LIST GRADA OPATIJE â¢ BROJ 150 â¢ GODINA XVII ... - Opatija.net

LIST GRADA OPATIJE • BROJ 150 • GODINA XVII • OŽUJAK 2012. 

Poštarina plaćena u pošti 51410 Opatija 

OPATIJA 

ISSN 1331-3827

Pismo 

Nedavno je ciji lista “Opatija”, ali ovako teške 

na adresu redakcije, 

ali i gradskih 

čelnika i na još 

neke druge adrese, 

stiglo za nas 

u redakciji jedno 

optužbe ipak zaslužuju kratak 

odgovor. Prolistala sam 23 broja 

lista “Opatija” (sve one koje sam 

potpisala kao glavna urednica) i 

pronašla 13 tekstova koji govore o 

aktivnostima opatijskog UABA! U 

vrlo neugodno Opatiji djeluje šesdesetak raznih 

pismo. Potpisao udruga, mnoge su među njima 

ga je Oleg Mandić, 

vrlo aktivne, a kada bi se sve njih, 

predsjednik ravnopravno, pratilo kako to tra- 

UABA Opatije, i u 

njemu nas ozbiljno 

proziva da u listu «Opatija» ne 

pratimo projekte koje provodi ova 

udruga, što govori o “nakaradnosti 

vrednovanja raznih sadržaja 

u “Opatiji”… onih koji upravljaju 

listom”. “Nekome se očito ne mili 

riječ antifašizam, a kroz to ni sve 

ono pozitivno što iz toga proizlazi 

i za što se borimo i zalažemo”, 

navodi se, između ostalog, u tom 

dugom pismu. 

Svatko ima pravo na svoje mišljenje, 

pa i o uređivačkoj koncepže 

“antifašisti” list bi trebao izlaziti 

barem svakog tjedna (izlazi samo 

deset puta godišnje). UABA je, 

dakle, već dosad privlilegirana 

udruga kada je riječ o praćenju 

njenih aktivnosti u našem listu, pa 

je njihovo nezadovoljstvo još teže 

razumijeti. 

Prihvaćena i podržana uređivačka 

koncepcija, koju sam predložila 

kada sam preuzela uređivanje 

lista, temelji se na pričama iz 

života opatijske svakodnevice, a 

ne na vijestima i registru događaja, 

jer smatram da se građani na 

UVODNIK 

toj razini informiraju kroz druge, 

mnogo brže medije nego što se 

to može pratiti u jednom mjesečniku, 

gdje je takva informacija već 

«prastara». 

No, dobro, nećemo “špičiti” 

oko toga, niti tražiti zlonamjernost 

i neargumentiranost 

u optužbama i negodovanjima 

predsjednika udruge antifašista. 

Dapače, akcije opatijskih antifašista 

u ovom broju obrađujemo 

kroz dvije teme, pa ako je to način 

da dokazujemo svoje antifašističko 

opredjeljenje – neka bude. 

Idemo dalje. Tko se još sjeća 

ovogodišnjeg opatijskog karnevala? 

I to je već «stara vijest», 

ali ipak u ovom broju prenosimo 

nekoliko maškaranih sličica da 

vas podsjetimo na «peto godišnje 

doba». Nešto bliže u sjećanju 

nam je Dan žena koji nas je motivirao 

da potražimo “najmoćniju 

ženu Opatije”. A nismo zaboravili 

ni na sportaše, one najbolje i najuspješnije, 

kojima su uručena priznanja 

za lanjske uspjehe. Svima 

čestitamo na postignutim rezultatima. 

Pred nama je travanj s novim 

kazališnim projektom – Festival 

neovisnih kazališta FEN – pa 

donosimo detaljni program ove 

nove manifestacije, u kojem bi 

svatko mogao pronaći nešto za 

sebe. U travnju ne bi valjalo zaboraviti 

ni na “zelenu” akciju koju 

najavljujemo, jer u brizi za okoliš 

posla ima za sve i svakoga. Nove 

priče čekaju vas i u našim stalnim 

rubrikama, pa “navalite” na listanje… 

Opatijom već uveliko vladaju 

mirisi proljeća, pred nama je 

Uskrs, a onda to nekako uvijek 

znači i start turističke sezone. 

Poticaj je to da još angažiranije 

krenemo u potragu za novim pričama. 

Sretan Uskrs želi vam 

Mirjana Rončević 

ožujak 2012. 

2 

Bele kamelije Šesno! Šesno, šesno! Najšesnije! 

List Opatija 

HOTEL KVARNER - Hotel Kvarner je bil malo va wellnesse. Malo je počinul, pa su 

ga popiturali i storili par tretmani tako da ima novi kolor i zgleda friško i šesno. 

Pa kemu se pijaža, kemu ne, na voju. Sejno mislimo da je merital ovakov tretman 

pokle čuda let ča je stal zapušćen. I na kraje, je najstareji hotel na Jadrane, al ne? 

Sada bi rabil i jednu dobru renovaciju interijera pa da dobije i onu treću kameliju. 

PODZEMNA CRPNA STANICA - Kada bi se pokril gornji del od oviste sliki retko 

ki bi mogal prepoznat ka de j’ ovo slikano. Va Ike su storili šesnu podzemnu 

crpnu stanicu ka ne strši vajer kod druge, na Lungo mare. I ne samo to, nego 

su i uredili ovaj mići plato na mesto kade j’ prvo bilo kamene. Va Iku gredu tri 

kamelije! 

Parićala Irena Bistričić Vuković, Snimio: Nikola Turina 

Črne maće 

Ni baš šesno! Grdo! Grdo, grdo... 

LJETO NA LJETNOJ - Ki bi rekal da je leto već tu. I to ne bilo ko leto 

nego onisto dve i jedanajste. Bit će da smo va vremeplove pa lepo 

moremo poć nazad i videt ča j’ se bilo za gledat lane na Ljetnoj pozornice. 

Ma rabi ugradit još jedan botun za poć napred va dve i dvanajstu 

pa da vidimo ča su nan parićali za ovisto leto. 

PAL JE PAL - Ni još, ma za ki dan, pal je pal. Na Pute za Plahuti stoji već 

fanj vremena ovisti pal. Nagnjen, čeka samo da se bati na kega, al na 

neš, pa da bude problema. Pa bi bilo lepo, dok ne bude kasno, da ga 

gradske službi i podricaju i boje takaju. Zaš gradske službi? Aš da je to 

gradska rasvjeta i da su oni zaduženi za to.

