristike i u smislu fizike zgrade<br />
zamenjuje klasičan zid debljine 50 cm. Moguće su i druge kombinacije<br />
sendvič panela prema uslovima gradnje (raspon konstrukcije,<br />
debljina izolacije i sl.).<br />
Preduzeće M-Profil uskoro počinje proizvodnju panela sa ispunom<br />
od poliuretana.<br />
Trapezno profilisani limovi<br />
U proizvodni program M-Profila spadaju i jednostruki trapezno<br />
profilisani limovi. U ponudi ima sledeće vrste trapeznih profila:<br />
OTP14, OTP18, OTP30, OTP45 i OTP150. Visoki trapezni profil<br />
OTP 150/280, debljina od 0,75; 0,88 i 1,00 m, takođe je počeo<br />
da se proizvodi.<br />
Osnovni materijal za izradu profilisanih limova je kvalitetan čelični<br />
lim proizveden u Švedskoj prema evropskim normama EN<br />
10142 i EN 10147. Antikorozivna zaštita čeličnih limenih traka je<br />
višestruka. Kontinuirano su vruće cinkovane uranjanjem u rastopljeni<br />
cink čistoće 99%, sa ukupno 275 g/m cinka na obe strane, M<br />
kvaliteta pocinkovanja i B kvaliteta površine. Tako obrađene trake<br />
su plastificirane, prema evropskoj normi EN 10469-1, poliester<br />
boje u sloju debljine 25 μm. Svi limovi se rade prema specifikacijama,<br />
dužine prema su potrebama kupca u bojama prema karti<br />
boja M-Profila.<br />
Lim u obliku crepa<br />
Lim u obliku crepa je visokokvalitetni proizvod u području profilisanja<br />
limova. Na tržištu je zastupljen kao jedna od najboljih varijanti<br />
izbora za pokrivanje svih vrsta objekata od onih najzahtevnijih<br />
stambenih do malih individualnih vikend kuća. OCP lim u obliku<br />
crepa zbog svoje težine i jednostavne montaže vrlo je pogodan za<br />
pokrivanje stambenih zgrada i objekata na kojima se rade nadogradnje.<br />
Postojanost boja na svim limovima odnosno profilima vrlo je<br />
bitna i treba je naglasiti. Izdržljivost krovnog lima je velika, i on ima<br />
vrlo veliku čvrstoću i otpornost uz mali presek. Krovni limovi se proizvode<br />
u pločama čija se dužina određuje prema narudžbi kupca.<br />
Pokrov se može montirati na sve vrste objekata i nije potrebno skidati<br />
postojeći pokrov i konstrukciju. Limovi se mogu montirati u<br />
dve verzije: izolirani i neizolirani. Osnovni materijal za izradu je<br />
isti kao i kod trapezno profilisanih limova, uz preporuku korišćenja<br />
paropropusno-vodonepropusne folije.<br />
Krovne ploče su vrhunskog kvaliteta jer se koristi pocinkovani čelik<br />
obojen poliesterskom bojom ili presvučen plastisolom. Prednost<br />
našeg proizvoda je u njegovoj trajnosti (ne puca, ne lomi se, ne ljušti<br />
se), otporan je na sve vremenske uslove, jednostavno i brzo se<br />
montira. Limovi zadovoljavaju sve savremene estetske i ekološke<br />
standarde.<br />
Sinusno profilisani limovi<br />
Sinusno profilisani limovi su nov proizvod M-Profila. Upotrebljava<br />
se profilisani lim koji se koristi kod velikih sala jer se odlikuje<br />
odličnom statikom nosivosti i ima mogućnost horizontalnog i vertikalnog<br />
montiranja. Ovakvi limovi se sve više koriste zbog zahteva<br />
većih gradnji.<br />
Za sve svoje proizvode M-Profil nudi i svu prateću opremu.<br />
U delatnost M-Profila spada i proizvodnja armaturnih mreža, projektovanje,<br />
izrada i montaža poslovnih, proizvodnih i skladišnih<br />
objekata, kao i izrada čeličnih konstrukcija. Tim stručnjaka M-Profila<br />
svakodnevno prati zahteve tržišta, usvaja inovativna rešenja i podržava<br />
promene, težeći da postane i ostane vaš partner u građenju.<br />
U sklopu grupe, osim M-Profil-a iz Stare Pazove, posluju preduzeća:<br />
M-Profil iz Zaboka, M-Steel iz Sarajeva, M-Profil iz Budimpešte,<br />
Jelšingrad FMD iz Prnjavora, Inteks iz Mladenovca i Konstruktor<br />
iz Zlatara ■<br />
M-Profil<br />
Golubinački put bb,<br />
22300 Stara Pazova<br />
tel: 022/311 231<br />
310 517<br />
310 237<br />
e-mail: office@m-profil.co.yu<br />
www.m-profil.co.yu<br />
19
TEMAbroja<br />
Modularni kontejneri<br />
Euromodul-a<br />
Piše: Milan Ćopić,<br />
direktor EUROMODUL d.o.o, Nova Pazova<br />
Investicija<br />
Direktnom investicijom matične firme<br />
EUROMODUL iz Rijeke, u iznosu 600.000<br />
evra, tokom 2005. godine je u kratkom roku<br />
izgrađena fabrika kontejnera u Novoj Pazovi,<br />
površine 1500 m 2 , a potom je izvršen<br />
transfer tehnologije proizvodnje modularnih<br />
objekata. Kontejneri proizvedeni u fabrici<br />
u Novoj Pazovi, zbog svog nespornog<br />
kvaliteta, prihvatljive cene i dobro organizovanog<br />
tržišnog nastupa odmah su pronašli<br />
kupce u zemljama bivše Jugoslavije: Hrvatskoj,<br />
Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, ali i u<br />
Nemačkoj, Holandiji...<br />
Već tokom 2007. godine EUROMODUL je<br />
postao vodeći proizvođač modularnih kontejnera<br />
na tržištu Srbije, što je kompaniji<br />
omogućilo da ugovara poslove sa najvećim<br />
državnim i privatnim komapnijama, kao što<br />
su MUP, NIS, EPS, Telekom Srbije i druge,<br />
a u toku je ugovaranje izvoza na tržišta Švajcarske,<br />
Engleske, Bliskog istoka i Afrike.<br />
Stambeni kontejneri<br />
Kontejneri su se, do sada, najčešće upotrebljavali<br />
na gradilištima i to kao pojedinačni<br />
objekti površine od 15 do 30 m 2 (kancelarijski,<br />
stambeni ili sanitarni objekat), ali<br />
su široke upotrebne mogućnosti doprinele<br />
i razvoju visoko kvalitetnog proizvoda sa<br />
odličnim termoizolacionim karakteristikama.<br />
Upotreba industrijski izrađenih sendvič<br />
panela i drugih savremenih građevinskih<br />
materijala omogućila je brzu izradu kvalitetnih<br />
objekata različitih namena zasnovanih<br />
na konceptu modularne gradnje: poslovni<br />
prostori, ambulante, škole i obdaništa, prodajni<br />
saloni, radionice, skladišta i sl. Međusobnim<br />
spajanjem osnovnih jedinica u nizu<br />
i na sprat omogućena je brza i efikasna izgradnja<br />
kompleksa površine i po nekoliko<br />
stotina kvadrata.<br />
Javni toaleti<br />
Opremanjem kontejnera kvalitetnom sanitarnom<br />
opremom sa senzorskom kontrolom<br />
i oblagnjem fasada različitim tipovima završnih<br />
obloga, izrađuju se javni toaleti visokog<br />
nivoa higijene i konfora.<br />
Projektanti i inovatori EUROMODUL-a<br />
dizajnirali su i patentirali izradu tzv. samočistećih<br />
javnih toaleta koji se u potpunosti<br />
uklapaju u standarde hotelske higijene, a<br />
primenu najčešće nalaze u ekonomski razvijenim<br />
zemljama.<br />
Prefabrikovane kuće<br />
„FUTURA”<br />
Proizvodnja<br />
Kompanija EUROMODUL dizajnirala je<br />
izradu prefabrikovane kuće FUTURA koja<br />
je konstruisana i tehnički oblikovana tako,<br />
da se čak i do 98% svih potrebnih radova izvodi<br />
u fabrici. Posle završene fabričke izrade,<br />
u roku od samo nekoliko sati kuća FUTU-<br />
RA je, postavljanjem na temelje i priključenjem<br />
na elektro, vodovodnu i kanalizacionu<br />
mrežu, spremna za upotrebu.<br />
Dimenzije<br />
Osnovne dimenzije modula FUTURA<br />
kreću se u rasponu od 20 do 27 m 2 , a spajanjem<br />
više modula se, praktično, mogu dobiti<br />
objekti za koje ne postoji ograničenje u<br />
dimenzijama. Osnovne dimenzije su definisane<br />
prema mogućnostima transporta, te u<br />
tom smislu dozvoljenim gabaritima modula,<br />
koji su do 12 m dugi, do 4 m široki i do 3,4m<br />
visoki. Prenosivost je karakteristika koju<br />
omogućuju navedeni gabariti dozvoljeni za<br />
transport i masa do maksimuma od 3 tone.<br />
Kome je namenjen<br />
ovakav objekat <br />
Višenamenska karakterističnost sadržana je<br />
u mogućnosti korišćenja, odnosno građenja<br />
modularnog montažnog objekta kao porodične<br />
kuće, apartmana, bungalova, gradilišnog<br />
naselja, vikendice u sklopu turističkih<br />
kampova itd. Nadalje, ovakav objekat može<br />
biti u službi stana, poslovnog objekta ili ateljea.<br />
Prednost građenja objekata ovakvog<br />
tipa ogleda se u nižoj ceni u odnosu na klasično<br />
zidane objekte uz neuporedivo kraće<br />
vreme izgradnje, zatim u maloj površini<br />
zemljišta potrebnoj za postavljanje, kao i u<br />
mogućnosti da objekat bude dodatak objektima<br />
u nizu ili nadogradnja na već postojeći<br />
objekat ■<br />
EUROMODUL<br />
Industrijska zona bb<br />
22330 Nova Pazova<br />
tel/fax: 022/328 003<br />
e-mail: info@euromodul.co.yu<br />
www.euromodul.co.yu<br />
20 www.build<strong>magazin</strong>.com
TEMAbroja<br />
Uzimajući u obzir potrebu<br />
tržišta za novim, tehnološki<br />
poboljšanim proizvodima<br />
koji ohrabruju kreativnost u<br />
arhitekturi, kompanija Trimo<br />
osmišlja inovacije i bavi se<br />
neprekidnim usavršavanjem<br />
svojih proizvoda<br />
paneli, savremeni sistemi vođenja, protivpožarne<br />
zaštite i sistema za pranje, te se radovi<br />
izvode i projektima upravlja u skladu<br />
sa širokim tehničkim znanjem i iskustvom.<br />
Sve to omogućava dobijanje jednog optimiziranog<br />
sistema koji može biti konkurentan<br />
na tržištu.<br />
Kompletno sistemsko rešenje<br />
timizirani sistem (noseći profili mogu istovremeno<br />
biti deo fasade ili krovna potkonstrukcija,<br />
specijalni uređaji za pranje koji su<br />
sastavni deo fasade mogu istovremeno biti<br />
deo aktivnog protiv-požarnog sistema, itd.).<br />
Sobzirom na to da se svaki deo sistema najvećim<br />
delom sastoji od Trimo proizvoda ili<br />
proizvoda strateških partnera Trimo-a, kvalitet<br />
je bolji a brzina građenja veća u odnosu<br />
na slučaj kada se dobavljači različitih materijala<br />
i izvođači različitih radova sretnu prvi<br />
put na samom projektu.<br />
U konkretnim projektima Trimo razmatra<br />
detalje i specifične zahteve investitora, specifičnosti<br />
lokacije, te svoje sistemsko rešenje<br />
visokoregalnog skladišta prilagođava, u<br />
meri u kojoj je to moguće, datim potrebama.<br />
Time su investitori odnosno korisnici objekata<br />
u dobitku u pogledu mogućnosti da se<br />
oslone na Trimo, u brzini gradnje, i posebno<br />
u ekonomskom pogledu.<br />
Moguće je, naravno, posetiti izgrađena visokoregalna<br />
Trimo skladišta i na licu mesta se<br />
uveriti u njihovu funkcionalnost i kvalitet.<br />
Trimo proizvodi će ubuduće biti dostupniji<br />
na našem tržištu, jer je u fabrici u Šimanovcima<br />
otpočela probna proizvodnja Trimo<br />
panela ■<br />
Trimo Inženjering d.o.o.<br />
Bul. Arsenija Čarnojevića 99b,<br />
11070 Novi Beograd, Srbija<br />
T: + 381 11 2129 724<br />
+ 381 11 2129 731<br />
F/T: + 381 11 2129 726<br />
E: office@trimo.co.yu<br />
I: www.trimo.co.yu<br />
Trimo već godinama učestvuje u izgradnji<br />
brojnih visokoregalnih skladišta, te je tokom<br />
rada kompanija stekla dosta iskustva u<br />
vezi sa gradnjom ovih objekata. Oslanjajući<br />
se na to iskustvo, kao i na znanje koje Trimo<br />
razvija kroz projektovanje, odnosno rešavanje<br />
problema skladištenja, dopremanja<br />
i otpremanja materijala, a zatim izvođenje<br />
radova, Trimo je odlučio da spajanjem „posla<br />
i zadovoljstva” razvije sistemsko rešenje<br />
visokoregalnog skladišta.<br />
U pitanju je, dakle, sistemsko, kompletno<br />
rešenje visokoregalnog skladišta upotrebom<br />
Trimo proizvoda. Primenjuje se Trimo čelična<br />
konstrukcija, Trimo fasada i krovni<br />
Na osnovu navedenog, Trimo je u stanju da<br />
svojim partnerima ponudi kompletno rešenje.<br />
To se, dakle, ne odnosi samo na jedan<br />
segment samog objekta (upravljanje projektom,<br />
fasada i pokrivanje krova, konstrukcija,<br />
tehnologija…), već na celokupni objekat sa<br />
svim instalacijama koji deluje kao jedan op-<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
21
TEMAbroja<br />
Predstavljamo Vam<br />
RUUKKI C kasete<br />
Predstavljamo Vam Ruukki C kasete,<br />
kao noseći konstruktivni element zidne<br />
i krovne konstrukcije objekata. C kasete se<br />
vezuju direktno za noseće stubove (ili grede<br />
– u krovu), noseće čelične ili betonske<br />
konstrukcije, isključujući potrebu postojanja<br />
podkonstrukcije zidova, tj. rožnjača u krovu.<br />
Upotrebom ovog elementa dobija se završna<br />
unutrašnja površina (zaštićena poliesterskim<br />
premazom debljine 15 μm) koja ne zahteva<br />
dodatnu korozivnu zaštitu i bojenje, u standardnoj<br />
beloj boji RAL 9002 ili 9010.<br />
Male je težine, može se brzo i jednostavno<br />
montirati, a nakon ugradnje može se odmah<br />
započeti s radovima u enterijeru, paralelno<br />
sa postavljanjem spoljašnjih fasadnih obloga<br />
(trapezni lim ili limovi drugih profilacija,<br />
Fasetti horizontalne lamele, Liberta kasete<br />
proizvoljnih dimenzija). Dubina C kasete<br />
zavisi od projektovane debljine termoizolacije.<br />
Različitim zaptivkama i zaptivnim trakama<br />
se postiže idealno dihtovanje čeličnih<br />
elemenata, a ujedno oformljuje i prekid termičkog<br />
mosta na svim međusobnim kontaktima<br />
konstruktivnih elemenata, čeličnih<br />
ili betonskih.<br />
Između mineralne vune u C kaseti i fasadne<br />
obloge postoji mogućnost postavljanja<br />
Unutrašnjost objekta čiji su zidovi i plafonska konstrukcija<br />
izvedeni Ruukki C kasetama<br />
dodatnog sloja mineralne<br />
vune veće gustine<br />
i specijalne lake grede<br />
kojima se ostvaruje<br />
ventilisani sloj radi<br />
sprečavanja kondenzacije<br />
vodene pare i bolje<br />
termičke izolacije zida.<br />
Ukoliko želimo da postignemo<br />
dobru ventilaciju<br />
krovnog pokrivača,<br />
ili fasadne obloge,<br />
neophodno je dozvoliti<br />
ulaz vazduha u donjoj<br />
ravni, a izlaz u gornjoj<br />
ravni.<br />
Kod konstrukcija zidova<br />
i krovova hala bez<br />
vodoravnih lakih greda<br />
prednost je što je prilikom montaže površina<br />
krova pogodna za hodanje, pa je omogućeno<br />
sigurno i brzo montiranje. Za kratko<br />
vreme objekat u izgradnji se zatvara tako<br />
da se dobijaju gotove unutrašnje površine<br />
(zaštićene poliesterskim premazom debljine<br />
15 μm), omogućujući time da radovi u enterijeru<br />
započnu što ranije. Noseći elementi<br />
poput C kaseta dodatno statički ukrućuju<br />
noseću konstrukciju objekta čime se štedi na<br />
materijalu noseće konstrukcije objekta. Debljina<br />
lima bira se prema potrebnoj nosivosti<br />
tj. razmaku koji je potrebno<br />
premostiti i opterećenju koje<br />
obloga treba da prihvati.<br />
Kao završna, fasadna obloga<br />
može se koristiti Ruukki profilisani<br />
lim ili fasadne obloge<br />
Liberta ili Fasseti.<br />
Kompletnost<br />
Ruukki rešenja<br />
Spoljašnjost objekta<br />
Ruukki rešenja za krovove i<br />
zidove montažnih objekata<br />
izuzetno fleksibilno odgovaraju<br />
raznim potrebama, bilo<br />
da se radi o pogonskim objektima,<br />
izložbenim paviljonima,<br />
skladišnim zgradama, garažama,<br />
sportskim objektima,<br />
poslovnim zgradama,<br />
poljoprivrednim zgradama,<br />
hlad-njačama, trgovačkim centrima ili<br />
hangarima. Pritom nam takođe pružaju i sve<br />
one prednosti koje daju proizvodi i usluge<br />
koncentrisani kod jednog isporučioca. U<br />
ponudi su, osim nosećih elemenata, spoljnih<br />
i unutrašnjih obloga i olučni sistem, samobušeći<br />
zavrtnji u boji fasadnog ili krovnog<br />
lima, opšivke, slemenjaci, sigurnosni i razni<br />
drugi elementi koji omogućuju kompletno<br />
rešenje zida ili krova objekta.<br />
Ruukki stavlja na raspolaganje svoje vlastite<br />
projektante koji, nakon ispitivanja potreba<br />
naručioca, određuju optimalno tehničko rešenje,<br />
kao i potrebne materijale za izvođenje<br />
i razradu detalja celokupne konstrukcije.<br />
Kompanija Ruukki specijalizovana je za područje<br />
metala, i na nas se možete sa poverenjem<br />
osloniti ako su vam potrebni materijali,<br />
komponente, sistemi ili sveobuhvatna<br />
rešenja na bazi metala. Ruukki konstantno<br />
radi na razvoju proizvodnog programa i načinu<br />
poslovanja koji se uskladjuje sa vašim<br />
potrebama ■<br />
Ruukki Hungary Kft.<br />
Predstavništvo Beograd<br />
Glavna 13m, 11080 Zemun<br />
tel/fax: +381 (0)11 3076 192<br />
www.ruukki.com<br />
22 www.build<strong>magazin</strong>.com
TEMAbroja<br />
ENIGMA IDEA<br />
MOBILNI OBJEKTI<br />
Preduzeće ENIGMA idea bavi se proizvodnjom<br />
mobilnih, modularnih poslovno-stambenih<br />
jedinica – KONTEJ-<br />
NERA i KONTEJNERSKIH NASELJA,<br />
izradom čeličnih konstrukcija za hale i<br />
uslužnim radovima u bravarskoj i mašinskoj<br />
radionici. Do 2004. godine poslovali smo u<br />
okviru grupacije Idea a.d, kada se izdvajamo<br />
i nastupamo na tržištu kao samostalno preduzeće<br />
pod imenom IDEA INVEST koje<br />
kasnije menjamo u ENIGMA idea.<br />
Svi modeli kontejnera su laki za montiranje<br />
na bilo kojoj lokaciji u svetu, pogodni za<br />
smeštaj i rad ljudi, za sanitarne čvorove, ambulante,<br />
intendantske jedinice itd. Na sajmu<br />
građevine prošle godine predstavili smo se<br />
sa mobilnom modularnom demontažnom<br />
vikend kućom kontejnerskog tipa, a u 2007.<br />
godini krećemo sa proizvodnjom mobilne<br />
kuće od 24 i 30 m 2 napravljene od jednog<br />
modula.<br />
Pozvani ste da budete naši gosti i da se uverite<br />
u naše mogućnosti, kvalitet i kvantitet.<br />
Modeli kontejnera<br />
Trenutno smo u prilici da Vam ponudimo<br />
četiri osnovna modela: „KLASIK II“<br />
– demontažni kontejner, varijanta koja ispunjava<br />
potrebe smeštaja ljudi i formiranja<br />
većih poslovnih prostora bez zahteva<br />
za nadogradnjom na sprat. „MONOLIT“<br />
– kompletnija i kompaktnija varijanta kontejnera<br />
projektovanog za zahtevnije kupce,<br />
namenjen za izgradnju kontejnerskih naselja,<br />
atestiran za nadogradnju još dva sprata<br />
i beskonačno dodavanje modula u širinu i<br />
dužinu. „HIBRID“ – kombinacija prve dve<br />
Rado ćemo razmotriti Vaš zahtev, posavetovati<br />
Vas i ponuditi Vam najbolju varijantu ■<br />
Do sada smo proizveli preko 600 kontejnera<br />
različitih modela za potrebe preduzeća u<br />
Srbiji i za tržišta Rusije, Libije, Hrvatske i<br />
Crne Gore. Sa 40 zaposlenih radnika specijalizovanih<br />
da proizvedu preko 100 kontejnera<br />
mesečno na 5.000 m 2 radnog prostora,<br />
planiramo da se do kraja 2007. godine pozicioniramo<br />
u vodeće proizvođače kontejnera<br />
na ovim prostorima.<br />
varijante sa tehničkim karakteristikama i jednog<br />
i drugog, ali sa konkurentnom cenom<br />
za bilo koje tržište. MODUL „M-25“ namenjen<br />
je za formiranje objekata montažnog<br />
tipa većih površina jednostavnom i brzom<br />
montažom. Spajanjem više modula po<br />
dužoj strani dobijaju se prostori širine preko<br />
10 metara i dužine po želji, bez unutrašnjih<br />
stubova.<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
ENIGMA IDEA d.o.o. Dunavska 102<br />
telefon: 011 20 72 300, fax 20 72 399<br />
e-mail: office@enigmaidea.com<br />
enigma.idea@gmail.com<br />
http: www.enigmaidea.com<br />
www.kontejneri.co.yu<br />
23
TEMAbroja<br />
Konstrukcije od lepljenog<br />
lameliranog drveta<br />
PIRAMIDA<br />
Firma PIRAMIDA d.o.o. iz Sremske<br />
Mitrovice je specijalizovana u izradi<br />
konstrukcija od lepljenog lameliranog drveta.<br />
Trenutno smo jedini proizvođač i izvođač<br />
konstrukcija ovoga sistema na teritoriji Srbije<br />
i Crne Gore. Uslužni program firme obuhvata<br />
projektovanje konstrukcija uz primenu<br />
odgovarajućih softvera (Tower i AutoCAD)<br />
i na osnovu inženjerskog iskustva stečenog<br />
na velikom broju izvedenih objekata.<br />
Naš tim sastoji se od ljudi koji se dugi niz<br />
godina bave izradom lepljenih lameliranih<br />
konstrukcija. Veliko iskustvo i odgovarajuća<br />
stručna sprema nas čine najkvalifikovanijim<br />
za rešavanje problema u obrazovanju konstrukcija<br />
od drveta. Pored projektovanja, vršimo<br />
uslugu izrade elemenata konstrukcije.<br />
Izrada elemenata vrši se i uslužno prema<br />
nalogu investitora, a prema dostavljenoj<br />
tehničkoj dokumentaciji.<br />
Svi elementi konstrukcije se standardno<br />
završno hobluju i premazuju dvostrukim lazurnim<br />
premazom. Prema potrebama investitora<br />
elementi se mogu i kvalitetnije završno<br />
obraditi, uz obrazovanje odgovarajućih<br />
fazonskih detalja. U proizvodni program<br />
spada i izrada pratećih elemenata od čelika<br />
koji su potrebni za međusobno povezivanje<br />
elemenata konstrukcije u predviđeni prostorni<br />
sklop. Ovi elementi štite se od korozije<br />
premazima ili cinkovanjem u skladu sa<br />
položajem i izloženosti u konstrukciji.<br />
Mašinski smo opremljeni za usluge transporta<br />
elemenata konstrukcije do gradilišta.<br />
Transport se u zavisnosti od gabarita vrši ili<br />
manjim kamionom ili šleperom. Ukoliko su<br />
elementi izuzetno veliki njihov transport se<br />
može vršiti i korišćenjem usluga železnice.<br />
Krajnji element naše ponude je montaža<br />
objekta. Naše ekipe montažera su sposobne,<br />
uz odgovarajuće tehničko vođstvo, da<br />
sklope bilo koji objekat koji izađe iz našeg<br />
projektnog biroa. Kako su ovo specifične<br />
konstrukcije, treba naglasiti da se ne preporučuje<br />
samostalna montaža objekata velikih<br />
raspona. Projektovanje, izrada, transport i<br />
montaža lepljenih lameliranih konstrukcija<br />
je naš proizvodni opus, a finalni proizvod<br />
je konstrukcija montirana na gradilištu,<br />
spremna za pokrivanje. Ne nudimo uslugu<br />
pokrivanja objekata, niti bilo kakvih završih<br />
radova.<br />
Primena lepljenih lameliranih konstrukcija<br />
pokriva veliko polje raznih objekata. Drvo<br />
je sposobno da premosti velike raspone uz<br />
primenu odgovarajućih statičkih sistema.<br />
Uz odgovarajuću zaštitu, drvo je vrlo otporno<br />
na agresivne uticaje sredine, što ga čini<br />
povoljnim za izradu konstrukcija zatvorenih<br />
bazena ili štala za razne vrste stoke ili peradi.<br />
