BIHAMK AUTO, br. 15

uvodnik<br />

IZDAVA^<br />

Bosanskohercegova~ki<br />

auto-moto klub<br />

Banja Luka<br />

ZA IZDAVAÂ<br />

GLAVNI I<br />

ODGOVORNI<br />

UREDNIK<br />

UREDNIK<br />

REDAKCIJA<br />

DIZAJN<br />

LEKTOR<br />

[TAMPA<br />

ZA<br />

[TAMPARIJU<br />

ADRESA<br />

REDAKCIJE<br />

Elmedin Bajramovi}<br />

Amer Obradovi}<br />

Admir Muharemovi}<br />

Sena Zorani}-Hodì}<br />

(glavni koordinator i<br />

urednik za BIHAMK)<br />

Jasmin Osmanovi}<br />

(BIHAMK SPORT)<br />

Darko Omeragi}<br />

Amir Guto{i}<br />

Lejla Guto{i}<br />

GRAFI^KO-IZDAVA^KA KU]A d.d.<br />

PRINTING & PUBLISHING HOUSE Inc.<br />

SARAJEVO<br />

Velija [ehovi}<br />

Skenderija 23,<br />

71000 Sarajevo,<br />

Bosna i Hercegovina<br />

Tel:+387 33 212 770<br />

Fax:+387 33 213 668<br />

Revija BIHAMK AUTO izlazi<br />

mjese~no i besplatna je<br />

povlastica svih<br />

~lanova BIHAMK-a.<br />

Ovaj broj revije je {tampan u<br />

tiraù od 16.230 primjeraka.<br />

e-mail: bihamkauto@bihamk.ba<br />

www.bihamk.ba<br />

– Sarajevo Pi{e:<br />

Neposredno pred zaklju~ivanje ovog broja na{eg mjese~nika, vratio sam se iz<br />

Banje Luke. Od nekoliko mogu}ih varijanti kako do}i iz grada na Vrbasu do<br />

glavnog grada Bosne i Hercegovine, izabrao sam onu koja preko Skender Vakufa<br />

(Kneèva), Vla{i}a i La{vanske doline vodi prema Sarajevu. Nekih dvjestotinjak<br />

kilometara uske ceste, odrona, rupa, traktora, konjskih zaprega, gu`ve oko Viteza, radova<br />

na putu kod Kaknja i Vogo{}e... Mogao sam izabrati i dionice bolje i malo ugodnije<br />

za vo`nju koje idu preko Jajca (oko 240 km) ili preko Doboja (280 km), ali problemi<br />

bi bili sli~ni, a vremenski bi to oduzelo jo{ najmanje pola sata druckanja u automobilu.<br />

Dakle, radi se o cestovnoj povezanosti dva najve}a grada Bosne i Hercegovine,<br />

izme|u kojih jo{ voze konjske zaprege.<br />

U Evropsku uniju (izuzmemo li primjer Bugarske i Ruminije) se ne ulazi konjskim<br />

zapregama i izgradnja modernih putnih komunikacija, naro~ito onih izme|u ve}ih centara,<br />

na{oj zemlji treba ne zbog nekih preduslova, inih reformi, nego prvenstveno zbog<br />

njenih gra|ana. Niko ko je razuman ne moè biti protiv uspostavljanja boljih veza. Prema<br />

podacima Sektora za informisanje<br />

i dokumentaciju (SID) BI-<br />

HAMK-a, u Bosni i Hercegovini<br />

je u protekloj godini izgra|eno<br />

58,60 km novih cesta. Od toga,<br />

7,6 km se odnosi na izgradnju<br />

autoceste na Koridoru Vc (dionica<br />

Dobrinje – Visoko na autocesti<br />

Zenica – Sarajevo). Svi ovi pokazatelji<br />

govore da cestovna mre-<br />

à u BiH spada me|u slabije razvijene<br />

u Evropi.<br />

Amer Obradovi}<br />

Moderno povezati dva grada koja<br />

se, ~esto, najbolje me|usobno ne<br />

razumiju bilo bi i za Banjalu~ane, i<br />

za Sarajlije i sve gra|ane BiH –<br />

dobro djelo, a ono nikako ne {teti<br />

– Beneficia non obtruduntur<br />

(Dobra djela ne {tete)<br />

Uz to, saobra}ajna kultura je na niskom nivou, a alkohol i droga ~esti su uzroci<br />

smrti na cesti. BIHAMK je po~eo sprovoditi obaveze koje proisti~u iz Evropske<br />

povelje o cestovnoj sigurnosti koju je nedavno potpisao, i ovakve akcije govore da<br />

najmasovnije udruènje motorizovanih gra|ana u na{oj dràvi ima namjeru pratiti<br />

moderne tokove. Osim toga, va`no nam se ~ini i da trasa Koridora Vc ne ugrozi<br />

kulturno-historijsko bogatstvo koje imamo, a o ~emu u ovom broju pi{e na{ saradnik<br />

Darko Omeragi}.<br />

Razgovarali smo i sa Sre}kom \uranovi}em, direktorom Autocommerca d.o.o.<br />

Sarajevo, o planovima Fiatove grupacije na na{em trì{tu. Ahmed Buri} se u Vremeplovu<br />

sje}a legendarne Janis Joplin i pjesme o Mercedesu – o daru s neba. Nama u<br />

Bosni i Hercegovini od tog Mercedesa va`nije je dobiti bolje ceste. Jer i u Mercedesu<br />

od Sarajeva do Banje Luke valja kidat ìvce. Moderno povezati dva grada koja se,<br />

~esto, najbolje me|usobno ne razumiju bilo bi i za Banjalu~ane, i za Sarajlije i sve<br />

gra|ane BiH – dobro djelo, a ono nikako ne {teti – Beneficia non obtruduntur (Dobra<br />

djela ne {tete).<br />

BIHAMK AUTO april/travanj 2008. 3

sadràj<br />

BIHAMK AUTO, br. 15<br />

april/travanj 2008.<br />

22<br />

TEST FORD FOCUS CC<br />


BIHAMK NOVOSTI<br />


NOVITETI DACIA SANDERO<br />


BIHAMK SPORT<br />

12 ANALIZA<br />

KUDA IDE KORIDOR Vc<br />


TEST AUDI A4<br />

36 PREDSTAVLJAMO<br />

CHEVROLET AVEO<br />


INTERVJU SRE]KO \URANOVI]<br />

38 PREDSTAVLJAMO<br />

AMK U ZAPADNO-<br />

-HERCEGOVA^KOJ @UPANIJI<br />


ADAC MOTORWELT MERCEDES SL<br />



BH NOVOSTI<br />


TEMA TEHNIKE VO@NJE<br />

UKLJUÎVANJE I ISKLJUÎVANJE<br />

IZ SAOBRA]AJA<br />


VREMEPLOV MERCEDES

BIHAMK NOVOSTI<br />

AKCIONI PLAN<br />

Kampanja protiv alkohola<br />

i droga u vo`nji<br />

BIHAMK po~eo sprovoditi obaveze koje proisti~u<br />

iz Evropske povelje o cestovnoj sigurnosti<br />

Potpisivanjem Evropske povelje o cestovnoj<br />

sigurnosti Bosanskohercegova~ki auto-moto<br />

klub se obavezao da }e u naredne tri godine<br />

intenzivno sprovoditi aktivnosti unapre|enja<br />

cestovne sigurnosti u Bosni i Hercegovini. U tom<br />

cilju usvojen je opseàn akcioni plan saobra}ajnopreventivnih<br />

aktivnosti koje }e tretirati sve<br />

u~esnike u saobra}aju i sve klju~ne glavne faktore<br />

rizi~ne vo`nje.<br />

Po~etkom mjeseca maja BIHAMK }e po~eti sa<br />

realizacijom projekta sigurne vo`nje koji je<br />

usmjeren na reduciranje katastrofalnih posljedica<br />

konzumiranja alkohola i opojnih droga na pona{anje<br />

voza~a u prometu. Vo`nja pod dejstvom alkohola<br />

jedan je od vode}ih uzro~nika saobra}ajnih<br />

nezgoda u BiH.<br />

âk 15 poginulih, preko 1.000 teè i lak{e<br />

ozlije|enih u vi{e od 2.000 saobra}ajnih nezgoda<br />

izazvanih vo`njom pod uticajem alkohola u 2007.<br />

godini, porast broja nezgoda u prva dva mjeseca<br />

2008. godine za 29,85%, kao i sve ve}i broj<br />

konzumenata opojnih droga vi{e su nego dovoljan<br />

UN I CESTOVNA SIGURNOST<br />

Peticija za Ban Ki-moona<br />

Generalnom sekretaru UN-a uru~ena svjetska peticija sa<br />

potpisima milion ljudi<br />

Sjednica Generalne<br />

skup{tine UN-a odràna<br />

31. marta 2008. godine<br />

bila je posve}ena globalnoj<br />

krizi cestovne sigurnosti. Prije<br />

klju~ne debate, u kojoj je<br />

cestovna sigurnost upore|ena<br />

sa svjetskom epidemijom koja<br />

je u ravni sa HIV/AIDS-om,<br />

malarijom i tuberkulozom,<br />

Generalnom sekretaru UN-a,<br />

Ban Ki-moonu uru~ena je<br />

peticija sa milion potpisa u ~ije<br />

su prikupljanje bili uklju~eni<br />

autoklubovi {irom svijeta.<br />

Tokom sesije Generalne<br />

skup{tine prezentirano je da<br />

su saobra}ajne nezgode najve}i<br />

Direktor najuspješnije škole<br />

razlog za organizaciju i realizaciju ovog projekta.<br />

Cilj planiranih aktivnosti u okviru predstoje}e<br />

kampanje je smanjenje broja prekr{itelja odredaba<br />

Zakona o zabrani vo`nje pod uticajem alkohola i<br />

opojnih droga organizovanjem edukativnih<br />

predavanja o uticaju alkohola i opojnih droga na<br />

psihomotorne sposobnosti voza~a. Predavanja }e<br />

biti organizovana u sklopu obuke u auto{kolama, u<br />

srednjim {kolama, kao i na univerzitetima, kako bi<br />

se budu}im, novim i potencijalnim voza~ima<br />

pribliìla data problematika i ukazalo na katastrofalne<br />

posljedice konzumiranja alkohola i droga<br />

tokom vo`nje.<br />

Projektom }e biti obuhva}eno oko 20.000<br />

mladih ljudi, a planira se i raspodjela 50.000<br />

informativno-edukativnih bro{ura koje tretiraju ovu<br />

temu. Podjela bro{ura }e biti organizovana na<br />

najfrekventnijim okupljali{tima mladih ljudi<br />

(auto{kole, srednje {kole, univerziteti) u svim<br />

ve}im gradskim centrima u BiH (Sarajevo, Tuzla,<br />

Zenica, Gora`de, Biha}, Mostar, Br~ko, Travnik,<br />

Bugojno).<br />

ubojica mladih ljudi starosti od 10 do 24<br />

godine. Svake godine u saobra}ajnim<br />

nesre}ama pogine vi{e od 1.2 miliona<br />

ljudi, a 50 miliona ih biva povrije|eno.<br />

Posljednje prognoze pokazuju da bi, osim<br />

ukoliko se ne poduzmu ozbiljne akcije, u<br />

periodu od 2000.g. do 2015.g. moglo biti<br />

izgubljeno vi{e od dvadeset<br />

miliona ìvota sa udvostru~avanjem<br />

godi{nje stope<br />

smrtnosti do 2030. g.<br />

Na dnevnom redu Generalne<br />

skup{tine UN na{ao se i<br />

prijedlog o odràvanju prve<br />

globalne ministarske konferencije<br />

o cestovnoj sigurnosti, {to je<br />

klju~ni zahtjev i kampanje<br />

U~inimo ceste sigurnim. U cilju<br />

Lord Robertson, predsjedavaju}i<br />

Komisije za globalnu<br />

cestovnu sigurnost, i Michelle<br />

Yeoh, glumica, predaju<br />

peticiju U~inimo ceste<br />

sigurnim Ban Ki-moonu,<br />

Generalnom sekretaru UN-a<br />


BIHAMK AUTO april/travanj 2008.

