2010 - Posao.ba
2010 - Posao.ba
2010 - Posao.ba
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />
Sadržaj<br />
1. Uvod ....................................................................................................................................... 3<br />
2. Zadovoljstvo stečenim obrazovanjem.................................................................................... 3<br />
3. Procjena kvaliteta profesionalne edukacije ........................................................................... 4<br />
4. Potrebne edukacije i način njihovog održavanja.................................................................... 6<br />
5. Ulaganje u edukaciju............................................................................................................ 10<br />
6. Spremnost poslodavaca za ulaganje u edukaciju zaposlenika ............................................. 11<br />
7. Spremnost posloprimaca za ulaganje u edukaciju................................................................ 14<br />
8. E-learning metoda učenja..................................................................................................... 16<br />
Sarajevo, Maj <strong>2010</strong><br />
2
Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />
1. Uvod<br />
Portal Edukacija.posao.<strong>ba</strong> proveo je istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH tokom<br />
mjeseca januara, februara i marta. Istraživanje je obuhavtilo uzorak od 1047 oso<strong>ba</strong>, a bilo je<br />
namijenjeno poslodavcima, zaposlenicima i onima koji traže posao.<br />
U istraživanju je učestvovalo 69% posloprimaca i 31% poslodavaca.<br />
2. Zadovoljstvo stečenim obrazovanjem<br />
Čak 46,7% ispitanih smatra da im je formalno obrazovanje (srednja škola, fakultet...) pružilo<br />
odličnu osnovu, njih 23,8% je odgovorilo da im je dalo vrlo dobru osnovu, 18,3% dobru, 5,2%<br />
‐ dovoljnu, a 6% ‐ nedovoljnu.<br />
Najviše ispitanika u istraživanju smatra da je bolje upisati privatni nego državni fakultet – njih<br />
55%, dok 34,4% misli da su državni fakulteti ipak bolji. 10,6% ispitanih je bilo neodlučno kod<br />
ovog pitanja.<br />
3
Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />
3. Procjena kvaliteta profesionalne edukacije<br />
Čak 74,5% sudionika u istraživanju odgovorilo je da je pohađalo neki program profesionalne<br />
edukacije, dok je suprotno izjavilo 25,5% ispitanih.<br />
4
Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />
Za ispitanike koji su pohađali neki program profesionalne edukacije, 66,3% ih je izjavilo da im<br />
je edukacija izrazito pomogla u o<strong>ba</strong>vljanju radnih zadataka, dok 19,3% tvrdi da su im neki<br />
edukativni programi pomogli dok neki nisu. Da im je edukacija malo pomogla – odgovorilo je<br />
11,9% ispitanih, a najmanje njih (3%) je odgovorilo da im edukacija nije pomogla u o<strong>ba</strong>vljanju<br />
radnih zadataka.<br />
Odgovori na pitanje koliko kvalitetnu osnovu za <strong>ba</strong>vljenje Vašom profesijom Vam je dala<br />
edukacija (trening, kurs, seminar...) slični su kao i odgovori na prethodno pitanje. Tako čak<br />
60,8% ispitanih tvrdi da im je edukacija dala odličnu osnovu za <strong>ba</strong>vljenje njihovom<br />
5
Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />
profesijom, njih 16,5% je odgovorilo da im je dala vrlo dobru osnovu, dobru – 13,6%,<br />
dovoljnu – 5% i nedovoljnu – 4%.<br />
4. Potrebne edukacije i način njihovog održavanja<br />
