Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
KANADA<br />
U ukupnoj količini tehničkog drveta listača topole su zastupljene sa 54°/o.<br />
Od prirode dolazi 8 vrsta topola: P. tremuloides, P. grandidentata, P. deltoides,<br />
P. deltoides var. occidentalis, P. balsamifera, P. trichocarpa, P. acuminata<br />
i P. augustifolia. Unutarvrsna varijabilnost i introgresija, uz brzi rast, ranu<br />
cvatnju te mogućnost vegetativnog razmnožavanja, čini spomenute vrste topola<br />
prikladnim za uspješno oplemenjivanje. Plantaže te intenzivne kulture<br />
topola u Kanadi datiraju unazad nekoliko desetljeća.<br />
Oplemenjivanje topola nije organizirano na nacionalnom nivou, već postoji<br />
više lokalnih programa za oplemenjivanje topola.<br />
a) Quebec. Prvi hibridi, koje je uzgojio Schreiner, testirani su s obzirom<br />
na rezistentnost na patogene mikroorganizme te s obzirom na otpornost na<br />
studen. Osnovano je 13 klonskih testova unutar kojih je ranije selekcionirano<br />
5 klonova koji su dali zadovoljavajuće rezultate. Ti klonovi su uključeni u<br />
nove klonske testove. Od 1968. godine se intenzivno radi na novom programu<br />
oplemenjivanja topola. Radovi su koncentrirani na rješavanju slijedećih problema:<br />
selekcija u prirodnim populacijama, kontrolirana hibridizacija, introdukcija<br />
egzota (vrsta i hibrida), umnožavanje reprodukcionog materijala, opažanja<br />
u rasadnicima, postavljanje i praćenje komparativnih testova u plantažama<br />
i arboretumima. U ovom programu oplemenjivanja posebna pažnja se<br />
poklanja hibridima P. balsamifera sa vrstama topola iz sekcije Aigeiros.<br />
b) Ontario. Radove na oplemenjivanju topola započeo je C. Heimburger<br />
1935. godine. U svojim radovima na oplemenjivanju topola rukovodio se idejama,<br />
da proizvede hibride topola iz sekcije Leuce, koji će imati dobru sposobnost<br />
zakorjenjivanja putem reznica. Najbolji rezultati su dobiveni iz kombinacija<br />
križanja: P. alba x P. sieboldii. Hibridi P. alba x P. grandidentata, i<br />
P. alba x P. davidiana pokazuju nešto slabije rezultate, dok su hibridi iz kombinacije<br />
križanja P. alba x P. tremuloides dali najlošije rezultate. Potomstvo<br />
iz kombinacije križanja P. canescens x (P. alba x P. grandidentata) bilo je s<br />
obzirom na mnoga svojstva ekstremno heterogeno. Također se radi sada na<br />
kontroliranoj hibridizaciji P. tremuloides x P. tremula i P. tremuloides x P.<br />
sieboldii. Svrha toga je da se uzgoje hibridi pogodni za hladne krajeve provivincije.<br />
Radi se također na hibridizaciji topola iz sekcije Leuce s topolama iz<br />
sekcije Aigeiros i Tacamahaca, kako bi se dobili klonovi s dobrom sposobnošću<br />
zakorijenjivanja. Spontani hibridi između P. balsamifera x P. deltoides =<br />
P. jackii, pokazuju zadovoljavajući rast na sjevernim rubovima areala P. deltoides.<br />
c) Prairie, četiri introducirane vrste topola: P. tristis, P. sonquarica (jedan<br />
ne registrirani varijetet sličan P. berolinensis, ali je otporan na Septorita<br />
musiva) P. simonii i P. lauurifolia križani su s P. deltoides i lokalnim balzamastim<br />
topolama.<br />
d) B. Kolumbija. Rad je koncentriran na oplemenjivanje P. trichocarpa,<br />
koja je ekonomski najvažnija vrsta topola u Britanskoj Kolumbiji, te na introdukciji<br />
hibrida P. deltoides.<br />
MAĐARSKA<br />
Uzgoj topola i vrba u Mađarskoj je od naročitog interesa. Da bi se plantažiranje<br />
topola i vrba moglo s uspjehom odvijati, izvršene su slijedeće predradnje:<br />
322
Change language