17.03.2015 Views

2010 - Posao.ba

2010 - Posao.ba

2010 - Posao.ba

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />

Sadržaj<br />

1. Uvod ....................................................................................................................................... 3<br />

2. Zadovoljstvo stečenim obrazovanjem.................................................................................... 3<br />

3. Procjena kvaliteta profesionalne edukacije ........................................................................... 4<br />

4. Potrebne edukacije i način njihovog održavanja.................................................................... 6<br />

5. Ulaganje u edukaciju............................................................................................................ 10<br />

6. Spremnost poslodavaca za ulaganje u edukaciju zaposlenika ............................................. 11<br />

7. Spremnost posloprimaca za ulaganje u edukaciju................................................................ 14<br />

8. E-learning metoda učenja..................................................................................................... 16<br />

Sarajevo, Maj <strong>2010</strong><br />

2


Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />

1. Uvod<br />

Portal Edukacija.posao.<strong>ba</strong> proveo je istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH tokom<br />

mjeseca januara, februara i marta. Istraživanje je obuhavtilo uzorak od 1047 oso<strong>ba</strong>, a bilo je<br />

namijenjeno poslodavcima, zaposlenicima i onima koji traže posao.<br />

U istraživanju je učestvovalo 69% posloprimaca i 31% poslodavaca.<br />

2. Zadovoljstvo stečenim obrazovanjem<br />

Čak 46,7% ispitanih smatra da im je formalno obrazovanje (srednja škola, fakultet...) pružilo<br />

odličnu osnovu, njih 23,8% je odgovorilo da im je dalo vrlo dobru osnovu, 18,3% dobru, 5,2%<br />

‐ dovoljnu, a 6% ‐ nedovoljnu.<br />

Najviše ispitanika u istraživanju smatra da je bolje upisati privatni nego državni fakultet – njih<br />

55%, dok 34,4% misli da su državni fakulteti ipak bolji. 10,6% ispitanih je bilo neodlučno kod<br />

ovog pitanja.<br />

3


Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />

3. Procjena kvaliteta profesionalne edukacije<br />

Čak 74,5% sudionika u istraživanju odgovorilo je da je pohađalo neki program profesionalne<br />

edukacije, dok je suprotno izjavilo 25,5% ispitanih.<br />

4


Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />

Za ispitanike koji su pohađali neki program profesionalne edukacije, 66,3% ih je izjavilo da im<br />

je edukacija izrazito pomogla u o<strong>ba</strong>vljanju radnih zadataka, dok 19,3% tvrdi da su im neki<br />

edukativni programi pomogli dok neki nisu. Da im je edukacija malo pomogla – odgovorilo je<br />

11,9% ispitanih, a najmanje njih (3%) je odgovorilo da im edukacija nije pomogla u o<strong>ba</strong>vljanju<br />

radnih zadataka.<br />

Odgovori na pitanje koliko kvalitetnu osnovu za <strong>ba</strong>vljenje Vašom profesijom Vam je dala<br />

edukacija (trening, kurs, seminar...) slični su kao i odgovori na prethodno pitanje. Tako čak<br />

60,8% ispitanih tvrdi da im je edukacija dala odličnu osnovu za <strong>ba</strong>vljenje njihovom<br />

5


Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />

profesijom, njih 16,5% je odgovorilo da im je dala vrlo dobru osnovu, dobru – 13,6%,<br />

dovoljnu – 5% i nedovoljnu – 4%.<br />

4. Potrebne edukacije i način njihovog održavanja<br />

U istraživanju su bile ponuđene oblasti iz kojih je ispitanicima edukacija potrebna, odnosno<br />

zanimljiva, s tim da je bilo moguće izabrati više oblasti. Najviše sudionika u istraživanja za<br />

potrebna/zanimljiva područja edukacije je izabralo strane jezike (16,7%), njih 13,4%<br />

odgovorilo je da su to komunikacijske i prezentacijske vještine, a 11,4% je izabralo napredne<br />

informatičke programe. Oko 8% ispitanih smatra menadžment potrebnim/zanimljivim<br />

područjem edukacije, 7,9% ‐ upravljanje ljudskim resursima, 6,6% ‐ marketing, 5,5% ‐<br />

finansije. Oko 6% ispitanika izabralo je postdiplomski studij kao potrebnu/zanimljivu<br />

edukaciju, dok 4,9% njih misli da im je potrebna edukacija iz osnovnih informatičkih<br />

programa. Specijalizirane prodajne vještine potrebno su područje edukacije za 3,7%<br />

ispitanih, a jednak postotak ispitanih izabrao je turizam i ugostiteljstvo, pravo, umjetnost i<br />

kulturu – njih 2,5%. Najmanji broj ispitanika (2,3%) misli da je potrebno/zanimljivo područje<br />

edukacije – wellness, sport i briga o ljepoti.<br />

6


Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />

Polovina ispitanika tvrdi da im najviše odgovaraju jednodnevne i višednevne edukacije<br />

(51,6%). Sedmični i dvosedmični edukativni programi najviše odgovoraju za 22,6% ispitanih,<br />

a semestralni za njih 21,2%. Najmanje ispitanih je odgovorilo da bi im odgovarale godišnje i<br />

višegodišnje edukacije.<br />

Također, polovina ispitanika smatra da bi se edukativni programi tre<strong>ba</strong>li održavati jednom<br />

sedmično (51%), njih 32,7% misli da bi to tre<strong>ba</strong>lo biti dva puta sedmično, 12% tri puta<br />

sedmično, a 4,3% četiri i više puta sedmično.<br />

7


Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />

Na pitanje koliko sati dnevno bi tre<strong>ba</strong>la trajati edukacija, najviše ispitanika je odgovorilo da<br />

edukacija ne bi tre<strong>ba</strong>la trajati duže od sat vremena (40,4%). Oko 27% njih misli da bi<br />

edukacija tre<strong>ba</strong>la trajati od 1 do 2 sata, 19,5% od 2 do 3 sata, 10,6% od 3 do 5 sati. Najmanje<br />

sudionika u istraživanju odogovorilo je da bi edukacija tre<strong>ba</strong>la trajati 5 do 8 sati dnevno<br />

(2,3%), te više od 8 sati (0,3%).<br />

Što se tiče vremena i mjesta gdje bi se edukacija tre<strong>ba</strong>la odvijati, najviše ispitanika smatra da<br />

bi edukacija tre<strong>ba</strong>la biti tokom radnog vremena u prostorijama edukacijske ustanove – njih<br />

8


Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />

47,6%. Oko 27% ispitanika smatra da bi se edukacija trbela odvijati nakon radnog vremena u<br />

prostorijama edukacijske ustanove, njih 14,3% misli da bi edukacija tre<strong>ba</strong>la biti vikendom,<br />

6% ‐ radnim danom nakon radnog vremena u prostorijama kompanije i 4,6% ‐ za vrijeme<br />

radnog vremena u prostorijama kompanije.<br />

Ispitanici su istraživanju tre<strong>ba</strong>li izabrati faktore koje utiču na njihovu odluku prilikom odabira<br />

edukacijskog centra ili programa, s tim da je bilo moguće izabrati više faktora. Njih 16,4%<br />

reklo je da pri odabiru edukacijskog centra/programa gledaju kvalitet edukacijskog<br />

materijala, a 14,1% bi se odlučilo za određeni program ili centar ukoliko bi im to pružilo<br />

mogućnost za zaposlenje ili napredovanje. Međunarodno priznata diploma bitan je faktor pri<br />

odabiru edukacijske kuće/programa za 13,3% ispitanika, cijena programa za 12,6%,<br />

mogućnost kreiranja programa prema potre<strong>ba</strong>ma polaznika za 9,4%, te vrijeme održavanja<br />

predavanja za 9,2%. Sedam posto ispitanih izjavilo je da im je za odabir edukacijskog<br />

programa/kuće bitna velična grupe koja pohađa edukaciju, 5,2% tvrdi da je to mjesto<br />

održavanja edukacije, a za 4,9% bitna je preporuka drugih ljudi. Najmanje ispitanika tvrdi da<br />

im je za odabir edukacijske kuće/programa bitno prepoznatljivo ime predavača (4,5%) i<br />

prepoznatljiv obrazovni centar (3,4%).<br />

9


Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />

5. Ulaganje u edukaciju<br />

Sudionici u istraživanje najčešće do informacija o programima edukacije dolaze putem<br />