ÎNJENICE<br />

Globalni ubica<br />

[irom svijeta, svake minute, svakog dana u<br />

saobra}ajnoj nezgodi pogine ili biva<br />

povrije|eno po jedno dijete mla|e od 15<br />

godina.<br />

Najmanje devedeset procenata pogibija u<br />

saobra}ajnim nezgodama de{ava se u zemljama<br />

sa srednjim i niskim prihodima. Kao globalni<br />

ubojica, saobra}ajne nezgode su u rangu sa<br />

malarijom i tuberkulozom. Me|utim, ovo pitanje<br />

ne prepoznaje se kao prijetnja razvoju i ne<br />

postoji ozbiljna akcija na me|unarodnom nivou<br />

kojom bi se pobolj{ala cestovna sigurnost;<br />

Procjenjuje se da saobra}ajne nezgode<br />

ko{taju i do 100 milijardi US dolara godi{nje<br />

srednje i slaborazvijene zemlje, {to je pribli`no<br />

izme|u 1 – 3 % bruto nacionalnog dohotka.<br />

Kampanja U~inimo ceste sigurnim sugerira<br />

da bi Me|unarodna zajednica trebala kao<br />

minimum, finansirati desetogodi{nji, 300 miliona<br />

US dolara vrijedan akcioni plan kojim bi se<br />

pove}ao kapacitet cestovne sigurnosti u<br />

nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama.<br />

Ostali prijedlozi idu u smjeru izdvajanja 10%<br />

budèta za infrastrukturni razvoj kojeg su donirali<br />

strani donatori u svrhu cestovne sigurnosti.<br />

PROJEKTI<br />

Pobolj{anje usluga<br />

u zeni~koj regiji<br />

Nastavljaju se radovi na izgradnji Tehni~kog centra BIHAMK-a u Zenici<br />

Izgradnja Tehni~kog centra<br />

BIHAMK-a u Zenici te~e<br />

planiranom dinamikom. Trenutno<br />

se obavljaju radovi na postavljanju<br />

podova u servisu i unutra{njem<br />

ure|enju objekta, te postavljanju<br />

fasade, a uskoro treba da zapo~ne<br />

druga faza izgradnje modernog<br />

tehni~kog pregleda.<br />

Stavljanjem u funkciju Tehni~kog<br />

centra u Zenici u sklopu kojeg }e biti<br />

moderan servisni prostor, stanica<br />

tehni~kog pregleda i touring service ,<br />

BIHAMK }e znatno doprinijeti<br />

pobolj{anju usluga motorizovanim<br />

gra|anima na ovom podru~ju.<br />

reduciranja naraslog broja poginulih na<br />

cestama u svijetu razmatrana je nova<br />

rezolucija putem koje }e se me|unarodno<br />

djelovanje usmjeriti na problem cetovne<br />

sigurnosti i usvojena odluka da se Ministarska<br />

konferencija odrì u Rusiji 2009. godine.<br />

Lord Robertson, predsjedavaju}i<br />

Komisije za globalnu cestovnu sigurnost,<br />

koji je prvi predloìo globalnu ministarsku<br />

konferenciju, u svom izvje{taju o cestovnoj<br />

sigurnosi u 2006. godini obratio se<br />

Generalnoj skup{tini UN i, izme|u<br />

ostalog, rekao: “Ova debata moè obiljeìti<br />

moment kada svjetska zajednica, promatraju}i<br />

patnju, àlovanje i tro{kove<br />

saobra}ajnih nezgoda, odlu~uje zapo~eti<br />

borbu za njihovo okon~anje. U na{oj je<br />

mo}i da to u~inimo. Kao skupina, posjedujemo<br />

oru|a, posjedujemo znanje i<br />

sredstva.. Jednostavno, moramo djelovati.”<br />

Kao dio podr{ke kampanji “U~inimo<br />

ceste sigurnim” BIHAMK upozorava da<br />

Ujedinjene nacije moraju poduzeti<br />

urgentne korake da se uhvate u ko{tac sa<br />

sve izraènijom krizom poginulih u<br />

saobra}ajnim nezgodama.<br />

MAX MOSLEY, PREDSJEDNIK FIA<br />

Poziv na globalnu akciju<br />

Autoklubovi {irom<br />

svijeta odigrali su<br />

aktivnu ulogu u podr{ci<br />

kampanje U~inimo<br />

ceste sigurnim.<br />

înjenica da je milion<br />

potpisa uru~eno UN<br />

Generalnom sekretaru,<br />

generalu Ban Kimoonu,<br />

pokazuje visok<br />

nivo zabrinutosti<br />

javnosti vezano za sve<br />

ve}i problem broja<br />

poginulih u saobra}ajnim<br />

nezgodama.<br />

Me|utim, na{ zadatak<br />

je, bez sumnje, obavljen<br />

i FIA poziva na odrìvu<br />

globalnu akciju.<br />


BIHAMK SEKTOR ZA INFORMISANJE I DOKUMENTACIJU (SID)<br />

U BiH u 2007. izgra|eno<br />

58,60 km novih cesta<br />

Informacija o ukupnoj duìni, saniranim i izgra|enim cestama u BiH u 2007. godinu<br />

