Fojnička škrinja broj 5 - Samostan Fojnica
Fojnička škrinja broj 5 - Samostan Fojnica
Fojnička škrinja broj 5 - Samostan Fojnica
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
IZ LJETOPISA FOJNIČKOG SAMOSTANA<br />
FOJNIČKAŠKRINJA<br />
Druga polovica devetnaestog stoljeća je<br />
označena kao vrijeme velikog kulturnog i<br />
privrednog razvoja, kako u Europi tako i u<br />
Bosni i Hercegovini. Za brži razvitak bila je<br />
potrebna izgradnja suvremenih puteva i cesta,<br />
ali najveći i najteži zadatak je bila izgradnja<br />
željezničkih pruga, koja je ustvari<br />
bila isključivo eksploatatorskih namjena.<br />
Prva pruga u Bosni i Hercegovini puštena<br />
je u promet 24. prosinca 1872. godine. Bila<br />
je to pruga normalnog kolosjeka od Banje<br />
Luke do Dobrljina (101,6 km), izgrađena kao<br />
dio Carigradske magistrale koja je, prema<br />
tadašnjim planovima, trebala povezati Carigrad<br />
sa Bečom. Poslije Berlinskog kongresa<br />
(1878.) Austrougarska je okupirala Bosnu i<br />
Hercegovinu i odmah počela intenzivnu gradnju<br />
pruga. Okupacijske trupe su gradile<br />
pruge na liniji svog prodora u Bosnu, da bi<br />
osigurali opskrbu svojih trupa.<br />
No <strong>Fojnica</strong> i njena okolica za vrijeme austrougarske<br />
vladavine nisu doživjele privredni<br />
prosperitet kao mjesta koja je zahvatila<br />
industrijalizacija i nove prometne mogućnosti.<br />
Nakon puštanja u pogon prve visoke peći<br />
u vareškoj željezari 1891. godine, <strong>Fojnica</strong><br />
poznata po proizvodnji i obradi željeza, našla<br />
se u konkurenciji jeftine industrijske robe.<br />
Sve one kovačnice i rudnici koji su stoljećima<br />
osiguravali egzistenciju većeg dijela fojničkog<br />
stanovništva počinju se polako gasiti.<br />
Udaljenost od glavnih privrednih i prometnih<br />
tokova te stalni nedostatak kapitala<br />
bili su glavni razlozi zašto se <strong>Fojnica</strong> nije mogla<br />
uključiti u moderni privredni razvoj. Zbog<br />
takve situacije fojničko stanovništvo traži<br />
izvore prihoda u privrednim granama koje su<br />
se zasnivale na prirodnim bogatstvima fojničkog<br />
kraja.<br />
U arhivskoj građi Franjevačkog samostana<br />
u Fojnici pronađen je dokument koji<br />
nam svjedoči o veoma teškoj situaciji u<br />
Fojnici za vrijeme Prvog svjetskog rata. Dokument<br />
potiče iz 1915. godine, ali nažalost<br />
bez datuma i potpisa. Zalazeći u drugu godinu<br />
rata situacija u Bosni i Hercegovini postaje<br />
sve teža i teža. Počinje se osjećati zamorenost<br />
od rata, sušne i nerodne godine koje<br />
su uslijedile pokazuju se sa svim svojim negativnim<br />
posljedicama te dolazi i do velikog<br />
<strong>broj</strong>a umiranja od gladi, a radno sposobno<br />
stanovništvo većinskim dijelom bilo je ili raseljeno<br />
ili mobilizirano u austrougarskoj<br />
vojsci.<br />
Kako se radi o do sada neobjavljenoj arhivskoj<br />
građi iz arhiva samostana koja se<br />
odnosi na austrougarsku upravu u Bosni i<br />
Hercegovini ovdje dajemo prijepise pojedinih<br />
dijelova navedenog dokumenta iz 1915.<br />
godine u svom izvornom obliku, jer originalan<br />
dokument kao takav najviše i govori sam<br />
za sebe bez nekih dodatnih objašnjenja.<br />
20<br />
Prijedlog za gradnju željezničke<br />
pruge Visoko - <strong>Fojnica</strong> 1915. godine<br />
Visoka Zemaljska vlado!<br />
Potpisani stanovnici mjesta Kiseljaka,<br />
Kreševa, Fojnice, prisiljeni skrajnom<br />
bijedom i nuždom podastiremo na visoku<br />
Zemaljsku vladu u ime stanovnika<br />
Fojnice i okolice sljedeću molbu:<br />
Još od davnih vremena prije samostalnosti<br />
bosanskog kraljevstva za vremena<br />
rimskoga gospodstva, kasnije za<br />
vremena dubrovačke republike, još više<br />
za vremena bosanskog kraljevstva kao i<br />
za vremena otomanske vladavine slovilo<br />
je mjesto <strong>Fojnica</strong> sa čitavom svojom okolicom<br />
kao jedno od najvažnijih i industrijalnih<br />
mjesta u Bosni. U to vrijeme bila je<br />
<strong>Fojnica</strong> glavno tržište okolnih mjesta.<br />
Povjest sama nam pripovjeda da je još u<br />
XV stoljeću rudovita <strong>Fojnica</strong> bila jedna –<br />
skoro bi smo mogli reći jedina – od prvih<br />
trgovačkih i industrijalnih mjesta u<br />
Bosni što potvrđuju još i danas postojeći<br />
rudokopi stare ceste i putevi.<br />
Sve nam ovo dokazuje prijašnje blagostanje<br />
stanovnika mjesta Fojnice i<br />
okolice. Za vremena otomanske vladavine<br />
razvila se je industrija u Fojnici u velikoj<br />
mjeri. Radili su mnogo majdani, pravilo<br />
se oružje poimenice puške i sablje.<br />
Glasovite su fojničke sablje "šumanovke".<br />
Danas o toj industriji ne ima ni spomena,<br />
jer je <strong>Fojnica</strong> premda bogata rudama<br />
i šumama usljed drugih mjesta koja<br />
su željeznicom spojena sasma zapuštena<br />
a njezini stanovnici osiromašili.<br />
Piše Sandra Biletić<br />
Još godine 1880. dakle u nedavnoj<br />
prošlosti radilo je u Fojnici 14 majdana<br />
željezom, a uz njih su radila i rudarska<br />
poduzeća u fojničkoj okolici. Kasnije u<br />
godinama 1885-1889. razvila se je rudarska<br />
industrija u puno većoj mjeri<br />
otvorili su se rovovi u Čemernici, Zecu,<br />
Dusini i Lučicama, te su fojničani puni<br />
nade gledali u sretniju budućnost. Sva<br />
gornja poduzeća su na jednom prestala –<br />
uzroka ne možemo navesti niti ga znamo<br />
– te je fojničko stanovništvo bilo prinuždeno<br />
tražeći zarade da se raseljava iz<br />
svoga zavičaja napuštajući rodnu grudu<br />
pa da se potuca od nemila do nedraga da<br />
zaradi koricu kruha i da sebe i obitelj uzmogne<br />
prehraniti. Predugo bi bilo nabrajati<br />
i opisivati bijede koje stanovništvo<br />
ovoga kraja trpi ne imajući zarade na<br />
svom kućnom pragu kao što je prije<br />
imao, i kao što je mnogi stanovnici u<br />
svom rođenom mjestu imaju. Pravo je<br />
upravo čudo da se stanovništvo nije<br />
razselilo i da naše starodavno mjesto nije<br />
posve opustjelo. Naš svijet s velikom<br />
zebnjom gleda u budućnost, stariji svijet<br />
zabrinuto gleda u svoj mlađi naraštaj<br />
pošto se ovaj potreban korice kruha već<br />
seli i napušta svoju rođenu grudu. Našega<br />
mlađega svijeta puna su rudarska<br />
preduzeća u Varešu, Brezi, Zgošći i Zenici<br />
gdje ih rudarska uprava objeručke prima<br />
jer su dobri, vrstni, vješti i valjani radnici.<br />
BROJ 5 SRPANJ/KOLOVOZ 2010.
Change language