Srušeno 

staro kino 

Piše Mirjana Rončević 

VIJEST MJESECA 

FOTO: N. TURINA 

S 

rušeno je staro opatijsko 

kino, derutno 

zdanje koje je već 

godinama propadalo 

i bilo izvan svake funkcije. Početkom 

ožujka, po nalogu gradskih 

vlasti, na teren su izašli radnici 

Zanatopreme i bagerima krenuli 

na posao. Trebalo je samo 

nekoliko dana da staru ruševnu 

zgradu sravne sa zemljom, a zasad 

će se taj teren osposobiti za 

privremeno parkiralište. Za taj je 

zahvat iz gradskog proračuna 

izdvojeno oko 185 tisuća kuna. 

Tako je nestalo jedno ruglo 

grada, prostor je funkcionalno 

iskorišten, a ovaj bi se potez 

mogao tumačiti i kao početak 

gradnje novog opatijskog Doma 

umjetnosti za kojeg već postoji 

idejni projekt koji bi se, planira 

se, trebao početi realizirati već 

iduće 2013. godine. 

Rušenje zgrade nekadašnjeg 

kina «Beograd», kasnije 

«Imperial», koje je dobrovoljnim 

radom Opatijaca izgrađeno 

pedesetih godina prošlog stoljeća, 

s nostalgičnim sjećanjima 

promatrali su i mnogi građani. 

Prisjećali su se lijepih trenutaka 

koji ih vezuju za kino u kojem 

su provodili dio svog djetinjstva 

i mladosti. U doba kada i nije 

bilo mnogo drugih zabavnih 

sadržaja, tjedni odlazak na kino 

predstavu bio je veliki doživljaj. 

U tom su se prostoru održavali i 

drugi društveni, zabavni i kulturni 

događaji, pa je kino šezdesetih 

i sedamdesetih godina često 

bilo središte opatijskih zbivanja. 

Sva su ta sjećanja sada «zakopana» 

u temelje novog zdanja koje 

bi opet trebalo postati novi dom 

kulturnih i zabavnih sadržaja. 

Zgrada starog kina, odnosno, 

ono što je od nje bilo preostalo 

obzirom da se djelomično 

već ranije samourušavala, 

sravnjena je do prve ploče, a 

teren od oko 900 četvornih metara 

(širine 30 puta 30 metara) 

utabat će se i posuti rizlom, saznajemo 

u gradskoj Tehničkoj 

službi. 

- Neće to biti nikakvo službeno 

parkiralište, ali će se taj prostor, 

obzirom da ćemo asfaltirati 

prilaznu rampu, moći koristiti za 

parkiranje. Doduše, interes za 

zakup tog prostora pokazuju 

iz obližnjeg hotela Imperial, pa 

će odluku o namjeni tek trebati 

donijeti. U svakom slučaju, na toj 

površini moglo bi se naći dvadesetak 

parkirnih mjesta, što 

je vrlo zanimljivo obzirom da 

se radi o središtu grada, kazao 

nam je šef tehničke službe Raul 

Degano. 

3 

INTERVJU 

6 U Saboru imamo «lobisticu» 

TEMA 

12 Osmomartovske ćakule 

KULTURA 

31 Prvi FEN u Opatiji 

SPORT 

32 Priznanja sportašima 

godine 

»Iz sadržaja 

Grad Opatija 

impressum: 

Opatija - list Grada Opatije 

Nakladnik: GRAD OPATIJA 

Glavna urednica: Mirjana Rončević 

Izvršna urednica: Lidija Lavrnja 

Grafički urednik: Sanjin Mačar 

Lektorica: Jadranka Martić 

Suradnici: 

Irena Bistričić Vuković, Kristina Staničić, 

Dražen Turina, Goran Brozović, 

Ira Prebilić Banić, Kristina Tubić, 

Aleksandar Vodopija, Marijana Zorić 

Fotografije: Nikola Turina 

Uređivački savjet: 

Viktor Peršić (predsjednik), 

dr. Lara Jelenc, Kristijan Lanča, 

Andrej Pošćić i Aldo Simper 

Kontakt: 

List Opatija, Maršala Tita 3, 51410 Opatija 

Telefon: 051/701-322 (int. 158) 

Telefaks: 051/701-267 

E-mail: opatija-list@ri.t-com.hr 

URL: http://www.opatija.hr 

Tisak: GRADSKA TISKARA OSIJEK 

Naklada: 6.000 primjeraka 

List je besplatan i izlazi mjesečno 

ISSN 1331-3827 

Oglašavanje u listu Opatija 

Zadnja 3.200 kn; 

unutanji ovitak 2.000 kn; 

1/1 1.500 kn; 1/2 750 kn; 1/3 500 kn; 

1/4 350 kn, 1/8 200 kn, 

Popust za tri objave 20 posto, 

popust za šest objava 30 posto. 

Naslovna stranica: 

Rušenje starog opatijskog kina 

Snimio: Nikola Turina

IZ UREDA GRADONAČELNIKA 

Redovnu rubriku opatijskog 

gradonačelnika u listu “Opatija”, u ovom 

smo broju odlučili “nadopuniti” ponekim 

novinarskim pitanjem. Ivo Dujmić je 

iskoristio priliku i “ispraznio dušu”, govoreći 

o problemima koji ga tište i čemu se 

namjerava posvetiti idućih dana i mjeseci. 

Evo što smo zabilježili u tom razgovoru: 

ožujak 2012. 

4 


O «papirima» 

- Prve dvije godine trebali 

smo pripremiti realizaciju projekata 

iz programa naše koalicije i 

puno smo vremena potrošili za 

to, ali u hodu smo rješavali i brojne 

naslijeđene probleme: od slučaja 

LRH, neiskorištenih kredita 

Svjetske banke za projekt Jadran, 

garaža na Slatini i Tržnici, šahta 

na Novoj cesti do dugotrajnih 

raznih sudskih procesa i sporova. 

