(Enhedsliste): “Raditi na više pristojnosti i humanosti prema strancima”

bihdijaspora.com

(Enhedsliste): “Raditi na više pristojnosti i humanosti prema strancima”

BH GLAS

BOSNISK NYHEDSBLAD

GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ

JYLLAND - DANSKA I DECEMBAR 2011 I BROJ 20 I GODINA 2 I BESPLATAN PRIMJERAK I www.bhglas.com

ISSN: 1904-5433

Johanne Schmidt – Nielsen,

predsjednica stranke Liste Jedinstva (Enhedsliste):

“Raditi na više pristojnosti i

humanosti prema strancima”

DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 1


Sretno putovanje uz

Vašu Papalinu!!!

NOVO!!!

Tokom putovanja

topli napitci

neograničeno gratis

Ljubazno osoblje naše agencije

stoji Vam na raspolaganju!

Sve informacije i rezervacije na telefone:

2 I BH GLAS I DECEMBAR 2011.


UVODNIK

BOSNISK NYHEDSBLAD

GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ

BH JYLLAND - DANSKA I DECEMBAR 2011 I BROJ 20 I GODINA 2 I BESPLATAN PRIMJERAK I www.bhglas.com

ISSN: 1904-5433

Uz dvije godine

postojanja BH Glasa

Johanne Schmidt – Nielsen,

predsjednica stranke Liste Jedinstva (Enhedsliste):

“Raditi na više pristojnosti i

humanosti prema strancima”

ISSN: 1904-5433

BH Glas

Bosnisk nyhedsblad

Broj /Nr.: 20

Decembar 2011.

Glavni i

odgovorni urednik:

Fadil ]atovi}

Izvr{ni i

grafi~ki urednik:

Emir Ov~ina

Ure|uje

redakcijski kolegij

Saradnici:

Vezuv Ba{i}

Benjamin Daji}

Arben Deliu

Idriz Hod‘i} (Sarajevo)

Sabrija Ov~ina

Amila Smajlagi}

Almira [i{i}

Bahrija [i{i}

Adresa Redakcije:

Norremarken 6

7330 Brande

Telefoni:

(45) 2972 1948

(45) 7168 4521

Konto broj:

6884 121 866

Reg. br.: 9559

(Nordea bank)

E-mail: bhglas@gmail.com

Web stranica:

www.bhglas.com

[tampa:

„[tamparija Fojnica“ d.d.

Fojnica

Distribucija:

Hamdija Breko

Sado Breko

Mirsad Dervi{evi}

Esad D‘aji}

Meho Kasumovi}

Hivzo Nikontovi}

Vejsil Ibrahimovi}

4

5

6

8

9

Pi{e: Fadil ]ATOVI]

Sa brojem BH Glasa, koji dr‘ite u ruci, navr{ilo

se dvije godine na{eg postojanja. Malo po

malo, ali sa mnogo truda, rada i odricanja,

do{li smo do na{eg i va{eg, jubilarnog, dvadesetog

broja BH Glasa. U proteklom periodu, nastojali smo

biti unikatni i svima prepoznatljivi, prije svega.

Na{a programska opredjelenja, da se ne upu{tamo

u politiku i politi~ka de{avanja u Bosni i Hercegovini,

do kraja smo ispo{tovali. Zahvaljuju}i na{em jedinom

saradniku iz BiH, Idrizu Hod‘i}u, uspjeli smo obilje‘iti

zna~ajnije kulturne i dru{tvene doga|aje, u na{oj

domovini.

Ulo‘ili smo maksimalan napor, da na{e ~itaoce

informi{emo, o svemu {to se doga|alo, u Danskoj,

zemlji u kojoj ‘ivimo, a {to je vezano za na{ boravak

ovdje. ^inili smo to, zahvaljuju}i na{em novinaru

Sabriji Ov~ini, koji je veoma uspje{no ure|ivao

rubriku iz socijalne oblasti.

Izuzetnu pa‘nju posvetili smo na{im obi~nim

ljudima, ali i humanim ljudima, kako Bosancima tako

i Dancima, a tu rubriku je uspje{no vodio na{ novinar

Vezuv Ba{i} - Ba{o.

Politi~ku situaciju u Danskoj, uspje{no nam je

pribli‘io na{ mladi saradnik Arben Deliu, a njegov

kolega i prijatelj, Benjamin Daji}, izuzetno kvalitetno

nam je donosio tekstove iz oblasti historije i sporta.

@enski dio na{eg tima novinara, Almira [i{i},

10

11

AKTUELNOSTI

PROMJENE NA BOLJE

DANSKA U VOJNOJ INTERVENCIJI U

LIBIJI

VRH SE

MO@E

DOSTI]I I

KAD SE

KRENE SA

DNA

VISOK

KVALITET UZ

POVOLJNE

CIJENE

@ENA SA DVIJE DOMOVINE

ODLAZAK ^OVJEKA KOJI JE

ZAGOVARAO DIJALOG

Amila Smajlagi} i Bahra [i{i} redovno su ure|ivale

rubrike, koje su donosile najzna~ajnije novosti iz Danske,

vodile rubrike iz oblasti kulinarstva i zdravlja.

Ne smijemo zaboraviti ni na{e povremene

saradnike, prije svega Mehu Selmana i Mensura

Gracu, koji su nam pomagali svojim tekstovima,

vezanim, naj~e{}e, za podru~je Fynna.

Na ovom mjestu i u ovim trenucima, moramo

iskazati punu zahvalnost na{im sponzorima, koji nas

vjerno prate od samog po~etka i bez kojih bi na{ list

te{ko opstao na ovom, izuzetno zahtjevnom prostoru.

Na Dan dr‘avnosti, organizovali smo susret sa

na{im distributerima i saradnicima, a koristim i ovu

priliku da im se svima zahvalim jer su i oni, jedna od

najva‘nijih karika, u stvaranju i distribuiranju na{eg

BH Glasa.

Pribli‘ava nam se i kraj ove kalendarske godine.

To je prilika da se pripremimo i planiramo nove

programske zadatke, za narednu godinu. O tome }e

biti rije~i u nekom od slijede}ih brojeva. Jedan od

prioritetnih zadataka, svakako je {irenje na{e ~itala~ke

mre‘e, jer sve {to smo radili i {to namjeravamo raditi,

u budu}nosti, vezano je za ~itaoce, radi kojih i

postojimo.

Svim na{im ~itaocima, Bosancima i Hercegovicima,

‘elim ~estitati 25. novembar - „Dan dr‘avnosti

Bosne i Hercegovine“!

SADR@AJ

JOHANNE SCHMIDT-NIELSEN:

„RADITI NA VI[E PRISTOJNOSTI I

HUMANOSTI PREMA STRANCIMA“

U ODENSI PROMOVISANE KNJIGE

NA[IH

AUTORA

21

SR^ANI

INFARKT I

VISOK

KRVNI

PRITISAK

NAROD HRABROSTI I PRKOSA

9

POSLJEDNJA

PREPREKA

OPET

KOBNA PO

ZMAJEVE

25. NOVEMBAR - DAN DR@AVNOSTI

BOSNE I HERCEGOVINE

12

14

16

18

20

21

DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 3


AKTUELNOSTI

Prevela i priredila: Almira [i{i}

DANSKA

Osu|en zbog

natpisa: „Treba di}i

muslimane u zrak“

11. nov. 2011

Protuzakonito je po internetu pisati

sve ono {to ~ovjeku padne na

um, nau~io je jedan ~ovjek, koji je

prijetio i vrije|ao muslimane svojim

izjavama, na osnovu jednog ~lanka.

^lanak, koji nosi naslov „Kopenhagen

}e imati novu d`amiju u dijelu

grada Amager“, je navodno isprovocirao

~itaoca, koji je prokomentarisao

ovim rije~ima: „Pa taman ih sve

mo`emo zatvoriti unutra i di}i ih u

zrak.“ Sud u Sønderborgu ga je osudio

da plati kaznu od 1500 dkk, jer

je sa ovom izjavom prekr{io zakon

koji se odnosi na klauzulu o rasizmu.

Po krivi~nom zakonu je ka`njivo

bilo kakvo izjavljivanje, koje prijeti,

vrije|a ili {teti ugledu jedne grupe

ljudi na osnovu rase, boje ko`e,

nacionalnosti ili etni~kog porijekla.

Visoko obrazovani

stranci smatraju

Dance hladnima

11. nov. 2011

Lako je namamiti in‘enjere, ljekare

i druge visoko obrazovane strance

da rade u Danskoj, ali ih je te{ko

zadr‘ati, utvrdio je Nacionalni centar

za dru{tvena istra‘ivanja u jednom

izvje{taju koji je skoro objavljen. To

je djelimi~no zbog danskog visokog

poreznog tereta, ali je pogotovo problemati~no

ako se familija ne uspije

sna}i u zemlji, saop{tava istra‘iva~

koji stoji iza ovog izvje{taja, Frederik

Thuesen. „To je ~esto tako, da visoko

obrazovani tako|e imaju visoko

obrazovanog supru‘nika, koji ‘ele

posao koji odgovara njihovim kvalifikacijama,

{to se vrlo te{ko mo‘e

osigurati“, ka‘e Frederik Thuesen.

Kada se uzme u obzir zadr‘avanje

strane radne snage, u op{tini Kopenhagen

su svjesni da dru{tveni

aspekat igra veliku ulogu. Stranci u

Kopenhagenu imaju mogu}nost da

se obrate Servisu za gra|ane (Borgerservice),

gdje mogu saznati vi{e o

raznim ‘ivotnim mogu}nostima u

Danskoj. Ovdje se stranci tako|e

mogu informisati o danskim udru‘enjima,

kulturnim aktivnostima i jezi-

~kim kursevima. Po nekoj filozofiji

u Kopenhagenu postoji ve}a vjerovatno}a

da stranci ostanu u Danskoj

da ‘ive, ako se integri{u u dru{tvu.

Nedostatak kontakta sa drugim ljudima

je ~est razlog zbog kojeg se ljudi

odlu~e na povratak, ka‘e menad‘er

projekta Trine Marie Ingeberg.

To potvr|uje 25-godi{nji poljski doktorant

Jakub Modrzynski, koji tvrdi

4 I BH GLAS I DECEMBAR 2011.

Ratni zlo~inac mora odslu‘iti

17 godina u Danskoj

Bosanski Srbin Ljubomir

Borov~anin }e {to prije biti izru-

~en Danskoj da odslu‘uje svoju

kaznu. Ljubomir Borov~anin ima

dugu listu grijehova. On je na tribunalu

za ratne zlo~ince u Hagu

osu|en za pomaganje i sudjelovanje

u etni~kom ~i{}enju, ubistvima,

progonu i prisilnom raseljavanju

ljudi. Tako|e je osu|en

zbog nare|ivanja ubistava, zlo~inskih

djela protiv ~ovje~anstva,

te zbog ne ka‘njavanja svojih podre|enih

kada su ubili nekoliko

ljudi ispred skladi{ta, koje je

slu‘ilo kao privremeni zatvor.

Glavni osnov presude za Ljubomira

Borov~anina je to da je bio

u Poto~arima od 11.-18. jula 1995.

godine. Ovdje je vidio autobus pun

le{eva ispred skladi{ta, imaju}i

dovoljno razuma da shvati da su iza

ovoga stajali njegovi podre|eni. Ne

samo da se tereti zbog ne ka‘njavanja

svojih podre|enih, nego i za

zlo~in protiv ~ovje~anstva, zato {to

nije ni{ta poduzeo kako bi za{titio

1000 Bo{njaka, koji su bili pritvoreni

u skladi{tu. Jedino {to je

Borov~anin uradio u toj situaciji je

bilo {to je uklonio svoje ljude sa tog

terena. Svih 1000 Bo{njaka su

kasnije pobili.

da je veoma te{ko izgraditi blizak

odnos sa Dancima, {to je potrebno

ako ~ovjek ‘eli ostati u Danskoj.

Ljubomir Borov~anin

Borov~anin je osu|en zajedno

sa drugih {est ratnih zlo~inaca, a

bio je jedini koji nije apelirao na

svoju kaznu. On je ~etvrti po redu

koji }e slu‘iti svoju kaznu u

Danskoj. Budu}i da je tribunal nastao

prije 18 godina, ukupno je 126

osoba osu|eno, dok se jo{ uvijek

vode postupci protiv 35 osu|enika.

Danska sara|uje sa Ha{kim

tribunalom, kao i mnoge druge

zemlje. Stoga je Ljubomir Borov~anin

prevezen da u Danskoj

odslu‘i svoju kaznu. „Mi imamo

zatvore da dovoljno sigurnosti i

mogu}nost da zatvorenicima ponudimo

razuman sadr‘aj dok odslu‘uju

svoju kaznu“, ka‘e direktor

zatvora William Rentzmann

za DR vijesti.

Somalci su ponovo

dobrodo{li u

igraonicu

13. nov. 2011

Nakon {to je opstao konflikt u

vezi zabrane Somalcima u jednu

igraonicu u Brabrandu, Århus, ponovo

im je odobren pristup. Radi se

naime o tome da je izbila tu~a kada

je oko 900 Somalaca slavilo Bajram

u prostorima igraonice te su time

ostali gosti bili zastra{eni i rastjerani,

a i policija je morala da interveni{e.

Nakon ovog incidenta, suvlasnik

ovog prostora, Thomas Vestergaard,

je Somalcima stavio zabranu kori{tenja

igraonice na pola godine. Odjel

za ljudska prava je ustanovio da je

takva zabrana protuzakonita. Predsjedavaju}i

~lanovi Parlamenta su se

tako|e slo‘ili sa ovim. Stranka SF u

Århusu je imala u planu da bojkotuje

igraonicu, ali je u me|uvremenu

Thomas Vestergaard skinuo znak sa

zabranom. Nakon {to je imao sastanak

sa Udru‘enjem Somalaca, dogovoreno

je da su Somalci ponovo

dobrodo{li da koriste prostor igraonice,

te da moraju dobro paziti i ~uvati

unutra{njost igraonice u slu~aju

iznajmljivanja iste.

Suvlasnik priznaje da je zabrana bila

velika gre{ka {to je prekr{io zakon

postavljaju}i im zabranu. „Umjesto zabrane

sam prvo trebao stupiti u dijalog

sa Somalcima da se razjasni ko je bio

kriv za lomljenje stvari u igraonici. Tako

}emo uraditi drugi put, ako se ovo ponovi“,

rekao je Thomas Vestergaard.

Mladi imigranti su

pod kontrolom

porodice

08. nov. 2011

Mladi sa imigrantskim porijeklom

podvrgnuti su velikoj kontroli

od strane njihovih roditelja, pogotovo

kada je u pitanju ljubav i seks. Rezultati

istra‘ivanja su zabrinjuju}i za

Ministricu dru{tva i integracije, Karen

Hækkerup, koja je izjavila da je

„istra‘ivanje obeshrabruju}e i depresivno

za ~itanje“. Iznena|ena je opsegom

roditeljske kontrole nad dru-

{tvenim ‘ivotom njihove djece. „Nisam

mogla ni sanjati da to tako lo{e

izgleda. Dovodi me do suza ta ~injenica

da je kontrolisanje omladine

od strane roditelja o~igledno sastavni

dio njihove svakodnevnice“, izjavila

je ministrica za list Jyllands-Posten.

3000 mladih izme|u 15 i 20 godina

je u~estvovalo u anketi po nazivu

„Mlad u 2011. godini“. To izme|u ostalog

pokazuje da svaka druga mlada osoba

imigrantskog porijekla ne smije imati

momka/djevojku, a da svaka ~etvrta

strahuje da }e im roditelji izabrati bra-

~nog druga protiv njihove volje, navodi

se u dnevnom listu Jyllands-Posten.

Na osnovu istra‘ivanja, glasnogovornik

za strance iz Danske Narodne

stranke, Martin Henriksen, ‘eli da u

pokrene jedan projekat ~iji bi cilj bio

educiranje imigrantskih familija o

danskim normama. „Vlada ‘eli da za

integraciju iskoristi izvjestan broj

novca iz datog fonda, pa bi bila

obaveza i red da se to ovdje ulo‘i“,

izjavio je Martin Henriksen. „Danska

narodna stranka predla‘e da osnovne

i srednje {kole prihvate sredstva da

pomo}u njih dopriju do mladih ljudi

sa imigrantskim porijeklom. Ako se

ispostavi da jedna familija u kojoj

roditelji na primjer diktiraju sinu ili

k}erki kako da se pona{a pa ~ak i iznad

razumnog, roditelji bi tada bili pozvani

na razgovore ili kurseve“, dodaje Martin

Henriksen. On }e predlo‘iti ovu

ideju ministrici za socijalnu sigurnost

Karen Hækkerup i ostalim posrednicima

kako bi zatra‘io ve}u politi~ku

podr{ku za jedan ~etvorogodi{nji

probni projekat.