Kako se svaka konstrukcija posebno statički<br />
razrađuje, konstrukcija se može prilagoditi<br />
proizvoljnim uslovima pokrivanja. Uz svoj<br />
estetski kvalitet i primenu savremenih premaza<br />
za dodatno toniranje elemenata, drvo<br />
je izuzetan enterijerski materijal. Može se<br />
primeniti za vidne elemente konstrukcije<br />
u ekskluzivnim objektima kao što su kafići,<br />
restorani i hoteli.<br />
Drvo je izuzetno istrajno u uslovima požara<br />
što ga čini pogodnijim od drugih materijala<br />
u uslovima požarnog opterećenja. Izdržljivost<br />
mu se može dodatno povećati odgovarajućim<br />
premazima. Drvene konstrukcije su<br />
montažnog karaktera, što znači da se brzo<br />
grade. Elementi se kroje u pogonu i obrađeni<br />
se dovoze na gradilište, gde se vrši formiranje<br />
projektom predviđenog prostornog<br />
sklopa.Tehnologija proizvodnje drvenih<br />
elemenata omogućava projektantima arhitekture<br />
veliku slobodu forme. Tehnološki je<br />
moguće izvesti kako ravne tako i elemente<br />
sa proizvoljnim radijusima krivine (minimalni<br />
radijus krivine elemenata je 2 m).<br />
Maksimalni gabariti elemenata su ograničeni<br />
uslovima transporta, ali se ta ograničenja<br />
prevazilaze izborom odgovarajućeg statičkog<br />
rešenja. Osnovni materijal za izradu<br />
elemenata od lepljenog lameliranog drveta<br />
je četinarska građa I klase – jela i smreka. Po<br />
potrebi može se koristiti i drugačija građa:<br />
bor, ariš, hrast... Svi elementi se izrađuju u<br />
skladu sa domaćom regulativom, što znači<br />
da se rade prema svetskim standardima.<br />
Lepljenje elemenata vrši se sintetičkim lepkovima<br />
iz uvoza koji su posebno izrađeni za<br />
namenu lepljenja elemenata za nosive konstrukcije.<br />
Ovi lepkovi su dugotrajni, velikih<br />
mehaničkih čvrstoća i vodootporni. To nisu<br />
lepkovi koji se primenjuju u stolarskim pogonima,<br />
niti je tehnologija lepljenja jednaka<br />
onoj koja se primenjuje u stolariji.<br />
Izvedeni objekti<br />
U Srbiji i Crnoj Gori nalazi se veliki broj<br />
objekata izvedenih u sistemu lepljenog lameliranog<br />
drveta: Ledena dvorana u Nišu,<br />
sportske dvorane u Kragujevcu, Smederevskoj<br />
Palanci, Bačkoj Topoli, Novoj Varoši,<br />
Novoj Pazovi, sportska dvorana Đorđević<br />
u Beogradu, sportska dvorana KMF Riverside<br />
u Smederevu, hotel Turjak u Rožaju,<br />
nadstrešnica Fine Dining hotela Splendid u<br />
Bečićima, pešački most na Budvanskoj promenadi,<br />
zatvoreni bazen Oaza u Sremskoj<br />
Mitrovici, farma krava u Mladenovu, mauzolej<br />
u Starom Kostolcu, benzinska stanica<br />
RB Golf u Sremskoj Mitrovici, pozornica<br />
Doma kulture u Guči, prodajni salon Domis<br />
Enterijeri u Sremskoj Mitrovici, kafić<br />
Planet Bar u Baru, kafić diskoteke Maxim<br />
u Kotoru, kafić Dolce Vita u Rafailovićima,<br />
centralni hol hotela Queen of Montenegro<br />
u Bečićima, restoran Maša u Budvi, restoran<br />
Brioni u Sremskoj Mitrovici, proizvodna<br />
hala Todorović u Inđiji, proizvodna hala Palavra<br />
u Novoj Bili, restoran hotela u Ovčar<br />
banji, nadstrešnica za vozila u Čačku ■<br />
PIRAMIDA<br />
Promenada 11<br />
22000 Sremska Mitrovica<br />
tel: 022/639 205, 636 205; fax: 022 / 611 - 081<br />
e-mail: sm.piramida@neobee.net<br />
www.piramidasm.co.yu<br />
24 www.build<strong>magazin</strong>.com
TEMAbroja<br />
Jedna od najvećih debata u<br />
savremenoj arhitekturi vodi<br />
se o prefabrikovanim<br />
građevinama<br />
Piše: Tijana Jovanović<br />
Pokazalo se da su prefabrikovani elementi<br />
učinili čuda u bržoj izgradnji industrijskih<br />
hala, skladišta, kabina ili garaža.<br />
Ali, da li će označiti i prekretnicu u načinu<br />
stanovanja i razvoju poslovnog prostora u<br />
bližoj budućnosti<br />
Prefabrikovane ili montažne kuće su građevine<br />
koje se ne grade na licu mesta, već se<br />
delovi proizvode u fabrici u vidu panela ili<br />
modula, a zatim se transportuju do mesta<br />
izgradnje. Pošto su kuće sagrađene iz delova<br />
vlasniku je lako da montira dodatne prostorije<br />
ili solarne panele na krovove. Mnoge od<br />
ovih kuća mogu biti lako prilagođene specifičnostima<br />
lokacije izgradnje, čineći ovakav<br />
LEISURAMA<br />
U pitanju je posebna vrsta prefabrikovanih<br />
kuća koja je bila inspirisana<br />
takozvanom Kuhinjskom debatom<br />
(Kitchen debate) između Nikite Hruščova<br />
i Ričarda Niksona u vreme otvaranja<br />
Američke nacionalne izložbe u<br />
Moskvi. Radnja se događa u vreme<br />
eskalacije hladnog rata i lansiranja<br />
Sputnika 1957. godine. Povodom tog<br />
događaja sagrađena je kuća za koju<br />
je američka strana tvrdila da njenu kupovinu<br />
može da priušti svaki prosečni<br />
Amerikanac bez veće štednje i ulaganja.<br />
Bila je puna najrazličitijih aparata<br />
koji su predstavljali oličenje plodova<br />
američkog potrošačkog društva. Kuće<br />
su bile projekat All State Properties i<br />
dizajnera Rejmonda Livija (Raymond<br />
Loewy) i bile su namenjene za masovnu<br />
proizvodnju. Zanimljivo je i to da su<br />
ove instant kuće isporučivane kompletno<br />
opremljene, sa tanjirima, peškirima,<br />
pa čak i četkicama za zube. Razgovor<br />
o svrsishodnosti upotrebe takvih<br />
instant kuća i aparata, vođen između<br />
dva predsednika, bio je zapravo prenet<br />
na ekonomsku osnovu, odnosno<br />
za ili protiv kapitalizma i komunizma.<br />
oblik konstrukcije daleko fleksibilnijim i<br />
modernijim nego ranije.<br />
Prefabrikovane kuće dugo nisu bile popularne<br />
na tržištu zbog neadekvatnih materijala i<br />
nedovoljne izolacije. Međutim, sa razvojem<br />
tehnologije i novih materijala, ti problemi<br />
su prevaziđeni. Danas dizajn prefabrikovane<br />
kuće predstavlja izazov za svakog mladog arhitektu.<br />
Dizajn postaje sve inventivniji upotrebom<br />
najrazličitijih geometrijskih oblika i<br />
eco-friendly materijala. Na taj način ovaj tip<br />
kuća prati razvoj aktuelne zelene arhitekture<br />
i održivi način gradnje i stanovanja. Veliku<br />
prednost predstavlja i to što nakon izgradnje<br />
ne ostaje puno građevinskog otpada. U<br />
Evropi i Americi tržište prefabrikovanih<br />
materijala i kuća je u stalnom usponu.<br />
U Velikoj Britaniji, reč prefab se uglavnom<br />
vezuje za specifični tip prefabrikovanih kuća<br />
podignutih u velikom broju za vreme i nakon<br />
Drugog svetskog rata, kao privremena<br />
zamena za smeštaj vojske. Bili su to Nisen<br />
(Nissen) kolibe i Belman (Bellman) hangari<br />
čija je namena nakon rata preinačena. Služile<br />
su porodicama i imale su ulazni hodnik,<br />
dve spavaće sobe i kupatilo, što je bila inovacija<br />
za mnoge Britance u to vreme, kao i<br />
odvojeni toalet, dnevnu sobu i opremljenu<br />
kuhinju. Gradili su se od čelika, aluminijuma<br />
i azbesta, u zavisnosti od tipa građevine.<br />
Jedna takva kuća, nakon četrdeset godina<br />
upotrebe, postala je muzejski primerak<br />
otvorenog muzeja Čiltern (Chiltern). U<br />
Bristolu postoji danas još nekih sedam stotina<br />
ovakvih kuća.<br />
U Americi se prefabrikovane kuće javljaju<br />
nešto ranije. Početkom prošlog veka, oko<br />
1908. godine, u vreme Zlatne groznice, bilo<br />
ih je moguće naručiti u delovima poštom. U<br />
Americi su se koristile Kvonset (Quonset)<br />
kolibe kao vojne građevine i čuvene Lustron<br />
(Lustron) kuće za obezbeđivanje smeštaja<br />
trupa tokom rata, ali i za povratnike iz rata.<br />
Iako je ideja bila da ove građevine imaju<br />
ograničenu upotrebu, mnoge su ostale naseljene<br />
godinama pa i decenijama nakon rata.<br />
U isto vreme bile su popularne i montažne<br />
učionice, a njihova uloga se čak povećala za<br />
vreme bejbi bum (baby boom) generacije.<br />
Nakon Drugog svetskog rata javlja se problem<br />
nedostatka stambenih jedinica. Započela<br />
je masovna izgradnja koja se odlikovala<br />
brzinom, ali ne uvek kvalitetom i inventivnošću<br />
dizajna. Stanovnike tih zgrada niko<br />
26 www.build<strong>magazin</strong>.com
nije pitao kako bi oni voleli da izgleda njihov<br />
životni prostor. Za to nije bilo vremena.<br />
U nedavnom izdanju časopisa Architectural<br />
review, urednik Piter Dejvi (Peter Davey)<br />
primetio je da je pre nekih četrdesetak godina<br />
bilo nezamislivo razmišljati o stambenoj<br />
jedinici kao o nečemu što bi trebalo da<br />
bude dom, jer je taj deo bio rezervisan za<br />
komercijalnu i masovnu arhitekturu. Relativno<br />
nedavno obnovljeno je interesovanje<br />
za individualne kuće u savremenoj arhitekturi.<br />
Arhitekte su se konačno zapitale kako<br />
bi trebalo da izgleda dom. Po mišljenju velikana,<br />
kakvi su bili Volter Gropijus (Walter<br />
Gropius) ili Mis Van de Roe (Mis<br />
Van der Rohe), termin dom nije<br />
se mogao odnositi na ogromna<br />
aristokratska imanja ili viktorijanske<br />
kuće. Prvi put u istoriji, obična<br />
stambena kuća našla se u središtu<br />
pažnje arhitektonske teorije i prakse.<br />
Pre nekih sedamdesetak godina,<br />
kredo modernizma koji je naglašavao<br />
ulogu čistih formi, uzeo je<br />
maha i u radikalnim rezidencijalnim<br />
narudžbinama kao što su bile kuća Šreder<br />
(Schroeder) u Utrehtu, Gerita Ritvelda<br />
(Gerrit Rietveld), Le Korbizjeova (le Corbusier)<br />
vila Savoja (Savoye) u Poasiju (Poissy)<br />
kao i kuća Farnsvort (Farnsforth) Mis<br />
van de Roa (Mis Van der Rohe) u Ilinoisu<br />
(Illinois). Ovaj minimalistički apstraktni stil<br />
prenet je u koncept radničke kuće i stambene<br />
kuće građanske klase. Verovatno prvi put<br />
u istoriji arhitekture, individualno i želje naručilaca<br />
stanara zauzimaju najvažnije mesto.<br />
Sada arhitekte zadovoljavaju potrebe potrošača,<br />
a ne nameću svoj stav i ne insistiraju na<br />
masovnoj gradnji kao pedesetih i šezdesetih<br />
godina prošlog veka. Nove kuće za novog<br />
čoveka.<br />
Danas, kuće prate budžet stanara, kao<br />
i njihov način života. Čovek 21. veka<br />
je nomad. Njegova misija je osvajanje<br />
novih prostora. Uvek u pokretu, on<br />
nosi svoj dom i kancelariju svuda sa<br />
sobom. Današnji nomad nikad više<br />
ne bi trebalo da pakuje svoje stvari, jer<br />
njegova kuća je ujedno i njegov kofer.<br />
Bez obzira na to kuda ide, moderni<br />
nomad svuda pronalazi svoj dom ■<br />
IKEA BOKLOK<br />
Sredinom devedesetih godina, Skanska<br />
i Ikea su započele saradnju u nameri<br />
da sagrade visokokvalitetne kuće<br />
za svakoga. Rezultat je bio Boklok,<br />
kuća čija je ideja vodilja – živeti pametno.<br />
Kuće su namenjene porodicama<br />
sa nižim primanjima, ali se mogu naći i<br />
prave raskošne vile Boklok, u zavisnosti<br />
od uloženog novca i potreba. Budžet<br />
za kuće je pravljen prema prosečnom<br />
švedskom domaćinstvu, koje čini samohrana<br />
majka sa jednim detetom, bez<br />
kola i prosečnom platom. Kuće su testirane<br />
u Danskoj, Norveškoj, Finskoj,<br />
Švedskoj i Velikoj Britaniji. Ikea planira<br />
da ove kuće lansira na tržište i u ostalom<br />
delu Evrope.<br />
www.boklok.com<br />
MALA KUĆA U PRERIJI<br />
Arhitekte ALCHEMY WORK-a su 2003.<br />
godine podigle prvu iz serije Wee kuća<br />
u Americi, koje su odmah postale potpuni<br />
hit. One dolaze u montažnom modulu,<br />
urađenom od prirodnih materijala,<br />
sa kompletnim priručnikom za montažu,<br />
instalacijama, prozorima, dvorišnim<br />
vratima, bambusovim podom i EPDM<br />
krovom. Uz ovaj osnovni model, mogu<br />
se dodati i stepenice, dva ili tri sprata na<br />
stranama ili krajevima modela.<br />
www.weehouses.com<br />
LIVING HOMES<br />
Nova kompanija LIVING HOMES nedavno<br />
je izgradila prototip ovih kuća u<br />
Santa Moniki. Rađena je po dizajnu Rej<br />
Kape (Ray Kappe) od kvalitetnih ekoloških<br />
materijala, sa zelenim montažnim<br />
krovom i solarnim panelima i velikim<br />
prozorskim površinama.<br />
www.livinghomes.net<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com 27
TEMAbroja<br />
Montažne hale<br />
LINDAB<br />
Švedska kompanija LINDAB je priznati<br />
svetski proizvođač sistema hala, čeličnih<br />
profilisanih limova i sistema lakih nosećih<br />
konstrukcija, pri čemu se sve proizvodi na<br />
bazi najkvalitetnijeg čelika.<br />
Oko 4.900 zaposlenih u 29 zemalja, godišnja<br />
prodaja od oko 1.000 objekata širom Evrope,<br />
svrstavaju Lindab među lidere u oblasti<br />
montažnog građevinarstva.<br />
Nezadrživ razvoj LINDAB grupe doveo je<br />
do njenog širenja, pridruživanjem kompanije<br />
BUTLER u 2002. i kompanije ASTRON<br />
u 2005. godini.<br />
Dimenzije hale, njena težina i oblik, mogu<br />
biti projektovani u okviru široko definisanih<br />
granica, u skladu sa namenom, organizacijom<br />
prostora i ostalim arhitektonskim zamislima<br />
vezanim za budući objekat.<br />
Glavna karakteristika LINDAB sistema<br />
hala zasniva se na izboru čelične primarne<br />
i sekundarne konstrukcije (krovne i zidne<br />
grede od hladno oblikovanih profila), kao i<br />
na izboru integrisanih sistema za oblaganje<br />
i pokrivanje objekata, kao što su čelični pocinkovani<br />
plastificirani trapezni limovi, visoki<br />
profili, sendvič paneli, zidne kasete.<br />
Sistem primarne konstrukcije sa međuspratnom<br />
konstrukcijom od visokih profila<br />
omogućava izgradnju višespratnih<br />
objekata.<br />
Takođe, izbor sekundarne konstrukcije<br />
(krovne i zidne grede) od<br />
hladno oblikovanih profila i široka<br />
lepeza zidnih i krovnih obloga<br />
(čelični pocinkovani plastificirani<br />
trapezni limovi, sendvič paneli,<br />
zidne kasete...), čine sistem hala<br />
potpunim.<br />
LINDAB svojim kupcima nudi<br />
kompletan sistem hala prema<br />
koncepciji koja obuhvata sve detalje.<br />
Osim glavnih konstrukcionih<br />
elemenata, u našoj ponudi su<br />
proizvodi koji upotpunjuju navedene<br />
sisteme i koji su u potpunosti<br />
kompatibilni za ugradnju. To<br />
su: sistem oluka, sistemi zaštite<br />
na krovu, transparentni elementi,<br />
fabrički elementi za opšivanje, industrijska<br />
sekciona vrata, itd.<br />
Višegodišnja iskustva, rad na<br />
unapređenju LINDAB proizvoda<br />
i stalno praćenje potreba kupaca,<br />
doveli su do razvoja novih sistema, a to su<br />
sistemi konstrukcija za fasadne zidove ispune<br />
i za pregradne zidove, sa zvučnom izolacijom.<br />
Ovaj novi sistem će do kraja godine<br />
biti dostupan i na našem tržištu.<br />
Hala u Vranju: fasada od čelicnog pocinkovanog<br />
plastifi ciranog lima<br />
Švedski kvalitet u Srbiji<br />
Biti blizu tržišta je suština poslovne politike<br />
kompanije LINDAB, a neposredni kontakt<br />
sa kupcima je centralna ideja naše filozofije.<br />
U svim fazama realizacije objekata (tehničke<br />
informacije, projektovanje, izvođački radovi),<br />
LINDAB stoji na usluzi svojim kupcima pružajući<br />
im tehničku podršku i stručne savete.<br />
Zaključak koji se nameće je da je LINDAB<br />
kompanija koja uspeva da odgovori svim<br />
potrebama svojih kupaca, nudeći kompletan<br />
sistem u vidu višenamenskih hala, koje su<br />
pogodne kako za potrebe skladištenja, tako i<br />
za industrijske, poljoprivredne, komercijalne<br />
i mnoge druge svrhe, istovremeno zadovoljavajući<br />
sve estetske i funkcionalne zahteve ■<br />
Hala u Senti: najveći čist raspon (48 m) u Srbiji<br />
predstavništvo za Srbiju<br />
Bul. Mihaila Pupina 10d (YUBC),<br />
11070 Novi Beograd<br />
tel/fax: +381 11 311 04 85, 311 04 86<br />
e-mail: lindab@yubc.net<br />
www.lindab.co.yu<br />
28 www.build<strong>magazin</strong>.com
TEMAbroja<br />
Prefabrikovane betonske<br />
i čelične konstrukcije<br />
ŠIRBEGOVIĆ grupa<br />
Prednapregnute šuplje ploče<br />
(PSP)<br />
Prednapregnute šuplje ploče (PSP) su montažni<br />
konstruktivni elementi sa kontinuiranim<br />
unutrašnjim šupljinama koje umanjuju<br />
težinu elemenata i stvaraju efikasan nosivi<br />
presek.<br />
Reč je o jedinstvenom proizvodu na regionalnom<br />
tržištu, koji se odlikuje brzinom<br />
proizvodnje, mogućnostima raznolike primene,<br />
efikasnošću, a iznad svega, ovaj proizvod<br />
garantuje značajnu vrednost u odnosu<br />
na ulaganje.<br />
U savremenom građevinarstvu gradnja objekata<br />
u što kraćem vremenu, te ekonomičnost<br />
bez žrtvovanja kvaliteta ili celovitosti<br />
projekta, predstavljaju krajnji cilj svih napora.<br />
Prednapregnute konstrukcije, a naročito<br />
prednapregnute šuplje ploče, zadovoljavaju<br />
ove potrebe na više načina.<br />
Reč je o konstruktivnom elementu čija je<br />
proizvodnja visokoindustrijalizovana primenom<br />
potpuno automatizovane svetske<br />
tehnologije. Proizvodni asortiman obuhvata<br />
ploče debljine 200, 250, 300, 350 i 400 mm,<br />
za proračunske raspone od 4 do 16m, u dva<br />
nivoa požarne otpornosti REI 90 i REI 120<br />
što ukupno iznosi oko 70 različitih podtipova<br />
ploča.<br />
Ovakva raznolikost zadovoljava sve potrebe<br />
naručioca. U svetu se godišnje proizvede 25<br />
miliona tona PSP-a.<br />
ŠIRBEGOVIĆ grupa<br />
Osnovna delatnost kompanije je projektovanje,<br />
inženjering, nadzor i izvođenje svih<br />
vrsta građevinskih i građevinsko-zanatskih<br />
radova, proizvodnja, transport i montaža<br />
prefabrikovanih armirano-betonskih, prednapregnutih<br />
i čeličnih konstrukcija, te finansijski<br />
inženjering. U sklopu preduzeća je<br />
i fabrika za proizvodnju aluminijske i PVC<br />
stolarije.<br />
Sedište kompanije nalazi se u Gračanici<br />
(BiH), sa poslovnicama u Beogradu, Splitu,<br />
Zagrebu, Ptuju i Sarajevu. Stalno radeći na<br />
vlastitom unapređivanju i usavršavanju svojih<br />
kadrova, kompanija je osigurala vodeću<br />
ulogu na tržištu u BiH i susednim zemljama,<br />
te postala prepoznatljiva po kvalitetu,<br />
brzini izvođenja radova, maksimalnom poštovanju<br />
rokova i ukupnoj ponudi.<br />
Preduzeće poseduje u potpunosti razvijen<br />
inženjering za ugovaranje objekata po sistemu<br />
„ključ u ruke”. Vlastita tehnologija proizvodnje<br />
i montaže betonskih i prefabrikovanih<br />
elemenata kombinuje se sa klasičnom<br />
gradnjom. Preduzeće zapošljava oko 600<br />
radnika, od kojih veliki broj visokostručnih<br />
kadrova: inženjera arhitekture, građevine,<br />
elektro i mašinskih inženjera, ekonomista,<br />
pravnika.<br />
„Mi zadovoljavamo potrebe ljudi za prostorom,<br />
ispunjavanjem svih zahtjeva, vodeći<br />
računa da uz funkcionalnost budu ispoštovana<br />
i estetska načela arhitektonskih rješenja.<br />
Gradimo u najkraćim rokovima, bez<br />
žrtvovanja kvaliteta uz najpovoljnije uslove”<br />
– moto je tima ŠIRBEGOVIĆ grupe ■<br />
ŠIRBEGOVIĆ grupa<br />
Patriotske lige bb, 75 320 Gračanica, BiH<br />
tel: +387 35 700 000<br />
fax: +387 35 703 158<br />
GMT d.o.o. Beograd<br />
Bulevar Mihaila Pupina 10V<br />
pp 124 TC YUBC, 11000 Beograd<br />
tel: +381 11 3119 448<br />
info@sirbegovic.com<br />
www.sirbegovic.com<br />
■ MALA MASA:<br />
Masa PSP-a je za 37-54% manja od mase uobičajenih ploča<br />
■ VELIKI RASPONI:<br />
Prednapregnute šuplje ploče mogu bez oslonca premostiti raspone<br />
do 16 m<br />
■ PRILAGODLJIVE SVAKOM SISTEMU GRADNJE:<br />
Ove se ploče primenjuju ne samo u armiranobetonskim nosivim<br />
konstrukcijama, nego i u zidanim i čeličnim građevinama<br />
■ UŠTEDE U MATERIJALU:<br />
Upotrebom prednapregnutih šupljih ploča ostvaruje se do 50%<br />
uštede betona i 50% uštede armature u odnosu na klasične ploče.<br />
To znači da se pri gradnji 1000 m 2 uštedi 35 tona betona i 7,5 tona<br />
armature<br />
■ JEDNOSTAVNIJA PROIZVODNJA:<br />
Upotrebom jednakih količina materijala, radne snage i energije,<br />
proizvede se 1 m 2 klasičnih ploča i 2,5 m 2 PSP-a<br />
■ VISOK KVALITET<br />
■ ISKORIŠĆENOST ŠUPLJINA<br />
■ NOSIVOST<br />
■ OTPORNOST NA POŽAR<br />
■ ZVUČNA IZOLACIJA<br />
■ FLEKSIBILNOST PRI PROJEKTOVANJU<br />
■ RAZNE UŠTEDE<br />
■ BRZA PROIZVODNJA<br />
■ KRATKI ROKOVI GRADNJE<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
29
TEMAbroja<br />
MONTAŽNI<br />
OBJEKTI<br />
Čizma glavu čuva,<br />
šubara je kvari<br />
– narodna poslovica<br />
Pojam „montažni objekti” podrazumeva<br />
veoma široki dijapazon objekata,<br />
zavisno od njihove veličine (mali, srednji,<br />
veliki), namene (proizvodne hale, magacini,<br />
tržni centri, radionice, garaže, stambeni<br />
objekti...), vrste noseće konstrukcije (čelik,<br />
beton, drvo), tipa panelnog materijala (lim,<br />
drvo, prefabrikovani beton, poliuretanski<br />
sendvič paneli...).<br />
Broj kombinacija navedenih elemenata i<br />
njihovih varijacija je zaista veliki, ali ćemo<br />
se mi ovde pozabaviti sa dva elementa koji<br />
su konstanta u svakoj kombinaciji: AB ploča<br />
na kojoj celi objekat leži (čizma), i krov<br />
(šubara) koji ima funkciju zaštite kompletne<br />
strukture od atmosferalija.<br />
Zahtev, koji se podrazumeva prilikom<br />
projektovanja noseće armirano-betonske<br />
ploče, je da njen vek trajanja bude ako ne isti,<br />
onda svakako duži od predviđenog trajanja<br />
samog objekta kao upotrebne celine. Da bi<br />
se ta dugovečnost postigla, neophodno je, po<br />
našem mišljenju, do maksimuma redukovati<br />
broj slojeva, odnosno broj raznorodnih<br />
materijala koji treba da funkcionišu kao<br />
jedna celina. Budući da raznorodni materijali,<br />
aplicirani u slojevima, imaju tendenciju<br />
da se kad-tad odvoje i time kompromituju<br />
funkcionalnost sistema, naš pristup predviđa<br />
da osnovni građevinski materijal – beton<br />
– u sebi objedini sve neophodne funkcije:<br />
čvrstinu, vodonepropusnost, nosivost,<br />
otpornost na habanje.<br />
Za postizanje takvog cilja, u praksi sa uspehom<br />
primenjujemo materijale iz Sistema<br />