A da sve ne teče glatko i onako 

kako smo priželjkivali primjer je i 

Prostorni plan i UPU Opatije, čije 

smo točkaste izmjene pokrenuli 

čim smo preuzeli vlast. No, tek 

sada će krenuti javna rasprava, 

nakon koje će doći i do usvajanja 

tih dokumenta, bez kojih se 

ne može u daljnje investicije. To 

pokazuje i neučinkovitost birokracije, 

jer smo prespori i treba 

savladavati jako puno prepreka 

na tom putu… 

Naš je cilj da gradska vlast 

ima spremne projekte na razini 

idejnog rješenja, koje ćemo ponuditi 

investitorima, koji će onda 

projekt razraditi do izvedbenog 

rješenja. Tako smo primjerice 

učinili za kupalište Lido, a sada 

će nam idejno rješenje trebati i 

za kupalište Slatina, s obzirom da 

DORH privodi kraju proces izvlaštenja 

tvrtki s pomorskog dobra 

na ovoj lokaciji. No, treba ga napraviti 

prije suglasnosti za davanje 

koncesije, što je u županijskoj 

nadležnosti. 

Loš je primjer garaža Tržnica 

za koju je bivša vlast pripremila 

izvedbeni projekt kojeg investitori 

ne žele. Iz toga smo naučili da 

se do kraja trebaju srediti papiri 

samo kada je to javna investicija, 

a da se kod privatnih investicija 

pusti investitoru da izabere 

konačnu koncepciju, s time da 

gradska vlast mora kroz idejna 

rješenja pokazati što želi. 

O katastarskoj 

izmjeri 

- Milijuni su utrošeni za novu 

katastarsku izmjeru, a kod nas se 

tek sada počelo s prvim izlaganjima 

samo za k.o. Ika-Oprić. Nažalost, 

već je došlo do zastoja. Grad 

je osigurao opremu i prostor za 

taj posao, ali sud i katastar nemaju 

dovoljno kadrova, a u tom segmentu 

mi ne možemo pomoći. 

Sređivanje zemljišnih knjiga nama 

je od velikog interesa, ali ako se 

nastavi tim tempom to se neće 

uspjeti završiti idućih 20 godina. 

Zato ćemo se s ovim problemom 

na našem području obratiti ministru 

pravosuđa i vidjeti može li se 

ubrzati njegovo rješavanje jer o 

sređivanju zemljišnih knjiga ovise 

i nove investicije i otvaranje novih 

radnih mjesta. 

O odgovornosti 

- Ova kriza i recesija nas 

je dodatno potakla da se više 

okrenemo sređivanju unutarnjeg 

ustrojstva naše gradske uprave, 

ustanova i gradskih tvrtki. To je 

jedan od najtežih zadataka. Malo 

se zna da je pod ingerencijom 

Grada 496 djelatnika, dakle, da 

sam na neki način odgovoran 

za gotovo 500 radnih mjesta 

i isto toliko ljudskih sudbina. U 

gradskim službama imamo 62 

zaposlenika, u «Parkovima» radi 

79 ljudi, Komunalac ima 229 

radnika, Opatija 21 ima jednog 

zaposlenog, Hrvatski muzej turizma 

5 djelatnika, naša knjižnica 

13, Festival Opatija 6, Dječji vrtić 

65 djelatnika, a Javna vatrogasna 

postrojba 36 ljudi. Svi se oni 

najvećim dijelom financiraju iz 

gradskog proračuna, a u tim radnim 

sredinama uočeno je i puno 

slabosti. 

Smatram da trebamo zaoštriti 

odgovornost ljudi koji vode 

te kolektive, da imamo pravo 

Sladoled od kamelije 

Četvrta izložba 

“Kamelije opatijske 

rivijere”, koju 

je u Umjetničkom 

paviljonu Šporer 

organizirala 

Udruga ljubitelja 

kamelija “Iginio 

Scarpa”, a u sklopu koje se biraju i proglašavaju 

najljepše kamelije u gradu i okolici, svečano je 

otvorena u Umjetničkom paviljonu Šporer ,2. 

ožujka. Na izložbi je prezentirano sedam kamelija 

koje su donirali Antonija Cvetković, Ivo Dujmić, 

Ivan Ljubičić, Ingo Kamenar, Zlatko Komadina, 

Marta Šmitran i Milenij hotel. Kamelije će biti 

posađene u parku Angiolina kao i cvjetovi kamelija 

koje su donijeli uzgajivači s područja čitave 

Opatijske rivijere, a bilo ih je ove godine nešto 

manje, radi duge i vrlo hladne zime. – Kamelije 

su ponos parkova i vrtova naših sugrađana i hotelskih 

i ugostiteljskih objekata, koji ih njeguju 

uz obilje pažnje. To je povod naše izložbe, kada 

fotografiramo, biramo i potom izlažemo najljepše 

kamelije u kategoriji stablo i cvijet, a stručni 

žiri sastavljen od predstavnika Parkova i publike 

bira pobjednike, rekla je predsjednica Udruge 

ljubitelja kamelija Yasna Skorup Krneta. Kamelija 

je na izložbi dobila i novi gastro identitet. 

Poznati kuhar Denis Zembo publici je pokazao 

da su kamelije jestive, te ponudio jela od latica 

cvijeta kamelije: kanapee od guščje jetre s marmeladom 

od kapule i kamelije, rižoto s laticama 

kamelija, desert od bijele i crne čokolade sa sladoledom 

od kamelije i ušećerenom laticom tog 

cvijeta, te krokant od sezama i sušene kamelije. 

Jestivo cvijeće može se naći na mnogim svjetskim 

trpezama: stari Egipćani i Rimljani obilno 

su ga konzumirali, a u srednjem vijeku radile su 

se razne delicije od cvijeća, kazala je Yasna Skorup 

Krneta, te pozvala sve građane, ugostitelje, 

trgovce i vlasnike poslovnih prostora, da nabave 

sadnicu kamelije i njome ukrase pročelje svog 

ulaza kako bi se Opatija promovirala kao “Grad 

kamelija”. K.T.

više fleksibilnosti i u preraspodjeli 

radnog vremena pa, primjerice, 

kada posao «stisne» treba raditi 

i subotama ili popodne, a ne 

komotno odraditi svojih sedam 

sati i ostaviti nedovršeni posao. 

Jednostavno rečeno, tražit ćemo 

veći angažman vodstva i svih djelatnika, 

kako bismo postali bolji i 

učinkovitiji. U tom smislu tražio 

sam da budem obaviješten o 

svakom novom zapošljavanju u 

su u privatnim zgradama. Mi smo 

krenuli tim putem i to na način 

kada pismom namjere dobijemo 

informacije da je netko zainteresiran 

za kupnju, onda raspišemo 

natječaj s cijenom koju odredi 

sudski procjenitelj. No, događa 

se da zainteresirani kupac nakon 

toga što mi za sam postupak 

imamo i trošak, odustane jer se 

špekulira da ćemo spustiti cijenu. 

