U - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i Hercegovine SSDBiH

BH GLAS 

BOSNISK NYHEDSBLAD 

GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ 

DANSKA * MART 2013 * BR./NR.: 33 * GODINA/ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com 

ISSN: 1904-5433 

Prof. dr. sci. Tatjana Ljujić Mijatović: 

Imali smo viziju 

budućnosti 

naše zemlje i 

njene evropske 

perspektive 

MART 2013 I BH GLAS I 1

2 I BH GLAS I MART 2013

BOSNISK NYHEDSBLAD 

GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ 

DANSKA * MART 2013 * BR./NR.: 33 * GODINA/ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com 

Po{tovani ~itaoci, 

Mjesec mart je pred nama i donosi nam 

neke zna~ajne datume i podsje}anje na neke 

va‘ne doga|aje. Najva‘niji je svakako Dan 

nezavisnosti Bosne i Hercegovine. 

Dana 1. marta 1992. godine odr‘an je 

referendum u cijeloj Bosni i Hercegovini na 

koji se odazvalo 63,4% njenog stanovni{tva. 

Na referendumsko pitanje: „Jeste li za 

suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, 

dràvu ravnopravnih gra|ana, naroda Bosne 

i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata 

i pripadnika drugih naroda koji u njoj ìve“ 

99,8% ih je odgovorilo potvrdno. Historija 

je zapisala {ta se nakon toga de{avalo. 

Ovom prilikom svim na{im ~itaocima 

~estitamo 1 mart – Dan nezavisnosti na{e 

jedine domovine Bosne i Hercegovine. 

U ovom broju, donosimo intervju sa 

Tatjanom Ljuji} Mijatovi}, jer smatramo da 

je njeno ime, djelovanje i uloga ~lana ratnog 

Predsjedni{tva Republike BiH, koju je imala 

u tragi~nim doga|ajima devedesetih godina 

od velike va‘nosti i izuzetnog zna~aja, 

posebno vezanim za nezavisnost na{e 

domovine Bosne i Hercegovine. 

Ve} 2. marta, u organizaciji na{eg lista, 

u Ikastu se odr‘ava velika sve~anost: „Izbor 

najboljeg BH sportiste u Danskoj u 2012. 

godini. O~ekujemo vas na tom doga|aju 

~ime }e te poptvrditi svoju privr‘enost na{em 

i va{em listu. 

Pored toga, pred nama je i 8. Mart, 

me|unarodni dan ‘ena. Tom prazniku se u 

Danskoj ne posve}uje odgovaraju}a pa‘nja, 

a na{i stariji gra|ani se dobro sje}aju koliki 

su zna~aj posve}ivali tom prazniku u na{oj 

biv{oj zajedni~koj domovini. I danas se u 

Bosni i Hercegovini tom prazniku poklanja 

velika pa‘nja. Svim na{im ~itateljkama, 

pripadnicama lje{eg pola, ~esititamo ovaj 

me|unarodni praznik. 

O popisu stanovni{tva smo pisali u 

nekoliko posljednjih brojeva. Ve} se zna da 

je popis odlo‘en za oktobar mjesec, a po 

nekim najavama je postavljeno pitanje ho}e 

li se i tada to dogoditi. Kada do|e vrijeme o 

tome }emo ponovo informisati na{e ~itaoce. 

I u ovom broju donosimo priloge o 

na{im ljudima i njihovim aktivnostima, ovdje 

u Danskoj, te aktuelnosti iz danske socijalne 

politike, danskog zakonodavstva i sa danske 

politi~ke scene. Tu su i prilozi iz zdravlja, 

sporta, historije i kulture jo{ dosta toga 

zanimljivoga. 

BH Glas izlazi evo ve} ~rtvrtu godinu i 

svakim novim brojem smo sna‘niji i ja~i, a 

na{ entuzijazam, novinara i saradnika 

potpunih amatera, ra|a nove brojeve na{eg 

i va{eg lista. Zato u‘ivajte u ~itanju i ovog 

najnovijeg broja BH Glasa. 

REDAKCIJA 

4 

4 

5 

6 

8 

8 

10 

11 

12 

14 

16 

18 

19 

20 

21 

SADRŠAJ Z 

AKTUELNOSTI 

DANSKA POLITIKA 

Te‘e do prijevremene 

penzije 

Maternji jezik ponovo 

u danskim osnovnim 

{kolama 

AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA 


Obra~un dostupan elektronski 

od 4. marta, po{tom 

od 23. aprila 2013. 

Kad „Spin doktori“ operi{u 

RAZGOVOR S POVODOM 

Mirza Ahmetagi}:„Posebno 

sam sretan kada komentatori 

na trkama spominju 

ime moje domovine“ 

ZAKONODAVSTVO 

Jednokratna pomo} (III) 

INTERVIEW 

Tatjana Ljuji} Mijatovi}: 

„Imali smo viziju 

budu}nosti na{e zemlje i 


perspektive“ 

RAZGLEDNICE 

Esbjerg & Mostar 

ZDRAVLJE 

Za{to vrijeme utje~e na 

organizam 

SPORT 

Posljednja provjera pred 

Gr~ku 

Edin D‘eko: „Za{to volim 

Bosnu i Hercegovinu“ 

KULTURA 

Film Danisa Tanovi}a dobio 

Srebrnog medvjeda 

Na krovu Evrope 

predvo|eni elegantnim 

virtuozom sa loptom 

BH GLAS 

Prof. dr. sci. Tatjana Ljujić Mijatović: 

Imali smo viziju 

budućnosti 

naše zemlje i 


perspektive 

Foto sa naslovne strane: 

Privat foto 

ISSN: 1904-5433 

BH Glas /Bosnisk nyhedsblad 

ISSN: 1904-5433 

Broj/Nummer: 33 

Godina/Årgang: 4 

Mart/Marts 2013. 

Izdava~/Udgiver: 

Foreningen BH Glas 

Nørremarken 6 

DK - 7330 Brande 

CVR nummer: 

34764999 

Redakcija/Redaktion: 

Vezuv Ba{i} 

Fadil ]atovi} (gl. urednik/redaktør) 

Emir Ov~ina (graf. urednik/layout) 

Sabrija Ov~ina 

Saradnici/Korrespondenter: 

Benjamin Daji} 

Arben Deliu 

Idriz Hod‘i} (Sarajevo) 

Amila Smajlagi} 

D‘enana [e~i} 

Almira [i{i} 

Bank-konto broj/nummer.: 

2760-0744236177 

Telefon: 

(45) 29721948 /(45) 71684521 

E-mail: 

bhglas@gmail.com 

redakcija@bhglas.com 

Web stranica / Hjemmeside: 

www.bhglas.com 

www.facebook.com/bhglas.dk 

[tampa/Tryk: 

„[tamparija Fojnica“ d.d. 

Fojnica, Bosna i Hercegovina 

Distribucija/Distribution: 

Hamdija Breko 

Sado Breko 

Mirsad Dervi{evi} 

Jusuf Dapo 

Meho Kasumovi} 

Hivzo Nikontovi} 

Emir Solak 


AKTUELNOSTI 

Strankinje se 

uspje{no {koluju 

05. 02. 2013 

Najnoviji podaci iz Danske 

statistike pokazuju da potomci od 

nezapadnih imigranata sada imaju 

isti nivo obrazovanja, ako se 

uzme cijela generacija 22-godi- 

{njaka u obzir, pi{e Fyens Stiftstidende. 

Ovdje ‘enske osobe prednja~e. 

U 2002. godini se obrazovalo 

43 % 22-godi{njaka u 

odnosu na 51 % danskih djevojaka. 

U 2012. godini se broj popeo 

na 61 % ‘enskih potomaka 

koje su se {kolovale, kako su pri 

tome dosegle nivo od danskih 

djevojaka iste dobi. 

Beatrice Schindler Rangvid, 

istra‘iva~ pri Nacionalnom centru 

za dru{tvena istra‘ivanja, 

smatra da strankinje mogu presti}i 

danske djevojke kada je u 

pitanju obrazovanje. 

- „One vide obrazovanje kao 

na~in lak{eg prosperiranja u ìvotu, 

a isto tako kako bi prona{le 

mjesto u danskom dru{tvu. To je 

tako|e kulturolo{ki uslovljeno. 

One se ne bave nikakvim hobijima 

u slobodnom vremenu. Iz tog 

razloga nije ~udno da su prionule 

isklju~ivo na obrazovanje“, rekla 

je Beatrice Schindler Rangvid. 

Beatrice Schindler Rangvid 

je jo{ uvijek zabrinuta za dje~ake, 

koji u sve ve}em broju napu{taju 

obrazovne institucije. 

- „Pogotovo na polju privrednog 

obrazovanja. Dakle, nemogu}e 

je re}i koliko }e oni uspjeti. 

No, to sugeri{e da smo napravili 

jedan korak naprijed u pravom 

smijeru“, kaè Beatrice Schindler 

Rangvid. 

Od socijalne 

pomo}i do {efa 

odjeljenja 

05.02.13 

Danski lanac supermarketa 

(Dansk Supermarket) je niz godina 

radio sa ciljem da zapo{ljava 

radnike sa drugim etni~kim porijeklom 

nego danskim. Ovakvim 

radom bi se dugoro~no mogli 

stvarati veoma lojalni radnici. 

Ovo je pri~a o dvojici stranaca 

koji su se dobro sna{li. Mohammed 

unosi dvije kutije narand‘i 

u prodavnicu, stavlja ih na 

mjesto i opazi Ibrahima. Prijateljskim 

pokretom stavlja ruku na 

Ibrahimovo rame i razgovara s 

njim sa neopisuju}im zadovoljstvom 

dok obojica nastavljaju raditi 

svoj posao. Mohammed So- 

4 I BH GLAS I MART 2013 


Stupila na snagu reforma prijevremene penzije 

(førtidspensionsreform) 

Te‘e do prijevremene penzije 

Od 1. januara 2013 godine primjenjuju se novi reformski propisi za dodjelu prijevremene 

penzije (førtidspension). [ta to konkretno zna~i, pro~itajte u na{em prilogu 

Pi{e: Sabrija OVÎNA 

sabrija.ovcina@bhglas.com 

Danska ima oko 245.000 

osoba koje primaju 

prijevremenu(invalidsku) 

penziju. Prijevremena penzija se 

ispla}uje osobama-penzionerima 

u starosnoj dobi od 18 od 65 godina, 

kojima je radna sposobnost 

permanentno umanjena u toj mjeri, 

da ne mogu vi{e raditi. 

Statisti~ki podaci o dodjeli 

prijevremenih penzija u zadnjih 5 

godina pokazuju slijede}e: U 

2007 godini dodijeljeno je ukupno 

11.987 prijevremenih penzija, u 

2008 je dodijeljeno 16.616, u 

2009 godini 17.074, u 2010 dodijeljeno 

su 17.152 prijevremene 

penzije. Dakle, broj penzionera se 

pove}avao iz godine u godinu, i 

to je bio signal Vladi i politi~arima 

za uzbunu, koja je imala za posljedicu 

usvojenu reformu penzionog 

zakona, koja se po~ela primjenjivati 

od 1.januara 2013 godine. 

Ukoliko ste ve} ostvarili pravo 

na prijevremenu penziju prije stupanja 

na snagu novih reformskih 

propisa, ni{ta se posebno ne}e mijenjati 

u va{oj situaciji ako ste stariji 

od 40 godina, izuzev ukoliko 

‘elite da se preselite u neku od zemalja 

koja nije ~lanica EU/EØS. 

U tom slu~aju mo‘ete ponijeti sa 

sobom samo dio prijevremene penzije, 

{to nije bio slu~aj s zakonskim 

propisima koji su vrijedili do 

31. decembra 2012 godine, kada 

se mogla ponijeti puna penzija. 

EU/EØS ~ine svih 27 zemalja 

Evropske unije, Norve{ka, Island 

i Lihten{tajn. 

Foto: Scanpix 

Ukoliko ste ispod 40 godina 

starosti i primate prijevremenu 

penziju, imate sukladno novim 

propisima mogu}nost da u~estvujete 

u takozvanom „resursnom 

procesu“ (ressourceforløb) koji bi 

vam eventualno omogu}io 

pobolj{anje radnih sposobnosti i 

dobijanje zaposlenja, umjesto dosada{njeg 

pasivnog primanja penzije. 

U~e{}e u resursnom procesu 

je na dobrovoljnoj osnovi, ali treba 

napomenuti, da zakon omogu}ava 

op{tinama pokretanje procjene 

va{e radne sposobnosti, ukoliko to 

smatraju potrebnim. 

Ukoliko ste u flexjob-u, reforma 

nema uticaja na ostvarivanje 

va{ih prava koja zapravo ostaju 

ista, izuzev ukoliko promijenite 

flexjob. U tom slu~aju stupaju na 

snagu nova pravila o flexjob-u 

(fleksjobordningen) koja ograni- 

~avaju visinu dodatka koji op{tina 

izdvaja poslodavcu za va{u platu 

(kommunetilskud til lønnen) {to 

se indirektno mo‘e odraziti na va- 

{a primanja. 

Ukoliko ~ekate na flexjob, va{a 

primanja, koja se na danskom zovu 

„ledighedsydelse“, mogu biti promijenjena. 

Promjena nastaje nakon 

6 mjeseci, ukoliko su va{a primanja 

ve}a od 89 % od maksimalnog 

iznosa naknada za nezaposlene (højeste 

dagpengesats) ili manja od tog 

iznosa. Pored toga, obavljat }e se 

svaka 3 mjeseca kontakt-razgovori 

s socijalnim savjetnikom u centru za 

rad (jobcenter), u cilju {to br‘eg 

zaposlenja u flexjob. 

Za one, koji nisu ostvarili pravo 

na flexjob ili prijevremenu penziju, 

a koji nisu sposobni za tr‘i- 

{te rada, nova pravila }e stvoriti 

niz pote{ko}a, posebno u ostvarivanju 

prava na prijevremenu penziju. 

Osobama mla|im od 40 godina 

ne}e biti mogu}e dodijeliti 

prijevremenu penziju, izuzev u 

specijalnim slu~ajevima totalne i 

o~igledne radne nesposobnosti. 

Oni }e, umjesto prijevremene penzije, 

ostvariti pravo na resursni 

proces koji mo‘e trajati od jedne 

do pet godina, i po potrebi biti opet 

obnovljen, s ciljem pobolj{anja 

radnih sposobnosti i zaposlenja 

doti~ne osobe. 

Osobe starije od 40 godina 

morat }e tako|er pro}i kroz jedan 

resursni proces, izuzev u slu~ajevima 

gdje se procijeni da takav 

proces ne bi doveo do pobolj{anja 

radnih sposobnosti doti~ne osobe, 

ili u slu~ajevima o~igledne radne 

nesposobnosti. Svi oni koji u~estvuju 

u resursnom procesu, a koji 

su stariji od 25 godina, imaju pravo 

na primanja koja ne mogu biti 

manja od bruto 10.300 DKK mjese~no, 

{to odgovara visini socijalne 

pomo}i za odrasle osobe (kontanthjælp 

for voksne). 

Osobe mla|e od 25 godina, 

kao i osobe koje ‘ive s roditeljima, 

imaju znatno ni‘a primanja, koja 

zapravo odgovaraju visini socijalne 

pomo}i za mlade. Primanja u 

resursnom procesu nisu ovisna od 

va{e imovine ili zarade koju ostvaruje 

bra~ni drug.

Pi{e: Arben DELIU 

arben.deliu@bhglas.com 


Danski obrazovni sistem na novom kolosijeku 

Maternji jezik ponovo 

u danskim osnovnim {kolama 

Iako je ovaj projekat fokusiran na arapsku i tursku djecu, obaveza je roditelja 

bosanskohercegova~ke djece da se anga‘uju na uvo|enju bosanskog jezika u 

{kole koje njihova djeca poha|aju 

Poslije deset godina 

odsustvovanja maternji 

jezik se vra}a u danske 

osnovne {kole. Oko 200 danskih 

osnovnih {kola }e uvesti ~asove 

maternjeg jezika kao dio pokusnog 

projekta vrijednog 30 miliona kruna. 

Cilj projekta je da istra‘i da li 

uvo|enje maternjeg jezika mo‘e 

pomo}i dvojezi~noj djeci da postignu 

bolje rezultate u {kolovanju. 

Statistika pokazuje da je prosjek 

ocjena strana~ke djece ni‘i za dvije 

ocjene. Projekat se odnosi na |ake 

od 1-4 razreda, a u fokusu su bila 

arapska i turska djeca. 

Prije 2002. godine su komune 

morale pru‘iti dvojezi~noj djeci mogu}nost 

u~enja maternjeg jezika ali 

Anders Fogh je dolaskom na vlast 

to promijenio, omogu}iv{i da komune 

mogu same odlu~iti ho}e li 

pru‘iti mogu}nost u~enja maternjeg 

jezika. Komune su {tedile pare, a cilj 

biv{e Vlade je bila asimilacija te se 

niko nije obazirao na maternji jezik 

dvojezi~ne djece. Dolaskom nove 

Vlade, posjetom ministrice prosvjete 

Antorini osnovnim {kolama u 

Kanadi, te istra‘ivanja koja su ve} 

dugo prisutna, ubijedili su sada{nju 

Vladu da se ponovno uvede maternji 

jezik, prvo kao pokusni projekt i ako 

poka‘e dobre rezultate onda kao 

permanentna solucija. 

Mnoga istra‘ivanja pokazuju 

da se dvojezi~na djeca bolje snalaze 

u {koli i da su bolja u rje{avanju 

kompleksnih problema od djece 

koja samo govore jedan jezik. Djeca 

koja govore dva jezika su odmalena 

prisiljena da vi{e razmi{ljaju i 

upotrebljavaju dva jezika, da brzo 

reaguju u promjeni jezika koji upotrebljavaju, 

da razumiju razlike u 

kulturama i da shvataju svu kompleksnost 

jezika, a krajnji rezultat 

je pobolj{ano pam}enje. To se 

odra‘ava i na druge predmete, a tim 

i na ukupno {kolovanje djece. 

Profesori pedagogije i didaktike 

pozdravili su ovu Vladinu odluku. 

Ovo istra‘ivanje je mo‘da dobra 

pouka mnogim na{im roditeljima 

koji misle da ~ine djeci uslugu 

ako ih u~e samo danski jezik. 

Djeca su obaga}ena sa znanjem 

vi{e jezika. Ako politi~ari u Danskoj 

ne vide potencijal stranaca to 

ne zna~i da taj potencijal ne postoji 

i nije potreban Danskoj. @alosno 

je vidjeti da su tr‘i{ta Jugoisto~ne 

Evrope, Egipta ili Afrike 

neiskori{tena obzirom da kulturne 

i jezi~ke barijere ne dozvoljavaju 

danskim firmama da se tamo 

etabliraju. @alosno je vidjeti getoe 

u Danskoj gdje mnogi mladi ljudi 

stranog porijekla gube svoje vrijeme 

i postaju socijalni problem 

dr‘ave umjesto da budu njena dobit. 

@alosno je {to Antorini nije 

spoznala jo{ neke stvari u Kanadi, 

kao na primjer da se Kana|ani vi{e 

fokusiraju na korist multikulturalnog 

dru{tva, a ne na asimiliaciju. 