Nakon {to smo u pro-<br />

{lom broju objavili<br />

podatke za Federaciju<br />

BiH, Sektor za informisanje<br />

i dokumentaciju<br />

(SID) BIHAMK-a pripremio<br />

je informaciju o stanju cestovne<br />

mreè u Bosni i Hercegovini.<br />

Informacija se sastoji od<br />

podataka o ukupnoj duìni,<br />

saniranim i izgra|enim cestama<br />

u BiH u 2007. godini.<br />

înjenica da je cestovna<br />

infrastruktura u nadle`nosti<br />

razli~itih institucija na razli~itim<br />

nivoima (op}ina, kanton,<br />

Federacija) uveliko je oteàla<br />

prikupljanje relevantinih podataka<br />

i uslovila njihovu djelomi~nu<br />

nepotpunost, ali nije<br />

bitnije uticala na njihovu<br />

validnost.<br />

[TA KA@E ZVANI^NA<br />

STATISTIKA<br />

Prema podacima koji su<br />

KATEGORIJA CESTE<br />

Autocesta<br />

Cesta rezervisana za<br />

saobra}aj motornih vozila<br />

Magistralna cesta<br />

Regionalna cesta<br />

Lokalna cesta<br />

UKUPNO<br />

Autocesta<br />

Cesta rezervisana za<br />

saobra}aj motornih vozila<br />

Magistralna cesta<br />

Regionalna cesta<br />

Lokalna cesta<br />

UKUPNO (entiteti, Br~ko Dist.)<br />

UKUPNO (BIH)<br />

DU@INA CESTA (km)<br />

27,60<br />


3.785,70<br />




Tabela 1. Duìna cesta i procentualni udio pojedinih kategorija cesta<br />

KATEGORIJA CESTE<br />

Tabela 2. Pregled duìne saniranih/izgra|enih cesta<br />

PROCENAT (%)<br />







SANIRANO (km)<br />

FBiH RS Dist. Br~ko<br />

- ** -<br />

4,00 ** -<br />





**<br />




-<br />




prikupljeni od nadle`nih institucija<br />

u Bosni i Hercegovini,<br />

ukupna duìna cestovne mre-<br />

è u BiH iznosi 22.734,30 km.<br />

Od toga na autoceste otpada<br />

najmanji dio 27,60 km, {to je<br />

0,12% ukupne duìne cestovne<br />

mreè, dok najve}i procenat<br />

ukupne duìne cestovne<br />

mreè zauzimaju lokalne ceste<br />

– 14.200 km ili 62,44%.<br />

IZGRA\ENO (km)<br />

FBiH RS Dist. Br~ko<br />



















764,74 58,60<br />

** Nisu dostavljeni podaci<br />



Gustina ukupne cestovne<br />

mreè u BiH iznosi 44 km na<br />

100 km 2 , dok gustina magistralnih<br />

cesta iznosi 7,4 km na<br />

100 km 2 . Gustina cestovne<br />

mreè prema broju stanovnika<br />

iznosi 5,68 km na 1.000<br />

stanovnika, odnosno 0,94 km<br />

magistralnih cesta na 1.000<br />

stanovnika. U protekloj 2007.<br />

godini registrovano je ukupno<br />

783.482 motorna vozila,<br />

te na osnovu raspoloìvih podataka<br />

moèmo zaklju~iti da<br />

u Federaciji BiH na 1000 kilometara<br />

ceste dolaze 34.462<br />

vozila.<br />

Veoma je indikativan podatak<br />

da je u protekloj godini<br />

izgra|eno novih 58,60 km<br />

cesta. Od toga, 7,6 km se<br />

odnosi na izgradnju autoceste<br />

na koridoru Vc (dionica<br />

Dobrinje – Visoko na autocesti<br />

Zenica – Sarajevo).<br />

Ukupno je sanirano 764,74<br />

km cesta.<br />

Generalno gledaju}i, cestovna<br />

mreà u BiH spada me-<br />

|u slabije razvijene u Evropi.<br />

To je jasno vidljivo iz podataka<br />

o gustini cestovne mreè<br />

od 44 km/100 km 2 , odnosno<br />

5,68 km/1000 stanovnika, koja<br />

je za 2,5 - 4 puta manja nego<br />

u zemljama zapadne Evrope.<br />

Osim toga, nedovoljna {irina<br />

kolovoza, veliki nagibi, o{-<br />

tri radijusi krivina, te brojni<br />

drugi faktori doprinose da su<br />

operativne brzine na cestama<br />

u BiH oko 50 km/h. Kada se<br />

tome doda i nizak nivo saobra}ajne<br />

usluge, ne ~udi poraàvaju}i<br />

broj saobra}ajnih<br />

nesre}a (u pro{loj godini u<br />

BiH je registrovano ukupno<br />

39.899 saobra}ajnih nezgoda)<br />

koje za posljedicu imaju pove-<br />

}anje tro{kova.<br />

CESTARINA U SLOVENIJI<br />

OD 1. JULA VINJETE<br />

UMJESTO NAPLATNIH KU]ICA<br />

Proteklog mjeseca Vlada<br />

Slovenije je odlu~ila da<br />

prije po~etka ovogodi{nje<br />

turisti~ke sezone na svojim<br />

autocestama, umjesto postoje-<br />

}eg ubiranja cestarine na<br />

naplatnim ku}icama, uvede<br />

sistem pau{alnog pla}anja<br />

putem naljepnica (vinjeta).<br />

Vinjete }e biti neophodne od<br />

1. jula 2008. godine , a u prodaji<br />

}e se na}i iza 15. juna. Godi{nja<br />

cijena vinjete je 55 eura, dok }e<br />

polugodi{nje vinjete, za koje se<br />

pretpostavlja da }e ih najvi{e<br />

kupovati stranci, stajati 35 eura.<br />

Slovena~ka Vlada nije predvidjela<br />

sedmi~ne ili dvomjese~ne,<br />

jeftinije vinjete, kakve se mogu<br />

nabaviti u susjednoj Austriji, od<br />

koje je novi model pla}anja<br />

cestarine i preuzet.<br />

Predvi|ene kazne za neposjedovanje<br />

vinjeta prema prijedlogu<br />

novog zakona iznose od 500 do<br />

1.200 eura i vi{estruko su ve}e<br />

nego u Austriji.<br />


BIHAMK SPORT<br />

TAKMIÊNJA<br />

Kup<br />

Jadrana<br />

EDUKACIJA KADROVA U AUTOSPORTU<br />

Seminari za sudije<br />

Bosanskohercegova~ki auto-moto<br />

klub je krajem marta zapo~eo<br />

proces edukacije kadrova u<br />

auto-moto i karting sportu. Prije<br />

po~etka takmi~arske sezone bi}e<br />

organizovano niz seminara za sudije<br />

po~etnog ranga.<br />

Polaznici ove specifi~ne edukacije,<br />

koji poloè odgovaraju}e testove,<br />

imat }e priliku da, pored iskusnijih<br />

kolega, budu angaòvani ve} na prvim<br />

sportskim manifestacijama u 2008.<br />

godini.<br />

Na inicijativu Auto-moto kluba<br />

„Extra sport“ iz Cazina, odràn je prvi<br />

ovogodi{nji seminar tokom kojeg su<br />

polaznici imali priliku da se bolje<br />

upoznaju sa organizacijom brdskih<br />

autotrka, pravima i obavezama takmi~ara<br />

i sportskih funkcionera, pravilnikom<br />

o organizaciji sportskih manifestacija, te<br />

novinama u Pravilniku o auto i motosportu<br />

za 2008. godinu. Ovim seminarom<br />

je okon~an vi{egodi{nji ciklus<br />

edukacije na ovom podru~ju, ~ime su, u<br />

potpunosti, zadovoljene potrebe za<br />

sudijskim kadrom.<br />

U narednom periodu bit }e organizovani<br />

seminari u Sarajevu i Gora`du,<br />

ali i nekim drugim lokalitetima gdje }e<br />

se odràti sportska takmi~enja u 2008.<br />

godini. Osim toga, uz podr{ku<br />

predstavnika Balkanske moto-unije<br />

(BMU), ~iji je BIHAMK ~lan, u<br />

Banjoj Luci }e biti organizovan<br />

seminar za sudije u motosportu, a<br />

najvjerovatnije }e se u narednom<br />

periodu, u istom gradu, uprili~iti<br />

organizacija seminara za sudije u<br />

autosportu. Ova se edukacija treba<br />

realizovati uz podr{ku Hrvatskog auto<br />

i karting saveza (HAKS), sa kojim<br />

BIHAMK ve} duì niz godina ima<br />

odli~nu saradnju.<br />

Poja~an interes za edukaciju<br />

kadrova u auto i motosportu u Banjoj<br />

Luci proizilazi iz ambicioznih planova<br />

Auto-moto kluba „Banja Luka“ da<br />

ove godine organizuje prvu Kru`nu<br />

auto trku koja }e biti bodovana za<br />

{ampionat FIA Centralnoevropske<br />

zone i prvu mototrku na kru`nim<br />

stazama koja }e biti bodovana za<br />

Isto~noevropski moto {ampionat i<br />

[ampionat Balkanske moto-unije.<br />

Ovo je, ujedno, i poziv za sve<br />

osobe, iz svih dijelova BiH, koje su<br />

zainteresovane za sudijski anga`man<br />

da se jave u najbliè auto-moto<br />

klubove/dru{tva, gdje }e dobiti<br />

detaljnije informacije o mogu}nostima<br />

anga`mana u ovoj oblasti.<br />

Na osnovu dugogodi{nje tradicionalne<br />

saradnje klubova iz Crne Gore i<br />

Juga Italije, pro{le godine je<br />

pokrenuta inicijativa da se od 2008.<br />

godine nastavi tradicija organizacije<br />

automobilisti~kog Kupa Jadrana. Prema<br />

informacijama kojima raspolaèmo, ova<br />



13. april 2008. Brdska autotrka “Rabac – Labin” (Hrvatska)<br />

4. maj 2008. Brdska autotrka “Vodno” (Makedonija)<br />

18. maj 2008. Kru`na autotrka “Autodromo del Levante” (Italija)<br />

22. juni 2008. Kru`na autotrka “Banja Luka” (Bosna i Hercegovina)<br />

29. juni 2008. Brdska autotrka “Salita Campomaggiore” (Italija)<br />

6. juli 2008. Kru`na autotrka “U{}e” (Srbija)<br />

13. juli 2008. Brdska autotrka “Lov}en” (Crna Gora)<br />

10. august 2008. Brdska autotrka “Cazin” (Bosna i Hercegovina)<br />

24. august 2008. Brdska autotrka “Tara” (Srbija)<br />

7. sept. 2008. Kru`na autotrka “Grobnik” (Hrvatska)<br />

5. oktobar 2008. Kru`na autotrka “Skopje” (Makedonija)<br />

}e inicijativa uroditi plodom, jer su Auto-<br />

-moto klub „Scuderia Japiga“ iz Barija i<br />

Auto-moto savez Crne Gore ve} najavili<br />

organizaciju 8. Kupa Jadrana. U organizaciji<br />

ovog Kupa }e se oslanjati na<br />

saradnju klubova i takmi~ara iz Hrvatske,<br />

Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne<br />

Gore i Srbije.<br />

Na kru`nim autotrkama i Brdskim<br />

autotrkama u okviru ovog Kupa mogu<br />

u~estvovati svi voza~i koji posjeduju<br />

licence izdate od strane nacionalnih<br />

klubova iz pomenutih zemalja, ali i u<br />

drugim zemljama Mediteranskog<br />

Basena, odnosno Balkanskog poluostrva.<br />

Na takmi~enjima }e mo}i da<br />

nastupe takmi~ari sa takmi~arskim<br />

vozilima koja zadovoljavaju standarde<br />

FIA, kao i nacionalnih sportskih organizacija<br />

zemalja u~esnica. Upis }e biti<br />

besplatan i vr{it }e se po automatizmu.<br />

Za sada objavljujemo preliminarni<br />

kalendar uz napomenu da }e klubovi biti<br />

detaljnije informisani po ovom pitanju,<br />

kada predstavnici nacionalnih sportskih<br />

organizacija potpi{u pravilnike Kupa i<br />

dogovore se o detaljima organizacije.<br />

ISTO^NOEVROPSKI MOTO [AMPIONAT I [AMPIONAT<br />

BALKANSKE MOTO UNIJE<br />

Inspekcija staze<br />

u Zaluànima<br />

Na inicijativu Auto-moto kluba<br />

„Banja Luka“, Bosanskohercegova~ki<br />

auto-moto klub je, po<br />

prvi put do sada, prijavio Mototrku<br />

na kru`nim stazama, koja }e se<br />

bodovati za Isto~noevropski moto<br />

{ampionat i [ampionat Balkanske<br />

moto unije (BMU).<br />

U skladu sa ovim ambicioznim<br />

planovima, predstavnici Balkanske<br />

moto unije su najavili inspekciju staze<br />

u Zaluànima kod Banja Luke, kako<br />

bi se uvjerili u stanje staze i sagledali<br />

kapacitete kojima raspolaè Automoto<br />

klub „Banja Luka“. Na ~elu ove<br />