Međutim, odlučili smo: cijena 

O zajedništvu 

- Ovom gradu nedostaje zajedništvo 

i bolja koordinacija, i na 

tome treba konstantno raditi. 

O odlučivanju 

- Mnogi «sitni» svakodnevni 

problemi dolaze na stol gradonačelnika, 

što nije uvijek potrebno, 

ako svi odgovorno rade svoj 

posao. Gradonačelniku treba 

Odgovorni 

moraju biti 

odgovorniji 


O potpori građana 

- Ja sebe ne štedim, radim od jutra do mraka, 

ali tražim odgovornost i od svojih suradnika. 

Zapostavio sam svoj obiteljski život, svoje 

prijatelje, konstantno radim za grad, jer to traži 

moja savjest. Najveća potpora su mi građani 

koji me zaustavljaju na ulici i daju podršku za 

ono što radim. Ima, naravno, i onih koji njurgaju 

i krizitiraju, pa i to je dobro, ali uvijek kažem: 

dajte, ponudite vi vaše, konkretno rješenje. 

tražiti veću učinkovitost, fiskalnu 

odgovornost, radnu disciplinu i 

prilagođavanje novim uvjetima. 

Naši ljudi su vrijedni radnici - ako 

imaju dobrog rukovoditelja. Svatko 

u svom segmentu poslovanja 

mora donositi odluke i za njih 

odgovarati, a veću odgovornost 

moraju preuzeti i upravna vijeća 

ili nadzorni odbori. Potrebno je 

tim ustanovama i tvrtkama, jer se 

odgovornost često prebacuje na 

gradonačelnika za mnoge stvari 

o kojima on nije niti informiran. 

O prodaji imovine 

- Treba prodati gradsku 

imovinu koja nije u funkciji, prvenstveno 

se radi o zemljištu ili 

nekim gradskim stanovima koji 

se neće spuštati, čak suprotno, 

u ponovljenim natječajima ona 

može biti i podignuta za određeni 

postotak postotak. 

O komunalnim 

radovima 

- Više ćemo učiniti na komunalnom 

nadzoru, što znači 

da gradska komunalna služba u 

svakom trenutku mora znati što 

se, gdje i tko radi i gradi na našem 

području. Kada se, primjerice, 

na jednom potezu kopa cesta, o 

tome trebaju biti informirani svi 

koji imaju interesa da u te kanale 

postave neke svoje instalacije, jer 

nećemo dozvoliti da se naknadno, 

nakon kratkog vremena, opet 

kopa na istoj dionici zato što svi ti 

interesi nisu bili usklađeni. Takav 

pristup, koji je u svijetu uobičajen, 

kod nas još uvijek ne funkcionira, 

ali odsad će se za propuste te vrste 

tražiti odgovornost. 

ostaviti više vremena za strateška 

pitanja. Zadaća je gradske 

vlasti stvaranje okvira za standard 

građana, počevši od razvoja 

infrastrukture pa do donošenja 

različitih mjera, a koji omogućuju 

i gospodarskom sektoru razvoj. 

O opoziciji 

- Opozicija samo kritizira bez 

konkretnih prijedloga, a često se 

skriva iza «mišljenja građana». 

No, to joj je valjda i uloga, mada 

bih volio više konstruktivnih kritika. 

O medijima 

- S medijima imam korektnu 

suradnju, ali volio bih da kada o 

nečemu izvještavaju budu konkretniji 

i argumentiraniji i da čitateljima, 

slušateljima ili gledateljima 

podastru što više činjenica na 

osnovi kojih će građani sami moći 

donositi zaključke. 

5 

Opatijski Veliki brat 

Svakodnevno, 24 sata na dan, u Opatiji su uključene 

kamere koje snimaju slučajne prolaznike 

na javnim površinama našega grada. www. 

webcamsopatija.com internetska je adresa na 

kojoj možete vidjeti što se događa u našem gradu. 

Klikom na linkove na lijevoj strani sučelja 

možete imati pregled nad situacijom na nekoliko 

opatijskih lokacija, među kojima su tržnica, 

križanje Kaneta (ilitiga Jakus), Volosko i druge 

lokacije raspoređene u linkove pod nazivom 

Panorama, Promet, Javne površine, Spomenici 

kulture, Turističi objekti te Sport i rekreacija. 

Polako, ali sigurno, i u Opatiji se ostvaruje vizija 

Orsona Walesa. K.S. 

Turističko vođenje 

osnovaca 

Zašto je Opatija turistički biser Jadrana, saznali 

su učenici drugog i trećeg razreda Područne 

škole “R. K. Jeretov” iz Ičića, kroz povijesno-turističku 

šetnju organiziranu povodom obilježavanja 

Međunarodnog dana turističkih vodiča, 

21. veljače, u organizaciji Udruge turističkih 

vodiča Liburnije. Dvadesetak mališana, u pratnji 

učiteljica Ljerke Knežević, Danijele Simčić 

Bakunić i Bojane Lanča, pozorno je slušalo priče 

turističkog vodiča Robertina Juranića o simbolu 

Opatije kameliji, Djevojci s galebom za koju je 

pozirala Jelena Jendrašić iz Crikvenice , Isadori 

Duncan, nekadašnjoj slastičarnici u Šporeru 

u koju su kolači stizali direktno iz Beča, Iginiu 

Scarpi koji je voljenoj supruzi izgradio Vilu 

Angiolinu… Dvosatna turistička šetnja koja je 

započela u Ulici slavnih, 

a završila ispred grafita 

na zidu Ljetne pozornice 

mališanima će pomoći 

u boljem razumijevanju 

gradiva o svom zavičaju 

koje upravo obrađuju u 

školi. K.T. 

Učenici PŠ Ičići u 

povijesno-turističkoj 

šetnji Opatijom

INTERVJU 

Lobirat ću 

za Opatiju 

ožujak 2012. 

6 


Lidija Bagarić, 35. godišnja 

SDP-ovka iz Opatije, u iduće će 

četiri godine u Saboru predstavljati 

glas Liburnije. 