Najuspje{nija provincija u Kanadi 

Ontario reklamira sebe kao provinciju 

u kojoj ‘ivi mnogo rali~itih 

nacija koje govore rali~ite jezike i 

na taj na~in mogu trgovati na svim 

podru~jima svijeta. Oni koji se poku{avaju 

asimilirati nestaju u mno- 

{tvu, oni koji se izoliraju postaju 

„‘rtve“ koje krive sve oko sebe za 

svoju nemarnost, dok oni koji balansiraju 

izme|u svog naslije|a i 

danske kulture su najuspje{niji. 

Bitno je integrisati se u dansko dru- 

{tvo i postati punopravan ~lan dru- 

Foto: b.dk 

{tva u kojem se ‘ivi, po{to je to na- 

~in na koji se mo‘e najvi{e pomo}i 

zemlji porijekla i na~in na koji se 

li~ne ambicije mogu ostvariti. 

Pored profesora na fakultetima, 

ima vi{e onsovnih {kola koje praktikuju 

upotrebu dva jezika u nastavi 

i podr‘avaju ponovo uvo|enje 

maternjeg jezika. To su {kole koje 

imaju i najbolje rezultate. Naravno 

dvojezi~nost nije klju~ rje{enja svih 

problema. Ako se roditelji nedovoljno 

anga‘uju u {kolovanju svoje 

djece, ne razgovaraju i ne podr‘avaju 

nastavnike onda je te{ko 

posti}i uspjeh. 

Opozicija je, kao {to se moglo i 

o~ekivati, protiv uvo|enja maternjeg 

jezika. Konzervtina narodna 

partija bi radije koristila novac na 

vi{e ~asova danskoga jezika dok 

Danska narodna partija smatra da ~itav 

ovaj projekat zadr‘ava strana- 

~ku djecu u njihovoj kulturi umjesto 

da se integri{u u dansku kulturu. 

Iako je ovaj projekat fokusiran 

na arapsku i tursku djecu, obaveza 

je roditelja bosanskohercegova~ke 

djece da se anga‘uju na uvo|enju 

bosanskog jezika u {kole koje njihova 

djeca poha|aju. Djecu ne 

treba prisiljavati da dobijaju bolje 

ocijene u {koli, ali se mora u~initi 

sve da i danski roditelji i djeca pro- 

{ire svoje vidike i znanje o Balkanu, 

posebno o Bo{njacima. Uspjeh 

ovog projekta ne}e biti samo indikator 

potrebe znanja dva jezika 

nego }e biti i indikator potrebe i 

bitnosti poznavanja svoje i danske 

kulture. Ako projekat propadne 

onda }e moto politi~ara ponovo biti 

asimilacija. To je posljedica koju 

ni mi kao stranci, ni Danska kao 

dru{tvo ne mo‘emo sebi dozvoliti. 

AKTUELNOSTI 

weidan, 31-godi{njak, je {ef 

odjeljenja za vo}e, povr}e i cvije}e 

u supermarketu u City Vestu 

u Århusu. Ibrahim Hassan, 19- 

godi{njak, je na praksi na istom 

mjestu. Obojica osje}aju da im 

je Danski supermarket dao {ansu 

kad im je bilo te{ko prona}i bilo 

kakav posao. O njima nastavak 

slijedi malo kasnije. 

Danski lanac supermarketa 

je u decembru primio nagradu za 

radno mjesto godine od Ministarstva 

za socijalne i integracione 

poslove. Danski lanac supermarketa, 

sa sjedi{tem u Højbjergu, 

je od 1996. radio na integraciji i 

raznolikosti. U to vrijeme je Føtex 

po~eo organizovati obrazovne 

pravce u vidu obuke kako bi 

strance primili na praksu s ciljem 

na stalno zaposlenje. 

- „To smo u~inili i iz odgovornosti 

prema dru{tvu, ali i u 

svrhu regrutacije novih radnika, 

naro~ito stranaca koji su bili bez 

posla u Århusu“, rekla je Annette 

Vittrup, HR-partner za raznolikost 

u Danskom lancu supermarketa. 

Budu}i da su se inicijative 

pro{irile na cijelu zemlju, Danski 

lanac supermarketa danas sara|uje 

sa 60 op{tina tako {to ljudima, 

koji primaju socijalnu pomo}, 

nudi praksu ili neku drugu 

vrstu obuke. 

- „Neki su imali pote{ko}a u 

pronalaènju svog mjesta u dru- 

{tvu, a na kraju i oni mogu biti 

neki vrlo odani zaposlenici jer 

cijene ~injenicu da smo im dali 

priliku“, kaè Annette Vittrup. 

A sada da se vratimo na {efa 

odjeljenja, Mohammeda Soweidana. 

On je primljen na praksu u 

Føtex u tr‘nom centru Storcenter 

Nord 2006. godine u Aarhusu. 

Prije pet godina je Mohammed 

prestao poha|ati trgova~ku {kolu 

iz razloga {to nije mogao na}i 

mjesto za praksu. Nekoliko godina 

je radio kao po{tar, pa je jednu 

godinu primao socijalnu pomo}. 

Nakon toga je dobio praksu pomo}u 

jednog mentora koji je bio 

dio jednog programa za strance. 

Prijemni razgovor za posao 

je zapo~eo lo{e po{to je mentor 

primijetio da je Mohammed Soweidan 

bio veoma umoran i nemotivisan. 

On se izvinio i objasnio 

da nije spavao cijelu no} po- 

{to je na razgovor do{ao direktno 

iz porodili{ta jer je po prvi put 

postao otac. Mentor je tako zaklju~io 

da on nije bio nemotivisan 

nego ustvari ekstremno 

motivisan za dobijanje posla. N- 

akon toga je uslijedila praksa sa 


AKTUELNOSTI 

platom u Vibyju, prakti~no obrazovanje 

u Holmeu i posao kao {ef 

prodaje u Bilci. Danas je on {ef 

jednog odjeljenja u tr‘nom centru 

City Vest (Århus). Biv{i mentor 

ga jo{ uvijek prati i preporu~uje 

mu kurseve i mogu}nosti 

za razvoj karijere. 

- „Bilo mi je veoma te{ko 

prona}i praksu. Dansk Supermarket 

mi je pomogao da na|m 

posao i cijelo vrijeme su se brinuli 

da me proguraju dalje u sistemu“, 

rekao je Mohammed Soweidan. 

Mohammed Soweidan danas 

ima odgovornost za zapo{ljavanje 

i obu~avanje u~enika. Ibrahim 

Hassan je po~eo raditi kao 

praktikant u augustu pro{le godine 

nakon dugog tra‘enja odgovaraju}eg 

mjesta da odradi praksu. 

Sa prve godine obrazovanja 

je mogao skoro biti izba~en zbog 

neopravdanih izostanaka sa 

~asova. Me|utim, ve} se na drugoj 

godini bio uozbiljio. 

-„Ja ne èlim da svoj ìvot 

proìvim na socijalnoj pomo}i. 

Moj otac kaè da se uìvanje mora 

zaraditi. Neki kaù da je trgova~ka 

{kola slaba, ali to nije gubljenje 

vremena, nego put do 

uspjeha. Ja nemam ba{ najbolje 

ocjene, ali ljudi u Fotexu su vidjeli 

da ja zaista èlim odraditi 

svoju praksu tamo i dokazati se 

da sam dobar radnik“, rekao je 

Ibrahim Hassan i dodaje: „Ova 

praksa meni zna~i sve u ìvotu. 

O tome sam sanjao svaki dan.“ 

Ibrahim Hassan ne zna za{to 

nije dobio {ansu na drugim mjestima 

koja je tra‘io, ali ka‘e da 

„zasigurno ima razlike u tome da 

li ti je prezime Hassan ili Hansen. 

Znam mnoge koji su mijenjali 

svoja imena ba{ iz tog razloga,“ 

rekao je Hassan. 

Ibrahim se ugleda na Mohammeda, 

a Mohammed tako|e 

poku{ava da bude uzor Ibrahimu 

kao stariji brat i brine se o njemu 

onako kako se to i radi u arapskoj 

kulturi. 

- „Volio bih inspirisati druge 

i pokazati im put, a isto tako bih 

volio prenositi isti onaj tretman 

koji sam ja dobio ovdje,“ rekao 

je Mohammed Soweidan. 

Zaposlenici sa drugim etni- 

~kim porijeklom nego danskim 

dodaju tako|e vrijednost Danskom 

supermarketu. Izme|u ostalog 

mogu prevoditi i razgovarati 

sa mu{terijama koje lo{e pri~aju 

danski. A pored toga imaju i puno 

ve}e znanje o proizvodima koji se 

trebaju nabaviti u na{e supermarkete 

za razne praznike i sezone. 


Kopenhagen: Izabran novi odbor UBS-a 

Randers: BKC „Sabur“ organizovao dobrotvornu priredbu 

Bo{nja~ki kulturni centar i d‘emat 

„Sabur“ iz Randersa organizovali 

su dobrotvornu priredbu 1. februara 

ove godine u sali za sve~enosti u Randersu. 

Namjena priredbe je bila 

prikupljanje dobrovoljnih priloga za 

kupovinu objekta za zadovoljavanje 

zajedni~kih potreba kako mladih tako 

i svih bh. gra|ana koji ‘ive u ovom 

gradu. Poseban dio objekta namijenjen 

je zadovoljavanju vjerskih potreba 

na{ih gra|ana u Randersu. Bosanskohercegova~ki 

gra|ani Randersa 

ve} koriste ove, njima odgovaraju}e 

prostorije kao zakupljeni 

prostor, a namjera im je da taj objekat 

kupe kao svoj vakuf. Objekat je vrijednosti 

od oko 1 milion danskih kruna, 

a polovinaa tog iznosa ve} je 

ispla}ena. Prikupljen je dio sredstava 

za isplatu ostatka te je obezbije|eno 

oko 70% ukupnog iznosa. Organizatori 

su i u toku ove ve~eri prikupili 

zna~ajnu donaciju, a mora se priznati 

da je oko 300 prisutnih posjetilaca 

doniralo onoliko koliko je ko 

mogao. U dosada{njim aktivnostima 

najve}a donacija je iznosila 26.000 

Novi Upravni odbor UBS-a 

U 

Kopenhagenu je, 3. februara 

2013 odr‘ana generalna skup{tina 

UBS-a, Udru‘enja bh. studenata u 

Danskoj, na kojoj se izme|u ostalog 

birao novi upravni odbor. Na ~elo 

novog odbora izabran je Rijad Avdagi}, 

podpredsjednica Anida Mujezinovi}, 

blagajnik Almir Malohod‘i}, 

sekretarica Amra Muratovi}, te ~lanica 

Lamija Silajd‘ija, a BUF-predstavnik 

u UBS-odboru je Sanjin Hamuli}. 

Ovogodi{nja skup{tina UBS-a je 

privukla dosta mladih ljudi bh. porijekla 

i pro{la je veoma uspje{no, {to 

je istakla i sada ve} biv{a predsjednica 

UBS-a Sabrija Tirak, naglasiv{i 

svoje zadovoljstvo dosada- 

{njim radom udru‘enja: „Vidim 

dosta nade u novom odboru UBS-a. 

Mla|a generacija je preuzela rukovodstvo 

s velikim ambicijama, u kojima 

}e, ubije|ena sam, uspjeti. Zna- 

~ajno je {to nisu izgubili temeljne 

vrijednosti vezane za poznavanje 

na{ih korijena i kulture. Ovi mladi 

ljudi su spoznali snagu zajedni~kog 

kruna. 

Ove dobrotvorne ve~eri u programu 

su nastupili folklor, hor ilahija 

i kasida te dramska sekcija BKC „Sabur“. 

Muzi~ku pratnju su ~inili Esad 

Islamovi}, Alija Me{arevi} te Elvir 

Hajdarevi}, a nastupio je i poseban 

gost, vokalni solista Muhamed Smajlovi}. 

Kuriozitet je {to ovaj posljednji 

ìvi u Holandiji, na Fejsbuku je 

na{ao informaciju da se ova priredba 

odràva i do{ao je da pomogne. Sve 

rada i djelovanja.“ Doskora{nja 

predsjednica je zaklju~ila da izneseni 

ciljevi i program UBS-a ukazuju na 

novu eru u radu udru‘enja, koji }e 

ga u~initi jos prosperitetnijim. 

Jedan od ciljeva udru‘enja na kojem 

}e se posebno raditi je pokretanje 

humanitarnih akcija za Bosnu i Hercegovinu. 

Sada{nji predsjednik UBS-a 

Rijad Avdagi} je istakao: „Novi odbor 

UBS-a ima za cilj promovirati bosanskohercegova~ku 

kulturu i istoriju, zajedno 

sa svojim mnogobrojim mladim 

~lanovima. Cilj je istodobno da UBS 

postane jedna moderna organizacija gdje 

se mladi mogu afirmirati i uklopiti u 

danskom i u bosanskom dru{tvu. Kroz 

razne samite i dru‘enja, vizija i ciljevi 

UBS-a }e se pro{irivati, a uz to dolazi i 

sakupljanje nov~anih sredstava za 

socijalno ugro‘ene u BiH.“ 

Rijad Avdagi} je, na kraju, 

napomenuo uspostavljanje stranice 

na internetu www.ubs07.dk, koja je 

od velikog zna~aja za postizanje 

ciljeva i promociju UBS-a. 

D‘enana [EÎ] 

izvo|a~e publika je svesrdno nagradila 

aplauzom, a oni su se potrudili i 

dali sve od sve da ova humanitarna 

priredba uspije. Doma}ini su obezbijedili 

dobro snabdjeven hladni bife, a 

vrijedne doma}ice ovog dèmata pripremile 

su bogatu trpezu na kojoj se 

na{lo mnogo doma}ih poslastica. Kompletan 

prihod sa ove priredbe namjenjen 

je u dobrotvorne svrhe koje 

smo ve} opisali. 

V.BA[I] 



Hobro: Odr‘ana manifestacija „Kroz ulicu sevdaha“ 

U 

Hobru je 2. februara odr‘ana 

manifestacija „Kroz ulicu sevdaha“. 

Bila je to mala smotra kulture 

i zajedni{tva u kojoj su pored muzi~ara 

i folklorne grupe iz Aalborga 

u~estvovali svi prisutni. Lijepo je 

bilo te ve~eri biti Bosanac i Hercegovac 

u Hobru. Na ovoj manifestaciji 

pojavili su se gosti sa gotovo cijelog 

Jyllanda, ali i sa Fyna. Pre{li 

su mnogo kilometara da bi stigli na 

ovo mjesto sevdaha, zabave i dru‘enja. 

Program su vodili Edin Hajder 

i Ismet Muja~i} koji je imao ulogu mudrog, 

ali i komi~nog Nasrudin Hod‘e. 

Mali folklor iz Aalborga zaslu‘io je sve 

pohvale. Njihov prvi nastup izmamio 

je buru aplauza i podigao cijelu salu na 

noge. Bila je to manifestacija na{eg 

zajedni{tva, ali i ljubavi prema domovini, 

Bosni i Hercegovini i njenoj kulturi, 

tradicijama i obi~ajima. Djeca od 

svega pet do desetak godina odu{evila 

su svojom uvje‘bano{}u narodnih igara 

U 

Aalborgu je dana 16.2.2013. 

godine odr‘ana godi{nja skup{tina 

bosanskodanskog udru‘enja 

„Ljiljan“. Bila je to prilika da se razmotre 

do sada ostvareni rezultati u 

radu ovog udru‘enja, ali i da se postave 

jasni ciljevi za njihov budu}i 

rad. Protekli period u radu ovog 

udru‘enja karakterisalo je dosta razjedinjenosti 

u aktivnostima unutar 

struktura koje ga sa~injavaju, a posebno 

nedostatak koordinacije i me|usobne 

saradnje. I pored toga broj ~la- 

U 

Vejleu je 17.2. ove godine 

odr‘an posljednji lokalni turnir 

u malom nogometu. Pobjednik 

turnira je ekipa „G‘S“ iz Koldinga 

koja je u finalu, rezultatom 1:0 pobijedila 

ekipu „Los Blancos“. Pobjedni~ka 

ekipa je ve} ranije obezbijedila 

plasman u zavr{nicu takmi~enja 

tako da je igrala opu{teno i isklju~ivo 

za presti‘ i osvajanje vrijedne 

nagrade na ovom turniru. U borbi za 

tre}e mjesto ekipa „Seeded1“ pobijedila 

je ekipu „Fanatikos“ boljim 

izvo|enjem kaznenih udaraca nakon 

{to je utakmica u regularnom vremenu 

zavr{ena rezultatom 3:3. Iako su 

zauzele tek 5 i 6 mjesto ekipe „Doma}ini“ 

iz Vejlea i „Den Bosniske 

IF“ iz Koldinga plasirale su se na zavr{ni 

I kolo turnir na u kraju Herningu koji }e se 

odr‘ati 17. marta ove godine. Ovo 

iz domovine svojih roditelja. Sitne 

gre{ke i nespretnosti nisu se ni primje}ivali 

u ukupnoj atmosferi, nabijenoj 

emocijama publike {to je mali{anima 

iz Aalborga ulivalo snagu i 

‘elju da njihov nastup bude {to bolji. A 

takav je i bio. U maloj sali jednog podru- 

~nog Doma kulture napravljen je pravi 

kola‘ program. Redali su se nastupi 

folklora, izvo|a~a sevdalinki u ‘ivo, sevdalinki 

poznatih pjeva~a iz na{e do- 

movine. Uz sevdalinke su prikazivani i 

slajdovi sa slikama gradova o kojima 

su sevdalinke pjevale. Uz to su voditelji 

uveseljavali publiku kratkim anegdotama 

o Nasrudin Hod‘i. Po‘elimo da 

ovakvih manifestacija bude {to vi{e te 

da dru‘enje i ljubav bh. gra|ana jednih 

prema drugim razbiju lju{turu u koju 

su se mnogi uvukli i vode ra~una samo 

o sebi samima. 

V. BA[I] 

Aalborg: Odr‘ana godi{nja skup{tina BHDF„Ljiljan“ 

nova udru‘enja popeo se do zavidnih 

skoro 200 ~lanova. Upitno je bilo 

raspravljati o aktivnosti i anga‘ovanju 

~lanstva u proteklom periodu te 

se skup{tina opredijelila da se vi{e 

bavi planovima za budu}i rad. U tom 

smislu ovo udru‘enje }e te‘i{te aktivnosti 

staviti na pobolj{anju i aktivnijem 

djelovanju na komunikaciji 

izme|u dijelova koji ga sa~injavaju 

i svih ~lanova udru‘enja. Posebno }e 

se voditi mnogo vi{e ra~una o jo{ 

aktivnijem uklju~ivanju mladih i dje- 

Vejle: Odr‘an malonogometni turnir 

Pobjedni~ka ekipa „G‘S“ 

iz Koldinga 

iz razloga {to su ekipe sa boljim plasmanom, 

na ovom turniru, pravo 

ce u sve aktivnosti i programe udru- 

‘enja. Sve ovo provodit }e se sa jedinim 

ciljem da se obezbijedi {to bolja 

integracija, ali i sprije~i asimilacija 

djece i mladih u danski dru{tveni sistem. 

Uz sve to veoma }e zna~ajno 

biti i dalje razvijati svijest o spoznaji 

sopstvenog porijekla i korijena te o 

o~uvanju kulture, tradicija i obi~aja 

svoje domovine. Istaknut je i zna~aj 

organizovanja pravilne vjerske 

poduke svih gra|ana na{e domovine 

na ovim dalekim prostorima. Uz sve 

ovo zna~ajno je napomenuti da je 

BHDF „Ljiljan“ ~lan novoformiranog 

Saveza bh. udruènja, a da ostvaruje 

dobru saradnju sa svim udru- 

ènjima sa kojima ima zajedni~ke 

programe i sadràje. [to se ti~e saradnje 

sa subjektima lokalne samouprave, 

ovo udruènje ima odli~nu 

saradnju sa komunom Aalborg koja 

im aktivno pomaè u ostvarivanju 

zacrtanih programa. 