PENETRON® (www.penetron.com), koji<br />
svojim hemijski aktivnim kristališućim<br />
dejstvom poboljšavaju karakteristike<br />
samog betona i obezbeđuju permanentnu<br />
funkcionalnost. Najefikasnija kombinacija<br />
materijala iz sistema se određuje na osnovu<br />
konkretnih zahteva objekta, a ilustracije<br />
radi, navodimo nekoliko materijala i njihovu<br />
osnovnu namenu:<br />
• PENETRON ADMIX – praškasti<br />
aditiv koji se dodaje prilikom pripreme<br />
betona. Postiže se aktivna hidroizolaciona<br />
zaštita betonske ploče po celom preseku.<br />
Moguća kombinacija sa svim tipovima<br />
superplastifikatora ili drugih aditiva za<br />
beton.<br />
• PENETRON® – cementni premaz koji<br />
putem aktivnog kristališućeg dejstva<br />
dubinski štiti površinu na koju je nanešen<br />
kako od pozitivnog, tako i negativnog<br />
pritiska (16 bar).<br />
• PENECRETE MORTAR – brzovezujući<br />
reparatur malter sa aktivnim<br />
dejstvom.<br />
• PENETRON PLUS – nanosi se suvim<br />
posipanjem praha, moguće mehaničko<br />
utrljavanje u sveži beton.<br />
• PENEPLUG – trenutno zaustavljanje<br />
aktivnih prodora vode.<br />
• PENESEAL PRO – dubinska<br />
impregnacija betona, hidroizolacija od<br />
pozitivnog pritiska.<br />
• PENESEAL FH – bezbojni učvršćivač<br />
betonske površine, idealan za pretvaranje<br />
betonske površine u izuzetno stabilan<br />
industrijski pod.<br />
• PENEBAR – bubreća bentonitna<br />
traka sa brzim dejstvom, za obezbeđenje<br />
vodonepropusnosti na nastavcima<br />
betoniranja...<br />
Pravilnim koncipiranjem sistema i<br />
adekvatnom upotrebom materijala iz<br />
PENETRON® Sistema, postižete da čizma<br />
vašeg objekta bude pouzdanija, dugotrajnija<br />
i jeftinija od bilo koje druge kombinacije<br />
materijala.<br />
Kada je u pitanju krov vašeg objekta,<br />
skrećemo vam pažnju na naša razmišljanja<br />
iznešena u prošlom broju Build <strong>magazin</strong>a<br />
na temu ravnih krovova.<br />
Ovom prilikom, još jednom ćemo vam<br />
skrenuti pažnju na laki termoizolacioni<br />
beton POLITERM BLU (www.edilteco.it)<br />
koji je, zbog svojih termičkih i mehaničkih<br />
karakteristika, a ponajviše zbog izuzetno male<br />
mase (260 kg/m 3 ), praktično nezamenljiv u<br />
objektima montažnog tipa. Ovaj materijal je<br />
idealan za izradu ispunjavajućih i ravnajućih<br />
slojeva na međuspratnim konstrukcijama, za<br />
ispunjavajuće, ravnajuće ili nagibne slojeve<br />
na krovu objekta.<br />
Ako POLITERM BLU upotrebite u<br />
sadejstvu sa nekim od kompatibilnih<br />
hidroizolacionih sistema, postižete da šubara<br />
vašeg objekta, umesto da ga kvari, ima i te<br />
kako efikasnu zaštitnu funkciju ■<br />
30 www.build<strong>magazin</strong>.com
promo<br />
PROJEKTNO<br />
FINANSIRANJE<br />
za izgradnju stambenih i poslovnih objekata<br />
Projektno finansiranje je<br />
novi proizvod u ponudi<br />
Erste Bank namenjen finansiranju<br />
novoosnovanih, kao i<br />
već postojećih firmi<br />
Osnivači firmi mogu biti:<br />
• pravna lica i<br />
• fizička lica sa iskustvom u oblasti građevinarstva<br />
U ponudi su sledeći modeli finansiranja:<br />
• finansiranje izgradnje stambenih i poslovnih<br />
objekata namenjenih daljoj prodaji na<br />
tržištu<br />
• finansiranje izgradnje stambenih i poslovnih<br />
objekata namenjenih rentiranju<br />
• finansiranje izgradnje turističkih objekta<br />
Erste Bank projektnim finansiranjem želi<br />
da pomogne svojim klijentima u izgradnji<br />
objekata (na području većih gradova u<br />
Srbiji, kao i područjima priznatih turističkih<br />
centara) koji će biti predmet prodaje ili rentiranja<br />
na tržištu.<br />
Zbog veličine i ozbiljnosti samih projekata<br />
iznosi kredita idu do 80% vrednosti projekta,<br />
odnosno minimalno EUR 0,5 mil, maksimalno<br />
EUR 3 mil.<br />
Period korišćenja kredita je usklađen sa<br />
dinamikom gradnje, tako da se momentom<br />
finansiranja računa trenutak dobijanja prijave<br />
radova i uloženih 20-30% od vrednosti<br />
investicije, a sredstva iz kredita se puštaju<br />
nakon završenih privremenih situacija overenih<br />
od strane nadzornog organa.<br />
Dinamika otplate je usklađena sa dinamikom<br />
prodaje (nakon završetka perioda gradnje).<br />
Otplata se vrši iz priliva od prodatih stanova,<br />
poslovnih prostora i garaža koji se nalaze na<br />
namenskim računima u Erste Bank.<br />
Takođe, obezbeđena je mogućnost i za<br />
fizička lica da pod povoljnijim uslovima<br />
dođu do stambenih kredita u objektima<br />
čiju izgradnju finansira Banka:<br />
• banka odobrava stambene kredite (uz<br />
mogućnost odloženog početka otplate)<br />
fizičkim licima za kupovinu stanova, u<br />
objektima čiju gradnju banka kreditira<br />
• sredstva od prodatih jedinica se uplaćuju<br />
na dinarski i devizni namenski depozitni<br />
račun korisnika kredita – investitora<br />
• banka finansira izgradnju objekta, pa je<br />
tako suštinski i vlasnik objekta<br />
• sredstva od prodatih stanova ne mogu<br />
se tretirati kao sredstva koja pripadaju<br />
investitoru sve do dobijanja upotrebne<br />
dozvole!<br />
• sredstva od prodatih stanova koristiće se<br />
za otplatu kredita od momenta kad objekat<br />
dobije upotrebnu dozvolu<br />
• ovakvom konstrukcijom kupci su zaštićeni<br />
Osnovne prednosti projektnog finansiranja<br />
kod Erste Bank:<br />
• sigurna investicija, kako za investitora<br />
tako i za Banku<br />
• brža gradnja – dovoljna količina novca za<br />
izgradnju<br />
• brža prodaja stanova - povoljni stambeni<br />
krediti Banke<br />
• sigurnost za kupce stanova – sigurno dobija<br />
uknjižen stan<br />
• investitor nije prinuđen da u toku gradnje<br />
prodaje stanove po nižoj ceni jer kupac<br />
nema rizik, a investitor ima sredstva za<br />
gradnju<br />
• akcenat na analizi projekta, a ne analizi<br />
preduzeća<br />
• projekat otplaćuje sam sebe (investitor<br />
ništa ne plaća Banci dok se objekat ne<br />
završi, a vraćanje kredita po dobijanju<br />
upotrebne dozvole je od priliva ostvarenih<br />
prodajom jedinica iz objekta koji je<br />
predmet kreditiranja)<br />
• projekat ne angažuje dodatni kolateral<br />
Investitora ■<br />
ERSTE BANK a.d.<br />
Novi Sad<br />
Bulevar oslobođenja 5<br />
21000 Novi Sad<br />
Tel: 0800 201201<br />
info@erstebank.co.yu<br />
www.erstebank.co.yu<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
31
arhitektura<br />
Opštinska zgrada<br />
u Benidormu<br />
Razgovor vođen sa<br />
gospodinom<br />
Huanom Anjonom<br />
(Juan Añon)<br />
Pripremila: Tijana Jovanović<br />
build: Šta nam možete reći o idejnom<br />
konceptu projekta<br />
H.A: Opština se gradila na ostacima bivšeg<br />
trga, na kraju parka L’Aiguera. Ispod trga je<br />
postojala podzemna parking-garaža, koja je<br />
ujedno služila kao potpora.<br />
Ciljevi projekta su bili: postaviti i podići<br />
Opštinu Benidorm, redefinisati trg, formirati<br />
prilaze parku i ustanoviti relaciju garaže i<br />
nove zgrade. Mesto nudi dva suprotna efekta,<br />
i pomalo ambivalentna, koja se moraju<br />
integrisati. S jedne strane, pretvoriti generisani/definisani<br />
prostor u prilaz parku iz grada,<br />
prolazno mesto, i sa druge strane, stvoriti<br />
trg za zaustavljanje/okupljanje publike/ljudi,<br />
mesto sastajanja vezano za samu Opštinu.<br />
Potreba da se sačuva postojeća podzemna<br />
garaža otvarala je mogućnost korišćenja<br />
postojećeg konstruktivnog sistema i implementacije<br />
istog u nove prostore. Projektantski<br />
reperi i uslovi vezani za našu odluku su<br />
bili: postojeće isušeno korito reke, prostor,<br />
trg, nova gradska vrata, kontrast vertikalnom<br />
gradu (Benidorm ima najviše i najviši<br />
soliter u Španiji). Okružena šumom solitera,<br />
među kojima je i trenutno najviši soliter u<br />
Španiji, nova opštinska zgrada primorskomediteranskog<br />
grada Benidorma vraća gradu<br />
horizontalnost mora sa zgradom-mostom,<br />
podignutom nad nekadašnjim rečnim<br />
koritom pretvorenom u gradski trg.<br />
build: Na koji način biste opisali konstruktivno<br />
rešenje projekta<br />
H.A: Konstrukciju ovog zdanja čine dve<br />
bazične komponente mosta – potpora i ploča,<br />
koje istovremeno čuvaju suštinski karakter<br />
gradskih vrata i praznog prostora, unutar<br />
gradskog tkiva, koje je nekadašnje korito<br />
predstavljalo.<br />
Na prostranoj platformi, sa obe strane prizme,<br />
nalaze se dve stambene baze u kojima se organizuju<br />
ulazni hol i službe za usluge građanstvu.<br />
Ova dva noseća elementa materijalizuju<br />
se u betonu in situ od belog cementa i agregatu<br />
od žućkastog kamena, specifičnog za ovo<br />
podneblje. Na njih „naleže” sandučasta greda<br />
koja sa skoro 100 metara dužine natkriljuje<br />
trg i povezuje prostorije sa obe strane.<br />
Kao kontrapunkt elementima osnove, horizontalni<br />
element grede-mosta ističe se<br />
svojim prefabrikovanim karakterom, otkrivajući<br />
rešetkaste čelične grede koje ga nose.<br />
Svi konstruktivni elementi – prednapregnute<br />
međuspratne ploče, pregradni zidovi i fasadni<br />
elementi montirani su tokom gradnje.<br />
Na južnoj fasadi pokretne staklene brisoleje<br />
regulišu količinu osunčanja preko senzora<br />
smeštenih na krovnoj terasi. Veoma zanimljivo<br />
je da su na brisolejima tehnikom<br />
serigrafije utisnuta imena stanovnika grada<br />
Benidorma.<br />
U unutrašnjosti zgrade, na tri nivoa, organizuju<br />
se, u vidu otvorenih kancelarija sa pokretnim<br />
elementima, odvojene različite administrativne<br />
službe. Deset atrija terasa, različito<br />
raspoređenih duž spratova, nude zaposlenima<br />
jednu malu repliku trga nad kojim se nalaze.<br />
build: Naša zemlja otvorila se u poslednje<br />
vreme stranim investitorima u želji da realizuje<br />
projekte domaćih, ali i stranih arhitekata<br />
i na taj način doprinese i poboljša trenutnu<br />
urbanističku koncepciju. U tom smislu,<br />
pojavljuju se ogranci stranih arhitektonskih<br />
biroa, kao što je recimo BEVA Proyecta.<br />
Koji su vaši ciljevi i na koji način možete da<br />
doprinesete domaćem razvoju<br />
32 www.build<strong>magazin</strong>.com
arhitektura<br />
razgovor s povodom<br />
XXIX SALON<br />
ARHITEKTURE<br />
H.A: Dvadesetogodišnje iskustvo matične<br />
firme AIC, iz Valensije, čiji je BEVA ogranak<br />
u Beogradu, omogućuje profesionalan<br />
pristup pitanjima ove vrste imajući uvek u<br />
vidu neophodno prilagođavanje uslovima<br />
tržista u razvoju, koje iziskuje zakonske promene<br />
po ugledu na evropski uzor, bez čije je<br />
pomoći težak rast.<br />
Pružanje tehničkih usluga svim domaćim<br />
investitorima, koji shvataju da uspeh leži u<br />
„profesionalizaciji” posla - usluga, zasnovanih<br />
na vrednostima arhitekture u službi građana,<br />
imajući u vidu da je svaki projekat jedan<br />
korak u stvaranju evropske baštine. Za konstruktivnu<br />
definiciju projekata uvek pokušavamo<br />
da koristimo proverena rešenja, nismo<br />
skloni „izmišljanju”, jer želimo da iza svakog<br />
detalja postoji proizvođač u okviru građevinske<br />
industrije i pokušavamo da krajnji izraz<br />
predstavlja pročišćenu ideju projekta.<br />
BEVA Proyecta je firma sposobna da pruži<br />
usluge na polju nekretnina i projektovanja<br />
za investitore iz Španije koje, nakon pozitivnog<br />
iskustva i uspeha poslednjih godina<br />
u okviru ovog sektora u zemlji, zanima prisustvo<br />
na novim tržištima. Tržištima, sa izuzetnom<br />
stambenom tražnjom i koja prolaze<br />
kroz procese neminovnih promena u okviru<br />
finansijskog sektora i sektora nekretnina.<br />
Što se tiče imena, govorimo o svim drugim<br />
arhitektima koji imaju sličan pristup ovim<br />
problemima: kao Hilbersheimer, Grassi do<br />
savremenih projektanata kao Alejandro Zaera,<br />
sa kojim sarađujemo na nekoliko projekata<br />
u Valensiji.<br />
Autori i firma: AIC-PROYECTA / BEVA<br />
PROYECTA Juan Añon, Rafael Martinez,<br />
Gemma Marti, Ramon Calvo, Jose Ramon<br />
Tormo ■<br />
Zahvaljujemo gospođi Vesni Pajčin, iz<br />
arhitektonskog biroa BEVA Proyecta<br />
iz Beograda, ogranka matične fi rme<br />
AIC-PROYECTA iz Valensije.<br />
Razgovor vođen sa mr Ljiljanom Miletić-Abramović,<br />
muzejskim savetnikom<br />
i kustosom Odseka za arhitekturu Muzeja<br />
primenjene umetnosti u Beogradu<br />
build: Naslov ovogodišnjeg, 29. po<br />
redu, Salona arhitekture je Spontani<br />
tokovi (lokalno-regionalno-globalno).<br />
Možete li nam reći na koji način se ovi<br />
uticaji prepliću u domaćoj savremenoj<br />
arhitekturi<br />
LJ.M-A: Salon arhitekture predstavlja<br />
godišnji pregled najnovije produkcije<br />
domaće savremene arhitekture. Po<br />
svom kvalitetu ima eminentno mesto u<br />
sklopu arhitektonskih događaja u našoj<br />
sredini. Globalno i globalizacija su<br />
aktuelni termini u svetskim tokovima,<br />
koji do nas dolaze kao informacije i<br />
uticaji. Dolazi do usaglašavanja obrazaca.<br />
Pokazalo se da su domaće arhitekte<br />
vrlo dobro informisane o globalnim<br />
tokovima, kao i da imaju dovoljno<br />
znanja i talenta da sprovedu nove ideje<br />
u delo. S druge strane, postoji i vrlo<br />
jasan uticaj karakterističnih domaćih,<br />
regionalnih problema kao što su pre<br />
svega problem takozvane divlje gradnje,<br />
opšta pretrpanost grada, urbanistička<br />
politika koja ne prati potrebe<br />
grada na adekvatan način. U okviru<br />
pratećeg programa Salona, imali smo<br />
temu My identity koja se upravo bavila<br />
čitanjem te vrste arhitekture, kroz sociološke,<br />
kulturološke, fi lozofske i naravno<br />
arhitektonske poglede na ovaj<br />
problem.<br />
build: Da li možete da izdvojite neke<br />
prepoznatljive uzore domaće arhitekture<br />
u proteklim godinama<br />
LJ.M-A: Na Salonu je predstavljen<br />
širi tematski okvir, gde su zastupljeni<br />
pre svega javna arhitektura, poslovne<br />
i privredne zgrade, kao i višestruki<br />
stambeni objekti. To je već pomak u<br />
odnosu na ranije, gde je akcenat bio<br />
na privatnoj kući, odnosno individualnim<br />
stambenim objektima. Ove građevine<br />
prate svetske arhitektonske ideje.<br />
Mnogi projekti su urađeni tokom devedesetih,<br />
ali zbog poznate političke<br />
situacije tek sada su realizovani, tako<br />
da danas oni možda deluju anahrono.<br />
Arhitektura je kompleksna i u njoj se<br />
prelamaju mnogi uticaji, ali je ona i<br />
najbolji pokazatelj stanja jednog društva.<br />
Aktuelno pitanje u našoj sredini<br />
je pitanje investicija, vrsta objekata,<br />
politike urbanizma i naravno estetska<br />
i arhitektonska komponenta. Neki generalni<br />
pravac, koji se sledi, jeste neomodernizam<br />
i uticaj stvaralaca kod<br />
nas u vreme kada se gradilo dobro,<br />
znači neke šezdesete godine prošlog<br />
veka.<br />
build: Šta nam možete reći o nagrađenim<br />
radovima<br />
LJ.M-A: Ove godine bilo je oko dvesta<br />
radova, ali je ovogodišnji žiri odlučio<br />
da podeli manje nagrada nego<br />
prošle godine, kako bi se istakao<br />
značaj ovog događaja. Prva nagrada<br />
je otišla u ruke internacionalnog tima<br />
iz Španije. U pitanju je arhitektonski<br />
tim Aic-Proyecta-BEVA Proyecta, iz<br />
Valensije, a nagrada je za zgradu opštine<br />
u gradu Benidormu. Ova odluka<br />
je izazvala dosta polemika, međutim<br />
Salon u svom statutu i propozicijama<br />
ima međunarodni karakter. Na Salonu<br />
je zastupljeno i dosta naših autora koji<br />
rade u Evropi. Priznanje u kategoriji<br />
Arhitektura otišlo je Zoranu Radojičiću<br />
za porodičnu kuću Vila T u Baje Pivljanina<br />
13 u Beogradu. Tu su, naravno,<br />
i Jovan Mitrović i Dejan Miljković, koji<br />
su dobili priznanje za Stambeni objekat<br />
rekonstrukcije i dogradnje u Lazarevačkoj<br />
ul. 1 u Beogradu. Posebno<br />
bih izdvojila projekat za Poslovni objekat<br />
Textil u Užicu, studija Neo (Snežana<br />
Vesnić i Vladimir Milenković), jer je<br />
pokazao jasnu inovativnu komponentu<br />
u pogledu projekata za poslovne<br />
objekte. Mustafa Musić, naš čuveni<br />
arhitekta, dobio je priznanje za idejni<br />
projekat svog ateljea u kategoriji Enterijer.<br />
Priznanje u kategoriji Urbanizam,<br />
otišlo je Miroslavi Petrović-Balubdžić<br />
za Kompleks za sport i rekreaciju<br />
Naseljski park, Stambeno naselje na<br />
Čukarici u Beogradu. I, na kraju, vrlo<br />
je značajna i publikacija Stambena arhitektura<br />
Beograda u 19. i početkom<br />
20. veka, Mirjane Roter-Blagojević.<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com 33
promo<br />
POLYKEM SR<br />
izolacioni i građevinski materijali<br />
POLYKEM SR je multinacionalna kompanija<br />
koja posluje u okviru RAVAGO<br />
GROUP.<br />
Osnovna aktivnost firme je zastupanje i distribucija<br />
visokokvalitetnih građevinskih materijala,<br />
najpoznatijih svetskih proizvođača.<br />
Među poznatim svetskim brendovima, sa<br />
kojima je POLYKEM SR u partnerskim<br />
odnosima, izdvajamo: Dow Chemicals<br />
Company, Flag, Armstrong, Trespa, Alchimica,<br />
Sonoco, Caretta, Geofelt, Asphaltop i<br />
predstavljamo njihove osnovne proizvode.<br />
Kompanija DOW CHEMICALS proizvodi<br />
foliju od ekstrudiranog polietilena<br />
ETHAFOAM 222 E, debljine 5 mm, koja<br />
predstavlja zaštitu od zvuka udara u međuspratnim<br />
konstrukcijama. Zvuk udara je<br />
moguće ublažiti, odnosno ukloniti, na<br />
više načina. Najčešće se to rešava izradom<br />
„plivajućeg poda” tj. odvajanjem cementnog<br />
estriha od ostalih elemenata konstrukcije<br />
pomoću materijala za zvučnu izolaciju.<br />
Kombinacija folije ETHAFOAM 222 E<br />
i termoizolacionih ploča od ekstrudiranog<br />
polistirena iz grupe STYROFOAM predstavlja<br />
odličnu termičku i zvučnu zaštitu.<br />
STYROFOAM, plava ekstrudirana polistirenska<br />
pena (XPS), je izolacioni materijal<br />
izuzetnih karakteristika, razvijen u fabrici<br />
Dow Chemicals-a. Zbog tehnologije proizvodnje<br />
ekstrudiranjem, ploče imaju jednoliku<br />
strukturu zatvorenih ćelija. Ova<br />
zatvorena ćelijska struktura pruža brojne<br />
prednosti i posebne osobine prilkom ugradnje:<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
niska vrednost toplotne provodljivosti za<br />
dugi period<br />
odlična mehanička čvrstoća<br />
nema kapilarnog upijanja<br />
visoka otpornost na vlagu<br />
postojanost na cikluse smrzavanja<br />
i odmrzavanja<br />
dugi rok upotrebe<br />
mala težina i laka obrada<br />
lako se reže jednostavnim alatima<br />
otporan na truljenje i starenje<br />
čist, bez mirisa i ne nadražuje kožu.<br />
Dow Chemicals je razvio širok spektar izolacionih<br />
proizvoda koji odgovaraju specifičnim<br />
zahtevima u garđevinarstvu i industriji:<br />
34<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
Shapemate – za izolaciju zidova i serklaža<br />
Roofmate – za izolaciju ravnih i kosih<br />
krovova i međuspratnih konstrukcija<br />
Floormate – za izolaciju podova sa velikim<br />
opterećenjem<br />
Styrofoam LB – za izolaciju PVC<br />
i AL panela<br />
Styrofoam RTM GV X – za izolaciju<br />
hladnjača kamiona i vagona.<br />
ALCHIMICA, poznati grčki proizvođač<br />
poliuretanskih zaštitnih hidroizolacionih<br />
premaza. Primenjuju se kod ravnih krovova,<br />
kao primarna hidroizolacija i kao zaštita<br />
bilo koje „crne” hidroizolacije, kao i kod mostova,<br />
rezervoara pijaće vode, industrijskih<br />
podova... Odlikuju se odličnom otpornošću<br />
na različite uticaje:<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
vodonepropusni<br />
paropropusni<br />
otporni na visoke i niske temperature<br />
izuzetno elastični kroz ceo<br />
eksploatacioni vek<br />
otporni na veliki broj hemikalija.<br />
ASPHALTOP je, kao član grupacije<br />
POLYKEM, proizvođač bitumenskih hidroizolacionih<br />
membrana, plastomerne<br />
APP i elastomerne SBS, ojačane netkanim<br />
poliesterskim filcom ili staklenim voalom,<br />
čija je gornja površina polietilenski film.<br />
CARETTA, takođe jedan od brendova<br />
proizvođača Asphaltop – bitumenska APP<br />
šindra se postavlja na kose krovove kao finalni<br />
sloj, umesto konvencionalnog crepa.<br />
Sastoji se od bitumenske smese, ojačanja i<br />
gornjeg sloja koji je od mineralnih škriljaca.<br />
Proizvodi se u četiri oblika: polukružni, četvrtasti,<br />
paralelogram i šestougaoni; i u dve<br />
boje: zelena i terakota.<br />
FLAG, PVC i TPO – hidroizolacione<br />
membrane. Izuzetno efikasni sistemi, jednostavni<br />
za ugradnju.<br />
Primena: bazeni, tuneli, veštačka jezera, kanali,<br />
hidrocentale, deponije, ravni krovovi.<br />
Mehanički otporne i UV stabilne membrane,<br />
tako da su ujedno i završni slojevi u bazenima,<br />
rezervoarima i na ravnim krovovima.<br />
GEOFELT, geosintetički materijali. Primenom<br />
geosintetike ostvaruje se pouzdano<br />
i ekonomski najpovoljnije rešenje problema<br />
ojačanja i stabilizacije tla, separacije i filtracije.<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
Geomreže – za armirano tlo, tkani i netkani;<br />
geotekstili – za separaciju i filtraciju, mreže za<br />
armiranje asfalta – odlaganje pojave reflektovanih<br />
pukotina.<br />
TRESPA, svetski lider u proizvodnji visokokvalitetnih<br />
panela za oblaganje: ventilisanih<br />
fasada, krovnih venaca i balkona, objekata<br />
izloženih teškom habanju i prljanju, izradi<br />
urbanog mobilijara kao i uređenju enterijera<br />
objekata posebne namene. Poseduje bogatu<br />
paletu sa preko 1.500 boja i dezena. Izuzetne<br />
otpornosti na spoljne uticaje: sunce, kisele kiše,<br />
vlagu, mržnjenje i kravljenje. Paneli su izrađeni<br />
na bazi termički obrađenih smola ojačanih<br />