U istraživanju su bile ponuđene oblasti iz kojih je ispitanicima edukacija potrebna, odnosno<br />
zanimljiva, s tim da je bilo moguće izabrati više oblasti. Najviše sudionika u istraživanja za<br />
potrebna/zanimljiva područja edukacije je izabralo strane jezike (16,7%), njih 13,4%<br />
odgovorilo je da su to komunikacijske i prezentacijske vještine, a 11,4% je izabralo napredne<br />
informatičke programe. Oko 8% ispitanih smatra menadžment potrebnim/zanimljivim<br />
područjem edukacije, 7,9% ‐ upravljanje ljudskim resursima, 6,6% ‐ marketing, 5,5% ‐<br />
finansije. Oko 6% ispitanika izabralo je postdiplomski studij kao potrebnu/zanimljivu<br />
edukaciju, dok 4,9% njih misli da im je potrebna edukacija iz osnovnih informatičkih<br />
programa. Specijalizirane prodajne vještine potrebno su područje edukacije za 3,7%<br />
ispitanih, a jednak postotak ispitanih izabrao je turizam i ugostiteljstvo, pravo, umjetnost i<br />
kulturu – njih 2,5%. Najmanji broj ispitanika (2,3%) misli da je potrebno/zanimljivo područje<br />
edukacije – wellness, sport i briga o ljepoti.<br />
6
Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />
Polovina ispitanika tvrdi da im najviše odgovaraju jednodnevne i višednevne edukacije<br />
(51,6%). Sedmični i dvosedmični edukativni programi najviše odgovoraju za 22,6% ispitanih,<br />
a semestralni za njih 21,2%. Najmanje ispitanih je odgovorilo da bi im odgovarale godišnje i<br />
višegodišnje edukacije.<br />
Također, polovina ispitanika smatra da bi se edukativni programi tre<strong>ba</strong>li održavati jednom<br />
sedmično (51%), njih 32,7% misli da bi to tre<strong>ba</strong>lo biti dva puta sedmično, 12% tri puta<br />
sedmično, a 4,3% četiri i više puta sedmično.<br />
7
Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />
Na pitanje koliko sati dnevno bi tre<strong>ba</strong>la trajati edukacija, najviše ispitanika je odgovorilo da<br />
edukacija ne bi tre<strong>ba</strong>la trajati duže od sat vremena (40,4%). Oko 27% njih misli da bi<br />
edukacija tre<strong>ba</strong>la trajati od 1 do 2 sata, 19,5% od 2 do 3 sata, 10,6% od 3 do 5 sati. Najmanje<br />
sudionika u istraživanju odogovorilo je da bi edukacija tre<strong>ba</strong>la trajati 5 do 8 sati dnevno<br />
(2,3%), te više od 8 sati (0,3%).<br />
Što se tiče vremena i mjesta gdje bi se edukacija tre<strong>ba</strong>la odvijati, najviše ispitanika smatra da<br />
bi edukacija tre<strong>ba</strong>la biti tokom radnog vremena u prostorijama edukacijske ustanove – njih<br />
8
Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />
47,6%. Oko 27% ispitanika smatra da bi se edukacija trbela odvijati nakon radnog vremena u<br />
prostorijama edukacijske ustanove, njih 14,3% misli da bi edukacija tre<strong>ba</strong>la biti vikendom,<br />
6% ‐ radnim danom nakon radnog vremena u prostorijama kompanije i 4,6% ‐ za vrijeme<br />
radnog vremena u prostorijama kompanije.<br />
Ispitanici su istraživanju tre<strong>ba</strong>li izabrati faktore koje utiču na njihovu odluku prilikom odabira<br />
edukacijskog centra ili programa, s tim da je bilo moguće izabrati više faktora. Njih 16,4%<br />
reklo je da pri odabiru edukacijskog centra/programa gledaju kvalitet edukacijskog<br />
materijala, a 14,1% bi se odlučilo za određeni program ili centar ukoliko bi im to pružilo<br />
mogućnost za zaposlenje ili napredovanje. Međunarodno priznata diploma bitan je faktor pri<br />
odabiru edukacijske kuće/programa za 13,3% ispitanika, cijena programa za 12,6%,<br />
mogućnost kreiranja programa prema potre<strong>ba</strong>ma polaznika za 9,4%, te vrijeme održavanja<br />