Posredovanje poma‘e

mladim imigrantima

20. okt. 2011

Mla|e generacije useljenika ne

‘ele tolerisati da im roditelji biraju bra-

~nog druga ili na bilo koji drugi na~in

poku{aju da kontroli{u dru{tvene

aktivnosti u njihovom ‘ivotu. No,

posredovanje mo‘e sprije~iti sukobe

koji bi se po mogu}nosti razvili u nasilje

ili da bi se sprije~ilo razila‘enje sa

familijom – dakle, posredovanje je ba{

ta metoda, koja se uspje{no upra‘njava

u policiji, op{tini i u kriznim centrima.

Mnogi mladi ljudi su usamljeni,

postaju depresivni i u najgorem slu-

~aju prijete samoubistvom, ako prekinu

vezu sa roditeljima. Zbog toga

je veoma va‘no da se posredovanjem

na|e neko rje{enje kako bi obje strane

bile zadovoljene, rekla je Farwha

Nielsen, posrednica, koja je napisala

knjigu upravo na ovu temu. Kim

Kliver, {ef Narodne policije i Odjela

za istra‘ivanje, tvrdi da intervenisanje

i posredovanje u tek nastalom sukobu

pove}ava {ansu za bolje odnose

roditelja i mladih te smanjuje rizik

od bje‘anja od njihovih roditelja.


Pi{e: Sabrija OV^INA

Dr‘avni prora~un/bud‘et (finanslov) za 2012 godinu

Promjene na bolje

Danska manjinska Vlada (Regering), koju podr‘ava Lista Jedinstva (Enhedsliste),

najavljuje bolja vremena za strance u Danskoj, nakon {to Parlament (Folketing)

izglasa prijedlog dr‘avnog prora~una/bud‘eta za 2012 godinu. Vlada, uz podr{ku

Liste Jedinstva, ima ve}inu u Parlamentu i mo‘e izglasati dr‘avni prora~un, bez

obzira kako }e opozicione stranke glasati

Ministar financija Bjarne

Corydon predstavio je

Vladin prijedlog

dr‘avnog prora~una/bud‘eta za

2012 godinu koji sadr‘i

markantne promjene na bolje,

posebno kada je u pitanju

dr‘avna politika prema strancima

u Danskoj. Vlada najavljuje

ukidanje startne socijalne pomo}i

(starthjælp) koja je, bez sumnje,

bila uzrokom uvo|enja siroma{tva

u bogato dansko dru{tvo.

U tu svrhu Vlada je izdvojila 340

miliona kr. Pored toga, Vlada

planira investirati 11 milijardi

kruna u 2012 godini i 8 milijardi

kruna u 2013 godini da bi

pospije{ila otvaranje novih

radnih mjesta i zapo{ljavanje

prevashodno mladih u Danskoj.

Ovaj ambiciozni projekt koji se

naziva „kickstarten“, trebao bi

dodatno zaposliti 9.000 osoba u

2012 godini i 12.000 u 2013

godini.

Pomo} zemljama u razvoju

(udviklingsbistand) pove}ava se

za 234 miliona kruna u 2012

godini i iznosi 600 miliona kruna

u 2013 godini.

Vlada je planirala znatno

pobolj{anje zdravstvenih usluga

u bolnicama, kod ljekara op{te

prakse i specijalista. Vlada

predla‘e ukidanje zakona o

pla}anju prevodila~ke pomo}i

(tolkelov) i stranci koji ne govore

danski jezik mogu opet imati

besplatnu profesionalnu pomo}

prevodioca. Predla‘e se tako|er

i ukidanje pla}anja izdataka za

vje{ta~ku oplodnju. Planirana su

i sredstva za nabavku savremenih

helikoptera za brzo prebacivanje

pacijenata u bolnice.

Vlada je tako|er planirala

zna~ajne investicije u pobolj{anje

nastave i uslova za obrazovanje

mladih, od osnovne {kole do

univerziteta. Za osnovne {kole

Borba protiv siroma{tva je ipak na prvom mjestu u

Vladinom prora~unu za narednu godinu. Pored

ukidanja startne socijalne pomo}i, ukida se i niz

ograni~enja u vezi sa primanjem obi~ne socijalne

pomo}i, naknade za bolovanje i dje~ijeg dodatka

izdvaja se dodatnih 350 miliona

kruna u 2012 godini a za

visoko{kolske ustanove dodatnih

420 miliona kruna u 2012 i 620

miliona kruna u 2013 godini.

Vlada planira investirati dodatnih

320 miliona kruna u razne vrste

istra‘iva~kog rada, posebno kada

su u pitanju istra‘ivanja na polju

prirodne energije (sun~eva

energija, vjetar i bio energija)

Borba protiv siroma{tva je

ipak na prvom mjestu u

Vladinom prora~unu za narednu

godinu. Pored ukidanja startne

socijalne pomo}i, ukida se i niz

ograni~enja u vezi sa primanjem

obi~ne socijalne pomo}i,

naknade za bolovanje i dje~ijeg

dodatka. Startnu socijalnu pomo}

(starthjælp) primali su najvi{e

stranci u Danskoj, ali i rijetki

Danci koji su ‘ivjeli u

inostranstvu, odnosno nisu

boravili u Danskoj najmanje

7(sedam) godina od zadnjih 8

(osam) godina. Mladi, ispod 25

godina koji su ‘ivjeli kod

roditelja, ostvarivali su pravo na

2.668 kr mjese~no pomo}i.

Mladi, ispod 25 godina koji su

‘ivjeli samostalno imali su pravo

na 5.367 kr mjese~no pomo}i.

Osobe starije od 25 godina

ostvarivale su pravo na 6.472 kr

mjes~no pomo}i. Osobe u braku,

starije od 25 godina, ostvarivale

su pravo na 5.367 kr mjese~no

pomo}i.

Mnogi smatraju da je startna

socijalna pomo} (starthjælp) bila

diskriminatorska, da je dovela do

siroma{tva u dru{tvu, pa je nova

danska Vlada obe}ala ukidanje

ove pomo}i ve} u predizbornoj

kampanji. Ukoliko sve bude i{lo

po planu od 1. januara 2012

godine svi stranci koji izdr‘avaju

djecu mla|u od 18 godina primali

bi 13.345 kr mjese~no umjesto

dosada{njih 5.367 kr. Osobe

starije od 25 godina, koje ne

izdr‘avaju djecu mla|u od 18

godina, ostvarili bi pravo na

10.044 kr mjese~no socijalne

pomo}i.

Vlada je tako|er planirala i

zna~ajna sredstva za brzo

rje{avanje molbi o azilu i izmjene

zakona o spajanju familije.

Tako|er je najavljeno pobolj{anje

pravila o dobijanju stalne

dozvole boravka i dr‘avljanstva.

Ove izmjene bi mogle u potpunosti

promijeniti dr‘avnu

politiku prema strancima u

Danskoj, koja bi mogla biti vi{e

humanija, pristojnija i ljudskija.

Vlada je trenutno u toku usagla{avanja

tih promjena, a BH

Glas }e naravno pisati o svemu

tome u na{em slijede}em

izdanju.

DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 5


DANSKA

Pi{e: Arben DELIU

Danska vanjska politika

Danska u vojnoj

intervenciji u Libiji

Danska je u~estvovala sa ukupno {est F-16 aviona, koji su letjeli u 600 misija i

bacili 923 bombe u roku od sedam mjeseci, koliko je misija trajala. Operacija

danske avijacije zavr{ila se pogibijom Gadafija i pobjedom pobunjenika

Od devedesetih godina

pro{log vijeka, vanjska

politika Danske ima izuzetno

zna~ajno mjesto u okviru svjetske

politike. Ovo prije svega jer je

danska vojska postala zna~ajan faktor

njene vanjske politike. To se

mo‘e potkrijepiti podacima da je

Danska, od 1999. godine,

u~estvovala ~ak u ~etiri rata i to: na

Kosovu, u Afganistanu (gdje jo{

uvijek u~estvuje), u Iraku i u ovom

posljednjem u Libiji. Danska, koja

je za vrijeme hladnoga rata (1945 -

1989) bila pasivna ~lanica NATOa,

danas je jedna od najratobornijih

~lanica ovog vojnog saveza.

Promjena u danskoj vanjskoj

politici je rezultat zavr{etka Hladnoga

rata, raskida sa pro{lo{}u i

shvatanja i procjene da aktivna vanjska

politika ja~a presti‘ Danske

na Zapadu. Pored ovoga, Danska

ima jako bliske odnos sa SAD te

stoga nije slu~ajnost {to je za generalnog

sekretara NATO-a izabran

upravo raniji danski premijer Anders

Fogh Rasmussen. Neosporno

je da je biv{i premijer Danske,

sposoban politi~ar ali za njegovo

imenovanje za glavnoga sekretara

NATO-a, pored uticaja SAD, veliku

zaslugu su imali i danski vojnici,

koji su se borili i koji se jo{ uvijek

bore u Helmand provinciji, najgorem

rati{tu u Afganistanu. Ideologija

danske vanjske politike zasniva

se na tezi: „Ako ‘elimo da uti~emo

na svijet,

onda moramo

Za imenovanje Andersa Fogha Rasmussena za glavnoga sekretara

NATO-a, veliku zaslugu su imali i danski vojnici, koji se bore u

Helmand provinciji, najgorem rati{tu u Afganistanu

biti na prvim linijama“.

Aktivna vanjska politika, koju

Danska vodi posljednjih godina,

jedan je od osnovnih razloga {to

je ova mala zemlja uzela veoma

aktivno u~e{}e i u vojnoj operaciji

u Libiji. Ostali razlozi, za u~e{}e

u tim vojnim aktivnostima svakako

su vezani za odnos Zapada

prema Bliskom istoku, zna~ajnom

geostrate{kom polo‘aju Libije i

odnosu Danske prema cijelom

arapskom svijetu. Danska, kao i

druge zemlje zapadnog svijeta, sa

mnogo je rezerve pri{la arapskom

prolje}u ili bolje re~eno revolucionarnim

promjenama u arapskom

svijetu. Kako na cijelome zapadu,

tako i u Danskoj, briga i bojazan

vezana za {irenje radikalnog islama,

bila je ja~a od ‘elje arapskoga

naroda da ostvari slobodu i demokratiju,

poslije toliko godina autokratskih

lidera. Tek kada su Amerikanci

promjenili odnos

prema arapskom prolje}u, tokom

revolucije u Egiptu, i Danska je

po~ela podr‘avati zahtjeve Egip}ana

za uvo|enjem demokratije

u tu napa}enu zemlju. Kada se

revolucija pro{irila na Libiju i

kada se izrazito brzo pretvorila u

gra|anski rat, Evropa je bila prinu|ena

reagovati. Nije se smjelo

niti moglo dozvoliti da rat u Libiji

ugrozi ju‘nu Evropu te da dovede

do masovnog priliva izbjeglica na

podru~je ju‘ne Evrope.

Kao i cijeli Zapad, tako je i

Danska shvatila da zahtjevi za demokratijom,

u arapskome svijetu,

mogu predstavljati novi po~etak

u odnosima zapada i arapskoga

svijeta. Rat protiv terora, invazija

u Iraku i Afganistanu te agresivna

vanjska i unutra{nja politika Izraela

stvorili su jaz izme|u

Zapada i arapskoga

svijeta. Revolucije i zahtjevi,

posebno mladih ljudi, za mnogo

vi{e slobode i demokratije, pru-

‘ili su mogu}nost su‘ivota me|u

civilizacijama, umjesto konflikata

me|u narodima. Za Dansku je

u~e{~e u operaciji zna~ilo ja~anje

statusa Danske u NATO-u i pobolj{anje

statusa Danske u arapskome

svijetu. Od Jyllandspostenovih

crte‘a poslanika Muhammeda

(a.s.), Danska reputacija na bliskome

istoku bila je znatno oslabljena.

U~e{}e u opreacijama u

Libiji ujedinilo je dansku ljevicu i

desnicu, po{to je operacija imala

karakter za{tite danskih interesa ili

bolje re~eno zajedni~kih zapadnih

interesa, te je ova operacija imala

i zna~ajan humanitarni karakter

vezan za za{titu civila od Gadafijeve

vojne ma{inerije.

Danska je u~estvovala sa ukupno

{est F-16 aviona, koji su letjeli

u 600 misija i bacili 923 bombe u

roku od sedam mjeseci, koliko je

misija trajala. Operacija danske

avijacije zavr{ila se pogibijom Gadafija

i pobjedom pobunjenika.

Danske }e i ubudu}e u~estvovati

u vojnim akcijama ali nova

vlada sa socijalisti~kim ministrom

vanjskih poslova, najavila je da }e

se Danska, u budu}nosti, pored

vojnih operacija vi{e fokusirati na

humanitarne operacije ili projekte

koji poma‘u ja~anju mira u Africi

i na bliskom istoku.

Danska je u~estvovala

u Libiji sa ukupno

{est F-16 aviona,

koji su letjeli u 600 misija

i bacili 923 bombe

u roku od sedam mjeseci

6 I BH GLAS I DECEMBAR 2011.


NOVOSTI IZ BH ZAJEDNICA

BH Glas promovisan u Kopenhagenu

UKopenhagenu je, 11.11. 2011. godine organizovana promocija

na{eg lista. Dogodilo se to u prostorijama Bosanskog Kulturnog

Centra, gdje je u prisustvu velikog broja na{ih gra|ana na{ list predstavljen

od strane na{ih novinara i saradnika. Ovom prilikom treba

posebno ista}i aktivnost Kluba ‘ena koje su se masovno odazvale predstavljanju

na{eg lista, a njihov dobro organizovan hor u~estvovao je i

pomogao da bajramska sve~anost u Ishøju, narednog dana, protekne

veoma uspje{no.

U subotu, 12.11.2011. godine list je predstavljen i u Udru‘enju

penzionera i starih lica sa podru~ja Bosne i Hercegovine u Frederiksbergu,

a nave~er i na bajramskoj sve~anosti u Ishøju, koju je organizovalo

Udru‘enje Bosanskohercegova~kih studenata i omladine iz

Kopenhagena. U toku ovih predstavljanja dobili smo vi{e novih ~italaca,

~ime je stvorena solidna osnova za {irenje na{eg lista na Sjællendu.

Danski propisi u praksi (9)

Potpora za pla}anje stanarine

(boligsikring/boligydelse)

Danska je jedna od rijetkih dr‘ava svijata koja je izgradila

sistem blagostanja (velfærdsystem) poznat pod nazivom

skandinavski model. Taj sistem otvara mogu}nost za dobijanje

nov~ane potpore za pla}anje stanarine, ukoliko su vam

ekonomska primanja niska ili ukoliko je stanarina visoka. Ako

‘ivite u iznajmljenom stanu, mo‘ete tra‘iti od op}ine (kommune)

potporu za pla}anje stanarine

Pi{e: Sabrija OV^INA

Una{oj rubrici „Danski

propisi u praksi“, primjetili

ste da smo u toku

obrade razli~itih tematskih cjelina:

obradili naknadu za bolovanje (sygedagepenge),

rehabilitaciju (revalidering),

flexjob (fleksjob),

dotakli se generalno svih vrsta penzija

(pensioner), obradili smo penzije

regulisane zakonom o penzijama

(førtidspension, folkepension,

brøkpension), pisali smo o

radnim i privatnim penzijama i na-

~inu ostvarivanja istih, u zadnja

dva broja BH Glasa pisali smo o

socijalnoj pomo}i i pravima na

ostvarivanje pomo}i, a ovoga puta

je fokus na potpori za pla}anje

stanarine.

Danska ima u svom sistemu

blagostanja (velfærdsystem)

ugra|enu nov~anu potporu za pla-

}anje stanarine, koju mogu zatra‘iti

svi oni gra|ani koji imaju

niska primanja, a ‘ive u iznajmljenim

stanovima (bor til leje).

Oni gra|ani koji ‘ive u vlastitim

stanovima ili ku}ama nemaju pravo

na ovu potporu. Postoje 4 razli-

~ite vrste nov~ane potpore za pla-

}anje stanarine, koje se na danskom

jeziku zovu:

1. Boligsikring,

2. Boligydelse

3. Særlig Boligsikring

4. Paragraf 34(§34).

Razli~iti nazivi nov~ane potpore

za pla}anje stanarine su nastali

na osnovu razli~itih kategorija ili

grupa gra|ana koji mogu ostvariti

pravo na ovu potporu.

Boligsikring, je vrsta nov~ane

potpore za pla}anje stanarine

koja se dodjeljuje svim gra|anima

koji iznajmljuju stan (bor til

leje) a koji imaju niska primanja

i koji nisu penzioneri.

Penzioneri koji primaju narodnu

penziju (folkepension) ili

prijevremenu/invalidsku penziju

po takozvanom starom zakonu,

dakle zakonu o penzijama koji je

vrijedio do 1.januara 2003 godine,

imaju pravo na nov~anu

potporu za pla}anje stanartine

koja se zove Boligydelse.

Penzioneri koji su oti{li u prijevremenu/invalidsku

penziju poslije

1.janura 2003, po takozvanom

novom zakonu o penzijama, imaju

pravo na posebnu vrstu potpore za

pla}anje stanarine koja se zove Særlig

Boligsikring.