komisije }e biti predsjednik Balkanske<br />

moto unije, Bogdan Nikolov. Treba<br />

napomenuti da je BIHAMK ve}<br />

godinama ~lan pomenute unije u<br />

koju su udruèni nacionalni klubovi<br />

iz slijede}ih zemalja: Bugarska,<br />

Makedonija, Srbija, Gr~ka, Rumunija,<br />

Kipar, Moldova, Crna Gora i<br />

Turska.<br />

Osim {to je pred organizatorom<br />

velika odgovornost i izazov, ovo }e<br />

ujedno biti velika prilika za afirmaciju<br />

bosanskohercegova~kog motosporta,<br />

ali i podstrek za razvoj i ja~anje i<br />

omasovljenje motosporta u Bosni i<br />

Hercegovini. Planirani termin odràvanja<br />

trke je 13. juli 2008. godine.<br />


KUDA IDE KORIDOR Vc<br />

Most iznad<br />

Po~itelja!<br />

Prve informacije koje su u javnost dospjele sredinom marta nisu<br />

ukazivale na pozitivan ishod. [tavi{e, one su bile dramati~ne:<br />

most dug skoro kilometar, {irok 23 metra i visok oko 80 metara<br />

}e se, umjesto vedrog hercegova~kog neba, nadviti nad Po~iteljem.<br />

I to sve u jeku priprema da grad do|e na listu svjetske<br />

ba{tine UNESCO-a<br />

Po~itelj bi, ipak,<br />

mogao biti spa-<br />

{en. Ovo bi<br />

ukratko bio sa-<br />

ètak onoga {to<br />

se doga|alo u posljednjih nekoliko<br />

sedmica, nakon {to je<br />

bh. vlastima ukazano da bi izgradnja<br />

mosta duga~kog 980<br />

metara u neposrednoj blizini<br />

ovog drevnog hercegova~kog<br />

gradi}a na autocesti na Koridoru<br />

Vc u bliskoj budu}nosti<br />

uni{tila dio bh. ba{tine.<br />

Me|utim, prve informacije<br />

koje su u javnost dospjele<br />

Pi{e: Darko Omeragi}<br />

sredinom marta nisu ukazivale na pozitivan<br />

ishod. [tavi{e, one su bile dramati~ne: most<br />

dug skoro kilometar, {irok 23 metra i visok<br />

oko 80 metara }e se, umjesto vedrog hercegova~kog<br />

neba, nadviti nad Po~iteljem. I to<br />

sve u jeku priprema da grad do|e na listu<br />

svjetske ba{tine UNESCO-a.<br />

DRAMATI^NE PORUKE<br />

Jo{ dramati~niju poruku je poslao dekan<br />

Rudarskog, geolo{kog i gra|evinskog fakulteta<br />

u Tuzli i {ef Katedre za energetiku i ekologiju<br />

prof. dr. Abdulah Ba{i} koji je upozorio da bi<br />

saobra}aj na ovakvom mostu Po~itelj zagadio<br />

poput jedne termoelektrane, a da bi za 50 godina<br />

o{te}enja objekata u ovom gradu potpuno<br />

uni{tila Po~itelj. Ta~nije re~eno,<br />

{tetni gasovi i aerosoli bi uticali<br />

na Po~itelj kao grad i bilo bi<br />

uru{eno kamenje na objektima<br />

koji ga krase, a za 50 godina ~itav<br />

grad bi mogao biti uru{en,<br />

ustvrdio je ovaj stru~njak.<br />

„Plodno podru~je doline<br />

Neretve bi bilo ugroèno, pogotovo<br />

oko Gabele. I kompletna<br />

delta Neretve bi bila zaga|ena,<br />

a dio bi se prenio u Hutovo<br />

blato, kojeg bi zaprljale vazduh<br />

i ki{e. Oko 50 do 60 odsto strujanja<br />

zraka se kre}e sa sjevera<br />

ka jugu, pa bi zaga|enja bila najizraènija<br />

ljeti. Zimi, kada je manji saobra}aj,<br />

vjetrovi duvaju u pravcu Mostara, ~ime bi bila<br />

zaga|ena visoravan iznad Po~itelja“, jasno<br />

je poru~io dr. Abdulah Ba{i}.<br />

Vrlo brzo nakon Ba{i}a na ideju izgradnje<br />

ovakvog cestovnog objekta je reagovala<br />

i predsjedavaju}a Komisije za o~uvanje<br />

nacionalnih spomenika BiH, Amra Hadìmuhamedovi},<br />

rekav{i da taj most ne smije<br />

biti sagra|en.<br />

Ova Komisija je pod hitno zatraìla studiju<br />

uticaja na okoli{ za dio koridora Vc,<br />

odnosno dionicu Mostar sjever – granica sa<br />

Hrvatskom i njenu reviziju.<br />

„Dobili smo kartu kori{tenja zemlji{ta iz<br />

studije uticaja na okoli{ i preklapanjem te<br />

karte, gdje je prikazana trasa autoputa sa za-<br />

{titnim pojasom i na{im zonama za{tite utvrdili<br />

da trasa autoputa prolazi kroz podru-<br />

~je koje je u drugom u stepenu za{tite u Po-<br />

~itelju. Na vrlo alarmantan na~in nam je ukazano<br />

da stru~njaci koji su radili studiju uticaja<br />

na naslije|e, mo`da, nisu imali u vidu<br />

odluke Komisije o progla{enju kulturnih dobara<br />

nacionalnim spomenicima koje su zakon,<br />

to jeste kona~ne i obavezuju}e“, rekla<br />

je Hadìmuhamedovi}.<br />

U pri~u se uklju~uje i dràvni Parlament,<br />

a zamjenik predsjedavaju}eg Komisije za<br />

saobra}aj i komunikacije u bh. Parlamentu,<br />

[emsudin Mehmedovi}, planove izgradnje<br />

ovakvog mosta naziva poku{ajem zatiranja<br />

historijskih ~injenica o na{oj zemlji.<br />

Histori~ar i arheolog, prof. dr. Enver<br />

Imamovi}, poku{aje izgradnje ovog mosta<br />

Kona~an odgovor na pitanja koja su posljednjih nekoliko<br />



UGRO@AVANJE BA[TINE Most na novoj lokaciji od grada bi bio udaljen kilometar, ali je va`nija ~injenica da ni u ~emu ne bi<br />

ugrozio veli~anstveno izranjanje Po~itelja, bilo da mu se pribliàva sa juga ili iz pravca Sarajeva, niti bi bilo fizi~ke degradacije<br />

i devastacije kulturno-historijsko-prirodnog ansambla, dva puta uvr{tavanog na svjetsku listu 100 najugroènijih cjelina<br />

naziva grubim atakom na kulturno-historijsku<br />

i prirodnu ba{tinu.<br />

Ubrzo nakon reakcija stru~njaka i javnosti,<br />

oglasilo se i dràvno Ministarstvo prometa<br />

i komunikacija, odnosno koordinator jedinice<br />

za provedbu projekta Autoput na koridoru<br />

Vc, Namik Kupusovi}, koji je rekao: „Ministarstvo<br />

prometa i komunikacija BiH, kao<br />

naru~itelj izrade glavnih projekata za prioritetne<br />

dionice na koridoru Vc, u koje spada<br />

i dionica Po~itelj – ju`na granica sa RH, preduzet<br />

}e se sve mjere da se ne ugrozi ova kulturno-historijska<br />

cjelina.“<br />

Me|utim, pravi odgovori po~inju stizati<br />

nakon desetak dana medijske kampanje u<br />

cilju spa{avanja Po~itelja od graditeljskih ludorija<br />

u vidu sastanka stru~ne komisije nekoliko<br />

federalnih i kantonalnih ministarstava<br />

koja predlaù da se izvr{i detaljna analiza<br />

varijanti sporne trase autoputa.<br />

Na tom se sastanku ~ulo da bi most trebao<br />

biti sagra|en uzvodno od Po~itelja,<br />

odnosno da trasa pre|e s lijeve na desnu<br />

obalu Neretve na lokalitetu izme|u po~etka<br />

Gornjeg polja i [eva}njiva. Eksperti su zaklju~ili<br />

da bi ovo rje{enje bilo li{eno svih negativnih<br />

posljedica koje bi imao kilometarski<br />

most nizvodno od Po~itelja.<br />

VELIÂNSTVENI GRADI]<br />

Most na novoj lokaciji od grada bi bio<br />

udaljen kilometar, ali je va`nija ~injenica<br />

da ni u ~emu ne bi ugrozio veli~anstveno<br />

izranjanje Po~itelja, bilo da mu se pribli-<br />

àva sa juga ili iz pravca Sarajeva, niti bi<br />

bilo fizi~ke degradacije i devastacije kulturno-historijsko-prirodnog<br />

ansambla,<br />

dva puta uvr{tavanog na svjetsku listu<br />

100 najugroènijih cjelina.<br />

Ipak, kona~an odgovor na pitanja<br />

koja su posljednjih nekoliko sedmica<br />

prona{la put do bh. javnosti }e dati<br />

Vlada FBiH i Vije}e ministara BiH, nakon<br />

{to stru~ne analize pokaù da li<br />

postoji mogu}nost promjene lokacije<br />

zami{ljenog mosta pokraj Po~itelja. Odgovor<br />

na ovo pitanje }emo jo{ malo<br />

pri~ekati.<br />

o sedmica prona{la put do javnosti dat }e bh. politi~ari<br />


PRENESENO<br />

Legenda ìvi<br />

Reklamni oglasi ovog “Idealnog sportskog automobila” i prije 50 godina odu{evljavali su ljude<br />

{irom svijeta. Najnoviji model Mercedesa ve} je na trì{tu. Vozili smo stari i novi Mercedes SL<br />

Lim umjesto tkanine: Pomi~ni krov novog SL modela otvara se pritiskom na dugme u roku od 15 sekundi. Plo~a sa instrumentima izuzetno je vidljiva. Kada se<br />



Kakva zvjerka. Kako samo urla.<br />

Kako me samo trese, kada se<br />

kre}e punom snagom. Zatim slijedi<br />

pomjeranje skeleta cijevi, koje<br />

drè karoseriju ovog 50 godina starog<br />

Mercedesovog modela 300<br />

SL, a njegovih 215 konjskih snaga<br />

nevjerovatno je startno. Ovakav je<br />

osje}aj kada je sportski automobil<br />

teàk samo 1.330 kilograma, po{to<br />

se SL odnosi na model Sportski<br />

lagani. Automobil ne posjeduje<br />

servo-mehanizam za skretanje, tako<br />

da sam se u uskim krivinama<br />

morao svom snagom dràti za tanki<br />

volan. îm se pokretni krov sloì u<br />

zaklopac, osjeti se vjetar kako pirka<br />

na mjestu voza~a. Kao da se nalazim<br />

usred vihora. Ovaj automobil<br />

zaista je uzbudljiv.<br />

Sa modelom 300 SL zapo~ela<br />

je slavna historija 1954. godine, koja<br />

govori o modelu Coupe sa dvodijelnim<br />

vratima, o modelu Roadster<br />

i mnogobrojnim pobije|enim<br />

utrkama. Isto tako i o siru Stirlingu<br />

Mossu, koji je pobijedio na utrci<br />

Milla Miglia sa nevjerovatnom prosje~nom<br />

brzinom od 157 km/h svladav{i<br />

velikog majstora Juana Manuela<br />

Fangioa. Mercedesov model 300<br />

SL Roadster ko{tao je u to vrijeme<br />

Klima tada nije igrala nikakvu ulogu:<br />

O~aravaju}e pro~elje ovog, skoro 50<br />

godina starog Mercedesa SL<br />

Podaci, ~injenice, cijene<br />

Koà, drvo i krom – nesvakida{nji<br />

ambijent. Uklju~ivanjem sirene se<br />

kod modela Oldle uklju~uju i<br />

signalna svjetla na automobilu<br />

32.500 maraka. Danas se ovakav<br />

model oldtajmera ne bi mogao kupiti<br />

ni za 300.000 eura. Najnià cijena<br />

novog modela SL iznosi 80.000<br />

eura. Model 280 SL teàk je 1,8 tona<br />

ali zato posjeduje osebujni temperament<br />

naslije|en od svog prastarog<br />

prethodnika.<br />

Kakva lako}a. Novim modelom<br />

SL moè se upravljati jednim<br />

prstom bez ikakvog napora i auto se<br />

hitro provla~i kroz krivine. Kako se<br />

pokretni krov spretno uvla~i u<br />

prtlja`nik, povjetarac nje`no miluje<br />

lice voza~a – ovo je uistinu savr{en<br />

automobil. [est cilindara radi besprijekorno,<br />

ali kada se broj okretaja<br />

ubrza, tada se iz auspuha ~uje<br />

prekrasna melodija koja je postala<br />

dio historije. JG STRATMANN<br />

Mercedes 280 SL: 170kW/321 PS; 0-100 km/h – 7,8 sekundi; 250 km/h, potro{nja: kombinovana<br />

van naseljenog mjesta i u naseljenom mjestu 13,5/7,9/9,4 litra /100 km (S), CO2: 224<br />

grama /kilometru, rezervoar: 80 litara, teìna praznog automobila: 1815/295 kilograma; duìna/{irina/visina:<br />