V. BA[I] 

u~e{}a na zavr{nom turniru izborile 

ranije. U zavr{nici }e se na}i 11 ekipa 

i to: „Sabur“, „BIHDAN“, „Baksuzi“, 

„Fanatikosi“, „Podrinjci“, „G‘S“, 

„Zmajevi“, „Kolding“, „Doma}ini“ i 

„Den Bosniske IF“ te jedna ekipa sa 

Sjælanda. Ovih jedanaest ekipa borit }e 

se za mjesto i u~e{}e na turniru koji 

organizuje Svjetski savez BH dijaspore 

u {vedskom gradu Vesteras od 3. do 5. 

maja ove godine. Turnir u Vejleu je 

organizovala BH omladina iz Vejlea veoma 

uspje{no. Mora se napomenuti da 

je turnir po prvi put organizovan prema 

Pravilima koje je propisao Savez bh. 

udru‘enja u Danskoj, a koja su usagla- 

{ena sa pravilima koje je propisao SSD- 

BiH te pravilima Futsala. Ova pravila 

}e se primjenjivati na svim budu}im 

turnirima koje organizuje SBHUD. 

V. BA[I] 

AKTUELNOSTI 

Annette Vittrup ka‘e: 

- Veoma nam je stalo da svima 

ponudimo iste uslove, a tako|e 

èlimo oslikati onakvo dru- 

{tvo u kojem se na{e trgovine nalaze. 

Na{ krug mu{terija je raznovrstan, 

pa tako èlimo da nam 

bude i sastav zaposlenog osoblja. 

Stranci se 

razvode isto 

~esto kao i Danci 

29.01.13 

Prije 20 godina je bilo skoro 

ne~uveno da se Turci razvode 

ovdje u Danskoj, ali se to danas 

promijenilo. Tada je brak je trebao 

opstati po svaku cijenu. To 

je bila norma kod turskih gastarbajtera 

u 1970-tim i 1980-tim 

godinama. Me|utim, tokom zadnjih 

dvadesetak godina desila se 

revolucija u mnogim turskim familijama. 

Razvodi su postali tri- 

~etiri puta ~e{}i nego prije 20 godina, 

pa se na osnovu toga mo‘e 

zaklju~iti da se Turci koji ‘ive u 

Danskoj razvode isto ~esto kao i 

etni~ki Danci, navodi se u Kristeligt 

Dagblad. Ova analiza je 

ura|ena od strane SFI – Nacionalnog 

centra za istra‘ivanje 

dru{tvenog blagostanja. 

Turci su u Danskoj najbrojnija 

manjinska grupa, jer turskih 

useljenika i potomaka ima otprilike 

60.000. Anika Liversage fra 

SFI ka‘e kako brojke pokazuju 

da su se desile velike promjene 

u manjinskim grupama sa turskim 

porijeklom. 

- Prije dvadeset godina su 

porodice opstajale bez obzira na 

sve, a razvodi su bili rijetki i stigmatizirani. 

Istra‘ivanja se zasnivaju na 

11.680 turskih parova, koji su 

vjen~ani od 1981 do 2007. godine. 

U tom periodu se razvelo 

2.460 parova, {to iznosi otprilike 

3 posto razvedenih turskih parova 

u 1980-tim godinama. 

Nakon 20 godina je u~estalost 

razvoda porasla do 12 posto 

{to je bilo blizu danskog nivoa. 

- „U nekim se brakovima supru`nici 

nisu skoro ni poznavali 

prije nego {to su se vjen~ali te 

zato kaù da su brak doìvjeli kao 

veliku gre{ku“, rekla je Anika Liversage. 

Ona smatra da se ljudi, 

koji se razvedu u Danskoj, mogu 

bolje sna}i nego u slu~aju da se 

razvedu u Turskoj. 

-Ovdje imaju mogu}nost da 

se {koluju ili da dobiju ekonomsku 

pomo}. Oba ova faktora ~ine 

da se brak moè lak{e dovesti 


AKTUELNOSTI 

u opasnu zonu, rekla je Anika 

Liversage. 

Integracioni konsultant 

Esma Birdi, koja je i sama napustila 

brak, mo‘e lako prepoznati 

ovu tendenciju. 

- Ima sve vi{e i vi{e razvoda 

zato {to su turski useljenici ovdje 

ve} dugo godina, a i zato {to dansko 

dru{tvo ima veliki uticaj na 

turske porodice. Razvodi su danas 

prihvatljiviji nego ranije, 

rekla je Esma Birdi. 

Mnogi stranci 

dovode familiju 

u Dansku 

31.01.13 

Promjene u pravilima zna~e 

vi{e dozvola za spajanje sa porodicom. 

Otkako je vlada pro{le 

godine sprovela niz promijena o 

pravilima za spajanje sa porodicom, 

sve ve}i broj stranaca je dobio 

dozvolu da dovede supru‘nike 

ili djecu u Dansku. To se navodi 

u Berlinske na osnovu dokumenta 

iz Zavoda za strance koji 

pokazuje ukupni broj useljenika 

za 2012. godinu. 

Promjene u pravilima su 

poduzete u maju 2012. u saradnji 

sa strankama Enhedslisten i Liberal 

Alliance, i od jula je broj spojenih 

porodica rastao svakog mjeseca 

– od 145 osoba u junu do 510 

u decembru. U cijeloj 2012. su 

izdane 3173 dozvole za spajanje 

porodica, u odnosu na 2902 u 2011. 

Prema biv{em vo|i Jedinice 

za istra‘ivanje Rockwool fonda 

(Rockwool Fondens Forskningsenhed), 

Gunnaru Viby Mogensenu, 

broj spajanja }e ubudu}e 

samo i}i uzlaznom putanjom. On 

argumentuje da je takozvani azilski 

paket (asylpakken) zna~io vi- 

{e azilanata i dozvola za boravak, 

a samim time i vi{e molbi za 

spajanje porodica. 

- Kada osobe provedu ovdje 

neko vrijeme i postanu sigurni da 

mogu ovdje i ostati, onda je prirodno 

da }e poku{ati dovesti svoju 

porodicu u Dansku, kaè on. 

U vezi sa promjenama zakona 

na polju spajanja porodice, 

Ministarstvo pravde je u maju 

2012. godine procijenilo da }e 

nova pravila zna~iti otprilike 

1000 dodatnih spajanja porodica 

godi{nje. 

U strankama Dansk Folkeparti 

i Venstre strahuje se da }e 

taj broj biti daleko ve}i. 

Prevela i priredila: 

Almira [I[I] 

almira.sisic@bhglas.com 



Godi{nji obra~un poreza (årsopgørelse) za 2012. 

Obra~un dostupan elektronski od 4. marta, 

po{tom od 23. aprila 2013. 

Godi{nji obra~un poreza za 2012 godinu bit }e dostupan od 4.marta 2013 elektronski, na 

stranici Skat.dkTastSelv. Gra|anima koji ne koriste ovu stranicu, Poreska Uprava }e poslati 

obra~un po{tom 23. aprila 2013. Ukoliko ste platili vi{e na ime preza u 2012, ve} 27. 

marta 2013 dobijate povrat novaca na va{ bankovni konto. 

Porez (Skat) pla- 

}aju svi u Danskoj: 

od djece, 

koja raznose novine i reklame, 

do starijih ooba 

koji primaju narodnu 

penziju. Poreska uprava 

}e od 4. marta ove godine 

obezbijediti svima koi 

imaju elektronski pristup 

stranici Skat.dk, TastSelv 

uvid u njihov godi{nji obra~un poreza 

za 2012 godinu. Od 1. februara 

ove godine poreske informacije 

o tome, koliko ste platili na ime 

poreza i zaradili u pro{loj godini, 

mo‘ete pogledati u va{oj elektronskoj 

mapi na pomentoj stranici. 

U periodu od 1-28 februara mo‘ete 

elektronski dostaviti Poreskoj upravi 

informacije koje oni ne posjeduju 

o va{oj zaradi, pla}enom porezu, 

poreskom izuze}u na ime tro- 

Sasvim je normalno 

da politi~ari imaju 

posebne savjetnike 

koji im poma‘u u odnosima 

sa medijima, ali problem 

nastaje kada ti „spin 

doktori“ stvaraju „spin“ ili 

narodski re~eno kada 

„zavrnu“ vijesti. 

Mediji danas imaju 

veliku mo}, ali istovremeno 

su u bespo{tednoj 

me|usobnoj borbi, jer je neobi~no 

va‘no biti korak ispred konkurencije. 

Imaju}i u vidu ~injenicu da 

politi~ari imaju vrlo malo vremena 

da u medijima iznesu svoje politi~ke 

poruke to u njihovo ime ~ine „spin 

doktori“ vrlo profesinalno, ali ~esto 

i dosta prljavo. 

Veoma ~esto, u medijima, pred 

neke zna~ajne reforme mo‘emo na}i 

naslove: „Pare za kafi}“ kako nazivaju 

stipendije koje dobijaju |aci 

iznad 18 godina, a koji se {koluju i 

‘ive kod roditelja, „Penzija za igranje 

golfa“ kako nazivaju „efterløn“, 

„Nastavnici predaju 8 sati“, „Nezaposleni 

odbijaju poslove“ i mnogo 

toga sli~nog. Te kratke re~enice su 

dovoljne po{to se lako pamte, izazivaju 

emotivni naboj kod ~italaca i na 

taj na~in dobijaju podr{ku u javnosti. 

Napad je mnogo lak{i nego 

odbrana i ako bi mediji htjeli da istra- 

‘e stvarnost navedenih izjava, onda 

je to ne{to {to zahtjeva resurse, a i 

pored toga postoji rizik da se izgubi 

vrijednost novosti takve izjave. Na 

taj na~in „spin doktori“ u medijima 

zamute vodu na danskoj politi~koj 

sceni i omugu}uju politi~arima da 

{kova prijevoza (befordring) za one 

koji putuju od mjesta stanovanja do 

radnog mjesta vi{e od 24 km u oba 

pravca, itd. Ovi podaci mogu se dostaviti 

i nakon 4. marta, a rok za 

dostavljanje je 1. maj ove godine, 

izuzev u specijalnim slu~ajevima 

kada se mo‘e prolongirati. 

Ukoliko ste platili vi{e na ime 

poreza (overskydende skat) u pro{loj 

godini, ve} 27. marta ove godine mo- 

‘ete o~ekivati povrat sredstava, ukoliko 

taj iznos ne prelazi 

100.000 DKK. Ukoliko ste 

platili manje na ime poreza 

u pro{loj godini (restskat), 

najbolje bi bilo izmiriti dug 

{to prije, jer pla}ate kamatu 

koja iznosi 2,7 % do 1. jula, 

kada se penje na 4,7 % 

do isplate duga. Gra|anima 

koji ne koriste kompjuter, i 

stoga nemaju pristup poreskoj 

stranici, kao i gra|anima koji 

to ‘ele, Poreska uprava {alje obra~un 

poreza po{tom 23. aprila 2013 godine. 

Ukoliko imate pitanja u vezi 

godi{njeg obra~una poreza, pomo} 

i vi{e informacija mo‘ete dobiti u 

Poreskim upravama u va{im op{tinama, 

kao i kod socijalnih savjetnika, 

koji vam mogu dati odgovor 

na pitanja ili vas uputiti kod drugih 

kompetentnih osoba. 

Sabrija OVÎNA 

Kako politi~ari (zlo) upotrebljavaju medije 

Kad „Spin doktori“ ’operi{u’ 

Mnogi danski vode}i politi~ari i ministri imaju jednog ili dva „spin doktora“, to jeste 

„posebne“ politi~ke savjetnike koji su zaduèni za komunikaciju sa medijima. Ovo je 

zna~ajno jer su danas mediji potrebni politi~arima vi{e nego ikada. Kroz medije se plasiraju 

polit~ke poruke i kroz njih politi~ari imaju najbolji pristup glasa~ima 

manipuliraju vijestima i 

narodom. 

Ve}ina roditelja, koji 

imaju prosije~ne plate, zna 

vrlo dobro da gube dje~iji 

dodatak kada djeca postanu 

punoljetna te da je stipendija 

koju djeca dobijaju bitna u 

ekonomiji tih familija. Svi 

oni koji decenijama rade 

te{ke fizi~ke poslove vrlo 

dobro znaju da „efterløn“ 

nije „vrijeme za igranje golfa“, nego 

fizi~ka i psihi~ka potreba napu{tanja 

radnoga trì{ta. Izjave ovakoga tipa su 

crnobijele, a cilj im je uzburkati javnost 

obzirom da „spin doktori“ znaju da 

mediji i glasa~i ne}e istraìvati vrijednost 

i ta~nost ovakvih izjava. U 

svemu ovome osnovni cilj politi~ara i 

njihovih „spin doktora“ je da pro|u 

neke predloène reforme, nekada zato 

{to su reforme potrebne, a ponekad 

zato {to su im potrebni rezultati da 

zadrè dobre plate i status, a u zamu}enoj 

vodi sva{ta se moè desiti. 

Arben DELIU

BH Glas, glasilo bh. građana u Danskoj organizuje: 

IZBOR NAJBOLJEG BH SPORTISTE 

U DANSKOJ ZA 2012. GODINU 

(U izboru stručnog žirija i publike) 

Ikast, 2 mart 2013. godine 

Ikast Vestre skole, Vestergade 46-47, u 18.00 h 

U programu učestvuju: Ženski hor ”Nostalgija” 

BKC Kopenhagen i folklorne grupe iz Odense, 

Aalborga, Randersa i Ringkobinga 

Cijena ulaznica: 

150 kr (za odrasle) 

100 kr za djecu i omladinu do 15 g. 

Besplatno za djecu do 3 g. 

(koja ne zauzimaju mjesto) 

Rezervacija ulaznica 

na telefon 29721948 

ili bhglas@gmail.com 

GOST VEČERI: 

Obezbijeđen je hladni bife 

sa sendvičima, kafom 

i hladnim napicima 

ELDIN HUSEINBEGOVIĆ 

Sponzori: 

Medijski pokrovitelji: 

BH GLAS 

MART 2013 I BH GLAS I 9 

GLASILO BOSANSKOHERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ

RAZGOVOR S POVODOM 

Razgovarao: Vezuv BA[I] 

vezuv.basic@bhglas.com 

Malo je mladih ljudi koji ne 

vole brzinu, prije svega u 

dobrom automobilu ili 

motociklu. Adrenalin koji brzina 

proizvodi doprinosi da svako od njih 

po‘eli uvijek vi{e. A gdje je kraj toj 

‘elji u malo ko mo‘e precizno re}i. 

Radi toga svako u mladosti sanja o 

auto ili moto trkama. Jedan od takvih, 

koji u‘iva u brzinama svakako 

je Mirza Ahmetagi}. On je u grupi 

onih koji su taj san dosanjali, ali ga 

jo{ uvijek sanjaju i to na javi. Mirza 

je uspje{an takmi~ar na autotrkama 

pa je to i bio povod da sa njim porazgovaramo. 

Mirza, ho}ete li se kratko predstaviti 

na{im ~itaocima 

AHMETAGI]: 

AGI]: Ro|en sam 1987. 

godine u Te{nju. Rat i ratne nesre}e 

dovele su moju familiju prvo u 

Hrvatsku, a 1993. godine i u Dansku. 

U Randersu sam se {kolovao do 

srednje {kole, a zatim sam nastavio 

studije u Aarhusu. [kola mi je dobro 

i{la pa sam sa svega 22 

godine diplomirao i 

postao gra|evinski 

in‘enjer. Moj {kolski 

put ipak 

nije bio lagan. 

Morao 

sam 

ulagati 

uvijek 

mnogo 

vi{e 

napora 

od drugih, 

posebno 

Danaca. 

Za mene 

to nije bio 

hendikep nego 

bih prije rekao 

jaka motivacija 

koja me je uvijek 

vodila samo prema 

naprijed. Diplo- 


Mirza Ahmetagi}, voza~ u autotrkama: 

„Posebno sam sretan kada komentatori na 

trkama spominju ime moje domovine“ 

mirao sam veoma mlad, a danas 

radim kao in‘enjer konstruktor 

(zgrade u nordijskim zemljama) za 

jednu firmu u Hobru. Zadovoljan 

sam i poslom i ‘ivotom. 

Kada i kako se u tebi pojavila 

ljubav za motosport i kako si se 

po~eo time baviti 

AHMETAGI]: 

AGI]: Sa svega 8 godina 

po~eo sam sakupljati modele automobila. 

Kada je ve}ina mojih 

vr{njaka kupovala druge stvari ja 

sam svoj d‘eparac tro{io na automagazine. 

Po tome cijenim da se 

ljubav prema automobilima i brzini 

kod mene pojavila veoma rano. Sa 

18 godina sam kupio prvi sportski 

automobil Honda Civic VTEC. U 

po~etku je imala 160KS ali to mi 

nije 

bilo dovoljno 

pa je 

uskoro 

imala 

176KS. 

Sa 19 

godina 

sam 

oti{ao 

na prvi takozvani „Trackday“ 

(amaterske utrke, gdje se ne takmi~i{ 

sa drugim voza~ima, ve} vozi{ po 

svojoj ‘elji, odnosno protiv sata). 

Imao sam tada brz automobil, volio 

sam gledati utrke, a mislio sam da 

sam jako iskusan voza~ i da }u biti 

brz. Kako sam samo pogrije{io: 

Slijede}ih 4-5 godina sam ~esto u~estvovao 

na raznim utrkama, i spoznao 

da nisu upitanje konjske snage, 

ve} tehnika. îtao sam i u~io o utrkama 

i tehnici koja se koristi pri ko~enju, 

ubrzanju, kako voziti kroz zavoje 

itd. Teorija je zaista veliki dio 

utrka. Poku{ao sam se takmi~iti i u 

vo‘nji motocikla, ali sam odustao jer 

sam to po~eo veoma kasno za taj 

sport. 

Opi{i nam takmi~enja na kojima 

si u~estvovao. 

AHMETAGI]: 

AGI]: Nakon 5 godine 

amaterskih utrka, uklju~io sam se u 

tim Race Events sa druga 2 voza~a. 

Sve sam morao sam finansirati. Na 

prvoj utrci sam zavr{io na 3. mjestu, 

na Padborg Parku, a ve} slijede}i vikend 

sam pobjedio prvu utrku na Ring 

Djurslandu. To je zainteresovalo 

sponzore, te sam nakon kratkog 

vremena potpisao svoj 

prvi sponzorski ugovor. 

To vi{e nije problem 

te sada imam vi{e 

sponzora od kojih 

su najzna~ajniji 

DS Staalkonstruktion 

A/S i 

Racehall Aarhus. 

Nakon 

prve uspje{ne 

sezone 2012. 

godine sam 

zavrsio kao 

~etvrti u danskom 

prvenstvu. 

^lan sam kluba 

Ring Djursland, a 

to mi omogu}uje 

odr‘avanje moje 

voza~ke licence. 

Auto koje vozim 

je kopija Lotus Super 

Seven. Te{ko je 

450 kg bez voza~a, a ima 152KS, {to 

zna~i ubrzanje od 0-100 za 4 sekunde. 