Svi oni gra|ani koji imaju posebno

niska primanja, a koji nisu ostvarili

pravo na penziju u Danskoj, na primjer

iz razloga humanitarne dozvole boravka,

imaju pravo pored obi~ne potpore

za pla}anje stanarine (boligsikring) tra-

‘iti od op}ine i posebni dodatak koji se

zove paragraf 34(§34).

Potporu za pla}anje stanarine

treba zatra‘iti od op}ine (kommune)

putem posebnog formulara (ansøgning

om boligstøtte) koji mo‘ete dobiti

u svim odjelima za dodjelu pomo}i

(Boligstøtteafdelingen). U

slu~aju preseljenja iz jednog stana u

drugi, bez obzira radi li se o istoj ili

drugoj op}ini, potrebno je podnijeti

molbu za potporu, bez obzira {to gra-

|anin primao potporu u prethodnom

stanu. Potporu za pla}anje stanarine

mo‘ete zatra‘iti i digitalnim putem,

to jest elektronskim putem (computer).

Potpora za pla}anje stanarine se

ispla}uje unaprijed, svakog 1. u mjesecu

za taj mjesec. Visina nov~ane

potpore za pla}anje stanarine zavisi

od vi{e faktora od kojih su najbitniji

slijede}i:

· Ukupan prihod svih ~lanova

doma}instva i eventualna imovina

· Ukupna povr{ina stana

· Visina stanarine

· Ukupan broj ~lanova

doma}instva

· Djeca ispod 18 godina u

doma}instvu

Bez obzira na pravo na potporu

za pla}anje stanarine svaki gra|anin/

doma}instvo mora platiti minimalno

22.000 kruna godi{nje ili oko 1.800

kruna mjese~no na ime stanarine.

BH Glas }e u narednom broju

pisati pojedina~no o svakoj od ovih

4 vrste nov~ane potpore za pla}anje

stanarine, i na~inu ostvarivanje iste,

sa posebnim osvrtom na pomo} po

osnovu paragrafa 34(§ 34) koju

mnogi od na{ih ~italaca ili ne

poznaju ili ne dovoljno poznaju.

DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 7


DIJASPORA

Pri~e o obi~nim ljudima: Emina Kobiljar

Vrh se mo‘e dosti}i i kada se krene sa dna

Pi{e: Vezuv BA[I]

Na{a, bosansko-hercegov~ka

mladost, razasuta po

cijelom svijetu, kr~i svoje

puteve kroz ‘ivot, koji je naj~e{}e

posut trnjem i kamenjem. U savremenom

svijetu, punom prepreka i

kontraverzi, moraju biti mnogo bolji

od domicilne mladosti jer u protivnom

nemaju nikave {anse, u borbi

sa ‘ivotom koji juri i melje sve pred

sobom. Zato su na{i mladi ljudi prinu|eni

tra‘iti one najfinije i najtananije

vijuge kroz ‘ivot kojima jedino

mogu postizati rezultate, koji

se cijene i priznaju. Na{a mladost

prinu|ena je krenuti, ne od nule, nego

znatno ispod nje i samo oni najhrabriji

i najuporniji, obdareni prirodnom

inteligencijom, mogu i}i

dalje i prelaziti granice stvarnog i

veoma ~esto nedodirljivog, barem

prema kriterijima savremenog dru-

{tva, posebno ameri~kog. A kada je

to u pitanju, svijetao primjer je Emina

Kobiljar, pripadnica te na{e mlade

generacije, koja je svojim rasko-

{nim talentom i pame}u zadivila

Ameriku.

Njena ‘ivotna pri~a po-

~inje u vremenima kada

su njeni roditelji

odlu~ili da

se usele u

Ameriku.

Da joj je, u to

vrijeme, neko

rekao da }e studirati

na najpoznatijem univerzitetu

u Americi ni sama mu nikada ne bi

povjerovala. Posebno iz razloga {to

nije znala ni jednu jedinu englesku

rije~, tako da je vrlo malo

nedostajalo da ponavlja ~etvrti razred

osnovne {kole. U po~etku je toliko

lo{e govorila engleski da su je

odveli kod direktora {kole, misle}i

da ima govornu manu. [kola koju

je poha|ala, bila je jedna od najlo-

{ijih u tom dijelu grada. Tu su mnoge

djevoj~ice iz Bosne i Hercegovine,

ba{ kao i ona, bile ismijavane

jer nisu govorile {panski, koji su na

tom podru~ju govorili gotovo svi. U

takvoj atmosferi zapo~ela je svoj

obrazovni put, koji ju je na kraju

odveo na Harvard. Me|utim, taj put

nije bio nimalo lak, a pomoglo joj

je to {to je shvatila da joj jedino

obrazovanje mo‘e pomo}i da uspije

u ‘ivotu. To ju je instiktivno vodilo

prema Harvardu. Iz tog razloga

Emina se potpuno posvetila studijima

i stalno stremila da postigne

uvijek {to vi{e. Do sedmog razreda,

ne samo da je nau~ila engleski, ve}

je bila primljena i na jednu od najboljih

{kola u Teksasu. Pomoglo joj

je i to {to je prepoznala vrijednosti

vannastavnih aktivnosti, u ameri~kom

{kolskom sistemu. Priklju~ila

se odbojka{kom timu,

jezi~kim sekcijama i kursu

violine. Na osnovu

dobrih ocijena, kao i

na osnovu drugih

aktivnosti, primljena

je u

privatnu

srednju {kolu. Znaju}i va‘nost poznavanja

drugih jezika i kultura,

iskoristila je priliku, da kao prvi student

te {kole, provede jedan

semestar u Francuskoj. Vrijeme,

kojeg nije bilo previ{e, posve}ivala

je u~enju, vikendima poha|aju}i

njema~ku {kolu, ili rade}i u lokalnoj

trgovini.

U vrijeme odabiranja i prijavljivanja

na fakultete nije ni razmi{ljala

o Harvardu. Nije se ni usudila pomisliti

da bi najpresti‘niji svjetski

univerzitet bio zainteresovan za nju.

Njenj otac je bio osoba koja ju je

ohrabrila pitanjem: „Jesi li se prijavila

na Harvard“ Tako je i odlu~ila

da poku{a. Svu energiju usmjerila

je na u~enje za prijemne ispite. U

sastavu koji je napisala za upis,

opisala je svoj ‘ivot, kroz ste~eno

ratno iskustvo iz razorenog Sarajeva,

preko izbjegli~kog ‘ivota u Njema~koj,

pa sve do useljeni~kih dana

u SAD. Izvanredni rezultati u {koli,

vannastavne aktivnosti kao i taj

iskreni sastav, bili su odlu~uju}i kod

prijema. Ve} u decembru kontaktirali

su je sa Harvarda da bi joj

javili da je primljena i da je

dobila punu stipendiju. Tog

momenta, uz suze sre}e i

ponosa osjetila je da je

vratila sebi i svojoj porodici

dostojanstvo koje im

je bilo oteto u ratu.

Nikada nije

propu{tala

priliku da uspostavi

vezu i sa

svojim

bosanskim korijenima. Ve} na prvoj

godini, kao bruco{, u~estvovala je

na konkursu Katheryn Wasserman

Davis fondacije na temu „Mir u

svijetu“ i osvojila prvo mjesto. Taj

uspjeh jo{ je ve}i ako se zna da je to

prvi put u historiji Harvarda da

jedan bruco{ osvoji prvu nagradu,

na jednom takvom konkursu.

Kompletan nov~ani dio te nagrade

poklonila je za obnovu sportskog

centra, u selu Kolibe Gornje, kod

Bosanskog Broda. Akademsko

iskustvo zaokru‘ila je diplomskim

radom na temu raspada Jugoslavije

i planirane agresije na Bosnu i

Hercegovinu, za koji je dobila

visoke ocjene, od vode}h profesora

na Harvardu.

Nakon diplomiranja dobila je

posao Savjetnika, u jednoj presti-

‘noj finansijskoj firmi u New Yorku,

gdje savjetuje velike investitore gdje

i kako da ula‘u novac, kojim raspola‘u

i spremni su ga dalje investirati.

Svakodnevno se susre}e sa najuspje{nijim

finansijskim menad‘erima

na Wall Streetu i kroz to sti~e

nova znanja o toku nov~anih transakcija

u svjetskim razmjerima. @elja

joj je da jednog dana prenese dio tog

znanja u Bosnu i Hercegovinu i da

na taj na~in pomogne ekonomskom

razvoju svoje jedine domovine.

I jo{ ne{to, na kraju. Emina je

tek navr{ila 25 godina ‘ivota, a njeni

uspjesi samo potvr|uju da je na{a

zajedni~ka domovina Bosna i Hercegovina

prepuna talentovane mladosti

koja je spremna iskoristiti i

najmanju priliku za li~ni prosperitet,

pri tome nikada ne zaboravljaju}i ko

su i {ta su i gdje im je

postojbina.

8 I BH GLAS I DECEMBAR 2011.


„Kødland“ je specijalizovana

mesarska trgovina smje{tena

na adresi Sønderbrogade broj

14 u gradu Vejle. Specifi~na je po

tome {to vr{i promet najkvalitetnijih

vrsta mesa u izuzetno dobrim

higijenskim i drugim uslovima ali

i po veoma pristupa~nim cijenama.

^injenica da ova firma ima „halal

certifikat“ govori o tome da su

ispunjeni svi preduslovi da njeni

kupci imaju punu garanciju da }e

za svoj novac dobiti upravo ono

{to tra`e. Asortiman njihovih proizvoda

zasniva se na prometu gove|eg,

june}eg, tele}eg i jagnje}eg

mesa, a u ovoj trgovini mogu se

kupiti i proizvodi koji se ne mogu

na}i na mnogim drugim mjestima.

Vlasnik specijalizovane mesarske

radnje „Kødland“ je Bilal

Abdulhadi izbjeglica iz Libanona.

Bilal, danas srednjo-vje~an ~ovjek

od 38 godina, do{ao je u Dansku

prije 25 godina, kao izbjeglica. I{kolovao

se za mesara i prije 18 godina

zapo~eo samo-stalni posao. Njegov

ravnopravni partner je njegov 7

godina stariji brat [erif (Charif), koji

je ne samo njegova desna ruka nego

i mnogo vi{e od toga. Bilal obavlja

stru~ne poslove na pripremi i obradi

mesa, a [erif je taj koji obavlja sve

Predstavljamo vam na{e sponzore: „Kødland“ – mesnica

Visok kvalitet uz povoljne cijene

Po{tovani ~itaoci! U skladu sa na{im programskim opredjelenjima i ciljevima, u ovom broju }emo vam

predstaviti jednog od veoma zna~ajnih sponzora na{eg i va{eg BH Glasa. @elja nam je da im, na najbolji

na~in, izrazimo zahvalnost za nesebi~nu pomo} koju nam pru‘aju u izdavanju na{eg lista.

kontakte sa mu{terijama, tre}im

licima i oficijelno ih predstavlja.

Bra}a imaju izvanredan odnos i

nikada se nije desilo da su do{li u

bilo kakav sukob.

Ono {to posebno ‘elimo ista}i

je humanitarna strana njihovih

li~nosti. Mnogo godina po dolasku

u Dansku, iz Libanona, [erif je

vodio klub u kojem su se okupljali

njegovi zemljaci, a klub je imao

svoje prostorije. Po dolasku prvih

bosanskih izbjeglica [erif im je

ustupio prostorije njihovog kluba,

bez ikakve naknade. Bilo je to mjesto

gdje su se okupljali ljudi koji su

bili stranci jedni prema drugima po

mjestu porijekla, te razli~iti prema

kulturi i tradicijama ali i ljudi koje

je spajala zajedni~ka zla sudbina, da

moraju oti}i iz sopstvene zemlje i

tra‘iti mjesto pod suncem na dalekom

sjeveru, u Skandinaviji. Pored

ove pomo}i prvim bosanskim

izbjeglicama, ta saradnja, zasnovana

na shvatanju i prihvatanju stradanja

drugih, te jasno i javno izra‘ena ‘elja

da im se pomogne, nastavila se i do

dana{njeg dana. Gotovo da nema

humanitarne akcije, usmjerene prema

na{oj domovini, Bosni i Hercegovini,

da ovi dobri i humani ljudi

[erif (desno) sa svojim mu{terijama u mesnici „Kødland“

u njoj nisu u~estvovali, ako su za

nju saznali ili ako im se neko obratio

za pomo}.

Te{ka je i tu‘na sudbina ova

dva brata. Porijeklom su Palestinci,

a sve nesre}e koje su pogodile

njihovu zemlju direktno su se

obru{avale i na njih. Njihovi roditelji

su, nakon mnogo godina ‘ivota

u izrazito te{kim uslovima u

rodnoj Palestini, odlu~ili da se

presele u Libanon. Ni tamo ih sre-

}a nije dugo pratila te su se po~eli

iseljavati na druga, sigurnija mjesta.

Na taj na~in su se obreli u Danskoj

koja im je pru‘ila uto~i{te i

za{titu ali i omogu}ila da ‘ive od

sopstvenog rada. Mogli su imati i

mnogo bolji ‘ivot od ovog kojim

‘ive sada ali kako su oni po prirodi

razumni i humani ljudi, svjesni su

da je mnogo drugih ljudi u situaciji

kada im je nu‘no pomo}i. Tu potrebu

su osjetili najbolje na sopstvenoj

ko‘i pa su svoj ‘ivot orijentisali

da poma‘u svakome kome

je pomo} neophodna.

Prezentiraju}i pri~u o ovim

dobrim ljudima, ‘elimo sugerisati

Bosancima i Hercegovcima, da

kada su u mogu}nosti, obavezno

posjete ovu mesarsku radnju i uvjere

se u kvalitet njihovih proizvoda.

DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 9


DANSKA

Tekst i foto: Vezuv BA[I]

Humani ljudi: Kirsten Thomassen

@ena sa dvije domovine

^ovjek bez

domovine je ~ovjek

bez identiteta, a

kada ~ovjek ima

~ak dvije domovine

onda to mo‘e biti

samo ~ovjek

vrijedan svake

pa‘nje i

po{tovanja. Da je

ova maksima ta~na

najo~igledniji

primjer je Kirsten

Thomasen iz malog

gradi}a Støvringa,

na sjeveru Jyllanda

^ovjek bez domovine je

~ovjek bez identiteta, a

kada ~ovjek ima ~ak dvije

domovine onda to mo‘e biti samo

~ovjek vrijedan svake pa‘nje i po-

{tovanja. Da je ova maksima ta~na

najo~igledniji primjer je Kirsten

Thomasen iz malog gradi}a Støvringa,

na sjeveru Jyllanda. Sa

svojih svega 45 godina ‘ivota,

uspjela je u~initi toliko dobrih

djela, da je to ~ak i previ{e za jedan

cijeli ljudski ‘ivot. Mo‘da je radi

toga i stekla dvije domovine, jednu

u kojoj je ro|ena i jednu za koju

je u~inila mnogo vi{e, nego mnogi

koji su u njoj ro|eni. Zato joj ta

nova domovina, Bosna i Hercegovina,

sa pravom pripada.

Prve bosanske izbjeglice upoznala

je ubrzo nakon {to je buknuo

rat u Bosni i Hercegovini, a rijeka

nesretnih ljudi, koji su izgubili sve

osim ‘ivota, po~ela se {iriti cijelom

Evropom pa je do{la i do Danske.

Dok je u na{oj domovini buktao

rat, ova odlu~na ‘ena, ~inila je sve

da tu‘ne izbjegli~ke dane, tim

nevinim ljudima, u~ini lak{im.

Organizovala je kurseve {ivenja,

{to joj je pomoglo da jo{ bli‘e upozna

Bosance i Hercegovce. Shvatila

je da ih je te{ka sudbina dovela

u ove krajeve te da im je pomo}

neophodna. Sa nekim od njih

uspostavila je bliske kontakte.

Kada se rat u na{oj domovini

zavr{io, gotovo da je bilo neminovno

da se ona na|e na tim prostorima.

U prolje}e 1997. godine oti-

{la je sa k}erkom svoje nove prijateljice,

koju je stekla na kursu {ivenja,

u selo Kova~e kod Zavidovi-

}a. Bilo je to te{ko putovanje, u zemlju

opusto{enu ratom, koja se tek

pripremala za obnovu. Ono {to je

vidjela {okiralo ju je i u‘asnulo ali

joj je unijelo novu snagu, da u~ini

sve {to mo‘e, da pomogne barem

nekim napa}enim ljudima. ^ula je

za tragediju Srebrenice i po‘eljela

pomo}i djeci koja su ostala bez oca.

Rekli su joj da je najve}i broj te

djece smje{ten u zavidovi}kom selu

Vozu}a. To ju je navelo da ode i

10 I BH GLAS I DECEMBAR 2011.

posjeti ih. U dje~ijim o~ima

pro~itala je svu tugu ovog svijeta i

donijela odluku da se na to mjesto

vrati, kada pokrene rijeku dobrote,

prema toj nevinoj djeci.