drvnim vlaknima borovih šuma, homogenizovanih<br />
posebnom tehnologijom (EBC),<br />
razvijenom u laboratorijama TRESPA.<br />
ARMSTRONG, vodeći svetski proizvođač<br />
spuštenih plafona, neprekidno se razvija i<br />
unapređuje svoj proizvodni program.<br />
SONOCO, oplata za kružne stubove.<br />
Jednokratna upotreba, laka manipulacija,<br />
jednostavna montaža – odličan rezultat.<br />
Raspoložive dužine: 3-9 m 2 . Raspoloživi<br />
preseci: 15-120 cm.<br />
IZOLACIONI<br />
GRAĐEVINSKI MATERIJALI<br />
Sr<br />
Za sve informacije o proizvodima kontaktirajte<br />
POLYKEM SR d.o.o. – Beograd,<br />
Balkanska 29, tel: 011/306 55 77. Tim profesionalaca<br />
stoji Vam na raspolaganju ■
promo<br />
Moguće rešenje<br />
problema javnih toaleta<br />
Većini stanovnika i posetioca naše prestonice čije aktivnosti podrazumevaju<br />
višečasovni boravak u krugu dvojke se verovatno<br />
dogodilo da, imajući izvesne, prirodne potrebe, budu primorani da<br />
požure kući ili uđu u kafić ili restoran i zamole za uslugu. Problem<br />
nedostatka i nefukncionisanja postojećih javnih toaleta je u Beogradu<br />
izuzetno izražen.<br />
Ako urbanistima i planerima gradskog prostora nije lako da odrede<br />
broj potrebnih javnih toaleta, a gradskim vlastima da, zatim, uspeju<br />
u tome da pronađu potrebne i adekvatne lokacije za toalete, postavlja<br />
se pitanje zašto postojeći javni toaleti ne funkcionišu.<br />
Prepreka koja stoji na putu rešavanja ovog, za grad, važnog problema<br />
je nedostatak sredstava za održavanje, a naročito za izgradnju<br />
novih WC-a. Ono što bi, međutim, trebalo imati u vidu jeste praksa<br />
većih svetskih, evropskih, pa čak i gradova u okruženju, koja podrazumeva<br />
postojanje strategije rešavanja problema javnih toaleta, koja<br />
bi omogućila da grad, na osnovu nje, nešto i zaradi.<br />
Slično kao gradski prevoz i javni toaleti mogu biti mesto pogodno za<br />
reklamu. Za one koji se moraju izgraditi neophodno je da grad uloži<br />
potrebna sredstva, ali se zatim zidovi i unutrašnje površine mogu<br />
koristiti kao prostor za reklame. Postoje, naravno, i pokretni toaleti<br />
i to oni koji se priključuju na instalacije i drugi, sa rezervoarom. U<br />
slučaju prvog tipa, neophodni su investicioni troškovi za nabavku,<br />
koji zavise od tipa toaleta i sistema za čišćenje. U Francuskoj su<br />
patentirani samočisteći montažni toaleti koji su izuzetno pogodni<br />
za gradske uslove, a u okruženju, tačnije u Hrvatskoj, proizvode se<br />
slični toaleti sa nižom cenom.<br />
Problem se može rešiti i na jednostavan način, iznajmljivanjem pokretnih<br />
WC-a, u obliku kabina. One bi, zbog urbanističkih uslova,<br />
mogle da u dovoljnom broju budu postavljene u gradskim parkovima,<br />
a njihovo održavanje i redovno pražnjenje radi firma koja<br />
toalete iznajmljuje. Spoljne strane toaletskih kabina mogle bi biti<br />
mesto pogodno za reklamu, što bi moglo da pokrije deo troškova<br />
za iznajmljivanje.<br />
GISEL pokretne WC kabine<br />
GISEL kabinama nije potreban<br />
priključak za vodu i, ukoliko se<br />
iznajmljuju, nema investicionih<br />
troškova. Prostor potreban za<br />
jednu kabinu je 1,2 m². U cenu<br />
iznajmljivanja je uključen dovoz,<br />
montaža i odvoz kabine.<br />
One mogu biti postavljene na javnim gradskim<br />
površinama, ali kao što je to poznato, i<br />
na gradilištima i na mestim održavanja različitih<br />
manifestacija, kakvi su na primer veliki<br />
koncerti ili festivali.<br />
Zapremina razervoara kabine iznosi 280 litara<br />
a pražnjenje se vrši jednom nedeljno. Uz<br />
pražnjenje se vrši pranje, dezinfekcija, i punjenje<br />
rezervoara novom tečnošću koja sprečava stvaranje bakterija i<br />
neugodnih mirisa, a zadovoljava sve ekološke standarde.<br />
Sama cena iznajmljivanja bi, naravno, zavisila od broja kabina, perioda<br />
korišćenja i lokacije na kojoj se GISEL kabine postavljaju ■<br />
GISEL WC kabine<br />
Petra Mećave 23, 11000 Beograd<br />
tel/fax: 2543-162<br />
mob: 062/200-390<br />
36 www.build<strong>magazin</strong>.com
Čiste, praktične i ekološki prihvatljive<br />
kabine nije potrebno spajati na vodovodnu<br />
ili kanalizacionu mrežu. Rezervoar<br />
kabine je 280 litara što omogućava<br />
sigurnu nedeljnu upotrebu do 15 osoba te<br />
su servisiranje i pražnjenje kabina u<br />
nedeljnom ciklusu. Pražnjenje se obavlja<br />
specijalnim vozilom, rezervoar se posle<br />
pražnjenja puni dezinfekcionim sredstvom<br />
koje zadovoljova sve ekološke i sanitarne<br />
norme i sprečava razvoj bakterija i<br />
neugodnih mirisa.<br />
MOBIL WC<br />
"Atrik-Boxi"d.o.o. osigurava brzu i tačnu<br />
dostavu, nedeljno čišćenje i odlaganje<br />
fekalija, održavanje tehničke ispravnosti<br />
kabina, dezinfekcijsku tečnost i toalet<br />
papir.<br />
• gradilišta<br />
• koncerte<br />
• manifestacije<br />
Pogodne su za:<br />
• parkove<br />
• kupališta<br />
• parkirališta<br />
MI GARANTUJEMO EKOLOŠKO<br />
ODLAGANJE FEKALIJA<br />
ATRIK-BOXI<br />
Petra Mećave 23, 11000 Beograd, Srbija<br />
tel: 3541-283<br />
fax: 3558-552<br />
mob: 065/88888-25<br />
e-mail: atrik@yubc.net
fokus<br />
SIMPROLIT ®<br />
BLOKOVI<br />
ZIDOVI OD SIMPROLIT® blokova<br />
debljine 25,0 cm imaju 2,5 puta bolje<br />
termičke karakteristike od propisanih za<br />
naše klimatsko područje, pa ih nije potrebno<br />
dodatno utopljavati.<br />
Izgradnjom objekata Simprolit® blokovima<br />
rešavate i problem protivpožarne saglasnosti,<br />
jer zid od Simprolit® bloka d=25,0 cm<br />
ima otpornost na dejstvo požara preko 180<br />
minuta (El 18O).<br />
Fasadni zid od Simprolit® bloka debljine<br />
25,0 cm obostrano omalterisan, težak<br />
je svega 164 kg/m² zida (npr. omalterisani<br />
pregradni zid od opeke debljine 12 cm težak<br />
je 260 kg/m² zida).<br />
Zidovi izidani Simprolit® blokovima su najdugovečniji<br />
od svih konkurentskih proizvoda,<br />
jedini su koji „dišu”, otporni su na veoma<br />
visoke i veoma niske temperature, termoizolacioni,<br />
zvukoizalacioni, paropropusni, komfortabilni,<br />
seizmootporni, ekonomični.<br />
Zidanjem Simprolit® blokovima dobijate i<br />
preko 10% dodatne prodajne neto površine<br />
unutar istih gabarita objekta!<br />
Rezultati mnogobrojnih istraživanja u svetu<br />
poslednjih godina pokazuju da se, kao jedinstven<br />
put povećanja kvaliteta uz istovremeno<br />
sniženje cene koštanja kvadratnog metra<br />
stambenog prostora, javlja povratak jednoslojnim<br />
konstrukcijama fasadnih zidova.<br />
Jednoslojni zidovi od Simprolita® debljine<br />
samo 20 cm zadovoljavaju termičke zahteve<br />
svih klimatskih regiona Balkana, a zidovi od<br />
Simprolit® blokova debljine 25 cm previšuju<br />
norme i preko 100%. Pri tome, koriste se<br />
samo Simprolit® blokovi, beton za ispunu,<br />
malter za tanko malterisanje ili gletovanje i<br />
završna boja.<br />
Simprolit® blokovi imaju izuzetno dobre i<br />
druge pokazatelje: ne upijaju vlagu, nemaju<br />
pojave glivica i buđi, zidovi „dišu”, otporni<br />
su na mraz preko 100 ciklusa, otporni na<br />
požar preko 3 časa, seizmički izuzetno stabilni,<br />
konstruktivno nosivi i preko 20 spratova<br />
bez dodatnih stubova ili greda itd. U<br />
prostorijama izidanim od Simprolit ® blokova<br />
ne samo da se ostvaruje komfortnost<br />
življenja, već su u potpunosti ispunjeni i svi<br />
ekološki zahtevi.<br />
Objekti izgrađeni Simprolit® elementima<br />
pokazali su se kao najekonomičniji ne samo<br />
u izgradnji, već i u eksploataciji, te se Simprolit®<br />
sistem javlja i osnovom značajnog<br />
pojeftinjenja kvadratnog metra prostora.<br />
Zahvaljujući njihovoj lakoći, zidanje Simprolit®<br />
blokovima nema konkurenata kada<br />
se radi o nadogradnji postojećih objekata<br />
i izgradnji mansardi. Tamo gde se drugim<br />
materijalima bez sanacije temelja moze<br />
nadzidati maksimalno sprat, primena Simprolit®<br />
sistema omogućava nadgradnju dva<br />
i više spratova te iste težine.<br />
Kod zidova izidanih od Simprolit® blokova<br />
treba istaći i jedinstvenu mogućnost<br />
kompenzacije toplotnih gubitaka zbog zastaklenih<br />
fasadnih otvora – umesto da se<br />
povećava ili debljina zida ili broj grejnih<br />
tela, kod objekata Simprolit® sistema to se<br />
rešava prostim dodavanjem uložaka unutar<br />
Simprolit® blokova iste debljine.<br />
38 www.build<strong>magazin</strong>.com
fokus<br />
Simprolit ® sistem je trenutno najoptimalniji sistem gradnje<br />
u svetu koji istovremeno zadovoljava sve neophodne karakteristike<br />
dugovečne i ekološke gradnje i to:<br />
Dugovečnost<br />
Termoizolacija<br />
Otpornost<br />
na mraz<br />
Hidrofobnost<br />
Otpornost<br />
na požar<br />
Aseizmičnost<br />
Letnja<br />
stabilnost<br />
Nosivost<br />
Ekologičnost<br />
Ekonomija<br />
Investitora<br />
Ekonomija Izvođača<br />
Ekonomija<br />
korisnika<br />
Simprolit ® je najdugovečniji medju analozima - po Certifi katu NIISF<br />
RAASN, više od 50 godina<br />
Simprolit ® blok debljine svega 20 cm zadovoljava sve klimatske regione<br />
Balkanskog regiona<br />
Otpornost na mraz Simprolit ® blokova je veća od 100 ciklusa zamrzavanja<br />
u surovim uslovima ruske zime<br />
Simprolit ® blokovi ne upijaju vodu, pri ispitivanju u Moskvi Simprolit zidovi<br />
imali su vlažnost < 1%<br />
ЕI180, otpornost na dejstvo požara Simprolit ® fasadnih i pregradnih<br />
blokova veća je od 3 časa<br />
Lakoća, nosivost i duktilnost konstrukcije obezbeđuju visoku<br />
aseizmičnost Simprolit ® sistema<br />
Optimalno sadejstvo termoizolacije spolja i iznutra čini Simprolit ® zidove<br />
zimi toplim, a leti prohladnim, što je ne malo važno sa aspekta štednje<br />
energije i zimi i leti, a uzimajući u obzir postojeće klimatske promene<br />
Zidovi od Simprolit ® blokova, zapunjeni betonom i armirani, imaju visoki<br />
stepen nosivosti – za klasu veći nego zidovi od drugih termoizolacionih<br />
blokova<br />
Simprolit ® sistem je jedan od retkih građevinskih sistema u svetu u kojem<br />
zidovi „dišu”, ne upijaju vodu, nemaju pojave gljivica i buđi i neagresivni<br />
su u odnosu na armaturu, ankere i vodene cevi<br />
Kratki rokovi gradnje<br />
Više od 10% dodatne prodajne površine objekta<br />
Znatno smanjena količina potrebnog matrijala i radne snage<br />
Kvalitetna i ekonomična, brza i dugovečna gradnja<br />
Lak, jednostavan i jeftin horizontalni i vertikalni transport<br />
Odsustvo oplate i potrebe utopljavanja termičkih mostova<br />
Odsustvo potrebe za angažovanjem specijalizovanih proizvođača<br />
Jednostavnost izvođenja radova i znanto smanjeni broj radnih taktova<br />
Velika brzina izvođenja radova i kratki rokovi predaje objekta<br />
Dugovečan, siguran, kvalitetan i jeftin stambeni prostor,<br />
Ekološki (zidovi dišu), ne zrači niti akumulira radioaktivno zračenje<br />
Nema potrebe za dodatnom ventilacijom i kondicioniranjem vazduha<br />
Znatna ekonomija sredstava kod održavanja i eksploatacije objekta<br />
Simprolit ® sistem izvođenja novih,<br />
kao i utopljavanja i nadogradnje<br />
postojećih objekata, obezbeđuje<br />
ekološki, ekonomičan,<br />
kvalitetan i dugovečan stambeni<br />
prostor.<br />
ZA NAS, NAŠU DECU I UNUKE!<br />
U nastavku rubrike prikazane su Projektanske<br />
oznake i građevinska fi zika Simprolit<br />
® blokova, a zatim deo diplomskog rada<br />
Snežane Isaković, diplomiranog građevinskog<br />
inženjera.<br />
Simpro d.o.o. i Simprolit d.o.o.<br />
Kostolačka 67/2, 11000 Beograd<br />
tel/fax: +381 0(11) 397 67 70<br />
397 67 71<br />
www.simprolit.co.yu<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com 39
fokus<br />
PROJEKTANTSKE OZNAKE I GRAĐEVINSKA FIZIKA<br />
SIMPROLIT ® BLOKOVA<br />
Simprolit blokovima dodeljeno je unificirano<br />
označavanje:<br />
I. Ispuna šupljih podužnih otvora, orijentisanih<br />
ka unutrašnjosti objekta:<br />
0 – bez ispune<br />
B – beton<br />
С – Simprolit polistirolbeton<br />
II. Poprečni termoizolacioni ulošci, u sredini i na bočnim stranama<br />
blokova:<br />
0 - bez poprečnih termoizolacionih uložaka<br />
P - poprečni termoizolacioni uložak od polistirola ( stiropora ),<br />
debljina zavisi od tipa bloka<br />
S - poprečni termoizolacioni uložak od Simprolit jednoslojne<br />
(SOP) ploče, debljina zavisi od tipa bloka<br />
III. Podužni termoizolacioni ulošci, orijentisani ka spoljašnjoj<br />
strani zida, debljina po zahtevu termičkog proračuna (u santimetrima):<br />
0- bez podužnih termoizolacionih uložaka<br />
P (1, 2……) – podužni termoizolacioni uložak od polistirola (stiropora),<br />
debljine (1, 2…) cm.<br />
S (1, 2……) – podužni termoizolacioni uložak od Simprolit SOP<br />
ploče, debljine (1, 2…) cm.<br />
Oznake termo-zvuko-fizičkih karakteristika<br />
SIMPROLIT ® blokova:<br />
• Ro [=] m 2 °С/W:<br />
• R [=] m 2 °С/W:<br />
• R potr<br />
[=] m 2 °С/W:<br />
Ukupan otpor prolasku<br />
toplote kroz konstrukciju fasadnih zidova<br />
Otpor prolasku toplote elemenata fasadnih zidova<br />
Propisani ukupan otpor prolasku toplote fasadnih<br />
zidova<br />
Ro= R + 1/α u<br />
+ 1/α s<br />
≥ R potr<br />
gde je:<br />
• α i<br />
[=] W/m 2 °С:<br />
Koefi cijent termoprenosa unutrašnje površine<br />
fasadnih zidova<br />
• α e<br />
[=] W/m 2 °С:<br />
Koefi cijent termoprenosa<br />
(za zimske uslove) spoljašnje površine fasadnih zidova<br />
• K [=] W/m 2 °С: Termički koefi cijent prolaska toplote elemenata u zidu<br />
• ΣK [=] W/m 2 °С: Termički koefi cijent prolaska toplote zida od elemenata<br />
• [=] (min. 10 – za zidove ka severu, 15 – za ostale zidove, 25 – za<br />
krovove)<br />
Letnja stabilnost<br />
• D24 [=] W/(m 2 °С):<br />
Koefi cijent toplotne inercije<br />
• t 1<br />
[=]°C (t i<br />
=unutrašnja temperatura u °C; t e<br />
=spoljašnja temperatura u °C):<br />
Komfortabilnost<br />
gde je:<br />
t i<br />
= Proračunska temperatura unutrašnjeg vazduha u °С, saglasno tehnickim<br />
normativima<br />
t e<br />
= Proračunska temperatura spoljašnjeg vazduha u °С, saglasno tehnickim<br />
normativima<br />
R w<br />
[=] dB:<br />
Nivo zvučne izolacije fasadnog zida<br />
q [=] kg/m 2 : Težina kvadratnog metra zida (sa betonskom ispunom i tankim<br />
malterisanjem sa obe strane)<br />
Navedeni Simprolit ® blokovi debljina: 25 cm,<br />
20 cm i 12 cm više nego zadovoljavaju termičke<br />
zahteve za klimatski region Balkana. Ostale mnogobrojne<br />
kombinacije Simprolit blokova za sve<br />
regione sveta date su u katalogu „Gradjevinska fi -<br />
zika Simprolit blokova i ploča” koji se može učitati<br />
sa interneta ili sa CD-a, koji sadrži oko 700 Mb tekstova,<br />
slika, fi lmova, animacija, crteža, sertifikata i<br />
dr., a koji se može poručiti telefonom ili poštom.<br />
40 www.build<strong>magazin</strong>.com
Optimizacija građenja<br />
primenom SIMPROLIT ® proizvoda<br />
na primeru stambeno-poslovnog objekta u ul. Dimitrija Tucovića u Beogradu<br />
Opšte gledano savremeni građevinski termoizolacioni<br />
materijali bi, pored zahtevanih<br />
fizičkih, hemijskih i drugih svojstava,<br />
morali da zadovolje i vrlo značajan zahtev<br />
u smislu ekonomičnosti, kako pri izgradnji,<br />
tako i pri kasnijoj eksploataciji objekta.<br />
Stoji činjenica, da bez obzira na svoje želje<br />
i potrebe, svaki investitor je zainteresovan<br />
da sagleda funkcionalna rešenja koja mu<br />
omogućavaju jeftiniji projekat, kraće vreme<br />
realizacije, povoljniju eksploataciju,<br />
modernije sisteme u objektu, supstitute<br />
materijala koje mu nude određene pogodnosti.<br />
Koncepcija diplomskog rada je takva da<br />
su u prvom delu prikazana osnovna fizičko-mehanička<br />
svojstva Simprolita, sa<br />
akcentom na eksperimentalno ispitivanje<br />
primene Simprolit® blokova pri niskim<br />
temperaturama, dok je drugi deo ovog<br />
diplomskog rada posvećen uporednoj<br />
tehno-ekonomskoj analizi standardnog<br />
načina građenja i Simprolit® proizvoda<br />
(Simprolit® blokova, Simprolit® ploča<br />
i Simprolit® monolita u svojstvu cementne<br />
košuljice). Rezultati ovih analiza ukazali su<br />
na ekonomske efekte koje bi investitor mogao<br />
da ostvari primenom pomenutih Simprolit®<br />
proizvoda na predmetnom stambeno-poslovnom<br />
objektu u ul. Dimitrija<br />
Tucovića, odnosno kod objekata sa sličnim<br />
projektnim rešenjem.<br />
Tehnički opis objekta<br />
Objekat je postavljen na uglu ulica Dimitrija<br />
Tucovića i Marka Oreškovića. Spratnost<br />
objekta je Pg+Pr+6+O+Pk, a ukupna površina<br />
iznosi 4195,81 m 2 . Konstrukciju objekta<br />
čine AB sistemi zidova, arm.bet. stubovi,<br />
sa arm. bet. gredama, horizontalni i vertikalni<br />
serklaži u pregradnim zidovima od<br />
giter blokova 20 i 25 cm. Fasadni zidovi su<br />
projektovani kao sendivč zidovi u slojevima<br />
– giter blok 20 i 25 cm, AB platno 20 cm,<br />
stiropor 5 cm i puna opeka na 12 cm), ukupne<br />
debljine od 32-46 cm. Pregradni zidovi<br />
projektovani su od pune opeke na12cm.<br />
Optimalnije rešenje<br />
Simprolit® proizvoda blokova. Projekat<br />
građevinske fizike za predmetni objekat za<br />
slučaj primene Simprolit® proizvoda uradilo<br />
je preduzeće za inženjering, konsalting i<br />
promet „Simpro” na osnovu koga su usvojeni<br />
analogni blokovi za fasadne zidove date<br />
originalnim projektom, a tako da odgovaraju<br />
zahtevima građevinske fizike koji je<br />
za predmetni objekta rađen na kompjuteru<br />
pomoću programa GFN.EXE autora Arana<br />
Teodorčevića.<br />
Spoljašnji zid SZ01<br />
- Projektom data konstrukcija<br />
Faktor prigušenja amplitude oscilacije temperature =198.08<br />
=198.08 > =15 - konstrukcija zadovoljava<br />
- Analogni zid od<br />
Simprolit bloka<br />
SBS-20;<br />
Procena troškova<br />
d<br />
[cm]<br />
<br />
[kg/m 3 ]<br />
<br />
[W /m·K]<br />
R<br />
[m 2 K / W]<br />
1 PRODUŽNI MALTER 2.00 1700.00 0.850 0.024<br />
2 GITER BLOK 20.00 1200.00 0.520 0.385<br />
3 STIROPOR 5.00 25.00 0.041 1.220<br />
4 PUNA OPEKA 12.00 1600.00 0.640 0.188<br />
5 CEMENTNI MALTER 2.00 1800.00 0.870 0.023<br />
K = 0.498 W/m 2 K dzida=41cm R = 1.840 m 2 K / W<br />
( Kmax = 0.9 W/m 2 K) T EZINA G = 503.25 kg / m 2 R k = 2.010 m 2 K / W<br />
Prikaz karakteristicnog zida na predmetnom objektu<br />
<br />
<br />
<br />
Razlika SZ01 i SBS-20 .................................................................................................... 40 - 21.5 = 18.5 cm<br />
Razlika SZ04 sa ’demit oblogom i SZ04 sa SUP-10..........................................................33 - 31.5 = 1.5 cm<br />
Razlika SZ05 sa stiroporom i punom opekom i SZ05 sa SOP-8........................................41 - 29.5 = 11.5 cm<br />
Razlika SZ06 i SBDS-25 ................................................................................................. 32 - 26.5 = 5.5 cm<br />
Razlika UZ05 i SBDS-25....................................................................................................32 – 27.0 = 5.0 cm<br />
Razlika UZ07 i SBDS-20....................................................................................................26 – 22.0 = 4.0 cm<br />
Korisna površina koja se dobija, primenom Simprolit proizvoda, na tipskom spratu:<br />
fokus<br />
Procena troškova za zidarske radove predmetnog<br />
objekta rađena je primenom modela<br />
zasnovanog na aktivnostima. Pri čemu je<br />
svaka aktivnost pojedinačno analizirana, u<br />
smislu potrebnih resursa i troškova, uz korišćenje<br />
standardnih normativa rada u visokogradnji.<br />
Aktivnost je osnovna jedinica realizacije<br />
projekta u mrežnom planiranju, koja<br />
predstavlja tehnološki i vremenski zaokruženu<br />
celinu. Ovaj model procene troškova<br />
izabran je jer omogućava simultanu procenu<br />
vremena i troškova.<br />
Inicijalne uštede primenom<br />
SIMPROLIT ® proizvoda<br />
Uporednim analizama troškova dve razmatrane<br />
tehnologije, koja je vršena na<br />
osnovu detaljne procene troškova, došlo<br />
se do zaključaka u vezi mogućih ušteda<br />
koje bi se ostvarile primenom analiziranih<br />
Simprolit® proizvoda. Ekonomičnost<br />
primene ovih proizvoda pokazala<br />
se kako u samom izvođenju zidarskih<br />
radova, tako i u izvođenju AB radova<br />
što je posledica izuzetne lakoće ovog<br />
materijala. Takođe, karakterisitka Simprolit®<br />
fasadnih blokova koja se ogleda<br />
u mogućnosti da pri istoj debjini bloka,<br />
pomoću umetaka, povećaju termoizolaciju<br />
zida, omogućava povećanje korisne<br />
površine i proporcionalno tome umanjenje<br />
krajnje cene za svaki dobijeni 1m 2 objekta.<br />
Na taj način investitor ima zaradu po svakom<br />
dužnom metru fasadnog zida izidanog<br />
Simprolit® blokovima.<br />
U daljem tekstu prikazaće se rezultati izvršenih<br />
analiza.<br />
Kao optimalnije rešenje projektovanih zidova,<br />
analizirana je primena pomenutih<br />
P = (480+500+80+560+480+560+480+500+520+75+208+379+208+320+250+276+190+260.5+340+480)*18.5*10 -2 + (490+505)*1.5*10 -2 + 251.6*11.5*10 -2 +<br />
+ (154+325+54+154)*5.5*10 -2 + (130+12+333+475)*5.0*10 -2 + (167*2+167*2)*4.0*10 -2 15m 2<br />
Dobijena korisna (prodajna) površina za ceo objekat: P=120m 2<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com 41
fokus<br />
Značajne uštede u izvođenju radova primenom SIMPROLIT ® proizvoda<br />
Daleko manja težina objekta direktno utiče na dimenzije<br />
nosivih elemenata i količinu armature u<br />
njima, počev od temlja, preko stubova i greda, pa<br />
sve do smanjenja seizmičkih uticaja zbog manje<br />
mase objekta.<br />
Kraće vreme realizacije objekta primenom SIMPROLIT ® proizvoda<br />
Sa prikazanih dinamičkih planova može<br />
se uočiti da je primenom SIMPROLIT®<br />
blokova potrebno znatno manje taktova u<br />
gradnji. Generalni zaključak u vezi vremena<br />