Kada je prije sedamnaest godina 

iz rodne Požege došla na studij 

u Opatiju, Lidija Bagarić zaljubila 

se u naš kraj i odlučila ostati živjeti 

ovdje. Za politiku je oduvijek bila 

zainteresirana jer, kako kaže, ako 

se ne baviš politikom, ona se bavi 

tobom, a u njezinim socijaldemokratskim 

načelima dodatno ju je 

učvrstio susret s tamnom stranom 

američkog kapitalizma. Kao članica 

Odbora za turizam i Odbora 

za obrazovanje, znanost i kulturu, 

Bagarić će, kao jedina zastupnica 

s područja Liburnije, iduće četiri 

godine provesti u saborskim klupama.To 

što nije rođena Opatijka, 

ova mlada magistrica ekonomije 

smatra dodatnim izazovom. Pored 

toga što će lobirati za rješavanje 

problema Opatije, poziva sve 

građane, bez obzira na politička 

uvjerenja, koji žele podijeliti iskustva 

ili se požaliti na probleme u 

provođenju pojedinih zakona, da 

to i učine, na adresi M. Tita 87. 

Piše Ira Prebilić Banić 

Snimio Nikola Turina

a li ste najmlađa među 

saborskim zastupnicima 

koji će u iduće če- 

D 

tiri godine braniti boje 

Kvarnera? Ili ste, možda, najmlađa 

saborska zastupnica uopće? 

- Što se tiče 8. izborne jedinice, 

na čijoj sam listi bila, može se takva 

tvrdnja izvući, mada smo kolegica 

Ana Komparić Devčić i ja isto godište. 

Mlađi od nas je kolega Saša 

Đujić iz Novog Vinodolskog, no on 

je bio na listi za 7. izbornu jedinicu. 

Najmlađa među nama, s nepunih 

27 godina, je kolegica Sandra 

Petrović. Ako pogledamo sve zastupnike, 

samo unutar SDP-a ima 

još 13 zastupnika koji su mlađi od 

mene, ili su moje godište, a 20-tak 

zastupnika su ispod 40 godina što 

navodi na zaključak da predsjednik 

stranke, uz “iskusne lavove” u Saboru, 

veliko povjerenje ima u “mlade 

snage”. 

Žena u politici - prednost ili 

nedostatak? 

- Od svih stranaka, SDP je 

stranka koja vodi najviše računa o 

poštivanju ravnopravnosti spolova 

tako da je i najviše žena iz kvote 

SDP-a. Ima nas 21-na, što je ujedno 

simbolična brojka zbog Plana 

21 kojim smo dobili izbore. Istina, 

moram vam priznati da su se te 

brojke sasvim slučajno poklopile, 

no zaista je zgodno ispalo. Zakon 

o ravnopravnosti spolova sasvim 

je sigurno omogućio većem broju 

žena dolazak na liste, pa time i u 

Sabor, ali naravno da nije dovoljno 

samo biti žena. Važan je angažman 

u stranci, a vjerujem da je u mom 

slučaju prvi korak bio izbor u Glavni 

odbor stranke. Kao jedina članica 

Glavnog odbora s područja Liburnije, 

dobila sam priliku to područje 

pokrivati i na listi za Sabor, a kako 

smo ostvarili dobar rezultat, dogodilo 

se da su svi s liste, direktno ili 

kao zamjene, ušli u Sabor - ja sam 

konkretno ušla kao zamjena Željku 

Jovanoviću koji je otišao na mjesto 

ministra. Inače, generalno gledano, 

mišljenja sam da je u našem društvu 

još uvijek prednost biti muškarac 

u svakom aspektu života, pa 

tako i u politici. Ono što kaže muškarac 

uvijek će imati veću težinu, 

uzet će se ozbiljnije nego kad to 

isto kaže žena, a uz to se politika 

kod nas još uvijek smatra muškim 

poslom. A nekako se i po prirodi 

muškarci lakše nameću, a i glasniji 

su od nas žena. Da ne spominjem 

to koliko žena mora biti angažiranija 

u odnosu na muškarca ako uz 

posao ima i obitelj. 

Što će točno biti vaše dužnosti 

u Saboru? I jedno lokal-patriotsko 

pitanje – tijekom mandata, 

hoćete li se i na koji način 

zauzeti za Opatiju? 

- Naravno, izabrana sam kao 

zastupnica građana iz 8. izborne jedinice, 

a namjeravam posebno zastupati 

interese građana Liburnije 

obzirom da sam jedina zastupnica 

s ovog područja. Svjesna sam da ću 

se morati puno više truditi jer će me 

uvijek pratiti komentar da nisam 

rođena Opatijka, ali vjerujem da 

ću se, u obrani interesa opatijskog 

područja, svojim zalaganjem dokazati. 

Prvenstveno ću lobirati da se 

riješe problemi s kojima se susreće 

gradska uprava. Nadalje, predložila 

sam da se tematska sjednica Odbora 

za turizam održi na našem 

Fakultetu za menadžment u turizmu 

i ugostiteljstvu. Zatim ću lobirati 

da se više događanja dovede u 

Opatiju. Pored toga, želim ostvariti 

direktni kontakt s građanima na 

način da svatko tko želi može doći 

na razgovor. Evo, iskoristila bih ovu 

priliku za obavijest kako ću jednom 

mjesečno, po principu otvorenih 

vrata, primati građane koji žele 

podijeliti iskustva ili se požaliti na 

probleme u provođenju pojedinih 

zakona. Svaki prvi ponedjeljak u 

mjesecu, od 10 do 12 sati, u prostorijama 

opatijskog SDP-a, M. Tita 87, 

1. kat, bit ću na raspolaganju. Želim, 

također, naglasiti da su dobrodošli 

svi građani koji imaju primjedbe ili 

prijedloge za poboljšanje sustava, 

bez obzira na vlastita politička 

uvjerenja. 

Unutar Sabora članica sam 

Odbora za turizam i Odbora za 

obrazovanje, znanost i kulturu koji 

su bliski mojoj struci i dosadašnjem 

radnom iskustvu pa će jači angažman 

zasigurno biti u tim područjima. 

Ipak, želim istaknuti da, kao zastupnica, 

imam pravo prisustvovati 

radu svih odbora pa me se može 

kontaktirati i po ostalim pitanjima. 

Kako je jedna Požežanka 

uopće došla u Opatiju? 

- U Opatiju sam, na ljetovanje, 

prvi puta došla u sedmom razredu 

osnovne škole. Odmah mi se svidjela, 

štoviše, upravo sam u Opatiji 

odlučila da ću studirati vanjsku 

trgovinu, turizam ili nešto slično, 

no svakako nešto vezano uz putovanja. 

I zaista, nakon završene 

Opće gimnazije u Požegi upisala 

sam vanjsku trgovinu u Zagrebu - 

morate znati da smo iz Požege u 

pravilu odlazili na studij u Zagreb ili 

u Osijek. No, Zagreb mi se nekako 

zamjerio, sva ta gužva nije mi odgovarala... 