predavanja za 9,2%. Sedam posto ispitanih izjavilo je da im je za odabir edukacijskog<br />
programa/kuće bitna velična grupe koja pohađa edukaciju, 5,2% tvrdi da je to mjesto<br />
održavanja edukacije, a za 4,9% bitna je preporuka drugih ljudi. Najmanje ispitanika tvrdi da<br />
im je za odabir edukacijske kuće/programa bitno prepoznatljivo ime predavača (4,5%) i<br />
prepoznatljiv obrazovni centar (3,4%).<br />
9
Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />
5. Ulaganje u edukaciju<br />
Sudionici u istraživanje najčešće do informacija o programima edukacije dolaze putem<br />
Interneta (45,8%). Njih 18,7% izjavilo je da o informacije o edukacijama dobijaju putem<br />
preporuka, 14,5% putem e‐maila, te 13,7% putem novina.<br />
Čak 86,6% ispitanih planira pohađati neki program edukacije u budućnosti, a 11,7% samo<br />
ako im poslodavac to omogući. 1,4% ispitanih je izjavilo da ne planira ići na određenu<br />
edukaciju u budućnosti.<br />
10
Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />
6. Spremnost poslodavaca za ulaganje u edukaciju<br />
zaposlenika<br />
Poslodavci koji su učestvovali u istraživanju odgovarali su na pitanje da li njihovi zaposlenici<br />
pohađaju neki edukacijski program. Tako je njih 88,8% odgovorilo potvrdno.<br />
Najviše poslodavaca u istraživanju misli da u ovom momentu u edukaciju svojih zaposlenika<br />
ulažu i više nego što je potrebno – njih 83%, a 7,1% poslodavaca smatra da ulažu, ali<br />
nedovoljno. Oko 5% poslodavaca je priznalo da ne ulaže u edukaciju svojih zaposlenih, iako<br />
im je edukacija potrebna, 3,2% je odgovorilo da ulažu tačno onoliko koliko je potrebno, a<br />
1,3% da u ovom trenutku ne ulažu, ali da edukacija nije ni potrebna njihovim zaposlenicima.<br />
11
Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />
Većina poslodavaca koji smatraju da ne ulažu dovoljnu u edukaciju zaposlenika, tvrde da je<br />
razlog za to nedostatak finansijskih sredstava – 45,5%. Oko 27% njih je odgovorilo da je to<br />
zbog nedostatka sistema koji bi prepoznao potrebe za edukacijom, 16,4% reklo je da<br />
zaposlenici nemaju vremena za edukaciju, dok 10,9% smatra da njihovi zaposlenici nisu<br />
dovoljno motivsani da pohađaju neki program edukacije.<br />
12
Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />
Najviše poslodavaca izdvajalo je do 500 KM mjesečno za edukaciju svojih zaposlenih (83%).<br />
Do 1000 KM mjesečno izdvojilo je 1,2% poslodavca, do 2000 KM – 0,6%, a više od 2000 KM<br />
nijedan poslodavac koji je učestvovao u istraživanju.<br />
Skoro svi poslodavci koji su sudjelovali u istraživanju izjavili su da bi više ulagali u edukaciju<br />
ukoliko bi zaposlenici finansijski participirali u njoj, zato što bi tada postojala veća<br />
motivsanost zaposlenika (91,1%). Njih 4% bi više ulagali u edukaciju, ukoliko bi i zaposlenici u<br />
tome učestvovali, zbog manjih troškova, a 3% ne bi ulagali više u edukaciju, čak kad bi i<br />
zaposlenici finansijski participirali.<br />
13
Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />
7. Spremnost posloprimaca za ulaganje u edukaciju<br />
U istraživanju su ispitani i stavovi posloprimaca, koji su u poređenju sa stavovima<br />
poslodavaca nešto drugačiji. Tako je oko 40% posloprimaca u istraživanju odgovorilo da<br />
poslodavac ne ulaže u edukaciju, iako im je edukacija potrebna. S druge strane, njih 33% je<br />
izjavilo da poslodavac ulaže i više nego što je u ovom trenutku potrebno. Njih 13,5% smatra<br />