realizacije projekta, na osnovu prikazanih<br />
dinamičkih planova i ciklograma, je da<br />
se primenom Simprolit blokova značajno<br />
ubrzava gradnja pri čemu je za izvođenje<br />
radova u tom slučaju potrebno angažovati<br />
manji broj radnika. Kraće vreme realizacije<br />
projekta je svakako još jedan od faktora koji<br />
utiče na smanjenje ukupnih troškova kod<br />
izvođenja objekta.<br />
Zaključak<br />
Primena razmatranih Simprolit elemenata<br />
u odnosu klasičan način izvođenja<br />
radova, pokazalo se kao znatno optimalnije<br />
rešenje koje se ogleda u značajnom<br />
smanjenju ukupnih troškova i vremena<br />
realizacije objekta, što je posledica:<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
manjeg utroška materijala;<br />
manjeg broja taktova u gradnji;<br />
zidanje ovim proizvodima ne zahteva<br />
visokokvalifikovanu radnu snagu;<br />
lakoće Simprolit proizvoda (lakša<br />
manipulacija, lakši horizontalni i vertikalni<br />
transport; smanjenje ukupne<br />
težine objekta);<br />
Simprolit proizvodi ne zahtevaju debeo<br />
sloj maltera.<br />
Ekonomska efikasnost primene Simprolit<br />
blokova naročito se ogleda u dobijenoj<br />
korisnoj površini u okviru istih gabarita<br />
objekta.<br />
SIMPROLIT SISTEM<br />
42 www.build<strong>magazin</strong>.com
Japanski naučnici su izmenili strukturu kristalne<br />
rešetke cementa i pretvorili je u tanku, providnu<br />
membranu koja provodi električnu energiju. Ovakav<br />
materijal bi mogao da bude zamena za retke metale<br />
kao što je indium. Struktura običnog cementa satransmaterijali<br />
PROZOR OTPORAN NA ZVUK<br />
Ekstremno bučna okruženja blizu aerodroma, puteva<br />
i velikih zabavnih centara, predstavljaju veliki<br />
problem za stanare, pošto obični prozori ne pružaju<br />
adekvatnu zaštitu. Dvostruko ili čak trostruko staklo<br />
apsorbovaće visoke frekvencije, ali ne može da učini<br />
ništa protiv visokofrekventne buke koju proizvode<br />
avioni ili, recimo, bas-tonovi glasne muzike.<br />
Naučnici sa Instituta Fraunhofer za strukturalnu izdržljivost<br />
i sigurnost sistema (Structural Durability<br />
and System Reliability) i Tehnološkog univerziteta<br />
u Darmštatu (Darmstadt) nedavno su razvili prototip<br />
prozora otpornog na zvuk. Jedan od naučnika, dr<br />
Tnilo Bejn (Tnilo Bein), saopštio je da je ovaj novi<br />
tip prozora uspeo da smanji buku u proseku za šest<br />
decibela u frekvenciji od 50 do 1000Hz. Takođe,<br />
predvideli su smanjivanje buke motora putničkog<br />
aviona u frekvenciji ispod 1000Hz za 10 decibela.<br />
Rešenje su pronašli u čipu, prikačenom na prozorsko<br />
okno, koji smanjuje vibracije stakla izazvane bukom.<br />
Prototip je predstavljen na Sajmu u Hanoveru<br />
(Hannover) u aprilu.<br />
stoji se od asimetričnih rešetaka, što ga čini slabim<br />
provodnikom elektriciteta. Ali, postavljanjem smeše<br />
cementa sa titanijumom unutar staklene šipke i zagrevajući<br />
je do 1100 °C naučnici su stvorili homogenizovanu,<br />
simetričnu rešetku koja provodi električnu<br />
energiju kao metal.<br />
ACOUSTICEL<br />
Ovaj izolacioni materijal dobija se od reciklirane<br />
EPDM gume, ne sadrži nikakve štetne materijale i<br />
ne proizvodi toksičan dim ili izduvne gasove. Guma<br />
nastaje od starih automobilskih guma isečenih na<br />
tanke trake. Ova izolacija se prodaje u 10 mm tankim<br />
rolnama za podove i dužine 1 m 2 za zidove.<br />
Lišće i delovi stabla palme prave veliku količinu đubreta<br />
koje nastaje u procesu proizvodnje ulja. Ipak,<br />
ovi materijali suviše su dragoceni, da bi se tek tako<br />
bacali. Zato se ovaj materijal sada koristi za proizvodnju<br />
panela za građevinsku industriju, ali i industriju<br />
nameštaja. U termomehaničkoj obradi ovih otpadnih<br />
materijala, para zagreva vlakna koja se potom melju.<br />
Ovoj smesi se na kraju dodaje lepak i materijal se<br />
stavlja pod vrelu presu da bi se postigla odgovarajuća<br />
gustina i čvrstina panela.<br />
SOLID POETRY<br />
Holandski dizajneri Frederik Molenšot (Frederik Molenschot)<br />
i Suzan Hapl (Susanne Happle) dizajnirali<br />
su betonske pločice koje otkrivaju reljefne šare kada<br />
su mokre. Dizajneri očekuju da će Solid Poetry pločice<br />
biti savršeno prikladne za vrtove, bazene, kupatila,<br />
saune ili bilo kakvo okruženje koje je podložno<br />
čestim promenama vlažnosti.<br />
PODNE OBLOGE OD BAMBUSA<br />
U poslednjih nekoliko godina, podne obloge od<br />
bambusa postale su konkurentska alternativa konvencionalnim<br />
drvenim podnim oblogama. Bambus<br />
je, kao materijal, vrlo zahvalan zbog svoje otpornosti<br />
i dugotrajnosti. Takođe, mnoge vrste bambusa<br />
UPOTREBA SOJE<br />
U GRAĐEVINARSTVU<br />
Trenutno dosta pažnje privlači upotreba soje kao<br />
građevinskog materijala, naročito u projektima za<br />
klijente koji su alergični na isparenja hemikalija.<br />
Proizvodi na bazi soje ne sadrže formaldehid i, u<br />
interakciji sa drugim hemikalijama, ne emituju štetna<br />
isparenja. Neki od proizvoda na tržištu, koji su bazirani<br />
na soji, uključuju lepila, premaze za drvo i beton,<br />
a njihova najnovija uloga je kao izolacioni materijal.<br />
Trenutno se može naći i kao izolacioni panel, ali i u<br />
vidu spreja za izolaciju.<br />
www.soyol.com<br />
CEMENT KOJI PROVODI STRUJU<br />
sazrevaju u roku od tri do šest godina, dok bi recimo<br />
javoru ili hrastu bilo potrebno pedeset godina. Zbog<br />
toga je bambus mnogo jeftiniji i sve više se koristi u<br />
građevinskoj industriji. Na žalost, lepila koja se koriste<br />
u proizvodnji laminata bambusa najčešće sadrže<br />
formaldehid. Međutim, nova tehnologija omogućila<br />
je da se koriste lepila koja se ne zasnivaju na formaldehidu.<br />
www.bamboomountain.com<br />
www.greenfloors.com<br />
www.bamboohardwoods.com<br />
PANEL PLOČE OD PALMINIH<br />
VLAKANA<br />
Malezija snabdeva 50 odsto ukupnog svetskog<br />
tržišta palminim uljem, sirovim materijalom koji se<br />
dosta koristi u prehrambenoj i hemijskoj industriji.<br />
44<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com
promo<br />
RAČUNARSKE MREŽE<br />
Ex Ecentar d.o.o. je dinamična<br />
beogradska firma, kakva<br />
je, uostalom, i čitava informaciona<br />
tehnologija koja je<br />
oblast našeg delovanja<br />
Ex Ecentar je u mogućnosti da projektuje<br />
i instalira sve što je potrebno jednom<br />
preduzeću ili ustanovi u oblasti IT infrastrukture.<br />
Takođe, u mogućnosti smo da<br />
našim partnerima ponudimo projektovanje<br />
i izgradnju informacione infrastrukture u<br />
fazi izgradnje samog objekta.<br />
Ali krenimo redom, najpre bismo izdvojili:<br />
1. projektantske usluge koje obuhvataju<br />
projektovanje računarskih mreža zasnovanih<br />
na principima strukturnog kabliranja,<br />
aktivnu mrežnu opremu (klasična i bežična<br />
rešenja), stalni pristup Internetu, serverska i<br />
klijentska rešenja<br />
2. izgradnju računarskih mreža zasnovanih<br />
na bakarnim i fiberoptičkim komponentama<br />
renomiranih proizvođača, kako u<br />
izgrađenim objektima, tako i tokom same<br />
izgradnje objekata<br />
3. usluge implementacije i održavanja<br />
softvera i opreme, koje obuhvataju instalaciju,<br />
konfigurisanje, administraciju i održavanje<br />
sistemskog i poslovnog softvera i<br />
opreme; održavanje uključuje detekciju i rešavanje<br />
problema nastalih neodgovarajućom<br />
primenom ali i preventivno delovanje kroz<br />
ugovorene obaveze koje preciziramo sa našim<br />
klijentima<br />
4. zaštitu informacionih sistema, koja<br />
obuhvata implementaciju zaštite od neovlašćenog<br />
pristupa i upotrebe informacionih<br />
sistema, formiranje Firewall zaštite, centralizovanu<br />
instalaciju i administraciju korporacijskih<br />
antivirusnih paketa za servere, zaštićenu<br />
VPN komunikaciju<br />
5. usluge Backup-a podataka, koje obuhvataju<br />
narastajuće izazove na polju čuvanja<br />
podataka sa proširivanjem kapaciteta informacionih<br />
sistema raznovrsnim servisima a<br />
samim tim i mnogostrukim opasnostima;<br />
nudimo Vam analizu Vaših potreba i implementaciju<br />
centralizovanog i automatizovanog<br />
sistema za zaštitu podataka, optimizovanog<br />
za specifično okruženje, bez obzira da<br />
li je reč o maloj ili srednjoj firmi, ili kompaniji<br />
velikih informacionih kapaciteta<br />
6. konsalting u planiranju rešenja i njihovoj<br />
implementaciji, razmeni stručnih mišljenja i<br />
preporukama zasnovanih na praćenju i poznavanju<br />
savremenih trendova i stečenim<br />
praktičnim iskustvima u svim oblastima<br />
primene i razvoja informacionih sistema<br />
7. licenciranje softvera, kao Microsoft<br />
partner našim klijetima nudimo pogodnosti<br />
količinskog licenciranja softvera (OVS).<br />
Količinsko licenciranje je namenjeno firmama<br />
koje žele da na duži rok definišu obim<br />
investicija na polju sofverskih ulaganja a<br />
ujedno obezbede jednostavnije upravljanje<br />
licencama i dobiju mogućnost nadogradnje<br />
na najnovije Microsoft-ove proizvode<br />
Prepoznajući poslovne korisnike kao naš<br />
primarni cilj, a osluškujući njihove potrebe,<br />
ponudili smo našim stalnim korisnicima<br />
sada već osvedočeno uspešni vid saradnje<br />
kroz ugovore o održavanju informacionih<br />
sistema baziranih na implementaciji dogovorenih<br />
rešenja, našem stalnom nadgledanju<br />
korisnikovih potreba i konsaltingu, preventivnom<br />
delovanju na održavanju postojeće<br />
opreme i brzom delovanju u trenucima otkaza<br />
sofvera i opreme.<br />
Takođe, nudimo građevinskim firmama<br />
mogućnost da kroz zajednički rad i saradnju<br />
implementiramo savremena informaciona<br />
rešenja u stambeno-poslovne objekte koje<br />
grade i na taj način podignu upotrebnu a<br />
time i tržišnu vrednost objekata.<br />
U okviru naših rešenja nudimo opremu i<br />
softver najrenomiranijih svetskih proizvođača:<br />
HP, Dell, IBM, Intel, Microsoft, Allied<br />
Telesyn, Cisco, Draka, Panduit i drugi.<br />
Na referentnoj listi naših korisnika su domaće<br />
firme koje su lideri u svojim oblastima<br />
ali i ogranci stranih kompanija koji posluju<br />
na našem tržištu ■<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
45
pogled<br />
Inženjerska<br />
komora Srbije<br />
Zakonom o planiranju<br />
i izgradnji („Sl. Glasnik RS”,<br />
broj 47/2003) propisano je<br />
osnivanje Inženjerske<br />
komore Srbije sa sedištem<br />
u Beogradu<br />
Priredio: Miljan Mikić<br />
Članovi Komore su diplomirani inženjeri<br />
arhitektonske, građevinske, mašinske,<br />
elektrotehničke, saobraćajne i diplomirani<br />
inženjeri drugih tehničkih struka, kao i<br />
diplomirani prostorni planeri kojima je Komora<br />
izdala odgovarajuću licencu. Trenutno,<br />
Komora ima 17.843 člana.<br />
U postupku pripreme za početak rada Komore<br />
Ministarstvo urbanizma i građevina<br />
RS izdalo je dvestotine „nultih” licenci odgovornih<br />
planera, odgovornih urbanista,<br />
odgovornih projektanata i odgovornih izvođača<br />
radova.<br />
Osnivačka skupština Inženjerske komore<br />
Srbije održana je dana 14.6.2003. godine u<br />
Svečanoj sali Građevinskog fakulteta u Beogradu.<br />
Na osnivačkoj skupštini Ministar,<br />
prof. dr Dragoslav Šumarac, uručio je „nulte”<br />
licence na osnovu kojih su imaoci licenci<br />
postali članovi Inženjerske komore Srbije.<br />
Među članovima Komore su i doajeni našeg<br />
građevinarstva: prof. dr Nikola Hajdin, diplomirani<br />
građevinski inženjer, Predsednik<br />
SANU-a, prof. Ivan Antić, diplomirani inženjer<br />
arhitekture, akademik; prof. dr Ilija<br />
Stojanović, diplomirani inženjer elektrotehnike,<br />
akademik i prof. dr Titoslav Živanović,<br />
diplomirani mašinski inženjer.<br />
Osnovni ciljevi i zadaci Komore su da:<br />
• utvrđuje profesionalna prava i dužnosti i<br />
etičke norme ponašanja članova u obavljanju<br />
poslova planiranja, projektovanja i<br />
izvođenja radova (u daljem tekstu: Etički<br />
kodeks);<br />
• utvrđuje ispunjenost uslova za izdavanje,<br />
odnosno oduzimanje licence za odgovornog<br />
planera, odgovornog urbanistu,<br />
odgovornog projektanta i odgovornog izvođača<br />
radova u skladu sa Zakonom, Pravilnikom<br />
o uslovima i postupku za izadavanje<br />
i oduzimanje licence za odgovornog<br />
urbanistu, projektanta, izvođača radova<br />
i odgovornog planera (u daljem tekstu:<br />
Pravilnik) i opštim aktima Komore;<br />
• proverava usklađenost izdatih licenci po<br />
propisima drugih zemalja;<br />
• vodi evidenciju lica iz tačke 2. ovog<br />
člana;<br />
• organizuje Sud časti za utvrđivanje povreda<br />
profesionalnih standarda i normativa<br />
(profesionalne odgovornosti), kao i za<br />
izricanje mera za te povrede;<br />
• uređuje i unapređuje uslove za obavljanje<br />
stručnih poslova u oblasti prostornog i<br />
urbanističkog planiranja, projektovanja,<br />
izgradnje objekata i drugih oblasti značajnih<br />
za planiranje i izgradnju;<br />
• prati i utiče na razvoj profesionalnih odnosa<br />
u struci obezbeđujući uslove svojim<br />
članovima za takvu delatnost;<br />
• obezbeđuje sigurnost i zaštitu opštih i pojedinačnih<br />
profesionalnih interesa članova;<br />
• donosi normative i kriterijume za procenu<br />
vrednosti poslova iz delatnosti članova;<br />
• organizuje polaganje stručnih ispita koje<br />
joj poveri nadležno ministarstvo;<br />
• prati rad svojih članova i primenu pravila<br />
profesionalne etike;<br />
• predlaže nadležnim organima donošenje<br />
odgovarajućih propisa i sarađuje sa odgovarajućim<br />
ministarstvima i državnim<br />
organima u pripremi i primeni zakonske i<br />
druge regulative koja se odnosi na oblasti<br />
delatnosti Komore;<br />
• uspostavlja, održava i unapređuje saradnju<br />
sa drugim inženjerskim komorama i drugim<br />
srodnim organizacijama i institucijama<br />
u zemlji i inostranstvu;<br />
• organizuje i učestvuje u pripremi naučnih<br />
i stručnih skupova i pruža pomoć u izdavanju<br />
publikacija od interesa za delatnost<br />
struke;<br />
• obavlja i druge poverene poslove, kao i<br />
poslove od značaja za profesionalnu praksu<br />
i usavršavanje rada članova Komore.<br />
Organi<br />
Inženjerske komore Srbije<br />
Skupština Inženjerske komore Srbije<br />
Predsednik:<br />
• Prof. Branislav Mitrović, dipl. inž. arh.<br />
Potpredsednik:<br />
• Ljiljana Beloš, dipl. inž. arh.<br />
Predsednik Inženjerske komore Srbije:<br />
• Prof. dr Dragoslav Šumarac, dipl. građ. inž.<br />
Prof. dr Dragoslav Šumarac,<br />
predsednik Inženjerske Komore Srbije<br />
Upravni odbor Inženjerske komore Srbije<br />
Predsednik:<br />
• Prof. dr Dragoslav Šumarac, dipl. građ. inž.<br />
Potpredsednik:<br />
• Milovan Glavonjić, dipl. inž. el.<br />
Nadzorni odbor Inženjerske komore Srbije<br />
Predsednik:<br />
• Prof. dr Milisav Damnjanović, dipl. inž. arh.<br />
Sekcije i podsekcije Komore<br />
U okviru Komore postoje sekcije planera,<br />
urbanista, projektanata i izvođača radova.<br />
Do sada je, po sekcijama, ukupno izdato<br />
103 licenci za prostorne planere, 957 za urbaniste,<br />
14.554 za projektante i 11.665 za<br />
izvođače radova.<br />
Na nivou matičnih sekcija projektanata i izvođača<br />
postoje sledeće podsekcije:<br />
• diplomiranih inženjera arhitekture<br />
• diplomiranih građevinskih inženjera<br />
• diplomiranih mašinskih inženjera<br />
• diplomiranih inženjera elektrotehnike i<br />
• diplomiranih inženjera ostalih tehničkih<br />
struka<br />
Organi podsekcija su:<br />
• predsednik podsekcije<br />
• regionalni odbori podsekcije<br />
Regionalni odbori podsekcija konstituišu se<br />
u Subotici, Novom Sadu, Beogradu, Kragujevcu,<br />
Valjevu, Čačku, Kraljevu, Nišu i Kosovskoj<br />
Mitrovici.<br />
46 www.build<strong>magazin</strong>.com
Sud časti<br />
Sud časti, kao nezavisan i samostalan organ,<br />
utvrđuje odgovornost i izriče mere članovima<br />
Komore zbog povreda profesionalnih<br />
standarda i normativa (profesionalne odgovornosti).<br />
Sud časti Inženjerske komore Srbije konstituisan<br />
je 16. decembra 2005. godine. Miroljub<br />
Gaon, iz Beograda, izabran je za predsednika<br />
Suda, a za njegovog zamenika Jovan<br />
Zorić iz Novog Sada.<br />
Ukoliko je neko bio nesavestan, i pokaže se<br />
da je svojim delovanjem postupao protivno<br />
profesionalnim pravima i dužnostima i<br />
etičkim normama ponašanja, Sud časti mu<br />
može izreći mere zbog povrede profesionalnih<br />
standarda i normativa. Nakon sprovedenog<br />
postupka i utvrđene odgovornosti<br />
moguće je izreći javnu opomenu sa objavljivanjem<br />
na sednici Upravnog odbora,<br />
javnu opomenu sa objavljivanjem u jednom<br />
dnevnom listu, do oduzimanja licenci na<br />
period od šest meseci do pet godina. Pored<br />
ovih mera, Sud časti može izreći i meru<br />
bezbednosti zabrane učešća u radu organa<br />
Komore.<br />
Prijavu protiv licenciranog inženjera, Sudu<br />
časti može podneti fizičko ili pravno lice, odnosno<br />
organ Komore, koje smatra da postoji<br />
povreda za koju se može izreći mera u skladu<br />
sa Zakonom i ostalim aktima Komore.<br />
Sud časti broji 25 sudija, srazmerno broju<br />
članova sekcija: 2 iz sekcije planera, 3 iz sekcije<br />
urbanista, 10 iz sekcije projektanata i 10<br />
iz sekcije izvođača radova. Iz redova sudija,<br />
bira se predsednik Suda koji nakon konstituisanja<br />
bira svog zamenika. Pored njih u<br />
postupku će učestvovati Tužilac koji zastupa<br />
interese Komore i Branilac koji pruža pomoć<br />
u odbrani okrivljenom. Mandat sudija<br />
traje 4 godine, dok mandat Tužioca i Branioca<br />
traje 2 godine. Tužilac i Branilac imaju<br />
svoje zamenike.<br />
Trenutne aktivnosti<br />
14. juna 2007. godine Inženjerska komora<br />
Srbije je, povodom četvorogodišnjeg postojanja,<br />
organizovala proslavu Dan Inženjerske<br />
komore Srbije, u Narodnom pozorištu<br />
u Beogradu.<br />
Na osnovu zahteva velikog broja članova<br />
Komore, u okviru programa permanentnog<br />
usavršavanja članova Inženjerske komore<br />
Srbije, 21. juna 2007. godine, u periodu od<br />
11 do 14 časova, u Svečanoj sali Građevinskog<br />
fakulteta u Beogradu održano je predavanje<br />
na temu „Evropski sistem za akreditaciju<br />
inženjerskog obrazovanja: EUR-ACE<br />
STANDARD”.<br />
pogled<br />
Cilj održavanja ovog predavanja je upoznavanje<br />
akademske zajednice sa evropskim<br />
sistemom za akreditaciju inženjerskog<br />
obrazovanja i trendovima u uspostavljanju<br />
„Europen label” za akreditovane inženjerske<br />
studijske programe kroz pripremu standarda<br />
EUR-ACE (European Acredited Engineer),<br />
i ocena mogućnosti uključivanja u<br />
Evropsku mrežu za akreditaciju inženjerskog<br />
obrazovanja (ENAEE).<br />
Predavači su bili Prof. dr Snežana Pejčić<br />
Tarle, dipl. inž. saob, i Prof. dr Vladanka<br />
Aćimović Raspopović, dipl. inž. el.<br />
Takođe, u prostorijama Komore je, u periodu<br />
od Sajma građevinarstva, održano više<br />
prezentacija proizvoda i kompanija iz oblasti<br />
građevinarstva.<br />
Na sajtu komore: www.ingkomora.org.yu,<br />
mogu se pronaći:<br />
• informacije o komori i njenom radu<br />
• zakoni i podzakonska akta<br />
• press clipping, odnosno, aktuelnosti iz<br />
medija<br />
• lične prezentacije ili predstavljanja inženjera<br />
• berza poslova, ponuda i potražnja zaposlenja<br />
u struci<br />
• pretrage<br />
• forumi iks<br />
• „Glasnik” u elektronskoj formi ■
mehanizacija<br />
Transport materijala<br />
do gradilišta – kamioni<br />
Kamion CAT 730<br />
EJECTOR<br />
piše:<br />
Vlada Radojević, urednik portala:<br />
www.cmc-pro.net<br />
www.mti-gradjevinarstvo.net<br />
Rad na gradilištu ili eksploataciji materijala<br />
iz površinskih i podzemnih kopova<br />
je, danas, gotovo nezamisliv bez mašina.<br />
Posmatrano uže, vezano za građevinarstvo,<br />
primena građevinskih mašina je jedan od<br />
najbitnijih faktora za realizaciju bilo kog<br />
investicionog projekta. Da bi građevinarstvo<br />
beležilo stalni napredak, neophodan je brži<br />
razvoj i usavršavanje radnih karakteristika<br />
mašina (brzina kretanja, veličina radnih<br />
organa, manevarske sposobnosti). Akcenat<br />
se stavlja na bezbednost i komfor rukovaoca<br />
mašinom, pouzdanost vitalnih delova ili<br />
mašinskih sistema, a uz istovremeno smanjenje<br />
troškova rada u vezi sa potrošnjom<br />
goriva i maziva, kao i habajućih delova.<br />
U prošlom broju bilo je reči o utovarivačima.<br />
Ovog puta, govorićemo nešto više o različitim<br />
vrstama kamiona kao sredstvu za transport<br />
materijala do gradilišta i na samom<br />
gradilištu.<br />
Kamioni spadaju u mašine sa cikličnim dejstvom.<br />
Osim njih, u ovu grupu mašina spadaju<br />
bageri, dozeri, utovarivači, skreperi, fabrike<br />
betona, kranske dizalice. Ove mašine<br />
svoj rad obavljaju u ciklusima, tj. postoji određen<br />
broj radnih operacija koje se periodično<br />
ponavljaju. Skup svih tih operacija čini<br />
jedan radni ciklus mašine. Trajanje ciklusa<br />
izražava se u vremenskim jedinicama, označava<br />
sa Tc i koristi kod proračuna praktičnog<br />
učinka mašina. Tc se određuje posebno<br />
za svaku mašinu u zavisnosti od konkretnih<br />
operacija koje obavlja, uslova na terenu, karakteristika<br />
same mašine. Bitan parametar je<br />
zapremina radnog organa q.<br />
Autoprevoz (rubber-tyred haulage) u građevinarstvu<br />
se, uglavnom, obavlja vozilima raznih<br />
konstrukcija na pneumaticima. To su vozila<br />
koja karakteriše velika brzina na otvorenim<br />
putevima kao i velika manevarska sposobnost<br />
i prilagodljivost svim radnim (terenskim)<br />
uslovima (vremenske prilike, osobine samog<br />
puta, dnevna ili noćna svetlost).<br />
Tipične vrste građevinskih vozila za transport<br />
materijala, odnosno, kamiona su damperi<br />
i kamioni kiperi.<br />
Ostala vozila koja se koriste u građevinskom<br />
transportu su:<br />
• traktori sa prikolicama – za gradilišni<br />
transport<br />
• tegljači sa poluprikolicama – za prevoz<br />
profilnih komada i rastresitog materijala<br />
na veće daljine<br />
Damperi (dump trucks, haulers) predstavljaju<br />
velika i vrlo snažna vozila za prevoz rastresitih<br />
tereta (zemlje, šljunka, kamenitog materijala<br />
svih veličina) do rastojanja od nekoliko<br />
kilometara i u teškim uslovima rada na<br />
gradilištu. Posebno oblikovan i ojačan sanduk<br />
podizanjem unazad omogućava istovar<br />
tereta. Zbog gabarita i velikog osovinskog<br />
pritiska, damper nije moguće koristiti za<br />
transport putevima kojima se kreću druga<br />
vozila. Poseban problem je njihovo održavanje.<br />
U građevinarstvu se najviše koriste<br />
zglobni damperi, koje karakteriše kombinacija<br />
snage i robusnosti.<br />
Damper CAT MT 26<br />
Minidamperi (mini-haulers) mali su, robusni<br />
damperi za prevoz raznih građevinskih<br />
materijala unutar gradilišta. Umesto pneumatika<br />
mogu imati gusenice. Kada su uslovi<br />
na gradilištu specifični, a ekonomski je<br />
opravdano i isplativo, mogu se upotrebiti i<br />
minidamperi sa daljinskim upravljanjem.<br />
48 www.build<strong>magazin</strong>.com
Minidamper CAT MT 26<br />
Zglobni damperi (articuled dump truck) jesu<br />
građevinska transportna vozila sa radnim<br />
i konstruktivnim karakteristikama velikih<br />
dampera – u pogledu snage. Koriste se za<br />
prevoz rastresitih materijala u teškim uslovima<br />
na gradilištu. Deo vozne konstrukcije<br />
dampera, ispod sanduka, zglobno je vezan<br />
s prednjim delom koji nosi motor i kabinu<br />
vozača. Mogu biti sa dve osovine (prednja<br />
ispod motora i kabine, zadnja ispod sanduka)<br />
ili tri osovine (jedna napred ispod motora<br />
i kabine, a dve pozadi ispod sanduka).<br />
Zglobna veza, kao i pogon na svim osovinama,<br />
omogućava damperu veliku prilagodljivost<br />
raznim podlogama po kojima se kreće<br />
(blato, neravnine, brazde, nagibi). Oni se<br />
mogu koristiti na javnim putevima, jer poseduju<br />
gabaritne mere kamiona kipera.<br />
Kamioni kiperi ili kamioni samoistovarivači<br />
(tipping lorry) najčešće su korišćena<br />
prevozna sredstva za prevoz građevinskih<br />
materijala izvan gradilišta. To su vozila sa<br />
ojačanom voznom konstrukcijom, na kojoj<br />
se nalazi posebno oblikovan, takođe ojačan,<br />
sanduk za prevoz rastresitih materijala.<br />
Sanduk se nesmetano prazni (samoistovara)<br />
dizanjem unazad ili u stranu. Prave se<br />
uglavnom serijski u fabrikama u kojima se<br />
proizvode vozila i kamioni druge namene.<br />
Konstrukcija ovih kamiona dozvoljava njihovo<br />
korišćenje u javnom saobraćaju.<br />
Kiper Mercedes TIP 20 N4<br />
Proračun praktičnog učinka<br />
kamiona kipera<br />
Up = Ut × Kv × Kr × Kp<br />
Ut = T / Tc × q<br />
Kv - koeficijent korišćenja radnog vremena<br />
Kr - koeficijent rastresitosti materijala<br />
Kp - koeficijent punjenja kašike<br />
Tc - trajanje radnog ciklusa<br />
Tc = tu + tt + ti + tpov + tm<br />
tu - vreme utovara<br />
mehanizacija<br />
tu = ( q / Up,us ) × Kv<br />
Up, us - praktični učinak utovarnog sredstva<br />
tt - vreme transporta<br />
tt = Lbaze / Vpun<br />
Vpun = 15 km / h<br />
ti - vreme istovara<br />
tpov - vreme povratka<br />
tpov = Lbaze / Vpraz<br />
Vpraz = 30 km/h<br />
tm - vreme manevrisanja<br />
Koeficijenti neophodni za proračun dobijaju<br />
se iz tabela, dok se izbor kamiona kipera<br />
vrši iz podloga ■<br />
Različiti modeli pomenutih vrsta kamiona<br />
mogu se pronaći na sajtovima<br />
nekih proizvođača:<br />
www.caterpillar.com<br />
www.moxy.no<br />
www.terexmining.com<br />
www.iveco.com<br />
www.meiller.com<br />
www.man-nutzfahrzeuge.de<br />
www.zeppelin.de<br />
www.volvo.com<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
49
promo<br />
Najbolje iz Kine<br />
Kvalitetna mašina se može<br />
napraviti samo ako imamo<br />
kvalitetne komponente. Od<br />
ove postavke polaze kineski<br />
proizvođači koji razvijaju<br />
program građevinske mehanizacije<br />
i žele svoj deo kolača<br />
na svetskom tržištu.<br />
Fabrika koja će ovom prilikom biti predstavljena<br />
je najveća kineska fabrika za<br />
proizvodnju utovarivača LIUGONG.<br />
Fabrika je osnovana još daleke 1958. što je<br />
ujedno čini i fabrikom sa najdužom tradicijom<br />
u proizvodnji utovarivača u Kini. Od<br />
1987. do 1995. godine fabrika LIUGONG<br />
radi u kooperaciji sa CATERPILLAR-om,<br />
upoznaje i uvodi CATERPILLAR tehnologiju<br />
kao i sistem rukovođenja. 1995. godine<br />
LIUGONG počinje saradnju sa najpoznatijom<br />
svetskom fabrikom za proizvodnju<br />
komponenti transmisije – nemačkom kompanijom<br />
ZF, a nešto kasnije i sa američkom<br />
fabrikom motora CUMMINS. Godine<br />
2004. LIUGONG postaje druga najveća<br />
fabrika utovarivača na svetu i tu poziciju<br />
zadržava do danas. U 2006. godini broj prodatih<br />
LIUGONG utovarivača širom celog<br />
sveta iznosio je 20.000 komada.<br />
Mašine LIUGONG su svoj kvalitet i pouzdanost<br />
potvrdile kako u Aziji, tako i u zemljama<br />
razvijenog sveta (Španiji, Portugalu,<br />
Nemačkoj, Velikoj Britaniji, Italiji...).<br />
Brend ovih mašina je nama manje poznat,<br />
ali su nam imena brendova njihovih osnovnih<br />
komponenti poznata već duži vremenski<br />
period. Proizvođači osnovnih komponenti<br />
ovih mašina su: Cummins i Deutz (motori,)<br />
ZF (transmisija), Parker, Rexroth, Kawasaki<br />
i Toshiba (komponente hidrauličnog sistema),<br />
Siemens (elektronika), Asiatruck (gusenice),<br />
Manuli (creva).<br />
Cene mašina su znanto niže i prihvatljivije<br />
u odnosu na ostale proizvođače koji su prisutni<br />
na našem tržištu.<br />
Najkraće rečeno, efektivnost, pouzdanost,<br />
dostupnost su reči koje najbolje opisuju ove<br />
mašine.<br />
Konkretno, utovarivač točkaš CLG 856<br />
koji je prikazan na slici nosi Cummins motor<br />
snage 215 Ks, ZF menjač kao i prednju<br />
i zadnju osovinu koja takođe nosi ZF-ov<br />
znak. Kočioni sistem je potpuno hidraulični<br />
(Rexroth) sa multi-diskovima potopljenim<br />
u ulju. Kabina je udobna i pregledna, sa<br />
Grammer sedištem, klima uređajem i muzikom.<br />
Predviđen je i dug spisak dodatnih<br />
oruđa, kao što su veće ili manje kašike, viljuška<br />
za trupce, kašika za kamen i pribor za još<br />
neke specifične poslove koje ovaj utovarivač<br />
može da obavlja.<br />
Paletu mašina koje se proizvode u fabrici<br />
LIUGONG pored utovarivača čine i rovokopači,<br />
viljuškari, valjci, grejderi itd. To<br />
LIUGONG svrstava u red najvećih fabrika<br />
građevinske mehanizacije u svetu. Kompletan<br />
program ove fabrike možete naći u<br />
novosadskom preduzeću Agrovojvodina-<br />
Mehanizacija, koja, po njihovim rečima, već<br />
drugu godinu uspešno sarađuje sa ovom fabrikom<br />
i ujedno obezbeđuje servis i rezervne<br />
delove ■<br />
Sentandrejski put 165, Novi Sad<br />
tel: 021/455 312, 450 211<br />
fax: 021/419 129<br />
e-mail: agrovojvodina@eunet.yu<br />
www.agrovojvodina-mehanizacija.co.yu<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
51
urbanizam<br />
LINIJE VREMENA<br />
Piše: Milena Mišić<br />
Dosta se ljudi slilo u Niš u proteklih<br />
10-ak godina. To je, naravno, diktiralo<br />
ubrzanu izgradnju, uglavnom stambenih<br />
objekata. Puno različitih stvari je moglo da<br />
bude viđeno. Da li zbog one: „Dobar se glas<br />
daleko čuje, a loš još dalje”, uglavnom ostaje<br />
utisak da je većina tih objekata ispunila samo<br />
jednu od mnogobrojnih funkcija – onu krajnju<br />
– stambenu. Možda sve ovo zvuči<br />
i opravdano, sobzirom na sociološke<br />
faktore u kakvim funkcionišemo<br />
i sobzirom da je arhitektura i počela<br />
tako što je čoveku bilo neophodno<br />
sklonište. Ipak, malo misaonog procesa<br />
pri projektovanju dovodi nas<br />
do korektnih rešenja, a još malo tog<br />
procesa do skladnih i odgovarajućih<br />
rešenja. Pokušavajući da prkosimo<br />
pomenutoj izreci, predstavićemo<br />
neke od dobrih rešenja nadogradnji i<br />
revitalizacija objekata u Nišu. Svi su<br />
izvedeni uz kompletno poštovanje<br />
istorijskih vrednosti koje su objekti<br />
posedovali pre intervencije. Čini se<br />
da bi ovakve poteze i sami prvobitni<br />
projektanti poželeli.<br />
Prvi objekat koji ćemo predstaviti jeste<br />
stambeni objekat i nalazi se u ulici Prvog<br />
ustanka br. 15. Delo je našeg poznatog arhitekte<br />
Aleksandra Medvedeva i izvedeno<br />
je 1936. godine. Nađena je samo projektna<br />
dokumentacija rađena za potrebe nadziđivanja<br />
već 1941. godine. Projekat nadziđivanja<br />
uradio je projektant Ratomir Novaković i na<br />
osnovu njega je iste godine dobio zahtevanu<br />
dozvolu. Ipak, nadziđivanje je iz nepoznatih<br />
razloga stopirano.<br />
Sobzirom da je objekat izveden pre skopskog<br />
zemljotresa, on zasigurno nije zadovoljavao<br />
odredbe važećeg pravilnika za projektovanje<br />
i građenje objekata visokogradnje u<br />
seizmičkim područjima koje se odnose na<br />
zidane zgrade bez vertikalnih serklaža.<br />
Ponovna inicijativa za nadziđivanje zgrade<br />
počinje u toku 2003. godine, da bi konačno<br />
juna 2004. bio izrađen i glavni projekat. Odgovorni<br />
projektanti su mr Dragan Zlatkov,<br />
dipl. inž. građ. i mr Miomir Vasov, dipl. inž.<br />
arh, a investitor i izvođač projekta je preduzeće<br />
DMB INŽINJERING d.o.o, Niš.<br />
Jedina karakteristika na fasadi koja, pomalo<br />
simbolično, odslikava naše vreme je niža<br />
spratna visina, koja je po mišljenju autora<br />
teksta dobro došla u oblikovnom smislu<br />
menjajući ritam naglašene horizontalnosti<br />
objekta. Objekat je bio spratnosti Po+P+1,<br />
sada je dobio još dva sprata čija unutrašnja<br />
organizacija odslikava današnje potrebe življenja,<br />
kao što i prva dva sprata odslikavaju<br />
potrebe življenja 1936. godine.<br />
Stambena zgrada u ulici Generala Milojka<br />
Lešjanina 41 pripada istom vremenu i stilu<br />
i, kao i predhodna,<br />
izgrađena je 1933.<br />
godine, a uknjižena<br />
1938. godine.<br />
Bila je vlasništvo<br />
menjača Leona<br />
Hazana. Objekat<br />
je bio spratnosti<br />
Po+P+1+Tav.<br />
Sada je dobio<br />
novu fasadu, dva<br />
sprata i osveženu<br />
uspomenu na arhitekturu toga<br />
vremena. Radi se o objektu čiji je<br />
vlasnik jednog dela dugo vremena<br />
država, a u tom delu se nalaze prostorije<br />
Politike, pa je zgrada i po reklami<br />
ovih novina spontano dobila<br />
naziv – Politikina zgrada.<br />
Projektovana je uobičajeno za taj<br />
period gradnje, svaki stan sa dva<br />
ulaza, i sa dva mokra čvora. Sada se<br />
iza fasade sa duhom 30-tih godina<br />
na 3. i 4. spratu kriju stambeni sadržaji<br />
čija je organizacija uticala na<br />
neka odstupanja u vidu otvora na<br />
fasadi u odnosu na prvobitno stanje.<br />
Postojeća drvena stolarija je zadržana, kao i<br />
ulazna vrata u objekat, dok se na 2. i 3. spratu<br />
pojavila PVC stolarija sa sličnom podelom<br />
prozorskih krila. Betonske ograde su i<br />
u ovom slučaju zadržane, kao i „testerasta”<br />
obrada fasade između prozorskih otvora, i<br />
dalje naglašavajući horizontalnost. Objekat<br />
je, takođe, na dograđenom delu dobio dva<br />
kubusa, proizašla iz rešenja unutrašnje organizacije.<br />
Interesantno je napomenuti da<br />
objekat i dalje poseduje unutrašnju stepenišnu<br />
ogradu koja je dobro interpretirana i<br />
ponovljena na sledeća dva sprata. Projektant<br />
52 www.build<strong>magazin</strong>.com
nadgradnje je Miodrag Marković, dipl. ing.<br />
arh, a investitor agencija STAN PROMET.<br />
Lepo je videti da je jedna takva zgrada, koja<br />
je predstavljala savremenu stambenu gradsku<br />
arhitekturu u stilu konstruktivizma, i<br />
dalje predstavnik svoga vremena.<br />
Sledeća dva objekta obradićemo zajedno,<br />
zato što su se nekako, uvek kroz istoriju, vezivali<br />
jedan za drugi, iako obrada njihovih<br />
fasada govori da su različito tretirani. To su<br />
dve zgrade u samom centru Niša, na trgu<br />
Kralja Milana broj 15 i 17.<br />
Zgrada na trgu Kralja Milana broj 15 je podignuta<br />
ranije, 1940. godine, spratnosti P+2.<br />
Projektant ovog objekta je Desimir Misić,<br />
a investitor je bila firma STEFANOVIĆ I<br />
ŠUMARAC. Projektovana je kao poslovnostambena<br />
zgrada, sa lokalima u prizemlju.<br />
Kasnije, 1957. godine, došlo je do inicijative<br />
u okviru investicionog programa trgovačkog<br />
preduzeća Robna kuća NAPRED. Predstavnik<br />
investitora je bio Vladimir Šurdilović,<br />
službenik Robne kuće NAPRED. Ideja<br />
je bila da se nadogradnjom postojeće zgrade<br />
do visine P+4 i izgradnjom nove zgrade P+4<br />
na praznom prostoru između zgrada dobije<br />
jedna arhitektonska celina na tadašnjem<br />
trgu Oslobođenja. To je i urađeno 1957. godine<br />
projektom arhitekte Dušana Jakšića.<br />
Prva zgrada ima naglašenu horizontalnost<br />
sa po tri prozora na svakom spratu postavljena<br />
u ustaljenom ritmu i podcrtanih zajedničkim<br />
simsom. Druga zgrada ima ortogonalnu<br />
ravnotežu uspostavljenu vertikalnom<br />
opnom koja „nosi” terase stanova.<br />
Objekti predstavljaju spomenike kulture,<br />
zato su i ušli u program adaptacije i revitalizacije<br />
zaštićenih objekata „Lepša Srbija”.<br />
Svaki rad na njima se vrši u skladu sa „Zakonom<br />
o kulturnim dobrima”, pa je Skupština<br />
grada Niša ispred svega postavila Zavod<br />
za zastitu spomenika koji je i izdao uslove<br />
projektovanja adaptacije i revitalizacije. Odgovorni<br />
projektant građevinsko-arhitektonskog<br />
dela je Milorad Meco, dipl. ing. arh.<br />
Objektima su potpuno zamenjeni krovni<br />
pokrivači, limarija je zamenjena u skladu sa<br />
urbanizam<br />
postojećom, fasadni zidovi su potpuno malterisani<br />
i bojeni bojom koju određuje Zavod<br />
za zaštitu spomenika kulture Niš, fasadna<br />
bravarija je bojena uljanom bojom. Svi radovi<br />
su izvođeni u skladu sa propisima Zavoda<br />
za zaštitu spomenika. Detalji dekorativne<br />
limarije su, na primer, rađeni prema autentičnim<br />
sačuvanim ostacima pomoću izrade<br />
metalnog kalupa-šablona, profilisani venci i<br />
pilastri su izrađeni, takođe, pomoću odgovarajućih<br />
šablona koji odgovaraju originalnim.<br />
Kroz ovaj projekat unutrašnjost objekta nije<br />
obrađivana.<br />
Ova rešenja kroče put, nadamo se, još brojnijim<br />
dobrim rešenjima nadgradnje i rekonstrukcije<br />
objekata ■
energetska efikasnost<br />
Agencija za energetsku<br />
efikasnost – strategija razvoja<br />
energetike do 2015.<br />
Pripremio: Miljan Mikić<br />
Loše ekonomsko i političko stanje, zajedno<br />
sa neregulisanim privredno-ekonomskim<br />
uslovima u zemlji, te zanemarivanje<br />
potreba za programima povećanja<br />
energetske efikasnosti u poslednjoj deceniji<br />
dvadesetog veka imalo je, između ostalih,<br />
sledeće posledice:<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
veliku potrošnju električne energije za<br />
grejanje stambenih objekata<br />
nisku energetsku efikasnost u industriji<br />
uz zastarele, energetski intenzivne proizvodne<br />
tehnologije<br />
energetski neefikasne sisteme centralnog i<br />
gradskog grejanja<br />
zastarela energetska rešenja u industriji<br />
tehnički istrošene, energetski neefikasne i<br />
zagađujuće komunalne službe za snabdevanje<br />
energijom<br />
mali stepen korišćenja postojećih potencijala<br />
obnovljivih izvora energije kao i<br />
otpadne energije<br />
zaostajanje u korišćenju efekata spregnute<br />
proizvodnje električne i toplotne energije<br />
finansijski neodrživo poslovanje preduzeća<br />
za proizvodnju, prenos i distribuciju<br />
električne energije zbog prodajnih cena<br />
energije koje ne odražavaju stvarne troškove<br />
proizvodnje<br />
nedovoljno razvijen i primenjiv energetski<br />
menadžment. u razvijenim zemljama<br />
energetski menadžment se sprovodi kao<br />
jedna od redovnih mera za povećanje<br />
energetske efikasnosti.<br />
Nesumnjivo je da, na osnovu navedenog,<br />
postoji potreba velikih ulaganja u energetski<br />
sektor radi poboljšanja i modernizacije energetske<br />
infrastrukture, kao i potreba razvoja<br />
i primene jedne sveobuhvatne politike unapređenja<br />
energetske efikasnosti i korišćenja<br />
obnovljivih izvora energije, ali je i potencijal<br />
za unapređenja veliki.<br />
Na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike<br />
kaže se da reforma energetskog sektora<br />
Srbije, predstavlja de facto utvrđivanje nove<br />
energetske politike, u smislu definisanja ciljeva<br />
i prioriteta u okviru Strategije razvoja<br />
energetskih sektora i uloge državnih organa<br />
i energetskih subjekata u okviru nove Institucionalne<br />
organizacije energetskih delatnosti u<br />
Srbiji. Promene moraju biti u skladu kako sa<br />
privredno-ekonomskim razvojem republike,<br />
tako i sa energetskom praksom i standardima<br />
EU za zemlje kandidate za članstvo u EU.<br />
Tako shvaćena nacionalna energetska politika<br />
omogućuje subjektima energetske privrede<br />
Srbije da sagledaju prioritete u okviru srednjoročnih<br />
i dugoročnih planova/strategije razvoja<br />
odgovarajućih sektora energetike, uključujući<br />
i izvesnost uslova za privatna i strana<br />
ulaganja u nove energeske objekte u Srbiji.<br />
O aktivnostima Agencije za energetsku efi -<br />
kasnost saznali smo nešto više u razgovoru<br />
sa mr Bojanom Kovačićem, zamenikom<br />
direktora agencije<br />
Agencija za energetsku<br />
efikasnost<br />
Za ostvarivanje ciljeva racionalne upotrebe<br />
energije i unapređenja energetske efikasnosti<br />
iz iskustva evropskih zemalja proizilazi<br />
da je, osim definisanog programa energetske<br />
efikasnosti i odgovarajuće regulative, kojom<br />
se podstiče ostvarenje navedenih ciljeva,<br />
neophodno postojanje i delovanje nacionalne<br />
Agencije za energetsku efikasnost. Ovi<br />
instrumenti (agencija i regulativa) i selektivna<br />
finansijska podrška svim subjektima<br />
koji ulažu u tehničke mere za smanjenje<br />
potrošnje energije (po jedinici obavljene<br />
energetske usluge), doprineli su da se, čak i<br />
u zemljama u tranziciji (zemlje CJIE), primetno<br />
smanji energetski intenzitet i poveća<br />
efikasnost proizvodnje i korišćenja električne<br />
i toplotne energije u svim sektorima<br />
potrošnje energije. Finansijska podrška projektima<br />
energetske efikasnosti, omogućena<br />
je osnivanjem posebnih fondova (Fond za<br />
energetsku efikasnost), na osnovu uvođenja<br />
selektivne „takse’’ na energente/potrošače i<br />
izdvajanjem iz budžeta vlade, kao i iz stranih<br />
donacija, ako je reč o novoosnovanim<br />
agencijama. Najvažnija pouka iz zemalja sa<br />
uspešnom realizacijom programa energetske<br />
efikasnosti odnosi se na usklađivanje ciljeva<br />
nacionalnih programa energetske efikasnosti,<br />
sa finansijskom podrškom za njihovu<br />
realizaciju.<br />
54 www.build<strong>magazin</strong>.com
energetska efikasnost<br />
Danas u svim zemljama EU, centralne i istočne<br />
Evrope postoje nacionalne agencije sa<br />
prosečnim brojem zaposlenih od 21 (Czech<br />
Energy Agency-CEA) do 1250 (The Netherlands<br />
Agency for Energy and Environment-Novem),<br />
zavisno od veličine zemlje<br />
i razvijenosti mreže sličnih institucija. Najveći<br />
broj ovakvih agencija deluje duže od 20<br />
godina, a u većini zemalja obezbeđeno je<br />
stabilno finansiranje rada agencije i implementacije<br />
programa.<br />
Vlada Srbije dobila je podršku Svetske<br />
banke i EU za osnivanje i finansiranje rada<br />
Agencije za energetsku efikasnost, radi organizovanog<br />
uticaja na sektore potrošnje energije<br />
i usklađivanja potrošnje sa proizvodnim<br />
mogućnostima izvora za proizvodnju električne<br />
i toplotne energije. Na predlog Ministarstva<br />
rudarstva i energetike, Uredbom<br />
vlade Republike Srbije od 30. maja 2002.<br />
godine, osnovana je nacionalna Agencija za<br />
energetsku efikasnost, čiji je pravni status<br />
potvrđen Zakonom o energetici koji je stupio<br />
na snagu 1. avgusta 2004. godine. Zakon<br />
o energetici uređuje osnivanje, poslove i početak<br />
rada agencije.<br />
Agencija je, dakle, osnovana, da u novim<br />
okvirima rada, poslovanja i razvoja energetskih<br />
sektora Srbije priprema i predlaže<br />
programe i mere, koordinira i stimuliše<br />
aktivnosti kojima se ostvaruje racionalna<br />
upotreba energenata, kao i povećanje efikasnosti<br />
korišćenja energije u svim sektorima<br />
potrošnje prikuplja podatke o potrošnji<br />
energenata; utvrđuje prioritetne projekte,<br />
predlaže finansijsku podršku, prati efekte<br />
realizovanih projekata i u sporazumu sa nadležnim<br />
ministarstvom sarađuje sa stranim i<br />
domaćim organizacijama.<br />
Regionalni centri Agencije nalaze se u Beogradu,<br />
Novom Sadu, Kragujevcu, Nišu i<br />
Kraljevu.<br />
Agencija radi na ostvarivanju ciljeva kroz<br />
realizaciju sledećih programa:<br />
(1) usaglašavanje politike energetske efikasnosti<br />
sa energetskom politikom vlade Republike<br />
Srbije;<br />
(2) povećanje energetske efikasnosti u: zgradarstvu,<br />
industriji i komunalnoj energetici;<br />
(3) podsticanje korišćenja obnovljivih izvora<br />
energije i tehnologija za spregnutu proizvodnju<br />
toplote i električne energije;<br />
(4) predlaganje regulative kojom se podstiče<br />
racionalna upotreba energenata i povećava<br />
efikasnost korišćenja energije;<br />
U Agenciji postoje savetnici za oblasti na<br />
kojima se u okviru Agencije radi, i to su:<br />
• savetnik za energetsku efikasnost u zgradarstvu<br />
• savetnik za energetsku efikasnost u industrijskoj<br />
energetici<br />
• savetnik za nove i obnovljive izvore energije<br />
• savetnik za zgradarstvo na projektu unapređenja<br />
energetske efikasnosti u javnim<br />
zgradama<br />
• savetnik za monitoring, evaluaciju i komunikacije<br />
na projektu unapređenja energetske<br />
efikasnosti u javnim zgradama<br />
• savetnik za obuku i obrazovanje u domenu<br />
energetske efikasnosti<br />
• savetnik za informatiku i računarstvo u<br />
domenu energetske efikasnosti<br />
U okviru Programa energetske efikasnosti u<br />
zgradarstvu, industriji i komunalnoj energetici<br />
izrađeni su i sprovedeni brojni konkretni<br />
projekti, te ćemo neke od njih predstaviti u<br />
narednim brojevima.<br />
Usaglašavanje politike<br />
srpske vlade sa trendovima<br />
energetske efikasnosti<br />
Pred našom zemljom se trenutno ne postavljaju<br />
zahtevi koji će u sve većoj meri biti<br />
postavljani državama ili će ih, čak, države<br />
same sebi postavljati, u pogledu smanjivanja<br />
emisije ugljen dioksida, povećanja<br />
učešća novih i obnovljivih izvora energije<br />
u ukupnom bilansu energije i povećanja<br />
energetske efikasnosti. Ipak, neophodno je<br />
raditi na tome, i to ne samo radi približavanja<br />
Srbije EU, već i zbog značajnih ušteda<br />
u energiji, odnosno novcu, koje je moguće<br />
ostvariti.<br />
Energetska zavisnost EU trenutno iznosi 50<br />
odsto, dok je za Srbiju 44 odsto i smanjivanje<br />
energetske zavisnosti (količine energije koja<br />
se uvozi) upravo predstavlja dodatni motiv<br />
za postavljanje i ostvarivanje zahteva o povećanju<br />
energetske efikasnosti i većem korišćenju<br />
novih i obnovljivih izvora energije.<br />
Što se tiče oblasti koja se odnosi na smanjivanje<br />
emisije ugljen dioksida, u toku su<br />
aktivnosti na formiranju nacionalne institucije<br />
(tela), koja će predlagati nacionalne<br />
projekte kojima bi se smanjivala emisija<br />
ugljen dioksida za određenu količinu. U<br />
tome bi se mogao pronaći potencijal za izvesnu<br />
novčanu dobit države, jer je izvesno<br />
da će cena tone smanjene emisije ugljen<br />
dioksida rasti, kao i da neke države iz različitih<br />
razloga neće moći da smanje emisiju<br />
na svojoj teritoriji u potrebnoj količini. U<br />
tom slučaju, rešenje bi se moglo ogledati u<br />
mogućnosti da takve države kupe projekte,<br />
odnosno, potrebnu količinu smanjene emisije<br />
od druge države.<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com 55
energetska efikasnost<br />
Opšti cilj strateškog programa usaglašavanja<br />
politike srpske vlade sa trendovima energetske<br />
efikasnosti je da vladi Srbije obezbedi<br />
određeni broj ciljanih sredstava i mera za<br />
usmeravanje razvoja energetskog sektora u<br />
Srbiji u pravcu energetske efikasnosti.<br />
Postoji pet različitih vrsta instrumenata politike<br />
koji se mogu koristiti za podsticanje<br />
povećanja energetske efikasnosti, koji se<br />
međusobno dopunjuju, te bi politika vlade<br />
trebalo da obuhvati sve vrste intrumenata<br />
kako bi se postigli najbolji rezultati. S tim<br />
u vezi i analogno vrstama instrumenata, neposredni<br />
ciljevi Strateškog programa jesu:<br />
• usvajanje zakonske regulative kojom se<br />
podstiče i podržava energetska efikasnost;<br />
• korišćenje ekonomskih instrumenata,<br />
uključujući podsticajne mere za povećanje<br />
energetske efikasnosti;<br />
• povećanje obima istraživačko-razvojnih<br />
poslova koji stvaraju bazu za razvoj energetski<br />
efikasnih tehnologija i postupaka;<br />
• sprovođenje strategija informisanja, kampanja<br />
i obrazovnih aktivnosti u cilju povećanja<br />
svesti o energetskoj efikasnosti i<br />
širenja znanja o načinu ponašanja;<br />
• obezbeđenje kvalitetnijih podataka i statistike<br />
kako bi se stvorila pouzdana baza<br />
za definisanje strategija i merenje rezultata<br />
aktivnosti;<br />
KAKO ŠTEDETI ELEKTRIČNU<br />
ENERGIJU NA RADNOM MESTU<br />
Šta označava znak<br />
„Energetska zvezdica”<br />
i da li je obavezan<br />
„Energetsku zvezdicu” je osmislila<br />
američka Agencija za zaštitu životne<br />
sredine – EPA – i Ministarstvo za<br />
energetiku, kao dobrovoljni program<br />
označavanja energetski efikasnih<br />
elektronskih uređaja za<br />
kancelarije. Uređaji koji imaju<br />
ovaj znak imaju manju potrošnju<br />
od one predviđene američkim<br />
federalnim standardima,<br />
odnosno, u oblastima koje<br />
nisu regulisane zakonom, dati<br />
uređaji pokazuju neka svojstva energetske<br />
efi kasnosti.<br />
Evropskim programom „Energetska<br />
zvezdica” upravlja Evropska komisija,<br />
na osnovu sporazuma sa vladom<br />
SAD, i ovaj program polako prerasta u<br />
međunarodni standard za označavanje<br />
energetski efi kasnih elektronskih<br />
uređaja. Oznaka nije obavezna ali<br />
ukazuje na najbolje uređaje iz svoje<br />
klase, što se tiče energetskih karakteristika.<br />
Koji se uređaji označavaju<br />
„Energetskom zvezdicom”<br />
Većina elektronskih uređaja koji se<br />
koriste u kancelarijama podleže ovakvom<br />
označavanju, pod uslovom da<br />
pripadaju grupi uređaja sa najmanjom<br />
potrošnjom energije u svojoj klasi. U<br />
tu grupu spadaju personalni<br />
računari, laptop računari,<br />
monitori, štampači,<br />
kopir mašine, skeneri,<br />
faks aparati, višenamenski<br />
uređaji koji imaju funkcije<br />
više pojedinačnih uređaja<br />
i modemi.<br />
Koliko je manja potrošnja<br />
uređaja označenih „Energetskom<br />
zvezdicom” u odnosu na<br />
„obične”<br />
Potrošnja računara i štamapača,<br />
označenih ovim znakom, može biti i<br />
do 10 puta manja u odnosu na slične<br />
uređaje te vrste. Znak „Energetske<br />
zvezdice” je prikazan vidljivo na samom<br />
uređaju, na kutiji za pakovanje i<br />
u pratećoj dokumentaciji uz uređaj.<br />
U nastavku Programa su, za svaki neposredni<br />
cilj, definisani potprogrami. Drugi deo<br />
Programa jeste Plan realizacije programa, u<br />
okviru koga je prikazano Rangiranje projekata<br />
po prioritetu, dati su Postupci i uputstva<br />
za realizaciju projekta i Plan praćenja<br />
Programa.<br />
Strategija razvoja energetike<br />
do 2015. godine<br />
Strategija razvoja energetike do 2015. godine<br />
bila je prva strategija usvojena u parlamentu,<br />
i usvojena je 2005. godine. Osnovni prioriteti<br />
strategije jesu: tehnološka modernizacija<br />
postojećih energetskih sistema/objekata,<br />
povećanje energetske efikasnosti, veće korišćenje<br />
novih i obnovljivih izvora energije<br />
(takođe veće korišćenje novih i energetsko i<br />
ekološko prihvatljivijih tehnologija), ulaganja<br />
u nove elektroenergetske izvore sa novim<br />
gasnim tehnologijama, izgradnja novih<br />
objekata za proizvodnju električne energije.<br />
Strategiju razvoja sprovodi država preko<br />
svojih organa, među kojima značajno mesto<br />
zauzimaju Ministarstvo za rudarstvo i energetiku,<br />
Agencija za energetiku i Agencija za<br />
energetsku efikasnost.<br />
Neke od mera sprovođenja strategije jesu:<br />
uspostavljanje sistema savremene tehničke<br />
regulative, pristupanje energetskoj zajednici<br />
zemalja jugoistočne Evrope (što je učinjeno),<br />
utvrđivanje podloga za ratifikaciju Kjoto<br />
protokola i naših obaveza koje iz njegove<br />
ratifikacije proističu, izbalansirana politika<br />
socijalne zaštite najsiromašnijih kategorija.<br />
Program ostvarivanja strategije vlada Srbije<br />
usvojila je ove godine i on se odnosi na period<br />
do 2012. godine. Program se sastoji od<br />
15 modula u koje, između ostalih, spadaju<br />
Energetska efikasnost i Obnovljivi izvori<br />
energije.<br />
Programom je, takođe, predviđeno donošenje<br />
zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnom<br />
korišćenju energije, što je bilo praksa<br />
u svim zemljama u tranziciji.<br />
Ono što je veoma značajno reći jeste da je,<br />
pored svega što nadležne institucije sprovode<br />
u oblastima o kojima je ovde bilo reči,<br />
neophodno mnogo raditi na obrazovanju i<br />
podizanju svesti građana o političkim, ekonomskim,<br />
socijalnim i ekološkim aspektima<br />
energetske efikasnosti i primene novih i obnovljivih<br />
izvora energije. Interesantan podatak<br />
je da je u Srbiji moguće otvoriti 20.000<br />
radnih mesta u oblasti primene novih i obnovljivih<br />
izvora energije do 2012. godine.<br />
U ovom članku su prikazana tri grafika iz<br />
Strategije razvoja energetike do 2015. godine.<br />
U narednim brojevima biće više reči o<br />
pojedinim oblastima koje su u okviru delovanja<br />
Agencije za energetsku efikasnost.<br />
Sajt Agencije za energetsku efikasnost:<br />
www.seea.sr.gov.yu ■<br />
56 www.build<strong>magazin</strong>.com
energetska efikasnost<br />
Kuća budućnosti<br />
SOLTAG<br />
Inicijativa EU u vezi sa razvijanjem propisa<br />
za ograničenje emitovanja ugljen dioksida<br />
iz građevinskih objekata, kao i za smanjenje<br />
potrošnje energije u građevinskim objektima,<br />
u nekoliko evropskih zemalja nametnula<br />
je štednju energije od 25 do 30 odsto, a<br />
predočeno je da se sa smanjenjem potrošnje<br />
energije nastavi do 2015. godine. O tome će<br />
u ovom, a i u narednim brojevima Build-a<br />
biti nešto više reči.<br />
Kao odgovor težnji za štednjom energije<br />
i novim propisima koji se polako usvajaju,<br />
VELUX je kreirao SOLTAG, kao deo istraživačkog<br />
projekta „Demo-kuća” (probna<br />
kuća), koji je nastao pod pokroviteljstvom<br />
Evropske unije. Istraživački projekat je<br />
uključio istraživačke institute, stambena<br />
udruženja i proizvođače iz građevinskog<br />
sektora. Projekat se sprovodi u sedam evropskih<br />
zemalja: Danskoj, Holandiji, Poljskoj,<br />
Mađarskoj, Austriji, Španiji i Grčkoj sa ciljem<br />
da pokaže mogućnosti intervencija u<br />
vezi sa energetskom efikasnošću postojećih<br />
zgrada i da pruži primere za standarde stanovanja<br />
u budućnosti.<br />
SOLTAG je u osnovi stambena jedinica koja<br />
se može pripojiti postojećim višespratnicama<br />
sa ravnim krovovima, bez potrebe da se<br />
povezuje na postojeće energetske sisteme u<br />
zgradi. Ravni krovovi, tako, mogu da budu<br />
iskorišćeni kao „nova” građevinska mesta.<br />
SOLTAG je idealan za pojedinačne stambene<br />
prostore u gradovima, selima, a čak i na<br />
vodi u obliku sojenica ili splavova. SOLTAG<br />
jedinica proizvodi svoju sopstvenu toplotnu<br />
energiju za toplu vodu u kući i toplu vodu<br />
za podno grejanje. Takođe proizvodi i svoju<br />
sopstvenu električnu energiju za pumpe za<br />
topao vazduh i ventilaciju, a kombinovanjem<br />
pažljivo odabranih materijala i sa ugrađenim<br />
krovnim prozorima obezbeđuje zdravu unutrašnju<br />
klimu, optimalno korišćenje dnevne<br />
svetlosti i funkcionalnu osvetljenost, bez potrošnje<br />
električne energije. Razvijenim sistemom<br />
za grejanje, uz pomoć solarne energije,<br />
ne oslobađa se ugljen dioksid.<br />
Sve navedene odlike stambene jedinice<br />
SOLTAG govore da je moguće podići nivo<br />
kvaliteta životnog prostora i, razmišljajući<br />
unapred, iskoristiti nove tehnologije za unapređivanje<br />
prirodnog i socijalno-ekonomskog<br />
okruženja u širem smislu ■<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com<br />
57
software<br />
Autodesk novosti<br />
Don’t just save time.<br />
Stockpile it.<br />
AutoCAD 2008<br />
AutoCAD 2008<br />
Piše: Tomislav Milićević<br />
Pred nama je AutoCAD 2008 sa novim<br />
alatkama i novim pristupima crtanju. Skoro<br />
20 godina unazad, AutoCAD nam, iz verzije<br />
u verziju, nudi poboljšanja, slušajući potrebe<br />
korisnika i omogućujući im da rade kvalitetnije<br />
i brže. Dok su verziju 2007 karakterisale<br />
novine vezane za rad u 3D prostoru,<br />
AutoCAD 2008 se više okreće problemima<br />
u nekim drugim oblastima.<br />
Korisničko okruženje<br />
Prvi put predstavljena u AutoCAD-u 2007,<br />
paleta nazvana Dashboard bila je namenjena<br />
prvenstveno crtanju i vizuelizaciji u 3D prostoru.<br />
AutoCAD 2008 je na Dashboard-u<br />
dobio devet novih panela, sa velikim mogućnostima<br />
kontrole crtanja u 2D prostoru<br />
(Layers, Annotation Scaling, Text, Dimensions,<br />
Multi leaders, Tables, 2D Navigate,<br />
Object Properties i Block Attributes).<br />
Radnom okruženju AutoCAD Classic i 3D<br />
Modelling okruženju, pridružilo se još jedno<br />
– 2D Drafting & Annotation.<br />
Poboljšane su mogućnosti podešavanja korisničkog<br />
okruženja. Kao prvo, treba izdvojiti<br />
prilagođavanje Dashboard-a sopstvenim<br />
potrebama. U novoj verziji AutoCAD-a dodajemo<br />
alatke na Dashboard i tako pravimo<br />
panele koje želimo prikazati u određenom<br />
radnom okruženju, a sve to prostim prevlačenjem<br />
iz Toolbar polja na Dashboard.<br />
Nova komanda QUICKCUI omogućava<br />
pristup CUI-u u svom pojednostavljenom<br />
prikazu, gde se vidi samo lista komandi.<br />
Upravljanje crtežima<br />
U AutoCAD-u 2008 funkcionalnost DWF<br />
podloga je poboljšana, pa tako sada komandom<br />
DWFLAYER možemo kontrolisati<br />
vidljivost lejera koji u podlozi postoje.<br />
Rad sa referenciranim crtežima dobio je<br />
novu opciju. Ako unutar komande XCLIP<br />
izaberemo Invert clip, a onda zadamo granicu<br />
za odsecanje, sve unutar te granice biće<br />
uklonjeno iz crteža.<br />
Posebnu pažnju treba posvetiti novinama u<br />
oblasti upravljanja lejerima. Prostom „drag<br />
and drop” metodom možemo menjati redosled<br />
kolona u Layer Properties Manager-u.<br />
Klikom na „New Layer VP Frozen in All Viewports”<br />
kreira se nov lejer koji je automatski<br />
zamrznut u svim nevezanim prozorima u prostoru<br />
papira. Još jedna od novih mogućnosti<br />
AutoCAD-a 2008 je različit prikaz elemenata<br />
u različitim Viewport-ima (VP Color, VP<br />
Linetype, VP Lineweight i VP Plotstyle).<br />
Još neke novosti na području rada sa lejerima<br />
u AutoCAD-u 2008:<br />
• Dashboard poseduje deo sa komandama<br />
za rad sa lejerima i naredbe za njihovo<br />
uređenje.<br />
• Nova naredba SETBYLAYER omogućava<br />
da objektu brzo dodelimo osobine<br />
koje ima njegov lejer. Osobine koje<br />
želimo menjati, biramo iz dijalog prozora<br />
SetByLayer Settings.<br />
• Da bi održao neka standardna podešavanja<br />
koja sami zadajemo, AutoCAD nas<br />
upozorava da je dodat novi lejer koji se<br />
sa time ne poklapa. Opcijom Reconcile<br />
iz Right Click menija razmatramo i odobravamo<br />
takve lejere.<br />
• Komanda LAYISO omogućava izolovanje<br />
odabrane površine. AutoCAD 2008<br />
nam, umesto jednostavnog skrivanja, nudi<br />
mogućnost da neizolovane lejere izbledimo<br />
ili zatamnimo željenim intenzitetom.<br />
Rad sa tekstom<br />
Unapređeni tekst editor nudi veću kontrolu<br />
i tekst čini fleksibilnijim. Novi Text panel<br />
na Dashboard-u omogućava pravljenje<br />
paragrafa, dodavanje tabova, pretraživanje,<br />
proveru pravopisa, menjanje stila i visine teksta.<br />
Takođe, imamo mogućnost pravljenja<br />
kolona i njihovog automatskog ili ručnog<br />
editovanja.<br />
Atributi su unapređeni i podržavaju više linija<br />
teksta (Multiline).<br />
Crtanje kota<br />
Na paleti Dashboard postoji i deo sa novim,<br />
unapređenim komandama za crtanje kota,<br />
panel Dimension. Konačno, lako dobijamo<br />
58 www.build<strong>magazin</strong>.com
automatsko poravnanje, prelome glavnih<br />
kotnih linija, pozicioniranje teksta, tolerancije<br />
itd.<br />
Označavanje crteža<br />
(lideri, kote, atributi)<br />
Često se dešavalo da su vam objekti za<br />
označavanje crtani u odgovarajućoj razmeri,<br />
ali posle promene te razmere oni postaju teško<br />
vidljivi i nečitljivi. Onda ste morali menjati<br />
razmeru svakog od njih. Toga u Auto-<br />
CAD-u 2008 više nema. Ti elementi, zvani<br />
Annotation elementi, nam, povezani sa svojom<br />
razmerom, omogućavaju opremanje<br />
crteža informacijama, nevezano za globalnu<br />
razmeru crteža.<br />
Tabele i podaci<br />
Excel-ov list se u novoj verziji lako povezuje<br />
sa AutoCAD-ovom tabelom, tj. svi podaci<br />
iz Excel-ovog radnog lista mogu se ubaciti<br />
u AutoCAD-ovu tabelu i obratno.<br />
3D novosti<br />
i radu sa osvetljenjima je lako zadavanje<br />
realnih parametara za svetlost (Candela,<br />
Lumen, Lux).<br />
Vertikalne aplikacije<br />
software<br />
Još jedna od uzbudljivosti koje donose verzije<br />
2008 Autodesk-ovog softvera, svakako<br />
je AutoCAD Civil 3D 2008, program namenjen<br />
svima koji se bave projektovanjem<br />
u oblasti niskogradnje. Program je razvijen<br />
pod AutoCAD-om, okrenut je projektovanju<br />
u 3D prostoru, veza između objekata je<br />
inteligentna i, što je najvažnije, takva veza<br />
dopušta dinamičko menjanje svega što je do<br />
određenog trenutka isprojektovano ■<br />
Focus computers d.o.o.<br />
Gradski park 2, 11080 Beograd<br />
tel/fax: +381 11 37 71 543<br />
www.focus-computers.co.yu<br />
e-mail: info@focus-computers.co.yu<br />
Na području 3D crtanja u verziji AutoCAD<br />
2008 je manje novosti. Ono što bi trebalo<br />
pomenuti je paleta sa materijalima koja poseduje<br />
nove panele koji daju brži i jednostavniji<br />
pristup karakteristikama materijala.<br />
Takođe, značajna novina pri renderovanju<br />
Civil 3D prikaz digitalnog modela kružne raskrsnice, u planu i prostoru
predstavljamo<br />
Sistem brze gradnje<br />
YTONG elementima<br />
Inovativnost u teškim<br />
vremenima – najstariji<br />
građevinski brend<br />
Velika ekonomska kriza dvadesetih godina<br />
prošlog veka nametnula je potrebu<br />
za štednjom na svim poljima. Nauka dobija<br />
zadatak da pronađe materijal koji će smanjiti<br />
potrošnju energije za grejanje. Odgovor<br />
stiže iz Švedske: arhitekta Aksel Erikson<br />
(Axel Eriksson) 1923. godine izumeo je<br />
– porobeton.<br />
Sastavljen od prirodnih elemenata koje su<br />
ljudi od davnina upotrebljavali - pesak, kreč,<br />
gips, cement, voda – novi materijal sjedinio<br />
je u sebi čvrstinu betona i lakoću drveta,<br />
ostvarivši istovremeno izvanrednu toplotnu<br />
izolaciju, do tog vremena nepoznatu, do danas<br />
neprevaziđenu.<br />
Prva linija za proizvodnju porobetona otvorena<br />
je u švedskom gradiću Yxhultu, a ime<br />
robne marke – YTONG nastaje ukrštanjem<br />
imena grada i naziva materijala (betong je<br />
švedska reč za beton).<br />
U svetu se danas godišnje proizvede više od<br />
osam miliona kubnih metara YTONG-a.<br />
Nije potrebno posebno naglašavati da je<br />
„originalna formula” u međuvremenu neprestano<br />
tehnološki unapređivana, tako da<br />
je YTONG bio i ostao najtraženija robna<br />
marka u svetu građevinarstva.<br />
Sistem gradnje<br />
i moguće uštede<br />
YTONG omogućava brzu, preciznu i jednostavnu<br />
gradnju, uz nižu cenu i višestruke<br />
uštede.<br />
Osnovu YTONG sistema gradnje čini<br />
YTONG-termoblok debljine 30 centimetara,<br />
proizveden od prirodnih materijala.<br />
Najvažniju komparativnu prednost – toplotnu<br />
izolaciju YTONG postiže zahvaljujući<br />
milionima vazdušnih pora, tako da,<br />
osim jednoslojnog zida, nema potrebe za<br />
postavljanjem dodatne termoizolacije. Zahvaljujući<br />
apsolutnoj preciznosti dimenzija<br />
YTONG elemenata sa odstupanjem od ± 1<br />
mm, ozidan zid nema potrebe dodatno malterisati.<br />
Direktno se gletuje sa unutrašnje<br />
strane ili na pregradnim zidovima, dok se na<br />
spoljnjim, takođe, direktno postavlja dekorativni<br />
deo fasade. I keramičke pločice se na<br />
YTONG postavljaju direktno, bez prethodne<br />
pripreme zida.<br />
Za povezivanje YTONG elemenata koristi<br />
se YTONG TANKOSLOJNI MALTER<br />
koji je po sastavu veoma sličan YTONG<br />
materijalu i nanosi se u debljini od 1 do 3<br />
mm, pa se, pored veoma precizne i lake izrade,<br />
kao rezultat dobija monolitan zid. Svi<br />
YTONG blokovi su 60 × 20 cm dok im debljina<br />
zavisi od namene, pa YTONG sistem<br />
gradnje pored blokova za spoljne zidove (debljine<br />
20, 25 i 30 cm), čine još i zidni blokovi<br />
(debljine 10, 12 i 15 cm), kao i YTONG<br />
univerzalne ploče debljine 5 i 7,5 cm.<br />
YTONG-blok je u svakom delu pun, nema<br />
rupe poput klasičnog bloka, ali za razliku od<br />
njega ima isto termoizolacijsko svojstvo u<br />
svim pravcima i delovima. Materijal je, dakle,<br />
IZOTROPAN, što je još jedno svojstvo<br />
koje YTONG čini jednistvenim građevinskim<br />
materijalom. Prednost izotropnosti<br />
ogleda se u nepostojanju slabih tačaka na<br />
objektu koje propuštaju toplotu, što isključuje<br />
pojavu tzv. termo-mostova koji nastaju<br />
na ploči i u zoni prozorskih i vratnih otvora.<br />
Time se u odnosu na termoizolovan objekat<br />
građen tradicionalnim materijalima štedi<br />
preko 30% energenata. U praksi to znači da<br />
koristeći objekat kao što je, na primer, porodična<br />
kuća u periodu od deset godina uštedite<br />
jedan nov automobil srednje klase.<br />
Pored toga što se od jednog kubika sirovine<br />
dobija čak pet kubika građevinskog materijala,<br />
korišćenje YTONG-a podrazumeva i<br />
60 www.build<strong>magazin</strong>.com
predstavljamo<br />
veći broj drugih kratkoročnih i dugoročnih<br />
ušteda. Prilikom izgradnje, štedi se dvostruko:<br />
zahvaljujući odličnoj toplotnoj i zvučnoj<br />
izolaciji dodatna izolacija nije potrebna, što<br />
predstavlja uštedu i do 20% u spoljašnjem<br />
zidu. Zimi YTONG snižava troškove grejanja,<br />
a leti rasterećuje rad klima uređaja, što<br />
sve čini nemerljive dugoročne uštede.<br />
Građevinski materijal YTONG se vrlo jednostavno<br />
obrađuje i ugrađuje, elementi za<br />
gradnju su velikih dimenzija i male težine,<br />
pa je gradnja dva i po puta brža nego sa<br />
klasičnim materijalima. Mala težina dodatno<br />
štedi vreme, snagu i gorivo potrebno za<br />
transport.<br />
Ipak, najveća prednost izgradnje YTONGsistemom<br />
je brzina gradnje uz manje pomoćne<br />
radne snage, što kao krajnji ishod<br />
donosi znatno niže učešće rada u ukupnoj<br />
ceni gradnje.<br />
Iako je YTONG materijal pri nabavci skuplji<br />
od cigle, uzimajući u obzir manji broj<br />
zidara, kraće rokove gradnje, jednostavnije<br />
i jeftinije malterisanje, sistem bez dodatne<br />
toplotne izolacije, celokupno izvođenje konstrukcije<br />
sa završnom obradom je 10 do 15<br />
odsto jeftinije u odnosu na klasičnu gradnju.<br />
Za investitore je izuzetno značajna i činjenica<br />
da se korišćenjem YTONG-a prilikom<br />
građenja dobija 7% korisne površine objekta<br />
što na primeru stana veličine 60 kvadratnih<br />
metara znači da se dobijaju tri dodatna kvadratna<br />
metra stambenog prostora.<br />
Blok YTONG je sastavljen od negorivih<br />
mineralnih sirovina pa već i u tankom<br />
sloju pruža odličnu protivpožarnu zaštitu;<br />
mala težina i sposobnost neutralisanja sila<br />
potresa iz svih smerova čine ga sigurnim u<br />
slučaju zemljotresa. Povrh toga, korišćenjem<br />
YTONG-materijala postiže se optimalan<br />
odnos temperature i vlažnosti u objektu, što<br />
pruža zdravu klimu u prostoru stanovanja.<br />
YTONG-sistem gradnje korisnicima osigurava<br />
gradnju vrednih i trajnih građevina,<br />
zdravih i udobnih za stanovanje i rad.<br />
S druge strane, investitorima suočenim sa<br />
visokim troškovima izgradnje, YTONGsistem<br />
donosi znatne uštede – prvenstveno<br />
smanjenjem rokova izgradnje, broja zidara i<br />
utrošenog materijala i energije. Što je najvažnije,<br />
YTONG-objekti su po svojoj prirodi<br />
dugoročno štedljivi jer donose i naknadne<br />
uštede, naročito u potrošnji energije.<br />
Zbog svih svojih karakteristika YTONG<br />
se danas u razvijenim zapadnim zemljama<br />
masovno koristi za izgradnju niskoenergetskih<br />
stambenih, poslovnih i industrijskih<br />
prostora.<br />
O trajnosti objekata izgrađenih od<br />
YTONG-a govori činjenica da kuće izgrađene<br />
početkom prošlog veka, na početku<br />
industrijske proizvodnje YTONG-a, i danas<br />
stoje jednako čvrste i stabilne.<br />
YTONG tipske kuće<br />
YTONG kuće nisu montažne građevine, već<br />
čvrsti objekti ozidani YTONG-blokovima.<br />
Kupac može da gradi kuću sa svojim majstorima<br />
(izvođačima), ali može da se obrati<br />
i firmi Xella koja za gradnju preporučuje<br />
ovlašćenog izvođača čiji su se radnici teorijski<br />
i praktično osposobili i stekli kvalifikaciju<br />
YTONG majstora. Xella na gradilište šalje i<br />
YTONG instruktora koji pomaže majstorima.<br />
U zavisnosti od želje kupca, u tzv. tipski<br />
projekat mogu da se unesu manje promene<br />
u samom projektu ili rasporedu prostorija<br />
unutar kuće. Manje promene projekta su besplatne,<br />
dok za veće treba izvršiti minimalnu<br />
doplatu. Svaki kupac porodične YTONG<br />
kuće besplatno dobija kompletnu dokumentaciju<br />
neophodnu za lokacijsku i građevinsku<br />
dozvolu. Postoji i mogućnost da kupac sam<br />
izradi projekat ili ga naruči kod projektanata,<br />
partnera firme Xella. Takođe, u saradnji sa<br />
Raiffeisen bankom omogućeno je i kreditiranje<br />
izgradnje YTONG kuće.<br />
Vreme izgradnje kuće zavisi od njene veličine.<br />
Od iskopavanja temelja do useljenja<br />
obično su potrebna dva do tri meseca. Cena<br />
kuće po sistemu „ključ u ruke” je 460 evra po<br />
bruto kvadratu.<br />
Za sve dodatne informacije dovoljno je posetiti<br />
internet prezentaciju na web adresi<br />
www.xella.co.yu ili pozvati besplatan info<br />
telefon 0800 111 112 ■<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com 61
poslovanje sajmovi<br />
SEEBBE<br />
Na Beogradskom sajmu je od 11. do 15.<br />
aprila održan Međunarodni sajam građevinarstva<br />
SEEBBE.<br />
Sajam građevinarstva je, kao i većina specijalizovanih<br />
priredbi Beogradskog sajma, potekao<br />
iz Sajma tehnike - svojevrsne “majke<br />
sajmova”.<br />
Godine 1975, kada je odvojen kao robna<br />
grupa Sajma tehnike u posebne hale, pa sve<br />
do 1996. godine, sajam se održavao istovremeno<br />
sa Sajmom tehnike. Kada je značaj<br />
ove privredne grane, a time i značaj i obim<br />
Sajma građevinarstva, prevazišao status jedne<br />
od priredbi u okviru majskih dana tehnike,<br />
Beogradski sajam je doneo odluku da<br />
ovoj specijalizovanoj priredbi da poseban<br />
termin. Od te, 1996, godine, Sajam građevinarstva<br />
je po angažovanom izložbenom prostoru<br />
i broju domaćih izlagača porastao više<br />
od tri puta, a po broju stranih izlagača više<br />
od šest puta. Broj posetilaca je desetostruko<br />
povećan. Sajam građevinarstva u Beogradu<br />
je postao najznačajniji specijalizovani sajam<br />
iz ove delatnosti u regionu cele jugoistočne<br />
Evrope. Međunarodna potvrda značaja Sajma<br />
građevinarstva na Beogradskom sajmu<br />
je i prijem u članstvo Unije međunarodnih<br />
sajmova (UFI) u Parizu, u oktobru mesecu<br />
1998. godine.<br />
Ove godine na Sajmu je učestvovalo više od<br />
hiljadu izlagača, od kojih je 345 bilo iz inostranstva<br />
■<br />
Na 33. MEĐUNARODNOM SAJMU GRAĐEVINARSTVA SEEBBE, povodom dodele visokih tradicionalnih priznanja<br />
Beogradskog sajma, radio je stručni žiri u sastavu:<br />
• Dr SLOBODAN OTOVIĆ, dipl. inž. građ, akademik Jugosl. inženjerske akademije - predsednik<br />
• Prof. dr RADOSLAV ALEKSIĆ, Tehnološki fakultet Univerziteta u Beogradu - član<br />
• Prof. dr SRĐAN BOŠNJAK, Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu - član<br />
• Prof. dr BRANISLAV IVKOVIĆ, Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu - član<br />
• Prof. dr MIODRAG NESTOROVIĆ, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu - član<br />
i odlučio da se<br />
NOVA VIZURA dodeli:<br />
Proizvođaču:<br />
Za:<br />
ASTRA Veicoli Industriali S.p.A Italy zglobni damper „Astra ADT 30c”<br />
SIKA d.o.o. Beograd<br />
fleksibilni jednokomponentni poliuretanski lepak<br />
VIZUS d.o.o. Niš<br />
rezidencijalna vrata u kombinaciji metal - drvo<br />
POTISJE KANJIŽA A.D. - TONDACH<br />
crep „Konstant plus”<br />
LKV CENTAR Beograd<br />
lake rešetkaste nosače<br />
POSEBNO PRIZNANJE se dodeljuje:<br />
Proizvođaču:<br />
Za:<br />
POLYMIT B d.o.o. Šabac<br />
akrilne kade za hendikepirane i stare osobe<br />
PAN LIFT d.o.o. Beograd<br />
sistem za održavanje i modernizaciju liftova u eksploataciji<br />
ELBA d.o.o. Apatin<br />
organosilikatni dekorativni malter<br />
DMP ELECTRONICS Srl Italy<br />
nove sisteme, komponente, galanterije za kuhinje i kupatila<br />
BIBIS d.o.o. Beograd<br />
tepidarium – kamenu toplu ležaljku<br />
MTSI lighting d.o.o. Beograd<br />
porfido – svetleće podne kocke<br />
EUROPOLIS d.o.o. Beograd rešetkasti nosač EB 220<br />
BRABO d.o.o. Beograd<br />
krovni prozor 814R<br />
TERMOGLAS d.o.o. Beograd<br />
krovne svetlosne trake i lanterne<br />
LA QUERCIA GRANITI Srl. Italy<br />
lapidea – oblaganje površina kamenom – ventilirajući zidovi<br />
ORTEK TECHNOLOGY d.o.o. Beograd<br />
zidne kamene obloge<br />
WÜRTH d.o.o. Beograd<br />
sisteme za tiplovanje i ankerisanje<br />
BAUMA 2007<br />
U halama i na otvorenom izložbenom prostoru<br />
novog Minhenskog sajma najnoviji<br />
međunarodni proizvodi mašinske industrije<br />
za građevinarstvo, građevinske materijale<br />
i rudarstvo prezentovani su od 23. do 29.<br />
aprila 2007. godine. Minhenski sajam je<br />
obezbedio 540.000 m 2 izložbenog prostora<br />
za ovu vodeću svetsku manifestaciju.<br />
BAUMA je ove godine oborila sve svoje rekorde.<br />
Sa oko 500.000 posetilaca (20% više<br />
u odnosu na 2004) od kojih je oko 160.000<br />
došlo iz inostranstva, odnosno iz 190 država,<br />
smatra se da je BAUMA 2007. najuspešnija<br />
BAUMA ikada. Broj izlagača je iznosio<br />
3.041, a od toga je 1.390 bilo iz Nemačke.<br />
U 2004. godini izlagao je 2.801 izlagač iz 47<br />
zemalja, i bilo je preko 416.000 posetilaca iz<br />
Nemačke i inostranstva.<br />
Minhenski sajam<br />
Messe München International (MMI, Munich<br />
Trade Fairs International Group) jedna<br />
je od vodećih svetskih sajamskih kompanija.<br />
MMI organizuje oko 40 sajamskih manifestacija<br />
kapitalnih i potrošnih dobara, kao i<br />
industrije visoke tehnologije. Svake godine<br />
30.000 izlagača iz više od 100 zemalja, kao<br />
i preko 2.000.000 posetilaca iz više od 200<br />
zemalja učestvuje u minhenskim sajamskim<br />
manifestacijama. MMI dodatno organizuje<br />
sajmove u Aziji, Rusiji, na srednjem istoku<br />
i u Južnoj Americi. Sa 4 strane podružnice<br />
i 62 strana predstavnika, sa kojima pokriva<br />
68 zemalja, MMI pravi pravu sajamsku globalnu<br />
mrežu ■<br />
62 www.build<strong>magazin</strong>.com
CHINA<br />
<strong>BUILD</strong>ING<br />
2007<br />
U Kini se svakog meseca održava bar jedan<br />
sajam građevinarstva. U želji da osmotrimo<br />
šta se dešava na Dalekom istoku, posetili<br />
smo jedan od njih.<br />
China Building, ili međunarodni sajam<br />
građevinskog materijala, građevinskih sistema,<br />
mašina i arhitekture se organizuje u Pekingu<br />
od strane Saveta za promociju međunarodne<br />
trgovine i Udruženja industrije<br />
građevinskog materijala Kine. Organizovana<br />
12. put, u periodu od 10-13.5.2007. godine,<br />
ova manifestacija je definitivno postala<br />
najveća i najkompletnija promocija građevinske<br />
industrije u severnoj Kini. Namenjen<br />
prvenstveno profesionalcima, ovaj sajam<br />
poslednjih godina beleži izuzetan porast<br />
broja, kako izlagača, tako i posetilaca. Tako<br />
je 2004. godine evidentirano 300 izlagača i<br />
više od 34.000 posetilaca, da bi ove godine<br />
broj izlagača porastao na više od 600 a broj<br />
posetilaca prešao 60.000. Pored izlagača iz<br />
Kine, oko 12% čine inostrani izlagači uglavnom<br />
iz SAD, Japana, Južne Koreje, Kanade,<br />
Nemačke, Francuske,<br />
Hong Konga i dr. Po<br />
tvrdnji organizatora<br />
broj inostranih izlagača<br />
se iz godine u<br />
godinu povećava.<br />
Sajam je organizovan<br />
na oko 35.000m 2 ,<br />
tako da su izlagački<br />
štandovi u proseku<br />
bili veoma mali i,<br />
generalno, prilično<br />
oskudno uređeni. Što<br />
se tiče komunikacije,<br />
ako se uputite u Kinu<br />
da sklapate poslovne<br />
aranžmane, obavezno<br />
sajmovi<br />
Peking – grad sa 8.000 kranova<br />
Peking je u jeku priprema za Olimpijske<br />
igre koje se u ovom gradu održavaju od<br />
8.8.2008. godine. Na svakom koraku se<br />
mogu uočiti gradilišta na kojima se radovi<br />
izvode u tri smene. Procenjuje se da je trenutno<br />
u gradu postavljeno oko 8.000 kranova.<br />
Naravno, do početka Olimpijskih igara<br />
svaki od tih kranova mora biti uklonjen.<br />
povedite prevodioca kineskog jezika. I pored<br />
želje da vam izađu u susret i pruže što<br />
više informacija, zaposleni u kineskim kompanijama<br />
to neće biti u stanju usled veoma<br />
slabog poznavanja engleskog jezika. Što se<br />
tiče prospekata, kataloga i ostalog promo<br />
materijala, situacija je veoma slična. Često<br />
ih, verovali ili ne, ne poseduju, ili pak, poseduju<br />
samo verziju na kineskom jeziku ■
promo<br />
TRADEUNIQUE<br />
sinonim za kvalitet<br />
Kompanija TRADEUNIQUE nalazi se već više od 20 godina u<br />
samom vrhu svetskog tržišta dizajna, arhitekture i građevinarstva,<br />
i to kao investitor, suinvestitor, projektna organizacija i glavni<br />
izvođač.<br />
For 20 years TRADEUNIQUE has been on the top of the field of<br />
world design, architecture and construction as investor, coinvestor,<br />
master designer and main contractor.<br />
There are no limits for us, only challenges that we are always able to<br />
overcome. Quality, creativity and complete devotion to the developement<br />
of even the most demanding endeavors have all become our<br />
company’s trademarks.<br />
TRADEUNIQUE has been on the top of the field of world design,<br />
architecture and construction as investor, coinvestor, master designer<br />
and main contractor for 20 years.<br />
There are no limits for us, only challenges that we are always able to<br />
overcome. Quality, creativity and complete devotion to the developement<br />
of even the most demanding endeavors have all become our<br />
company’s trademarks.<br />
Za nas ne postoje granice, postoje izazovi koje smo uvek u mogućnosti<br />
da savladamo. Kvalitet, inventivnost i potpuna predanost<br />
u izvođenju čak i najzahtevnijih projekata postali su zaštitni znak<br />
naše kompanije.<br />
Garantujemo uspešno izvođenje projekata bilo koje vrste po sistemu<br />
„ključ u ruke”, što podrazumeva idejna i dizajnerska rešenja,<br />
izvođenje predprojektnih, projektnih i građevinskih radova uz primenu<br />
najsavremenije tehnologije, kao i opremanje objekata svom<br />
potrebnom tehničkom, tehnološkom i kompjuterskom opremom.<br />
Po ovom principu smo, uspešno i u predviđenom i zadatom vremenskom<br />
roku, izveli radove na brojnim projektima u Rusiji, Zapadnoj<br />
Evropi kao i na Balkanu.<br />
Naša kompanija predstavlja izvanredan spoj kvaliteta, kreativnosti,<br />
predanosti poslu i našim klijentima, partnerima, te su naš rad<br />
i, naročito, naše ideje izuzetno zapažene i nagrađene brojnim priznanjima<br />
u oblasti kvaliteta, tehnologije, inovacije, preduzetničkog<br />
prestiža kao i organizacionim radovima u oblasti građevinarstva i<br />
arhitekture.<br />
Tim naše kompanije čine mladi, hrabri, kreativni i visoko kvalifikovani<br />
stručnjaci. Inženjeri, arhitekte, dizajneri i radnici svojim kvalitetima<br />
pomažu da, zajedno sa našim klijentima, gradimo svet za 21. vek.<br />
Our company represents an extraordinary union of quality, creativity,<br />
dedication to our clients, partners and our work, and in particular,<br />
our ideas have been extremely noticed and given numerous awards<br />
in the fields of quality, technology, innovation, corporative prestige<br />
and in organizational works in developement and architecture.<br />
TRADEUNIQUE’s team is composed of young, courageous, creative,<br />
highly qualified experts. Engineers, architects, designers and<br />
workers with their qualities help our clients build a world for the<br />
21st century.<br />
Devotion to our clients and their desires is a way to assure a successful<br />
cooperation.<br />
The bonds between TRADEUNIQUE and our clients go on even<br />
after the completion of prjects. They grow into frienships and<br />
thanks to regular contacts with our partners and great references<br />
TRADEUNIQUE holds a prestigious place in developement and<br />
construction.<br />
Our business formula is world quality, European standars and local<br />
logistics. Quality, price and dead-line!<br />
At TRADEUNIQUE we bring Your visions to life ■<br />
Posvećenost našim klijentima i njihovim željama siguran je put za<br />
ostvarenje uspešne saradnje.<br />
Veze između TQ i klijenata ostaju neraskidive i ostajemo prijatelji i<br />
nakon obavljenog posla. Zahvaljujući redovnim kontaktima sa našim<br />
partnerima i odličnim referencama, TRADEUNIQUE zauzima<br />
prestižno mesto u građevinarstvu.<br />
Naša poslovna formula je svetski kvalitet, evropski standardi i lokalna<br />
logistika. Kvalitet, cena, rok!<br />
Kompanija TRADEUNIQUE je mesto gde Vaše vizije postaju<br />
stvarnost ■<br />
TRADEUNIQUE<br />
Serbia, 11000 Belgrade,<br />
Karađorđeva 89<br />
Tel: +381 11 36 11 999<br />
Fax: +381 11 36 11 998<br />
E-mail: belgrade@tradeunique.com<br />
www.tradeunique.com<br />
64 www.build<strong>magazin</strong>.com
zanimljivosti<br />
EARTH SHIP<br />
Jedan u nizu velikih ekoloških problema predstavljaju<br />
i odbačene kamionske gume.<br />
Vremenom se odustalo od njihovog uništavanja, jer<br />
se u tom procesu ispušta velika količina toksičnih<br />
materija u vazduh.<br />
Rodžersov najnoviji projekat su Fleksi (Flexi) kuće.<br />
U pitanju je 145 prefabrikovanih kuća sa fasadama<br />
živih boja. Kupci će moći da izaberu različite završne<br />
fasade, promene izgled enterijera ili dodaju jednu ili<br />
više prostorija u skladu sa rastom porodice. Montažni<br />
paneli se proizvode u fabrici i spajaju na licu<br />
mesta u kratkom vremenskom periodu.<br />
www.rsh-p.com<br />
Zgrada Bilbord, koju je arhitekta Klajn Ditam (Klein<br />
Dytham) podigao u Tokiju, verovatno je najvitkija<br />
građevina na svetu. Visoka je 10m, dugačka 40m, a<br />
široka samo 2,5m. Smeštena je uza zid druge zgrade<br />
i okrenuta frontalno ka ulici. S obzirom na to da<br />
se cela vidi frontalno, ona zaista i preuzima ulogu<br />
bilborda. Fasada postaje slika, slika postaje fasada.<br />
Ovom konceptu doprinosi i to što frontalni deo čini<br />
velika staklena površina koja ima šablon koji predstavlja<br />
šumu bambusa. Danju je šablon u senci, ali<br />
zato noću svetli.<br />
Jedno od mogućih rešenja ovog problema dao je<br />
Majkl Rejnolds, koji gradi kuće od naslaganih starih<br />
kamionskih guma napunjenih zemljom i prelivenih<br />
betonom. Ovakva konstrukcija se ponaša kao velika<br />
baterija, jer su guma i zemlja savršeni toplotni provodnici,<br />
koji održavaju istu temperaturu u kućama<br />
tokom cele godine.<br />
ZGRADA SA TURBINAMA<br />
NA VETAR<br />
Arhitektonski biro Vo Tislton (Waugh Thistleton)<br />
osnovan je 1997. godine. Arhitekte Andrew Waugh i<br />
Anthony Thistleton projektuju idejno potpuno različite<br />
građevine – od komercijalnih do hi-tech građevina.<br />
Najnoviji projekat je zgrada u istočnom delu Londona,<br />
koju je naručio Metropolitan Housing Trust . Ova<br />
četrnaestospratnica bi trebala da ponudi 66 privatnih<br />
stanova, kao i 1117m 2 kancelarijskog prostora. Inovativnu<br />
komponentu građevine čine turbine na vetar,<br />
koje su prikačene za kičmu zgrade, i koje predstavljaju<br />
osnovni izvor električne energije za zgradu.<br />
Zavisno od snage vetra, turbine će obezbediti oko<br />
40 000kw h godišnje što je dovoljno da se obezbedi<br />
struja za sve stanove i sačuva 7 tona ugljen-dioksida<br />
koji bi, inače, bio ispušten u atmosferu.<br />
www.waughthistleton.com<br />
Arhitekta Yashuro Yamashita, nedavno je sagradio<br />
zanimljiv primerak pet arhitekture. Radi se o stambenoj<br />
kući, savršeno prilagođenoj prostoru, uskog i<br />
zakrivljenog trapezoida, sa osnovom 3,2m i visinom<br />
od 29,3m. Zanimljivo je i to da je cela građevina<br />
pretvorena u mrežu sa opnom poput jedara broda.<br />
Korišćen je materijal koji obezbeđuje dovoljnu količinu<br />
svetlosti, kao i pod koji, zbog svoje rešetkaste<br />
strukture, propušta veliku količinu svetlosti.<br />
www.klein-dytham.com<br />
www.tekuto.com<br />
www.earthship.org<br />
FLEKSI KUĆE<br />
Ričard Džordž Rodžers (Richard George Rogers),<br />
britanski je arhitekta poznat po svom funkcionalnom<br />
dizajnu. Nakon arhitektonske prakse sa Normanom<br />
Fosterom i Timom 4, stekao je značajno priznanje za<br />
svoj high-tech industrijski dizajn.<br />
OKRUGLA KUĆA<br />
Osnivač Instituta Monolithic dome je Dejvid Sut (David<br />
South), koji je još davne 1976. godine osmislio<br />
ove okrugle kuće, koje su izuzetno lake za konstrukciju.<br />
Svako opremljen Monolith dome patentiranom<br />
vazdušnom formom, priručnikom sa instrukcijama i<br />
nešto malo građevinskog materijala, spreman je da<br />
postavi kuću. Metod je jednostavan, nađete površinu<br />
gde ćete graditi, izlijete betonsku ploču, naduvate<br />
fabrički balon, postavite mrežastu strukturu i crevom<br />
poprskate betonsku smešu iznutra. Kada se beton<br />
osuši, ukloni se fabrički balon i to je to.<br />
www.monolithic.com<br />
Od 1967. godine, Rodžers se priključio Rencu Pianu<br />
(Renzo Piano), a njegova karijera je znatno napredovala<br />
kada je osvojio nagradu za dizajn Centra<br />
Pompidu (Pompidou) u Parizu 1974. godine. Ova<br />
građevina je postala Rodžersov zaštitni znak zbog<br />
izlaganja kompletnog unutrašenjeg sistema i instalacija<br />
zgrada (vodovodne cevi, grejanje, stepenice...)<br />
u okviru eksterijera, čime se rasterećivao unutrašnji<br />
deo građevine. Drugi njegov značajni projekat je Milenijumska<br />
kupola, konstruisana za najveću izložbu<br />
održanu povodom početka trećeg milenijuma. Nakon<br />
saradnje sa Pianom, Rodžers je osnovao sopstvenu<br />
praksu Rogers Stirk Harbour+Partners. Ove godine<br />
proglašen je za laureata Pritzker nagrade.<br />
JAPANSKA PET ARHITEKTURA<br />
U poslednjoj deceniji 20. veka u Tokiju su zbog velike<br />
naseljenosti počele da niču sasvim male građevine,<br />
postavljene na neobičnim mestima, zapravo najčešće<br />
uglavljene između dve zgrade. Idejni tvorac<br />
naziva za ove sasvim male gradjevine je Atelje Bow<br />
Wow, kojeg su ove minijature najviše podsećale na<br />
kućne ljubimce.<br />
Časopis studenata Građevinskog fakulteta<br />
Univerziteta u Beogradu<br />
• građevinarstvo u svetu i kod nas<br />
• studiranje na građevinskom fakultetu<br />
• studentski život i standard<br />
• zanimljivosti iz studentskog ugla<br />
Nadamo se saradnji. Predloge, pohvale i kritike možete<br />
poslati na: redakcijapetlja@yahoo.com<br />
www.build<strong>magazin</strong>.com 65