Rekla sam samoj sebi: 

Zagreb nije za tebe, idi na more! I 

tako sam, 1995.g. došla na Fakultet 

za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, 

shvatila da sam zaljubljena 

u Opatiju i odlučila da ću ovdje 

ostati živjeti. 

Što kažu vaši najbliži? Jesu li 

ponosni? Pitaju li se, možda, što 

vam je to trebalo? 

- Uz ponos, paralelno se nameće 

pitanje da li mi je to trebalo. 

Društvo je danas dovedeno u situaciju 

da je poremećen cijeli sustav 

vrijednosti pa je posao saborskog 

zastupnika, koji bi trebao biti velika 

čast i priznanje, postao najomraženija 

funkcija. Svjesna sam da će 

im, dok god naši građani ne počnu 

bolje živjeti, saborski zastupnici biti 

krivi za sve probleme jer simboliziraju 

vlast. Primjerice, u potpunosti 

sam svjesna koliko boli PDV. Nikom 

nije drago donijeti takvu odluku, 

no novim se proračunom morao 

napraviti nužni zaokret. Potpora u 

obitelji naravno postoji, a obzirom 

da ću više biti u Zagrebu viđat će 

me, barem, tijekom prijenosa… 

Brandiranje 

Kvarnera 

Učiteljica ste skijanja, članica 

Rotary kluba… Hoćete li, uz sadašnje 

obveze, naći vremena za 

snježne radosti? 

- Skijam od malih nogu, a već 

10-ak godina radim i kao učiteljica 

skijanja. Volim taj posao i nadam 

se da ću i ubuduće naći vremena. 

Članica sam opatijskog Rotary 

kluba od osnutka, što je isto velika, 

ali ugodna obveza. Uz drago društvo, 

lijep je osjećaj vidjeti rezultate 

humanitarnih projekata. Do sada 

smo pomagali Domu za nezbrinutu 

djecu Izvor u Selcima, Udruzi za 

terapijsko jahanje Pegaz i Domu za 

žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja. 

Uz spomenute aktivnosti, kao 

članica, sudjelujem u radu Mjesnog 

odbora Centar II i u školskom odboru 

Ugostiteljske škole Opatija. 

Do odlaska u Sabor, radili ste u Centru za EU projekte Sveučilišta 

u Rijeci, magistar ste ekonomskih znanosti…Što vas je, uz to, nagnalo 

na politički angažman? 

- Politika me oduvijek interesirala, a politički angažman činio mi 

se kao prilika za afirmaciju ideja, jer kako se kaže: “ako se ne baviš politikom, 

ona se bavi tobom”. Pri tome, treba uzeti u obzir činjenicu da je demokracija 

složen i veoma birokratiziran proces pa procedura donošenja 

i provedbe zakona može biti frustrirajuća. Moja su socijaldemokratska 

načela posebno došla do izražaja nakon susreta s grubim američkim 

kapitalizmom. Naime, nakon završenog fakulteta, nekolicina je nas u 

sklopu edukacije kroz posao, a preko jedne američke agencije, provela 

pet mjeseci u Lake Tahoeu, elitnom ljetovalištu i zimovalištu na granici 

Nevade i Kalifornije. Tada smo, s rent-a-carom, prošli i preko 10 tisuća 

kilometara i upoznali, pored one blještave, i tamnu stranu Amerike. Ono 

što sam doživjela u San Franciscu ostalo mi je u užasnom sjećanju. Došli 

smo noću, a u jednoj od glavnih ulica ljudi su spavali na pločniku kao sardine. 

Poneki su uz sebe imali velika kolica kao ona iz naših supermarketa, 

eventualno, uz njih privezanog psa. Nesigurno je bilo zaustaviti se na 

semaforu: ti su nam se ljudi počeli bacati na auto, lupati po njemu, skoro 

sam umrla od straha…Kasnije sam doznala da, ako nemate prijavljeno 

prebivalište, nemate niti pravo na socijalnu pomoć. Tada sam u potpunosti 

shvatila u kojoj je mjeri život kod nas primjereniji čovjeku, koliko je 

humaniji i sigurniji. Po povratku iz SAD-a, zaposlila sam se u Istravinu 

kao voditeljica marketinga, da bih, zatim, upisala poslijediplomski studij. 

Tema magistarskog rada bila je vezana uz upravljanje destinacijom na 

primjeru Opatijske rivijere. Kao regionalni voditelj prodaje, radila sam i u 

hrvatsko-talijanskoj tvrtki koja se bavila prodajom sadnica vinove loze, 

zatim u Hotelima Royal Opatija do prodaje hotela. Potom dolazim na 

Sveučilište u Rijeci – prvo sam radila u Centru za održiv razvoj, da bihu 

Sabor otišla iz Centra za EU projekte kojem se,kasnije,Centar za održivi 

razvoj pripojio. Vjerujem da ću s kolegama sa Sveučilišta i dalje dobro 

surađivati i da će mi stečena znanja o načinu prijave projekata i logici 

razmišljanja prilikom prijave biti korisna u budućem radu.Trenutno sam 

na izvandoktorskom studiju.Tema disertacije je upravljanje procesom 

brandiranja turističke destinacije na primjeru Kvarnera. 

- Brand je nešto što se ne stvara od danas do sutra.Na njemu 

treba dugoročno raditi, no za razliku od Istre, koja je u tome lider, jer 

točno zna kamo ide, mi još vrludamo. Turistička zajednica Kvarnera je,uz 

potporu Primorsko-goranske županije,naručila izradu Strateškog marketinškog 

plana turizma Kvarnera 2009-2015 koja je dovršena 2009. 

godine. U okviru plana definiran je i novi vizualni identitet.To je kristal koji 

predstavlja raznolikost Kvarnera, a svaka subregija Kvarnera predstavljena 

je kombinacijom različitih boja kristala, sve u skladu sa sloganom 

“raznolikost je lijepa”…Ideja je dobra, no sada treba zaživjeti. 

7

anketa 

Što kažu opatijski gimnazijalci 

o programu o ljudskim pravima, 

antifašizmu i holokaustu 

Piše Kristina Tubić 

Snimio Nikola Turina 

Povijesne činjenice 

postaju nezaboravne priče 

Silvia Franović 

učenica 3.a razreda 

Matej Mrass 

učenik 4.a razreda 

Roberta Jurčić 

učenica 4.a razreda 

ožujak 2012. 