da poslodavac ulaže dovoljno u njihovu edukaciju, a 1,6% je priznalo da poslodavac ne ulaže<br />
ništa, ali da im edukacija nije ni potrebna.<br />
Najviše posloprimaca je za edukaciju spremno odvojiti do 100 KM mjesečno (70,5%), do 200<br />
KM mjesečno izdvojilo bi 16,9% posloprimaca, do 500 KM – 5,4%, od 500 do 1000 KM –<br />
2,6%, a njih 1,7% bi izdovjilo više od 1000 KM mjesečno za profesionalnu edukaciju. Oko 3%<br />
ispitanika ne bi izdvojilo novac za profesionalnu edukaciju.<br />
14
Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />
Više od polovine ispitanika smatra da zaposlenici ne bi tre<strong>ba</strong>li sudjelovati u trošku edukacije,<br />
njih 55,3%. Da bi zaposlenici tre<strong>ba</strong>li učestvovati u pokrivanju troškova edukacije <strong>ba</strong>rem 10%<br />
odgovorilo je 14,3% ispitanih. Njih 11,5% smatra da bi zaposlenici tre<strong>ba</strong>li pokriti 20%<br />
troškova edukacije, a podjednak broj ispitanika (8,3%) misli da zaposlenici tre<strong>ba</strong>ju pokriti<br />
30% troškova za edukaciju ili da bi poslodavci i zaposlenici tre<strong>ba</strong>li jednako učestvovati u<br />
trošku edukacije. Najmanji broj ispitanih misli da bi zaposlenici tre<strong>ba</strong>li sudjelovati u trošku<br />
edukacije sa 40% ili više od 50%.<br />
Čak 64,8% ispitanih bi mijenjalo bonus na platu za edukaciju, dok je njih 6,3% izjavilo da ne bi<br />
to uradilo. Oko 29% sudionika u istraživanju bi djelomično mijenjalo bonus na platu za<br />
edukaciju.<br />
15
Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />
U istraživanju je ispitan i uticaj krize na edukaciju zaposlenika. Tako je polovina ispitanika<br />
odgovorila da je zbog krize poslodavac smanjio finansijska izdvajanja za edukaciju, a 30,2% je<br />
izjavilo da poslodavac ni ranije nije finansirao edukacije zaposlenih. Oko 4% tvrdi da<br />
poslodavac ulaže u edukaciju jednako kao i prije krize, a gotovo jednak postotak da je<br />
poslodavac skroz zamrznuo ulaganje u edukaciju.<br />
8. E‐learning metoda učenja<br />
U istraživanju su ispitani stavovi o e‐learning metodi učenja. Tako 56% učesnika u istraživanju<br />
tvrdi da je ova metoda atraktivna, ali manje od klasične metode učenja. Jednak broj njih<br />
smatra da je atraktivna koliko i klasično učenje ili da je atrkativnija od klasične metode<br />
(13,5%). Oko 17% još uvijek ne zna dovoljno o e‐learningu da bi mogli reći nešto više o tome.<br />
16
Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />
Posloprimcima je e‐learning metoda najviše atraktivna zbog vremenske fleksibilnosti<br />
(35,9%), te zbog dislociranosti (18,1%) i dobre kombinacije sa klasičnim učenjem (18,1%). Za<br />
13,9% ispitanih posloprimaca ova metoda je atraktivna zbog prihvatljivih cijena, a 7,4% je<br />
smatra atraktivnom zbog veće sistematičnosti. 6,6% ispitanih je odgovorilo da ne zna šta je<br />
e‐learning metoda učenja.<br />
Najviše poslodavaca u istraživanju je također odgovorilo da im je ova metoda atraktivna zbog<br />
vremenske fleksibilnosti (24%), dok njih 16,8% smatra da je razlog atraktivnosti prihvatljiva<br />
cijena. Oko 15% misli da je e‐learning metoda atraktivna zbog dobre kombinacije sa<br />
17
Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />
klasičnim učenjem, a 13,8% zbog dislociranost. 10,7% poslodavaca smtara da je e‐learning<br />
privlačan zato što pruža kraće odsustvo sa posla, a 8,7% zato što daje veću sistematičnost i<br />
kontrolu. 10,7% ispitnih poslodavaca ne zna šta je e‐learning metoda učenja.<br />
18