Po povratku u domovinu, Dansku,

pokrenula je {iroku akciju

prikupljanja humanitarne pomo}i

za djecu Srebrenice u Vozu}oj. Formirala

je humanitarnu organizaciju

pod nazivom: „Bez tate“ koja

je brzo narasla na preko 200 aktivnih

~lanova i koja postoji i danas.

[irila je istinu o ratu u na{oj domovini

i organizovala veliki broj

ljudi, Danaca, da svako od njih prihvati

po jedno dijete, da mu bude

kontakt osoba te da mu poma`e da

prona|e put kroz izuzetno te`ak

`ivot siro~eta. Nakon {to je rijeka

pomo}i krenula ka Vozu}i, Kirsten

se tamo na{la vi{e puta. Kako se

radi o izrazito pametnoj i promu-

}urnoj osobi, nakon nekoliko godina

uo~ila je neku vrstu nepravde,

koja je proizvod zakonskih propisa

u Bosni i Hercegovini. Djeca koja

su ostala bez oca dobila su svu mogu}u

materijalnu i drugu pomo}

od vlasti, a djeca ~iji su o~evi pre-

`ivjeli sve strahote rata i dalje su

`ivjela u bijedi i na ivici egzistencije.

Ona je humanitarnu pomo}

preusmjerila na taj dio bosanske

populacije te im pomo} sti`e i

danas ali ne u Vozu}u ve} direktno

u Srebrenicu.

Kirsten je, do izbijanja rata u

Bosni i Hercegovini, do momenta

njenog uklju~enja u humanitarne

aktivnosti, ‘ivjela u braku sa Dancem

sa kojim je imala sina kojem

je danas 20 godina. Kada su njena

putovanja u BiH postala ~e{}a, a

humanitarne aktivnosti je sve vi{e

okupirale, njen brak se raspao. Suprug

nije ‘elio da je dijeli sa Bosnom.

Ona je nastavila svoju humanu

akciju jo{ ‘e{}im tempom.

U toku prikupljanja pomo}i, u

svom gradu upoznala je Ferida, nao~itog

Bosanca koji joj se veoma

svidjeo, posebno {to je i sam bio

dio humanitarnih akcija. Ubrzo se

iz toga rodila ljubav, zatim brak, a

na svijet je do{ao i njihov sin Klaus-Denis.

Kako je rastao tako se i

on, iako tek dijete, uklju~io u humanitarne

aktivnosti svojih roditelja.

Voli putovati u BiH kao i njegovi

roditelji, a sam ima dvije kontakt

osobe, vr{njake, u Bosni i Hercegovini,

kojima neumorno poma-

‘e. Koristi svaku priliku da sa majkom

ode u BiH. Otac Ferid etablirao

je prije 5 godina sopstvenu firmu

u Støvringu te neumorno radi.

To Kirsten i Klaus-Denisa ne

spre~ava da i bez njega odu u njihovu

novu domovinu. Kirsten sama

ka‘e da je ona ‘ena koja ima dvije,

podjednako va‘ne domovine, Dansku

u kojoj je ro|ena i Bosnu i Hercegovinu

za koju je ve‘e njeno humano

djelo i sin ste~en sa Bosancem.

Danas, kada smo posjetili Kirsten,

na stolu smo zatekli mnogo

stvari pripremljenih za slanje u

na{u domovinu. Dobila je pismo

u kojem je opisan te‘ak ‘ivot

osmogodi{nje djevoj~ice. Kao inicijalna

kapisla, to pismo je upalilo

iskru humanosti i povelo je da tom

djetetu barem djeli~ak ‘ivota u~ini

druga~ijim i barem malo sre}nijim.

Po‘elimo ovoj humanoj ‘eni

dug ‘ivot i jo{ mnogo sretnih godina

na svijetlom putu humanosti.


Ramadanfest: Gradona~elnik Boye sa bh gra|anima

Slovo o jednom gradona~elniku:

Jan Boye, In Memoriam

Odlazak ~ovjeka

koji je zagovarao dijalog

Jan Boye, politi~ar

kojeg je narod volio

Pi{e: Meho SELMAN

Dijalog, tolerancija, po{tovanje

i respekt su rije~i koje

se ~esto ~uju kada se u

dana{njem globalnom svijetu govori

o dodiru razli~itosti civilizacija i

kultura. Koliko je to iskreno – te{ko

je znati.

Me|utim, ovo je tekst o jednom

~ovjeku, koji je kao gradona~elnik

tre}eg najve}eg grada u Kraljevini

Danskoj, doista i doslovice zagovarao

dijalog – i rije~ju i djelom.

Istinski narodni politi~ar

Posljednjeg vikenda oktobra mjeseca

putem medija je objavljena vijest,

koja nijednog ‘itelja danskog grada

Odense nije ostavila ravnodu{nim:

Usljed mo‘danog udara i izljeva krvi

u mozak nakon dvosedmi~ne kome,

iz koje se nije ni budio, svoj ovosvjetski

‘ivot je skon~ao 49-godi{nji

prija{nji gradona~elnik Odense, Jan

Boye.

Jan Boye, po naobrazbi ljekar,

a u svoje slobodno vrijeme rukometni

sudija na me|unarodnoj sceni

(smrt ga je fakti~ki zatekla na du-

‘nosti predsjednika Rukometnog saveza

Danske), uistinu je u doslovnom

smislu rije~i narodni politi~ar

– koji je slovio za jednog od najpopularnijih

politi~ara Odense i {ire.

Zbog svoje popularnosti je od

prija{njeg danskog premijera Rasmussen-a

dobio ponu|eno mjesto

ministra u danskoj vladi – {to je Jan

Boye ne oklijevaju}i odbio, nagla-

{avaju}i da ‘eli dovr{iti mnoge va-

‘ne projekte zapo~ete u svome gradu.

Zbog te lojalnosti svojoj lokalnoj

zajednici i bliskosti sa obi~nim

ljudima i jeste u‘ivao veliku popularnost.

Njegovi polit~ki protivnici su

mu uvijek iskazivali du‘an respekt

– a na vijest o njegovoj smrti sada-

{nji gradona~elnik Odense, socijaldemokrata

Anker Boye, je kazao da

je grad Odense izgubio izuzetnog

~ovjeka, a gradska skup{tina Odense

nezamjenjivu politi~ku figuru.

Tako|er, iako je pripadao Konzervativnoj

partiji Danske, koja

slovi kao partija blagog desnog centra

– prija{njeg gradona~elnika

Odense, Jan Boye-a – sa du‘nim po-

{tovanjem }e se sje}ati i u doseljeni~kim

krugovima, naro~ito u doseljeni~kim

krugovima muslimanskog

porijekla.

„Ramadan-fest“, posjeta Islams-

kom centru i rije~i hvale za bh.

zajednicu

U vrijeme kada je prije par godina

u gradu Odense uhap{ena grupa

osumnji~enih za planiranje terorizma

i kada je pritisak na doseljenike

muslimanskog porijekla bio na svome

vrhuncu – Jan Boye je bez ustezanja

posjetio Islamski Centar Odense

– zagovaraju}i obostrani respekt

me|u ljudima bez obzira na njihovu

etni~ku ili vjersku pripadnost. Ova

posjeta je izazvala ‘estoke reakcije

od strane Dansk Folkeparti, koje

nisu bile ni{ta manje kada je Jan

Boye kazao da je vrijeme da grad

Odense dobije i svoju prvu d‘amiju

sa minaretom.

Upravo da bi naglasio va‘nost

po{tivanja druga~ijeg i razli~itog

kod „onih drugih“ zajedno sa politi-

~kim predstavnicima doseljeni~kog

porijekla je organizirao ~uveni „Ramadan-fest“,

zbog ~ega }e grad

Odense postati poznat i izvan granica

Danske. Oficijalno priznanje }e

sti}i i iz sjedi{ta EU u Briselu – za

zagovaranje tolerancije i su‘ivota

me|u razli~itim nacionalnim, etni-

~kim i vjerskim skupinama.

Me|utim, upravo zbog „Ramadan-fest“

ponovno }e od strane nacionalisti~ke

Dansk Folkeparti sti}i

primitivne optu`be da je htio „islamizirati

Odense“, na {to je Jan Boye

gospodski odgovarao da je ponosan

Obra}anje gradona~elnika Boye u Islamskom Kulturnom Centru

{to je gradona~elnik grada sa mno-

{tvo razli~itosti, koje jednu zajednicu

~ine bogatijom.

Sa du‘nim po{tovanjem prija-

{njeg gradona~elnika Odense }e se

sje}ati i na{a bh. zajednica iz ovoga

grada, ali i Danske.

Do sada je Jan Boye jedini gradona~elnik

Odense, koji je u svoj

kabinet slu‘beno primio i jednog bh.

ambasadora.

Tada u susretu sa bh. ambasadorom

Muhamedom Hajdarevi}em,

tada{njim predsjednikom „BH Saveza

u Danskoj“ Sulejmanom Huski}em

i potpisnikom ovoga teksta

– Jan Boye je pokazivao veliki interes

za na{u zemlju i evt. privredna

ulaganja u Bosnu i Hercegovinu –

posebice po pitanju energetskih

potencijala.

Nije tada zaboravio ni naglasiti

da su bh.gra|ani i u Odensi i Danskoj

dobar primjer kako se mo‘e uspje{no

prilagoditi novom dru{tvu – a ujedno

ne zaboravljaju}i svoje porijeklo.

Naravno, nakon zavr{etka ovoga

susreta sa bh. amabasadorom nije

zaboravio iza}i ispred zgrade gradske

vije}nice Odense i pro{etati do

bh. {tanda – napravljenog upravo za

manifestaciju „Ramadan-fest“.

Jan Boye, biv{i gradona~elnik

Odense u periodu 2005 – 2009.

god., je bio istinski zagovornik dijaloga

i me|usobnog uva‘avanja – i

politi~ar kojeg je narod volio – i

dakako su u pravu svi oni koji

kazuju da je od pro{le subote grad

Odense siroma{niji za jednu veliku

ljudsku gromadu.

Jan Boye je umro u svojoj 49-

toj godini ‘ivota, a iza njega ostaju

dvoje djece iz njegovog prvog

braka.

DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 11


INTERVJU

Razgovarao: Sabrija OV^INA

Johanne Schmidt – Nielsen je

ro|ena 22. februara 1984.

godine u Odense-u. Na posljednjim

parlamentarnim izborima

odr‘anim prije par mjeseci ostvarila

je ispred Liste Jedinstva (Enhedsliste)

imponzantan rezultat od

47.002 osobnih glasova i bila na

drugom mjestu po broju glasova u

Danskoj, odmah poslije Lars Løkke

Rasmussen-a. Zavr{ila je gimnaziju

u Odense-u i diplomirala 2007

godine na odsjeku socijalne nauke

na Roskilde-univerzitetu.

Johanne Schmidt – Nielsen,

predsjednica stranke Liste Jedinstva (Enhedsliste):

Na posljednjim parlamentarnim

izborima ostvarili ste rezultat

od 47.002 osobnih glasova,

{to je najve}i broj glasova

ostvaren u Kopenhagenu , kao

najve}oj izbornoj jedinici, i

drugo mjesto u Danskoj, odmah

nakon Lars Løkke Rasmussen-a.

[ta tako impresivan broj

glasova zna~i mladoj 27-godi{njoj

politi~arki poput vas

SCHMIDT-NIELSEN:

Bila sam

jako iznena|ena – i prirodno, vrlo

sretna – zbog tako velikog broja

osobnih glasova. Mislim da je to

znak, da mnogi ljudi u Danskoj misle

da je tako nephodno izvr{iti

promjene. To je vjerovatno i razlog,

da moja stranka Lista Jedinstva

(Endhedslisten) sa 4 prethodna

poslani~ka mjesta u Parlamentu, na

ovim izborima ostvari 12 mandata.

Mi }emo predano raditi na tome,

da potezi nove Vlade idu {to je

mogu}e vi{e u pravcu solidarnosti

i jednakosti u dru{tvu, i mislim da

su to gra|ani prepoznali i podr‘ali.

Borba za jednake mogu}nosti

za sve ljude, bila je uvijek pokreta~ka

energija koja vas je

nosila. Rekli ste mnogo puta, da

bi svako trebao imati priliku,

bez obzira, ko je i odakle dolazi.

Kako }e izbjeglice i stranci

u Danskoj osjetiti promjene u

svakodnevnom ‘ivotu, nakon

{to je tvoja stranka Lista Jedinstva

ostvarila odlu~uju}i utjecaj

na politiku vlade

„Raditi na vi{e pristojnosti i

humanosti prema strancima“

12 I BH GLAS I DECEMBAR 2011.


SCHMIDT-NIELSEN:

Lista Jedinstva

}e u~initi sve {to je u na-

{oj mo}i da bi se preo{tra pravila

o strancima promijenila. To se

odnosi, na primjer, na pravila o

spajanju familije. Mi smo mi{ljenja,

da je sva~ije osnovno ljudsko

pravo da mo‘e dovesti mu‘a ili ‘enu

u Dansku. Pored toga, u mnogim

drugim podru~jima vjerujemo

da mora do}i do izmjena. Na primjer,

previ{e je te{ko dobiti stalnu

dozvolu boravka i dr‘avljanstvo

– osim toga, uveden je niz veoma

skupih dad‘bina za pla}anje, koje

bismo mi rado ukinuli. I azilanti

trebaju da imaju bolje uvjete. Nakon

{est mjeseci trebali bi imati

pravo da se presele iz centara, sa

pravom na rad i obrazovanje, i tako

budu dio danskog dru{tva. Kona~no,

mi smo za ukidanje diskriminiraju}e

startne socijalne pomo-

}i(starthjælp), koja prvenstveno

poga|a strance u Danskoj. Drugim

rije~ima, postoje mnoge stvari

koje ‘elimo promijeniti u vezi sa

trenutnim pravilima o strancima.

I mi namjeravamo raditi na tome

svaki dan.

Vi ‘ivite u Nørrebro-u, u Kopenhagen-u,

gdje je velika koncentracija

izbjeglica i stranaca.

Na ‘alost, u medijima ~ujemo

i ~itamo samo negativne

pri~e o mjestu gdje i vi ‘ivite.

Koju pri~u mo‘ete vi ispri~ati

o Nørrebro-u

SCHMIDT-NIELSEN:

Ja sam samo

tako sretna da stanujem u Blågårds

podru~ju u Nørrebro-u. Dok

sam bila student, radila sam u takozvanoj

„ku}i sugra|ana“ (medborgerhuset),

a to zna~i da ja znam jako

puno ljudi na ovom podru~ju.

Centralni Nørrebro vam je pomalo

kao jedna zajednica (jedno selo). Svi

se znaju, i pozdravljaju jedni druge

na ulici, i op}enito dobro se sla`u.

Naravno, kao i svugdje i ovdje ima

problema. Nije to nikakva tajna.

Me|utim zastra{uju}e slike koje

mo`ete vidjeti na TV-u, ne prikazuju

adekvantno, kako je zapravo lijepo

`ivjeti u Nørrebro-u.

Nova vlada koju vi podr‘avate,

ukinula je Ministarstvo za izbjeglice,

strance i integraciju. Neko

}e ocijeniti ovu odluku kao

obra~un s Anders Fogh Rasmussen

politikom, drugi govore o

pogre{nim signalima koje {aljete

strancima u Danskoj... Radi

li se mo‘da o prebrzoj, i nepromi{ljenoj

odluci Zar izbjeglice

i stranci ne smiju imati „svoje

ministarstvo“, mo‘da upravo sa

strancem-ministrom na ~elu

SCHMIDT-NIELSEN:

Mislim da

je odluka o zatvaranje Ministarstva

potpuno ispravna. Tu je jednostavno

bilo previ{e skandala u

pro{losti. I nadalje, mnogi poslovi

i zadaci, koji su tu nazvani integracijom,

u stvarnosti su sasvim uobi-

~ajeni za socijalni rad. Neki od mladih

ljudi koji ‘ive ovdje u Nørrebro-u,

i koji zavr{avaju u kriminalu,

umjesto da zavr{e neko obrazovanje,

dolaze zapravo iz domova

u kojima roditelji nisu imali mogu-

}nost i sredstava da ih podr‘e. Oni

imaju potpuno iste ili sli~ne

probleme kao i mladi etni~ki Danci

koji odrastaju u porodicama, u

kojima roditelji nemaju znanja i

energije da se brinu o njima.

Pitali ste me tako|er, da li bi trebali

imati ministre iz drugih etni~kih

skupina. Odgovor je, da. Va‘no je,

da i Parlament i ministri odra‘avaju

sliku stanovni{tva u Danskoj.

Kao {to je va‘no da postoji prili-

~no ravnopravna zastupljenost

mu{karaca i ‘ena, i da politi~ari

budu i obi~ni radnici ali i univerzitetski

obrazovani, tako je va‘no

da postoje politi~ari razli~itog

etni~kog porijekla osim danskog.

U Danskoj imamo takozvani

skandinavski/danski model blagostanja

u dru{tvu, na koji su

Danci veoma ponosni. Kako bi

ste opisali ovaj model blagostanja

na jednom izbjeglici koji

prima startnu socijalnu pomo}

(starthjælp) i koji je ~ekao ‘enu

i djecu nekoliko godina da do-

|u u Dansku, a za to vrijeme

nije bio u mogu}nosti u{tedjeti

niti za jedan obi~ni buket cvije-

}a dobrodo{lice

SCHMIDT-NIELSEN:

Startna

socijalna pomo} (starthjælp) je potpuno

neprihvatljiva. To zna~i da

ljudi ‘ive u siroma{tvu - i da djeca

odrastaju u siroma{tvu. Uprkos

~injenici da je Danska jedna od

najbogatijih zemalja svijeta! Stoga

je klju~no za Listu Jedinstva, da

ova diskriminiraju}a pomo} bude

eliminirana u prvom prora~unu

pregovora o bud‘etu. [tovi{e, siroma{tvo

tako|er poma‘e da se

ljudi izoliraju. A izolacija je prili~no

pora‘avaju}a za integraciju.

Mnoge od tih porodica imaju tako

malo novca da pre‘ive, pa je na

primjer potpuno isklju~eno da mogu

pozvati drugu djecu na ro|endan

svoje djece ili da njihova djeca

idu na zajedni~ke aktivnosti,

odmor i rekreaciju. Jer, jednostavno

nema novaca da se to plati.

[to mo‘ete vi i va{a stranka Lista

Jedinstva u~initi da Vlada

odr‘i izborna obe}anja Mo‘e

li se eventualno o~ekivati povla~enje

bezrezervne potpore

koju ste dali dr‘avnom ministru

(statsminister) Helle Thorning

Schmidt

SCHMIDT-NIELSEN:

Vlada se

sastoji od Socijaldemokrata, Socijalista

i Radikala.Te tri stranke

nemaju same ve}inu. Kada, na primjer,

bude razmatran dr‘avni prora~un/bud‘et

za narednu godinu,

oni moraju sura|ivati sa drugim

strankama - i svakako, mi o~ekujemo

da }e to prevashodno biti Lista

Jedinstva (Enhedslisten). U takvoj

situaciji, mi ‘elimo prvenstveno

raditi na provo|enju stvari bitnih

za na{u stranku, ali i iskoristiti mogu}nost,

da privolimo Vladu da

odr‘i vlastita obe}anja data glasa-

~ima. To }e biti te{ko uraditi. Jer,

na‘alost, Radikali blokiraju da na

primjer, najbogatiji Danci i banke

pla}aju ne{to vi{e poreza. Dakle,

ne}e biti novaca u dr‘avnoj kasi

da se otklone pogre{ni potezi biv{e

Vlade koja je smanjila broj zaposlenih

u dje~ijim vrti}ima, {kolama,

stara~kim domovima i bolnicama.

Uvijek me je iznena|ivalo,

da je za Radikale va‘nije da

pripaze banke i najbogatije Dance,

umjesto da rade na osiguranju odgovaraju}ih

uvjeta za nezaposlene,

i za pobolj{anje na{ih odgojnoobrazovnih

ustanova i dje~ijih

vrti}a. Ali kao {to sam rekla: Mi, iz

Liste Jedinstva u~initi }emo sve {to

mo‘emo kako bi izvr{ili pritisak na

Vladu da se obe}anja data glasa~ima

odraze u dr‘avnom prora~unu/bud‘etu.

Mi }emo naravno zahtijevati,

da ostvarimo utjecaj sukladno na{im

poslani~kim mandatima.

Koja je va{a poruka strancima u

Danskoj koji svojim radom i

znanjem na najbolji mogu}i na-

~in doprinose razvoju dru{tva, ali

se ipak susre}u sa „krivim pogledima“

u Rema 1000 i lokalnom

Superbrugsen-u (trgovinama)

SCHMIDT-NIELSEN:

To je potpuno

neprihvatljivo. ^esto razgovaram

sa mladim ljudima koji su

ro|eni i odrasli u Danskoj, ali ~iji

su roditelji do{li kao izbjeglice ili

doseljenici u Dansku. Uprkos ~injenici

da su oni jednako Danci kao

{to sam i ja, ponekad se gleda na

njih tako krivo i pogre{no. To im

~ini, da se osje}aju „izvan dru{tva“.

Na`alost, postoje neke stranke u

Danskoj, koje `ive od raspirivanja

plamena straha od „stranaca“.

Moramo se zajedno boriti za uklanjanje

tog straha. U medijima, u

Christiansborg-u, u lokalnoj osnovnoj

{koli i svugdje drugdje gdje

smo. Treba o tome razgovarati i

re}i da nema mjesta diskriminaciji

– pogotovu ne u Christiansborg-u.

Puno vam hvala {to ste odvojili

vrijeme za ovaj intervju. Mogu

vam re}i da poznajem dosta

etni~kih Bosanca sa danskim

dr‘avljanstvom koji su glasali

za vas i va{u stranku. Imate li

poruku za njih

SCHMIDT-NIELSEN:

Ja sam

stvarno zadovoljna podr{kom glasa~a

koju je Lista Jedinstva dobila

na ovim izborima. I ja mogu obe-

}ati, da }u zajedno sa kolegama iz

Liste Jedinstva u~initi sve {to mo-

‘emo, da poguramo novu Vladu

u pravcu vi{e jednakopravnosti i

solidarnosti na ekonomskom planu,

te u smjeru vi{e pristojnosti i

humanosti u politici prema strancima.

Mi ne mo‘emo ostvariti

sve na{e politi~ke ‘elje i planove,

jer mi sami nemamo ve}inu. Ali,

mi }emo naporno raditi kako bi

ostvarili {to je mogu}e vi{e utjecaja

na budu}u Vladinu politiku.

DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 13


FOTO REPORTA@A

U Odensi promovisane

knjige na{ih autora

U

Odensi je, 17. novembra ove godine odr‘ana

Centralna promocija knjiga tri na{a autora. Bile su to

knjiga na{a dva novinara, profesora Idriza Hod‘i}a

iz Sarajeva: „Grom u njedrima Igmana“, knjiga profesora

Vezuva Ba{i}a – Ba{e iz Ikasta: „Izbjegli~ka soba“, te knjiga

na{e povremene saradnice iz Horsensa Zinete Me{anovi}:

„Bosanski }ilim“. Centralna promocija uprili~ena je u

Vollsmose biblioteci u Odensi, a u povodu obilje‘avanja Dana

dr‘avnosti BiH - 25. Novembra, {to je ovoj promociji dalo

pravi sve~arski karakter. Organizatori promocije bili su BH

radio Odense i na{ list BH Glas, koji u posljednje vrijeme

gaje izuzetno dobru i korisnu saradnju. Promociji je

prisustvovao veliki broj gra|ana iz Odense, Nyborga i drugih

okolnih mjesta. Nakon {to su autori predstavili svoja djela,

nastavljena je diskusija u kojoj su prisutni postavili mnogo

zanimljivih pitanja autorima, vezanim za njihove knjige.

Doma}ini su u pauzi organizovali osvje‘enje toplim napicima

i kola~ima, {to je tako|er doprinijelo izuzetno ugodnoj i

prijatnoj atmosferi, posebno {to je ostvaren veoma blizak kontakt

izme|u publike i autora. Nakon vi{e od dva sata programa

svi su napustili salu Vollsmose biblioteke u Odensi izuzetno

zadovoljni, uz ‘elju da se predstavljanje djela BH autora u

Danskoj nastavi i ubudu}e. Kako smo naglasili ovo je bila

centralna promocija knjiga na{ih autora, a u povodu

obilje‘avanja Dana dr‘avnosti BiH promocije su organizovane

u vi{e gradova {irom Danske.

14 I BH GLAS I DECEMBAR 2011.


DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 15


DOM, ZDRAVLJE I PORODICA

Oboljenja srca (5)

Sr~ani infarkt i

visok krvni pritisak

Priprema: Bahrija [I[I]

Alarmantni simptomi

sr~anog raka

· Osje}aj koji se ~esto opisuje

kao „gnje~e}i“ pritisak u prsima

· Znojenje

· Bol koja se {iri u lijevo rame,

lijevu ruku ili ~eljust

· Mu~nina i povra}anje

· Zaduha

· Bilo kakav neugodan osje}aj

u prsima koji ne prolazi

Ako imate kombinaciju

navedenih simptoma, nemojte

odugovla~iti! Lije~enje tokom

prvih nekoliko sati sr~anog infarkta

mo‘e zaustaviti proces koji

uzrokuje o{te}enje srca. Pozovite

hitnu pomo} jer odmah morate na

hitni trakt.

Prevencija

sr~anog

infarkta

· Nemojte pu{iti! Ako ipak

pu{ite, zamolite svog ljekara da

vam pomogne prestati.

· Provjerite {e}er u krvi, holesterol

u kriv i krvni pritisak. Visoke

vrijednosti svega navedenog

rizi~ni su faktori za sr~ane bolesti.

· Smanjite koli~inu masti u

ishrani i pove}ajte koli~inu vo}a,

vlakna i povr}a. Poku{ajte se pravilno

hraniti.

· Poku{ajte brzo hodati 30 do

60 minuta, tri do pet puta sedmi-

~no. Mo‘da }e vam se vi{e svi|ati

druge aktivnosti, kao {to je plivanje,

tr~anje, veslanje ili vo‘nja bicikla.

Savjetujte se sa ljekarom

prije otpo~injanja s takvim aktivnostima

ako ste stariji od 40

godina.

Izgledi nakon sr~anog

infarkta

Nakon po~etnog opasnog razdoblja,

{est do dvanaest sati nakon

{to je sr~ani infarkt pro{ao,

izgledi su dobri – otprilike sedam

do 10 – da }e osoba ‘ivjeti jo{ barem

pet godina. Naravno to ovisi

o stepenu su‘enja drugih krvnih

‘ila koje vode do srca i o tome

koliko je srce ve} o{te}eno. ^esto

treba mijenjati navike ishrane,

pu{enja i tjelovje‘be ako se ‘eli

pobolj{ati izgledi za dugotrajno

pre‘ivljavanje.

16 I BH GLAS I DECEMBAR 2011.

Smanjivanje visokog

krvnog pritiska

· Ne pu{ite. Zbog proizvoda

koji sadr‘e nikotin va{e tijelo izlu-

~uje adrenalin. Zbog adrenalina

va{e se krvne ‘ile ste‘u, a srce vam

kuca br‘e, {to pove}ava krvni

pritisak.

· Ako je potrebno, izgubite

na te‘ini. Svakih pet kilograma

izgubljenog vi{ka te‘ine smanjuje

va{ dijastoli~ni krvni pritisak za

dva do tri broja.

· Redovno vje‘banje. To

doprinosti mr{avljenju, a ~ini se

da i sama telovje‘ba sni‘ava krvni

pritisak.

· Smanjite koli~inu natrija

{to ga unosite u organizam na manje

od 2400 mg dnevno.

· Ograni~ite koli~inu alkohola

na najvi{e dva pi}a dnevno.

· Jedite dovoljno kalija, kalcija

i magnezija. Ti minerali mogu

doprinijeti sni‘avanju krvnog

pritiska.

· Jedite manje masti i holesterola

da biste smanjili rizik ateroskleroze.

Ateroskleroza mo‘e

pogor{ati visok krvni pritisak

stvrdnjivanjem krvnih ‘ila koje

tada te‘e kontroli{u krvni pritisak.

· Veoma je va‘an obim struka.

Talo‘enje masti na struku oko

unutra{njih organa pove}ava rizik

od sr~anih bolesti. Podijelite obim

struka (u centimetrima) sa visinom

i pomno‘ite sa 100. Ako dobijete

rezultat ve}i od 50 u ve}em ste riziku

za hipertenziju (visoki krvni

pritisak) i kardiovaskularne bolesti.

· Koristite manje soli. Kuhinjska

so pove}ava krvni pritisak.

Solite jelo manje. U po~etku }e

vam biti neukusno. Da bi to izbjegli

postepeno smanjujte soljenje,

a koristite za~ine. Bosiljak, origano,

ljuta paprika, |umbir, biber...

daju druga~iji ukus jelu pa

vam ono ne}e biti bljutavo. Da bi

smanjili unos soli ne dr‘ite slanik

na stolu. Izbegavajte gotova jela,

suhomesnate proizvode, ~ips,

smoki i sli~ne grickalice prepune

soli. Jedite vi{e sve‘e vo}e i povr}e,

koje ima mnogo manje soli.

Koristite namirnice koje sadr‘e

kalijum, jer on poma‘e izlu~ivanje

natrijuma. Kalijumom su bogati

pe~en krompir, dinja, breskva,

kajsija, {ljiva, sok od paradajza,

bundava, nemasni jogurt, grah,

losos, soja, banane, badem, avokado.

· Smanjite unos kofeina.

Poznato je da kofein prolazno

pove}ava krvni pritisak. Dejstvo

traje oko pola sata, pa vi{e kafa

dnevno, kola napitaka ili ~aja

mo‘e znatno da uti~e. Kofeina

nema u biljnim i vo}nim ~ajevima,

ve} u indijskom, ruskom i crnom.

Na kofein su posebno osetljive

osobe kojima stres uti~e na rast

krvnog pritiska. Ako vam pola

sata nakon popijene kafe pritisak

bude vi{i za 5-10 mmHg spadate

u grupu osjetljivih osoba, tako da

ne bi trebali da pijete vi{e od jedne

do dvije {oljice kafe (oko 200mg

kofeina).

· Primijenite tehnike opu-

{tanja i samokontrole. Stres mo‘e

uticati na krvni pritisak.


[est savjeta

Kako jednostavno jesti zdravije

Na policama trgovina hrana koja spada u kategoriju

zdravih namirnica ~esto sadr‘i neke sastojke koji to

nikako nisu, pa smo zbunjeni kako zapravo jesti zdravo

Iako na nekim proizvodima pi{e

da imaju manji postotak masti,

puni su {e}era, a neki drugi

imaju umjetne sastojke, prenosi

Tportal.

Nisu sve namirnice i hrana

zdrave, mada imaju takvu etiketu.

Zbog toga smo ~esto zbunjeni i vi{e

ni sami ne znamo {ta spada u

kategoriju zdrave ishrane.

Lonneke Engel

za Huffington

Post

sastavila je

{est savjeta

pomo}u

kojih

mo‘ete

praktikovati

zdravu

ishranu.

Prvi savjet je da

sami kuhate kad god je

mogu}e jer tada jedino znate

kakvu hranu, za~ine i ostale sastojke

jedete. Va‘no je da koristite

svje‘e namirnice. Ukoliko nemate

previ{e vremena, kuhajte vi{e

odjednom pa zamrznite.

Birajte sezonske, doma}e namirnice

i kupujte na tr‘nici. Probajte

se raspitati ko od prodava~a

ima svoje vo}e i povr}e te meso i

jaja jer je ve}a vjerovatnost da su

to kvalitetnije namirnice.

Jo{ jedan razlog zbog kojeg je

pametnije kupovati na tr‘nici je jer

su namirnice svje‘ije. Ve}a je {ansa

da }e u trgovinama namirnice du‘e

stajati na policama.

Neka vam povr}e bude osnova

ishrane. Meso je dovoljno jesti

dva puta sedmi~no da zadovoljite

tijelo proteinima

uz

ostale namirnice

koje

i h

sadr‘avaju.

Dajte

sve od sebe

da izbjegnete

brzu hranu i slatki{e.

Kada vas

uhvati ‘elja za ~okoladom,

grickajte, na primjer,

ora{aste plodove koji su izuzetno

zdravi.

Iako je organska hrana skuplja,

dugoro~no je povoljnija. U njoj nema

umjetnih tvari, hormona ni antibiotika.

Jedno je istra‘ivanje pokazalo

da se antibiotik iz ‘ivotinjskog

mesa mo‘e lako prenijeti u

organizam ~ovjeka.

Sme|i hljeb smanjuje rizik od raka

debelog crijeva za pet puta

Zajedni~ka studija Imperial

Collegea London i Univerziteta

Leeds provedena na dva

miliona ljudi otkrila je da 10 grama

vlakana na dan mo‘e smanjiti

rizik od raka debelog

crijeva za 10

posto.

T r i

obroka od

cjelovitog

zrna, odnosno oko

90 grama na dan,

smanjuju rizik za 20 posto. Ali

ukoliko se sme|i hljeb ili hljeb

od integralnih ‘itarica jedu tri

puta na dan rizik od raka debelog

crijeva je manji za pet puta. Ipak,

pove}ani unos mahunarki, graha,

Zdrava vlakna

gra{ka, le}e te vo}a i povr}a ne}e

smanjiti rizik od ovog karcinoma,

prenose hrvatski mediji.

Visok unos prehrambenih

vlakana, posebno ‘itarica i cjelovitih

‘itarica

posebno je

povezan

sa smanjenim

rizikom

od raka

debelog

crijev

a .

Dijetalna

vlakna bogata su folnom kiselinom

i magnezijem, koji smanjuju

rizik od raka debelog crijeva,

isti~e za Daily Mail epidemiolog

dr. Dagfinn Aune.