8 


- Kao mala djevojčica recitirala sam na 

priredbama pjesme o antifašizmu, ali nisam 

baš dobro shvaćala što znače te parole. 

Sa zadovoljstvom mogu reći da danas 

razumijem antifašističku borbu Drugog 

svjetskog rata i kakav je utjecaj ona imala 

na život današnjih ljudi. Imamo sreću što 

nas u našoj školi uče o holokaustu i ratnim 

zločinima pa o temama koje su našim 

vršnjacima nezanimljive i nejasne. Znamo 

prilično mnogo. Provode se razni projekti i 

organiziraju izložbe i susreti na temu antifašizma. 

U siječnju je u Vili Antonio održan 

program “Memento”, posvećen sjećanjima 

na žrtve holokausta. Gosti su bili djeca logoraša 

koja su govorila o stradanjima svojih 

roditelja u logorima smrti. Pokazali slike 

i video uratke koji su bili jako dirljivi. Ovakve 

susrete organiziraju članovi Udruge 

antifašista i antifašističkih boraca Opatije i 

gospodin Oleg Mandić koji je i sam bio zatočen 

u Auschwitzu. Takve potresne priče 

pamte se čitav život. 

- Smatram da je jako važno da se mladima 

govori o antifašizmu jer samo tako 

možemo shvatiti za što su se borili naši 

djedovi kao i za što se mi moramo zalagati. 

Gradivo koje se obrađuje kroz predmet 

povijesti je šturo, a zahvaljujući profesoricama 

Matetić i Simper, mi smo shvatili 

povezanost fašizma i današnjeg nasilja na 

stadionima i koncertima. Mladi nose razne 

simbole koji promoviraju nacizam i ustaštvo, 

kao i nasilje, a ne shvaćaju što oni, u 

stvari, znače. Ponosan sam što sam prošle 

godine, na Danima antifašizma, sudjelovao 

u donošenju Opatijske deklaracije o 

vrijednostima u društvu koju su sastavili 

mladi Udruge antifašističkih boraca i antifašista 

Grada Opatije. Deklaracija potiče 

vrijednosti antifašizma koje podrazumijevaju 

slobodu, ravnopravnost, pravednost, 

solidarnost, toleranciju i nenasilje te ukazuje 

na sve učestalije oblike zanemarivanja 

i kršenja temeljnih ljudskih prava i sloboda. 

- Ako stalno govorimo o žrtvama holokausta 

i ratnih zločina, one se neće zaboraviti. 

Jako mi se sviđa što u školi povijest 

obrađujemo na zanimljiv način, kroz priče 

i susrete, a posebno smatram interesantnim 

i korisnim što nam članovi Udruge 

antifašista pomažu da na povijesti učimo 

ponašanje za sadašnjost i budućnost. Na 

Danima antifašizma prikazan je film Metastaze 

koji me se jako dojmio i mislim da 

odlično prikazuje naše društvo. Film govori 

o poremećaju vrijednosti u svim socijalnim 

kategorijama u Hrvatskoj, o kriminalu, 

nacionalizmu, nasilju, drogama i mržnji. 

Nakon filma govorili smo o dojmovima, a 

poruke koje smo primili sigurno ćemo zapamtiti. 

Također, su vrlo dojmljivi susreti s 

preživjelim žrtvama ratnih strahota, koje 

nam organizira gospodin Oleg Mandić iz 

Udruge antifašista, i smatram da je to sve 

jako korisno u građenju naših stavova o toleranciji 

i nenasilju koji moraju biti temeljne 

vrijednosti naših života. 

Srednjoškolci 

darivali krv 

Dvadeset i osam učenika Opatijske gimnazije 

i Hotelijersko turističke škole pristupilo je, na 

Valentinovo,akciji dobrovoljnog darivanja krvi. 

Nakon što ih je osam odbijeno zbog zdravstvenih 

razloga, krv je dalo dvadeset maturanata koji su 

navršili osamnaest godina. Ovo je peta po redu 

akcija darivanja krvi opatijskih srednjoškolaca 

koja se svake godine provodi na Valentinovo. Crveni 

križ daruje sve, koji pristupe darivanju krvi, 

pizzom i sokom u Pizzeriji Ružmarin, te zahvalnicama 

Crvenog križa, koje će im biti uručene za 

Dan škole. 

U prostorijama Crvenog križa, 1. ožujka, provedena 

je i prva ovogodišnja akcija Dobrovoljnog 

darivanja krvi, kojoj je pristupilo 90 darivatelja. 

Zanimljivost akcije je da je stoti put krv dao dr. 

Zdravko Grgurev, a fotoreporter našeg Lista Nikola 

Turina, čak, 123. put. Prvi put, krv su dali Klaudija 

Marinčić, Slavko Rogić i Nikola Turina Nik. K.T. 

Potpora za mlade 

nezaposlene Opatijce 

U Gradskoj vijećnici, 9. veljače, dvanaest korisnika 

potpisalo je ugovore o gradskim potporama 

za edukacije mladim nezaposlenim stanovnicima 

Opatije u 2012. godini. Stipendiranje se 

provodi u sklopu gradskog programa poticanja 

zapošljavanja mladih Grada Opatije, starosti do 

29 godina, u suradnji s opatijskom ispostavom 

Zavoda za zapošljavanje. Potpisivanju su nazo-

Vrijednosti antifašizma, obranjene prije 67 godina, potrebno je i dalje konstanto promicati, a mlade ljude 

informirati o porukama mržnje i rasizma na koncertima i utakmicama, kao i o zločinima koji su počinjeni 

pod simbolima koje nose na majicama ili ispisuju grafitima, smatraju učenici opatijske Gimnazije “Eugena 

Kumičića” koja , već deset godina, provodi program o ljudskim pravima, antifašizmu i holokaustu. 

I dok se u srednjim školama diljem Hrvatske i svijeta o fašizmu i Drugom svjetskom ratu govori na učenicima 

prilično nezanimljiv način, u opatijskoj Gimnaziji osmišljavaju se razni projekti, organiziraju izložbe, putuje se 

na mjesta stradanja, razgovara se i druži s preživjelim sudionicima holokausta te surađuje s Udrugom antifašističkih 

boraca i antifašista Grada Opatije. Profesorica filozofije, sociologije i etike Tatjana Matetić i profesorica povijesti Sanja 

Simper vode program koji je započeo kao istraživanje o holokaustu, a proširio se na sva stradanja zbog ratnih 

zločina, sve do Domovinskog rata te prerastao u edukaciju o ljudskim pravima. Opatijske gimnazijalce upitali smo 

što misle o programu koji se provodi u njihovoj školi, što za njih predstavlja antifašizam te da li je danas potrebno i 

dalje promicati antifašističke ideje. 