4,56/1,82/1,32 metra, zapremina prtlja`nika: 235 -339 litara. Cijena: 79 968 eura.<br />

Veoma dobra obrada svih dijelova automobila, prozra~na karoserija, pokretni<br />

krov koji savr{eno funkcionira, dobra preglednost, izvrsna sjedi{ta.<br />

Kosi prozori oteàvaju ulazak i izlazak iz automobila, kada je spu{ten pokretni<br />

krov, zapremina prtlja`nika je manja.<br />

e zatvori ovaj model izuzetno nalikuje Coupeu<br />


BH NOVOSTI<br />

KONFERENCIJE<br />

Fordova godi{nja konferencija i<br />

komercijalizacija KTM-a<br />

Kada je Ford kro~io na bh. trì{te 2004. godine,<br />

niko nije vjerovao kojom brzinom }e se firma<br />

koja zastupa ovaj brend razvijati. To se, prije<br />

svega, odnosi na uvo|enje Volvo programa iste<br />

godine, te preuzimanje programa Mazda, godinu<br />

dana poslije. U godinama iza toga F-Autocentar SA<br />

pripojio je firmu Valtec, te preuzeo Valvoline<br />

proizvode za plasman na lokalno trì{te ~ime je<br />

pokriveno trì{te ulja i maziva. Pro{le godine na<br />

doma}e trì{te uvedeni su i novi brendovi iz Ford<br />

porodice, a to su, prije svega, Ford Cargo<br />

program, kao i presti`ne terence britanskog Land<br />

Rovera. Taman kada smo pomislili da je {irenje<br />

zaustavljeno, iz vedra neba ove firme dobili smo<br />

obavijest o zastupanju austrijske kompanije iz<br />

podru~ja motociklizma, proslavljeni KTM. Promocija<br />

je odràna polovinom 3. mjeseca, a kako ni{ta ne<br />

bi bilo prepu{teno slu~aju, uz KTM-ove motocikle<br />

u prostorijama F-Autocentra SA mo}i }e se nabaviti<br />

rezervni dijelovi i sva prate}a oprema.<br />

U proteklim godinama Ford u BiH imao je vrlo<br />

va`nu ulogu u raznim dru{tvenim doga|anjima<br />

pomaù}i ustanovama za ugroène, pruàju}i<br />

podr{ku sportu invalida, sponzori{u}i izbor<br />

sportiste godine itd. U prvoj poslovnoj godini ova<br />

firma plasirala je 292 vozila na bh. trì{te, da bi u<br />

ovoj teku}oj plan bio plasman od oko 2.000 vozila.<br />

Prethodnih godina konstanto se radilo na razvoju<br />

prodajno-servisne mreè i unape|enju postoje}ih<br />

objekata. Tako|e, i postprodaja biljeì stalni rast,<br />

posebno zadnje dvije godine. Vrlo je va`no {to je<br />

unaprije|en sistem nabavke originalnih dijelova<br />

(dva puta sedmi~no). Od po~etka godine F-<br />

Autocentar SA radi na reorganizaciji firme, te<br />

upo{ljavanju novih kadrova, spremno i{~ekuju}i<br />

budu}e izazove, a jedan od njih je pove}anje<br />

prometa u ovoj godini na 50 miliona KM.<br />

TR@I[TE<br />

Mitsubishi Fuso u BiH<br />

Firma Autoline, ovla{teni zastupnik Daimler-Chrysler<br />

vozila za BiH, u svoj program poslovanja je uvrstila i<br />

veleprodaju Mitsubishi Fuso lakih komercijalnih<br />

vozila bruto nosivosti od 3,5 do 7,5 t nosivosti. Njihov<br />

glavni adut je model Canter koji se nudi sa ~etiri tipa<br />

kabine i isto toliko mo}nih dizelskih agregata sa common-<br />

-rail tehnologijom ubrizgavanja i zadovoljena Euro 4 norme<br />

ispu{nih plinova, od ~ega su tri sa 3,0 zapreminom snage<br />

110, 125 i 140 KS, te najmo}niji me|u njima 4,9 sa 180<br />

KS. Canter ima bogatu tradiciju iza sebe, u 45 godina<br />

koliko se proizvodi, proizvedeno je 9 generacija i prodato<br />

vi{e od 3,2 miliona vozila, od kojih su mnoga jo{ u upotrebi,<br />

{to jasno demonstrira o kakvom se proizvodu radi. Na sve<br />

treba pridodati sedam razli~itih me|uosovinskih razmaka,<br />

te mno{tvo kombinacija u percepciji razli~itih nadogradnji<br />

na postoje}u {asiju. Ova vozila svi zainteresovani mogu<br />

prona}i kod svih ovla{tenih Mercedes-Benz partnera, koji<br />

istovremeno obezbje|uju i servis. Japanska korporacija<br />

Mitsubishi Fuso Truck i Bus jedna je od vode}ih na<br />

azijskom trì{tu. Daimler AG posjeduje 85% udjela, ostatak<br />

je u vlasni{tvu Mitsubishi grupe.<br />



VW<br />

Tiguan i Caddy Maxi dolaze<br />

VW-ova misija vozila s pogonom na sve to~kove<br />

zapo~ela je jo{ modelima poput Caravelle i Golfa<br />

Country. Dana{nji trend pogona na sve to~kove<br />

obuhvatio je skoro sve modele, a nakon Touarega,<br />

Tiguan je drugi koji je sposoban otisnuti se na<br />

zahtjevniji teren van asfalta. Me|utim, VW je ostavio i<br />

mogu}nost narud`be samo sa prednjim pogonom, a<br />

isti i pored opcije 4-motion dolazi isklju~ivo u<br />

kombinaciji sa naslabijim benzincem 1.4 TSI od 150<br />

KS. Svi ostali agregati, benzinci 1.4 TSI (170 KS) i 2.0<br />

TFSI (200 KS), te dva dizela{a sa common-rail<br />

ubrizgavanjem 2.0 TDI (140 KS i 170 KS) serijski se<br />

opremaju pogonom na sve to~kove uz Track&Field<br />

najja~i paket opreme. Mjenja~i su 6-stepeni, ru~ni i<br />

automatski. Cijene kompaktnog SUV-a startaju od<br />

50.049 KM pa navi{e.<br />

S druge strane, ASA auto je trì{tu predstavila i<br />

najve}i kompaktni dostavnjak. Rije~ je o modelu<br />

PEUGEOT BiH<br />

Tuzla dobila Peugeot Blue Box<br />

Pro{log mjeseca u Tuzli je zvani~no otvoren<br />

prvi Peugeot Blue Box. Ovaj koncept<br />

prodajnih objekata Peugeota uveden 2001.<br />

godine koristi se na globalnom nivou, a podrazumijeva<br />

unificirane, stilski ure|ene objekte<br />

namijenjene kupcima i automobilima. Otvaranju<br />

Blue Boxa u Tuzli prisustvovao je i specijalni gost iz<br />

Francuske, Peugeotov regionalni menadèr Jose<br />

Cavanillas, koji je istakao da kompanija Peugeot BiH<br />

posmatra kao zna~ajno trì{te sa velikim potencija-<br />

lom i kako mu je veliko zadovoljstvo {to se<br />

otvaranjem Blue Boxa i BiH uklju~uje u Peugeotov<br />

globalni trend pruànja. Otvoreni Blue Box u Tuzli<br />

zajedno sa prostorom za parking prostire se na<br />

povr{ini od 1200 m² . U sklopu Peugeot Blue Boxa<br />

AC Moranki} smje{ten je moderni prodajni<br />

salon, prodavnica rezervnih dijelova i servis vozila<br />

za dijagnostiku, mehaniku i elektriku. Peugeot<br />

Blue Box AC Moranki} nalazi se u ulici M. Popovi}a<br />

\urina 76, na samom ulazu u Tuzlu.<br />

Caddy koji zbog svojih pove}anih gabarita nosi naziv<br />

Maxi. âk 47 cm duà karoserija postavljena je i<br />

me|uosovinski razmak koji je pove}an na 3.002mm,<br />

dok je utovarni prostor uve}an na ukupnu zapreminu<br />

od 4,2 m3, {to je najve}a vrijednost na trì{tu. Ovaj<br />

model pokretat }e tri motora, jedan benzinski 1.6 i<br />

dva dizelska 1.9 TDI i 2.0 TDI. Korisna nosivost mu je<br />

800 kg, a mo}i }e se naru~iti sa dodatnim bo~nim<br />

vratima, dok }e se stra`nja, pored standardnih krilnih,<br />

mo}i se naru~iti i u podiznoj verziji. Caddy Maxi nudit<br />

}e se u Furgon (dostavni), Combi i Life (7 sjedi{ta)<br />

izvedbi sa uve}anim cijenama za oko 2.000 KM –<br />

Furgon i oko 3.500 KM za putni~ke varijante u odnosu<br />

na obi~ni Caddy.<br />

SUSJEDSTVO<br />

Krenuo Transport<br />

magazin<br />

Prigodnom prezentacijom odrànoj u velikoj<br />

dvorani Hrvatskog novinarskog dru{tva<br />

obiljeèn je dolazak na trì{te novog magazina<br />

namijenjenog gospodarskim i osobnim vozilima, te<br />

problematici cestovnog transporta. Transport<br />

magazin, prvo automobilsko izdanje tvrtke Transport<br />

media d.o.o. iz Zagreba izlazit }e dvomjese~no na 92<br />

stranice. Transport magazin }e sadràvati uobi~ajene<br />

teme o predstavljanjima novih osobnih i gospodarskih<br />

vozila, testove, tehni~ke teme, ekologiju, financiranje,<br />

kontakt s korisnicima vozila,<br />

predstavljanje firmi i flota, povijest i<br />

druge aktuelne i zanimljive teme.<br />

Posebni dio revije, nazvan Mali<br />

kota~i, bit }e namijenjen osobnim<br />

vozilima, tj. tematici i problematici<br />

firmi i flotnih vozila, tehnologiji,<br />

opremi, uslugama koje se nude<br />

velikim korisnicima, s naglaskom<br />

na analizu kvalitete i tro{kova<br />

nabave, posjedovanja i odràvanja.<br />

Pored toga, svaki broj Transporta sadràvat }e i<br />

posebni prilog Voza~, koji nastavlja tradiciju slu`benog<br />

glasila Hrvatske udruge voza~a i autoservisera<br />

zapo~etu davne 1948. godine. U ovoj godini Transport<br />

media planira izdati {est brojeva Transport magazina,<br />

a ve} od drugog broja koji izlazi u maju teku}e godine,<br />

a pored, hrvatskog distribuirat }e se i na trì{te BiH.<br />

BIHAMK AUTO april/travanj 2008.<br />

21

TEST FORD FOCUS CC 2.0i TITANIUM<br />

Dlaku mijenja, al'<br />

Za razliku od ostalih izvedbi, CC je oli~<br />


BIHAMK AUTO aprilt/travanj 2008.

Koliko<br />

' }ud nikad<br />

god Focus bio neatraktivan<br />

i konzervativan, barem<br />

model prije redizajna, od svih<br />

izvedbi, ipak najvi{e pa`nje<br />

plijeni model CC, nastao u<br />

saradnji sa Pininfarinom i<br />

Webastom. Rezultat: open air<br />

Focus sa trodjelnim krovom<br />

~iji pokretni dijelovi teè<br />

svega 68 kg (oko 30 kg manje<br />

nego kod konkurenata) i koji<br />

se u prtlja`nik spakuje za<br />

samo 29 sekundi<br />

Pi{e: Admir Muharemovi}<br />

Bogatstvo ponude modela Focus,<br />

Ford bazira na hatchbacku,<br />

sedanu, karavanu i coupecabriu.<br />

Dodajuæi na to jo{ podizvedbi,<br />

i „slijep“ vidi da je<br />

ponuda bogata i {iroka. Posljednja promovisana<br />

CC verzija, trendovski je potez menad`menta<br />

u Kölnu kako bi se zadovoljio<br />

mali, ali za trì{ni udjel i za rejting firme<br />

vaàn procenat kupaca.<br />

DIZAJN<br />

Za razliku od ostalih izvedbi, CC je oli~enje<br />

lifestyle automobila. Kreirajuæi bitnu<br />

vizuelnu razliku spram ostalih izvedbi, skori<br />

dolazak prinove u vidu redizajniranog<br />

modela u maniru kuænog kinetic dizajna,<br />

popravit æe dojam jo{ vi{e. U susret trendu<br />

kabrioleta sa tvrdim krovom i Ford je ljubiteljima<br />

èljnih provjetravanja, te upotrebe<br />

365 dana u godini servirao kabrio koji prati<br />

sli~na konceptualna rje{enja kao kod<br />

drugih. No, za uspje{niji i sigurniji nastup<br />

bez rizika angaòvan je dizajnerski studio<br />

Pininfarina koji je konzervativnim linijama<br />

Focusa dao odu{ka u percepciji italijanske<br />

{kole dizajniranja i Webasto, specijalista za<br />

enje lifestyle automobila<br />

ODMJERENOST Cijena je izrazito<br />

vruæa, uostalom kao i kod berline, a<br />

Ford, njegovi i generalno kupci ovakvih<br />

vozila znaju za{to. Na{ sud je afirmativnog<br />

karaktera, mada bi uz ovakav<br />

automobil bolje pristajao ja~i motor, a<br />

poznavajuæi cjenovnu politiku u Kölnu,<br />

ionako paprena cijena ispala bi iz<br />

prihvaæenih okvira<br />

BIHAMK AUTO aprilt/travanj 2008. 23

TEST FORD FOCUS CC 2.0i TITANIUM<br />

ITALIJANSKA [KOLA Za uspje{niji i sigurniji nastup bez rizika angaòvan je dizajnerski studio Pininfarina<br />

koji je konzervativnim linijama Focusa dao odu{ka u percepciji italijanske {kole dizajniranja i Webasto,<br />

specijalista za krovne sisteme i krovne otvore<br />

krovne sisteme i krovne otvore. Osnovne<br />

reference su: dva reda sjedala u konfiguraciji<br />

2+2 (~itaj: 2 + djeca) i tvrdi elektrohidrauli~ni<br />

krov sa 3 motora i 11 senzora ~ije<br />

djelovanje je dovoljno pratiti na indikatoru<br />

unutar instrument plo~e. Za razliku od<br />

nekih konkurenata razodijevanje je moguæe<br />

isklju~ivo dok stojite.<br />

Fordov sistem otvaranja poklopca motora<br />

uz kontakt klju~, u slu~aju CC modela,<br />

s obzirom da sam klju~ nema klasi~ni<br />

metalni dio, veæ morate izvaditi pomoæni<br />

iz plasti~nog profila (koristi se u slu~aju<br />

nu`de kada je nemoguæe koristiti daljinsku<br />

komandu), je daleko od upotrebljivog<br />

i prakti~nog.<br />

(Ocjena )<br />

UNUTRA[NJOST<br />

Atraktivni coupe-cabrio, iako zanemarivo<br />

duì od ~etverovratnog Focusa (4,49 m),<br />

karavana (4,48 m), pa ~ak i konkurenata iz<br />

na{e tablice, ipak ne dopu{ta registrovani<br />

prijevoz ~etiri odrasle osobe, ~ak djeluje<br />

pomalo klaustrofobi~no i na prednjim sjedi{tima.<br />

Jasno, prostor je pojeo krovni sistem,<br />

a rekordni kapacitet gepeka od 535 l<br />

(sa podignutim krovom) u odnosu na konkurenciju,<br />

rekordan je i unutar Focus porodice,<br />

skoro pa kao kod Mondea. Za{titni lukovi<br />

nisu vizuelno izraèni, jer automatski<br />

iska~u u slu~aju prevrtanja. Iznimno kvalitetni<br />

materijali zadràni su i kod goli{avog<br />

Focusa.<br />


MOTOR, MJENJA^<br />

Od tri motora, mi smo poku{avali da<br />

ne prevrtimo (blokada na 6.900 o./min)<br />

najja~i i ujedno najkapacitetniji 2,0 Duratec<br />

benzinac sa 145 KS. To vam, sigurno,<br />

neæe poæi za rukom sa uvodnim 1.6 od<br />

100 konja (s ne~im se mora po~eti), koji<br />



DIREKTNI KONKURENTI<br />

Opel Astra TT<br />

Zanimljiva kao i berlina<br />

D-[-V: 4,47 - 1,75- 1,41 m<br />

Me|uosovinski razmak: 2,61 m<br />

Prtlja`nik 205-440 l<br />

Motori<br />

Benzinski 1.6 (115 KS); 1.8 (140 KS);<br />

2.0T (200 KS)<br />

Dizeli 1.9 CDTI (150 KS)<br />

Raspon cijena: 45.369 – 58.769 KM<br />

je jednostavno pravi outsider i smirenijim<br />

2.0 TDCi dizela{em sna`nim 140 KS. Mjenja~<br />

sa pet stepeni dobro je uklopljen sa<br />

dvolitrenim benzincem i ja~a je karika<br />

ovog pogonskog sklopa. Za bolji nastup<br />

na trì{tu Focus CC treba barem jo{ jedan<br />

ja~i i adekvatniji motor opravdan njegove<br />

reputacije i namjene. Turbo benzinci su<br />

u modi, za{to ne posuditi 2.5 turbo iz<br />

verzije ST i ponuditi ono {to je kod konkurenata<br />

standard.<br />


VOZNE OSOBINE<br />

Focus ne mijenja æud, i dalje je zabavan na<br />

cesti, pa ~ak i vi{e od konvencionalnih izvedbi.<br />

Vozi se izrazito precizno ~emu doprinosi direktniji<br />

upravlja~ i tvrdo setovan ovjes. Doplata<br />

od 1.200 KM za 18 colne felge dodatak su<br />

vrijedan CC-ovog karaktera, iako æete brzo<br />

poàliti. Svaka rupa se, itekako, osjeti, ali jo{<br />

uvijek pozitivno iz razloga {to ne prenose<br />

udare zbog jeftinoæe i mekoæe ovjesa, veæ isklju~ivo<br />

zbog niskog profila pneumatika.<br />

Dotaæi 208 km/h maksimalne brzine<br />

moète i u 4. i u 5. stepenu prijenosa. U<br />

treæoj brzini dohvati se 140 km/h. Buka je<br />

izraèna kao da ste na propuhu, posebno<br />

iznad 140 km/h, pa reski zvuk benzinca<br />

iznad toga anulira vjetar. [teta. Takoðe,<br />

na{a zemlja obilata deformisanom cestovnom<br />

infrastrukturom prouzrokuje klaparanje<br />

krovne konstrukcije, {to zna, itekako,<br />

iritirati. Prosje~na potro{nja od 9 litara je<br />

podno{ljiva.<br />


ZAKLJUÂK I KONA^NA OCJE-<br />

NA<br />

Focus CC vozi se cijele godine, iako je<br />

povlastica onih sa statusom u dru{tvu i to<br />

kao drugo ili treæe vozilo. Cijena je izrazito<br />

vruæa, uostalom kao i kod berline, a Ford,<br />

njegovi i generalno kupci ovakvih vozila<br />

znaju za{to. Na{ sud je afirmativnog karaktera<br />

mada bi uz ovakav automobil bolje<br />

pristajao ja~i motor, a poznavajuæi cjenovnu<br />

politiku u Kölnu, ionako paprena cijena<br />

ispala bi iz prihvaæenih okvira.<br />

(Ukupna ocjena )<br />

TEHNI^KE KARAKTERISTIKE<br />

D x [ x V: 4.51 x1.83 x1.45 m<br />

Zapremina: 1.999 ccm<br />

Snaga: 145 KS /6.000 o./min.<br />

Ubrzanje: 10,3 s<br />

Max. brzina: 208 km/h<br />

Obrtni moment: 185 Nm /4.500 o./min.<br />

Me|uosovinski razmak: 2.64 m<br />

Potro{nja: 7,5 l<br />

Masa: 1.450 kg<br />

Prtlja`nik: 248-534 l<br />

Cijena test modela: 68.590 KM.<br />

Peugeot 307 CC<br />

U i{~ekivanju nasljednika<br />

D-{-v: 4,34 - 1,76- 1,42 m<br />




Benzinski 1.6 (109 KS); 2.0 (140 KS); 2.0 (177 KS)<br />

Dizeli 2.0 HDi (136 KS)<br />

Raspon cijena: 54.838 -67.778 KM.<br />

*ne moè se vi{e poru~iti u BiH<br />

Renault Megane CC<br />

Najpovoljniji i sa najvi{e dizela<br />





Benzinski 1.6 (112 KS); 2.0 (136 KS); 2.0T (163 KS)<br />

Dizeli 1.5 dCi (105 KS); 1.9 dCi (130 KS); 2.0 (150 KS)<br />

Raspon cijena 43.760 -53.853 KM<br />

VW Eos – Druga~iji od ostalih<br />





Benzinski 1.4 TSI (122 KS); 2.0 (150 KS);<br />

2.0T (200 KS); 3.2 V6 (250 KS)*<br />

Dizeli 2.0 TDI (140 KS)<br />

Raspon cijena 49.775 -60.605 KM<br />

*Eos sa V6 benzincem se ne prodaje u BiH<br />


PREDSTAVLJAMO: BIHAMK KLUBOVI AMK U @UPANIJI ZAPADNOHERCEGOVA^KOJ<br />

Na usluzi u<br />

zapadnoj Hercegovini<br />

Iako je kraj u kojem djeluje AMK Grude geografski nalonjen na susjednu Hrvatsku<br />

i zbog velikog broja gastarbajtera vezan za Njema~ku, BIHAMK je upravo<br />

zahvaljuju}i aktivnostima kluba iz Gruda sve prisutniji u zapadnoj Hercegovini<br />

Na podru~ju Zapadnohercegova-<br />

~ke ùpanije, koju ~ine op}ine<br />

Grude, [iroki Brijeg, Posu{je i<br />

Ljubu{ki, doma}im i stranim voza~ima<br />

na usluzi je AMK Grude. Zvani~ni<br />

naziv kluba ~ije je sjedi{te u ovom malom<br />

hercegova~kom gradu je Auto-moto klub u<br />

@upaniji Zapadnohercegova~koj.<br />

Iako je kraj u kojem djeluje AMK Grude<br />

geografski nalonjen na susjednu Hrvatsku<br />

i zbog velikog broja gastarbajtera vezan<br />

za Njema~ku, BIHAMK je upravo zahvaljuju}i<br />

aktivnostima kluba iz Gruda sve prisutniji<br />

u zapadnoj Hercegovini. Klub na ~ijem<br />

su ~elu predsjednik, Ante Pleji}, i tajnik,<br />

Frano Spai}, trenutno okuplja oko 170 ~lanova<br />

i taj broj stalno raste.<br />

DIO PORODICE<br />

Tajnik kluba, Frano Spai}, isti~e: “Ovda{nji<br />

voza~i postaju svjesni pogodnosti<br />

koje dobijaju kroz ~lanstvo u BIHAMK-u,<br />

kao i ~injenice da u~lanjenjem u BIHAMK<br />

postaju dio svjetske porodice motorizovanih<br />

gra|ana. Velikim dijelom na{ AMK<br />

pruà usluge svojim zemljacima koji su na<br />

radu u zapadnoevropskim zemljama, prije<br />

svega Njema~koj i koji imaju naviku kori{tenja<br />

klupskih usluga. Na osnovu saradnje<br />

BIHAMK-a i ADAC-a, pravovremenu<br />

pomo} dobijaju ~lanovi i jednog i drugog<br />

kluba.”<br />

Osim tehni~ke pomo}i na cesti, klub u<br />

Grudama izdaje me|unarodne voza~ke<br />

dokumente, a veoma dobre rezultate ostvaruje<br />

i u segmentu saobra}ajne preventive<br />

i edukacije, naro~ito mladih nara{taja.<br />

U ovom posljednjem, klub ima izuzetno<br />

dugu tradiciju, a ovome treba svakako<br />

dodati i to da je klub dva puta bio doma}in<br />

dràvnom saobra}ajno-obrazovnom<br />

takmi~enju osnovaca u poznavanju<br />

Trenutno je glavna preokupacija ~elnih ljudi u klubu pokretan<br />



POÊCI Statistika iz tog vremena govori da je od 67 kandidata njih 47 polagalo<br />

voza~ki ispit prvi put, a njih 40 su postajali profesionalni voza~i. Vozni park AMD<br />

“Grude” sastojao se od tri teretna vozila marke Dodge, jednim terenskim<br />

vozilom Willis i motociklom BMW. Vozila su, pored obuke kandidata za voza~e,<br />

bila i u funkciji obavljanja prijevoza<br />

saobra}ajnih propisa.<br />

Trenutno je glavna preokupacija ~elnih<br />

ljudi u klubu pokretanje auto{kole u okviru<br />

projekta AUTO[KOLE BIHAMK-a.<br />

dno-hercegova~koj, osnovano je po~etkom<br />

aprila/travnja 1959. godine i kao punopravni<br />

~lan AMS BiH djelovalo u okviru tada{njeg<br />

AMSJ. Dru{tvena opravdanost i<br />

zna~aj osnivanja AMD za izrazito nerazvijenu<br />

op}inu kakva je bila op}ina Grude pokazali<br />

su se odmah po osnivanju. U tom<br />

periodu Dru{tvo masovno organizuje<br />

obuke za KV automehani~are i polaganje<br />

dràvnih ispita za voza~e. Ova djelatnost je<br />

u tom periodu nailazila ne veliki odziv<br />

mladih ljudi jer je potra`nja za tim kadrom,<br />

kao i mogu}nost zaposlenja po zavr{etku<br />

obuke veoma velika.<br />

Statistika iz tog vremena govori da je od<br />

67 kandidata njih 47 polagalo voza~ki ispit<br />

prvi put, a njih 40 su postajali profesionalni<br />

voza~i. Vozni park AMD “Grude” sastojao<br />

se od tri teretna vozila marke Dodge,<br />

jednim terenskim vozilom Willis i motociklom<br />

BMW. Vozila su, pored obuke<br />

kandidata za voza~e, bila i u funkciji obavljanja<br />

prijevoza.<br />

U skladu s tada{njom praksom, dru{tvo<br />

je organiziralo i sportske manifestacije za<br />

prigodne dràvne praznike: utrke biciklima,<br />

spretnost upravljanja biciklima, atletska natjecanja,<br />

plivanje. U tom periodu AMD<br />

“Grude” je izuzetno uspje{no sara|ivalo s<br />

AMD “Li{tica” iz dana{njeg [irokog Brijega<br />

i AMD “Dr. Safet Muji}” iz Mostara.<br />

Vozilom AMD “Grude”, na slici iz 1969.<br />

godine, cijela op}ina Grude snabdjevana je<br />

gorivom. Mjese~na potro{nja goriva za cijelu<br />

op}inu je iznosila oko 3.200 litara dizel<br />

goriva i 500 litara benzina.<br />

IMENA ZA PONOS I SJE]ANJE<br />

Prvi predsjednik Auto-moto dru{tva<br />

“Grude” bio je Du{ko Ili~i}, a tajnik @arko<br />

Bu{i}. Stipe Mari}, Nikola Braci} i Slavko<br />

âle osta}e zapam}eni kao prvi isntruktori<br />

vo`nje u AMD “Grude”. Prva ènavoza~<br />

u op}ini Grude bila je Dragica Pleji},<br />

prosvjetna radnica koja je jedno vrijeme<br />

obavljala i du`nost predsjednice AMD-a.<br />

Ferdo Palac je predstavnik kluba, koji je u<br />

dva mandata od 1971. – 1973. i od 1978. do<br />

1980. godine bio na funkciji predsjednika<br />

nekada{enjeg AMS BiH. Dominik Andrijevi},<br />

dugogodi{nji predsjednik AMD, dana{-<br />

nji ~lan i po~asni predsjednik Kluba koji je<br />

2007. godine za zasluge nagra|en Zlatnom<br />

zna~kom BIHAMK-a. <br />

LI^NA KARTA<br />

Ime: AMK U @UPANIJI<br />

ZAPADNOHERCEGOVA^KOJ<br />

Adresa: Fra. Pa{kala Buconji}a 26,<br />

88340 Grude<br />

E-mail: amk-zzh@wic.ba<br />

Tel/fax.: 039 / 662 380<br />

HISTORIJAT<br />

Auto-moto dru{tvo Grude, prete~a dana{njeg<br />

Auto-moto kluba u @upaniji zapanje<br />

auto{kole u okviru projekta AUTO[KOLE BIHAMK-a<br />


TEMA IZ TEHNIKE VO@NJE: UKLJUÎVANJE I ISKLJUÎVANJE IZ SAOBRA]AJA<br />

FOTO: EMIR BURLOVI]<br />

Pravovremeno<br />

i sigurno<br />

Osnovne radnje svake vo`nje, svakog putovanja vozilom su uklju~ivanje i isklju~ivanje iz<br />

saobra}aja. Kako se ove radnje moraju izvoditi razli~itim putanjama i brzinama od<br />

saobra}ajnih tokova u i iz kojih se izvode, potencijalno predstavljaju rizi~ne postupke,<br />

naàlost, {to statistike saobra}ajnih nezgoda potvr|uju<br />

Voza~ koji na cesti ili drugoj<br />

saobra}ajnoj povr{ini<br />

namjerava obaviti neku<br />

radnju vozilom (uklju~iti<br />

se u saobra}aj, prestrojiti, odnosno<br />

mijenjati saobra}ajnu traku, preticati,<br />

obilaziti, zaustavijati se, skretati<br />

udesno ili ulijevo, okretati se polukru-<br />

`no, voziti unatrag, isklju~iti se iz<br />

saobra}aja i sl.) ne smije ni zapo~eti<br />

takvu radnju ako time dovodi u opa-<br />

Pi{e: Akif Smailhodì},<br />

dipl.in`.saobr.<br />

snost druge u~esnike u saobra}aju<br />

ili imovinu.<br />

Uvjeriti se u sigurnost svojih<br />

postupaka voza~ moè: pogledom<br />

ispred vozila, pogledom na voza~ka<br />

ogledala i pogledom preko ramena.<br />

Prije obavljanja neke radnje vozilom<br />

u saobra}aju voza~ je duàn druge<br />

u~esnike u saobra}aju jasno i pravovremeno<br />

upozoriti o svojoj namjeri,<br />

daju}i im znak pomo}u:<br />

pokaziva~a smjera<br />

stop-svjetala<br />

odgovaraju}eg znaka rukom (ako druga sredstva<br />

ne postoje).<br />

Ako voza~ daje znak pomo}u pokaziva~a smjera,<br />

mora ga davati cijelo vrijeme obavljanja radnje<br />

vozilom, a nakon obavljene radnje, mora prestati davati<br />

znak.<br />

Uklju~ivanje<br />

Kao uklju~ivanje u saobra}aj smatra se polazak<br />

Na cesti izvan naselja doga|aju se mnoge saobra}ajne nesr<br />



vozilom sa mjesta gde je ono bilo zaustavljeno<br />

ili parkirano, izlaènje vozilom na<br />

cestu iz dvori{ta, garaè, parkirali{ta ili<br />

neke druge sli~ne povr{ine na kojoj se ne<br />

vr{i saobra}aj.<br />

Pri uklju~ivanju u saobra}aj, voza~ se<br />

treba uvjeriti da su u~esnici u saobra}aju<br />

shvatili njegovu namjeru i pokaziva~em<br />

smjera mora najaviti kuda namjerava nastaviti<br />

vo`nju. Voza~ koji se vozilom uklju-<br />

~uje u saobra}aj na cesti ili drugoj saobra-<br />

}ajnoj povr{ini (izlazak vozila iz garaè,<br />

dvori{ta, parkirali{ta, stajali{ta, s povr{ine<br />

na kojoj se ne obavlja saobra}aj vozila<br />

ili s drugih sli~nih povr{ina) duàn je propustiti<br />

sva vozila i pje{ake koji se kre}u<br />

cestom, odnosno saobra}ajnom povr{inom<br />

na koju se uklju~uje, kao i da po{tuje<br />

pravila saobra}aja i saobra}ajne znakove.<br />

To ~ini tako da uklju~enje vr{i u prvu<br />

najbliù saobra}ajnu traku i da pritom ne<br />

ometa druga vozila. Ako mu je vidik zaklonjen<br />

ili mu je vidljivost znatno smanjena<br />

zbog vremenskih ili drugih prilika, duàn je<br />

na mjestu na kojem se uklju~uje postaviti<br />

lice koje }e omogu}iti siguran izlazak vozila<br />

na cestu ili na drugi na~in osigurati sigurno<br />

uklju~enje na cestu.<br />

Kada se vozilom uklju~uje sa zemljanog<br />

puta ili sa neke druge povr{ine, voza~<br />

vozila to smije ~initi samo ako time<br />

ne ometa druge u~esnike u saobra}aju,<br />

odnosno, ako je slobodna saobra}ajna<br />

traka na glavnoj cesti. Voza~ vozila koji<br />

se uklju~uje sa zemljanog puta to mora<br />

izvesti na takav na~in da to~kovima svog<br />

vozila ne iznosi blato na cestu sa savremenim<br />

kolovozom, tj. da o~isti blato sa<br />

vozila prije izlaska na kolovoz.<br />

Za vrijeme vo`nje u naselju, voza~ je duàn vozilima<br />

javnog prijevoza putnika (autobus, tramvaj,<br />

trolejbus, {kolski autobus) bez ugroàvanja ili ometanja<br />

saobra}aja omogu}iti uklju~ivanje u saobra}aj,<br />

kad ta vozila izlaze sa stajali{ta koje se nalazi izvan<br />

kolovoza, odnosno, s pro{irenja saobra}ajne trake<br />

koja sluì za stajali{te.<br />

Kad se vozilom uklju~ujete u saobra}aj, a dolazi<br />

vam vozilo s lijeve ili desne strane s uklju~enim<br />

desnim pokaziva~em smjera, ne uklju~ujte se dok<br />

niste sigurni u namjeru voza~a vozila koje dolazi. Mo-<br />

`da je voza~ zaboravio isklju~iti pokaziva~ smjera.<br />

Ako je va{e vozilo zaustavljeno uz ivicu kolovoza,<br />

a èlite se uklju~iti u saobra}aj, trebate postupiti<br />

na sljede}i na~in:<br />

Pri uklju~ivanju u saobra}aj, voza~ se treba uvjeriti<br />

da su u~esnici u saobra}aju shvatili njegovu namjeru<br />

i pokaziva~em smjera mora najaviti kuda namjerava<br />

nastaviti vo`nju<br />

Voza~ koji se vozilom sa zemljane ceste uklju~uje<br />

na cestu sa savremenim kolovoznim zastorom, obavezno<br />

mora zaustaviti vozilo i ukloniti blato s to-<br />

~kova<br />

Kad se vozilom uklju~ujete u saobra}aj, a dolazi<br />

vam vozilo s lijeve ili desne strane s uklju~enim desnim<br />

pokaziva~em smjera, ne uklju~ujte se dok niste<br />

sigurni u namjeru voza~a vozila koje dolazi. Mo`da<br />

je voza~ zaboravio isklju~iti pokaziva~ smjera.<br />

uvjeriti se da tu radnju moète obaviti<br />

bez opasnosti za druge u~esnike,<br />

provjeriti saobra}ajnu traku na koju<br />

se uklju~ujete provjerom na unutra{nje<br />

ogledalo i vanjsko lijevo ogledalo,<br />

otpustiti ru~nu ko~nicu,<br />

uklju~iti lijevi pokaziva~ smjera,<br />

ponovno provjeriti uvjete i okretom<br />

glave (provjera mrtvog ugla),<br />

uklju~iti se u saobra}ajnu traku,<br />

isklju~iti pokaziva~ smjera,<br />

ubrzati vozilo.<br />

Uklju~ivanje na cestu<br />

s intenzivnim<br />

saobra}ajem<br />

Uklju~ivanje u saobra}aj na cestama<br />

van naseljenih mjesta, kao i na saobra-<br />

}ajnicama u ve}im gradovima, gradovima<br />

s intenzivnijim saobra}ajem, gdje postoji<br />

i razgranatija mreà saobra}ajnica sa vi-<br />

{e saobra}ajnih traka za vo`nju u jednom<br />

smjeru, je dosta rizi~nije, prije svega zbog<br />

ve}ih brzina saobra}ajnog toka u koji se<br />

uklju~ujete.<br />

Takve saobra}ajnice, u pravilu, imaju<br />

trake za uklju~ivanje (ubrzavanje) i morate<br />

ih pravilno koristiti. To trebate ~initi<br />

na sljede}i na~in:<br />

1. Oprezno vozite u zavoju na po~etku<br />

trake za ubrzavanje. Na po~etku trake<br />

za ubrzavanje ne smijete zaustaviti vozilo<br />

ili se direktno nakon zavoja uklju~iti<br />

na brzu saobra}ajnicu.<br />

2. Procjenjujte kojom brzinom voze<br />

vozila po brzoj cesti. Ubrzavajte postupno<br />

do brzine vozila koja prolaze po saobra-<br />

}ajnoj traci lijevo od va{eg vozila. Kontroli{ite<br />

situaciju preko bo~nog lijevog ogledala.<br />

3. Pri kraju trake za ubrzavanje postigli ste brzinu<br />

kao i vozilo u saobra}ajnoj traci lijevo od vas. Najavite<br />

promjenu trake. Odaberite siguran trenutak za<br />

uklju~ivanje. Kada ste se uklju~ili na brzu cestu, preko<br />

unutra{njeg ogledala provjerite uvjete iza, isklju-<br />

~ite pokaziva~ smjera i nastavite vo`nju.<br />

Uop{te, dok se uklju~ujete vozilom u saobra}aj,<br />

u ogledalu (vanjsko i unutra{nje) provjeravajte saobra}aj<br />

koji dolazi saobra}anom trakom na koju se<br />

èlite uklju~iti. êsto }ete biti u situaciji da se uklju-<br />

~ujete na takav na~in. Ako postoji znak raskrsnica<br />

s cestom s predno{}u prolaska, ustupite prednost.<br />

U situaciji kada vam se istovremeno pribliàva<br />

vozilo koje ima uklju~en desni pokaziva~ smjera, osre}e<br />

nalijetanjem na vozilo koje na cesti usporava i skre}e<br />


TEMA IZ TEHNIKE VO@NJE: UKLJUÎVANJE I ISKLJUÎVANJE IZ SAOBRA]AJA<br />

tanite na mjestu. Razmi{ljajte da je zaboravio ili gre-<br />

{kom uklju~io pokaziva~ smjera.<br />

Predvi|ajte mogu}nost preticanja od drugog vozila<br />

kada vam se vozilo pribliàva. Mo`da je drugo<br />

vozilo upravo zapo~elo preticanje. Stoga dobro procijenite<br />

trenutak uklju~ivanja kako biste ga obavili sigurno<br />

i bez ometanja drugih.<br />

Uklju~ivanje na autocestu<br />

Ulazi na autoceste predstavljaju jedno od kriti-<br />

~nih mjesta za doga|anje saobra}ajnih nezgoda, prije<br />

svega iz razloga u neadekvatnom pona{anju voza-<br />

~a i pravljenju gre{aka.<br />

Uklju~ivanje u saobra}ajni tok vozila na autocesti<br />

treba izvr{iti bez zaustavljanja, koriste}i pravilno<br />

saobra}ajnu traku za ubrzavanje. Postupno<br />

ubrzavajte nakon prilazne rampe, vozite usporedno<br />

s vozilima na autocesti – cijelom duìnom<br />

trake za ubrzavanje, bez pribliàvanja vozilu koje<br />

se nalazi ispred vas. Putem unutra{njeg i vanjskog<br />

ogledala pratite saobra}aj vozila sa ciljem<br />

prepoznavanja najpodesnijeg mjesta za uklju~ivanje.<br />

Kada dostignete brzinu vozila u saobra}ajnoj<br />

traci lijevo od vas, uz sigurnosne provjere i uklju-<br />

~ivanje lijevog `migavca, ne ometaju}i vozila,<br />

uklju~ite se u saobra}ajni tok na autocesti. Ako<br />

vam uslovi saobra}aja to ne dozvoljavaju, ne zaustavljajte<br />

se na kraju trake za ubrzavanje, ve}<br />

nastavite vo`nju trakom za zaustavljanje vozila u<br />

nu`di do prvog trenutka za uklju~ivanje. îm uo~ite<br />

pogodan trenutak izme|u vozila, morate s<br />

uklju~enim lijevim pokaziva~em smjera ubrzati i<br />

uklju~iti se u desnu saobra}ajnu traku.<br />

Vozila na autocesti imaju prednost u odnosu na<br />

ona koja ulaze. Vi, me|utim, moète pomo}i onima<br />

koji ulaze na autocestu, tako {to }ete smanjiti brzinu<br />

svoje vo`nje i ostaviti dovoljno prostora za uklju-<br />

~ivanje. Vi moète svoju vo`nju, ukoliko vam uslovi<br />

saobra}aja omogu}uju, i ubrzati (ali ne iznad 130<br />

km na sat), da bi se oslobodilo dovoljno mjesta iza<br />

vas za uklju~ivanje.<br />

Da bi se voza~ima olak{alo uklju~ivanje na autocestu,<br />

moète, tako|e, izvr{iti promjenu kretanja na<br />

lijevu saobra}ajnu traku, ne smanjuju}i brzinu, kako<br />

biste desnu ostavili slobodnu za uklju~ivanje sa<br />

saobra}ajne trake za ubrzavanje. No, ovo uradite samo<br />

onda ako to dozvoljava stanje saobra}aja i onda<br />

kada ste sigurni da ovu radnju moète izvesti bez<br />

ikakve opasnosti. Kada pro|ete vozilo koje se uklju-<br />

~ilo, vratite se u desnu saobra}ajnu traku. Stalno<br />

imajte na umu da prilikom svake promjene saobra-<br />

}ajne trake morate uklju~iti pokaziva~ pravca za odgovaraju}i<br />

smjer.<br />

Isklju~ivanje<br />

Kad se voza~ vozilom isklju~uje iz saobra}aja<br />

s glavne ceste na sporednu, ili na neku povr{inu,<br />

obavezno mora pove}ati oprez, pravovremeno<br />

provjeriti preko voza~kih ogledala saobra}aj iza<br />

voza~a i pravovremeno najaviti svoju namjeru. Na<br />

brzinomjeru mora kontrolisati brzinu, jer moè<br />

imati pogre{nu percepciju svoje brzine. Moè se<br />

dogoditi da voza~ vozila iza vas pogre{no procijeni<br />

razmak i prekasno ko~i, pa }e do}i do nalijetanja<br />

na va{e vozilo. Osim toga, vo`nja na malom<br />

razmaku smanjuje preglednost ispred vozila,<br />

kao i pogre{ka procjene brzine vozila koje dolazi.<br />

Stoga, pravovremeno obavite sve pripreme<br />

kako biste se sigurno isklju~ili.<br />

Ako èlite da se isklju~ite iz saobra}aja na cesti<br />

i zaustavite va{e vozilo uz desnu ivicu kolovoza<br />

trebate:<br />

odrediti slobodno mjesto na kojem se smijete<br />

zaustaviti uz ivicu kolovoza,<br />

uvjeriti se da tu radnju moète obaviti bez oposnosti<br />

za druge u~esnike provjerom na unutra{nje<br />

ogledalo,<br />

priko~iti, prilagoditi brzinu i promijeniti u niì<br />

stepen prenosa,<br />

provjeriti preko desnog vanjskog ogledala,<br />

uklju~iti desni pokaziva~ smjera u pravilu, a<br />

prema brzini vo`nje, 30 do 50 m prije zaustavljanja,<br />

smanjiti brzinu vo`nje i zauzeti poloàj vozilom<br />

uz desnu ivicu kolovoza,<br />

zaustaviti vozilo i isklju~iti desni pokaziva~<br />

smjera,<br />

provjeriti preko lijevog vanjskog ogledala mo-<br />

ète li sigurno iza}i iz vozila,<br />

otvoriti vrata i iza}i iz vozila,<br />

osigurati vozilo od pokretanja, i zaklju~ati sva<br />

vrata ako napu{tate vozilo.<br />

Na zna~ajnijim saobra}ajnicama u i van naseljenih<br />

mjesta izgra|ene su trake za usporavanje namijenjene<br />

za sigurnije isklju~ivanje iz saobra}aja. Postupak<br />

islju~ivanja izvodi se na sljede}i na~in:<br />

1. Provjerite na unutra{nje ogledalo iza vas.<br />

Uklju~ite desni pokaziva~ smjera. Ne ko~ite. Ne<br />

smanjujte brzinu.<br />

2. Istom brzinom prestrojite se na traku za usporavanje.<br />

Tek kada ste na traci za usporavanje, smanjujte<br />

brzinu i kontrolirajte situaciju iza.<br />

3. Prilagodite brzinu vo`nje radijusu zavoja na<br />

kraju trake za usporavanje. Oprezno vozite i isklju-<br />

~ite pokaziva~ smjera.<br />

Na cesti izvan naselja doga|aju se mnoge saobra}ajne<br />

nesre}e nalijetanjem na vozilo koje na cesti<br />

usporava i skre}e. Razlozi takvim nesre}ama mogu<br />

biti sljede}i:<br />

voza~ vozila koje dolazi iza ne moè procijeniti<br />

je li vozilo ispred zaustavljeno ili se kre}e, pa ko~i<br />

prekasno;<br />

voza~ vozila iza vozi preblizu i zaklanja pogled<br />

voza~u koji skre}e ulijevo, a i voza~u koji namjerava<br />

preticati;<br />

motociklist koji dolazi iza preti~e vozilo koje<br />

skre}e ulijevo;<br />

voza~ koji skre}e ulijevo naglo ko~i ili bez pokaziva~a<br />

skre}e ulijevo, a vozilo iza to ne o~ekuje.<br />

êsto se doga|a i da voza~ koji skre}e ulijevo<br />

teè ili prekasno uo~ava vozilo koje dolazi iz suprotnog<br />

smjera, a posebno motociklista, ili pogre{no<br />

procjenjuje njegovu brzinu, {to dovodi do saobra}ajne<br />

nesre}e. Isklju~ivanje skretanjem ulijevo je zato<br />

Oprezno vozite u zavoju na po~etku trake za ubrzavanje. Na po~etku trake<br />

za ubrzavanje ne smijete zaustaviti vozilo ili se direktno nakon zavoja uklju~iti<br />

na brzu saobra}ajnicu<br />



opasno i za voza~e koji skre}u, koji dolaze u susret<br />

i koji nailaze iza.<br />

Isklju~ivanje sa autoceste<br />

Kada se namjeravate isklju~iti sa autoceste,<br />

onda morate uo~iti saobra}ajne znakove koji vas<br />

obavje{tavaju o mjestu izlaza sa autoceste. Ako<br />

prekasno uo~ite ili reagujute na znak obavje{tenja<br />

za vo|enje saobra}aja, pro}i }ete pored èljenog<br />

izlaska. To vas moè „ko{tati“ dodatnog<br />

iznosa za cestarinu i nekoliko kilometara bespotrebne<br />

vo`nje do sljede}eg izlaza i povratka<br />

autocestom za smjer kojim ste èljeli voziti. Isklju~ivanje<br />

sa autoceste najavljuje se saobra}ajnim<br />

znakom obavje{tenja u pravilu na 1.000,<br />

500 i 250 metara ispred kraja, tako do pravovremeno<br />

i sigurno moète smanjiti brzinu. Pribli-<br />

àvaju}i se mjestu izlaska, pogledat }ete na<br />

unutra{nje i vanjsko ogledalo, te uklju~iti desni<br />

pokaziva~ smjera. Ne ko~ite na traci za vo`nju.<br />

S uklju~enim desnim pokaziva~em smjera nakon<br />

kosnika na kolovozu i pojave saobra}ajne trake<br />

za usporavanje, ne smanjuju}i brzinu vo`nje, napustite<br />

desnu saobra}ajnu traku autoceste i<br />

prestrojite se na saobra}ajnu traku za usporavanje.<br />

Tek na traci za usporavanje smanjujete<br />

brzinu, kako biste do izlaska s autoceste prilagodili<br />

brzinu radijusu zavoja i isklju~ili se sigurno.<br />

Gledajte na brzinomjer i prekontroli{ite brzinu,<br />

jer ako ste duè vozili velikom brzinom, postoji<br />

mogu}nost da ste izgubili osje}aj za stvarnu<br />

brzinu kojom vozite.<br />

Pri uklju~ivanju i<br />

isklju~ivanju u saobra}aj<br />

primijeni osnovna na~ela<br />

sigurne vo`nje:<br />

Pa`ljivo prati situaciju ispred, iza i oko vozila<br />

Neprekidno procjenjuj sigurnost vo`nje<br />

Predvi|aj mogu}e opasnosti i prepoznaj rizi-<br />

~ne situacije<br />

Odluku o postupku donesi pravovremeno<br />

Odlu~no i bez oklijevanja provedi svoju odluku<br />

Pokaì svoju namjeru ostalim u~esnicima u<br />

saobra}aju<br />

Primijeni odgovaraju}e pravilo saobra}aja<br />

Postupaj prema zna~enju znakova u saobra-<br />

}aju<br />

Poku{aj ispraviti posljedice pogre{ke drugog<br />

u~esnika u saobra}aju<br />

Uvijek pomozi drugom u~esniku u saobra-<br />

}aju<br />


SAOBRA]AJ, EKONOMIJA, EKOLOGIJA, SAOBRA]AJ, EKONO<br />

TURIZAM<br />

Porcija sira<br />

Nove ideje za ubrzaniji razvoj bosanskohercegova~kog turizma<br />

Fakultet za menad`ment i turizam Univerziteta<br />

u Travniku po~etkom marta na Vla{i}u je<br />

organizovao zanimljiv me|unarodni Simpozij<br />

o prirodnom i kulturno-historijskom naslje|u i<br />

novim modelima upravljanja razvojem turizma. I<br />

ovog puta pokazalo se da je turizam tema<br />

nepresu{nih ideja i aktivnost koja pruà {ansu za<br />

dobre poslove u saobra}aju, hotelijerstvu,<br />

ugostiteljstvu, proizvodnji zdrave hrane,<br />

organizaciji ku}ne radinosti, zdravstvu, obrazovanju<br />

i kulturi dijaloga.<br />

Kako je istakao uvodni~ar, prof. dr. Ze}ir<br />

Hadìahmetovi}, turizam je svjetski globalni<br />

proces, a turisti~ka privreda svjetska privreda<br />

koja }e se u budu}nosti stalno pove}avati. Da<br />

bi se uklju~ila u globalni proces razvoja turizma<br />

za Bosnu i Hercegovinu je neophodno da<br />

usvaja i primjenjuje mnoga nova rje{enja, ali i<br />

da kona~no sa~ini strategiju razvoja ove<br />

privredne grane.<br />

O svemu tome, a na bazi tridesetak veoma<br />

zanimljivih referata autora iz BiH, Albanije, Crne<br />

Gore, Srbije i Hrvatske, razgovaralo je pedesetak<br />

u~esnika razli~itih profesija i starosne dobi.<br />

Autori referata, izme|u ostalih, bili su dr Ibrahim<br />

Bu{atlija, dr. Mehmed Kenovi}, dr. Husnija<br />

Resulovi}, dr. Halid Kurtovi}, Alojz Filipovi}, dr.<br />

Ramo Kurtanovi}, Marinko Marki}, Dobromir<br />

Bonacin, [efket Krci}, pomo}nik federalnog<br />

ministra okoli{a i turizma mr. Nedeljko Babi},<br />

rektor Univerziteta Travnik, dr. Rasim Daci}, mr.<br />

Senad Softi}...<br />

Prezentirano je i nekoliko novih turisti~kih<br />

proizvoda poput puta sira od Livna preko Vla{i}a<br />

do Sjenice, kao zna~ajan me|unarodni projekat,<br />

potom kori{tenje napu{tenih rudokopa za<br />

turisti~ke sadràje, investiranju oko ~etiri<br />

milijarde konvertibilnih maraka u izgradnju novih<br />

smje{tajnih kapaciteta u BiH i na bazi toga<br />

otvaranju vi{e od 32.000 novih radnih mjesta.<br />

Ponu|eni su i novi modeli upravljanja u turizmu,<br />

podizanju kvaliteta i zna~aju morala i etike itd.<br />

U zaklju~cima Simpozija nazna~ena je potreba<br />

za izradom strategije razvoja turizma u BiH i<br />

predloèno formiranje stalnog tima eksperata za<br />

kontinuirano bavljenje tim razvojem. Ovaj vid<br />

razmjene iskustava i traganja za novim rje{enjima<br />

adekvatnijeg kori{tenja turisti~kih potencijala u<br />

organizaciji pomenutog fakulteta i univerziteta<br />

bi}e praktikovan svake godine.<br />

Tokom trajanja Simpozija uprili~ena je i<br />

promocija dvadesetak knjiga, studija i ud`benika<br />

~iji su autori profesori i saradnici Univerziteta<br />

Travnik. Time se pokazalo da je ova visoko{kolska<br />

ustanova temeljito pristupila ostvarivanju<br />

svoje dru{tvene uloge. (H.S.)<br />

22. APRIL<br />

Dan Planete<br />

Sve je vi{e onih {to im smeta<br />

naru{avanje prirodne ravnoteè<br />

i one~i{}avanje okoli{a.<br />

Ako ne vjerujete, sa~ekajte<br />

22. april, pa se sami uvjerite<br />

Brojnim aktivnostima nevladine<br />

organizacije 22. aprila obiljeì}e<br />

Dan planete Zemlje i na taj na~in<br />

skrenuti pa`nju na potrebu zbijanja<br />

redova u za{titi svih prirodnih vrijednosti<br />

ìvota: vode, zraka, tla, biodiverziteta i<br />

smanjenju negativnih uticaja na klimatske<br />

promjene. Iz godine u godinu, a iz<br />

razloga {to su rane na zemlji sve ve}e<br />

raste broj onih koji su spremni zbiti<br />

redove i oja~ati front za bolji i zdraviji<br />

ìvot.<br />

Pokazalo se to i ovih dana na skupu<br />

novinara ekologa u Biha}u u organizaciji<br />

Ekolo{ke koalicije unskog sliva, godi{-<br />

njim skup{tinama ekolo{kih Zelenih<br />

Neretve iz Konjica i Ekolo{kog pokreta<br />

iz Jajca, ideji Fondeko o organizovanju<br />

zajedni~kih aktivnosti svih ekolo{kih<br />

nevladinih organizacija u narednom<br />

periodu a za 22. april podjelom platnenih<br />

cekera kao po~etak akcije smanjenja<br />



MIJA, EKOLOGIJA, SAOBRA]AJ, EKONOMIJA, EKOLOGIJA<br />

upotrebe plasti~nih vre}ica.<br />

Politi~ke stranke sa ekolo{kim pokretom<br />

dogovaraju se da zajedno iza|u na<br />

lokalne izbore, a organizatori sajmova se<br />

trude da na poseban na~in prezentiraju i<br />

domete privrednih dru{tava u za{titi<br />

ìvotne sredine. Sti~e se utisak da su svi<br />

zajedno u ovim aktivnostima zna~ajnije<br />

iskora~ili u odnosu na dràvu i njene<br />

organe. Jedino pozitivno u posljednjih<br />

mjesec dana je to da je Predsjedni{tvo<br />

BiH kona~no ratifikovalo Arhusku<br />

konvenciju ~ija primjena omogu}ava<br />

pristup informacijama bitnim za ~ovjeka i<br />

ìvi svijet.<br />

Po~etkom marta u Unsko-sanskom<br />

kantonu do{lo je do isticanja mazuta u<br />

tamo{nji vodotok. Za dvadesetak dana<br />

od tog doga|aja do pisanja ovog teksta<br />

javnost jo{ nije obavije{tena o sankcijama<br />

protiv zaga|iva~a niti o bilo kojem<br />

koraku koji je preduzet u tom smislu.<br />

Dan planete Zemlje i brojni skupovi tim<br />

povodom trebalo bi da budu prilika i za<br />

javno prozivanje dràve i nosilaca funkcija<br />

u njoj {to se bahato odnose prema<br />

problemima ìvotne sredine, prirodnim<br />

resursima i {to nije u stanju sa jedinstvenim<br />

stajali{tem iza}i pred gra|ane – bira~e<br />

kada je u pitanju budu}a izgradnja novih<br />

energetskih objekata.<br />

Dok svi nivoi vlasti u vezi s tim budu<br />

vodili vlastitu politiku, najve}i gubitnik }e<br />

biti gra|ani BiH i, naravno, zajedni~ka<br />

nam prirodna dobra.<br />

KRV NA CESTI<br />

Mrtvi kut<br />

Motocikliste neki ve} odavno nazivaju nevidljivim ubicama<br />

Broj saobra}ajnih nesre}a u kojima u~estvuju<br />

motociklisti se pove}ava i predstavlja globalni<br />

saobra}ajni problem. Dolaskom ljep{eg<br />

vremena sve ih je vi{e na gradskim ulicama i<br />

magistralnim putevima. Tim povodom aktuelnom se<br />

~ini izjava sa nedavne konferencije u Policijskoj upravi<br />

Zagreba u kojoj se tvrdi da ne postoji motociklista koji<br />

makar jednom u ìvotu nije pao.<br />

Tamo{nje i ovda{nje analize se podudaraju:<br />

najve}i broj nesre}a doga|a se zbog pove}ane<br />

brzine. Motociklisti su nevidljivi u prometu i zbog toga<br />

se apeluje na voza~e automobila da prilikom vo`nje i<br />

uklju~enja u promet dobro obrate pa`nju na mrtvi kut i<br />

sve retrovizore. Za motocikliste veliki problem<br />

predstavljaju i lo{e ceste koje znaju biti grbave,<br />

blatnjave i posebno opasne ako se na njima ne vide<br />

leè}i policajci (kakvih u gradovima BiH jo{ ima). Uz<br />

to i malo pijeska na cesti motociklistu moè izbaciti iz<br />

„sedla“.<br />

U porodicama koje financijski dobro stoje postoji<br />

praksa kupovine djeci motocikla. Ta kupovina mora<br />

biti popra}ena i nabavkom dobre opreme, prije svega<br />

kacige, a bilo bi dobro da im omogu}e i koji ~as<br />

vo`nje pod stru~nim nadzorom. Uz ove redove i<br />

podatak da je na autopijacama u BiH promet u<br />

blagom porastu, te da se, uglavnom, trguje<br />

automobilima niske vrijednosti: to zna~i starim,<br />

neispravnim i opasnim kako po ìvot voza~a, tako i<br />

svih nas u~esnika u saobra}aju.<br />

Niko jo{ nije razmi{ljao o tome da na trì{tu<br />

rabljenih automobila uvede malo reda, makar toliko<br />

da na njega ne moè do}i automobil sa ozbiljnim<br />

tehni~kim nedostacima. Takve treba prodavati na<br />

autootpadima. (H.S.A)<br />

BIHAMK AUTO april/travanj 2008.<br />

47

VREMEPLOV MERCEDES (I)<br />

Vjerovatno najbolje {to<br />

novac moè kupiti<br />

Mercedes je, deset godina nakon zavr{etka Drugog svjetskog rata, radije izabrao<br />

sigurnost obitelji, nego trka}u avanturu. Mercedes je, postupio, poput svoje<br />

majke Njema~ke, reklo bi se, koja je prolaze}i kroz te{ke procese denacifikacije<br />

nakon rata stigla do katarze u kojoj se u devedestim pokazala kao eti~ka vertikala<br />

umorne i obezglavljene Evrope<br />

Pi{e: Ahmed Buri}<br />

Svi oni su imali razli~ite snove, ali u ve}ini njih je, postojano<br />

kano klisurina, stajao on – Mercedes Benz<br />



Koliko puta ste dosad, voze}i se u taxiju,<br />

ili s nekim ko je zaista “pravi” voza~,<br />

nakon razgovora koji auto najbolje<br />

sluì, ~uli re~enicu: “Ma, sve, sve,<br />

al’ Mercedes!” I onda kre}e pri~a<br />

koja obi~no ne biva prekinuta sve dok se vo`nja<br />

ne zavr{i: “E, imao sam ja taj i taj model, sluìo<br />

me je toliko i toliko godina, al’ prodadoh ga, ne<br />

znam ni ja {to, a bolji je i sad od ovih svih novih.”<br />

I zaista, da su glavni ljudi iz dvije kompanije koje<br />

su se 1926. kona~no udruìle u jedan brand Mercedes<br />

– Benz, znali da }e imati toliko poklonika, i<br />

vjerovatno najbolje automobile na svijetu serijske<br />

prizvodnje – vjerovatno bi se udruìli znatno ranije.<br />

Ovako, znamo da su obje u~estvovale u prvoj<br />

automobilskoj trci u povijesti civilizacije, Paris<br />

– Rouen, 1894. godine. Bajka sa sportskim trkama<br />

je trajala dugo, sve do katastrofe na Le Mansu<br />

kad je Mercedes – Benz 300 SLR, u sudaru s<br />

drugim automobilom izletio sa staze i pobio vi{e<br />

od 80 ljudi. Povratak na trka}e staze dogodio se<br />

tek krajem osamdesetih, i to tamo gdje se i desila<br />

katastrofa, a firma Sauber bila je zaduèna da vrati<br />

obraz u trkama formule. No, to se nije desilo sve<br />

dok se nije stupilo u savezni{tvo s legendarnim<br />

McLarenom, u kojem je Mikka Hakkinen osvojio<br />

dvije titule.<br />

Vrijeme gladi<br />

Mercedes je, dakle, nakon katastrofe, deset<br />

godina nakon zavr{etka Drugog svjetskog rata<br />

radije izabrao sigurnost obitelji, nego trka}u avanturu.<br />

Mercedes je, postupio, poput svoje majke<br />

Njema~ke, reklo bi se, koja je prolaze}i kroz te-<br />

{ke procese denacifikacije nakon rata stigla do<br />

katarze u kojoj se u devedestim pokazala kao eti-<br />

~ka vertikala umorne i obezglavljene Evrope. Ali,<br />

{ta se sve moralo dogoditi za to Kad je epoha<br />

gladi u pedesetim kona~no pro{la, valjalo je sagraditi<br />

veliku zemlju. I uvesti radnu snagu. Najvi{e<br />

njih u potrazi za kruhom stiglo je iz<br />

Turske i Socijalisti~ke Federativne Republike<br />

Jugoslavije. Svi oni su imali razli~ite<br />

snove, ali u ve}ini njih je, postojano<br />

kano klisurina, stajao on – Mercedes<br />

Benz. Znak s jednom uspravnom i dvije<br />

kose linije, naopako okrenuto stilizirano<br />

raspe}e, bio je sigurna legitimacija,<br />

kako ìvota u Njema~koj u kojoj se radilo<br />

po tvornicama, rudnicima, halama, tako<br />

i u povratku u domovinu u kojem bi<br />

on, Mercedes, bez obzira na boju, godi-<br />

{te i model, zna~io da se uspjelo.<br />

Iznad Te{nja…<br />

Jo{ pamtim zadovoljno lice maj~inog<br />

ro|aka Ejuba koji bi u {arenoj ko{ulji parkirao<br />

svog Merdù (u tom pogledu, kao i<br />

MERCEDES SA NEBA To “ne{to” postoji i u pjesmi Janis Joplin Mercedes<br />

benz. Taj o~ajni~ki krik protiv potro{a~kog dru{tva, otu|enja i kulta boga}enja, u<br />

ne{to slobodnijem prijevodu bi glasio: O boè/ho}e{ li mi kupiti Mercedes Benz/<br />

moji prijatelji voze Por{e/ i ja se moram pokazati/ cijeli ìvot naporno radim/ ali<br />

pomo}i nema/ o Boè daruj mi Mercedes benz s neba.<br />

u ve}ini drugih simbola, Hercegovci nemaju predrasuda),<br />

i onda uz lozu govorio kako je ìvot tamo nikakav,<br />

i kako je najljep{e tu u domovini. Autenti-<br />

~nost njegovih rije~i povremeno bi nestajala u odbljesku<br />

sunca od zelenu karoseriju modela 300 D,<br />

ali ja sam jo{ uvijek bio mali da bih pro~itao sve te<br />

znakove. U me|uvremenu, sigurnost {vedskog Volva<br />

je stra{no napredovala, na sjeveru Evrope se<br />

unekoliko potvr|ivala Marxova teorija o tome da }e<br />

socijalizam nastati onda kad kapitalizam dostigne<br />

svoj vrhunac, a ~inilo se da se [vedskoj dogodilo<br />

upravo to. Ali, kad je Vatikan nakon atentata koji je<br />

Tur~in Ali Agca poku{ao na Karola Woytilu Mercedesu<br />

naru~io Papamobil, definitivno nije bilo dilema<br />

o tome {ta najbolje ~uva glavu. Danas, valja znati<br />

jo{ i to da je Bosna i Hercegovina, zvani~no jedna<br />

od 18 zemalja pored Njema~ke u kojoj se radilo ne-<br />

{to za Mercedesa. I to u Te{nju. Na spisku, pored<br />

najva`nijih zemalja svijeta, onih kojih nama ekonomski<br />

i politi~ki nikada ne}e biti dosti`ne, su i svje}ice<br />

i prijenosi iz zemlje u kojoj imati Mercedes, pored<br />

onoga {to taj auto simbolizira, postoji, ili mi barem<br />

mislimo da postoji, ne{to {to se ne}e mo}i kupiti<br />

novcem. Dok se ne utvrdi da to ne{to postoji Mercedes<br />

je bio i ostao, vjerovatno, ne{to najbolje iz<br />

oblasti tehnike {to se novcem moè kupiti. To “ne-<br />

{to” postoji i u pjesmi Janis Joplin Mercedes benz.<br />

Taj o~ajni~ki krik protiv potro{a~kog dru{tva, otu|enja<br />

i kulta boga}enja, u ne{to slobodnijem prijevodu<br />

bi glasio: O boè/ho}e{ li mi kupiti Mercedes Benz/<br />

moji prijatelji voze Por{e/ i ja se moram pokazati/<br />

cijeli ìvot naporno radim/ ali pomo}i nema/ o Bo-<br />

è daruj mi Mercedes benz s neba. Te stihove<br />

je zasluìo svako ko je barem jednom<br />

uzdahnuo za Mercedesom, i pomislio o tome<br />

kako izgleda udoban ìvot. I zato ih je<br />

Janis tako maestralno otpjevala.<br />

OKRENUTO RASPE]E Znak s<br />

jednom uspravnom i dvije kose<br />

linije, naopako okrenuto stilizirano<br />

raspe}e, bio je sigurna<br />

legitimacija, kako ìvota u<br />

Njema~koj u kojoj se radilo po<br />

tvornicama, rudnicima, halama,<br />

tako i u povratku u domovinu u<br />

kojem bi on, Mercedes, bez<br />

obzira na boju, godi{te i model,<br />

zna~io da se uspjelo<br />


WRC ARGENTINA<br />

Löeb lovi novu titulu<br />

Francuski voza~, nakon Meksika, opet se popeo na<br />

pobjedni~ko postolje. Po ~etvrti put u karijeri Löeb je<br />

stigao sa najboljim vremenom na cilj u Argentini. To je<br />

bilo dovoljno da preuzme vode}u poziciju u poretku<br />

voza~a ispred, do tada, vode}eg Hirvonena koji u<br />

Argentini nije imao sre}e, a jedini se mogao<br />

suprotstaviti aktuelnom {ampionu<br />

Ekipa<br />

Citroena sa<br />

Diegom<br />

Maradonom<br />

Tre}i put ove sezone aktuelni<br />

{ampion Sebasteien Löeb penje<br />

se na pobjedni~ko postolje. To je<br />

Francuzu bila rekordna 39.<br />

pobjeda u karijeri, za ~ovjeka koji ima<br />

~etiri titule u nizu iza sebe. U te{kim<br />

uslovima argentinskog {ljunka sa dvije<br />

minute i 33 sekunde za Löebom zakasnio<br />

je australski voza~ Chris Atkinson u<br />

Subaru Imprezi. Njegova sre}a je bio lo{<br />

tre}i natjecateljski dan Petera Solberga,<br />

tako|e, voza~a Subarua kojem je tri<br />

brzinca prije kraja otkazala elektronika.<br />

Dobar natjecateljski dan napravio je<br />

Dani Sordo osvojiv{i tre}e mjesto za<br />

ekipu Citröena. Jo{ jedan uspjeh za<br />

francuskog proizvo|a~a i ve}i, prevnstveno<br />

za sebe, napravio je 24-godi{nji<br />

Conrad Rautenbach iz Zimbabvea.<br />

Rezultat karijere Rautenbach je osigurao<br />

stigav{i kao ~etvrti na cilj sa vi{e od<br />

20 minuta zaka{njenja iza Sorda, ali i<br />

ispred vode}eg do ovog relija Mikke<br />

Hirvonena koji je izletio sa staze prvog<br />

dana. Dodu{e, drugog dana argentinskog<br />

relija Hirvonen se vratio na {estu<br />

poziciju, te na kraju nije mogao bolje od<br />

petog mjesta. Ovosezonsko iznena|enje<br />

22-godi{nji Finac Jari-Matti Latvala<br />

utrku je zavr{io tek na 15. mjestu.<br />

Nakon Argentine u poretku voza~a<br />

Loeb je pre{ao na prvo mjesto ispred<br />

Hirvonena, a kod ekipa Citreön se<br />

primakao na tri boda zaostatka za<br />

vode}im Fordom koji ima 44 boda.<br />

Sljede}i reli seli na azijski kontinent.Vozi<br />

se ovog mjeseca od 24. 4. do<br />

27. 4. u Jordanu.<br />

REZULTATI<br />

1. S. Loeb (Fra-Citroen) 5:05:48,6<br />

2. C. Atkinson (Aus-Subaru) + 2:33,2<br />

3. D. Sordo (Esp-Citroen) + 4:04,7<br />

4 C. Rautenbach (Zw-Citroen) + 20:03,5<br />

5. M. Hirvonen (Fin-Ford) + 25:15,3<br />

POREDAK VOZAÂ<br />

1 S. Löeb (Fra) Citroën 30<br />

2 M. Hirvonen (Fin) Ford 25<br />

3 C. Atkinson (Aus) Subaru 22<br />

4 J. Latvala (Fin) Ford 16<br />

5 G. Galli (Ita) Ford 11<br />

BIHAMK AUTO, br. 15

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?