Interneta (45,8%). Njih 18,7% izjavilo je da o informacije o edukacijama dobijaju putem<br />

preporuka, 14,5% putem e‐maila, te 13,7% putem novina.<br />

Čak 86,6% ispitanih planira pohađati neki program edukacije u budućnosti, a 11,7% samo<br />

ako im poslodavac to omogući. 1,4% ispitanih je izjavilo da ne planira ići na određenu<br />

edukaciju u budućnosti.<br />

10


Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />

6. Spremnost poslodavaca za ulaganje u edukaciju<br />

zaposlenika<br />

Poslodavci koji su učestvovali u istraživanju odgovarali su na pitanje da li njihovi zaposlenici<br />

pohađaju neki edukacijski program. Tako je njih 88,8% odgovorilo potvrdno.<br />

Najviše poslodavaca u istraživanju misli da u ovom momentu u edukaciju svojih zaposlenika<br />

ulažu i više nego što je potrebno – njih 83%, a 7,1% poslodavaca smatra da ulažu, ali<br />

nedovoljno. Oko 5% poslodavaca je priznalo da ne ulaže u edukaciju svojih zaposlenih, iako<br />

im je edukacija potrebna, 3,2% je odgovorilo da ulažu tačno onoliko koliko je potrebno, a<br />

1,3% da u ovom trenutku ne ulažu, ali da edukacija nije ni potrebna njihovim zaposlenicima.<br />

11


Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />

Većina poslodavaca koji smatraju da ne ulažu dovoljnu u edukaciju zaposlenika, tvrde da je<br />

razlog za to nedostatak finansijskih sredstava – 45,5%. Oko 27% njih je odgovorilo da je to<br />

zbog nedostatka sistema koji bi prepoznao potrebe za edukacijom, 16,4% reklo je da<br />

zaposlenici nemaju vremena za edukaciju, dok 10,9% smatra da njihovi zaposlenici nisu<br />

dovoljno motivsani da pohađaju neki program edukacije.<br />

12


Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />

Najviše poslodavaca izdvajalo je do 500 KM mjesečno za edukaciju svojih zaposlenih (83%).<br />

Do 1000 KM mjesečno izdvojilo je 1,2% poslodavca, do 2000 KM – 0,6%, a više od 2000 KM<br />

nijedan poslodavac koji je učestvovao u istraživanju.<br />

Skoro svi poslodavci koji su sudjelovali u istraživanju izjavili su da bi više ulagali u edukaciju<br />

ukoliko bi zaposlenici finansijski participirali u njoj, zato što bi tada postojala veća<br />

motivsanost zaposlenika (91,1%). Njih 4% bi više ulagali u edukaciju, ukoliko bi i zaposlenici u<br />

tome učestvovali, zbog manjih troškova, a 3% ne bi ulagali više u edukaciju, čak kad bi i<br />

zaposlenici finansijski participirali.<br />

13


Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />

7. Spremnost posloprimaca za ulaganje u edukaciju<br />

U istraživanju su ispitani i stavovi posloprimaca, koji su u poređenju sa stavovima<br />

poslodavaca nešto drugačiji. Tako je oko 40% posloprimaca u istraživanju odgovorilo da<br />

poslodavac ne ulaže u edukaciju, iako im je edukacija potrebna. S druge strane, njih 33% je<br />

izjavilo da poslodavac ulaže i više nego što je u ovom trenutku potrebno. Njih 13,5% smatra<br />

da poslodavac ulaže dovoljno u njihovu edukaciju, a 1,6% je priznalo da poslodavac ne ulaže<br />

ništa, ali da im edukacija nije ni potrebna.<br />

Najviše posloprimaca je za edukaciju spremno odvojiti do 100 KM mjesečno (70,5%), do 200<br />

KM mjesečno izdvojilo bi 16,9% posloprimaca, do 500 KM – 5,4%, od 500 do 1000 KM –<br />

2,6%, a njih 1,7% bi izdovjilo više od 1000 KM mjesečno za profesionalnu edukaciju. Oko 3%<br />

ispitanika ne bi izdvojilo novac za profesionalnu edukaciju.<br />

14


Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />

Više od polovine ispitanika smatra da zaposlenici ne bi tre<strong>ba</strong>li sudjelovati u trošku edukacije,<br />

njih 55,3%. Da bi zaposlenici tre<strong>ba</strong>li učestvovati u pokrivanju troškova edukacije <strong>ba</strong>rem 10%<br />

odgovorilo je 14,3% ispitanih. Njih 11,5% smatra da bi zaposlenici tre<strong>ba</strong>li pokriti 20%<br />

troškova edukacije, a podjednak broj ispitanika (8,3%) misli da zaposlenici tre<strong>ba</strong>ju pokriti<br />

30% troškova za edukaciju ili da bi poslodavci i zaposlenici tre<strong>ba</strong>li jednako učestvovati u<br />

trošku edukacije. Najmanji broj ispitanih misli da bi zaposlenici tre<strong>ba</strong>li sudjelovati u trošku<br />

edukacije sa 40% ili više od 50%.<br />

Čak 64,8% ispitanih bi mijenjalo bonus na platu za edukaciju, dok je njih 6,3% izjavilo da ne bi<br />

to uradilo. Oko 29% sudionika u istraživanju bi djelomično mijenjalo bonus na platu za<br />

edukaciju.<br />

15


Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />

U istraživanju je ispitan i uticaj krize na edukaciju zaposlenika. Tako je polovina ispitanika<br />

odgovorila da je zbog krize poslodavac smanjio finansijska izdvajanja za edukaciju, a 30,2% je<br />

izjavilo da poslodavac ni ranije nije finansirao edukacije zaposlenih. Oko 4% tvrdi da<br />

poslodavac ulaže u edukaciju jednako kao i prije krize, a gotovo jednak postotak da je<br />

poslodavac skroz zamrznuo ulaganje u edukaciju.<br />

8. E‐learning metoda učenja<br />

U istraživanju su ispitani stavovi o e‐learning metodi učenja. Tako 56% učesnika u istraživanju<br />

tvrdi da je ova metoda atraktivna, ali manje od klasične metode učenja. Jednak broj njih<br />

smatra da je atraktivna koliko i klasično učenje ili da je atrkativnija od klasične metode<br />

(13,5%). Oko 17% još uvijek ne zna dovoljno o e‐learningu da bi mogli reći nešto više o tome.<br />

16


Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />

Posloprimcima je e‐learning metoda najviše atraktivna zbog vremenske fleksibilnosti<br />

(35,9%), te zbog dislociranosti (18,1%) i dobre kombinacije sa klasičnim učenjem (18,1%). Za<br />

13,9% ispitanih posloprimaca ova metoda je atraktivna zbog prihvatljivih cijena, a 7,4% je<br />

smatra atraktivnom zbog veće sistematičnosti. 6,6% ispitanih je odgovorilo da ne zna šta je<br />

e‐learning metoda učenja.<br />

Najviše poslodavaca u istraživanju je također odgovorilo da im je ova metoda atraktivna zbog<br />

vremenske fleksibilnosti (24%), dok njih 16,8% smatra da je razlog atraktivnosti prihvatljiva<br />

cijena. Oko 15% misli da je e‐learning metoda atraktivna zbog dobre kombinacije sa<br />

17


Istraživanje o edukativnim potre<strong>ba</strong>ma u BiH <strong>2010</strong><br />

klasičnim učenjem, a 13,8% zbog dislociranost. 10,7% poslodavaca smtara da je e‐learning<br />

privlačan zato što pruža kraće odsustvo sa posla, a 8,7% zato što daje veću sistematičnost i<br />

kontrolu. 10,7% ispitnih poslodavaca ne zna šta je e‐learning metoda učenja.<br />

18

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!