Priprema:

Amila SMAJLAGI]

Najljep{e iskori{teno

vrijeme u ovim dugim,

mra~nim danima, za

mene je vrijeme provedeno u mojoj

kuhinji. I tada se vra}am u

moje djetinjstvo. Majku smo stalno

maltretirali da nam kuha ne{to

zanimljivo, slatko i ukusno. Ali

uvijek ne{to novo. A to novo, iz

godine u godinu bio je miris narand‘ine

kore u na{oj ku}i. Ovaj

kuglof smo jako voljeli. Uvijek su

se pravila po dva komada. Prvi

bi se pojeo odmah, a drugi smo

„gustirali“. A po{to me za ove hladne

dane ve‘e i miris pe~enih kifli,

moram da vam po{aljem i ovaj

„originalni“ recept. Tople kifle,

malo putera i {olja toplog mlijeka

ili ~aja, ne mo‘e se to mjeriti ni

sa ~im. Nadam se da }ete isprobati

neki od ova dva recepta i vratiti

se u moje, a mo‘da i u svoje

djetinjstvo.

Kuglof sa narand‘ama

Tijesto:

ijesto: 8 jaja,100 grama {e-

}era,1 vanilija {e}er, 1 ka{i~ica

naribane kore od narand‘e, 2 narand‘e

oguljene i isjeckane na komadi}e,100

grama ~okolade isjeckane

na komadi}e, 200 grama

o{trog bra{na,1 pra{ak za pecivo,150

grama omek{anog putera.

Priprema: Razdvojite bjelanjke

i ‘umanjke. Umutite bjelanjke,

kad ste ih umutili postepeno

dodajite {e}er i vaniliju {e}er i jo{

mutite. Sad umutite ‘umanjke.

Dalje radite bez miksera, zna~i ru-

~no. @umanjke, koricu od narand‘e,

komadi}e narand‘e i ~okoladu

dodajte u bjelanjke i sve umije{ajte

drvenom ka{ikom. Nakon

toga dodajte bra{no u koje ste

umije{ali pra{ak za pecivo, kad

ste i to umije{ali dodajte omek{ali

puter i njega umije{ajte u tijesto.

Modlu za kuglof na po~etku kad

Male kulinarske vje{tine

Jesenje-zimska idila

ste po~eli praviti kola~ nama‘ite

margarinom i dobro pospite bra-

{nom i stavite u fri‘ider. Sad uzmite

modlu, u nju saspite pripremljenu

smjesu, stavite u rernu koju ste

predhodno zagrijali na 170 stepeni

i pecite 60 minuta. Kad izvadite

kuglof iz rerne neka se malo ohladi

pa ga izvadite iz modle. Mo‘ete

ga odmah posuti {e}erom u prahu

ili kad ga slu‘ite a mo‘e i glazurom

od ~okolade. Kuglof je dosta

ukusan, so~an, i nije puno sladak.

Pekarske kifle

(za 1 tepsiju i osam kifli dovoljno

je pola smjese)

Sastojci: 1 kg bijelog bra{na,

100 gr putera ili margarina, 2 ka-

{i~ice soli, 2 ka{i~ice {e}era, 25 g

germe svje‘e, 4 dcl vode, 1 ka{ika

sir}eta razbla‘enog, 1 dcl mljeka

Priprema: U plasti~nu zdjelu

staviti bra{no, so, puter. U jednoj

{erpici zagrijati mlijeko da bude

mlako i u njega izdrobiti germu

sa {e}erom. Kada se germa istopila

staviti u bra{no i sve zamijesiti

toplom vodom u koju smo stavili

ka{iku sir}eta. Tijesto se mora

fino odvajati od zdijele. Tijesto

pokriti i istaviti da stoji 50 min….

Kada je pro{lo 50 min premjesiti

tijesto i ostaviti da stoji dodatnih

25 min. Kada je tijesto premije{ano

i odstajalo dovoljno, radnu

povr{inu nabra{njati i istresti

tijesto na njega. Od tijesta napraviti

15 kuglica fino dlanovima i

ostaviti da kuglice odstoje jo{ 10-

tak min. Svaku kuglicu razvu}i

oklagijom uspravno i motati kifle

odozgo tako {to na po~etku priti-

{}ete dlanom a poslije obadvjema

rukama rulate prema dole prit{~u-

}i tijesto dok ne do|ete do kraja.

Pleh pokriti papirom i staviti

kifle i ostaviti da stoje dok ne budu

duple veli~ine (15min). Svaku

kifluna mazati vodom i posuti sa

soli i pe}i u zagrijanoj rerni na 250

stepeni 12 min. Rerna mora bit

vrela i sasvim je dovoljno 12 min!

Dobijete divne kifle kao iz

pekare ili trgovine… Kifle koje i

sutradan mo‘ete jesti… i kifle

koje zamrznete i kad ugrijete budu

tako divne i mekane… Prijatno.

Poku{ajte jela pripremiti druga~ije

DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 17

DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 17


SPORT

BiH - Portugal, drama u dva ~ina

Posljednja prepreka opet kobna po Zmajeve

Nismo ni ovaj puta uspjeli presko~iti zadnju stepenicu i plasirati se na veliko takmi~enje. To je

konstatacija koju moramo jo{ jednom progutati

Pi{e: Benjamin DAJI]

EP 2012 pro}i }e bez prisustva

nogometa{a sa bh. dresovima

i mora}emo jo{ jednom

pratiti doga|anja na prvenstvu

nalaze}i vje{ta~ki ekipe za koje

}emo navijati. A izgledalo je kao da

bi ovaj puta kvalifikacijska drama

mogla imati sretnu zavr{nicu po nas.

Na‘alost takva zavr{nica je do

posljednjih 90 minuta bila samo

veoma mogu}a opcija, ali se u tih

zadnjih sat i pol pretvorila u jeftin i

predvidiv triler. Prije svega ‘rijeb za

bara‘ nam nije bio nimalo naklonjen

dodjeliv{i nam sigurno najte‘eg od

tri mogu}a protivnika. Izvukli smo

ekipu koja je bila kobna po nas prije

ta~no dvije godine u bara‘u za SP u

Ju‘noj Africi. Ekipu koja realno

spada me|u najja~e u Evropi, pa i

Svijetu. Ekipu koja u svojim

redovima ima nekoliko nogometa{a

vrhunske kvalitete, a od kojih je

jedan u naju‘em krugu najboljih

igra~a dana{njice.

Zadatak je u samom po~etku

izgledao vi{e nego te‘ak, ali svi smo

ipak vjerovali da nije i nepremostiv.

Vjerovali smo u snagu i ‘elju na{ih

Zmajeva, a optimizam je bio potkrjepljen

odli~nim igrama u zavr{nim

utakmicama na{e kvalifikacijske

grupe, gdje smo izme|u ostalog u

ve} na{iroko opisanom i opjevanom

dvoboju u Parizu pritisnuli Francuze

uza zid i bili sprije~eni u direktnom

odlasku u Poljsku i Ukrajinu ponajvi{e

zbog sumnjive odluke glavnog

sudije me~a da favoriziranim Francuzima

u posljednjoj fazi me~a

pokloni jedanaesterac. Tresli su na{i

reprezentativci mre‘e {irom Evrope

za svoje mati~ne klubove u heftama

pred sudbonosni dvome~ sa Portugalom

i sve su vi{e budili osje}aje

nade i samouvjerenosti u na{im srcima.

Atmosfera je u danima pred prvi

me~ u Zenici dovedena do usijanja.

Tome su na svoj na~in doprinijeli i

Portugalci. Njihova izvidni~ka delegacija

je tra‘ila sankcioniranje terena

na Bilinom polju zbog, po njihovim

rije~ima, nepostoje}ih uslova za odigravanje

bilo kakve zna~ajne nogometne

utakmice. @alili su se i njihovi

igra~i i ~ak podrugno se izra‘avali o

terenu. Izlaza me|utim ni za koga

nije bilo i Bilino polje je ostalo

nogometni hram bh. reprezentacije.

Cijela BiH i svi Bosanci i Hercegovci

su se 11. novembra sru~ili

u Zenicu, mnogi fizi~ki, svi dakako

mentalno, i sa stanjem usijanog nestrpljenja

se o~ekivao po~etak me~a.

Odmah se dalo uo~iti da uslovi na

terenu nisu na visokom nivou, ali ~injenica

je da su i takvi bili podjednaki

za obje ekipe. Bilo je te{ko

uspostaviti pas-igru pa se uglavnom

igralo prebacivanjem lopte preko

sredine terena. Portugalci su ipak u

prvom poluvremenu uspjeli napraviti

ve}i pritisak i dr‘ati lagahnu

inicijativu koja je izrodila jednu veoma

izglednu {ansu, ali iz koje njihov

najbolji igra~, Christiano Ronaldo,

nije uspio poentirati. Mora se

priznati da je takvom ishodu donekle

kumovao i teren jer je lopta nepravilno

odsko~ila ba{ u trenutku Ronaldovog

{uta, a on je svoje nezadovoljstvo

jasno iskalio gestikulacijom

prema terenu. Helder Postiga se tako|e

na{ao u prilici zahvaljuju}i trenutku

spetljanosti u na{oj odbrani,

ali na na{u sre}u nije imao dovoljno

prisebnosti.

U prvih 20-ak minuta drugog

poluvremenase uglavnom vodila rovovska

borba, a onda je Safet Su{i}

u igru uveo Vedada Ibi{evi}a i igra

je pomalo po~ela dobivati ne{to druga~iji

tok. Sa dva {pic-napada~a

une{eno je malo uznemirenosti u redove

do tada besprijekorne portugalske

odbrane i upravo se Ibi{evi} na-

{ao u tri izgledne prilike, od koji na

na{u veliku ‘alost nije iskoristio ni

jednu. Prvo je lo{e smirio loptu nakon

centar{uta sa strane i onda je nije

uspio ‘eljeno zahvatiti tako da je

njegov {ut sa nekoliko metara udaljenosti

od gola bio potpuno bezopasan,

zatim je u trku prema golu na

ivici {esnaesterca bio prespor sa

loptom pa je njegov {ut bio izblokiran

i lopta je jedva do{la do gola, a

onda na 10-ak minuta prije kraja utakmice

dogodio se momenat koji }emo

svi jo{ mnogo puta vrtiti u svojoj

glavi i ‘aliti za boljom realizacijom.

Ibi{evi} je izbjegao ofsajd-zamku i

dodanu loptu je primio malo iskosa,

oko linije kaznenog prostora, i imao

je dovoljno vremena da okrene glavu

i vidi da ide sam prema portugalskom

golmanu. Skamenjena su u

18 I BH GLAS I DECEMBAR 2011.


tom trenutku bila lica svih Bosanaca

i Hercegovaca, stadion je u trenutku

zanijemio, svi smo unaprijed vidjeli

loptu u mre‘i portugalskog gola i

samo smo ~ekali eurupciju emocija

i uzvika pri proslavi pogotka. Lopta

je me|utim prohujala tik iznad pre-

~ke! Dodu{e lopta je i njemu malo

nezgodno odsko~ila u zadnjem trenutku

prije {uta, ali i dalje ostaje utisak

da je Vedo morao zatresti mre‘u.

On je unio novu dimenziju u na{u

igru zbog ~ega smo kona~no bili u

stanju zaprijetiti Portugalcima, ali

njegove golgeterske sposobnosti na-

‘alost nisu do{le do izra‘aja u opisanim

situacijama. Nevjerica i ‘al za

propu{tenom stopostotnom {ansom

koja nas je mogla staviti u sjajan

polo‘aj pred revan{ u Lisabonu 4

dana kasnije.

Ipak i najnepopularniji rezultat

u grotlu zeni~kog stadiona nije

izgledao tako lo{ kada su se strasti

nakon utakmice malo smirile. Naime,

ra~unali smo da bi i jedan na{

postignut gol na stadionu Luz mogao

biti dovoljan za prolazak na Euro

2012. Vjerovali smo da je odbrana

na{e reprezentacije dovoljno

o~vrsnula da ne primi vi{e od jednog

gola jer su na{i protivnici u sedam

prethodnih me~eva samo jedanput

savladali na{e golmane, a i to je bilo

iz ve} ranije pomenutog pari{kog

penala. Razloga za optimizam je i

dalje bilo. Pri‘eljkivali smo bar 1-1

i vjerovali u pozitivan rezultat. Oko

5000 bh. navija~a na stadionu je

nadgla{avalo oko 50000 Portugalaca

i mislili smo da je posljednji ~in na{e

sretne bajke po~eo.

Me|utim, nije trebalo pro}i vi{e

od nekoliko minuta igre da se uo~i

da je portugalska ekipa daleko

spremnije u{la u ovaj me~. Od samog

po~etka su Portugalci preuzeli

kontrolu nad sredinom terena i

konstantno vr{ili visoki pritisak na

loptu kada je u na{em posjedu. Ve}

u 7. minuti susreta Ronaldo je fauliran

na oko 30-ak metara od na{eg

gola, nakon ~ega je on sam izveo

slobodan udarac i lopta je poput projektila

pro{la pored Begovi}a i

zavr{ila u mre‘i. U‘asan po~etak, a

nastavak je izgledao potpuno isto.

Nemo} na{ih igra~a da se proigraju

do portugalske polovine terena je nazna~avala

neminovnost drugog gola

na{ih protivnika. Postigao ga je

Nani nakon jo{ jednog dalekometnog

{uta i tada je sve izgledalo

veoma crno za nas. Dijelom zbog

rezultata, ali jo{ vi{e zbog gotovo nepostoje}e

igre. Ipak pred kraj prvog

poluvremena nakon igre rukom

Coentraa u svom 16-ercu dosu|ena

je najstro‘a kazna za nas. Siguran

izvo|a~ bio je Misimovi} i na pauzu

smo oti{li sa sretnih 1-2 i nadom da

}emo u drugom poluvremenu uspjeti

prona}i svoju igru i posti}i gol koji

bi nas doveo do ‘eljenog rezultata.

Nakon {to je selektor Su{i} malo

izmjenio formaciju na{eg sastava

po~etak drugog dijela je bio ozna-

~en sa vi{e ‘ivosti u na{oj igri. Izgledalo

je da se na{e nade opet opravdano

podgrijavaju. Ali opet ni to

nije trajalo zadugo. Ronaldo u 51.

minuti iz kontre povisuje na 3-1, a u

isto vrijeme sudija Wolfgang Stark

isklju~uje Luli}a pod prili~no

nerazja{njenim okolnostima. Tu je

realno bio kraj na{im nadanjima.

Iako je Spahi} nakon prekida

uspio matirati portugalskog golmana

i smanjiti na 2-3 bilo je ipak jasno

da je posljednjih 25 minuta te{ko

moglo donijeti vi{e radosti nama i

na{im igra~ima. Portugalci su bili

dominantni dok smo imali jednak

broj igra~a na terenu, a sa igra~em

vi{e je njihova dominacija bila jo{

izra‘enija. Na{i igra~i nisu imali vi{e

snage za pra}enje tempa i Portugalci

su do kraja me~a uspjeli posti}i jo{

tri pogotka. Kona~nih 2-6 nije realan

odraz snaga izme|u ove dvije ekipe,

ali neosporna je ~injenica da su

Portugalci u 180 minuta bili bolji

protivnik i da zaslu‘eno idu na EP.

Odluke sudija u odlu~uju}im momentima

su i{le u njihovu korist, ali to

se u ovom slu~aju ne mo‘e koristiti

kao opravdanje za na{ poraz. Igrali

su bolje i iskoristili su svoje prilike

u nevjerovatnom procentu.

Nama je plasman na neku veliku

smotru nogometa i dalje ostao nedosanjan

san. Ali uprkos te{kom porazu

u zadnjem me~u treba zadr‘ati

fokus na pozitivnim stvarima koje su

se desile u ovom kvalifikacijskom

ciklusu. Odigrali smo nekoliko veoma

dobrih utakmica i bili 15 minuta

od direktnog plasmana na EP. Po

drugi puta zaredom smo do{li do bara‘a

{to ukazuje na kontinuitet dobrih

rezultata. Stvorena je ekipa koja

}e gotovo u potpunosti ostati na okupu

i u sljede}im kvalifikacijama.

Ostanimo uzdignute glave i uperimo

poglede prema Brazilu gdje se nadamo

da }emo 2014. gledati na{e Zmajeve

u duelima sa najboljim svjetskim

ekipama i igra~ima.

Christiano Ronaldo u akciji: Neosporna je ~injenica da su Portugalci u 180 minuta bili bolji protivnik i da zaslu‘eno idu na EP

DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 19


KULTURA I UMJETNOST

Predstavljamo: Knjiga mr. Murata Kahrovi}a - «Bo{njaci Sand‘aka u odbrani Bosne

1992.-1995.»,

Narod hrabrosti i prkosa

Pi{e: Idriz HOD@I]

Mr. Murat Kahrovi}

je u svojoj veoma

uspjeloj monografskoj

studiji «Bo{njaci Sand‘aka u

odbrani Bosne 1992 -1995», kojom

je upotpunjena savremena historiografija,

iskazao puni pijetet

prema svojim sunarodnicima i

desetinama hiljada drugih patriota

BiH, koji su branili samostalnu i

me|unarodno priznatu dr‘avu –

Bosnu i Hercegovinu i dostojanstvo

Bo{njaka.

U predgovoru ovoj knjizi,

mr. Kahrovi} je, uz ostalo, napisao:

«...Kada jedan narod po~ne

masovno da napu{ta svoja ognji{ta,

rodnu grudu i zavi~aj,

kad napu{ta ili u bescijenje prodaje

zemlju koja ga je odhranila

i odlaze}i u tu|e, nepoznate,

zemlje da bi sa~uvao svoje

ime, identitet i opstanak, onda

je taj narod pre{ao Rubikon,

dosegnuo deveti krug pakla,

a pred njegovom budu}no-

{}u je otvorena Pandorina

kutija. Upravo to se desilo

sand‘a~kim Bo{njacima jo{

pred kraj XIX stolje}a i ta

agonija, na‘alost, nastavljena

je i kroz cijelo XX stolje-

}e nesmanjenim intenzitetom s

neizvjesnim ishodom...»

Kahrovi} se doti~e vjekovne

upu}enosti jednih na druge bosanskohercegova~kih

i sand‘a~kih

Bo{njaka, ponire u korijene bo-

{nja~ke sada{njo{ti i budu}nosti,

te daje pregled u~e{}a Sand‘aklija

u odbrani domovine od

1878.-1945. godine, apostrofiraju}i

ulogu sand‘a~kih komandanata

Selmanovi}a i [emsikadi}a.

Osobenost ove studije le‘i i u

~injenici da se Kahrovi} bavi prikazivanjem

duhovnog ‘ivota sand‘a~kih

Bo{njaka, s te‘i{tem na

vjeru, obi~aje, nauku, kulturu,

umjetnost i, posebno, na knji-

‘evnost. Nezaobilazni likovi Sand‘aka

su : Ali-beg [abanagi},

poznatiji kao Ali-pa{a Gusinjski,

Jusuf

Mehoni} i ]amil Pra{evi}, kao

ratnici-gazije, te Huso Husovi} –

]or Huso, Avdo Me|edovi} i

knji‘evnik ]amil Sijari}, kao ~uvari

sand‘a~kog ponosa, «nama,

rza i obraza», ~ija su djela preto-

~ena u epove, u nezaboravne sevdalinke,

pripovijetke i romane.

Kahrovi} di‘e svoj glas i protiv

{utnje o sand‘a~kim Bo{njakinjama,

privr‘enim svojoj ‘enskoj

osobenosti, stidu, pokornosti,

vjernosti, vjeri i tradiciji, kao

rijetkim primjerima ‘enske senzibilnosti

me|u drugim narodima.

On konstatira da moralna vertikala

sand‘a~kih Bo{njaka, na

neki na~in, nadrasta i njih i njihov

‘ivot kojim ‘ive, jer: «...‘ivot i ~ovjek

se tro{e i osipaju, nastaju i

nestaju, a moral ostaje kao njihova

trajna, rekli bismo posmrtna

vrijednost,

ne

samo da se pri~a i kazuje, nego

i da pou~i i uka‘e na granice te

vrijednosti od koje se i s kojom

se ‘ivi...»

Na jednostavan, ali uvjerljiv

na~in autor prezentira istinu o

ulozi Udru‘enja Sand‘aklija BiH,

isti~e pojedince zaslu‘ne za njegovu

cjelokupnu misiju, bez

pretenzija za favoriziranjem bilo

koga, zatim daje osvrt na ulogu

sand‘a~kih brigada u osloba|anju

Sarajeva 1945. godine, te na

AVNOJ, ZAVNOBiH i ZA-

VNOS. Posebnu pa‘nju posvetio

je ulozi Patriotske lige BiH, Sefera

Hailovi}a i brojnih drugih

komandanata i boraca porijeklom

iz Sand‘aka u odbrani RBiH,

stvaranju Armije RBiH, karakteru

rata u BiH u o~ima zapadnih

zemalja, ulozi SANU, Srbije i

Hrvatske u agresiji na BiH,

elementima razvoja Slavne

bosanske Armije, kao vojske

posebnog kova i njenim

prvim komandantima

(Hasan Efendi}, Sefer Halilovi}

i Rasim Deli}).

Autor opisuje bitke za

gradove, s posebnim osvrtom

na Pofali}ku bitku, Deblokadu

Dobrinje, osvajanje Orli}a i

Volujaka, bitke u Gora-

‘danskoj regiji, na Mostarskom

frontu i na Tuzlanskom boji{tu,

u Srednjoj Bosni i Krajini, na

Stupsko-Ote{kom frontu i na

bitku za @u~, kao simbol velikih

pobjeda. U knjizi su prikazane i

ostale operacije u kojima su

ja~ale odbrambene snage i

pove}avale oslobo|ene teritorije.

Kahrovi} u ovoj knjizi posebno

apostrofira kolektivni doprinos

sand‘a~kog naroda u ratu

1992. - 1995., i zaklju~uje: «...sa

sigurno{}u se mo‘e re}i da nije

bilo ni jedne bitke na bosanskom

rati{tu, naro~ito u odbrani Sarajeva

i sjevernog br~anskog koridora

u kojima nisu u~estvovale

Sand‘aklije, pokazuju}i pritom

primjernu disciplinu, odlu~nost i

hrabrost preko svake mjere...».

Snagom argumenata, Kahrovi}

ovom svojom knjigom, na

najbolji na~in, uvjerljivo opovrgava

negativne predrasude o

Bo{njacima porijeklom iz Sand‘aka,

koji se u BiH, od nedobronamjernih

pojedinaca poku{avaju

prikazati u negativnom

svjetlu, a poku{ava im se osporiti

i njihov nemjerljiv doprinos u

odbrani Bosne i Hercegovine

1992 -1995. godine.

20 I BH GLAS I DECEMBAR 2011.


Historija i historijske li~nosti Bosne i Hercegovine (8): ZAVNOBiH

25. novembar - Dan dr‘avnosti

Bosne i Hercegovine

Pi{e: Benjamin DAJI]

Ujeku ratnih dejstava tokom

Drugog svjets- kog rata u

Mrkonji} Gradu je 25. novembra

1943. odr‘ano Prvo zasjedanje

Zemaljskog antifa{isti-

~kog vije}a narodnog oslobo|enja

Bosne i Hercegovine (ZAVNO-

BiH). Prvo zasjedanje, odnosno

osniva~ka skup{tina, ZAVNOBiHa

po~elo je u kasno poslijepodne

25. novembra, a zaklju~eno je u ranim

jutarnjim satima narednog dana,

i po snazi izne{enih stavova i

done{enih odluka ostavilo je dalekose‘ne

posljedice na sudbinu BiH.

Rukovodstvo jugoslovenskog

Narodnooslobodila~kog pokreta

odlu~ilo je da se BiH konstituira kao

posebna federalna jedinica o okviru

nove federativne Jugoslavije i u

skladu sa time je odr‘ana osniva~ka

skup{tina ZAVNOBiH-a na kojoj je

prisustvovalo 247 delegata iz svih

krajeva, dru{tvenih i nacionalnih

sredina Bosne i Hercegovine. U

glavnom dokumentu, Rezoluciji

ZAVNOBiH-a, istaknuto je da su se

prvi puta u historiji Bosne i

Hercegovine sastali predstavnici

muslimanskog, srpskog i hrvatskog

naroda sa ciljem da se na osnovu

rezultata borbe naroda Jugoslavije i

naroda Bosne i Hercegovine donesu

politi~ke odluke koje }e otvoriti put

na{im narodima da urede svoju

zemlju kako to odgovara njihovoj

volji i interesima. Izri~ito je izra‘eno

da „...njihova zemlja nije ni srpska

ni hrvatska ni muslimanska, nego

i srpska i hrvatska i muslimanska.“

Potvr|ena je i ‘elja bh. naroda

da oni ho}e u zajednici

sa ostalim narodima stvarati

novu Demokratsku

Federativnu Jugoslaviju

slobodnih

i ravnopravnih

naroda.

N a

ovom

zasjedanju

Sa Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, 25. novembra 1943.

je izabrana delegacija od 58

~lanova koja je predstavljala BiH

na Drugom zasjedanju AVNOJ-a

(Antifa{isti~ko vije}e narodnog

oslobo|enja Jugoslavije) 29. novembra

1943. u Jajcu, a istovremeno

je konstituirano i Predsjedni{tvo

ZAVNOBiH-a sastavljeno

od 31 ~lana, a na ~ijem ~elu se kao

predsjednik na{ao Vojislav Kecmanovi}.

ZAVNOBiH je ostao dosljedan

svojim stavovima iz rezolucije

sa Prvog zasjedanja, a na Drugom

zasjedanju odr‘anom

od 30. juna do 2. jula

1944. u Sanskom

Mostu

nizom

odluka

fakti~ki

j e konstituirana

BiH kao

posebna

i ravnopravna

federalna

jedinica u novoj Jugoslaviji.

Svim gra|anima i narodima

zajam~ena je jednakost i ravnopravnost

koja je izvojevana u zajedni-

~koj borbi. ZAVNOBiH je izrastao

u vrhovno zakonodavno i izvr{no

tijelo i najvi{i organ dr‘avne vlasti

Bosne i Hercegovine.

Na svom tre}em zasjedanju u

oslobo|enom Sarajevu, 26-28.

aprila 1945, ZAVNOBiH se konstituirao

u Narodnu skup{tinu

BiH, a istovremeno je i osnovana

Narodna vlada BiH. Proces konstituiranja

dr‘avnosti BiH dovr{en je

dono{enjem prvog Ustava NR

BiH 31. decembra 1946. Sve odluke

ZAVNOBiH-a potvr|ene su i

odlukama Prvog, Drugog i Tre}eg

zasjeda- nja AVNOJ-a,

n a j - vi{eg politi~kog

i za- konodavnog tijela

nove Jugoslavije.

Ovime su potvr|ene

historijske

granice Bosne

i Hercegovine

i uspostavljena

je,

odnosno

obnovljena

njena dr‘avnost.

Zna~aj ZAVNOBiH-a i odluka

done{enih na zasjedanjima se

mo‘e ogledati i kroz druge poglede

i mi{ljenja o polo‘aju BiH u

budu}oj jugoslovenskoj federaciji,

a koja su se pojavljivala u centralnim

krugovima vlasti. Bilo je prijedloga

da se BiH sa statusom autonomne

pokrajine priklju~i Srbiji

ili Hrvatskoj. Neki su opet bili mi-

{ljenja da BiH treba biti autonomna

jedinica, ali sa manjim pravima

u odnosu na ostale federalne

jedinice. Bosanski predstavnici

istrajali su u borbi za ravnopravan

polo‘aj BiH. Argumentirali su da

Bosna, iako nije nacionalno homogena

poput ostalih federalnih jedinica,

{to je bio jedan od osnovnih

principa uspostave tih federalnih

jedinica, ipak vjekovima postoji

kao ekonomsko-historijska cjelina

sa svojom slo‘enom dr‘avno-politi~kom

problematikom. U raspravi

o tom pitanju, prije dono{enja kona~nog

rje{enja, od bh. predstavnika

sudjelovali su Rodoljub

^olakovi} i Avdo Humo.

U Mrkonji} Gradu se danas

nalazi spomen-muzej Prvog zasjedanja

ZAVNOBiH-a, kao i dom

ZAVNOBiH-a koji je otvoren 27.

novembra 1973.u okviru proslave

30-godi{njice Prvog zasjedanja.

Datum odr‘avanja Prvog zasjedanja

je sigurno jedan od najva‘nijih

u historiji BiH, ali se kao Dan

dr‘avnosti obilje‘ava na‘alost na

samo jednom dijelu bh. teritorije.

Svima koji Bosnu i Hercegovinu

smatraju svojom domovinom poru~ujemo

da 25. novembar nikada

ne izbace iz svoje svijesti i savjesti

i ovom prilikom im ~estitamo Dan

dr‘avnosti BiH. Isto to u

stvari ‘elimo i drugima koji

ovaj datum ne smatraju

praznikom, a u nadi da

}e nekada ipak razumjeti

i pri- hvatiti

temelje i vrijednosti

svo- je zemlje.

DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 21


ZANIMLJIVOSTI

Priredio: Emir OV^INA

Britanac Robin Upton i deset

njegovih pomaga~a stvorili su fenomenalan

prizor od 600 bundeva

i tikvica. Ina~e, Upton ovo radi

ve} 43 godine uo~i No}i vje{tica,

a njegova djela privla~e veliki

broj turista u Zapadnom Sussexu.

Ove godine „naslikao“ je kolica

natovarena tikvama. Tradicija je

VELIKA BRITANIJA

„Slika“ na~injena od 600 tikava

po~ela 1968. kada je Robinov pokojni

otac Ralph odlu~io na originalan

na~in prodati tikve koje je

imao u ba{ti. Od tad su djela bivala

sve atraktivnija i privla~ila su sve

vi{e ljudi. „Tikve obi~no ostanu

ovako izlo`ene do sredine novembra,

ali to ovisi o vremenskim

prilikama, prenio je Daily Mail.

kolica na jednom napu{tenom terenu

u gradu Ed i odlu~ile da se zajedno

u njih popnu. Portparol hitne slu‘be

je izjavio listu „Lokal“ da su djevoj~ice

skoro ~itav sat sjedele zbijene

jedna pored druge u kolicima bez

mogu}nosti da se pomjere. „Pretpostavljam

da su se grdno postidjele.

Bilo je smije{no“, kazao je on, dodav{i

da su ih prili~no lako izvukli

iz kolica.

Austrija: Zbog

ljubomore uni{tio

18.000 litara vina!

Jedan „prevareni“ Austrijanac

uni{tio je 18.000 litara vina koje pripadaju

ljubavniku njegove `ene. Incident

se dogodio u austrijskom mjestu

Spiez, kada je ~ovjek u{ao u podrum i

otvorio 12 od 20 ba~ava vina. Prema

Rusija: Mu{karac 17

puta oplja~kao istu

prodavnicu!

Stanovnik ruskog grada Ukhta

17 je puta oplja~kao istu prodavnicu

specijalizovanu za prodaju elektronske

opreme. Po~initelj, ~ije ime nije

objavljeno, uhap{en je u prodavnici

11. oktobra, a krasti je po~eo jo{ u

avgustu. Naime, taj je dan poku{ao

ukrasti tri kamere i jednu igra}u

konzolu ukupne vrijednosti oko

57.000 rubalja (1.800 dolara). U

razgovoru sa policijom neimenovani

mu{karac je priznao 17 kra|a u istoj

prodavnici, pravdaju}i se time da

jednostavno „mora imati pojedine

omiljene proizvode“.Iznos ukupne

{tete koju je pri~inio iznosi oko

550.000 rubalja, odnosno oko 17.500

dolara.

ARKANSAS

Danska }e objaviti

najdeblju knjigu na

svijetu!

U Danskoj }e uskoro biti

objavljena najdeblja knjiga na svijetu,

~iji je broj stranica ~ak 23.675. Knjiga

}e biti objavljena u izdanju dr‘avnog

Osiguravaju}eg fonda za osiguranje

od nezaposlenosti.Na ukupno 23.675

stranica ~itaoci }e mo}i nau~iti sve o

pravilima i propisima pod kojima se

tro{e sredstva u Danskoj koja su

dodijeljena u korist onih koji su izgubili

svoja radna mjesta.“Svrha ove

knjige je podsta}i raspravu o stalnom

pove}anju birokratskih zahtjeva Danske

o isplati takvih naknada“, kazao

je predstavnik Fonda Simon Bauer.

Jo{ prije pedeset godina u Danskoj je

zakonom ure|eno pla}anje naknada

za nezaposlene, a knjiga je tada imala

421 stranicu. Do 2000. godine broj

stranica se pove}ao na 17.000, a jo{

7.000 stranica dodato je u ovom

vijeku. Iz Fonda je objavljeno da se

nadaju da }e njihova knjiga u}i i u

Guinnessovu knjigu rekorda.

[vedska: Zvale hitnu

da ih izvu~e iz kolica

iz supermarketa

Dvije tinejd‘erke u [vedskoj koje

su se zaglavile u kolicima iz supermarketa

morale su da pozovu hitnu

pomo} kako bi ih izbavili iz nezgodnog

polo‘aja. Djevoj~ice su na{le

Bra~ni par ~eka dvadeseto dijete!

Michel Duggar i njen suprug

Jim Bob iz ameri~ke savezne

dr‘ave Arkansas ~ekaju dijete koje

}e biti ro|eno u aprilu idu}e godine.

Osim sretnih roditelja, ro|enje

novog ~eda sa rado{}u ~ekaju

Josh, Jana, John, Jill, Jessa, Jinger,

Joseph, Josiah, Joy-Anna,

Jeremiah, Jeddiah, Jason, James,

Justin, Jackson, Johannah, Jennifer,

Jordyn i Josie. Toliko }e, naime,

novoro|ena beba imati bra}e

i sestara, a roditeljima }e ona biti

dvadeseto dijete!Bra~ni par je u

Americi, a i {ire postao popularan

zahvaljuju}i reality-showu koji se

emituje na jednoj televizijskoj

mre‘i prate}i ih otkako su dobili

sedamnaesto dijete. Michel i Jim

Bob upoznali su se, naravno, u

crkvi 1980. godine, a vjen~ali ~etiri

godine kasnije. Njihov najstariji

sin Josh koji je ve} o‘enjen i

ima k}erkicu, ro|en je 1987. godine.

Duggarovi su konzervativni

kr{}ani, {tavi{e, fundamentalisti

po nekim pitanjima. Odlu~ili su

odbaciti kontracepciju, djecu sami

{koluju kod ku}e, a pristup televiziji

i internetu su im ograni~ili. Porodica

je izuzetno uzbu|ena zbog

skore prinove, a 45-godi{nja Michel

zasad dobro podnosi trudno}u

iako je tokom prethodne imala komplikacija

koje su dovele do prijevremenog

ro|enja male Josie.

NJEMA^KA

^ovjek sa najvi{e piercinga na svijetu

Nijemac Rolf Bucholz dr‘i

svjetski rekord po broju piercinga

na tijelu. On je tako u Ginisovoj

knjizi rekorda zato {to ima 453 piercinga

i nosi titulu ^ovjek sa najvi{e

piercinga na svijetu. Rolf je

~ak 25 puta izbu{io obrve, osam

puta nos, a ~ak 278 puta izbu{io

je genitalni dio svog tijela. Bucholz

(52) radi kao ra~unarski

ekspert u jednoj kompaniji u

Dortmundu.

22 I BH GLAS I DECEMBAR 2011.

navodima austrijskih medija, ukupno

je „proliveno“ 18.000 litara vina, a

{teta se procjenjuje na oko 70 hiljada

eura. Me|utim, „prevarenom“

Austrijancu to nije bilo dovoljno, te je

tako|er izgrebao i uni{tio unutra{njost

automobila vlasnika vinskog podruma.

Povod ovom doga|aju bio je ~in

ljubomore, jer je mu{karac dugo

vremena sumnjao da ga njegova

supruga vara sa lokalnim vinarom.

Ako sud utvrdi da je napada~ kriv,

neimenovani Austrijanac se suo~ava

sa kaznom i do pet godina zatvora.

Italija: U prodaji grob

iz 19. vijeka zajedno

sa mrtvacem!

U italijanskom gradu Napulju

na groblju Poggioreale na aukcijsku

prodaju ponu|en je grob iz 19. vijeka.

Informacija o prodaji grobnice

pojavila se na internet stranici „Immobiliare“,

poznatoj po prodaji nekretnina.

Italijanski mediji navode da

prodaja grobnice nije {ala za „No}

vje{tica“, a prona|ena je i osoba koja


je vlasnik parcele na kojoj je grob.

Naime, ponu|ena cijena grobnog

mjesta je 800.000 eura, nedavno je

obnovljeno, te je ukra{eno zlatom i

mramorom. „Dekorativni elementi

na grobu su od kamena i isklesani

su ru~no {to ~ini grob pravim umjetni~kim

djelom“, navedeno je u opisu

ponude.S pravnog gledi{ta u Italiji

se ne mo`e prodati pravo na ukop u

nekom groblju, ali se mo`e prodati

grob. Ostalo je sve stvar dogovora

sa „prethodnim vlasnikom“.

Marokanac proveo u

prtlja‘niku autobusa

sedam dana

Jedan Marokanac je vi{e od sedam

Restoran za kanibale!

JAPAN

Japan je izumio jo{ jedan na-

~in ljudske prehrane, gdje se hrana

napravljena u obliku „ljudskog tijela“

servira na operacionom stolu

ba{ kao da se nalazite u bolnici. U

restoranu „Human Banket“ u Tokiju

mo`ete se osje}ati ba{ kao

pravi kanibal. Prema navodima

japanskih medija, restoran ve}

uveliko „privla~i“ osobe sa „apetitom

kanibala“, a specijalitet restorana

je tzv. „ljudsko meso“. Naime,

na stolu }e vas do~ekati „ljudsko

tijelo“ i skalpel sa kojim mo-

`ete „zarezati“ bilo koji dio „ponu|enog“

tijela. Nakon {to otvorite

tijelo, jedete ono {to ste prona{li

unutra. Vlasnici restorana su

se potrudili da sve izgleda kao u

stvarnosti, pa kada „zare`ete“ tijelo

koje vam je ponu|eno kao

hrana, ono krvari!

dana proveo u prtlja‘niku bugarskog

autobusa nadaju}i se da }e ga on odvesti

u neku zapadnu zemlju. Dr‘avljanina

Maroka koji je, dok je bio sakriven u

prtlja‘niku, nekoliko puta putovao na

relaciji Sofija - Burgas, slu~ajno je

primjetio mehani~ar u gara‘i autobuske

kompanije u bugarskoj prijestonici, saop{tila

je policija. Ispostavilo se da se

21-ogodi{nji sjevernoafrikanac „uselio“

u autobus u Atini i da nije izlazio iz

njega misle}i da }e njime sti}i do neke

zapadnoevropske zemlje. Nakon krize

u Gr~koj inostrani emigranti dovijaju

se na razli~ite na~ine ne bi li se domogli

neke bogatije zapadne Evrope.

Bugarski grani~ni organi su u vi{e navrata

pronalazili emigrante sakrivene u

cijevima koje su vozovi transportovali

iz Gr~ke za Austriju.

Uhvatili pitona koji je pojeo jelena!

SAD: Bra}a isjekla

most i prodala ga na

otpadu za 5.000

dolara!

Dvojica bra}e iz ameri~ke

savezne dr‘ave Pennsylvania

optu‘ena su pod sumnjom da su

ukrala most te‘ak 15,5 tona, isjekla

ga i gvo‘|e prodala otpadu za 5.000

dolara. Lokalna policija navela je da

su bra}a, starosti 24 i 25 godina,

krajem septembra ili po~etkom

oktobra u mjestu Covert’s Crossing

udaljenom oko 100 kilometara

sjeveroisto~no od Pittsburgha isjekla

most pomo}u gasnog gorionika.

Bra}a su u me|uvremenu optu‘ena

za kra|u, posjedovanje ukradenih

predmeta i zavjeru.

120-godi{njak

o‘enio duplo

mla|u ‘enu!

Hazi Abdul Noor koji ima

120 godina, o‘enio je 60 - godi-

{nju Samoi Bibi ispred 500 uzvanika

u selu Satghari u sjevernoisto~noj

Indiji. ^ovjek koji tvrdi

da je najstariji mlado‘enja na svijetu,

o‘enio se drugi put i to za

duplo mla|u ‘enu od njega. Mlado‘enjin

sin Hazi Azir Uddin rekao

je za indijski Times da je njihov

otac zamolio sinove da mu

na|u suprugu koja }e se mo}i brinuti

za njega s obzirom da mu je

kretanje novog posla.Svoju ponudu

predstavio je na sajmu poljoprivrede

u Banjoj Luci, a Nezavisne tvrde

kako su brojni posjetioci njome bili

odu{evljeni. Budu li banke pokazale

jednako zanimanje, Jeli} }e kupiti

desetak ovaca i dvije brvnare u kojima

bi turisti na{li uto~i{te od stresa

pod kojim `ive. Za sad jo{ nije izra-

~unao koliko bi stajalo, na primjer,

antistresno ~uvanje ovaca tokom vikenda,

ali uvjeren je da bi time popularizovao

seoski turizam i prirodne

ljepote kojima BiH obiluje.

Australija: Ma~ka

pre{la 3.200 km

kako bi do{la do

ku}e

INDIJA

prva supruga umrla 2005. godine.

„Nije lak posao na}i mladu 100-

godi{njaku, ali na svu sre}u na{li

smo novu majku’, rekao je Uddin.

Nije jasno je li gospodin Noor

zaista 120-godi{njak, s obzirom

da se u dokumentima vodi kao

116-godi{njak, ali on ostaje pri

tvrdnji da ima 120 godina, prenose

hrvatski mediji. Sude}i prema

Guinessovoj knjizi rekorda, 114-

godi{nji Japanac ima titulu najstarijeg

‘ivu}eg ~ovjeka.

Gradska slu‘ba Floride je

uhvatila i ubila burmanskog pitona

duga~kog pet metara koji je neposredno

prije toga pojeo odraslog

jelena. Saradnik tamo{nje komisije

koja se bavi divljim ‘ivotinjama

Scott Hardin ka‘e da je ovo jedna

FLORIDA

od najve}ih zmija koje su ikada

prona|ene u ju‘noj Floridi. Piton je

malo prije nego {to je uhva}en pojeo

uginulog jelena te{kog 34,5

kilograma. Hardin ka‘e da je to {to

su pitona uhvatili va‘no da se ta vrsta

ne bi {irila dalje prema sjeveru.

BiH: ^uvanje ovaca

kao terapija protiv

stresa

Nastoje}i rije{iti svoje egzistencijalne

te{ko}e, nezaposleni mladi}

iz Tesli}a u Bosni i Hercegovini odlu~io

je ~uvanje ovaca predstaviti

kao novi oblik zdravstvenog turizma

i terapiju protiv stresa. „Poznato je

koliko `ivotinje smiruju ljude i rad

sa njima opu{taju}a je aktivnost za

~ovjekovo tijelo i duh“, izjavio je

Slaven Jeli} (21), kako ga citiraju banjalu~ke

Nezavisne novine.Taj nezaposleni

diplomirani hotelijer nada se

da }e za svoju zamisao dobiti kredit

od 12,5 hiljada eura potrebnih za po-

Jedna ma~ka iz Australije bila

je prinu|ena da pre|e nevjerovatnih

3.200 kilometara , kako bi pre{la sa

jednog kraja kontinenta na drugi, jer

je ‘eljela da se vrati ku}i. Naime,

njeni vlasnici su se preselili a ona se

u selidbi zagubila. „Kada se izgubila,

bila je stara tek nekoliko nedelja i

mislili smo da smo je bespovrtano

izgubili, zbog ~ega smo dugo bili

neutje{ni“, rekla je vlasnica ma~ke.

Niko ne mo‘e da objasni kako je

hrabra ‘ivotinja uspjela da prona|e

svoje vlasnike, to je veoma malo

mogu} i izvodljiv poduhvat, ali

pomenuti bra~ni par nije mogao da

sakrije svoju sre}u kada ju je ugledao

u svom dvori{tu.

DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 23


RJEŠENJE: C, TEBI DA SE VRATIM. O, EKONOMAT, EMI, NEVELIK, HANGAR, IK., RAMOVI, ELIZ, JAM., POLJUBI ME, A, ETOS, O, G.Š., MAJA, GARO, ORAH, UGALJ, J.I.S.A., PIMA, ANIT, OTON, SABI,

DAFI, TVIN, ANTON, VELA, ION, ALA, JR., Z, RI, TRAŽIM TE, KO, KAROTIN, OTROV, DAJ ŠTA DAŠ, IASU, O, ALJOŠA, SITKOM, CRNA REKA, NOARE;

SKANDINAVKA BH GLASA

SASTAV:

EMIR

OVČINA

PJESMA

PJEVAČA

SA SLIKE

ERSTED

STRANO

MUŠKO

IME,

BEVERLI

(Kraće)

IME

ŠPANSKOG

FUDBAL.

GOLMANA

KASILJASA

KOLO NA

RIJECI ZA

NAVODNJA-

VANJE

(Turc.)

DUH,

DUŠA

(Lat.)

ALBANSKO

MUŠKO

IME

EDHEM

MULABDIĆ

LINIJA

MUŠKO

IME,

VEHIB

CELZIJ

PRVO

SLOVO

ABECEDE

VRSTA

STAKLENE

POSUDE

(Mn.)

JAPANSKA

PJEVAČICA I

GLUMICA,

MIKI

BH. MLADI

PJEVAČ

SA SLIKE

PJESMA

PJEVAČA

SA SLIKE

NULA

NIJE

VELIK

URED

EKONOMA

NEKAD.

JUGOSLOV.

ROK GRUPA

SPREMIŠTE

ZA AVIONE

(Franc.)

AMER. TV

NAGRADA

PJESMA

PJEVAČA

SA SLIKE

VUKOVAR

“IZVRŠNI

KOMITET”

JAMAJKA,

JAMAJČKI

(Skr.)

OKVIRI ZA

SLIKE

PJESMA

PJEVAČA

SA SLIKE

PJESMA

PJEVAČA SA

SLIKE

VELIKI

SAHAT

STRANO

ŽENSKO IME,

ELIZABET,

ELIZA

ITALIJA

ALT

UREĐAJ ZA

SLUŠANJE

GRAMOFON-

SKIH PLOČA

OBIČAJ,

ĆUD,

NARAV

(Grč.)

KISEONIK

GORAN

ŠIMIĆ

ČOVJEK

KOJI

AGITIRA

IME BH.

PJEVAČICE

TATIĆ

GARAV

ČOVJEK,

GARAVAC

VRSTA

KOŠTU-

NJAVOG

VOĆA

UGLJEN,

ĆUMUR

“JUGOSLOV.

INFORMA-

TIČKI

SAVEZ”

(Skr.)

SJEVERNO.

AMERIČKO

PLEME

INDIJANACA

JEDAN OD

SOKRATOVIH

TUŽITELJA

IME

SLOVEN.

PJESNIKA

ŽUPANČIĆA

DREVNI

NAROD,

SABIJCI

VELŠKA

PJEVAČICA

IME PISCA

ČEHOVA

BLIZANAC

(Engl.)

MEKSIČKI

FUDBALER,

KARLOS

ANGSTREM

POZITIVNO

NAELEKTRI-

SANA

ČESTICA

PJESMA

PJEVAČA

SA SLIKE

NEMAN,

AŽDAHA

RIJEKA

CRVENA

BOJA OD

KROMO-

PLASTA

“DOCENT“

PJESMA

PJEVAČA

SA SLIKE

OSMANSKI

UGLEDNIK

VRSTA

MEDITERA-

NASKE

BILJKE

POKRETNI

DIO

MOTORA

SLUŽBENA

OSOBA

(Franc.)

PREVIŠE

TEČAN,

RIJEDAK

INOSLAVA

ODMILJA

METAR

TOKSIN

ŠEMSA

SULJA-

KOVIĆ

“JUNIOR”

POKAZNA

ZAMJENICA,

OVO

UPITNA

ZAMJENICA

GROBNA

JAMA

“ZAPAD”

HRVATSKA

PREMIJERKA,

JADRANKA

PJESMA

PJEVAČA

SA SLIKE

GRAD U

BRAZILU

RIJEKA U

TIROLU

(AUSTRIJA)

OBIM

IME HRV.

GLUMCA

VUČKOVIĆA

KRATKA TV

SITUACIONA

KOMEDIJA

REOMIR

AUSTRIJA

MANASTIR

U MAKE-

DONIJI

FRANCUSKI

GLUMAC,

FILIP

24 I BH GLAS I DECEMBAR 2011.


DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 25


ØDLAND”

halal slagteri

“KØDLA

Hel lamme

1 kg

55-60,-

Kalvelår

1 kg

40,-

Kalveklump 1kg

120,-

80,-

Hakket oksekød 3kg

120,-

Lammekød

3 kg

Kalvekød

(uden ben) 1kg 50,-

Hakket kød

(blandet oksekød

+ lammekød)

3 kg

120,-

Kalvekød

(med ben) 3 kg

120,-

Adresse: Sønderbrogade 14, 7100 Vejle / Telefon: Butik: 75829244 / Charif: 22802862 / Bilal: 26204033

Novo! Novo! Novo!

Nyhed! Nyhed! Nyhed!

MES pizzabar

Adresa/Adresse:

Nørregade 5, 6623 Vorbasse

Telefon: 75333110

Radno vrijeme/Åbninstider:

Mandag - torsdag: 15: 21

Fredag - søndag: 12 :22

26 I BH GLAS I DECEMBAR 2011.

Novo! / Hrana sa rostilja: Cevapi - bosanski speijalitet

Nyheder! Grillmad Nyhed: Cevap - bosnisk specialitet


TRANSPORT HAJDAREVIĆ

Vršimo sve usluge transporta na relaciji Danska - Bosna i Hercegovina!

Obradujte svoje najbliže u Domovini i pošaljite vaš paket sa

vašom transportnom firmom Hajdarević!

Raspored prihvatanja paketa:

1. u mjesecu u Kopenhagenu

2. --//-- --//-- u Odense

3. --//-- --//-- u Vejle +

Randers

4.--//-- --//-- u

Herning

5. --//-- --//--

u Kolding +

Esberg + Ribe +

Tønder +

Søndeborg

Kontakt informacije:

Huso mob.: 0038761149551

tel: 0038733402503

Ševko mob.:

004530592242

Asmira Hajdarević

tel: 0038761736848

Adresa:

Transport

Hajdarević

Naselje Ina 79

71387 Ilijaš (BiH)

DECEMBAR 2011. I BH GLAS I 27


28 I BH GLAS I DECEMBAR 2011.

More magazines by this user
Similar magazines