Motor je od motocikla Yamaha R1. 

Ponosan sam na svoju domovinu i 

veoma sretan {to mi je vlasnik na{eg 

tima dozvolio da uvijek uz dansku 

nosim i na{u, bosansku zastavu. 

Posebno sam sretan kada komentatori 

na trkama spominju moje ime, ali i 

ime moje domovine Bosne i 

Hercegovine. 

Kada si ve} spomenuo domovinu, 

reci nam ne{to o tvom privatnom 

‘ivotu 

AHMETAGI]: 

AGI]: Sretno sam o‘enjen 

djevojkom porijeklom iz Sirije, iz 

Damaska. Imamo malog sina koji se 

zove Sami i tek u~i hodati. Ja se trudim 

da {to vi{e vremena provedem 

sa njima. Drago mi je {to imam punu 

podr{ku supruge, kada je moja ljubav 

prema sportu i brzinama u pitanju. 

Ona prati sve moje utrke. Razumije 

moju potrebu za treningom obzirom 

da su fizi~ka spremnost i koncentracija 

izuzetno va‘ni. Bez fizikog 

treninga ne mogu se voziti utrke, a to 

opet zna~i plivanje i tr~anje 5-6 puta 

sedmi~no. Nastojim dio slobodnog 

vremena posvetiti prijateljima, a za 

sada i u tome uspijevam. Pored svega 

{to radim i bavim se sportom dobar 

dio vremena provodim na putovanjima. 

Obi{ao sam 4 kontinenta i preko 

30 dr‘ava. Pa ipak sam najsretniji kada 

otputujem u svoju domovinu, zemlju 

u kojoj sam ro|en. Moji roditelji 

su u mene usadili sve one najljep{e 

osje}aje koje ~ovjek mo‘e imati prema 

zemlji koja ga je iznjedrila. Trudio 

sam se, jo{ iz djetinjstva, da 

zapamtim sve ono {to nekoga ve‘e 

za domovinu. Rije~ domovina i Bosna 

i Hercegovina za mene ima ogromno 

zna~enje. Radi toga u svoju 

zemlju putujem svake godine. Majka 

me je uporno u~ila da govorim bosanskim 

jezikom, mada mi je danski bio 

mnogo bli‘i. Sretan sam {to su me 

od djetinjstva u~ili da znam gdje su 

mi korijeni te da koliko mogu ~uvam 

i njegujem kulturu, tradicije i obi~aje 

moje Bosne i Hercegovine. 

Na kraju uz zahvalu za ovaj razgovor 

imamo samo je jedan 

komentar: „Neka sva sre}a ovog 

svijeta prati ovog mladog ~ovjeka 

kojeg ni sve vrijednosti svijeta nisu 

udaljile od njegove domovine 

Bosne i Hercegovine. Iz svake 

njegove rije~i izvire pozitivna energija 

i ljubav prema roditeljima, 

familiji i domovini.“

Pi{e: Sabrija OVÎNA 

sabrija.ovcina@bhglas.com 

Danski propisi u praksi (22) 

Jednokratna pomo} (enkeltydelse) III 

ZAKONODAVSTVO 

Ako gra|anin dodje u iznenadnu i nepredvidivu ‘ivotnu situaciju, koju nije u stanju sam rije{iti, mo‘e zatra‘iti ekonomsku 

i savjetodavnu pomo} od op{tine, sukladno odredbama zakona o aktivnoj socijalnoj politici(LAS). Stranci, koji nemaju 

stalnu/permanentnu dozvolu boravka, ta prava ostvaruju sukladno odrebama zakona o integraciji(Integrationslov) 

Una{oj rubrici „Danski 

propisi u praksi“, u toku 

smo obrade razli~itih tematskih 

cjelina iz danskog zakonodavstva. 

Pisali smo o naknadi 

za bolovanje (sygedagepenge), 

rehabilitaciji (revalidering), 

flexjob (fleksjob), dotakli se generalno 

svih vrsta penzija (pensioner, 

førtidspension, folkepension, 

brøkpension), pisali o radnim 

i privatnim penzijama i na- 

~inu ostvarivanja istih, o potpori 

za pla}anje stanarine (boligstøtte, 

boligsikring, § 34), o 

porodiljskom odsustvu (barselsorlov), 

besplatnom mjestu za ~uvanje 

djeteta(økonomisk friplads), 

o raznim vrstama socijalne 

pomo}i i pravima na ostvarivanje 

pomo}i (kontanthjælp og 

socialhjælp), pravilima koja va- 

è za penzionere prilikom putovanja 

izvan Danske (udlandsrejser), 

o zdravstvenom dodatku, 

pomo}i za grijanje i ~eku za starije 

osobe, likvidnoj imovini koja 

ima uticaja na visinu penzije i pomo}i 

od op{tine, o predra~unu preliminarnog 

poreza (forskudsopgørelse), 

a ovog puta fokus je ponovo 

na jednokratnoj pomo}i (enkeltydelse) 

roditelju koji ne ìvi stalno 

s djetetom/djecom, za vrijeme 

provedeno s njim/a. 

Ova vrsta pomo}i je regulisana 

paragrafom 83 u zakonu o aktivnoj 

socijalnoj politici (las § 83) odnosno 

paragrafom 37 u zakonu o integraciji(Integrationslovens 

§ 37). 

Kao {to smo naglasili u prethodnim 

brojevima BH Glas-a, sve vrste jednokratne 

pomo}i su regulisane 

paragrafom 81(las§81), a pomo} za 

lije~enje (sygebehandling), pomo} 

za lijekove (medicin), psihologa 

(psykolog), opti~ara (optikker), zubara 

(tandbehandling) i sli~no regulisana 

je paragrafom 82 u zakonu 

o aktivnoj socijalnoj politici 

(las§82). Treba naglasiti, da paragrafi 

81,82 i 83 u zakonu o aktivnoj 

socijalnoj politici u potpunosti 

odgovaraju paragrafima 35,36 i 37 

u zakonu o integraciji(las §§ 

81,82,83 = integrationslovens §§ 

35,36,37). Stranci u Danskoj, koji 

nisu ostvartili stalnu/permanentnu 

dozvolu boravka i koji su u toku 

integracije u dansko dru{tvo, sve 

pomenute vrste jednokratne pomo}i 

mogu ostvarivati na osnovu 

zakona o integraciji. 

Pomo} koja se daje roditelju 

koji ne ìvi stalno s djetetom, za 

vrijeme druènja, to jest vrijeme 

provedeno zajedno s djetetom, 

moè se dati za hranu, aktivitete, 

prijevoz i sli~no. Pomo} se moè 

ostvariti, ukoliko su ispunjena 

slijede}a ~etiri uslova. 1. Pomo} se 

ne moè ostvariti na osnovu nekog 

drugog zakona (subsidiærprincip). 

2. Traìlac pomo}i nema ekonomska 

sredstva za pla}anje izdatka. 

3. Pomo} je neophodna. 4. Molba 

za pomo} je podnesena na vrijeme, 

to jest prije nastanka izdatka. Molba 

za pomo} (ansøgning om hjælp 

til enkelte udgifter) se moè dobiti 

u Borgerservice–u u va{oj op{tini, 

ili elektronski isprintati sa internetske 

stranice borger.dk. 

Op{tina }e vam uvijek traìti 

da predate dokument/rezoluciju 

(samværsresolution) o pravu da 

budete zajedno s djetetom. Ukoliko 

ne posjedujete takvu rezoluciju, 

potrebno je da drugi roditelj 

djeteta, u pisanoj formi, potvrdi 

va{e druènje s djetetom. 

Tako|er je potrebno predati svu 

potrebnu dokumentaciju o va{im 

prihodima i rashodima (indtægter 

og udgifter), kao i potvrdu o 

stanju sredstava na va{em bankovnom 

ra~unu (kontooversigt). 

Bitno je da imate svu neophodnu 

dokumentaciju u startu, 

koja mora biti aktuelna. 

Izdaci, koje op{tine prihvataju 

kao neophodne i opravdane, su: 

stanarina, grijanje, voda, antena, 

osiguranje poku}stva, elektri~na 

energija, tv-licenca, kao i neki drugi 

za ìvot neophodni izdaci. Kao {to 

smo i ranije pisali, primaoci narodne 

penzije (folkepensionister) ostvaruju 

pomenutu pomo} na osnovu zakona 

o penzijama (pensionslov), i ne 

mogu istu traìti na osnovu zakona 

o aktivnoj socijalnoj politici ili zakona 

o integraciji. 


INTERVIEW 

Prof. dr. sci. Tatjana Ljuji}-Mijatovi}, ~lanica ratnog Predsjedni{tva BiH: 

„Imali smo viziju budu}nosti na{e 

zemlje i njene evropske perspektive“ 

Prof. dr. sci. Tatjana Ljuji}-Mijatovi} ro|ena 

je 11. 05. 1941. godine u Sarajevu. 

Zavr{ila je Poljoprivredni fakultet 

Univerziteta u Sarajevu, 1964. godine, 

magistrirala na Univerzitetu u Beogradu 

1982., a doktorirala na Univerzitetu u 

Sarajevu 1986. godine. Redovni je profesor 

na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u 

Sarajevu od 1989. godine i gostuju}i 

profesor na vi{e univerziteta u BiH i na 

Univerzitetu u Be~u. Bila je prorektor 

Univerziteta u Sarajevu. Rukovodilac je 

postidiplomskih studija iz oblasti 

proizvodnje i primjene ukrasnih biljaka od 

2003. godine. Ekspert je iz oblasti 

hortikulture pri Me|unarodnoj organizaciji 

JCSID, od 1999. godine. Bila je poslanik u 

Skup{tini BiH i ~lanica ratnog 

Predsjedni{tva BiH, te ambasadorica BiH pri 

UN-u i drugim me|unarodnim 

organizacijama u Be~u. Ispoljila je zapa‘en 

anga‘man i na lokalnom nivou. Autorica je 

tri knjige, 19 nau~no-istra‘iva~kih radova, 

11 referata na nau~nim skupovima i 57 

projekata, studija, elaborata i ekspertiza 


Razgovarao: Idriz HOD@I] 

idriz.hodzic@bhglas.com 

Dobar dio svoga ‘ivota posvetili 

ste nauci i obrazovanju studenata. 

Kakvu poruku mladima u BiH 

i bh dijaspori biste uputili kada 

je rije~ o njihovom obrazovanju 

LJUJI]-MIJATOVI]: 

Kao dugogodi{nja 

profesorica na Univerzitetu 

u Sarajevu, ali i na drugim fakultetima 

u zemlji i inozemstvu ispratila sam 

generacije i generacije mladih ljudi. 

Ono {to me ‘alosti je to {to se, u zadnje 

vrijeme, ve}ina mojih studenata 

odlu~uju za odlazak u druge zemlje. 

To je za mlade ljude pozitivno jer {ire 

svoje vidike. Idu ka novim informacijama 

o novim dostignu}ima u nauci 

i struci. Brzo i kvalitetno u~e strane 

jezike i upoznaju se s drugim sredinama 

i drugim kulturama. Me|utim, 

bila bih sretnija, kao i mnoge moje 

kolege profesori, da se ti mladi ljudi 

jednog dana vrate u svoju zemlju. Da 

se vrate u svoju domovinu, gdje pripadaju 

i odu‘e joj se tako da pomognu 

da i Bosna i Hercegovina bude 

prospritetna i da se {to prije pridru‘i 

porodici zemalja Evropske unije. 

Kako biste ocijenili mjesto i ulogu 

Predsjedni{tva RBiH u periodu 

od 1991.-1996. godine 


Nakon prvih 

vi{estrana~kih izbora u BiH formirano 

je Predsjedni{tvo Republike 

BiH u ~ijem su sastavu bili ljudi razli~itih 

nacionalnih opredjeljenja. Mi 

smo svojim prisustvom potvr|ivali 

univerzalnost ideje koja je u BiH tada 

bila napadnuta. U to vrijeme u vojsci, 

politici i diplomatiji na{e mlade 

dr‘ave vladalo je etni~ko {arenilo sa 

velikim brojem ljudi visokog morala, 

intelektualnog i stru~nog kredibiliteta 

koji su svoj bosanskohercegova- 

~ki identitet favorizovali nad u‘om 

etni~kom pripadno{}u. Mi srpstvo, 

hrvatstvo i bo{nja{tvo nismo do‘ivljavali 

kao „zanimanje“ nego kao 

principijelni i idealisti~ki ulog u stvaranju 

bosanskohercegova~kog dru- 

{tva. Mi smo jednostavno bili Bosanci 

i Hercegovci, a sada smo, ~ini 

mi se, zbog slijeda doga|aja, gurnuti 

na marginu. U junu mjesecu 1992. 

godine u Sarajevu, Predsjedni{tvo 

je usvojilo dokument pod nazivom 

„Platforma za djelovanje Predsjedni- 

{tva Republike BiH u ratnim uslovima“ 

kao naj{iru osnovu okupljanja 

svih patriotskih snaga u odbrani integriteta 

i multietni~kog bi}a bosanskohercegova~ke 

dr‘ave. Dakle, 

Platforma po kojoj Bo{njaci, Srbi i 

Hrvati brane svoje interese, a koji 

proisti~u iz vi{evjekovnog zajedni- 

~kog ‘ivota. Jednostavno re~eno mi 

~lanovi ratnog Predsjedni{tva smo 

bili ljudi koji su u najte‘im uslovima 

rata imali viziju budu}nosti na{e zemlje 

i njene evropske perspektive. Snage 

sile i oru‘ja pretvorile su ovu zemlju 

u poligon za sukobe politi~kih mo}i i 

ambicija ~iji je produkt bio razaranje, 

ubijanje i progon stanovni{tva. Me|utim, 

borba za slobodnu BiH i dalje se 

nastavlja. Trebalo bi da se sve snage 

koje ‘ele kontinuitet BiH ujedine u 

borbi za njeno o~uvanje jer je to u interesu 

mira i ‘ivota budu}ih generacija 

na ovim prostorima. Oni koji uporno 

napadaju na{u zemlju zaboravljaju da 

postoji ne{to {to ne mogu uni{titi i razoriti, 

a to je bosanskohercegova~ki 

duh njenih naroda. Niko nema pravo 

otimati budu}nost generacijama koje 

stasaju i dolaze – budu}nost treba 

graditi na temeljima ZAVNOBIH-a, 

kao i na savremenim dostignu}ima 

evropskog i svjetskog razvoja. Mirna 

i prosperitetna budu}nost BiH je u {to 

br‘em pridru‘ivanju Evropskoj Uniji. 

Bili ste ambasadorica BiH pri UNu 

u Be~u. Kako ocjenjujete ulogu 

BH diplomacije danas u zastupanju 

interesa BiH u me|unarodnim 

odnosima 


OVI]: [to se ti~e 

ocjene uloge BiH diplomatije u zastupanju 

intersa BiH u me|unarodnim 

odnosima, nisam u mogu}nosti 

da vam odgovorim na to pitanje, 

jer nisam involvirana ve} dugo u 

oblasti diplomatije. Ipak, osje}am 

potrebu da ka‘em svoje mi{ljenje u 

smislu informacija koje su mi dostupne. 

Poznato je da se oko bitnih 

odluka vezanih za me|unarodnu 

politiku trebalo usaglasiti Predsjedni{tvo 

Bosne i Hercegovine. Me- 

|utim, doga|a se da tri ~lana Predsjedni{tva 

ne postignu konsenzus 

oko odre|enih pitanja, pa istupaju 

razli~ito, {to se negativno odra‘ava 

na me|unarodne odnose Bosne i Hercegovine 

koji nisu na zadovoljavaju}em 

nivou. 

[ta za Vas zna~i 1. Mart - Dan 

nezavisnosti BiH 


1. Mart - 

Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine 

je datum potvrde vi{evjekovnog 

identiteta bosanskohercegova~kog 

dru{tva i dr‘ave, a ujedno je i datum 

koji upu}uje na razmi{ljanje o vremenu 

iza i ispred nas. Mnoge istorijske 

vrijednosti su zanemarene i zaboravljene, 

pa i one koje se odnose 

na ravnopravnost naroda i gra|ana i 

osnovna ljudska prava i slobode. Bosna 

i Hercegovina, kao dr‘ava u me- 

|unarodno priznatim granicama, utemeljena 

je na istorijskim odlukama 

ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a. U Rezoluciji 

ZAVNOBIH-a formulisana je 

definicija slobodne i ravnopravne 

Bosne i Hercegovine kojom se odre- 

|uje da Bosna i Hercegovina jednako 

pripada svim njenim narodima. Tkivo 

Bosne i Hercegovine pro‘ima prisustvo 

razli~itih kultura, tradicija, 

konfesionalnih zajednica i dugogodi{njeg 

zajedni~kog ‘ivota. To je 

identitet ove sredine koji uvijek zaslu‘uje 

posebnu pa‘nju i kao takvog 

ga treba ~uvati i sa~uvati... U stvaranju 

ovih pretpostavki nezaobilazno 

je sje}anje na 25. januar 1992. godine, 

kada je Skup{tina Republike 

Bosne i Hercegovine donijela Odluku 

o odr‘avanju referenduma, a referendumsko 

pitanje za gra|ane Bosne 

i Hercegovine je glasilo; „Jeste li za 

suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, 

dr‘avu ravnopravnih gra|ana 

i naroda: Muslimana, Srba, Hrvata 

i pripadnika drugih naroda koji u 

njoj ‘ive“ Odluka donesena na referendumu, 

29.02. i 01. 03. 1992. 

godine, ima istorijski zna~aj. Me|utim, 

na‘alost i danas neki ne prihvataju 

ideje ZAVNOBIH-a jer su u suprotnosti 

sa njihovim ciljevima. Neprihvatanje 

1. Marta - Dana nezavisnosti 

Bosne i Hercegovine nije rezultat 

samo razli~itog pristupa tuma- 

~enju istorijskih doga|aja ve} ima i 

ideolo{ko-politi~ku pozadinu. Oni koji 

su u ratnim zbivanjima ru{ili BiH 

te‘e}i uspostavljanju ekstremnog 

nacionalizma ne mogu imati pozitivno 

mi{ljenje o ZAVNOBIH-u. Nakon 

svega, uvjerena sam da samo mi, 

gra|ani Bosne i Hercegovine, ma 

kakvog politi~kog uvjerenja bili, 

mo‘emo stvarati dru{tveno ure|enje 

po mjeri nas samih. Biti nezavisan u 

svemu tome zna~i biti slobodan i 

graditi Bosnu i Hercegovinu i u njoj 

dru{tvo po mjeri njenih gr|ana. 

Kako gledate na ulogu ‘ene u 

politici op}enito i iz ugla Va{eg 

osobnog bogatog nau~nog, politi~kog 

i dru{tvenog anga‘mana 

Na{ novinar Idriz Hod‘i} u dru{tvu sa Sejfudinom Toki}em 

INTERVIEW 


înjenica je 

da je u na{oj zemlji veoma mali broj 

‘ena obrazovanih, kompetentnih i 

sposobnih prisutan na rukovodnim 

funkcijama kao {to su pozicije direktora 

javnih i drugih ustanova, dekana 

na fakultetima, a posebno ih je 

malo na izvr{nim i politi~kim funkcijama, 

u diplomatiji i vanjskoj politici. 

Ovaj pora‘avaju}i odnos govori 

mnogo o polo‘aju ‘ena u na{em dru- 

{tvu, o njihovoj nesrazmjenoj zastupljenosti 

na odgovornim funkcijama, 

kao i nemogu}nosti da u skladu sa 

njihovom intelektualnom mo}i, budu 

uklju~ene kao akteri u uspostavljanju 

nove dru{tvene dimenzije i nove 

konstelacije u na{oj zemlji. Danas je 

ovaj odnos ne{to izmijenjen iako je 

put od zakonske do stvarne ravnopravnosti 

veoma dug. @ene su i bez 

politike dvostruko vi{e optere}ene 

od mu{karaca jer i dalje rade, ali 

kod ku}e tako|er obavljaju ve}inu 

poslova. Imamo izuzetnih ‘ena koje 

su u profesionalnoj karijeri napravile 

zna~ajne rezultate, ali ih nema u 

politici, zato {to je politika kod nas 

jo{ uvijek politika mu{karaca, koji 

rje{avaju mnoge stvari argumentima 

snage, a ne snagom argumenata, a 

tu ‘ene nisu sasvim spremne da se 

na takav na~in uklju~e. @ene su u 

pravilu odgovornije i te‘e se upu- 

{taju u nezakonite aktivnosti i rje|e 

su u aferama korupcije i sl. @ene }e 

se same morati izboriti za pozicije 

koje }e biti kompatibilne sa evropskim 

i svjetskim integracijama. Potrebno 

je da putem jakih ‘enskih li- 

~nosti ili putem jakih pokreta precizno 

defini{u svoje stvarne interese, 

da zatra‘e da se oni ugrade u ukupnu 

dru{tvenu strukturu. Zbog toga je 

va‘no da imamo ‘enu koja je do kraja 

politi~ki, dru{tveno emancipirana 

i koja }e re}i {ta je njen stvarni 

interes. Ovom prilikom Vama i svim 

~itaocima „BH Glasa“ ~estitam nastupaju}i 

Dan nezavisnosti BiH, a 

‘enama i Osmi mart – Dan ‘ena. 


RAZGLEDNICE 

Pi{e: Vezuv BA[I] 

vezuv.basic@bhglas.com 

Esbjerg spada u kategoriju ve}ih danskih gradova, mada se to po 

njegovih ne{to preko 115.000 stanovnika (sa prigradskim 

dijelovima) ne bi moglo re}i. Pa ipak je to peti po veli~ini grad u 

Danskoj. Smje{ten je na jugozapadnom dijelu jedinog danskog poluotoka 

Jyllanda i predstavlja centar te regije. Grad ujedno predstavlja najve}u dansku 

pomorsku luku u Sjevernom moru kao i izuzetno zna~ajno turisti~ko mjesto. 

Zvani~na historija Esbjerga ne se‘e u daleku pro{lost. Grad je 

uspostavljen 1864. godine kao izuzetno zna~ajna luka za izvoz danskih 

@eljenzni~ka stanica 

Folketinget (zgrada Danskog parlamenta) 

Dio grada Esbjerga 

poljoprivrednih proizvoda. Desilo se to nakon {to je Danska te godine 

izgubila rat protiv Prusa, a time i dana{nje njema~ke pokrajine [lesvig i 

Holstein i uz to izuzetno zna~ajnu luku Hamburg. Kada je od Esbjerga 

do Varda i Fredericije uspostavljena ‘eljezni~ka pruga 1874. godine sam 

grad je dobio mnogo ve}i zna~aj. 

U po~etku je Esbjerg bio posve}en ribarstvu, a u tu svrhu izgra|ena 

je velika fabrika za preradu ribe. U najnovije vrijeme ribarstvo je izgubilo 

primat, a u Esbjergu se razvijaju moderniji oblici industrijske proizvodnje. 

Od samog osnivanja grad je dobio sve karakteristike trgova~kog sredi{ta, 

povezanog sa svim dijelovima Danske, ali i cijele Evrope, te je ve} 1899. 

godine dobio status trgova~kog grada. 

Esbjerg je danas prepoznatljiv i po parkovima vjetrogeneratora koji 

proizvode zn~ajne koli~ine elektri~ne energije. Luka u Esbjergu je 

pode{ena Amalienborg za pristajanje (kralji~in brodova dvor) srednje veli~ine, a trajekt linija 

predstavlja pomorsku vezu sa Harwichom u Engleskoj. Za turiste je 

Statue ljudi 

Stari dio Kopenhagena 

Muzej ribarstva i pomorstva 

posebna atrakcija vezana za ogromne statue ljudi u neposrednoj blizini 

obale. Statue predstavljaju ljude koji ~ekaju povratak mornara. 

Grad Esbjerg vodi ra~una o svojoj historiji o ~emu svjedo~i vi{e dobro 

opremljenih muzeja od kojih posebno mjesto zauzima muzej ribarstva i 

pomorstva. Ipak se mnogo vi{e pa‘nje posve}uje sada{njem vremenu 

posebno oblastima kulture sporta i obrazovanja ~emu svjedo~e dobri sportski 

rezultati te veoma razvijena mre‘a osnovnih i srednjih {kola te 

univerziteta. Danas je grad Esbjerg mjesto lijepog i ugodnog ‘ivljenja. 

Esbjerg 


RAZGLEDNICE 

Mostar 

Pi{e: Idriz HOD@I] 

idriz.hodzic@bhglas.com 

Prostor na kome se nalazi dana{nji Mostar bio je naseljen jo{ u 

prahistrojskom vremenu, a u vrijeme rimske vladavine naseljavala 

su ga ilirska plemena. Osnivanje grada Mostara datira iz XV 

stolje}a. Ime Mostara pojavljuje se prvi put u osmanlijskom popisu iz 

1468/69. godine, a Osmanlije su ovaj grad osvojile 1468. godine. Mostar 

je po~etkom XVI stolje}a postao sjedi{tem Hercegova~kog sand‘aka, a 

1566. godine, drveni most je zamijenjen kamenim, nadaleko poznatim u 

svijetu. 

Stara gimnazija 

Vreko rijeke Bune i tekija u Blagaju 

Prema popisu stanovni{tva iz 1991. godine na podru~ju op}ine 

Mostar je ‘ivjelo 126.628 stanovnika, od ~ega: 43.856 ili 34,63% 

Bo{njaka, 43.037 ili 33,98% Hrvata, 23.846 ili 18,83% Srba, 12.768 ili 

10,08% Jugoslavena i 3.121 ili 2,48% ostalih. 

Mostar je grad kulturnih manifestacija (Mostarsko ljeto, Mostarsko 

prolje}e, Festival horova/ansambala BiH i Festival komedije BiH – 

Mostarska liska). Nogomet i ekstremni skokovi sa Starog mosta u Neretvu 

su najpoznatiji sportovi, a u samom gradu egzistira oko 25 karate klubova. 

Mostar ima puno svojih spomenika kulture, a dao je i zna~ajan broj 

Mostar je u biv{oj SFRJ bio jedno od ja~ih privrednih sredi{ta. 

Turizam je jedna od najrazvijenih privrednih grana, naro~ito nakon {to 

je stara gradska jezgra Mostara primljena na listu UNESCO-a. Kroz 

Mostar prolazi magistralni put M-17 i ‘eljezni~ka pruga, koji povezuju 

ovaj grad s centralnim, odnosno sjevernim dijelovima BiH i istovremeno 

s ju‘nim izlazom BiH na Jadransko more i njen spoj s Republikom 

Hrvatskom. Putem Me|unarodnog aerodroma Ortije{ Mostar je avionskim 

saobra}ajem povezan s brojnim destinacijama Evrope i svijeta. 

Stari dio grada 

znamenitih li~nosti iz politike, sporta, knji‘evnosti, umjetnosti, koje su 

utisnule svoj pe~at razvoju ovog grada, a koji je pre‘ivio najte‘a razaranja 

tokom posljednjih ratnih sukoba. 

Grad je trenutno podijeljen, ali od ovih dana{njih podjela, starija je 

povijest Mostara u kojoj se on profilirao kao grad su‘ivota i tolerancije, 

grad antifa{izma, grad ljubavi opjevane u pjesmama Alekse [anti}a i 

drugih mostarskih pjesnika i grad mostova koji spajaju obale Neretve i 

koji }e ih spajati i ubudu}e. 


ZDRAVLJE 

KU]ANSKI SAVJETI 

Kako jednostavno 

skinuti mrlje s 

odje}e 

Meteoropatija 

Za{to vrijeme utje~e na organizam 

Mrlje na odje}i su neizbje- 

‘ne, a prije nego ne{to 

umrljanu odje}u bacite ili 

platite ~i{}enje, probajte 

savjete o uklanjaju sredstvima 

koja uglavnom ve} 

imate kod ku}e 

So 

Osim u kuhanju, odli~an 

je saveznik u borbi protiv ‘utih 

mrlja od raznih dezodoransa, 

pi{e Msn.com. U litru 

vru}e vode stavite ~etiri velike 

ka{ike i zatim po mrlji tapkajte 

spu‘vicom ili krpicom 

dok je ne o~istite. 

Amonijak 

Izvrstan je u ~i{}enju mrlja, 

ali trebate biti oprezni i uvijek 

ga napola razrijediti vodom 

prije nego ~istite svilu ili vunu. 

Amonijakom tako mo‘ete 

~istiti mrlje od dezodoransa, 

krvi ili urina. Prije pranja u ve{ 

ma{ini, zamrljanu odje}u operite 

razrije|enim amonijakom. 

Nemasne mrlje tako|er mo‘ete 

~istiti i istim pripravkom u koji 

}ete staviti malo deterd‘enta za 

posu|e. Za lak{e kori{tenje 

sastojke stavite u bocu koja ima 

raspr{iva~ i, kada pro|e dvije 

do tri minute, mrlju isperite. 

Kreda 

Masne mrlje mo‘ete istrljati 

obi~nom kredom, a skinite je 

nakon {to upije masno}u. Niste 

li uspjeli od prve, ponovite 

postupak jo{ jednom i zatim 

odje}u operite u ve{ ma{ini. 

Pasta za zube 

Ako vam je slu~ajno procurilo 

nalivpero ili hemijska 

olovka, iskoristite pastu za 

zube. Za ovaj recept nema 

stopostotne garancije jer 

puno ovisi o tinti i vrsti 

zamrljane tkanine. Osim za 

tintu, pasta za zube mo‘e s 

tkanine skinuti i ru‘ za usne. 

Dje~ije ulje 

Mo‘e pomo}i za ~i{}enje 

ko‘ne torbe ili cipela. Istrljajte 

ih krpicom na koju ste 

stavili par kapi ulja, a vi{ak 

obavezno obri{ite. 

Promjenu vremena uglavnom osjete reumati~ari, i osobe sa kardiovaskularnim problemima, 

te astmati~ari, ali i zdrave osobe u vidu promjene raspolo‘enja i lak{ih glavobolja 

[ta mo‘ete u~initi po pitanju 

osjetljivosti na vremenske promjene 

Korisno je naviknuti organizam 

na ~este promjene vremena. 

Me|utim, moderan na- 

~ina ‘ivota, sa klima ure|ajima, 

ovla‘iva~ima i grijalicama 

ubla‘ava tzv. {okove na vremenske 

promjene. 

Najbolji savjet je da oja~ate 

organizam izla‘u}i se vremenskim 

promjenama. Provodite 

{to vi{e vremena vani, po 

svim vremenskim uslovima. 

Neki zdravstveni radnici idu jo{ 

dalje i preporu~uju neke metode 

promjena kao {to su saune ili 

naizmjeni~no hladan/topao tu{. 

Budite fizi~ki aktivniji, {to 

podrazumijeva aktivnosti na 

otvorenom, poput {etnje, tr~anja, 

vo‘enje bicikla, rolanja,... 

Pratite bioprognozu, kako bi 

se mogli pripremiti za eventualne 

promjene, te svakako koristite 

prirodna sredstva i metode za 

ubla‘avanje simptoma, poput 

~aja od kamilice i valerijane protiv 

nesanice, te ~aj od mati~njaka 

protiv iscrpljenosti i glavobolje. 

Osje}ate li se umorno, 

iscrpljeno ili patite od 

glavobolje Da li je mo- 

‘da krivac vrijeme Dosta ljudi 

ka‘e kako ih vrijeme doslovno nervira 

i upravu su. Svi|alo vam se 

ili ne, svi smo mi dio prirode, biolo{ka 

bi}a koja su se razvijala milionima 

godina. Uprkos velikim naporima 

tehnologije da nas odvoji 

od prirode mi smo joj jo{ uvijek 

podlo‘ni, posebno vremenu. Zbog 

nedostatka dovoljno dokaza o 

osjetljivosti na vremenske promjene 

ne zna~i da vi grije{ite te da 

medicina treba deklarisati va{e 

stanje kao psiholo{ki poreme}aj. 

Veliki broj oboljelih koji pate od 

simptoma prouzrokovanih promjenom 

vremena ne}e vi{e biti zanemareni 

jer nauka polako susti‘e. 

Osobe osjetljive na vremenske 

promjene reaguju na veoma intenzivne 

promjene vremenskih elemenata 

kao {to su pritisak, temperatura 

i vla‘nost zraka. Ovakvi 

simptomi mogu uticati na op{te 

zdravlje kao i pogor{ati simptome 

postoje}ih bolesti, posebno bol. 

Takvo stanje imenovano je kao 

meteoropatijom, a osobe koje pate 

od ovih simptoma, meteoropatima. 

Promjenu vremena uglavnom 

osjete reumati~ari, i osobe sa kardiovaskularnim 

problemima, te 

astmati~ari, ali i zdrave osobe u 

vidu promjene raspolo‘enja i lak{ih 

glavobolja. 

Neke od posljedica su: pove- 

}ana razdra‘ljivost i agresivnost, 

anksioznost, depresija, mlitavost, 

umor, nedostatak koncentracije, 

poreme}aji spavanja, glavobolja i 

migrena, nepravilnosti u radu srca 

i cirkulacije, mu~nina, vrtoglavica, 

o{tar ili fantomski bol, te reumatski 

bolovi. Simptomi variraju 

od osobe do osobe i njihov intenzitet 

se op}enito pove}ava sa godinama, 

smanjuju nivo kondicije 

i slabe tijelo zbog bolesti. Naravno, 

oni tako|er mogu prikriti ili 

biti posljedica stvarnih poreme- 

}aja koji nemaju nikakve veze s 

vremenskim promjenama i u tom 

slu~aju potrebno je konsultovati 

svog doktora. 

Kada neki ljudi osjete bol u 

koljenu, uskoro padne ki{a. Dosta 

ljudi odre|uje vremensku prognozu 

na osnovu bolnih zglobova, kukova 

i sl., koja je skoro pa jednako 

ta~na kao i prognoza stru~nih meteorologa. 

Pitanje je za{to neki ljudi 

reaguju na promjenu vremena, a 

neki ne Glavni krivac su brze i 

~este promjene vremena. Ljudi 

osjetljivi na promjene vremena 

postaju osjetljivi dan ili dva pred 

promjenu i ~esto su u o~ajnom 

stanju kada se ona kona~no desi. 

Ovakva stanja mogu prouzrokovati 

br‘i porod, slu~ajeve samoubistva, 

sr~ane napade, pucanje ~ira, 

intenzivnije glavobolje, migrene i 

sli~no. Reumatski bolovi najavljuju 

hladno i vla‘no vrijeme dok hladan 

i suh zrak pogor{ava simptome 

astme. îni se da ove vremenske 

promjene nose za svakoga po ne{to. 

Neki nau~nici imaju skroz 

druga~iji pristup kako bi rije{ili problematiku 

zdravstvenih promjena 

uslijed vremenskih promjena. 

Vjeruju da elektromagnetni impulsi 

imaju uticaj na zdravlje. Prirodni 

elektromagnetizam, dovoljno jak da 

uzrokuje osjetljivost na vremenske 

promjene, prisutan je u atmosferi 

koju indukuje grom kao i naelektrisane 

~estice (joni). (Body.ba) 


LJEPOTA I MODA 

Tretmani protiv bubuljica 

za mu{karce 

briju. Brijanje je jedan od uzroka 

bubuljica kod mu{karaca. 

Dakle, za lije~enje bubuljica morate 

obratiti pa‘nju na na~in 

brijanja. Uvijek koristite o{tru 

britvicu. Ne primjenjujte prevelik 

pritisak na bubuljicu, jer }e 

to pogor{ati situaciju. 

Priprema: Amila SMAJLAGI] amila.smajlagic@bhglas.com 

Priredila: Almira [I[I] 

almira.sisic@bhglas.com 

Bubuljice nisu samo pro 

blem za ‘ene. âk su i 

mu{karci skloni dobijanju 

bubuljica. Ukoliko i vi imate 

taj problem, sigurno ste do sada 

poku{ali koristiti sve vrste krema 

i druge kozmeti~ke tretmane 

kako bi se osloboditi njih. Osim 

hemijskih proizvoda, mo‘ete se 

poku{ati rije{iti bubuljica i na 

prirodan na~in. Ovdje je nekoliko 

doma}ih lijekova za mu{karce, 

koji }e djelotvorno rije{iti 

va{e probleme sa bubuljicama. 

1. î{}enje 

Masna ko‘a je jedan od glavnih 

uzroka bubuljica. Dakle, va- 

‘no je da ~esto perete va{e lice 

s blagim sredstvom za ~i{}enje. 

î{}enje ko‘e uklanja mrtve }elije 

ko‘e i lju{ti ko‘u. To sprje- 

~ava pojavu bubuljica na licu. 

îstite va{e lice najmanje dva 

puta dnevno i redovno radite piling. 

To je jedan vrlo va‘an korak 

za lije~enje bubuljica kod mu{karaca. 

Piling }e u~initi va{u ko‘a 

suhom, pa stoga radite piling 

jednom ili dva puta sedmi~no. 

2. Tehnika brijanja 

Mu{karci koji imaju akne 

trebaju biti vrlo oprezni dok se 

3. Kockica leda 

Ovo je jedan djelotvoran 

doma}i lijek za osloba|anje od 

bubuljica. Utrljajte kocku leda na 

bubuljicu.Tako|e mo‘ete primijeniti 

i masu napravljenu od gline, 

soka limuna i sandalovine u 

prahu. Nakon su{enja, trljajte s 

kockicom leda. 

4. Prah sandalovine 

Ovo je tako|e jedan od na- 

~ina lije~enja bubuljica i kod 

mu{karaca i kod ‘ena. Pomije- 

{ajte sandalovinu u prahu s ru- 

‘inom vodicom i primijenite 

smjesu na bubuljicu. To }e ubla- 

‘iti veli~inu bubuljice. 

5. Masa‘a limunom 

Limun je prirodni izbjeljiva~ 

i adstrigent koji smiruje bubuljice. 

I mu{karci i ‘ene mogu koristiti 

ovaj doma}i lijek za lije~enje 

bubuljica. Limun je vrlo 

u~inkovit kozmeti~ki sastojak 

koji lije~i bubuljice. Utrljajte svje‘ 

limunov sok ili kri{ku limuna na 

ko‘u gdje se nalaze bubuljice. 

U~inite to dva puta svaki dan i 

isperite hladnom vodom. Limun 

ne samo da poma‘e da se 

oslobodite bubuljica, ve} tako|e 

lju{ti ko‘u, uklanja o‘iljke 

bubuljica i ~isti ko‘u. Limun 

mo‘e isu{iti ko‘u pa poslije 

tretmana obavezno nama‘ite 

va{u ko‘u hidratantnom 

kremom. (Izvor: Ljepota.ba) 

Punjeno pile 

Sastojci: 

- 1 svije‘e piletri pile}e jetrice 

- 2 {oljice ri‘e 

- 1 glavica crnog luka 

- 100 ml ulja 

- malo soli 

- malo bibera 

- malo ruzmarina 

Priprema: 

Operite pile i nam‘ite ga 

uljem spolja i iznutra. 