Josip Basan 

učenik 4.a razreda 

Albert Haller 

učenik 4.b razreda 

Nina Brubnjak 

učenica 4.b razreda 

- U školi učimo da nasilje nije u redu te 

da ne smijemo samo promatrati već moramo 

djelovati. Kroz razne projekte koje 

provodimo u školi shvatili smo da mnoga 

ponašanja za podlogu imaju fašizam, a 

manifestiraju se najviše kod mladih na ulici, 

koncertima i utakmicama. Poručio bih 

svim mladima da se ne povode za trendovima 

u društvu već da dobro razmisle da 

li određena ponašanja zaista odgovaraju 

njihovim moralnim vrijednostima te da i 

svojim prijateljima, koji se ne ponašaju sukladno 

tim moralnim vrijednostima, pokažu 

da su u krivu. Važno je znati reći “ne” 

nasilju i netoleranciji. Naša škola, zajedno s 

Udrugom antifašista, organizirala je u Pazinu 

izložbu Crna noć je šapićala. Izložba 

se bavila temom zla u ulozi rata i jako me 

se dojmila. Smatram da takvim, malo drugačijim 

pristupima povijesnim temama, 

možemo puno više naučiti nego iz samih 

udžbenika. Kada učimo iz knjiga ne razmišljamo 

dublje o temi i brzo zaboravimo o 

čemu smo učili, a kroz susrete i svjedočenja 

sve zapamtimo. 

- Kada razmišljam o antifašizmu prvo 

se sjetim gospodina Olega Mandića iz 

Udruge antifašista i njegove poruke koliko 

je fašizam grozan. Njegova priča o boravku 

u Auschwitzu i industriji smrti utjecala 

je na mene, ali i na moje vršnjake iz škole. 

Siguran sam da smo svi shvatili koliko 

je genocid strašan i da se više nikada ne 

smije ponoviti. Suradnja naše škole i članova 

Udruge antifašista jako mi se sviđa jer 

kroz njihove priče upoznajemo povijest, 

saznajemo o lošim stvarima koje su ljudi 

činili ljudima, a što je važno kako bismo 

slične stvari mogli spriječiti u budućnosti. 

Mi mladi smo buntovni. lako se priključujemo 

raznim grupama, a da i ne razmišljamo 

koji su im stvarni ideali. Mnogi se lako 

priključe vrijeđanjima na stadionima, a da 

nisu ni razmislili da li to uopće misle. Zbog 

toga smatram da sve ovo što o ljudskim 

pravima učimo u školi ima veliku važnost 

za naše odluke i naše ponašanje u sadašnjosti, 

ali i u budućnosti. 

- Najviše sam o holokaustu i borbi 

protiv fašizma naučila kroz razne projekte 

koji se provode u našoj školi. Na Danima 

antifašizma gledali smo film Akcija stadion, 

u kojem ustaše na stadionu odvajaju 

srednjoškolce Hrvate od njihovih kolega 

Srba, Židova i Roma, no mladi se odluče 

suprotstaviti i zapale stadion. Prije no što 

smo gledali taj film, neke stvari iz hrvatske 

povijesti iz Drugog svjetskog rata za 

mene su bile tek gole činjenice, ali kroz 

film i diskusiju , mnogo toga mi je postalo 

jasnije, a slike iz filma bile su upečatljive. 

Važno je stalno govoriti o antifašizmu, kao 

i obilježavati dane vezane uz antifašističku 

borbu, jer se fašizam i danas pojavljuje u 

raznim sferama života. Treba stalno ukazivati 

da je fašizam zločin i da nije u skladu s 

demokracijom, kao ni s ljudskim pravima, 

te osuđivati sve vrste fašizma i neofašizma, 

kao i nasilja, diskriminacije i mržnje. 

Veseli me što imam priliku sudjelovati u 

antifašističkim programima naše škole. 

9 

čili i predstavnici partnerskih škola, Denis Redić 

iz Učilišta Algebra iz Rijeke za polaznike AutoCad 

edukacije, te ravnateljica Narodnog učilišta Heni 

Strčić za polaznike talijanskog i ruskog jezika, 

odnosno, ECDL specijalista. Ovaj program u Opatiji 

se provodi šestu godinu zaredom, a do sada je 

obuke prošlo 70 mladih osoba. Potpore su dobili 

Moreno Sanković, Mirna Ekl, Dajana Kulaš, Lorena 

Katić, Nina Blažić, Nikica Karas, Lucija Kero, 

Ivana Rumac, Lorena Jurdana, Robert Matulja, 

Anja Turkalj i Sandra Dejak. K.T. 

Opatija Fight Night 

po četvrti put 

Kristalna dvorana hotela Kvarner ugostila je, 24. 

veljače, vrhunski borilački spektakl Opatija Fight 

Night, u organizaciji Opatija Fight Cluba. Na četvrtom 

po redu borilačkom natjecanju, sudionici su 

nastupili u kategorijama K1, Muay Thay, free fight 

i profesionalni boks. Borba večeri bila je za titulu 

prvakinje svijeta u Muay Thayu u kojem su se sastale 

domaća borilačka zvijezda Veronika Golčić i 

Eva Halaši iz Srbije, a pojas King ot the Cage, roza 

boje, osvojila je Eva Halaši. Domaćini su, ipak, imali 

razloga za slavlje. Naime, dvostruki svjetski prvak 

Ivan Stanić iz OFC-a pobijedio je Vidaka Mravalja, a 

Luka Žeželić iz OFC-a pobijedio je Marka Rupčića. Od 

ostalih dvoboja, zanimljiv je bio onaj prema pravilima 

profesionalnog boksa između Mirze Bajraktarevića 

iz Pule i Titusza Szabe iz Mađarske, kojem se 

nekoliko puta brojalo, no nekako je uspio preživjeti 

svih šest rundi i dočekati sudačku odluku koja je, 

vrlo uvjerljivo, otišla na stranu sjajnog hrvatskog 

profesionalca. Posebno 

uvjerljiv bio je dubrovački 

MMA dvojac, Hrvoje 

Slade i Ante Delija. Obojica 

su svoje protivnike, 

Finčura i Zalanija ,riješili 

već za nekoliko sekundi uvodne runde. