Treba stati s politiÄkim ping-pongom - Opatija.net

ISSN 1331-3827 

Poštarina plaćena u pošti 51410 Opatija 

LIST GRADA OPATIJE • BROJ 131 • GODINA XV • TRAVANJ 2010. 

Viktor Peršić: 

Treba stati 

s političkim 

ping-pongom

» UVODNIK 

Sretan Prvi maj 

Proljeće je, a u meni nemir... Kaže tako pjesma, a bogme 

ima istine u tome. Kako i ne biti nemiran kada ima toliko 

tužnih priča tu oko nas. Sve je više nezaposlenih, mladih 

bez posla, starijih s otkazom u ruci. O tome nešto govore 

i brojke koje smo dobili u opatijskoj ispostavi Zavoda za 

zapošljavanje. 

A opet proljetno sunce nekako budi radost i optimizam. 

Pa nas je to povelo u šetnju opatijskim trgovinama gdje 

smo pronašli za svakoga po nešto. Ipak, najviše za one s 

dubokim džepom. 

Proljeće je i voćke su rascvjetale. Pčele imaju puno posla, 

pa tako i pčelari u svojoj liburnijskoj udruzi. A oni se 

spremaju za ulazak u Europu. Valjda im je to lakše nego 

drugima, jer, znamo, pčele su jako dobro organizirane. 

Ima još lijepih vijesti. O toliko željenoj sportskoj dvorani, 

o naznakama novog bratimljenja nakon putovanja po Austriji, 

o angažiranim članovima Savjeta mladih, o rekreaciji 

u prirodi na padinama Učke, o sportskom uspjehu opatijskih 

odbojkaša. Zato vrijedi prelistati i ovaj broj “Opatije”, 

a nadam se da ćete nešto i pročitati. Pogotovo ako ste, 

nažalost, ostali bez posla i imate dosta, i previše, slobodnog 

vremena. 

Što ste ono rekli o Prazniku rada Da ćete ga provesti radno, 

u vrtu, na starini, u šetnji. Da se s nostalgijom sjećate 

izleta u prirodi, budnica... 

Onima koji rade želim da se odmore, onima koji su bez 

posla želim da ga čim prije nađu. 

Svima iskreno želim sretan Prvi maj 

Vaša Mirjana Rončević 

Bele kamelije 

Šesno! Šesno, šesno! Najšesnije! 

Parićala Irena Bistričić, Snimio: Nikola Turina 

BUTIGA OD BOTUNI – Si ki su morali vaje v Reku po botun, iglu 

i konac prišli su na svoje. Pul Škrbić je otprta butiga va koj ćete 

nać se ono ča ste bili nekada navajni nać v Opatije. I zato butiga 

praktičnega naziva Pozamanterija merita dve kamelije. 

KAMELIJE VA KAMELIJAH – Za oko našega fotografa zapel je 

ovaj vrtić pun opatijskega simbola – kameliji. Urejen je spreda 

hotela 4 Opatijska cvijeta, a more bit da će njegov primjer 

pratit i drugi opatijski hoteli. Morda ne z istun rožicun, ali z 

urejenun okućnicun sakako. 

Črne maće 

Ni baš šesno! Grdo! Grdo, grdo... 

SLATINA IN – Slatina je opeta va mode. Baren ča se tiče maći. O ukusima 

da se ne raspravja, ma neki bi sejno moral propisat nekakove 

mere i standardi za reklamiranje. Aš ča j’ preveć da ni z kruhon ni 

dobro. Osin tega, cela slika z dva prazna panoa, grdun hotelskun 

fasadun, prodajun stolnjaki i mega reklamami ne zgleda šesno. 

AUTOTROLEJ – Cjene od karat za kurjeru hode nazgorun, a slika 

od stanice na Slatine nazdolun. I ča će njin onputa se one nove, 

šesne i moderne kurjeri ako njin ovako zgleda šalter za prodaju 

karat, vas zišaran i z mahon obrasal i to va jednen turističken 

grade. 

2 travanj 2010.

Opatija - list Grada Opatije 

Nakladnik: GRAD OPATIJA 

Glavna urednica: Mirjana Rončević 

Izvršna urednica: Lidija Lavrnja 

Grafički urednik: Sanjin Mačar 

Suradnici u ovom broju: 

Irena Bistričić, Kristina Heger, Marino Maljavac, 

Goran Brozović, Ira Prebilić Banić, Kristina 

Tubić i Aleksandar Vodopija, Marijana 

Zorić 

» VIJEST MJESECA 

Natječaj za izradu 

projekta sportske dvorane 

Fotografije: 

Nikola Turina 

Uređivački savjet: 

Viktor Peršić (predsjednik), 

dr. Lara Jelenc, Kristijan Lanča, 

Andrej Poščić i Aldo Simper 

Kontakt: 

List Opatija, Maršala Tita 3, 51410 Opatija 

Telefon: 051/701-322 (int. 158) 

Telefaks: 051/701-267 

E-mail: opatija-list@ri.t-com.hr 

URL: http://www.opatija.hr 

Tisak: GRADSKA TISKARA OSIJEK 

Naklada: 5.500 primjeraka 

List je besplatan i izlazi mjesečno 

ISSN 1331-3827 

Oglašavanje u listu Opatija 

Zadnja 3.200 kn; unutanji ovitak 2.000 kn; 

1/1 1.500 kn; 1/2 750 kn; 1/3 500 kn; 1/4 

350 kn. Popust za tri objave 20 posto, 1/8 

200 kn, popust za šest objava 30 posto. 

Naslovna stranica: 

Podijela cvjetnih sadnica iznajmljivačima Ičića 

Snimio: Nikola Turina 

»Iz sadržaja 

» Tema 

5 Sve više nezaposlenih 

» U posjetu MO-u 

10 Dobrosusjedstvo 

na Belvederu 

“Balon” će otići u povijest 

» Susreti 

14 Komunalac dobio 

doktoricu znanosti 

» Akcije 

19 Vrtićari u “Malim 

vatrogascima” 

Piše Ana Brumnjak Iličić 

Raspisan je natječaj za izradu projekta 

sportske dvorane koja će se graditi 

na prostoru između Komunalca i 

Osnovne škole. Gradonačelnik Ivo Dujmić, 

njegovi zamjenici Marina Gašparić i Ernie 

Gigante Dešković, predsjednik Gradskog 

vijeća O’Brien Sclaunich i predsjednik Komisije 

za sport i tehničku kulturu Fernando 

Kirigin najavili su da se očekuje rješavanje 

sve potrebne dokumantacije u ovoj godini, 

kako bi izgradnja sportske dvorane 

mogla započeti u 2011. godini. Predviđeno 

je da će ukupna investicija dvorane 

stajati oko 50 milijuna kuna, a sredstva 

će biti osigurana kreditnim zaduženjem. 

Dvorana će imati tri etaže ukupne površine 

7.800m 2 , od kojih će glavna dvorana imati 

površinu 30x50 m 2 i visinu 13 m, sa 800 

do 1000 fiksnih sjedećih mjesta, te 300 do 

500 mjesta na teleskopskim tribinama, kao 

i potreban broj svlačionica i sanitarnih čvorova, 

a odgovarati će kriterijima za održavanje 

međunarodnih utakmica u odbojci, 

rukometu, košarci i gimnastici, uz mogućnost 

pregrađivanja u tri cjeline i mogućnost 

istovremenog korištenja za rekreaciju, treninge 

ili odvijanje nastave opatijskih škola. 

Uz glavnu dvoranu predviđena su i dvije 

manje dvorane namijenjene za zagrijavanje, 

stolni tenis, karate i slične sportove, 

kao i komercijalni sadržaji, poput teretane, 

te četiri trgovine i jedan ugostiteljski 

objekt. Ispod dvorane nalaziti će se i podzemna 

garaža s oko 110 parkirnih mjesta. 

Dvorana će biti opremljena odgovarajućim 

prostorima za komunikaciju unutar 

dvorane i prema Ulici m. Tita i Novoj cesti 

te parkiralištem za autobuse, društvenim 

prostorima, liftovima, sustavom grijanja, 

hlađenja i ventiliranja, sprinkler stanicom 

i trafostanicom. Projektni zadatak sadrži 

i zahtjev da sama izgradnja dvorane i kasnije 

njeno korištenje ne ometa djelovanje 

Komunalca na njegovoj sadašnjoj lokaciji. 

Složenosti cijelog projekta posebno doprinosi 

i činjenica da se dvorana smješta u zaštićenu 

urbanističku cjelinu Opatije u koji 

se treba kvalitetno ambijentalno uklopiti. 

» Udruga 

22 Pčelari spremni za Europu 

» Kultura 

25 Osvrt na uskršnju živost 

» Sport 

27 Odbojkaši u Prvoj ligi 

SNIMIO: NIKOLA TURINA 

travanj 2010. 3

» IZ UREDA GRADONAČELNIKA 


Osvrt na tri 

glavna 

projekta 

Drage sugrađanke i sugrađani, 

Moje prvo neposredno obraćanje čitateljima 

lista „Opatija” želim iskoristiti za osvrt na tri 

glavna projekta našeg mandata - sportsku 

dvoranu, uređenje tržnice te dom umjetnosti. 

Već u prvoj godini mandata obavljene su pripreme 

koje jamče njihovu realizaciju. 

Najdalje se otišlo s tržnicom. Projekt je spreman, 

financiranje osigurano. Sam zahvat 

odgođen je za nekoliko mjeseci, zbog učestalih 

žalbi u postupku javne nabave. Svatko 

tko ima posla s javnom nabavom zna koliko 

je njena procedura spora i komplicirana, ali 

moramo je poštivati. Recesija je, svaki posao 

je važan i firme sve češće nastoje žalbama 

srušiti natječaje u kojima nisu dobile posao. 

To se događa i s tržnicom, na to Grad ne 

može utjecati, ali sama realizacija projekta 

tržnice više uopće nije upitna. 

Prvi put nakon četiri desetljeća gradska vlast 

došla je do faze raspisivanja natječaja za projekt 

sportske dvorane. Uspjeli smo osigurati 

prostor za njenu gradnju ne čekajući iseljenje 

„Komunalca”. Grad je trenutno nisko zadužen, 

što nam omogućuje da gradnju dvorane 

financiramo kreditom. Vjerujem da će 

izgradnja početi iduće godine, dok će 2010. 

biti iskorištena za pripremu „papirologije”. 

Nešto sporije realizira se projekt rekonstrukcije 

kina u dom umjetnosti, ali samo zbog 

toga što je Grad želio pružiti ruku pomoći 

najvećoj opatijskoj firmi - Liburnia Riviera 

Hotelima - da se uključi u projekt, kako bi 

istodobno s gradskom investicijom LRH mogao 

„dignuti” Hotel „Imperial” na razinu 

pet zvjezdica. Postupak javne nabave za izradu 

projektne dokumentacije provodi LRH, s 

kojom je dogovoren takav model realizacije 

projekta koji će Gradu omogućiti da dom 

umjetnosti izgradi neovisno o dinamici uređenja 

„Imperiala”. 

U našem mandatu nećemo se ograničiti 

samo na tri spomenuta projekta. Nastojat 

ćemo ispuniti sve ključne točke našega 

predizbornog programa. Razumijem Vašu 

nestrpljivost, mnogi opatijski problemi već 

godinama i desetljećima čekaju rješenje. 

Međutim, vrlo često ne mogu preuranjeno 

javno iznositi poteze koje vuče vodstvo Grada, 

jer je za postizanje cilja potrebna temeljita 

priprema projekata, probijanje kroz šumu 

procedura, a nerijetko i „tiha diplomacija”. 

Zbog toga se može steći pogrešan dojam 

da se Grad nekim problemima ne bavi u 

dovoljnoj mjeri. Međutim, imat ćete priliku 

ocjenjivati nas prema postignutim ciljevima. 

Na kraju se broje rezultati, a ne „marketinški 

dojam”. 

Praksu izravnoga gradonačelnikovog obraćanja 

Opatijkama i Opatijcima nastavit ćemo 

i u idućim brojevima lista „Opatija”. To će 

biti prigoda da Vam predstavimo aktualnosti 

iz djelovanja gradske uprave, kao i poteze na 

pojedinim područjima gradskog djelovanja, 

od prostornog planiranja, preko društvenih 

djelatnosti, do mjera za pripremu turističke 

sezone. 

Vaš gradonačelnik, 

Ivo Dujmić, ing. 

4 travanj 2010.

Kriza je i u Opatiji počela prazniti urede i gasiti radna mjesta, te 

mnoge Opatijce preselila na Zavod za zapošljavanje. Na području 

Grada Opatije u veljači je evidentirano 609 nezaposlenih, 

dok ih je u siječnju bilo 585, a u veljači prošle godine 433. Među 

evidentiranim 327 je žena, naspram 282 nezaposlena muškarca. Što 

se stručne spreme tiče, najveći broj nezaposlenih bilježe osobe sa 

srednjom školom za zanimanja do 3 godine i školom za KV i VKV radnike 

kojih je 198; slijede nezaposleni sa srednjom školom za zanimanja 

u trajanju 4 i više godina kojih je 191; sa završenim fakultetima, 

magisterijima i doktoratima ima ih 64; sa prvim stupnjem fakulteta, 

stručnom školom ili višom školom 48; sa završenom gimnazijom 37, 

dok nezaposlenih samo sa završenom osnovnom školom ima 69, a 

bez škole ih je dvoje. 

Što se djelatnosti tiče, najviše je nezaposlenih, njih 150, u djelatnosti 

pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, dok ih je lani u isto 

vrijeme bilo 106, slijedi trgovina na veliko i malo sa 100 nezaposlenih 

kojih je prošle godine bilo 77, u prerađivačkoj industriji ima 57 nezaposleniih, 

lani ih je bilo 40, a u građevinarstvu je broj nezaposlenih od 

prošle veljače porastao skoro dvostruko, sa 22 na čak 40. 

Najtraženije skupine zanimanja bili su konobari i pipničari kojih se u 

veljači tražilo 31, a slobodnih radinih mjesta bilo je i za 27 kuhara, 

26 čistačica te 11 diplomiranih ekonomista. Najviše se pak zaposlilo 

prodavača i trgovačkih demonstratora, njih 7, zatim 4 konobara i pipničara, 

3 skladištara, 3 čistačice, te po 2 pravna stručnajaka, kuhara, 

građevinara i vozača. 

Brojke nezaposlenih sigurno su puno lošije od onih kojima raspolaže 

Hrvatski zavod za zapošljavanje i stvaran broj nezaposlenih vjerojatno 

je daleko veći, jer mnogi nezaposleni i nisu prijavljeni Zavodu. Razlog 

neprijavljivanja je, kažu, što na Zavodu imaju samo obveze, a male ili 

nikakve koristi, te što prijava iziskuje redovito javljanje, a što prouzrokuje 

i troškove prijevoza koje im nitko ne refundira. 

Istražili smo kakva su prava, a koje obveze za vrijeme nezaposlenosti, 

te što nam je činiti kada odlučimo tražiti posao. Nezaposlene osobe 

i tražitelji zaposlenja prijavljuju se Zavodu prema mjestu prebivališta, 

u Opatiji je to Ispostava HZZ-a na Dražici, a ukoliko ostvarujete pravo 

na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, obavezno se treba 

prijaviti do 30 dana od prestanka rada. 

Da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu mora 

imati najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca, radni odnos 

ne smije prestati njezinom krivnjom ili voljom, te se mora javiti na 

Zavod u roku od 30 dana i podnijeti zahtjev za novčanu naknadu. 

Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 70 posto, a za 

preostalo vrijeme korištenja 50 posto od osnovice. 

PRAVA: 

- pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti , a 

uvjet je najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca, 

da radni odnos nije prestao krivnjom ili sporazumom, te 

prijava Zavodu u roku od 30 dana od dana prestanka radnog 

odnosa, odnosno bolovanja 

- pravo na mirovinsko osiguranje, ako se ostvari pravo na 

novčanu naknadu, te ispunjava godine života za starosnu 

mirovinu, a nedostaje najviše 5 godina mirovinskog staža 

- pravo na novčanu pomoć i nadnadu troškova za vrijeme 

obrazovanja (u visini neoporezivog iznosa stipendije prema 

posebnom propisu, te pravo na naknadu troškova za 

prijevoz i hranarinu izvan mjesta boravišta) 

- pravo na jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i 

selidbenih troškova 

» TEMA - NEZAPOSLENOST I ZAPOŠLJAVANJE 


Preko 600 

Opatijaca 

na Zavodu 

na zapošljavanje 

INFORMACIJE 

Kriza je, na žalost, pogodila sva poduzeća, jednako velika i mala, a 

snalazi se kako tko zna i umije, pa dok neki troškove smanjuju otpuštanjem 

radnika ili neproduljivanjem ugovora na određeno vrijeme, 

drugi pribjegavaju skraćivanju radnog vremena ili kolektivnom smanjivanju 

plaće. Nezaposlenima ne preostaje drugo nego strpljivo tražiti 

novi posao, a sve informacije o Zavodu za zapošljavanje i sobodnim 

radnim mjestima mogu se naći na web stranicama HZZ-a www.hzz. 

hr ili dobiti na broj opatijske Ispostave 711-477 ili 718-888, kao i na 

specijaliziranim portalima www.posao.hr, te www.moj-posao.net. 

OBVEZE: 

- javljati se jednom mjesečno u Zavod 

- prisustvovati grupnom informiranju (predavanje obvezno za sve osobe 

koje se vode u evidenciji Zavoda na kojem se upoznajete s HZZ-om, stanjem 

na tržištu rada, uslugama pravima i obvezama za vrijeme dok se 

nalazite u evidenciji) 

- prisustvovati individualnom savjetovanju (obvezna aktivnost koja služi 

kao pomoć u definiranju radnog potencijala i definiranju aktivnosti kojima 

ćete poboljšati svoju zapošljivost) 

- zajedno sa savjetnikom za zapošljavanje izraditi profesionalni plan traženja 

posla 

- aktivno tražiti posao u dogovoru sa savjetnikom 

travanj 2010. 5

Viktor Peršić: 

Kardiolog na čelu opatijskog SDP-a 

Piše Ira Prebilić Banić 


Odlični rezultati opatijskih 

gimnazijalaca 

Opatijski gimnazijalci ove su godine šestu 

godinu za redom sudjelovali na međunarodnom 

susretu Alpe Adria. Ovogodišnji susret 

održavao se 4. i 5. ožujka u talijanskom gradu 

Bassano del Grapa. Učenici gimnazije Eugena 

Kumičića postigli su iznimne rezultate u 

svim područjima natjecanja: u sportu, prirodnim 

predmetima, grafici, fotografiji i glazbi. 

U fizici su se plasirali na prvo, a u matematici, 

kemiji i grafici na drugo mjesto. Visoko treće 

mjesto zauzeli su na natjecanju iz biologije 

i fotografije, dok su se u glazbenom dijelu 

plasirali na visoko 4. mjesto. U sportskom dijelu 

natjecanja također su postigli vrlo visoke 

rezultate, u odbojci su se plasirali na treće, 

u šahu i atletici za muškarce na četvrto te u 

malom nogometu i atletici za žene na peto 

mjesto. 

K.H. 

Sport glavna tema 

4. sjednice DGV-a 

Na 4. sjednici šestog saziva Dječjeg gradskog 

vijeća mali su vijećnici predstavili svoj 

projekat Sport - dječje pravo ili iskorištavanje 

djece. Izneseni su rezultati ankete provedene 

među roditeljima u kojima je većina navela 

da djecu motivira i hrabri u bavljenju sportom, 

te ne vrši pritisak na njih, a niti na trenere. 

Mali su vijećnici ispričali o svom druženju s 

opatijskim sportašima i njihovim trenerima u 

Vili Antonio, a stručna suradnica za društvene 

djelatnosti Grada Opatije Zlata Torbarina 

predstavila je istraživanje provedeno na temu 

Sport kao zaštitni čimbenik u suočavanju s 

rizičnim ponašanjima djece i mladih u gradu 

Opatiji. 

K.T. 

Treba stati 

s političkim 

ping-pongom 

Viktoru Peršiću, rođenom Istrijanu i vološćanskom 

zetu, političke su stavove 

prenijeli roditelji. Gradski vijećnik, od 

početka ove godine i novi predsjednik opatijskog 

ogranka SDP-a, kaže da jednom treba 

podvući crtu i konačno stati s političkim 

ping-pongom. Zamjenik ravnatelja Thalassotherapije, 

predstojnik Klinike za liječenje, 

rehabilitaciju i prevenciju bolesti srca i krvnih 

žila, pročelnik Katedre za rehabilitacijsku medicinu 

Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 

predsjednik Gradskog odbora Crvenog 

križa Opatije, te od nedavno i predsjednik 

uređivačkog savjeta Lista Opatija, doc.dr.sc. 

Peršić, dr.med., priznaje da mu je njegov posao 

i strast i hobi. Razvoj Thalassotherapije 

koji se dogodio nije očekivao, to je, kako 

kaže, vizija koja se pretvorila u misiju. Zaljubljenik 

svog posla, između politike i struke, 

uvijek bi odabrao struku. 

Sigurno nismo prvi koji Vas pitaju: Zašto 

još i politika, uz toliki profesionalni angažman 

- Nema sumnje, zadovoljan sam onim što 

sam postigao u svoje četrdeset i tri godine, 

i profesionalno i osobno. Profesionalno sam 

zaista maksimalno angažiran, no moj je posao 

i moja strast i moj hobi. Kada bi morao 

birati između profesije i politike, politiku bi 

odbacio. Nemam političkih ambicija, no jednostavno 

volim Opatiju, a politika je najučinkovitiji, 

sve sam uvjereniji i jedini način da za 

svoj grad nešto učinim. Za sebe volim reći 

da sam rođeni Istrijan i vološćanski zet. Do 

1985.-te kada sam došao na studij, živio sam 

u Labinu, moja majka još i danas tamo živi, 

oca, nažalost, više nema. Opatija je poseban 

grad, posjećivali su je kraljevi i nobelovci, 

početkom 20.-tog stoljeća bila 

najposjećivaniji grad nakon Nice. Grad 

u koji su uglednici dolazili po svoje 

zdravlje mora biti poseban. 

Kao liječnik, već mnogo činite za 

svoj grad. Što ćete učiniti kao političar 

- Svakako ću nastojati da jedino snaga 

argumenata dođe do izražaja i da se 

jednom podvuče crta: politički je pingpong 

neproduktivan i zaista me iscrpljuje. 

U predizborno ga vrijeme mogu 

razumjeti, ali izbori su završeni i krajnje 

je vrijeme da se i s njim završi. Pomoći 

ću svojoj stranci, imamo se priliku bolje razviti 

i uspjeti s planiranim projektima. Inače, 

mišljenja sam da u razvoju Opatije ne treba 

postavljati nikakva ograničenja. Primjerice, 

što se tiče starosne dobi gostiju, ne treba 

težiti tome da se sadržaji usmjeravaju samo 

na stariju populaciju gostiju ili pak samo na 

mlađu. Opatija je tradicijski određena za stariju 

populaciju i s time treba nastaviti. No to 

ne znači da treba zatvoriti vrata mladima. 

Tu sada dolazimo do onog vječnog pitanja 

noćnog života Opatije jer bez njega, 

naravno, nema niti mladih gostiju. Noćni 

život opet podrazumijeva noćni rad ugostiteljskih 

objekata i lokaciju na kojoj će taj 

isti život što manje narušavati mir građana. 

Mislim da je opatijska luka idealno mjesto za 

stvaranje centra noćnog života. Ali, s druge 

strane, i građani bi trebali biti svjesni da žive 

u turističkom gradu i da to ima svoju cijenu. 

Opatija je, između ostalog, stvorena za to da 

živi i od kongresnog turizma. U toj je varijanti 

6 travanj 2010.

» INTERVJU 

SKOČIT ĆU S PADOBRANOM 

Obitelj Imate li ipak još kakav hobi uz posao, za kojeg kažete da vam je i strast i hobi 

Da niste možda i jedan od poznatih Opatijaca koji će uskoro skočiti s padobranom 

- Što se obitelji tiče, do danas me je najviše u životu pogodila smrt oca. I on je bio liječnik, 33 

godine bio je ravnatelj Doma zdravlja u Labinu i sveučilišni profesor u Rijeci. Spomenuti je dom 

nekada bio respektabilna institucija. Danas, nažalost, to više nije tako. Nakon smrti mog oca, 

dom su nazvali njegovim imenom: Dom zdravlja „dr.Lino Peršić”. Žao mi je što to nije dočekao, 

vjerujem da bi bio silno ponosan. Moja majka i danas živi u Labinu, malo tko zna da je dugogodišnji 

stečajni upravitelj Kvarner Expressa. Političke stavove usadili su mi upravo roditelji, po tom 

su me pitanju odredili razgovori koje su vodili sa svojim kolegama i prijateljima. Moj današnji 

svjetonazor uopće, pa tako i moji politički stavovi, ne razlikuju se bitno od onih koji su imali moji 

roditelji, samo su postavljeni u nekakvo drugo vrijeme i prostor. Inače, u sretnom sam braku, 

supruga i ja živimo s troje djece, dvije cure i jednim dečkom. Što se pak tiče još kakvog hobija, 

imate pravo. S jednim prijateljem s Puževog brega bicikliram do Rapca. Bicikla mi i medicinski 

odgovara, to je moj medij. Inače, najpoželjniji sam korisnik teretane kojeg možete 

zamisliti. Pojavim se jednom mjesečno kada treba platiti članarinu! I da, skočiti ću s 

padobranom, prvi puta u životu. Kako znate 

nužan jedan veći kongresni 

centar u koji bi se 

moglo smjestiti tri tisuće 

ljudi, držim da bi lokacija 

Hotela Zagreb za to bila 

prikladna. Centar bi trebalo 

izgraditi u gabaritima pravog 

centra, dakle glavna plus satelitske 

dvorane, uz opremu kao 

imperativ. Sada mi je upravo pala 

na pamet jedna kongresna priča, 

da je tako nazovem. U jednom 

kongresnom centru u Stockholmu, 

koji inače prima trideset tisuća 

ljudi, jedna je ekipa bila smještena 

120 km daleko od centra. I to je 

bilo posve normalno, nitko to nije 

smatrao organizacijskim propustom! 

U slučaju našeg kongresnog centra, 

tu je i Rijeka koja se može uključiti u 

smještaj. Jednom riječju, sazrjelo je 

vrijeme za destinacijski menadžment. 

Thalassotherapija je postala jedan od 

zaštitnih znakova Opatije… 

- Upravo je to cilj, vrhunac koji želimo postići: 

naša klinika kao zaštitni znak Opatije i regije 

kao destinacije, zdravstveni i znanstveni 

brend. Stjecanje naziva „klinika” priznanje je 

za najvišu dosegnutu razinu stručnog, znanstvenog 

i nastavnog rada u jednoj sredini. 

No koliko navedeni status godi, toliko i obvezuje, 

jer nameće definiranje novih ciljeva, 

daljnje unapređenje rada, stvaranje novih 

kompetentnih i kreativnih kadrova. Breme 

dugogodišnjeg poistovjećivanja s pasivnim 

oporavkom nezahtjevnih bolesnika teret je 

koji treba zbaciti te nastaviti sa subspecijalističkim 

usavršavanjem u vrlo uskim područjima 

suvremene kardiologije. Iskreno, moram 

priznati da takav razvoj Thalassotherapije 

nisam očekivao, jednostavno se poklopilo, 

stvorio se tim ljudi koji uspješno funkcionira, 

izvrsno se slažemo. I tako se vizija pretvorila 

u misiju. 

travanj 2010. 7

U Ugostiteljskoj školi 

potpisana Povelja prijateljstva 

Predstavnici Ugostiteljske škole Opatija i 

predstavnici vodećih tvrtki nositelja djelatnosti 

na našem području Croatia Osiguranje, 

Kandit Osijek, Liburnija Riviera Hoteli, Pik 

Rijeka te Luje Lovran potpisali su 19. ožujka 

Povelju prijateljstva, te tako potali Tvrtke 

- prijatelji škole. Radi se o novom projektu 

opatijske Ugostiteljske škole u kojem će renomirane 

tvrtke s našeg područja novčano 

ili nabavkom opreme te doniranjem svojih 

proizvoda pomoći kvalitetnijem provođenju 

nastave, dok će učenici u sklopu nastave, 

kroz školski list te na školskim natjecanjima 

promovirati tvrtke prijatelje škole i njihove 

proizvode i usluge. 

K.T. 

Hairstyle i Cosmetic News 

predstavili novitete 

Ožujak u Opatiji protekao je u znaku ljepote. 

20. i 21. ožujka naš je grad ugostio 7. 

po redu Hairstyle News na kojem je bilo više 

od 3000 posjetitelja iz zemlje i inozemstva. 

Na sajmu Hairstyle News 2010. na Gorovu 

sudjelovali su brojni izlagači s ponudom proizvoda 

i opreme za frizerske salone, a organizirane 

su i show demonstracije na centralnoj 

sajamskoj pozornici u izvedbi vrhunskih frizerskih 

stilista. Program je dodatno obogaćen 

koncertom Massima u Kristalnoj dvorani 

hotela Kvarener. Već idućega vikenda Opatija 

je bila i domaćin 17. Cosmetic Newsa koji 

je okupio veliki broj izlagača i stručnih posjetitelja 

s bogatom ponudom noviteta iz svijeta 

kozmetike. 

K.H. 

Natjecanje za Europsko 

prvenstvo mažoretkinja 

Opatijske mažoretkinje bile su domaćini šesnaestom 

kvalifikacijskom turiniru za nastup 

na Europskom prvenstvu u mažori plesu. 

Kvalifikacije su 28. travnja u sportskoj dvorani 

Gorovo okupile četristotinjak mažoretkinja 

svih uzrasta iz 14 hrvataskih klubova. 

Kadetkinje, juniorke i seniorke natjecale su 

se u kategoriji mini formacija sa štapom, a 

seniorke u miks formacijama. Kvalifikacije se 

nakon Opatije nastavljaju u Velikoj Gorici, 

gdje će se odlučiti tko će nastupiti na Europskom 

prvenstvu. 

K.T. 

Što 1. maj znači građanima 

Opatije i kako ga planiraju provesti 

Piše Ira Prebilić Banić 


Praznik rada 

više n 

Eduard Prijić, 

profesor (55) 

- Ove ću godine 1. maj provesti 

u svom vrtu, radno, zaista imam 

dosta toga za napraviti. Inače, 

Prvi maj me oduvijek asocira na 

dobru atmosferu i druženje, na 

sve ono kakve su prvomajske proslave 

nekada bile. Odmah nakon 

toga asocira me na prava radnih 

ljudi. Činjenica je da su nekada 

radnici bili znatno zaštićeniji nego 

danas, danas se neusporedivo 

lakše dijele otkazi. Zaposlen sam 

u školi, u prosvjeti su otkazi zaista 

rijetkost, toga smo barem pošteđeni. 

No svakodnevno vidim i 

čujem kako se otkazi danas lakše 

dijele nego nekada. Nalazimo se 

u nekakvom prijelaznom razdoblju 

i iskreno se nadam boljem 

kapitalizmu od ovoga, mislim 

da bi nam uzor trebale biti skandinavske 

zemlje. Naša privreda 

mora profunkcionirati, mladi moraju 

doći do posla. No kako svog 

novaca nemamo, mislim da ništa 

neće profunkcionirati bez stranog 

ulaganja. 

Boris Juras, 

umirovljenik (69) 

- Rodom sam iz Dalmacije, pa ću 

1. maj provesti dole, na svojoj 

starini. Praznik rada podsjeti me 

na to da sam cijeli svoj život radio 

u „Metalu”i bio ponosan na 

svoj posao. Taj je rad imao prođu 

na tržištu i to me je ispunjavalo 

zadovoljstvom. U to doba svaki 

je radnik imao sigurnost, to se ne 

može usporediti sa situacijom danas. 

Ali ljudi su se uljuljali u sigurnost, 

mislili su ako imaju posao 

da je to za cijeli život. Industrija 

se nije štitila, a većina je radnika 

upravo tamo bila zaposlena. 

Sindikati su i onda bili preslabi, 

znam o čemu govorim jer sam i 

sam bio sindikalista. O današnjim 

sindikatima da ne govorimo, danas 

svatko lobira samo za svoju 

struku. Najviše mi je žao mladih, 

perspektiva im je nikakva. Za dobru 

perspektivu izuzetno su važni 

i obrazovanje i odgoj, no današnji 

učitelji nisu nikakvi pedagozi, 

odgoj su u potpunosti prepustili 

roditeljima. 

8 travanj 2010.

» ANKETA 

Podignimo uvis čela, mi heroji rada svog…naša bit će zemlja cijela, 

da nam živi, živi rad! Sjećate li se spomenute pjesme Naši stariji 

sugrađani dobro je se sjećaju. Sjećaju se i crvenih karanfila i vremena 

kada je proslava 1.-og maja imala veći značaj, ali kada su i prava 

zaposlenih imala znatno veći značaj. Mladi su za crvene karanfile 

čuli, za spomenutu pjesmu, naravno, nisu. Spremni su raditi i nadaju 

se sigurnijoj budućnosti, o pravima zaposlenih danas nemaju najbolje 

mišljenje. Bilo kako bilo, u ovom ili onom kontekstu, u većem ili 

manjem obujmu, obilježavanje 1. maja preživjelo je do danas. Stoga 

svim našim čitateljima čestitamo Praznik rada! 

ije što je bio 

Josipa Bassa, 

umirovljenik (76) 

Anja Žulić, 

administrator (40) 

Vilim Vivoda, 

ugostitelj (27) 

Ivana Kik, 

učenica (18) 

- Uvijek nekako obilježim 1. 

maj, pa ću i ove godine. Inače, 

1. maj mi uvijek evocira uspomenu 

na prvi poljubac koji se 

desio između supruga i mene. 

Ajme, kada on ovo pročita! 

Ma mislim da će mu ipak biti 

drago. Upoznali smo se nešto 

ranije, ali prvi je poljubac pao 

baš na Prvi maj. Taj me dan 

podsjeća i na crvene karanfile, 

izlete u prirodu, druženja…Nekada 

su se ljudi puno više družili 

i bili spremniji pomoći jedni 

drugima. Radila sam u Zavodu 

za zapošljavanje, susretala sam 

se svakodnevno s otkazima, ali 

nikada ih nije bilo niti približno 

kao danas, sigurnost radnika 

bila je neusporedivo veća. Moj 

sin ima preko 50 godina i traži 

posao. Ma kada će ga naći 

Ne mogu ga naći niti oni od 20 

godina, tko će njega više zaposliti 

s toliko godina! A sindikati 

su nam nečujni. Izgleda da nas 

samo strani kapital može spasiti. 

- Odmor… na to me asocira 

1.maj, iako mislim da ću ovogodišnji 

Praznik rada provesti radno. 

Stjecajem okolnosti, ja se za 

svoje radno mjesto ne bojim. No 

puno mojih poznatih bilo je prisiljeno 

otići raditi u Zagreb. Razlog 

je jednostavan - u našem je kraju 

sve stalo, ono što se još odvija, 

odvija se u Zagrebu. U slučaju 

mojih poznatih nije se radilo o 

nekakvim poslovnim ponudama, 

to su bili čisti ultimatumi: ili otići 

u Zagreb ili ostati bez posla. Evo, 

dočekali smo kapitalizam. Iako 

nisam zadovoljna i iako su radni 

ljudi prije imali znatno veća prava, 

nikada se ne bi vratila na staro. 

Ništa tada nije imalo realnih 

osnova. Današnju situaciju mislim 

da mogu popraviti novi zakoni, 

od njih i tako sve počinje, a i sudstvo 

treba ubrzati. I banke su u 

cijeloj priči bitan faktor, znam da 

smo ih sve prodali, ali svejedno 

kredite treba nekako olakšati i 

ljudima smanjiti kamate na njih. 

- Izlet, roštilj, tradicija…sve to zamišljam 

kada mi netko spomene 

1.maj. Ali i ovaj ću Praznik rada 

provesti radno. Za nas ugostitelje 

uvijek vrijedi samo rad, rad i rad. 

Dosta je njih dobilo otkaz u ugostiteljstvu, 

srećom većina mojih 

poznatih nije. Mediji su se raspisali 

o otkazima, no nije njima za 

vjerovati u potpunosti, ja im vjerujem 

otprilike 60 posto. Za svoj 

se posao ne bojim, ne razmišljam 

o otkazu, a ako ga i dobijem, vjerujem 

da onaj tko želi raditi može 

uvijek naći posao. Da me krivo ne 

bi razumijeli, daleko od toga da 

perspektiva ne može biti puno 

bolja. Što napraviti Na to se ne 

može samo tako jednostavno 

odgovoriti, o tome bi trebao dulje 

vrijeme razmišljati. Mogao bi i 

knjigu napisati i još dva savjetnika 

za to uzeti. Za crvene karanfile, 

naravno, znam, za pjesmu koju 

me pitate - ne, nikada za nju nisam 

čuo, jasno mi je da je nekakva 

borbena. 

- Mene Praznik rada asocira 

samo na feštu, tek sam nedavno 

postala punoljetna, sve 

ostalo što se veže uz spomenuti 

praznik znam tek iz knjiga, 

ponešto i iz priča roditelja 

i starijih. Za 1.maj s društvom 

ću tri dana provesti na Učki, 

vjerojatno ćemo biti smješteni 

u lovačkoj kućici. A kada ću 

uživati nego sada, nadam se 

da ćemo se dobro provesti. Jer 

tko zna što će sve još biti, situacija 

za nas mlade sve je gora i 

gora. Dovoljno ljudi poznajem 

koji su dobili otkaz da bi shvatila 

koliko je sati. Mislim da su 

znanje i obrazovanje osnovni 

preduvjet za prosperitet jednog 

društva. A pogledajte samo 

naš srednjoškolski nastavni 

program, zaista je prenatrpan. 

I maturu bi trebalo pojednostaviti. 

Nakon mature, nastaviti 

ću s fakultetom. Dok završim 

s fakultetom, možda se nešto 

i promijeni nabolje. I upravo 

ću na fakultetu razmisliti što i 

kako treba mijenjati. 

travanj 2010. 9

Kamelije Opatijske Rivijere 

Hrvatski muzej turizma i Udruga ljubitelja 

kamelija Iginio Scarpa iz Opatije organizirali 

su u Šporeru po drugi puta turističku manifestaciju 

Kamelije Opatijske Rivijere. Pod pokroviteljstvom 

gradonačelnika Opatije, koji 

je i svečano otvorio izložbu, a uz financijsku 

potporu Turističke zajednice, organizatorima 

se ove godine pridružio i Rotary klub Opatija. 

U izložbenom je dijelu bilo prezentirano 70 

sadnica kamelija koje su sponzorirali Rotary 

klubovi i pojedinci iz Hrvatske, Austrije i Italije, 

a posjetitelji izložbe imali su priliku vidjeti i 

40-ak grafika iz čuvene zbirke doktora Luigia 

Saccoa, nastale u Milanu 30-ih godina XIX 

st. Tijekom izložbe su, pod geslom Kamelijama 

do srca, srcem do dobrog djela! prikupljani 

dobrovoljni prilozi za nabavu sijena 

potrebnog za ishranu konja Safrana (terapijsko 

jahanje za djecu oboljelu od cerebralne 

paralize), a takmičenje pod nazivom Tražimo 

najljepše kamelije Opatijske rivijere, uz kategoriju 

koju ocjenjuje stručni žiri, proširilo se 

ove godine i na izbor po procjeni žirija publike. 

A.V. 

Natjecali se u pružanju 

prve pomoći 

ŠTO SE RADI 

MO Belveder je organizator poznatih 

ljetnih fešti na plaži Tomaševac, 

zadužen je i za došljunčavanje plaža 

Tomaševac i Lipovica, a u planu je i 

došljunčavanje uvale Škrbići. Odbor je 

sudjelovao u projektu «osvjetljavanja 

ulica i puteva na području MO Belveder», 

a aktivno su sudjelovali i u izradi 

UPU-a Opatija. Okupljanje svih članova 

na sjednicama koje se održavaju 

jednom mjesečno prava je rijetkost, 

ali važno je da ih dođe barem četvero 

kako bi se postigla većina prilikom 

donošenja nekih odluka. 

» U POSJETU 

Njegovanje 

dobrosusjedskih 

Piše Marijana Zorić, Snimio: Nikola Turina 

Gradsko natjecanje u pružanju prve pomoći 

za osnovne i srednje škole s područja Liburnije 

održano je 20. ožujka u prostorijama 

opatijskog Crvenog križa. U praktičnom dijelu 

natjecanja sudionici su pokazali znanje 

iz ljudskih prava, prava djece, povijesti Crvenog 

križa i humanih vrijednosti prve pomoći, 

dok je u praktičnom dijelu svaka ekipa 

morala pružiti prvu pomoć trojici ozlijeđenih. 

Najbolji u kategoriji podmladka bili su opatijski 

osnovnoškolci, dok je u kategoriji mladeži 

najuspješnija bila ekipa iz Hotelijersko-turističke 

škole. Ekipa podmladka plasirala se na 

Županijsko natjecanje koje je održano u Novom 

Vinodolskom na Dan zdravlja 7. travnja, 

gdje su od ukupno 11 ekipa osvojilli šesto 

mjesto. 

K.T. 

Mi smo spona između građana i lokalne 

vlasti - rekao je predsjednik 

mjesnog odbora Belveder, mladi 

liječnik Neven Varljen, koji svoje slobodno 

vrijeme koristi kako bi zajedno sa svojim 

kolegama iz mjesnog odbora lokalnom stanovništvu 

pomogao riješiti probleme. Varljen 

je od uvijek bio član mnogih udruga i voli 

pomagati te mu je rad u mjesnom odboru 

više zadovoljstvo nego opterećenje, iako se 

ponekad susreće s frustrirajućim situacijama. 

- Najteže je okupiti ljude. Naime sve je ovo 

čisti volonterizam, a smatram da bi možda 

članovi mijesnih odbora bili motiviraniji kada 

bi dobili barem neku simboličnu naknadu. 

Pritom ne mislim samo na naš MO nego 

općenito na sve odbore na području Grada 

Opatije - kazao je Varljen kojemu je ovo treća 

godina kako sudjeluje u radu MO Belveder 

koji broji sedam članova: Bruno Starčić, Ernie 

Gigante Dešković, Duško Jeličić, Lovro Burazer, 

Dubravka Zobec i Arsen Stanić. 

Ovaj mjesni odbor nalazi se u samom srcu 

Opatije i obuhvaća područje od Tomaševca 

do Brajšinovog puta, Ulica Mileve Sušanj do 

bivšeg restorana Amfora, te do zgrade Grada 

i s gornje strane do Bille. 

- Prve dvije godine bio sam razočaran, ali 

sad sam zadovoljan odazivom stanovnika 

ovog područja. Neki su još sramežljivi i ne 

žele doći kod nas već više vole komunikaciju 

putem telefona, ali najbitnije je da nam se 

javljaju. Sve više ljudi nam se javlja sa svojim 

problemima, a mi nastojimo pronaći odgovore 

u roku od sedam dana - rekao je Varljen, 

i dodao kako se najčešće radi o nekim 

problemima koji se vrlo brzo i lako rješavaju, 

10 travanj 2010.

MJESNIM ODBORIMA - MO BELVEDER 

PET ZAKLJUČAKA ZA ULICU I. KALINE 

Najnoviji «projekt» ovog mjesnog odbora je pronalaženje 

prometnog rješnja u Ulici Ive Kaline. Naime sukob 

između hotelijera i lokalnog stanovništva naveo je 

ih je da potraže adekvatno rješnje, te su u suradnji s 

pročelnikom za komunalni resor Grada Opatije, Danijelom 

Jermanom donijeli pet zaključaka. 1. Omogućiti 

jednosmjerno prometovanje ulicom Ive Kaline, 2. napraviti 

izmjeru kolnika i nogostupa te potom obilježiti 

parkirna mjesta, 3. uvesti naplatu parkinga (povlaštena 

parkirna karta za stanare), 4. zabraniti prometovanje 

teretnim vozilima te autobusima (osim uz suglasnost 

Grada), 5. dolazak i odlazak gostiju hotela Miramar i 

Belveder osigurati «shuttle» autobusima ili kombi vozilima. 

Pod pokroviteljstvom Grada Opatije i u organizaciji Udruge 

mladih građana “Leprinac” i ove će se godine u Veprincu održati 

proslava 1. maja. Proslava započinje nastupom Puhačkog 

orkestra Lovran u 12.00 sati, a nakon toga posjetitelji će biti 

ponuđeni besplatnom porcijom fažola. Nastavak proslave proteći 

će uz nastup Duška Jeličića Duleta i Bonace. 

Živo će biti i dan ranije kada se održava drugi po redu “doček 

1. maja” 

Feštat će se na otvorenom do ranih jutarnjih sati uz pratnju 

Lady Lune. 

Grad Opatija svim posjetiteljima želi ugodnu proslavu, povodom 

obilježavanja ovog međunarodnog praznika rada. 

Aktivisti Belvedera na plaži Tomaševac 

odnosa 

poput uređenja okućnica, parkinga i slično. Čini se kako su ljudi 

kod nas napokon počeli prepoznavati ulogu mjesnih odbora, iako 

još uvijek postoji velik broj onih koji sami idu pokucati na vrata 

Grada umjesto da se obrate mjesnom odboru. 

- Ljudi općenito ne percipiraju mjesne odbore te se tako odnose 

i političke stranke koje predlažu svoje članove u ova tijelo - rekao 

je Varljen, i izbor po političkoj osnovi putem kojega u mjesni 

odbor dolaze oni nezainteresirani za pomoć drugima naveo kao 

jedan od najvećih problema mjesnih odbora općenito. Naime, u 

većini slučajeva izbori za mjesne odbore zapravo su preslika lokalnih 

izbora što u konačnici najviše šeteti stanovnicima, te onim 

članovima koji bi zapravo htjeli napravii nešto da poboljšaju život 

u svom dijelu grada. 

- MO bi trebao biti mjesto gdje se još nije umiješala politika i gdje 

ljudi trebaju koristiti svoju volju i ruke kako bi pomogli svojim 

susjedima. Radi se o malim područjima i o ljudima koji se znaju 

i tu bi se zapravo trebalo raditi o tradicionalnoj dobrosusjedskoj 

pomoći - rekao je Varljen. 

travanj 2010. 11

DONOSIOCU LETKA 10% POPUSTA 

UPOZNAJTE 

JADRANSKE 

OTOKE! 

POLASCI IZ OPATIJE, 

SPLITA I DUBROVNIKA 

www.katarina-line.com 

opuštanje 

udobne kabine 

predivne plaze 

HR-AB-51-040009767 

KATARINA LINE 

M. Tita 75/I, HR-51410 Opatija 

Tel: 051 603 400 

Fax: 051 271 372 

e-mail: info@katarina-line.hr 

www.katarina-line.com 

Cijena vec od 

1500 kn

» KOMUNALAC 

Kamo s biootpadom Što je biootpad 

Biootpad je otpad od ostataka hrane, 

vrtnog i zelenog otpada i čini oko trećinu 

ukupnog kućnog otpada, a vrijedna 

je sirovina za proizvodnju kvalitetnog 

biokomposta. Najbolje je da se biootpad 

kompostira na mjestu njegovog nastanka. 

Kompostiranje je najstariji i najprirodniji 

način recikliranja otpada. Kompostiranje 

otpada je postupak koji podrazumijeva aerobnu 

razgradnju biootpada pri čemu nastaju 

ugljični dioksid, voda, toplina i kompost, 

kao konačni produkt, i to za samo nekoliko 

mjeseci. Kompost hrani biljke, osigurava 

prozračnost tla, zadržava vodu i pogoduje 

rastu korjenitog bilja. Kompostiranje 

otpada je jedan od mnogih načina kako se 

pojedinac može zalagati za očuvanje okoliša. 

Kompostirati možete u vlastitom vrtu u kućnom 

kompostištu, tako što ćete kompostirati 

voće, povrće, vrećice za čaj, ostatke kave, 

kao i lišće i otpad iz vrta. Kompost je vrijedno 

gnojivo i smanjuje količinu otpada 

na odlagalištima. Kompostiranjem jedna tročlana 

obitelj može smanjiti emisiju stakleničkih 

plinova za više od osmine tone godišnje. 

Kompostiranje možete vršiti u posudama za 

individualno kompostiranje ili kompostanama 

u vlastitoj izradi, a primjer kojih ćemo 

vam ovom prilikom prikazati. Može se izgraditi 

od drva, žice ili cigle. Prednost kompostera 

u vlastitoj izvedbi je taj da njegovu veličinu 

možemo prilagoditi našim potrebama. 

Postupak kompostiranja 

1.sakupiti: 

- usitnjeni biootpad bogat dušikom (pokošena 

trava, kuhinjski biootpad, otpad 

iz vrta itd.) 

- usitnjeni biootpad bogat ugljikom (usitnjeno 

drvo, slama, lišće, drvni pepeo, 

itd.) 

2.usitniti: 

sav organski biološki materijal za pripremu 

komposta treba usitniti na komadiče veličine 

palca, kako bi mikroorganizmi imali 

što veću površinu na kojoj mogu djelovati. 

3.dobro izmiješati 

hrpu povremeno (barem jednom mjesečno) 

preokrenuti kako bi osigurali prozračivanje 

i nikad ju ne zbijati. Kompostnu 

masu treba neprestano održavati vlažnom 

poput iscijeđene spužve. 

4.odložiti 

na gomilu, u drveni spremnik, u žičani 

spremnik, u plastični komposter 

5.pokriti 

kompostnu gomilu je neophodno zaštititi 

od svijetla i vremenskih utjecaja prekrivačem 

ili poklopcem (toptex pokrivalom, 

lišćem) 

6.preokrenuti 

po isteku 6 tjedana, masu ponovo dobro 

izmiješati i vratiti na gomilu. Ako je suho 

dodati vode a ako je mokro posuti kamenom 

prašinom, zatim pokriti i ostaviti 

da sazrije. Vlažnost provjeravamo sa tzv. 

„metodom knedle“. Uzeti šaku kompostnog 

materijala i lagano ga stisnuti. Ako 

iz šake curi tekućina, previše je vode. Ako 

se u stisnutoj šaci ne osjeća vlažnost, vode 

nedostaje. Kada materijal u šaci ostane 

zbijen u grudi, vlažnost je primjerena. 

7.prosijati 

nakon 6 mjeseci kompost se može koristiti 

za prihranu biljaka. Nakon 9-12 mjeseci 

kompost se može koristiti za direktnu sadnju 

cvijeća ili za uzgoj presadnica cvijeća i 

povrća 

Što kompostiramo: 

- kuhinjski otpaci (ostaci kruha, ljuske od 

jaja, talog od kave i čaja, filter vrećice 

čaja, kore voća i povrća, listovi blitve, salate) 

- vrtni i zeleni otpad (lišće s drveta, suho 

granje, kora od drveta, oresci živice, trava, 

korov, uvelo cvijeće, zemlja iz lonaca 

za cvijeće, otpalo voće, ostaci povrća) 

- ostali otpaci (slama, piljevina, kosa, dlaka, 

božićna drvca, male količine papira, 

papirnate maramice) 

Što ne kompostiramo: 

dugotrajno razgradljive i toksične materijale 

(otrovi), ostaci mesa i ribe, kosti, koža, 

mlijeko i mliječni proizvodi, ulje, masti, 

plastika, metal, staklo, guma, limenke, baterije, 

alu folija, plastična ambalaža, novinski 

papir i časopis u boji, papirnate pelene, 

pepeo od ugljena, bolesne biljke, glina, 

izmet pasa i mačaka, lakirano i obojeno 

drvo, kemijske preparate i lijekove. 

U kojem se periodu upotrebljava 

kompost u vrtu 

U proljeće i jesen, kada je zemlja još topla, 

kompost obogaćuje život u zemlji. Kad bi 

se dodavao ljeti postao bi presuh, a zimi je 

prehladno. Gotovi kompost ima miris po 

šumskoj zemlji. 

Što učiniti kada sve ne ide po planu 

Za kompostiranje je potrebno: 

- prostor (nekoliko četvornih metara u vrtu 

u hladovini) 

- daske ili mreža za izradu spremnika, 

- pokrivalo (toptex) 

- alat potreban za kompostiranje (škare, lopata, 

vile, rukavice). 

Prije početka kompostiranja pripremiti: 

1) mekane, vodenaste ostatke povrća i voća, 

pokošenu travu i ostatke biljaka iz vrta 

2) suhe, tvrde , drvenaste komponente (usitnjene 

grančice) 

3) lišće 

PROBLEM 

Kompostna hrpa smrdi 

Otpad se ne razgrađuje 

Hrpa je presuha 

Hrpa je prevlažna 

Hrpa privlači kukce 

RJEŠENJE 

Nedostaje kisika ili ima previše dušika. Preokrenite hrpu kako 

biste omogućili prozračivanje i dodajte suhog materijala da 

upije vlagu (suho lišće) 

Strpljivo! Za proizvodnju zrelog komposta potrebno je otprilike 

godina dana. 

Pošpricajte hrpu vodom no, pazite da pri tome ne pretjerate. 

Preokrenite hrpu i dodajte materijala koji će upiti suvišnu vlagu 

(piljevina, suho lišće) 

Kukci imaju važnu ulogu u kompostiranju. No, ukoliko se pojačano 

skupljaju muhe, možda u hrpi ima mesnih otpadaka 

koje treba izbjegavati! Također preporučljivo je otpatke povrća 

i voća prekriti tankim slojem zemlje ili lišća. 

travanj 2010. 13

Američki srednjoškolci 

uređivali okoliš škole 

Dvadesetipet polaznika američke gimnazije 

Culver Academies iz okolice Chicaga u Indiani 

boravilo je od 24. do 26. travnja u Opatiji 

kako bi obavili društveno koristan rad koji 

im je obvezan za polaganje mature. Ovo je 

već treća godina da učenici odabiru kao svoj 

cilj Hrvatsku i Opatiju, što je izuzetna čast, 

budući da se njihove humanitarne misije organiziraju 

po cijelom svijetu, a njihovi kolege 

trenutno volontiraju u Kini, Mexicu i Južnoj 

Americi. Američki gosti uredili su dio okoliša 

na ulazu u školu, gdje su zasadili cvijeće u 

obliku slova “C” koji je simbol njihove škole, 

postavili hranilice i kućicu za ptice, te ploču s 

natpisom “Ako želite predvidjeti budućnost, 

stvarajte je sami”. 

K.T. 

Narcisom protiv raka dojke 

Dan narcisa posvećen oboljelima od raka 

dojke obilježen je u Opatiji 27. ožujka. Humanitarna 

akcija Jednim narcisom protiv 

raka dojke održana je u preko četrdeset 

grada u Hrvatskoj, a Grad Opatija podržao 

je ovu akciju kupivši dvije tisuće narcisa koje 

je diljelio građanima ispred opatijske tržnice. 

Akciju su proveli Opatija - zdravi grad, Klub 

60+ i Klub žena operiranih dojki Nada, a cilj 

akcije je podizanje svijesti o toj bolesti koja je 

prva na ljestvici smrtnosti kod žena, te prikupljanje 

sredstava neophodnih za rad kluba, 

kao i za poboljšanje uvjeta liječenja i boravka 

pacijenata na KBC Rijeka, odjelima kirurgije i 

onkologije. 

K.T. 

Kavoljupci uživali 

u Festivalu kave 

Treći Festival kave ispunio je Opatiju mirisom 

crnog napitka od 26. do 28. ožujka. U Ugostiteljskoj 

školi organizirana je izložba Spoj 

kave i mora, poznati hrvatski barista Domagoj 

Trusić u Café baru TicTac prezentirao je 

umjetnost pripremanja esspressa i capuccina, 

barista Tomislav Mrdeža na terasi kavane 

Imperial održao predavanje i prezentaciju Illy 

cappucino art, dok se u kavani Imperial mogla 

razgledati izložba malih aparata za kavu 

kao i izložba fotografija Poznati na kavi. 

Opatijske kavane, kafići i restorani nudili su 

kavu i slastice od kave po promotivnim cijenama, 

a za glazbeni dio manifestacije su se 

pobrinuli putujući Caffe Trio, opatijske mažoretkinje 

te klapa Volosko. 

K.T. 

» SUSRETI 

Komunalac dobio doktoricu 

Piše Marijana Zorić 

znanosti 


Od 280 stranica, 364 bibliografska podatka, 

49 tablica i 19 slika sastoji se 

doktorska disertacija naslova «Model 

upravljanja zaštitom okoliša utemeljen na 

komunalnom gospodarenju otpadom i vodom» 

kojom je djelatnica Komunalca, Lidija 

Runko Luttenberger stekla titulu doktorice 

znanosti. Opširan rad analizira djelovanje na 

okoliš komunalnog gospodarenja vodom i 

otpadom, te daje pregled stanja komunalne 

djelatnosti. Nastajao je pune četiri godine, a 

u njemu je iznesen prijedlog modela upravljanja 

zaštitom okoliša koji pruža pregled 

postojećeg stanja, navodi ključne probleme, 

izazove, moguća tehnička, zakonodavna, institucionalna 

i obrazovna rješenja te konkretne 

mjere. S autoricom disertacije razgovorali 

smo o njenom radu te o tome koliko joj novostečeno 

znanje pomaže u poslu. 

- Firmu čine ljudi, prema tome što god ti ljudi 

znaju više firma više vrijedi i ima više koristi 

od toga. To je tako u svakoj djelatnosti, a 

posebice u ovoj našoj. Bitno je da se komunalnoj 

djelatnosti da primjereni značaj jer je 

to strahovito važna služba i upravo će školovanjem 

ljudi ona dobivati na značaju. I to na 

način da ljudi iznutra nastoje kreirati politiku 

koja je za tu zajednicu najbolja, a da ne dobivamo 

uvijek neka rješenja iz vana. 

Mogu li se zaključci do kojih ste došli primjeniti 

u Komunalcu 

- U svom radu ja predlažem jedan model koji 

se sastoji od oko sedamnaest točaka koji 

onda razrađujem i ukazujem na to koji su 

problemi, predlažem konkretne mjere rješenja 

i kakva je korist od toga. Do svega toga 

došla sam temeljem iskustva u radu, temeljem 

iskustva drugih komunalnih poduzeća 

u Hrvatskoj i u svijetu, temeljem nekakvih 

saznanja o tehničkim inovacijama i tradicijama 

i temeljem naše stvarnosti, a to zadire 

u različite segmente od tehnike do nekakvih 

društvenih elemenata. To je rađeno tako da 

bude primjenjivo u našim konkretnim sredinama, 

a mislim da se puno elementa toga 

može primjeniti ovdje. Naravno da se sve ne 

može napraviti preko noći, ali se mogu pomalo 

koristiti određen ideje pa ćemo jednom 

u budućnosti možda postići ekološki način 

komunalnog gospodarenja. Najveći problem 

je to što mi radimo ono što se u svijetu radi, 

odnosno mi kopiramo rješenja. Primjerice 

današnji način izgradnje kanalizacije je rješenje 

s kraja 19. stoljeća, ali je toliko uvriježeno 

Lidija Runko Luttenberger 

i inženjeri ga znaju praktički kao jedino te 

i ne razmatraju druge mogućnosti, koje su 

bolje i jeftinije. 

Koliko dugo radite u Komunalcu i čime 

se točno bavite 

- U Komunalcu sam od 1997 godine. Najprije 

sam bila u službi plana i analiza, zatim u 

službi komercijale, prodaje i nabave, a sada 

je to baš sektor nabava. Nakon donošenja 

Zakona o javnoj nabavi prije više godina i tih 

novih propisa taj dio posla postao je poprilično 

složen i stvarno zahtijeva angažman većeg 

broja kvalificiranih ljudi. Radni dan mi se 

sastoji od rješavanje mase problema vezane 

uz nabavu koječega u firmi, a i u javnoj nabavi 

sve više će biti prisutna ekologija. Uvijek 

mi fali radnog vremena za obaviti sve što treba. 

Mogu reći da je lijepo raditi u Komunalcu, 

zadovoljna sam i zanimljivo je u svakom 

slučaju jer su svi ti procesi postali složeniji. 

Komunalna djelatnost će sve više dobivati na 

značaju i smatram da je bitno da ostane u 

javnom vlasništvu jer privatni interes i ekologija 

koja traži velike izdatke ne idu zajedno. 

Kada ste upisali doktorat i kako ste se 

na to odlučili 

- Po struci sam diplomirani inženjer strojarstva, 

a doktorski studij na Tehničkom fakultetu 

u Rijeci upisala sam 2003. godine. 

Magistrirala sam 1990. na temu korozionog 

zamora, tada sam radila u brodogradnji u 

3. maju. Doktorat na temu zaštite okoliše 

upisala sam jer radim u toj djelatnosti, a već 

ranije sam pisala neke znanstvene članke na 

tu temu. Dio sam sama financirala, a djelomično 

mi je pomogla i moja firma. 

14 travanj 2010.

» PUTOVANJA 

Kongresni centar u Bad Ischlu 

Na pomolu 

bratimljenje 

Opatije 

i Bad Ischla 

Opatijci s domaćinima u Austriji 

Piše i snimio Marino Maljavac 

Posjet opatijske delegacije Seebodenu, Bad Ischlu i Schattendorfu, austrijskim 

gradićima koje kao i “staru damu” krasi stoljetna tradicija turizma, 

prošao je u “sunčanom” ozračju. Već od prvog dana Opatijce je u Austriji 

pratilo sunce i pravi ljetni ugođaj, uz temperature iznad 20 Celzijevih stupnjeva, 

a predstavnici Grada i turističkog sektora dogovore o suradnji s austrijskim kolegama 

ocjenjuju uglavnom vrlo pohvalno. 

-Poznata je činjenica kako su članovi austrijske carske obitelji zimi boravili u 

Opatiji, dok su ljeto provodili u Bad Ischlu. Osim povijesnih spona, ova dva grada 

vežu i mnoge druge stvari, počevši od toga da imaju sličan broj stanovnika, 

do činjenice da njeguju zajedničke kulturne vrijednosti, rekao je gradonačelnik 

Ivo Dujmić koji je predvodio delegaciju opatijskih hotelijera, TZ-a te predstavnika 

turističkih agencija u austrijskom Bad Ischlu. Sastavši se sa svojim kolegom 

Hannesom Heideom, “burgermeisterom” ovog gradića u regiji Salzkammergut 

u Gornjoj Austriji, Dujmić je dogovorio zajedničko pokretanje inicijative za potpisivanjem 

povelje o bratimljenju između Opatije i Bad Ischla, što bi se trebalo 

ostvariti ovog ljeta. 

Budući da je Bad Ischl doista gradić koji u austrijskoj povijesti zauzima posebno 

mjesto, a u njemu je začet i jedan od najpoznatijih vladara Austro-ugarske monarhije 

Franz Joseph, Opatijci nisu skrivali zadovoljstvo postignutom suradnjom. 

Posebno je zanimljiv bio i susret s unukom 

Franza Josepha koji nas je u Bad Ischlu ugostio 

u svojoj vili, veselo poziravši ispred slike 

koja prikazuje njega kao četrnaestgodišnjaka 

u posjeti Opatiji. 

Turistička suradnja dogovorena je i sa Schattendorfom 

te Seebodenom, čiji su predstavnici 

također izrazili želju da najesen posjete 

Opatiju kako bi kod nas prezentirali svoju 

turističku ponudu. Na odlasku iz Schattendorfa, 

gradića u regiji Burgenland gdje žive 

gradišćanski Hrvati, Opatijce je ispratila i 

kiša, no nakon kraćeg nevremena na crti 

horizonta stvorila se duga. Koliko će prolaz 

ispod ovog kontinuiranog spektra boja austrijskog 

turizma donijeti Opatiji, pokazat će 

vrijeme, no svakako valja pohvaliti inicijativu 

koja bi mogla dati značajne rezultate za turističku 

promidžbu “stare dame”. 

travanj 2010. 15

» ŠETNJA OPATIJSKIM TRGOVINAMA 

Ima svega za one koje nije 

zahvatila recesija 



Od igle i konca, široke palete dekorativne i preparativne 

kozmetike do ekskluzivnih večernjih haljina, te skupih i 

kvalitetnih cipela - sve to može se kupiti u trgovinama 

smještenim uz glavnu opatijsku prometnicu. Iako se većini Opatijaca 

čini kako u gradu ne mogu kupiti ni ono najpotrebnije, 

šetnja od hotela Ambasador do Slatine uvjerila nas je u suprotno. 

Pustolovina obilaska trgovina u užem centru grada započela je 

u butiku Futura Nova koji, unatoč tome što se većini prolaznika 

čini da tamo nitko ne kupuje, zapravo, vrlo dobro posluje otkrila 

je djelatnica Senka Smerdel, a slična je situcija i u trgovini «La 

Perla» koja je bila na cilju našeg «putovanja». 

- Imamo dosta visoke cijene, te one koji kupuju kod nas nije 

zahvatila recesija - kazala je djelatnica Jadranka, zadovoljna prodajom. 

Sveprisutna kriza neke trgovine poput «Dekora» natjerala 

da zatvore svoja vrata, no neki su unatoč teškim vremenima 

odlučili na proširenje poslovanja. Tako su u vrlo kratkom vremenu 

u Opatiji na udaljenosti od nekoliko stotina metara otvorene 

čak dvije velike drogerije - Bipa i Kozmo, a neke od postojećih 

trgovina su preuređene. Trgovina cipela i modnih dodataka «Edgar», 

nakon renoviranja, doživjela svoj veliki reopening na kojem 

su gostovale članice riječke grupe ENI, a poznati suvenir shop 

koji se nalazi u nizu trgovina uz restoran «Zelengaj» potpuno 

je preuređen, te su promijenjeni asortiman i ime u «Aqua». Preko 

puta opatijskog vrtića otvorena je i dugoočekivana trgovina 

pozmanterijom gdje se napokon u centru grada mogu nabaviti 

igla i konac, te slične sitnice potrebne svakoj domaćici, a uz ove 

nove butike još uvijek postoje i oni dugogodišnji poput Vivien 

mode, Flaira-a, Lacostea i Calvin Kleina, Mac shopa, GAP-a, te 

još niz trgovina cipelama, sunčanim naočalama... Unatoč šarolikoj 

ponudi iz usta Opatijaca najčešće se može čuti kako «U Opatiji 

nema ništa», no djelatnice trgovina otkrile su kako su najčešći 

kupci posjetitelji seminara i Zagrepčani koji su vrlo zadovoljni 

ponudom, kvalitetom i cijenama, dok većina Opatijaca zapravo 

i ne zna što se nudi iza vrata osvijetljenih trgovina, te vjerojatno 

smatraju kako su cijene previsoke za njihov džep. 

Futura Nov 

od 500 kun 

je svoje po 

mantili već 

3.000 kuna 

La Perla - U ovoj ekskluzivnoj trovini prodaje se sve od donjeg rub 

La perli su se požurili i među prvima izložili i kupaće kostime čija 

od 1.400 do 2.500 kuna. Slika - za ovaj komplet donjeg rublja (p 

se izvojiti 2.000 kuna, a za drugi 2. 300 kuna. 

Edgar - Proširena ponuda nakon preuređenja privukla je i nove klijente - cipele, 

torbe, remeni, novčanici, sunčane naočale, nakit, satovi i parfemi, odnosno 

marke Guess, Baldinini i Coccinelle našle s svoje poklonike i među lokalnim stanovništvom, 

ali su najčešći kupci i u ovoj trgovini uglavnom stranci i Zagrepčani. 

Na slici - cipele 1.199, torba 1. 379 - sve Guess. 

16 travanj 2010.

Feniks - Svi oni koji vole nešto drugačije pronaći će sebe i nešto za odjenuti 

u Gallery shopu Feniks koji po pristupačnim cijenama nudi odjeću 

i nakit domaćih autora, a trenutno najskuplji odjevni predmet je haljina 

Igora Dobranića u iznosu od 1.690 kuna. 

a - Široki asotiman koji obuhvaća sve od trapera čija se cijena kreće 

a, do svečanih haljina koje se mogu kupiti već za 1.600 kuna našao 

trošače mahom među domaćim kupcima. Ovdje se mogu kupiti i 

od 700 kuna, dok se za kožne torbe mora uzvojiti od 2.500 do 

, a za kožni remen 600 do 800 kuna. 

lja do cipela. U 

se cijena kreće 

rva lutka) mora 

Bipa - Velika paleta dekorativne i preparativne kozmetike poznatih 

brendova( Bourjours, Pupa, Rimmell, L’Oreal....), preparati za čišćenje, 

torbice, donje rublje i nakit samo su dio ponude ove velike drogerije 

koju su prepoznali i potrošači. 

Aqua - Za plažu, školu i kućanstvo u morskom stilu 

«ribice ili crtice» - to je ukratko punuda novotvorene 

trgovine «Aqua» u kojoj je većina proizvoda od stopostotnog 

pamuka. Torbe za plažu mogu se kupiti već od 

79 kuna, dok su ručnici od 150 do 200 kuna, a tu su 

i zanimljive košare od morske trave čija se cijena kreće 

od 39 do 129 kuna. 

travanj 2010. 17

Zlato i srebro opatijskih 

učenika na GASTRU 

S državnog natjecanja GASTRO 2010. održanog 

u Vinkovcima, učenice opatijske Hotelijerko-turističke 

škole vratile su se s osvojene 

dvije zlatne i jednom srebrnom medaljom. 

Učenica Ana Jajalo pod mentorstvom prof. 

Ksandre Sinožić i Marije Spicijarić osvojila je 

zlato u disciplini Poslovanje turističkih agencija, 

a najbolja u disciplini Predstavljanje turističke 

destinacije bila je učenica Lori Brnčić 

(mentori Ksandra Sinožić i Marin Tomljanović). 

U disciplini Poslovanje recepcie hotela 

visoko drugo mjesto osvojila je učenica Kate 

Ribarić pod mentorstvom prof. Tanje Lončar i 

Tatjane Pocrnić. 

K.H. 

Osnovano Vijeće 

za prevenciju kriminaliteta 

Grad Opatija i općine Matulji, Lovran i Mošćenička 

Draga osnovali su početkom travnja 

Vijeće za prevenciju kriminaliteta na području 

Liburnije. U nadležnosti Vijeća bit će 

donošenje i provedba programa prevencije 

kriminaliteta, i to putem zajedničkog planiranja 

i djelovanja tijela javne vlasti i drugih 

pravnih osoba zaduženih za sigurnost ljudi i 

imovine, javni red, te kvalitetu života građana. 

Program prevencije obuhvaćat će mjere 

suzbijanja nasilja u obitelji, delikvencije maloljetnih 

osoba, zloupotrebe droga, i drugih 

oblika kriminaliteta. Vijeće je osnovano s ciljem 

osiguranja i povećanja sigurnosti ljudi i 

imovine na liburnijskom području. L.L. 

Rekreacijom do zdravlja 

Svjetski dan zdravlja obilježen je bogatim 

sportsko-rekreativnim programom za sve 

uzraste u organizaciji Društva za športsku rekreaciju 

Gorovo i Grada Opatije. Na sam Dan 

zdravlja 7. travnja u prijepodnevnim satima 

pješačili su vrtićati, dok su poslijepodne od 

Opatije pa do Ičića i natrag pješačile osobe 

srednje i starije dobi. U Ičićima je za sve sudionike 

organizirana zdrava okrijepa, vježbe 

istezanja i mjerenje tlaka. U dvorani Gorovo 

održano je 3. prvenstvo za vrtićare, te Aerobic 

Day na kojem su pod vodstvom pet 

profesionalnih instruktora aerobica vrijedno 

vježbali i Opatijci. Održana je i 5. Olipijada 

umirovljenika, te županijska sportsko-rekreativna 

liga u badmintonu. Manifestacija je zaključena 

prezentacijom nordijskog hodanja 

koje su predstavili instruktori iz Zagreba. K.T. 

Službenik za prevenciju od 

Piše Kristina Heger 


Na području djelovanja opatijske vatrogasne 

postrojbe u ovom trenutku 

ne postoji stalni nadzor na području 

preventive zaštite od požara zgrada, zajedničkih 

prostora stambenih zgrada i javnih 

objekata. Do početka 90-ih pri Policijskoj postaji 

Opatija djelovao je inspektor za zaštitu 

od požara koji je obavljao preventivni nadzor 

nad pravnim i fizičkim osobama, a uskoro će 

pri JVP Opatija jedan od sadašnjih voditelja 

smjene preuzeti na sebe tu dužnost. Preventiva 

je izuzetno važna jer na taj način vatrogasci 

dobivaju uvid u stanje na terenu, što 

im u nekim segmentima olakšava intervencije 

(prohodnost terena, materijali korišteni 

u izgradnji i izolaciji, postojanje plinskih spremišta 

i sl.). Posebna će se pažnja usmjeriti na 

stare gradske jezgre, kakva je Volosko gdje 

veliku opasnost predstavljaju dimnjaci. Naime, 

u proteklih deset godina na prvome se 

mjestu po učestalosti izbijanja nalaze požari 

dimnjaka i dimovodnih kanala, koji često 

prerastaju u požare krovnih i međukatnih 

konstrukcija i za sobom ostavljaju velike materijalne 

štete, a ugrožavaju, naravno, i ljudske 

živote. Izlaskom na teren i prikupljanjem 

potrebnih informacija u svrhu prevencije u 

zaštiti od požara dobit će se objektivna slika 

o sigurnosti boravka osoba u određenim 

objektima, odnosno mogu li u slučaju požara 

osobe koje se u objektu nalaze isti napustiti 

na siguran način. 

Zanimalo nas je kakva je situacija u opatijskim 

hotelima, prisjećajući se požara u hotelu 

Ambasador. Zapovjednik JVP Opatija Mladen 

Šćulac rekao nam je da noviji hoteli, a 

posebno oni izgrađeni i rekonstruirani nakon 

2000. godine imaju kontrolirane standarde, 

dok u starijih hotela ima nekih poboljšanja, 

ali intervencije u skladu s novim standardima 

mogu se napraviti tek s rekonstrukcijom 

objekata. Na području Opatije svi hoteli imaju 

osobe zadužene za zaštitu od požara, a i 

svi ostvaruju dobru suradnju s JVP, pogotovo 

kada se u hotelima odvijaju veće manifestacije 

ili neka važna događanja. 

Kao primjer dobre prakse navodimo nedavno 

održanu Doru u koju su svojim savjetima, 

sugestijama te izradom Elaborata zaštite od 

požara u hotelu Kvarner bili uključeni djelatnici 

Vatrogasne zajednice Primorsko-goranske 

županije i opatijske vatrogasne postrojbe. 

Plan rada nadzora mjera zaštite od požara 

požara 

bit će napravljen i provodit će se na način da 

se prvo obavi nadzor u javnim objektima u 

kojima svakodnevno boravi veliki broj ljudi. 

U prvom redu to su vrtići i škole, starački domovi 

te objekti u vlasništvu Grada. Službenik 

za prevenciju bit će na raspolaganju i privatnim 

osobama, jer riječ je o projektu svojevrsnoga 

servisa pravnim i fizičkim osobama. 

JVP Opatija i inače je na usluzi građanima, a 

na ovaj način imali bi konkretnu osobu kojoj 

bi se mogli obratiti u domeni koju vatrogasna 

postrojba po zakonu i definiciji pokriva. 

Šćulac je naglasio da građani Liburnije imaju 

vrlo izraženu svijest o zaštiti okolišta te da redovito, 

a posebno u ljetnim mjesecima obavještavaju 

o dimu, nezakonitom paljenju i sl. 

U JVP Opatija vjeruju da će se uloženi novac 

i povjerenje u projekt preventive isplatiti, jer 

riječ je o uistinu maloj novčanoj vrijednosti u 

odnosu na štete koje požarom mogu nastati. 

Ovim putem opatijski vatrogasci apliraju na 

građane da budu otvoreni za ovaj projekt i 

da prihvate savjete i sugestije službenika za 

prevenciju te da i sami budu savjesni i odgovorni, 

a pogotovo kada je riječ o odlaganju 

i skladištenju gorivog materijala u podrume, 

tavane poput papira, drva, loživih ulja. 

18 travanj 2010.

» VATROGASNA MLADEŽ 

Bez ljetne 

pauze 

Mali vatrogasci ove godine neće 

imati ljetnu pauzu te pozivaju sve 

željne druženja i učenja da im se pridruže 

u vatrogasnom domu. 

- Svi su dobrodošli i mogu se priključiti 

bilo kada. Funkcioniramo 

kao i svaka druga izvanškolska aktivnost. 

Znači roditelji ostave djecu 

kod nas i dođu po njih po završetku 

- kazao je Rene, istaknuvši kako je 

program besplatan. 

Vrtićari među 

“malim vatrogascima” 



Vrtićari u dobi od tri do šest godina 

svaku subotu od 10 i 30 do 12 sati u 

prostorima opatijskog DVD-a uživaju 

provodeći vrijeme u «Malim vatrogascima» 

gdje kroz igru pod budnim okom odgajateljice 

Katarine Turković Gulin i profesionalnog 

vatrogasca Renea Raymonda Gulina uče tajne 

zanata i što to znači biti vatrogasac. 

- Mi smo jedini na ovom području, a mislim 

i šire koji su u vatrogasnu mladež uključili 

djecu u dobi mlađoj od šest godina. Zapravo 

su sva natjecanja predviđena za djecu od 6 

godina na dalje, ali smo uspjeli uključiti i ove 

mlađe, samo je važno da mogu izvesti vježbu 

- rekla je Katarina, koja uživa provodeći 

vrijeme s mališanima. 

- Super je. Rene i Katarina se jako dobro brinu 

o nama - rekla je šestogodišnja Tara Tomić, 

koja je od samog početka dio «malih 

vatrogasaca». Ideja o ovom projektu nastala 

je slučajno kada su vatrogasci počeli predavanja 

po školama te je mnogo učenika imalo 

mlađe braću i sestre koji su se željeli uključiti 

u program, a prošle je godine kroz «Male vatrogasce» 

prošlo pedesetak djece. 

- Trenutno imam zapisanih oko 38 stalnih 

polaznika, a u tijeku je nabava trenirki kako 

bi svi bili jednako obučeni na natjecanjima 

- rekla je Katarina koja je ispred područne 

vatrogasne zajednice Liburnije delegirana u 

Savjet vatrogasne mladeži Primorsko-goranske 

županije čija je tajnica. 

- Vatrogasna mladež postoji oduvijek. To je 

jedan početak gdje djeca uče osnove o vatrogastvu, 

te se upoznaju s vatrogasnom 

kulturom, a uvijek postoji mogućnost da se 

jedan dio te djece kasnije odluči profesionalno 

baviti ovim poslom. Novitet je jedino taj 

što smo mi u progam uključili i mlađu djecu 

- rekao je Rene Raymond Gulin koji je i sam 

nekada bio član vatrogasne mladeži. Rene i 

Katarina podijelili su polaznike u dvije grupe, 

tako Rene trenira one malo starije, dok je Katarina 

zadužena za vrtićare. 

- Bitno je da oni uživaju. Na početku ih nastojimo 

upoznati s osnovama - kako žive 

vatrogasci u domu, što rade, upoznajemo 

ih s opremom koja je potrebna za obavljanje 

vježbi i slično. Važno je da smo svi skupa na 

okupu i da se družimo - istaknula je Katarina, 

i dodala kako su po lijepom vremenu uvijek 

na otvorenom, dok se u slučaju lošeg vremena 

druže u prostorijama DVD-a. 

- Nema razloga da zbog lošeg vremena djeca 

ostaju kod kuće jer se na taj način gubi kontinuitet, 

a prostor imamo i uvijek možemo 

nešto raditi - pojasnila je Katarina, i dodala 

kako su pozitivne reakcije sa svih strana ono 

što ih lagano gura naprijed. 

Klinci vole vodu 

Devetnaest polaznika malih vatrogasaca 

vrtićkog uzrasta ove je godine po prvi put 

sudjelovalo na svečanoj godišnjoj skupštini 

vatrogasaca gdje su svojim odličnim vladanjem 

oduševili i samu voditeljicu. 

- Sve je ispalo baš kako treba - kazala je 

ponosna Katarina, i dodala kako se trude 

za sve blagadane osmisliti posebna iznenađenja 

i darovati djecu. Tako su vatrogasni 

dom tijekom prethodnih blagdana 

posjetili Djed Mraz i Uskrsni zeko, a uz sve 

veliki vatrogasci su svoje male prijatelje nekoliko 

puta provozali u svojim đipovima. 

- Kad god je to moguće trudimo se organizirati 

izlete. Bili smo u Crikvenici, zatim 

smo ih vodili na potok, a organiziramo i 

vježbe tijekom kojih mogu vidjeti što vatrogasci 

zapravo rade - rekla je Katarina, i 

dodala kako klinci najviše vole vodu i jedva 

čekaju da zatopli kako bi mogli uživati u 

špricanju. 

travanj 2010. 19

Potpisani ugovori za drugu 

fazu Jadranskog projekta 

Potpisivanjem ugovora o podzajmovima s 

Hrvatskim vodama gradovi Rijeka i Opatija 

te općine Lovran i Matulji uključili su se u 

153 milijuna kuna vrijednu II. fazu Jadranskog 

projekta. Riječ je o projektu zaštite od 

onečišćenja mora na priobalnom području, 

čime su stvoreni uvjeti za nastavak izgradnje 

sustava javne odvodnje otpadnih voda. 

Polovica sredstava za drugu fazu projekta 

osigurana je putem zajma Svjetske banke, 

a polovica sredstvima Vlade i Hrvatskih voda 

te iz naknade za razvoj komunalnih društava 

Vodovod i kanalizacija iz Rijeke te Komunalac 

iz Opatije. Druga faza izgradnje oba sustava 

trajat će do 2014. godine. A.B. 

Obilje delicija na Gast Expu 

Festival mladih vina i autohtonih delicija Gast 

Expo 2010 održan je u šatoru na Slatini od 9. 

do 11. travnja. Hrvatska vina, pršut, sir, slavonski 

kulen, čvarci, tartufi, jela od puževa, 

malinovo ulje te razne slastice predstavljene 

su posjetiteljima uz prigodnu degustaciju. U 

sklopu sajma održana je i gastro manifestacija 

na kojoj su svoje umijeće pokazali kuhari 

s liburnijskog kraja te pripremili divovsku 

fritaju od 800 jaja sa šparogama i škampima. 

Najboljim mladim vinima dodijeljene 

su diplome, a najbolji su bili chardonnay i 

žlahtina Vinarije Pavlomir, moslavac vinarije 

Cvanciger i Šarar, te žlahtina Poljoprivredne 

zadruge Gospoja. 

K.T. 

Donacija Thalassotherapiji 

Opatijski gradski vijećnici, načaelnik Lovrana 

Emil Gržin, načelnik Matulja Mario Ćiković i 

gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić posjetili su 

Thalassotherapiju 7. travnja, te se upoznali s 

radom i najnovijim dostignućima u razvoju 

ove ugledne zdravstvene ustanove. Neposredan 

povod posjeta bila je donacija Grada 

Opatije koji je u potpunosti financirao nabavku 

pokretnog rentgen aparata vrijednog 

oko 200 tisuća kuna. 

A.B. 

Opatija domaćin državnih 

natjecanja 

0d 23. do 25. travnja Opatija je ugostila najbolje 

osnovnoškolce i srednjoškolce u poznavanju 

talijanskog, francuskog i španjolskog 

jezika. Škola domaćin za natjecatelje talijanskoga 

i španjolskoga jezika bila je Gimnazija 

Eugena Kumičića, a za natjecatelje francuskoga 

jezika Hotelijersko-turistička škola. 

Natjecanju je prethodilo svečano otvaranje 

u opatijskom hotelu Palace - Bellevue na 

kojem su se nakon uvodnih pozdrava okupljenima 

prigodnim programom predstavili 

učenici škola domaćina. 

K.H. 

» PROJEKTI 

Nina Bartolović 

Savjet mladih 

ima posla 

preko glave 

Učimo, uhodavamo se i trudimo - rekla 

je studentica treće godine medicine 

i predsjednica Savjeta mladih Grada 

Opatije Nina Bartolović koja je na ovoj važnoj 

poziciji već dvije godine. Njena zamjenica 

i desna ruka u organizaciji rada Savjeta je 

maturantica opatijske gimnazije Ema Starčić 

koja se zajedno s predsjednicom i još sedam 

mladih Opatijaca, članova Savjeta trudi poboljšati 

položaj mladih u gradu Opatija. 

- Mi smo već drugi saziv Savjeta mladih Grada 

Opatije, a konstituirali smo se 7. prosinca 

2009. godine, te ćemo u ovom sastavu 

(Davor Dujmić, Goran Baretić, Ivan Cerovac, 

Ivona Brajković, Maša Dunatov, Denis Bolić, 

i Ivan Vidaković) biti dvije godine. Ukratko i 

najbitnije - Savjet mladih je savjetodavno tijelo 

Gradskoga vijeća koje se bavi pitanjima 

vezanim uz mlade i o mladima - pojasnila je 

Bartolović, i dodala kako jednom mjesečno 

održavaju službene sjednice, dok se zbog 

raznih tema o kojima žele dublje raspravljati 

nalaze i na radnim sastancima svaku drugu 

subotu u mjesecu. 

- Donijeli smo program rada koji iz mjeseca 

u mjesec obuhvaća raspravljanje o temama 

vezanim uz mlade, kao na primjer mladi i 

sport, problem zapošljavanja mladih, mladi 

i slobodno vrijeme, spolni odgoj mladih, 



Tko može biti član 

Član Savjeta mladih mogu postati 

svi mladi od 15 do 29 godine 

s prebivalištem na područu 

Grada, a predložiti ih mogu: 

udruge mladih, učenička vijeća 

srednjih škola, studentski zbor 

Fakulteta za menadžment u 

turizmu i ugostiteljstvu, podmladci 

političkih stranaka, te 

svi drugi oblici organiziranja 

mladih sa sjedištem na području 

Grada Opatije. Vijećnici 

Grada Opatije su ti koji tajnim 

glasovanjem biraju članove Savjeta 

mladih među ponuđenim 

kandidatima 

problem ovisnosti, prehrambene navike mladih 

i slično - kazala je Nina, i dodala kako 

im tema za raspravu ne nedostaje. Članovi 

ovog gradskog tijela potpomažu i sudjeluju 

u organiziranju različitih tribina vezanih uz 

probleme mladih, te u organizaciji različitih 

manifestacija na području Grada, poput - 

«Zdravi dan za mlade», zatim humanitarna 

prodaja slika koju organiziraju zajedno s Leo 

klubom Opatija, humanitarni malonogometni 

turnir u suradnji s MNK Gorovo i slično, 

te na ovaj način nastoje informirati mlade o 

svemu što se u Opatiji događa i potaknuti ih 

da se uključe u društveni život Grada. 

- Uspostavili smo kontakte s Udrugama koje 

djeluju na području Grada te održali sastanak 

čiji je cilj bio povezati se, upoznati i dobiti 

informacije o tome kakve akcije pojedina 

Udruga organizira, kako bismo sve skupili na 

jednom mjestu te iz mjeseca u mjesec radili 

kalendare događanja, koje bismo tada objesili 

na panoe postavljene za mlade u školama 

te na Fakultetu - otkrila je Nina. 

- Trudimo se dati svoj doprinos u poboljšanju 

položaja mladih u našemu Gradu, te smatramo 

da ćemo kupom malih stvari na koje 

kao mladi ljudi možemo utjecati, na kraju i 

postići pomak na bolje - zaključila je naša 

sugovornica. 

20 travanj 2010.

» REKREACIJA 

Piše Ana Brumnjak Iličić 

Nizom planinarskih puteva, poučnih i povijesnih staza, jedinstvenim 

vidicima i tradicionalnom ugostiteljskom ponudom 

Učka nudi sadržajni odmor i bijeg u prirodu na 

samo dvadesetak minuta od Opatije. 

Mjesec travanj je, između ostalog, u Opatiji bio posvećen zdravlju 

najviše zahvaljujući Klubu za športsku rekreaciju Gorovo koji 

je povodom Dana zdravlja organizirao niz zdravstveno-rekreativnih 

događanja. Kako je svibanj mjesec kada počinjemo s izletima, 

intenzivnijom rekreacijom, ali i piknicima, u ovom prilogu 

podsjećamo na niz sadržaja u kojima se može uživati na najvišem 

području Grada Opatije - na Učki. 

Pa krenimo s šetnicama i poučnim stazama nastalih pod autorskom 

palicom JU PP Učka. Jedan od zasigurno najatraktivnijih 

lokaliteta Parka prirode Učka je kanjon Vele Drage čijim rubom 

prolazi poučna staza Vela Draga i predstavlja ovaj spomenik 

izuzetne geomorfološke vrijednosti uz pomoć interpretacijskih 

ploča. Iznad kanjona, na uređenom vidikovcu, može se kratko 

predahnuti, i dok iz naprtnjače vadite sok ili vodu za popiti pred 

Vama će se pružati zadivljujuće vizure vapnenačkih tornjeva koje 

će zasigurno u Vama probuditi divljenje prema najvećem arhitektu 

svih vremena - prirodi. Želite li doživjeti vršni greben Učke 

u izravnom dodiru sa prirodom učinite to šetnjom poučnom stazom 

Plas koja počinje samo tristotinjak metara podno Vojaka, 

najvišeg vrha Učke, s kojeg se po nekima pruža najljepši pogled 

u Europi. Za razliku od Vele Drage ova staza prolazi kroz gustu 

šumu tipične primorske bukve ima uređena odmorišta i vidikovce 

na brežuljkastu Istru i Ćićariju. 

Ako Vam se ne da puno hodati, a ipak biste se malo protegnuli 

u šumi parkirajte na ulazu u mjesto Lovranska Draga od kuda 

počinje šetnica Slap. Za petnaestak minuta šetnica Vas dovodi ka 

slapu koji izvire na nekoliko mjesta unutar kanjona, a ulijeva se u 

more kod Medveje. Na putu prema slapu prolazi se kroz nasade 

maruna, šumu hrasta i graba te preko starih terasica na kojima 

se nekada obrađivala zemlja. 

Četvrta staza i prava poslastica za zaljubljenike u pješačenje je 

mitsko povijesna staza Trebišća Perun. U gornjem dijelu kanjona 

Mošćeničke Drage tik uz potok smješteno je malo napušteno 

selo Trebišća od kuda započinje 14 kilometara duga mitsko-povijesna 

staza Trebišća - Perun. Ideja o stazi potaknuta je znanstvenim 

istraživanjima prostora oko vrha Perun koja su pokazala 

da su ovi obronci Učke bili od posebnog značaja za prve slavenske 

doseljenike na Jadran. Kroz 13 poučnih tabela sa bogatim 

tekstualnim i likovnim sadržajima staza predstavlja posjetiteljima 

tko su zapravo Slaveni, što danas znamo o tome odakle su i zašto 

došli na ovo područje te kakva su bila vjerovanja po kojima 

su krojili život svoje zajednice. Također, trasa staze zamišljena je 

kao cjelodnevni planinarski izlet, prolazi kroz netaknutu prirodu i 

očuvane zaseoke kanjona Potoška vala te se uspinje do visoravni 

Petrebišća, a potom na vrh Perun. I konačno kad stignete na vrh 

slijedi klasika: fotografiranje, odmor, sokić i sendvič. 

Nadamo se da ćete sve navedeno imati prilike vidjeti uživo, a 

više informacija o stazama, planinarskim i biciklističkim rutama, 

može se dobiti u JU PP Učka, na njihovim web stranicam ili u info 

punktu na Poklonu vikendom od 9 do 17 sati gdje Vas čekaju 

jedinstveni suveniri. U svakom slučaju šteta je ne u njoj uživati 

kad nam je Učka tako nadomak. 

Vrijeme je 

za izlete 

u prirodu 

Ugostiteljski objekti unutar PP Učka 

RESTORAN DOPOLAVORO 

Učka, Vela Učka 

Radno vrijeme: od 12:00 do 23:00 

Ponedjeljkom zatvoreno 

PANSION/RESTORAN UČKA 

Učka, Poklon 

Radno vrijeme: od 12:00 do 24:00 

Utorkom zatvoreno 

KONOBA “LOVRANSKA DRAGA” 

Lovranska Draga 

Radno vrijeme ljeti: 12:00-24:00 

Radno vrijeme zimi: 15:00-24:00 

Ponedjeljkom zatvoreno 

KONOBA “TOMAŠKO” 

Vranja 

Radno vrijeme vikend: 13:00-24:00 

Radno vrijeme tjedan: 11:00-23:00 

travanj 2010. 21

» UDRUGE - PČELARSKA UDRUGA 

Pčelari se pripremaju za Europsku uniju 

Piše Lidija Lavrnja 

Snimio Nikola Turina 

Među brojnim udrugama koje djeluju 

u Gradu Opatiji nalazi se i Pčelarska 

udruga Učka. Trenutno broji 

pedeset i dva člana, a okuplja pčelare s područja 

Opatije, Lovrana, Matulja i Mošćeničke 

Drage. Premda je riječ o novijoj opatijskoj 

udruzi budući je registrirana protekle godine, 

iza nje je već niz značajnih aktivnosti, ali 

i planova za naredno razdoblje. A o svemu 

tome što je učinjeno i što predstoji, porazgovarali 

smo s predsjednikom Udruge Đukom 

Petrićem. 

Što je postignuto u dosadašnjem radu 

Udruge 

- Izdvojio bih dvije stvari, a to su izrada katastra 

pčelinjaka i pomlađivanje članstva. Što 

se tiče prvog, on je vezan za Europsku uniju, 

i uvijet je koji moramo ispuniti ukoliko želimo 

koristiti poticajna sredstva iz njezinih fondova. 

U katastru moraju biti navedene kako 

lokacije pčelinjaka tako i broj košnica. Mogu 

se pohvaliti da smo mi naš katastar pčelinjaka 

za 2010. godinu ažurirali već u travnju, te 

ćemo biti prvi u Hrvatskoj koji su to obavili. 

U njegovoj izradi financijsku pomoć pružili 

su nam Grad Opatija, ali i ostale liburnijske 

općine. A kako se nalazimo na pragu ulaska 

u EU, osim izrade katastra nastojimo naše 

članstvo upoznati i sa svim tamošnjim propisima, 

kako bi oni spremno dočekali ulazak u 

tu veliku europsku zajednicu. 

Druga stvar s kojom se mogu pohvaliti je 

da smo prošle godine dobili dvanaest novih 

članova, i to mlađe dobi. Svaki mlad pčelar 

kada dođe u našu udrugu dobije instruktora, 

to jest jednog starijeg i iskusnijeg pčelara 

koji onda s njim odlazi u pčelinjak i tamo ga 

na licu mjesta praktično obučava. 

Još će neke korake pčelari morati poduzeti, a 

među ostalim tu je i školovanje. U zemljama 

22 travanj 2010. 

EU pčelar mora biti školovan za to zvanje i to 

mu se unosi u radnu knjižicu. Tko od naših 

pčelara takve potvrde ne bude imao, moći će 

raditi samo na “crno” jer sa svojim medom 

i njegovim proizvodima neće moći izaći na 

tržište. Osim toga da bi se izašlo na to tržište 

nužne će biti i punionice meda. U našoj 

Udruzi mi već sada imamo četiri člana kojih 

ih imaju, i spremni su za izvoz meda u EU. 

Nekad, točnije sve do pedesetih godina 

prošlog stoljeća takva je škola postojala u 

Novom Vinodolskom. Danas također postoje 

srednje škole pri kojima je moguće obrazovati 

se za pčelara, a nama najbliže nalaze se 

u Moravicama i Pazinu. Udruga se i na školovanju 

pčelara već angažirala, tako da ćemo 

financijski pomoći školovanje naših pet mlađih 

članova. 

Želja nam je da u ovoj godini pri jednoj 

osnovnoj školi na području Liburnije osnujemo 

sekciju mladih pčelara, i da to bude 

ogledni primjer za ovo područje. Djeci i školi 

pružili bismo pomoć na način da im damo 

košnice s pčelama, te osiguramo instruktore 

koji bi im pomagali u radu s pčelama. 

Na čemu je još Udruga angažirana 

- Imamo niz aktivnosti, i osim ovih već rečenih 

među naše velike akcije možemo 

ubrojiti rad na realizaciji 640 protivarolnih 

podnica. Tu nam također pomažu jedinice 

lokalne samouprave, a cilj je da se poboljša 

efikasnost u liječenju varoze, bolesti koja 

pogađa pčele. U Udruzi inače veliku važnost 

pridajemo edukaciji, pa tako naši članovi 

stiču nova saznanja i na predavanjima, te 

prilikom posjeta raznim manifestacijama i 

sajmovima. Tako smo i ove godine u ožujku 

posjetili sajam u Celju koji se ubraja među 

značajnije, te sajmove u Gudovcu i Pazinu. 

Đuka Petrić 

Još moramo riješiti problem prostora za našu 

Udrugu, jer smo sada “na cesti”. 

Pridaje li se pčelarstvu u našoj zemlji 

adekvatan značaj 

- Kao što nema poljoprivreda, tako ni pčelarstvo 

u Hrvatskoj nema značaj koji bi trebao 

imati. Primjerice Rumunjska i Slovenija 

imaju puno bolji odnos, a Slovenija ima pčelu 

oslikanu čak i na svom novcu. I Talijani imaju 

specijalne škole i područja u kojima posebno 

razvijaju pčelarstvo. Da pčelarstvo ima velik 

značaj govori i podatak da čak trideset i sedam 

zemalja na svojim poštanskim markama 

ima otisnut lik pčela. Japan gdje je pčelarstvo 

posebno cijenjeno ima u središtu Tokija 

podignut spomenik pčeli. Naš med, pogotovo 

s jadranske obale zbog svoje se kvalitete 

traži u Europi. Izvozimo ga oko dvije i po tisuće 

tona, a da ga imamo dovoljno moglo bi 

ga se izvesti i deset tisuća. 

Mi sada u našoj zemlji imamo alpsku pčelu. 

Nje ima u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, 

i još nekim susjednim zemljama. No zahvaljujući 

radu pčelarskih stručnjaka uskoro 

ćemo imati prve matice naše domaće pčele. 

Koristi li se med dovoljno u prehrani 

- Premalo se radi na edukaciji građana da 

više konzumiraju med. Opće je poznata njegova 

ljekovitost, i ne bi ga trebalo koristiti 

samo kada smo prehlađeni i bolesni. Zbog 

njegove korisnosti za zdravlje trebalo bi ga 

konstantno uzimati. 

Cijeli život uz pčele 

Naš sugovornik ne samo da je u Opatiji lani 

uspio da se registrira udruga pčelara, već 

je i pored svog osnovnog zvanja diplomiranog 

ekonomiste cijeli život vezan za rad s 

pčelama. Ljubav prema njima usadio mu je 

otac koji je i sam bio pčelar, a pčelar je i 

njegov brat koji je po struci inženjer, a po 

hobiju vlasnik sedamdeset i četiri košnice. 

Tijekom svog radnog vijeka Petrić je bio direktor 

brojnih poduzeća, a posljednje je bilo 

riječko Sljeme. Bavio se i sportom pa je u 

bivšoj Jugoslaviji bio prvak države u kajaku 

jednosjedu na tisuću metara. Sjeća se tih 

proteklih godina, sjeća se djetinjstva u Bosanskom 

Šamcu, radnih i sportskih uspjeha, 

rado priča o djeci i unucima, supruzi s kojom 

dijeli bračni život u Opatiji, no čitava njegova 

priča tek je potpuna kada u njoj svoju ulogu 

imaju njegove ljubimice pčele.

» EDUKATIVNA BROŠURA JADRANA RUBEŠE 

Podrška učenicima s posebnim 

obrazovnim potrebama 

Piše Kristina Tubić 


U 

okviru programa Kolibrići plus, a 

uz potporu Zagrebačkog holdinga 

d.o.o. kao pomoć odgajateljima, 

nastavnicima i roditeljima u savladavanju 

gradiva i radu s djecom s posebnim potrebama, 

Društvo Naša djeca Opatija izdalo je 

edukativnu brošuru autora Jadrana Rubeše 

Podrška učenicima s posebnim obrazovnim 

potrebama. Cilj programa Kolibrići plus je 

poticanje novih procesa u redovnoj školi za 

kvalitetan prihvat djece s posebnim obrazovnim 

potrebama i njihovu integraciju u redovno 

školstvo na području grada Opatije. 

Brošura na trideset stranica obrađuje pristupe 

djeci i mladima s posebnim potrebama 

u svakodnevnim školskim i životnim situacijama, 

preporuke HNOS-a u radu s takvim 

učenicima, individualizirano programiranje i 

strategije poučavanja, stručni tim škole, individualizirani 

odgojno-obrazovni program i 

njegovo kreiranje, te vrednovanje i ocjenjivanje 

postignuća učenika. Autor Jadran Rubeša 

defektolog je u Centru za odgoj i obrazovanje 

Rijeka, radi kao trener terapijskog 

plivanja pri udruzi Forca u Rijeci te aktivan 

član opatijskog Društva Naša djeca. 

- Zbog modernizacije našeg društva i relativno 

zahtjevnog plana i programa u osnovnim 

školama, djeca s razvojnim osobitostima 

imaju sve većih veškoća u savladavanju nastavnog 

gradiva. Učiteljima je potrebna praktična 

pomoć u smislu uvođenja asistenata u 

nastavu, ali i teoretska, kako bi na što bolji 

način mogli organizirati nastavu u koju su 

uključeni učenici s teškoćama. Nadam se da 

će ovaj priručnik pomoći nastavnicima, roditeljima 

i svima koje zanima rad u nastavi, 

istaknuo je autor brošure Jadran Rubeša. 

Brošura je tiskana u 500 primjeraka i može 

se dobiti u prostorijama Društva Naša djeca 

na Punta Kolovi. 

Jadran Rubeša 

Pripremio Goran Brozović 

Kažu da se u Opatiji uvijek igrao lijep tenis. 

Pogotovo u parovima. 

Bilo je jako dobrih igrača i trenera koji su u 

ovom sportu našli životnu egzistenciju. I danas 

Opatija ima ekipu za prvu ligu, dok bi 

naš sugrađanin Ivan Ljubičić, današnji sportski 

velikan, trebao biti uzor mladima zbog 

svojih sportskih i ljudskih vrlina. 

Franjo Bučar,veliki promotor sporta, već 

1896.g. piše: “Dandanas pak ne ima više 

ovećeg mjesta ili kupališta, gdje se Lawn-Tennis 

ne igra...; jer je to igra od velike zdravstvene 

koristi.” 

O tenisu se razgovaralo i na IV međunarodnom 

kongresu Talasoterapije 1908.g u tada 

već mondenom kupalištu - Opatiji. 

Sprave za igru su mreža, lopta i “metaljke” 

(reket), a posebno se obraćala pažnja na 

odjelo koje je moralo biti prostrano i lako. 

Bijela boja obavezna. No u to vrijeme posebno 

se držalo “etičkog kodeksa” pa je partner 

morao paziti da se dama ne zarumeni previše, 

a da sama igra bude zabavna i ne naporna. 

Zato na svakom terenu danas postoje 

klupice za odmor. Na opatijskim teniskim 

klupicama sjedio je i ing. Penkala, igrajući 

tenis do svoje devedesete godine. 

» OPATIJSKI TRAGOVI 

Lawn-Tennis 

Mladi opatijski tenisači iz obitelji Virant, a na poleđini 16/Septembar 1912. - Abbazia 

travanj 2010. 23

Željezarija Vereno 

na Slatini 

• ‘’ Dulux’’ boje za zidove 

• novi «Belton» i «Beltop» premazi 

• vrtni program (razna zemlja, 

gnojivo, vaze, PVC nastavci i šprice, 

rukavice itd.) 

• ličilački alat i pribor ( boje, kistovi, 

valjci, folije, trake, pigmenti itd.) 

• razna pletiva za ograde 

• elektromaterijal 

• sušila za robu 

• filteri za napu 

• aluminijske skale 

• daske za peglanje 

• drvene karniše 

Posjetite nas! 

Radno vrijeme: 8 – 19 sati 

Subotom: 8-13 sati 

Telefon: 711 – 091 

Mobitel: 091 577 86 59

» KULTURA 

Uskršnja 

kulturna 

živost 

Piše Aleksandar Vodopija 


Razdoblje korizme i Uskrsa u Opatiji 

obilježila je neuobičajena živost na 

području kulture. Proljetna sezona u 

Adriaticu inaugurirana je zanimljivim komadom 

Mate Matišića ‘’Balon’’, a u izvedbi 

Teatra Exit/Teatra 2000 iz Zagreba. Glumački 

kvartet u sastavu Vili Matula, Ksenija Marinković, 

Ana Maras i Krešimir Mikić donijeli su 

nam tako, pod režijskim vodstvom Mislava 

Brečića, bravuroznu priču o Glumcu - o iluziji 

koju on stvara i kojom putuje sve dok se 

ne susretne sa samim sobom; predstavu o 

Glumčevu identitetu, o tome za koga i zašto 

on uopće igra svoju igru. Uslijedila su ‘’Ljubavna 

pisma’’ Alberta Ramsdella Gurneya 

kojima nam se predstavila sve aktivnija Scena 

Gorica doajenima hrvatskog glumišta, uvijek 

raspoloženom Anom Karić i, ovoga puta nešto 

indisponiranijim ali uvijek rado viđenim, 

Borisom Buzančićem. Samo nekoliko mjeseci 

nakon praizvedbe, Opatija je ugostila i najnoviju 

predstavu nezaobilaznog Teatra Gavran. 

Radi se o monokomediji ‘’Najluđa predstava 

na svijetu’’ Mire Gavrana, u kojoj njegova 

supruga, Mladena, maestralno glumi čak 

12 uloga u tek naoko neobaveznoj komediji 

o postavljanju jednog dramskog teksta u 

jednome hrvatskom kazalištu, no, zagrebemo 

li ispod površine, otkrivamo britku kritiku 

našega društva i sadašnjeg trenutka za 

koju je autor zasluženo ovjenčan Nagradom 

‘’Marin Držić’’ Ministarstva kulture RH, kao i 

Nagradom ‘’Ivan Raos’’. Odličnim tajmingom 

ovoga gostovanja, Festival Opatija je tako 

upotpunio kazališna zbivanja u Rijeci gdje se 

upravo s velikim uspjehom izvodi jedan drugi 

tekst istoga autora, ‘’Sve o ženama’’, i to u 

sjajno transponiranoj talijanskoj inačici ‘’Tutto 

sulle donne’’. 

Sukladno najavi korištenja novih prostora za 

svoje aktivnosti, Festival Opatija je za večer 

poezije, ljubavi i glazbe ‘’Pjesme ljubavne’’ 

Ibrice Jusića inaugirarao nedovoljno iskorišten 

opatijski dragulj - Zlatnu dvoranu Hotela 

‘’Imperial’’. Intimniji, a opet dovoljno 

velik prostor ovaj je naš kantautor ispunio 

posebnom atmosferom još se jednom dokazavši 

kao jedna od najposebnijih, a svakako i 

najkvalitetnijih ličnosti naše glazbene scene. 

U gotovo trosatnom ‘’tour de forceu’’ proveo 

nas je praktički kroz čitavu svoju karijeru, uz 

zanimljive i odmjerene komenatre koji su, 

poput finih niti paučine, ‘’umrežile’’ eklektički 

izbor pjesama koji je obilježio njegovu 

bogatu karijeru u jedinstvenu i neponovljivu 

cjelinu satkanu od šansona, kancona, autorskih 

pjesama i, naravno, sevdalinki čija je 

proživljena interpretacija na mnoga lica izmamila 

i pokoju suzu. 

Svakako treba spomenuti i početak koncertne 

sezone u organizaciji Festivala Kvarner. 

Prvi od najavljena tri koncerta održan je u 

polupraznoj Kristalnoj dvorani Hotela ‘’Kvarner’’ 

što je prava šteta budući da se radilo 

o gostovanju kvalitetnog Akademskog orkestra 

Ossiacha - ansambla osnovanog prošle 

godine kao edukacijske inicijative za najtalentiranije 

orkestralne glazbenike iz cijele 

Europe, a pod vodstvom članova Bečkih 

Filharmoničara. Oni su svoje nemale mogućnosti 

prikazali u zahtjevnome programu 

sastavljenome od djela Ludwiga van Beethovena 

i Johannesa Brahmsa, uz sudjelovanje 

pijanista Christophera Hinterhubera, a pod 

dinamičnim vodstvom maestra Rémya Ballota. 

Prava je šteta da je njihovo vrsno muziciranje 

bilo zasjenjeno za ovu sredinu izgleda 

neizbježnim zvucima kuhinje i kašnjenjem 

publike, no pogotovo čudi izbor glasovira 

marke Fazioli čiji zvuk, unatoč zaista sjajnome 

interpretu, nije mogao zadovoljiti ukus 

niti najmanje zahtjevne publike. Sve je to rezultiralo 

padom koncentracije izvođača, što 

se posebno osjetilo u drugome dijelu koncerta, 

no unatoč svemu, u nadi da će se na 

neke tehničke probleme ipak moći utjecati, 

s nestrpljenjem očekujemo sljedeći koncert 

zakazan za kraj lipnja. 

Isto smo tako s radošću dočekali i brojne 

prigodne koncerte oko Uskrsa kojima nas 

je počastila Glazbena škola ‘’Mirković’’, ali 

i druga opatijska glazbena škola - ‘’Tarla’’ 

i to na više lokacija liburnijske regije, kao i 

naš nezaobilazni DVD čiji su koncerti uvijek 

na zavidnoj interpretativnoj razini. Pridodamo 

li tome i tradicionalni proljetni nastup 

polaznica tečaja trbušnog plesa Dine Dehni 

u Voloskom, upotpunit ćemo sliku bogatih 

uskrsnih zbivanja novogodišnji okićene Opatije 

vjerujući da, skidanjem neuobičajene dekoracije, 

a približavanjem toplijih dana, ono 

najbolje tek slijedi. 

travanj 2010. 25

Upisi u školu tenisa 

Tenis klub Opatija poziva djevojčice i dječake 

svih uzrasta da se priključe školi tenisa. Zainteresirani 

se mogu javiti na broj telefona 

Tenis kluba 271-075 ili jednostavno doći na 

teniske terene u popodenvnim satima i javiti 

se treneru Denisu Kuriliću. K.T. 

Vaterpolisti prikupljaju stari papir 

Gotovo svi opatijski sportski klubovi požaliti 

će se na nedovoljna financijska sredstva, 

a odličan primjer nesvakidašnjeg snalaženja 

u priklupljanju dodatnog novca je Vaterpolo 

klub Opatija koji se financira i prikupljanjem 

starog papira. U suradnji s tvrtkom za 

sakupljanje i preradu otpada Arcus Prerada 

iz Rijeke organizirali su akciju sakupljanja starog 

papira, te pozivaju sve roditelje, članove 

i simpatizere kluba da se uključe u akciju. 

Sakupljeni papir možete donijeti u priručno 

skladište (baju) pokraj plivališta u Voloskom, 

a ukoliko imate veće količine, možete ih nazvati 

na broj telefona 098-286-206 i dogovoriti 

da netko iz kluba dođe po papir. K.T. 

Međunarodni bridge turnir 

Opatijski odbo 

izborili ulazak u Prvu 

Treći međunarodni bridge turnir Alpe Adria 

Cup okupio je u Opatiji od 2. do 5. travnja 

pedesetak bridžista iz Italije, Austrije, 

Slovenije i Hrvatske. Turnir se održava svake 

godine u vrijeme Uskrsa, a sudionici su 

smješteni, te igraju u Milenij Grand hotelu 4 

opatijska cvijeta. Najuspješniji na turniru bio 

je zagrebački par Vukelić - Bratoša. K.T. 

Pobjedom na posljednoj utakmici IB 

lige nad bivšim prvoligašem Odbojkaškim 

klubom Rovinj opatijski odbojkaši 

proslavili su ulazak u IA ligu. U osamnaest 

odigranih utakmica ostvarili su petnaest pobjeda 

i stigli do prvog mjesta. 

- Ovo je veliki uspjeh, jer je Opatija ipak mali 

grad, a ni uvjeti u kojima radimo nisu baš 

idealni. Igrači su vrlo mladi, osim trojice, svi 

su mlađi od 19 godina i svi su ponikli iz našeg 

kluba i započeli trenirati u našoj školi 

odbojke. Među njima se razvilo prijateljstvo 

koje je također jedan od faktora naše uspješnosti. 

Dečki se druže za vrijeme treninga, ali i 

izvan sportske dvorane. Svi su dobri ne samo 

u sportu, nego i u školi, a naš Sando Dukić 

je i član reprezentacije Hrvatske. Osvajenje 

prvog mjesta uz neizmjernu radost i ponos 

donijelo nam je i neke dileme, naime, Grad 

Opatija ne financira seniorske ekipe, već 

samo podmladak, pa moramo pronaći način 

kako biti i ostati u Prvoj ligi. Nemamo stalne 

sponzore nego prijatelje koji nam uskaču i 

pomažu, a financiramo se iz proračuna. Čekaju 

nas razgovori s gradskim ocima i privrednicima 

našega grada, ali se nadamo da 

ćemo ipak uspjeti. Svi naši dečki su amateri i 

naši prohtjevi nisu veliki, ali za jednu natjecateljsku 

godinu trebati će nam oko 500 tisuća 

kuna. Dečki su se potrudili i dali sve od sebe, 

a sada je red na nama da im omogućimo da 

se okušaju u Prvoj ligi, istaknuo je trener Vlado 

Brnečić. 

Odbojkaški klub Opatija ove godine slavi i 

svoj četrdeseti rođendan. - Trener Brnečić i ja 

smo dio generacije koja je prije četrdest godina 

počela igrati u klubu i zahvaljujući entuzijazmu 

i predanosti, pogotovo trenera, taj je 

26 travanj 2010.

» SPORT 

Uskršnje jaje okupilo male ribiče 

Preko šezdeset natjecatelja iz trinaest ekipa sudjelovalo je na 8. otvorenom kupu Uskršnje 

jaje 2010. održanom u organiziaciji Š.R.K. Jadran Opatija 10. travnja na području 

Kostabele. Djeca iz Umaga, Pule, Raše, Novigrada, Lovrana, Ičića, Opatije, Voloskog, Matulja 

i Rijeke ulovila su 690 primjeraka ribe ukupne težine 14631 grama. Nakon vaganja 

ribe i zajedničkog ručka, u restoranu Hemngway je održana i svečana podjela medalja 

i pehara te čokoladnih jaja. U kategoriji do 10 godina prvo mjesto osvojio je Filip Vlado 

Lunaček iz ŠRK Jadran Opatija, u kategoriji do 12 godina najbolji je bio Adrian Ambrožić 

iz pulskog Delfina, u kategorijii do 14 goidna pobijedio je Mateo Trinajstić iz ŠRD Preluk 

Matulji, dok je u kategoriji do 16 godina zlato pripalo Filipu Markoviću iz ŠRD Ičići. U 

ekipnom plasmanu najboja je bila momčad ŠRD Ičići u sastavu Filip Marković, Ivan Ćoza, 

Josip Marković i Filip Burazer koja je osvojila prijelazni pehar. 

K.T. 


jkaši 

ligu 

Piše Kristina Tubić 


kontinuitet održan i do danas. Puno ulažemo 

u rad s mladim uzrastima i u svim generacijama 

ostvarujemo zapažene rezultate. Godinama 

smo prisutni na državnim prvenstvima, 

imamo školu odbojke, te žensku ekipu koja 

se također natječe, a konstantno ulažemo i u 

edukaciju trenera, kazao je predsejdnik Odbojkaškog 

kluba Opatija Radovan Mihelić. 

Pobjednička ekipa nastupa u sastavu kapiten 

Anton Brnečić, Goran Đorđević, Ivan Đorđević, 

Vedran Lepšić, Marin Sušanj, Bojan Brnčić, 

Aleksandar Balzani, Josip Aničić, Sando 

Dukić, Miren Mulvaj Kopani, Fran Petrović, 

Luka Osojnak, Luka Vrkić i Toni Jović. 

Svi koji mogu na bilo koji način pomoći klubu, 

mogu se javiti na telefon 091- 171- 11- 

53, a broj njihova žiro računa kod Erste banke 

je 2402006 - 1100213196. 

K.T. 


Borci Fight Cluba kod gradonačelnika 

Svjetskog prvaka u tajlandskom boksu Ivana Stanića i nositelja prestižne titule King of 

the Ring Stipu Bekavca opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić nagradio je za postignute 

sportske uspjehe. 

-Veseli me što je konačno prepoznata vrijednosti ovog sporta i poručio bih mladima da 

se uključe u sport i maknu s ulice, jer sport će im pomoći da odrastu u fizički i psihički 

zdrave osobe, poručio je Ivan „Grozni” Stanić na svečanom prijemu u uredu gradonačelnika. 

Grad Opatija Stanića je nagradio čekom u vrijednosti od 5 tisuća kuna, dok je 

u ime odsutnog Stipe Bekavca ček od 3 tisuće kuna primio trener Mladen Kranjčec. K.T. 

travanj 2010. 27

Informator 

NAJAVA DOGAĐANJA 

Zajednica Talijana Opatija 

Predavanje u Kulturnom domu Zora 

4.5. u 17,30 sati –Tema Čitanje pjesama 

u glazbenom ambijentu-pjesnici Giacomo 

Scotti i Diana Rosandić 

Crveni križ Opatija 

Klub dijabetičara i Klub kardiovaskularnih 

bolesnika organizira: 

11.5. od 8,00 do 10,00 sati mjerenje 

tlaka i šećera na području Zvoneća i Brguda 

25.5. od 8,00 do 10,00 u Klubu 60 + 

savjetovanje građana 

25.5. u 17,30 u Villi Antonio dr. Miro 

Peršić održat će predavanje ”Što treba 

znati dijabetičar kada krene na godišnji 

odmor” 

Klub 60 + 

7.5. u 18,00 sati otvorenje izložbe Likovne 

radionice 

Opatija i Lovran 

7.-9.5. “Naš svijet je glazba” - 18. međunarodni 

festival puhačkih orkestara 

Uz lovranski, nastupaju orkestri iz Austrije, 

Mađarske, Italije i Slovenije. Oni 

će na opatijskim i lovranskim ulicama, 

trgovima i u parkovima nastupati samostalno, 

a na mimohodu u nedjelju ujutro 

održat će zajednički program, te će posjetioci 

imati priliku čuti puhački orkestar 

sastavljen od 200 glazbenika. 

Liburnia Riviera Hoteli 

2.5. Kristalna dvorana hotela Kvarner 

Koncert “Veliki i mali za Opatiju” 

13.-16.5. u taverni hotela Admiral 

Dani plave ribe 

21.-30 u kavani hotela Excelsior (Lovran) 

Dani jagoda 

28.5.u 20,00 sati u Zlatnoj dvorani hotela 

Imperial 

Koncert Jadranke Stojaković, poznate 

bosansko-hercegovačke kantautorice zabavne 

glazbe.Najnoviju verziju njene pjesme 

“Što te nema“ časopis “Songlines“ 

uvrsio je u najbolje etno pjesme na svijetu 

SVIBANJ 

Grand hotel Adriatic 

7.5. u 20,00 sati – Kongresna dvorana 

Grand hotela Adriatic 

Kazališna predstava “Ana i Mia” (Kazalište 

mala scena) 

Režija Anica Tomić ,dramaturgija Jelena 

Kovačić , igraju Nika Mišković, Mia Biondić. 

Jeste li znali da je za oboljele kako bi 

mogli nesmetano razgovarati o svojim 

problemima pred svojim roditeljima prijateljima 

Ana izraz za anoreksiju, a Mia 

za bulimiju Dvije gotovo sestrinske bolesti, 

anoreksija i bulimija, dva su izrazito 

teška i česta poremećaja u prehrani koja 

predstavljaju probleme koji zahvaćaju 

sve veći broj mladih. O njima upravo govori 

ova predstava namijenjena mladima 

od 11 godina na više. 

Ljetna pozornica 

21.-22.5. ”Opatijske barufe” 

Ovogodišnje Barufe postavit će se na 

pet pozornica od kojih će dvije glavne 

pozornice (velika i mala scena ljetne 

pozornice) krasiti trenutno najveća imena 

pop-rock glazbe u našim krajevima. 

Neki od za sada potvrđenih su Majke, 

Jinx, Nola, Pips Chips & Videoclips, Radikal 

Dub Kolektiv, Kawasaki 3p, Kud 

Idijoti, Đubrivo, Ringišpil, Zinedine Zidane, 

Atheist Rap, Pasi, One Piece Puzzle, 

Diskurz, Stonebride .Polka stage razveselit 

će ljubitelje potresujki uz domade 

zvukove lokalnih liburnijskih sastava, a 

na popularno zvanom *Wc* stageu bit 

će oni više naklonjeni elektroničkoj muzici 

tj.”dramEnbejseri“ uz SamoDaJe- 

DramEnBejs produkciju koju nam i ove 

godine donosi DJ SimpleCraft 

Umjetnički paviljon 

Juraj Šporer 

Vaclav Anderle u Hrvatskoj 

20.4.-16.5. izložba grafika 

Kupalište Slatina 

30-4. -2.5. Festival cvijeća 

KORISNE INFORMACIJE 

Gradska uprava 

Radno vrijeme Gradske uprave određeno za 

rad sa strankama je: 

Ponedjeljak i srijeda ............8,30 –11,00 sati 

Utorak – četvrtak .............11,30 – 15,30 sati 

Gradonačelnik Ivo Dujmić prima građane četvrtkom, 

a njegovi zamjenici Ernie Gigante 

Dešković i Marina Gašparić ponedjeljkom i 

srijedom. Prijaviti se treba kod tajnice Olge 

Šefer na tel. 701-333 

Sve informacije o radu gradske uprave dostupne 

su i na web stranici www.opatija.hr 


28 travanj 2010.

Obavijesti iz Komunalca 

Odlaganje otpada 

Zeleni otpad s područja naselja Opatija, Volosko, Ičići i Ika, pakiran u najlonske vreće, možete zbrinuti na način da nazovete tel. 505-225 i u 

roku najviše dva radna dana Komunalac d.o.o. će ga preuzeti iz Vaše okućnice po cijeni 100 kn za 1m3 (10 velikih najlonskih vreća). Također, 

isti otpad možete dovesti na Odlagalište Osojnica (Jušići BB, Matulji) svakog radnog dana od 8- 20 sati i deponirati besplatno. 

“Električni i elektronski otpad možete zbrinuti na način da nazovete besplatne brojeve telefona 0800-00-51 “Metis” ili 0800- 444- 110 

“ Frigomatic” i oni će od Vas besplatno preuzeti navedeni otpad “ 

Raspored postava baja za krupni otpad na području Grada Opatije tijekom svibnja i lipnja 

MJESNI 

ODBOR 

LOKACIJA svibanj lipanj 

VASANSKA 

Put za Plahuti 

(spoj sa stubištem Baredi) 

5 

Ul. J. Rakovca 6 

proširenje 

(na parkiralištu) h. “Admiral” 

5 

CENTAR I 

parkiralište 

(Dom zdravlja na Novoj cesti) 

5 

Ul. M. Tita 134 7 

Ul. Poginulih hrvatskih branitelja 7 

CENTAR II Ul. Vrutki 6 12 

Š. Carmen Sylve (preko puta 

kućnog br.33/1) 

13 

KOSOVO Ul. Kosićevo 3 12 

Ul. Kosićevo 7 12 

Ul. castel san P. Terme 16 14 

BELVEDER 

Stubište I. Zavidića (ispod O. 

škole "Volosko") 

14 

Nova cesta 43 (odvojak) 15 

Ul. M.Tita 

(kraj kuća od "Metala") 

15 

PUNTA 

KOLOVA 

Ul. A. Raspora (kod marketa) 19 

Ul. A. Mihića (na početku ulicekonoba 

"Donald") 

19 

VOLOSKO Črnikovica (proširenje) 21 

TOŠINA vaga 21 

Matuljska cesta 20 

POBRI Pužev breg 20 

Varljeni (Varljenska cesta na 

proširenju iznad kbr.8) 

26 

IČIĆI ulaz s Liburnijske ul. prema školi 7 

Ul. A. Dminaka 46 proširenje ( 

parking nakon uspona ) 

8 

IKA B. Zdrinšćaka 12 (trafostanica) 6 

Primorska ul. (autobusna st. u 

centru u pravcu Opatije) 

6 

POLJANE Šori 20 

Menderi 8 

Puhari 2 

Andreti 2 

DOBREĆ Kožuli (centar) 8 

ulaz za Sentinići 8 

VEPRINAC Tumpići 13 

Kolavići 19 

Učka 4 

Lučetići 4 

OPRIČ 

Ul. braće Honović (raskršće 

prema trafostanici) 

15 

Napomena: 

Brojevi u ćelijama odnose se na dan u mjesecu (npr. baja će se postaviti 

u MO Pobri - ul. Put za Matulji 27.01.2010., 21.04.2010., 

22.10.2010.,…) 

Nakon što se postavi, baja će se nalaziti na određenoj poziciji do 

popunjenja ili najduže tri dana, nakon čega će se ukloniti i ponovo 

postaviti prema rasporedu. 

travanj 2010. 29

» REAGIRANJA NA NAVODE U TEKSTU O MJESNOM ODBORU IKA 

Ikari koji ispravljaju “netočne navode” 

Piše Kristina Heger 


U 

prošlom broju našega lista objavljen 

je članak o životu u Iki, o kojem su 

govorili predstavnici MO Ika. U tekstu 

punom hvale o učinjenom i optimizma 

za ono što tek treba napraviti, našla se i 

kritika o radu kafića u centru Ike. Prema riječima 

jednoga od članova MO, kafići, čija 

se imena ne navode u tekstu, rade izvan 

zakonom propisanoga radnog vremena 

čime pridonose narušavanju javnoga reda 

i mira. Čim je krenula distrubucija 130. 

broja „Opatije”, u našem su uredništvu 

zazvonili telefoni. Prvi nam se javio Alfredo 

Rubinić, suprug vlasnice kafića Gloria. 

Na njegov poziv uputili smo se u Iku, gdje 

je po pitanju rada kafića uz Rubinića govorio 

i Branislav Jukić, voditelj poslovanja 

kafića Campana. Rekli su nam da su svojevremeno 

imali dozvolu rada do 02:00 sata, 

Kafići ne rade izvan 

radnog vremena 

međutim, na samom kraju mandata bivšega 

gradonačelnika radno vrijeme kafića smanjeno 

je za dva sata, odnosno kafići u Iki imaju 

dozvolu rada do ponoći. Prema riječima Rubinića, 

to je rezultat inata četiri člana MO čija 

nam imena nije htio otkriti, ali je dodao da će 

se oni već prepoznati. 

- Sve se to dogodilo u predizborno vrijeme, 

krenule su žalbe i priče o narušavanju javnog 

reda i mira i rezultat je takav kakav je, zaključio 

je Rubinić. I Jukić i Rubinić tvrde da njihovi 

kafići ne rade izvan radnoga vremena, te 

da su od gradske vlasti ishodovali pismenu 

dozvolu za rad do 02:00 sata u vrijeme božićno-novogodišnjih 

blagdana i karnevala. 

- To je jedino razdoblje u kojem smo radili nakon 

ponoći, a članovi MO trebali su provjeriti 

vjerodostojnost svojih činjenica prije negoli su 

dali izjavu u medije, zaključio je Rubinić. 

Lorena Zajc i Milutin Babić otkrili su nam pak 

da je netočna informacija predsjednika MO 

Ika Radovana Trinajstića da je uređeno stubište 

Vrh Ike. Zajc nam je rekla da nije napravljen 

nikakav odvod za kišnicu na tom dijelu, 

tako da kada pada kiša ondje nastane pravi 

potok. 

Ćuk promašio krevet 

Nemalo su se iznenadili Laura i Nino Fučić kada su tog jutra 

(25. ožujka) izašli iz svog stana na Lipovici i na stupiću uz 

obližnju trafostanicu ugledali pticu ćuka kako mirno spava. 

- Krenuli smo na posao oko 7,30 sati i naišli na neobičan 

prizor: ćuka na stupiću. Nismo mogli odoliti a da ga ne slikamo, 

a onda i nas uz njega, što je pticu malo uznemirilo. 

Ćuk je otvorio najprije jedno, pa drugo oko, a zatim odletio 

na obližnje stablo i valjda nastavio spavati. Pretpostvaljamo 

da u našoj okolici živi par ćukova, jer ih noću čujemo, a 

kao što se zna, to su ptice koje danju spavaju. Ovaj je ćuk 

očito “promašio krevet” te umjesto na grani mjesto našao 

na stupiću kojim se spriječava parkiranje uz trafostanicu, 

ali mu za krivo parkiranje nije naplaćena kazna, našalila se 

gospođa Laura koja nam je ispričala neobični doživljaj i dostavila 

i zanimljive fotografije. M. R. 

30 travanj 2010.

Stranica od Šajeti 

Neki dan san šal dan dat krf va laboratorij 

pul hotela Opatija aš se nisan ćutil baš 

najboje. Inače krf davan samo dole va 

našen mjesnen odobre va Rakovčevoj ili 

ako baš ćete, pul Jeletića. I to kad je akcija. 

To me j’ otac naputil aš on je dal krf 

kot “dobrovoljni darivatelj” preko jeno 

sto i ča ja znan koliko puti. I saki put kad 

‘ren dat tu “vrajžu” krf mislin se kako se va živote se deli i meša. 

Pa tako i ona. A krf, kako reče i moja nona Zorica od sto let, ni 

voda! Tako se nalažost kot i krf dele i judi. Tamo se, kad je akcija, 

slabo vide onisti va veštite. Skoro saki rukav kega medicinska 

sestra zavrne pofin te krvi je od tuti nekega delavca. Od Metala, 

preko Komunalca pa se do policijoti. A ča je z direhtori – to 

će valda bit neki “drugi par rukavi”. Med temi delavci ki pridu 

dat krf niki se ne deli pa se skupa “bodu” i pokle jedu i rojeni 

Opatijci i oni prišlići ki nimaju puno staža pul nas. I to je va ten 

ono najlepše – kad rabi pomoć onda smo si jednaki. No vrnimo 

se na onaj vijaj kad san bil va laboratorije. Dal san krf i sestra mi 

govori da malo seden na kauč i držin vatu. Rekal san joj kako je 

to mane već va krve aš san i ja “darivatelj”. Jena stareja šinjora 

je sela do mane, ka je isto dala krf, pa mi govori: “Šajeta, Vi ne 

znate ka san ja, ma ja Vas jako štiman. Volin kako pišete”. Tako 

smo malo poćakulali i ona mi je govori kako je ona zaspraven 

hćer od Štenti. Onistega Štenti z kancone od Opatijskeh suveniri 

! Mene ni bilo ni na kraj pameti da je to o čen kanta ta kancona 

istina. Tako mi je bilo teplo oko srca da san ju zajeno počel 

spićevat o ten kako je prišlo do te kancone. Pokle san celi dan 

mislel na to, na čistu i lepu dušu naše Opatije. Ni jedan grad 

na svete nima toliko lepeh i iskreneh kanconi kot naša Opatija! 

I sada kada puno njih govori proti nas (da smo šli fondo, da 

nismo više ča smo bili) legendarni Danijel Načinović nan je regalal 

onu lepu kanconu od plave kurijere Kvarner Express, beleh 

brageš i mora. Domislite se samo Robića i Opatije bajne, Duleta 

i sega ča je napisal o Opatije, Opatijskeh ošatariji i tako daje i 

tako daje… Gervais Još kot otrok san štimal da mi je kuća va 

čitanke. Ča više reć od tega Misleć tako o sen ten moraš priznat 

da je Opatija neš posebno. Skuda kod prideš moraš postat 

Friška krf 

Opatijac – to mi si reču kako i to da se ne bi više vrnuli od tamo 

do kuda su. S takovemi stvari se štimaju i jedan London i jedan 

Nevjork pa moremo i mi. Kako ki pride prnese i neš svojega i to 

je to. Judi se med sobun žene pa se krf zmeša i Boh ti ga daj… 

Tako san neki dan šal na jeno otpiranje z muzikun i švecken stolun 

ili kako se moderno reče “ivent”. Kako smo mi domaći leni 

za takove stvari to je organiziral jedan čovek (z) Zagreba. (Ovo 

“z” je va zagrade aš ga va govore moraš pojist.) Ćakulamo on i 

ja kako je lepa Opatija pa mi govori da je čul kako će se i pul nas 

još malo otpret “narodnjački klub” ili kako to mladi zovu “cajke”. 

On: “Vi to ne smijete dopustiti! Grad koji ima toliku spomeničku 

rentu mora birati što će se u njemu otvarati!” Govorin mu 

kako su narodnjaci danas naša realnost i kako se tu teško more 

ča storit. Opatijac ne bi baš tako neš otprl ali demokarcija je pa 

opet boh ti ga daj. Pokle se mislin, pa pušćaju se ti narodnjaci 

već va nekeh opatijskeh oštarijah pa onda komotno moru prit 

sost i va živo. Morda će nan dobro prit malo friške krvi. A bit će 

krvi i onako aš oni ki hode na to znaju se i potuć. Pokle su temu 

čoveku još špjegali da san savjetnik za kulturu pa me s ten davil 

još i više. Rekal san mu kako san baš ja napisal prvi službeni 

narodnjak va novoj Hrvackoj i posvetil san ga baš Opatije (Znate 

ono “Opatijo mili grade, što mi dade, što mi dade”). Morda 

me pozovu i na otpiranje da ga zakantan. Ovisti je pobegal od 

mene a ja san onemi ča su ostali povedel kako bin ja to organiziral. 

Tisti narodnjački klub će bit na Pančere. Onda bin ja saku 

subotu zaprl cestu od restorana Kamelija do Pančeri tako da se 

oko benzinske pumpe moru tancat kola. Jušto na pol noći zval 

bin Dujmića ili Jasnu z Turističke da povedu kolo z kluba prema 

centru i da po pute pozivaju (na četiri zajika) domaći i furešti da 

se ćapaju s nami i zatancaju. Ki to ima Nekada je Opatija bila 

poznata po tanceh na teracah i po disko klubeh aš onda to bilo 

popularno. Danas su to narodnjaci! Onda prihvatimo moderne 

trendove. Ča mislite da ovi ča pridu na kongresi ili onisti na 

rehabilitacije ne bi zatancali kolo A sad, ruku na srce pa dosta 

i domaće dece nasliša narodnjaki, verujte mi. Ako nismo više 

za suncobrani i ligeštuli, polke i valceri, homo ča storit s temi 

cajkami… Dok i tista krava ne krepa. 

travanj 2010. 31

Opatija ugostila 

Josipovića i Tadića 

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović i njegov srpski kolega Boris 

Tadić susreli su se 24. ožujka u Opatiji gdje su na radnom ručku 

u restoranu Bevanda raspravljali o otvorenim pitanjima dviju 

zemalja. Susret čelnika nije imao obilježja službenog državnog 

posjeta, već neformalnog radnog sastanka „bez kravata” kojemu 

je glavni cilj bio obnoviti komunikaciju na najvišoj razini. 

Predsjednik Tadić avionom je sletio na Krk gdje gdje mu se 

pridružio predsjednik Josipović, a zatim su iz Omišlja brodom 

Hrvatske ratne mornarice krenuli prema Opatiji. U sunčanoj 

Opatiji dočekao ih je i pozdravio gradonačelnik Ivo Dujmić, a 

nakon šetnje uslijedio je ručak u Bevandi. Novinari su srpskog 

predsjednika upitali hoće li svoje sunarodnjake pozvati da ljeto 

provedu na Jadranu, na što je Tadić odgovorio kako je svojim 

dolaskom u Opatiju poslao najbolju poruku, te da je on prvi 

srpski turist u Hrvatskoj ove godine. 

K. Tubić 

SNIMIO: NIKOLA TURINA

Treba stati s politiÄkim ping-pongom - Opatija.net

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

Treba stati s politiÄkim ping-pongom - Opatija.net