U me|uvremenu pripremite 

nadjev: na malo ulja izdinstajte 

sjeckani luk, jetru pile- 

}u isjeckanu na sitno i na kraju 

dodajte ri‘u. Zalijte sa malo 

vode i dinstajte jo{ nekoliko 

minuta. Posolite, pobiberite, 

i stavite ruzmarin. Ovim nadjevom 

napunite pile, pri- 

~vrstite otvor ~a~kalicama i 

stavite u poma{}enu tepsiju 

da se pe~e. 

Pecite u dobro zagrijanoj 

rerni dok ko‘ica pileta ne porumeni. 

U toku pe~enja mo- 

‘ete dolivati malo vode. 

Halva 

Sastojci: 

- 1 {olja bra{na 

- 1 {olja masla 

- 1 {olja {e}era 

- 1 {olja vode 

- 1 vanilin {e}er 

Priprema: 

Maslo zagrijati u {erpi i na 

njemu pr‘iti bra{no, koje se 

mora mije{ati da ne izgori. 

Smjesu pr‘iti na laganoj temepraturi 

sve dok ne poprimi 

finu zlatno ‘utu boju. 

U drugoj posudi napraviti 

agdu od vode i {e}era i vanilin- 

{e}era. Vru}im {erbetom zaliti 

prethodno napravljenu smjesu 

i brzo mije{ati dok se halva ne 

zgusne, odnosno, ne po~ne 

odvajati od ka{ike. 

Halvu vaditi tako da ka- 

{ikom oblikujete lokume i redate 

ih po tanjuru. Mo‘ete je 

posuti {e}erom u prahu i mljevenim 

orasima. 

Agdu mo‘ete praviti i od 

jabukovog pekmeza i vode. 


SPORT 

Pi{e: Benjamin DAJI] 

benjamin.dajic@bhglas.com 

Nogometna reprezentacija BiH: Prilika za isprobavanje 

forme i upoznavanje potencijalnih reprezentativaca 

Posljednja provjera pred Gr~ku 

Sve u svemu mo‘e se konstatirati da je pru‘ena partija bila na zadovoljavaju}em 

nivou, i kao takva u~vrstila je ve} stabilnu podlogu stvorenu odli~nim rezultatima 

u po~etku teku}eg kvalifikacijskog ciklusa 

Uhladno i snje‘no februar 

sko predve~erje nogometna 

reprezentacija BiH 

odigrala je u Ljubljani posljednju 

kontrolnu utakmicu prije susreta 

sa Gr~kom u Zenici 22. marta u 

nastavku kvalifikacija za SP 2014. 

u Brazilu. Nakon zaklju~enja 

2012. sa pobjedom nad Al‘irom 

utakmica protiv Slovenije trebala 

je poslu‘iti za nastavak pozitivne 

serije rezultata, o~uvanja samopouzdanja 

unutar ekipe, isprobavanja 

nekih novih imena i isku{avanja 

‘elje potencijalnih kandidata 

za igranjem u bh. reprezentaciji. 

Stadion Sto‘ice je poput mnogih 

drugih {irom Evrope, gdje su 

igrali na{i Zmajevi, poprimio ugo- 

|aj Bilinog Polja jer se i ovaj puta 

rijeka bh. navija~a slila na popri{te 

dvoboja. Slovena~ka reprezentacija 

je bila protivnik po mjeri i selektor 

Su{i} je od svojih izabranika 

tra‘io borbenost i koncentraciju. 

Tra‘eno je i dobio. Tokom cijele 

utakmice na{i igra~i predvo- 

|eni odli~nim Pjani}em dr‘ali su 

konce igre u svojim rukama. Igrali 

su sigurno i fokusirano i bili bez 

dvojbe bolji protivnik. Kona~ni 

rezultat od 3-0 u na{u korist mo- 

‘da i nije u potpunosti oslikao realno 

stanje na terenu po{to su Slovenci 

tako|e imali svoje {anse koje 

nisu iskoristili, ponajprije zahvaljuju}i 

sjajnim intervencijama 

Begovi}a koji je jo{ jednom potvrdio 

svoju klasu. Strijelci golova 

su bili Ibi{evi}, Pjani} i Svraka. 

Sve u svemu mo‘e se konstatirati 

da je pru‘ena partija bila na zadovoljavaju}em 

nivou, i kao takva 

u~vrstila je ve} stabilnu podlogu 

stvorenu odli~nim rezultatima u 

po~etku teku}eg kvalifikacijskog 

ciklusa. 

Selektor Su{i} nije mogao ra- 

~unati na usluge svih kandidata, 

u prvom redu zbog povrjeda, a na 

neke sa namjerom nije ni ra~unao, 

bar ne za ovu priliku. On je ranije 

naglasio da igra~ima koji potpi{u 


Sa nogometnog susreta Slovenija - Bosna i Hercegovina (Foto: Vid Ponivkar, Delo) 

ugovore sa klubovima u ligama 

Dalekog istoka ne}e upu}ivati 

pozive jer nije u mogu}nosti detaljno 

pratiti njihove nastupe, a i 

zato {to sumnja u kvalitet nogometa 

koji se igra tamo. Pro{le godine 

iz tog razloga je svoje mjesto u reprezentaciji 

izgubio Muslimovi}, 

iako su do nas dopirale vijesti o 

njegovim veoma dobrim nastupima 

za klub Guizhou Renhe. Od 

januara ove godine u klubu je dobio 

saigra~a u Misimovi}u, i to je 

dovelo prili~no velike dileme oko 

Zvjezdanovog budu}eg anga‘mana 

u reprezentaciji. Ako Su{i} 

ostane tvrdokoran u svojoj ranije 

donesenoj odluci onda ve} sada 

ostajemo bez rekordera po broju 

nastupa za najdra‘i dres i igra~a 

koji je ve} cijelu deceniju glavna 

kreativna snaga reprezentacije. Uz 

du‘no po{tovanje za zasluge mora 

se dodati da je do sada i Misimovi}eva 

lahko uvrjedljiva narav nekoliko 

puta dolazila do izra‘aja, 

tako da se nakon nedobivanja poziva 

za susret sa Slovenijom ve} 

mo‘e naslutiti novi konflikt na 

relaciji selektor-igra~. Distrakcije 

te vrste su nam u ovom trenutku 

najmanje potrebne, pa se nadamo 

da }e se izna}i rje{enje koje ne}e 

naru{iti harmoniju koja trenutno 

vlada unutar ekipe. 

Jo{ jedna od svijetlih ta~aka 

vezanih za susret u Ljubljani bilo 

je pozivanje nekih od potencijalnih 

reprezentativaca na dru‘enje 

i upoznavanje sa selektorom, stru- 

~nim {tabom i igra~ima. Radi se o 

igra~ima bh. porijekla koji su ve} 

nastupali za mla|e selekcije drugih 

dr‘ava i kojima je poja{njeno 

da moraju promijeniti sportsko 

dr‘avljanstvo, odnosno aplicirati 

za bh. sportsko dr‘avljanstvo da 

bi imali pravo nastupa pod na{om 

zastavom. Pozvani su Alen Halilovi}, 

Izet Hajrovi}, Haris Seferovi} 

i Sead Kola{inac. Halilovi} 

iz zagreba~kog Dinama, koga 

smatraju jednim od najtalentiranijih 

igra~a Evrope u njegovom 

uzrastu i ~iji otac Sejad je 15 puta 

obla~io dres reprezentacije BiH, 

odbio je poziv jer se ne ‘eli zvani~no 

odlu~iti izme|u BiH i Hrvatske 

dok ne postane punoljetan. 

Kola{inac se zahvalio na pozivu i 

javio da }e se odazvati ne neko 

naredno okupljanje, ali da ovaj puta 

to navodno nije u mogu}nosti 

zbog obaveza prema svome klubu 

Schalkeu. Haris Seferovi} iz Fiorentine 

je bio izra‘avao veliku ‘elju 

za dolaskom na okupljanje sve 

dok mu {vicarski selektor Hitzfeld 

nije uputio poziv za me~ njegove 

selekcije protiv Gr~ke. Seferovi} 

mu se odazvao i debitirao je za {vicarski 

A-tim. Sli~no je jesenas bilo 

i sa Izetom Hajrovi}em iz {vicarskog 

Grasshoppera, koji je nakon 

iskazivanja ‘elje za predstavljanjem 

BiH na seniorskom nivou u 

nekoliko dana promijenio stav i 

debitirao za [vicarsku protiv Tunisa. 

Izetov mla|i brat, Sead, koji 

je ~lan Arsenala, jedini je od pozvanih 

stigao u Ljubljanu, i odu- 

{evljen atmosferom unutar i oko 

reprezentacije zvani~no je saop{tio 

svoju odluku da }e ubudu}e 

nastupati za BiH. êstitamo mla- 

|em Hajrovi}u na odluci i ‘elimo 

mu da u reprezentativnoj karijeri 

postigne vi{e uspjeha nego njegov 

stariji brat. Nadamo se da }emo 

ga za ne{to vi{e od godinu dana, 

zajedno sa ostatkom plavo-‘ute 

armije, gledati na najljep{im brazilskim 

stadionima.

Prenosimo: Tekst Edina D‘eke sa njegove Facebook stranice: 

„Za{to volim Bosnu i Hercegovinu“ 

Edin D‘eko na svojoj je Facebook stranici objavio tekst o tome za{to voli svoju domovinu koji je brzo pokupio 

simpatije u Bosni i Hercegovini, ali i {ire. Napada~ Manchester Cityja, godinama je igrao u njema~koj Bundesligi, 

a ranije i u ê{koj. Kao mlad je napustio BiH, ali isti~e kako nigdje nije sretniji nego u svom Sarajevu. Tekst 

prenosimo u integralnom obliku 

Kako odgovoriti na pitanje 

za{to volim BiH Najbolje 

bi bilo odgovoriti protupitanjem, 

a koga drugog da volim, 

ili mo`da kazati kako svoju zemlju 

ne moè{ ne voljeti Mogu biti 

daleko, mogu ne do}i mjesecima, 

ali samo jedno mi je svo vrijeme 

na umu - moja domovina, moje 

Sarajevo, moja Bosna i Hercegovina. 

Nigdje nisam sretniji nego u 

svojoj zemlji, koja je, istina puna 

problema, puna nepravde, puna nesloge, 

ali to je moja jedina domovina. 

Mnogi tvrde kako u BiH malo 

toga {tima, kako se mora oti}i da 

bi se uspjelo, kako u ovoj zemlji 

nema mjesta i napretka za mlade. 

Mo`da je to i istina, ali jedno je 

sigurno, ljubav prema BiH ne prestaje 

nikada. Ni kad si hiljadama 

kilometara daleko, ni na drugom 

kontinentu, ni zbog drugih ljudi. 

Ve} dugo nisam stanovnik 

BiH. @ivio sam u ê{koj, Njema- 

~koj i sada u Engleskoj. Sve ure|ene 

zemlje, ne mo‘e bolje i lijepo 

mi je. Ne ‘alim se, ali u tim zemljama 

radim, a u BiH u‘ivam. Ne postoji 

ni{ta ljep{e nego kada do|em 

u Sarajevo, a do~ekaju me osmijesi 

meni dragih ljudi. Do~eka me snijeg, 

do~eka me sunce, do~eka me 

ki{a. Imam osje}aj da je sve u BiH 

ljep{e, da sunce ja~e sija, da je 

snijeg bjelji, da je ki{a manje mokra, 

da su ljudi, uprkos svim problemima 

koji ih ti{te, sretni. Nigdje 

u svijetu nisam vidio da se ljudi vi- 

{e raduju nego u BiH. Ro|en sam 

ovdje i kakva god Bosna bila ja je 

volim. Sretan sam u njoj. Ne stidim 

je se. Stidim se onih ljudi koji su 

ro|eni u BiH, a ne do‘ivljavaju ovu 

zemlju svojom domovinom. Ja 

svoju ljubav prema BiH ne mogu 

objasniti, ne postoje rije~i dovoljno 

dobre da opi{em osje}aje, ali svi 

oni koji se osje}aju kao i ja znaju o 

~emu govorim. Nemam ni potrebe 

da obja{njavam za{to ja volim Bosnu 

i Hercegovinu. Volim je. Kako 

je ne bih volio. 

Dok ovo pi{em 

osje}am se kao u 

{kolskoj 

klupi 

dok pi{em pismeni sastav, nadaju}i 

se petici. Vratio sam se u djetinjstvo, 

u kojem sam sebe gradio kao 

li~nost. Vratio sam se na igrali{ta u 

mom Sarajevu, sjetio se lica svojih 

prijatelja, s kojima sam i dan danas 

u kontaktu. Sjetio sam se svakog 

{uta na gol, dok sam tr~karao po 

betonskom igrali{tu, dok sam gutao 

{ljaku na Grbavici. I svi ti osje}aji 

u meni izazivaju ponos, sre}u, 

ushi}enje. Iako su se u to vrijeme 

neke stvari ~inile nemogu}im i tako 

dalekim, sada kada se sjetim svega 

toga, znam da sam to mogao 

do‘ivjeti samo u BiH. 

Kada god imam priliku da 

do|em u Bosnu i Hercegovinu, ja }u 

je iskoristiti, jer ja sam ponosan na 

svoju zemlju, na svoje sugra|ane, na 

svoje prijatelje, koji se, svako na svoj 

na~in bori za svoje mjesto pod 

suncem. A sunce u BiH je najsjajnije, 

i ljudi u BiH se najljep{e i najiskrenije 

smje{e. Eto, zato volim BiH. 

Ne zato {to je ure|ena, ne 

zato {to se politi~ari ne 

mogu dogovoriti 

oko nebitnih 

stvari, a da ne 

pominjem 

bitne, ne zato 

{to je 

evropska..., 

ve} zato {to je 

moja i svih nas. 

Zato {to je 

posebna i zato 

{to je ne 

bih mijenjao 

ni za 

jednu drugu 

na svijetu. 

Kao {to Mak 

Dizdar napisa jednom: 

„Bosna, da 

prosti{, jedna zemlja 

imade i posna i bosa, 

da prosti{, i hladna i 

gladna, i k tomu 

jo{, da 

prosti{, prkosna od sna.’ 

Moju zemlju bi izdvojio po ljudima 

koji ‘ive u njoj, a koji su tako 

snala‘ljivi i pametni. Svi oni koji 

dobiju priliku da poka‘u {ta znaju, 

uspiju. BiH je zemlja inteligentnih, 

duhovitih, obrazovanih, pametnih 

i lijepih ljudi. BiH je zemlja koja u 

sebi nosi onaj stari vic, gdje su ljudi 

stvoreni za {alu, a opet zemlja u kojoj 

su svi nau~ili raditi i ne boje se 

toga. BiH je zemlja koja svakim 

danom sve vi{e raste, kako na sportskom 

planu, tako i u drugim granama. 

Ipak, mislim da se gra|ani 

na{e zemlje moraju ponositi na{im 

sportskim uspjesima. Nemamo 

svjetske prvake poput Hrvatske, 

Srbije ili drugih zemalja iz regiona, 

ali imamo veliko srce i ‘elju da na- 

{em narodu donesemo radost, a oni 

to znaju cijeniti. 

Sama ~injenica da sam ro|en u 

BiH me ~ini ponosnim. 

Kao {to 

sam ve} i napisao. 

Ne 

mogu 

opisati 

osje}aj kada kro~im na tlo BiH. 

Razdragan sam, sretan sam kao 

malo dijete. A ponosnim me ~ine svi 

ljudi koji vole svoju zemlju, 

ponosan sam na sve one koji se ne 

boje priznati {ta im zna~i BiH. 

Mo‘da }e vam se odgovor 

~initi prejednostavnim, ali on je 

jedini iskren i istinit. Nedostaje mi 

bukvalno SVE. Ni manje, ni vi{e, 

nego SVE. Ako ‘eli{ da u‘iva{, da 

spozna{ kako se voli jedna zemlja, 

onda do|i u BiH. Imamo najljep{e 

‘ene na svijetu, najljep{e planine, 

najljep{e i najbolje derneke. Znamo 

se veseliti, znamo se zezati na na{ 

ra~un, znamo se smijati, znamo voljeti, 

znamo ljubiti, a uz to, svi }e 

te do~ekati nasmijani i srda~ni. 

Ako ‘eli{ da vidi{ {ta je gostoprimstvo, 

do|i u BiH i budi svoj, 

jer }e{ tada postati na{. 

Ponosan sam na sve obi~ne ljude 

koji se trude i bore. Ponosan sam 

na navija~e koji do|u na utakmicu 

iz dalekih krajeva svijeta samo da nas 

vide. Ponosan sam na sve na{e 

sportiste, pogotvo sjede}e odbojka{e, 

koji su pokazali da ‘ivot za njih nije 

stao i koji su dali nadu svim ostalima. 

Ponosan sam na Teletovi}a, ]ati}a, 

Mujd‘u, na Pjani}a, na Spahi}a, na 

Luli}a, Begovi}a, Barbareza, Boli}a, 

Misimovi}a, ponosan na Delali}a, 

Hrustemovi}a, Aliba{i}a, ponosan na 

Bosnu, ponosan na Igokeu, Izvi|a~, 

ponosan na sve ljude oko sebe. 

Ponosan na svoje roditelje, koji su 

smogli snage da me izvedu na pravi 

put. 

U BiH mo‘e i mora biti bolje. 

U su{tini, kroz godine se malo toga 

mijenja, na bolje ili na gore. Ja se 

li~no nadam da }e biti manje 

nezaposlenosti, manje sva|a, da }e 

BiH biti sigurnija za ‘ivot, da }e 

biti manje udesa i ubistava, a jo{ 

vi{e ljubavi, sre}e i zadovoljstva. 

Sa sportskog aspekta i svog li~nog, 

volio bih sa svojom zemljom 

nastupati u budu}nosti na nekom 

velikom takmi~enju. Za mene bi to 

bila kruna karijere. 

Za „Ponosni na domovinu“ 

Va{ 

Edin D‘eko 


KULTURA 

Berlinare: Veliki uspjeh bh. kinematografije 

Film Danisa Tanovi}a dobio Srebrnog medvjeda 

Filmski bh junaci na 63. Berlinareu su oskarovac Danis Tanovi} i glavni junak njegovog filma Nazif Muji} 


Danis Tanovi} 

s srebrenim medvjedom 

Na tek zavr{enom 63. films 

kom festivalu u Berlinu 

(Berlinare), u veoma jakoj 

konkurenciji, film Danisa Tanovi}a 

Epizoda u ‘ivotu bera~a 

‘eljeza postigao je fenomenalan 

uspjeh. Poznati bh reditelj, oskarovac 

Danis Tanovi}, dobio je 

„Srebrenog medvjeda“, drugu nagradu 

ovog filmskog festivala 

koju dodjeljuje glavni ‘iri Berlinarea. 

Isto tako, glavni junak Tanovi}evog 

filma, Nazif Muji}, koji 

u filmu glumi samog sebe, bez 

zavr{ene gluma~ke {kole i bez 

ikakvog gluma~kog iskustva, dobio 

je „Srebrenog medvjeda“ kao 

najbolji glumac. Pored toga, Tanovi}u 

je pripalo i priznanje Ekumenskog 

‘irija koji mu je nagradu 

dodijelio jer je „predstavio ljude 

koji su ~esto nevidljivi prikazav{i 

pri tome njihovo dostojanstvo, 

otpornost i volju za ‘ivotom“. 

Tanovi}u su se na bini prilikom 

preuzimanja nagrade pridru‘ili 

scenaristica Amra Bak{i}- 

âmo i scenarist êdomir Kolar. 

Tako je ova mala ali odabrana 

ekipa filmskih djelatnika i u Berlinu 

proslavila velike nagrade koje 

je dobio film baziran na istinitom 

doga|aju i koji govori o otu- 

|enju i diskriminaciji u savremenom 

bh dru{tvu. 

Bosanskohercegova~ka fi- 

Ekipa Tanovi}evog filma na Berlinareu 

lmska i {ira javnost s odu{evljenjem 

je primila vijest o nagradama 

koje su dobili reditelj Tanovi} i 

„glumac“ Nazif Muji}, a najveselije 

je bilo u selu Poljice kod 

Lukavca i u Sarajevu. U selu Poljice, 

slavilo se cijelu no}. ^lanovi 

porodice i kom{ije Nazifa Muji}a 

s erupcijom odu{evljenja su proslavljali, 

s nestrpljenjem o~ekuju}i 

dolazak ku}i „najboljeg glumca“ 

na 63. Berlinareu. Poljice kod 

Lukavca je selo u koje je nekoliko 

godina ranije „stigao“ „Zlatni medvjed“ 

Berlinarea, za film Grbavica 

redateljice Jasmile @bani}, 

koja je porijeklom iz ovog filmski 

najnagre|enijeg sela u BiH, a 

Srebreni medvjed i za 

Nazifa Muji}a 

mo`da i u Evropi 

U glavnom gradu BiH, u „Meeting 

Pointu“, okupilo se mnogo 

Tanovi}evih prijatelja i kolega, a 

me|u njima i njegov otac Mevludin, 

te supruga Mejlis Izabel de Ruder, 

koji su s uzbu|enjem i ponosom 

propratili dodjelu filmskih nagrada. 

Filmska bh umjetnost i njeni 

protagonisti i ovaj su se put pokazali 

kao svijetla ta~ka sumorne bh 

stvarnosti i zato sve ~estitke oskarovcu 

Danisu Tanovi}u, Nazifu Muji}u 

i cjelokupnoj filmskoj ekipi, koja je 

filmom Epizoda u ‘ivotu bera~a 

‘eljeza osvjetlala obraz bh filmske 

produkcije na 63. Berlinareu, u 

Njema~koj, na{to svi Bosanci i 

Hercegovci mogu biti ponosni. 

Nove knjige: Roman „S obje strane Drine“, autora Vezuva Ba{i}a Ba{e 

„Ovaj Ba{i}ev roman nije skup niti kada bismo ga pla}ali suhim zlatom“ 


Pred knji‘evnom i {irom 

javno{}u u Bosni i Hercegovini 

i Danskoj ovih 

dana na}i }e se najnoviji roman 

naslova „S obje strane Drine“, knji- 

‘evnika i novinara Vezuva Ba{i}a 

Ba{e. Ovaj neumorni pisac nastavlja 

svoja svjedo~anstva o tragici rata u 

Bosni i Hercegovini i stradanju 

nevinih ljudi, koji su kao izbjeglice 

na{li svoje mjesto pod suncem u 

zemlji Danskoj. 

„Prema temi za ovaj roman 

mo‘emo re}i da je istovremeno i 

dru{tveni, i porodi~ni, i psiholo{ki i 

povijesno – dokumentarni roman. 

Prema postojanju, mo‘emo re}i da 

je klasi~ni, moderni i savremeni, dok 

prema formi mo‘emo re}i da je: roman 

lika, jer strukturom romana 


dominiraju povezani likovi – ~lanovi 

jedne porodice; ro- m a n 

zbivanja, jer zbivanje 

ujedinjuje 

ono {to sâm roman 

obra|uje; roman 

prostora, jer jer je 

u romanu bitna 

veza –stvarni prostor 

– obje obale 

rijeke Drine i sama 

granica izme- 

|u hiljadugodi- 

{nje dr‘ave Bosne 

i Hercegovine 

i tada agresorske 

dr‘ave 

Srbije. Roman 

je ujedno i paralelni 

roman, 

jer se nekoliko pri~a – nekoliko 

fabularnih nizova, razvija uporedo...“, 

pi{e u svojoj recenziji knji- 

‘evnik Velid Bajramovi} iz Sarajeva. 

Uz sve navedeno, najnoviji 

Ba{i}ev roman 

„sadr‘i autorove 

izuzetne 

lirske opise krajeva 

uz rijeku 

Drinu koji imaju 

svoj poseban 

miris,... svoj dah 

prirode, njen 

ustaljeni ritam i 

toplinu sunca 

koje ih grije i koje 

postaje glavnim 

sagovornikom zaljubljenom 

Senadu 

u djevojku Ai{u, o 

kojoj on ma{ta, 

sanja i razgovara o 

njoj sa Suncem, 

poput onog Alije Leptira, iz „Legende 

o Ali-pa{i“, sarajevskog 

hamala, zaljubljenog u prelijepu 

Almasu“, zapisao je u svojoj 

recenziji autor ovih redaka. 

Ovim romanom knji‘evnik 

Vezuv Ba{i} Ba{o iskazao je svoju 

knji‘evnu zrelost i time jo{ jednom 

potvrdio da ima knji‘evni i 

spisateljski potencijal, energiju, 

hrabrost i umije}e, da sudbine 

bosanskohercegova~kih ljudi 

predstavlja u istinitom svjetlu i da 

budu}im generacijama ostavlja svoja 

svjedo~enja, da se zlo~ini i genocid 

nad Bo{njakinjama i Bo{njacima 

nikada ne zaborave. 

„I ovaj, kao i prethodni romani 

knji‘evnika Vezuva Ba{i}a – Ba{e, 

zbog svoje ja~ine, svjedo~anstva, 

Istine, originalnosti, mno{tva fakata 

– isje~aka iz vremena, nije skup niti 

kada bismo ga pla}ali suhim zlatom, 

zaklju~io je u svojoj recenziji“, 

knji‘evnik Velid Bajramovi}.

Historija i historijske li~nosti BiH (21): Mirza Deliba{i} i Ko{arka{ki klub Bosna 

Na krovu Evrope predvo|eni elegantnim 

virtuozom sa loptom 

Pi{e: Benjamin DAJI] 

benjamin.dajic@bhglas.com 

Me|u navija~ima na tri 

binama ve} je po~elo 

slavlje. U pojedinim 

trenucima ~ula se i pjesma ‘Bosno 

moja’, pa slobodno mogu da 

kaèm da je i njihova igra li~ila 

na jednu divnu bosansku sevdalinku. 

Ve} skoro ~etvrt vijeka ove 

rije~i komentatora Zorana Popovskog, 

izre~ene 5. aprila 1979. 

u francuskom Grenobleu, odzvanjaju 

ponosno u u{ima svih bh. 

poklonika igre pod obru~ima, ali 

i svih onih koji se ponose na{om 

domovinom. Pomenutog datuma 

je Ko{arka{ki klub Bosna postao 

prvak Evrope, savladav{i pred oko 

15 000 gledalaca italijanski 

Emerson rezultatom 96-93. Time 

su postigli ne samo najve}i uspjeh 

u historiji kluba, nego su postali i 

prvi klub sa podru~ja biv{e 

Jugoslavije kome je uspjelo popeti 

se na krov Evrope. 

Ovom velikom momentu prethodio 

je dugogodi{nji rad i razvoj. 

Klub je osnovan 1951. u Sarajevu, 

a ~lanovi su uglavnom bili studenti 

Sarajevskog univerziteta. 

Prvih godina klub se takmi~io u 

gradskoj ligi, i trebalo je pro}i 21 

sezona od osnivanja da KK Bosna 

izbori ulazak u Prvu jugoslovensku 

ligu. Tada je po~elo stvaranje 

{ampionske generacije pod 

dirigentskom palicom velikog 

ko{arka{kog stratega Bogdana Tanjevi}a. 

Govori se da su njegovi 

treninzi bili te‘i od mnogih utakmica. 

Ovako mukotrpan rad se 

isplatio, i 1978. Bosna je postala 

prvak Jugoslavije, {to je automatski 

zna~ilo ulazak u Kup {ampiona 

naredne sezone. Evropski put 

je zapo~et igranjem u uvodnoj 

grupi takmi~enja sa ekipama TJ 

Zbrojovka iz êhoslova~ke, Partizani 

iz Albanije i AEL iz Kipra. 

Sa 5 pobjeda i jednim porazom 

Bosna se plasirala u polufinalnu 

grupu gdje su ~ekali veliki protivnici: 

Maccabi, Real Madrid, 

Emerson, Joventut i Olympiakos. 

U ovoj fazi takmi~enja Studenti su 

Mirza Deliba{i} Kin|e je u 

klupskoj i reprezentativnoj 

karijeri osvojio sve {to se 

osvojiti moglo 

ostvarili 7 velikih pobjeda i ubilje‘ili 

3 poraza, {to je bilo dovoljno 

za zauzimanje drugog mjesta i 

rezerviranje karte za finalni me~ u 

Grenobleu. 

Emerson je tada bio petostruki 

prvak Evrope, a finale protiv Bosne 

im je bilo tre}e zaredom. Predvo|eni 

legendarnim Meneginom i 

sjajnim Amerikancem Morseom 

va‘ili su za favorite, iako su u me- 

|usobnim susretima u polufinalnoj 

fazi oba tima dobili utakmice na 

svom terenu. Studenti su u ovu 

utakmicu u{li sa velikim samopouzdanjem 

i odigrali su veoma 

hrabro i na visokom tehni~ko-takti~kom 

nivou, {to je na kraju rezultiralo 

najve}om pobjedom u 

historiji kluba. Ovu sjajnu pobjedni~ku 

generaciju sa~injavali su: 

Vu~evi}, \ogi}, Bena~ek, Bosio~i}, 

Izi}, Radovanovi}, Zrno, Varaji}, 

Deliba{i}, Bilalovi}, Had‘i} 

i Pe{i}. U finalnom susretu u Grenobleu 

fantasti~nu partiju pru‘io je 

@arko Varaji} sa postignitih 45 

poena, dok je Mirza Deliba{i} 

ubacio 30. Pored ovog najve}eg 

KK Bosna je osvojila jo{ mnogo 

trofeja od kojih su najva‘niji: 3 

titule prvaka Jugoslavije, 2 osvojena 

Kupa SFRJ, 4 titule prvaka 

BiH i 2 osvojena kupa BiH. 

Mirza Deliba{i} je bio najva- 

‘nija karika ekipe koja je osvojila 

Evropu. Ro|en 9. januara 1954. 

u Tuzli, u Bosnu je stigao kao 18- 

godi{njak i tu postao legenda. 

Popularni Kin|e je u klupskoj i 

reprezentativnoj karijeri osvojio 

sve {to se osvojiti moglo, urezuju}i 

u tom procesu svoje ime u srca 

svih ljubitelja ko{arke i ubiru}i 

mnogobrojna individualna priznanja. 

Za svojih 8 sezona u Bosni 

ostavio je neizbrisiv trag ~iji 

sjaj }e te{ko ikada biti nadja~an. 

Iz Bosne je 1980. oti{ao u madridski 

Real, i u samo dvije sezone 

HISTORIJA 

Ko{arka{ki klub Bosna (1951.) 

provedene u kraljevskom klubu 

lahko}om i elegancijom ko{arka- 

{kih pokreta dostigao je izuzetno 

veliki renome, tako da se i danas 

smatra jednim od najboljih igra~a 

koji su ikada nastupali za jedan od 

najve}ih svjetskih klubova. Upravo 

je u Realu i zavr{io igra~ku karijeru 

sa nepunih 30 godina, nakon 

{to je do‘ivio te‘i mo‘dani udar u 

augustu 1983. 

Osim titule prvaka Evrope sa 

Bosnom je 2 puta bio prvak Jugoslavije 

i osvojio jedan Kup SFRJ, 

sa Realom je osvojio jedno {pansko 

prvenstvo, a sa reprezentacijom 

Jugoslavije bio je olimpijski 

pobjednik, svjetski {ampion i 2 

puta evropski prvak, a uz to jo{ 

ima i srebrnu olimpijsku medalju, 

bronzanu medalju sa SP-a i srebrnu 

i bronzanu medalju sa EP-a. 

Za ko{arka{ke zasluge primljen je 

u martu 2007. u ku}u slavnih 

Svjetske ko{arka{ke federacije, 

FIBA-e, ali ovaj veliki trenutak 

nije do‘ivio po{to je nakon te{ke 

bolesti preminuo 8. decembra 

2001. u 47. godini ‘ivota. Velika 

nagrada koju je do~ekao u ‘ivotu 

bio je izbor za najboljeg sportistu 

BiH XX vijeka iz 2000. godine. 

Osta}e zauvijek upam}en kao 

virtuoz na ko{arka{kom terenu, ali 

i kao velika li~nost kojoj slava ni 

za pedalj nije pomjerila osnovne 

ljudske vrijednosti. ‘Mirza, hvala 

ti’, odjekuje pjesma pri svakom 

sje}anju na lik i djelo legendarnog 

Kin|eta, a koju je otpjevao Stjepan Mirzin Grad 

veliki prijatelj u Blagaju Davorin kod Popovi}. Mostara 


Priredio: Emir OVÎNA 

ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA 

Njema~ka: Odr‘ani 

tradicionalni skokovi 

na sankama 

Na jugu Njema~ke, u selu Gaissach, 

odr‘ani su jo{ jedni tradicionalni 

skokovi na sankama. U skokovima 

koji se odr‘avaju jo{ od 1928. godine 

u~estvovalo je vi{e od 70 timova. Sve 

je po~elo kao opklada dvojice 

mje{tana navedenog sela na jugu 

Njema~ke. Staza za zalet prije samog 

skoka duga je oko 1.500 metara, a do 

sada najve}a zabilje‘ena du‘ina 

skoka sa sankama iznosi 25 metara. 

Procjenjuje se da je u ovaj dio Bavarske 

zbog sanka{kih skokova ove 

godine do{lo blizu 20.000 turista. 

[vedska: 

Takmi~enje u 

sjedenju na ledu 

[estoro ljudi je savladalo hladno}u i 

dosadu i odnijelo pobjedu na godi{njem 

takmi~enju u sjedenju na ledu, koje je 

VELIKA BRITANIJA 


Sa samo tri 

godine postala 

~lanica Mense 

Alice Amos, trogodi{nja djevoj~ica iz Guilforda u Engleskoj, je postala jedna 

od najmla|ih ~lanova Mense, dru{tva koje okuplja nadprosje~no inteligentne 

ljude. Malena Alice je na IQ testu postigla rezultat od 162, {to je stavlja u rang 

sa nekim od najinteligentnijih ljudi na planeti. Pretpostavlja se da je IQ fizi~ara 

Stephena Hawkinga negdje izme|u 160 i 165. Alice pored engleskog jezika 

ve} govori i ruski, voli da ~ita Ezopove basne, pjeva, ple{e i slika. Djevoj~ica 

po|aha pred{kolsku ustanovu Rydeshill u Guilfordu, gdje prati napredne 

kurseve matematike i engleskog jezika i literature, prenosi Daily Mail. 

odr‘ano u sjevernoj [vedskoj. êtiri 

mu{karca i dvije ‘ene podijelili su 

nagradu od 20.000 kruna (2,320 eura) 

po{to su se tokom dva dana takmi~enja 

zadr‘ali na santama leda visokim oko 

2,5 metra. Kako ka‘u u~esnici, najte‘i 

deo takimi~enja nije zima - koja je ovog 

vikenda i{la i ispod minus 28, ve} 

monotonija. Takmi~aru su, ipak, imali 

pravo na 10-ominutnu pauzu radi 

odlaska u toalet na svaka dva sata. 

Organizatorka Anika Anderson rekla je 

da se godi{nje takmi~enje odr‘ava 

decenijama, a da ga je u mjesto Vilhelmninu 

donio stanovnik koji je u~estvovao 

u sli~nom takmi~enju u Rusiji. 

Belgija: Nov~ana 

kazna za ga|anje 

grudvama 

Vlasti u nekoliko oblasti Flandrije, 

flamanskog regiona Belgije, uvele su 

kaznu od 100 eura za ga|anje grudvama 

snijega, javili su lokalni mediji. 

Lokalni novinari ismijali su ovu 

Osmislili oru‘je koje obilje‘ava kriminalce 

Jedna britanska kompanija je osmislila oru‘je koje ispaljuje malene 

kuglice punjene DNK uzorcima, proizvedenim u laboratoriji, koji na 

kriminalcima ostaju prisutni sedmicama i zahvaljuju}i kojim ih je jako 

lako identifikovati. Oru‘je je nazvano SelectaDNA sistem velike brzine, 

a ne nanosi fizi~ke povrede. Oru‘je je jako korisno u situacijama u kojima 

policija ima pote{ko}e sa hvatanjem meta na mjestu doga|aja. Kako 

ka‘u iz kompanije, ova vrsta naoru‘anja ima domet od 30 do 40 metara. 

odluku lokalnih vlasti. Mediji navode 

da su se lokalne vlasti, zbog nesta- 

{ice novca usljed krize, okrenule 

snje‘nim olujama koje su pogodile 

Belgiju kao potencijalnom izvoru 

prihoda i da je to smije{no. 

Velika Britanija: 

Prona{ao izbljuvak 

kita vrijedan preko 

100.000 eura! 

Ken Wilman je tokom svoje {etnje 

sa psom prona{ao ambru- izbljuvak 

ulje{ure koji vrijedi vi{e od 100.000 

eura, javlja AP. Zbog vrlo jakog mirisa 

Wilman ga je ostavio na pla‘i, ali je 

po povratku doma na internetu provjerio 

{to je to prona{ao. Kada je vido 

slike, shvatio je da bi to mogla biti 

ambra koja se ve} tradicionalno koristi 

za proizvodnju parfema, za~ina i 

lijekova. „îm sam vidio slike, odmah 

NJEMA^KA 

sam se vratio na pla‘u, uzeo ga i donio 

ku}i“, kazao je. Dodao je i da je tokom 

razgovora s nekim firmama u Evropi 

saznao da bi mu njegov pronalazak 

mogao donijeti i vi{e od 100.000 eura. 

„Razlog velike vrijednosti je to {to je 

ta ljepljiva ‘u~ izlo‘ena talasima, suncu 

i morskoj soli. Zbog svega toga, ona 

oksidira u kamen“, objasnio je 

Dominic De Vetta, stru~njak za mirise. 

Italija: Bacili 

k}erkinog de~ka 

kroz prozor 

Otac, majka i brat jedne mlade 

Italijanke nisu mogli da podnesu da 

je na|u u krevetu sa de~kom, pa su 

mladi}a bacili kroz prozor stana. 

Kako prenosi italijanski mediji, 

slu~aj se dogodio u Krotoneu, gradu 

na jugu Italije. Vrativ{i se ranije ku}i, 

Fran~esko Jorno (70), njegova 

supruga Elena (55) i sin Efraim (25) 

zatekli su djevojku u krevetu sa svojim 

de~kom. Mladi} je najprije dobio 

batine, a zatim ga je otac uz pomo} 

sina polugolog bacio kroz prozor stana 

na prvom spratu. Povrije|eni mladi}, 

koji je pao sa visine od pet metara, 

uspio je da im pobjegne i ode do 

najbli‘e bolnice gdje su ljekari preuzeli 

brigu o njemu. Zadobio je frakture 

oba ru~na zgloba, vi{estruke kontuzije 

i ogrebotine, a izbijeno mu je i nekoliko 

zuba. Njegova djevojka je odmah 

pozvala policiju i prijavila svoje roditelje 

i brata. Otac i sin su uhap{eni i 

optu‘eni za poku{aj ubistva, dok se 

majka tereti za nano{enje te{kih 

tjelesnih povreda. 

Turska: Zapalio se 

motor na avionu 

Relativno kratak put od Izmira do 

Istanbula postao je no}na mora za 114 

putnika kada se jedan od motora izne- 

ôvjek postao vo|a ~opora vukova 

Werner Freund, 79-godi{nji biv{i padobranac, vo|a je ~opora od 29 

vukova. On ve} 40 godina ‘ivi me|u vukovima u svom privatnom 

azilu u njema~kom gradu Merzig. Ova ~udesna stvorenja od kojih strah 

ima svaki ~ovjek, imaju podani~ki odnos prema Werneru, a kada nisu 

zauzeti hranom, vole da se igraju s njim. Ove predivne ‘ivotinje su 

kao mladun~ad uzeta iz zoo-vrtova {irom svijeta i Werner ih je othranio 

na fla{icu, pi{e Daily Mail. 

nada zapalio nakon {to ga je pogodila 

munja. Da stvar bude gora, avion je 

ba{ u tom trenutku prolazio kroz 

prili~no neugodnu turbulenciju, prenosi 

Index. Me|utim, to kao da nije posebno 

zasmetalo putnike koji su cijelu 

situaciju podnijeli iznena|uju}e mirno. 

Nije bilo plakanja, urlika, niti prestra- 

{enih putnika koji uspani~eno predvi- 

|aju kraj. Na svu sre}u, sistem za ga{enje 

nije o{te}en pa je pilot po‘ar dr‘ao 

pod kontrolom i sigurno spustio avion. 

Niko nije ozlije|en. 

Azerbejd‘an: Platili 

kaznu sa 400 

kilograma sitnine 

Aktivisti za demokratiju u Azerbejd‘anu 

platili su danas kaznu od 

6.500 manata (8.000 dolara) sa 400 

kilograma sitnog kovanog novca, koji 

su prikupili uz pomo} simpatizera. 

Kako prenosi AFP, ovim ironi~nim

@ena sa naj{irim kukovima na svijetu 

Tridesetdevetogodi{nja Amerikanka Mikel Ruffinelli se kao tinejd‘erka 

bavila sportom i nikada nije imala problema sa te‘inom. Me|utim, kada je 

u 22. godini rodila prvo dijete shvatila je da su njeni bokovi po~eli da se {ire. 

Struk joj ima obim od jednog metra, a obim njenih kukova je najve}i na 

svijetu, skoro 2,5 metra. Ruffinelli ne namjerava smanjiti svoju tjelesnu 

te‘inu u budu}nosti, ali priznaje da joj njena veli~ina nekad stvara probleme. 

„Kada putujem avionom moram kupiti dvije karte. To je veoma skupo. 

Kroz vrata moram prolaziti bo~no“, kazala je Ruffinelli. 

gestom oni su ‘eljeli da uka‘u na svoje 

protivljenje re‘imu predsjednika Ilhama 

Alijeva, kojeg optu‘uju za gu{enje 

slobode govora i hap{enje politi~kih 

protivnika. Aktivisti su kaznu, koja im 

je bila izre~ena zbog prisustva na protestu 

protiv u~estalih smrtnih slu~ajeva 

u azerbejd‘anskoj vojsci, odr‘anog 12. 

januara, platili sa preko 85.000 kovanica. 

„Ovom kampanjom smo èljeli 

da pokaèmo dru{tvenu solidarnost i 

to smo i postigli, na hiljade ljudi je dalo 

svoj doprinos“, kazala je Narmin Ragimova, 

jedan od organizatora akcije 

prikupljanja sitnine. 

Rusija: Tr~ao za 

vozom 7 km na 

minus 30 stepeni 

Jedan 42-godi{nji Rus tr~ao je sedam 

kilometara za vozom, po veoma niskoj 

temperaturi, a na sebi je imao 

samo majicu, trenerku i papu~e. ôvjek 

je ispao iz voza na krajnjem istoku 

Rusije. On pri~a da je iza{ao iz 

vagona da bi zapalio cigaretu. „Dok 

sam se vra}ao otvorio sam pogre{na 

vrata. Na{ao sam se u mraku na 

{inama, usred {ume“, kaè on. On je 

potom sedam kilometara tr~ao za 

vozom, ali nije uspio da ga stigne. Na 

narednoj èljezni~koj stanici pruèna 

mu je pomo}. Pokrenuta je istraga i 

policija poku{ava da utvrdi da li je u 

pitanju nesre}an slu~aj ili je neko od 

slu`benika zaboravio da zaklju~a 

vrata voza, prenose agencije. 

Bizarna seoska olimpijada 

SAD 

INDIJA 

U Indiji su nedavno po~ele Seoske igre prepune bizarnih sportskih 

disciplina. Na igrama se mo‘e vidjeti sve, od akrobacija sa konjima 

do dizanja cigli zubima. Me|u takmi~arskim kategorijama su i nosanje 

bicikala u zubima, povla~enje vozila uz pomo} kose i vo‘nja 

poljoprivrednih ma{ina preko nogu takmi~ara, a tako|er postoje i 

discipline za kamile, pse i druge ‘ivotinje. Na festivalu ove godine 

u~estvuje vi{e od 4.000 takmi~ara. Ovaj festival, koji je postao va‘an 

dio kulture regije Punjab, svake godine posjeti vi{e od milion ljudi. 

Kina: Starica ustala 

iz kov~ega na 

sopstvenoj sahrani! 

Peng Siuhua (101) vratila se iz 

mrtvih na dan sopstvenog pogreba i 

{okirala svoje k}erke i sve ostale stanovnike 

mjesta [en{uidong u Kini. 

Tijelo starice su prona{le njene k}erke, 

nije disala i nije imala puls. Vjerovale 

su da je njihova majka umrla. 

Tugovale su i pozvale rodbinu i prijatelje 

da prisustvuju sahrani narednog 

dana, prenose tamo{nji mediji. 

Nakon {to su mje{tani o~istili tijelo, 

prije nego su ga polo‘ili u kov~eg, 

stogodi{njakinja je otvorila o~i, nasmije{ila 

se i pozdravila sve prisutne. 

Nakon {to je Peng Siuhua o‘ivjela, i 

nakon prvobitnog {oka, mje{tani su 

se brzo sna{li i priredili su gozbu od 

hrane pripremljene za njen pogreb. 

Panama: Progutala 

31.200 dolara 

Policija na me|unarodnom aerodromu 

u Panami uhapsila je jednu ‘enu 

iz Gvatemale koja je poku{ala da u|e 

u zemlju kriju}i u stomaku 31.200 

dolara, saop{tila je policija Paname. 

@ena, stara 44 godine ~iji identitet 

nije objavljen, uhap{ena je nakon {to 

ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA 

PANAMA 

Ribari nisu imali previ{e sre}e u lovu na golemog crnog marlina u blizini 

Paname. Umjesto da oni obuzdaju ribu, ona je potopila brod, a sve je to 

prikazano u nizu fotografija objavljenih na Facebooku. Na njima se vidi 

kako marlin iska~e iz okeana i prevr}e brod. On je na kraju potonuo na 

dno, a riba nije uhva}ena. Niko nije nastradao, a svi su na sigurno stigli 

uz pomo} posade i broda s kojeg su fotografije snimljene. Brod 

„nespretnog kapetana“ na kraju je potonuo na dno, a riba nije uhva}ena. 

ju je policija zbog sumnjivog pona- 

{anja poslala na rendgensko snimanje. 

Najmanje 39 razli~itih paketi}a 

sa novcem prona|eno je u njenom 

stomaku, a policija navodi da je rije~ 

o sumi od 31.200 dolara. O~ekuje se 

da }e paketi}e, koji su joj preostali u 

stomaku, uhap{ena ‘ena izbaciti u 

bolnici u prijestonici Paname, nakon 

~ega }e vlasti mo}i da odrede koliko 

je ta~no novca nelegalno poku{ala 

da unese u zemlju. 

SAD: Mladi par ‘ivi 

u ku}i sa 40 svinja! 

Jedna ‘ena u SAD-u ‘ivi u svojoj ku}i 

sa 40 svinja. Ona isti~e da se o njima 

brine kao o svojoj djeci, i da nema namjere 

da prestane da ih ~uva kao ku}ne 

ljubimce. Florence Gruber ‘ivi u ku}i 

u Vermontu sa oko 40 svinja. Ovih 

dana lokalne vlasti naredile su joj da 

iz svoje ku}e izbaci njene ljubimce do 

22. januara ove godine. Inspektori 

isti~u da rade po prijavi kom{ija koje 

se ‘ale na smrad. Ova ‘ena sla‘e se da 

ima previ{e svinja i da }e neke pokloniti, 

ali svakako ne ‘eli da se „rije{i“ 

svih svojih ljubimaca. 

Australija: Sud 

presudio u korist 

koze 

Australijski sud oslobodio je jednu 

kozu optu‘be za vandalizam, zbog 

toga {to je pojela cvije}e sa jedne aleje 

u centru Sidneja. Koza po imenu 

Gary ~ekala je ispred sudnice dok se 

njen vlasnik James Dezarnaulds ‘alio 

na kaznu od 440 australijskih dolara, 

koju mu je policija izdala u augustu 

pro{le godine, nakon {to je 

uhvatila njegovu mezimicu kako 

brsti cvije}e ispred Muzeja savremene 

umjetnosti. Kako prenosi australijska 

agencija AAP, sud je ustanovio 

da Dezarnaulds, poznat i pod umjetni~kim 

imenom Jimbo Bazoobi, nije 

Golema riba prevrnula ribarski brod 

poveo svoju kozu sa namjerom da se 

„vandalski pona{a prema vegetaciji“. 

Novi Zeland: 

Papagaj kriminalac 

plja~ka turiste 

Jedan britanski turista je do suza 

nasmijao policijsku patrolu nakon 

{to je na Novom Zelandu prijavio 

plja~ku koju je izvr{io papagaj! 

Turista Peter Lich je bio na odmoru 

na Novom Zelandu, a kada je za trenutak 

napustio svoju kampersku prikolicu 

kako bi fotografisao prirodne 

ljepote u okolini, u nju je uletio papagaj 

koji je sa komandne table vozila 

zgrabio oko 600 funti i odletio. Da 

po Pitera Li~a stvar bude jo{ gora, 

ispostavilo se da su to bile skoro sve 

pare koje je imao kod sebe, jer mu 

je u d‘epu ostalo svega 20 funti. Cio 

slu~aj je prijavio policiji, ali su {anse 

da do|e do svog novca jako male. 


ZABAVA 

HUMOR 

[UTNJA 

Unuk tra‘i od djeda pare: 

- Djede, daj mi 500 maraka 

- Kako da ti dam kada 

nemam 

- Znam da ima{ vidio sam 

ju~er u tvom nov~aniku. 

- E, to ti nedam jer ho}u 

da ih stavim na {tednu knji- 

‘icu. 

- Bolje je da to meni da{ 

jer onda ne}u re}i babi da si 

na Fejsbuku u rubriku status 

napisao: „Udovac“. 

POZIV U POMO] 

U policijskoj stanici zvoni 

telefon: 

- U pomo}! U ku}u je 

provalila ma~ka! 

- To nije razlog da zovete 

u pomo}. 

- Kako nije 

- Ma~ka je doma}a ‘ivotinja. 

A ko zove 

- Papagaj. 

DVOGODI[NJA OVCA 

Do{la plavu{a na selo pa 

sretne ~obana koji ~uva ovce: 

- Koliko ova ovca ima 

godina 

- Dvije! 

- A kako znate da ima ba{ 

toliko 

- Znam po rogovima. 

- Vidi stvarno, ima dva 

roga. 

AFORIZMI 

· Briga o funkcionisanju 

dr‘ave je razbibriga najvi{ih 

politi~ara. 

· Mi smo ve} osvojili kosmos, 

nebeskom inflacijom, 

astronomskim cijenama i 

politi~arima u oblacima 

· Politi~ar koji stavlja 

po{tenje iznad svega, od 

svega ne}e imati ni{ta. 

· Politi~ki otpad se 

reciklira svake ~etvrte 

godine. 

· Napredniji smo od 

Amerikanaca. Oni tek planiraju 

let na Mars, a mi smo 

s Marsa odavno pali. 

· I bogatstvo i siroma- 


KOD DOKTORA 

Nakon du‘eg vremena 

do{ao pacijent doktoru: 

- Pa dobro ~ovje~e gdje si 

bio ovoliko dugo 

- Kako to mislite 

- Pa nisi mi dolazio u ordinaciju 

ve} nekoliko mjeseci. 

- A to! E pa doktore bio 

sam malo du‘e vrijeme 

bolestan. 

BOSANSKA ANESTEZIJA 

Le‘i ~ovjek na operacionom 

stolu, a hirurg ga pita: 

- Ho}ete li anesteziju koju 

pla}a Socijalno osiguranje ili 

}e{ onu {to }e{ ti platiti 

- Nemam para. Deder onu 

{to pla}a Socijalno. 

- Dobro! „Nina nana, 

moje zlato spava!“ 

KRATKA POSJETA 

Do{la punica k}erki i zetu 

u goste. Kod ku}e zate~e zeta. 

- Kako si zete 

- Do sada sam bio dobro. 

Otkud Vi 

- Eto ja do{la kod vas u 

goste. 

- Neka ste, a koliko dugo 

}ete ostati 

- Sve dok Vam ne 

dosadim. 

- A {to tako kratko 

{tvo se oplo|uju. Prvo ra|a 

novac, a drugo djecu. 

· I temelji i graditelji su 

udareni. Prvi lo{e drugi dobro. 

· Vlast me nije uop{te 

promijenila. I dalje ‘elim da 

je se do~epam. 

· Datum izbora je dan 

kada vi odlu~ujete o svojoj 

sudbini. Svim ostalim danima 

odlu~uju drugi. 

· Punima kao brod ne 

tonu la|e. 

· Raskrstili smo sa 

mra~nim ideologijama. Sve su 

ugledale svjetlost dana. 

Jovo Nikoli} 

(preuzeto sa interneta) 

SKANDINAVKA 

BH GLAS 

BR. 33 

KLASIČNA 

MUZIKA 

ILI 

UMJETNOST 

POKRET 

ENGLESKIH 

RADNIKA 

POČETKOM 

XIX VIJEKA 

VRSTA 

LJEKOVITE 

BILJKE, 

SASA (Mn.) 

PRIPADNIK 

VITEŠ. REDA 

KRIŽARSKE 

VOJSKE (Lat.) 

SOLO 

VRSTA 

SREDSTVA 

ZA ČIŠĆENJE 

(Mn.) 

GRAM 

L. Z. 

VRSTA 

POSLASTICE 

(Franc.) 

NEUTRON 

AMERIČKA 

MANEKEN- 

KA, ERIN 

PASTA ZA 

OBUĆU 

Anagram: 

“MILINA” 

VRSTA 

TEBLETA 

ZA SRCE 

FRANC. 

SORTA 

BIJELOG 

GROŽĐA 

ONAJ 

KOJI RANI, 

RANO- 

RANILAC 

SAKRITI, 

ZATAJITI 

VRSTA RUDE, 

SILIKAT 

KALCIJA I 

TITANA 

MLADI POLJ. 

REŽISER,JAN 

Anagram: 

“LAKAT” 

EROTIČAR 

FILM BATE 

ČENGIĆA 

IZ 1990.G. 

NAPRAV- 

LJENE 

OD LANA 

IZRAELSKO 

NASELJE NA 

ZAP. OBALI 

NAGOMILATI 

ADEMIROVA 

IMENJA- 

KINJA 

IRSKI OTOK 

Anagram: 

“RANA” 

NAPAD (Fr.) 

NAUKA O 

POSTOJANJU 

POJEDINIH 

BOLESTI (Gr.) 

TIJELO 

KOJE NE 

SPROVODI 

STRUJU (It.) 

ISTA SLOVA 

ŽENSKO IME, 

NIKOLINA, 

NIKOL 

VRSTA 

PTICE 

PJEVAČICE 

ITALIJA 

BILJEŠKA, 

NAPOMENA 

(Lat. mn.) 

DRŽAVLJANI 

AMERIKE 

PRIPOVJE- 

TKA (Franc.) 

Anagram: 

“TRICE” 

RJE[ENJE IZ PRO[LOG BROJA: GLASOVI, LALOPAT, KAMILARI, DIGITAR, INADITI, JATACI, MATORA, 

S, TORI, EJ, OR, ZIKE, R, VIRAN, GARITI, ZALAGA^, AZOTARA, LEVITIN, ITISONI, VETERAN

FARUKS TRANSPORT 

RASPORED PREUZIMANJA PAKETA I STVARI 

Datum Mjesto Vrijeme Datum Mjesto Vrijeme Datum Mjesto Vrijeme 

Svakog 

3. u 

mjesecu 

Svakog 

4. u 

mjesecu 

Svakog 

5. u 

mjesecu 

Prijevoz paketa i robe iz Skandinavije za Bosnu i Hercegovinu 

Svendborg 09,00 

Nakskov 12,00-13,00 

Maribo 14,00-14,30 

Sakskøbing 15,00 

Nykøbing 16,00-17,00 

Stege 18,00 

Næstved 19,00 

Brøndby Strand 09,00-10,30 

Hedehuse 11,00 

BKC København 12,00-16,00 

Nivå 19,00 

Slagelse 10,00-11,00 

Nyborg 12,00-13,00 

Odense 14,00-16,00 

Ejby 17,00 

Kolding 18,00-19,00 

Svakog 

6. u 

mjesecu 

Svakog 

7. u 

mjesecu 

Vejle 09,00 

Brande 11,00 

Horsens 13,00-14,00 

Silkeborg 15,00-15,30 

Langå 16,30 

Randers 17,00-18,00 

Grenå 19,00 

Hobrå 09,30 

Hadsund 10,30 

Støvring 11,30 

Frederikshavn 13,00-14,00 

Ostevro 14,30 

Ålborg 15,30-16,00 

Viborg 18,00 

Skive 20,00 

Svakog 

8. u 

mjesecu 

Svakog 

9. u 

mjesecu 

Thisted 09,00 

Bested 10,00 

Nørre Nisum 11,00 

Ringkøbing 13,00-14,00 

Herning 16,00 

Sdr. Felding 17,00 

Varde 18,00 

Esbjerg 19,00-20,00 

Haderslev 08,00 

Abenraa 09,00 

Sønderborg 10,00-11,00 

Tønder 13,00-14,00 

Za selidbe ili veću količinu stvari i paketa 

dolazimo na lice mjesta po 

prethodnom dogovoru. 

Adresa: 

Faruks Transport 

Dyrehavegårdsvej 38 

6000 Kolding 

Humanitarne pakete i donirana ortopedska pomagala 

vozimo besplatno! 

Kontakt telefoni: 

26991626 

60765140 / 60800141

U - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i Hercegovine SSDBiH

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?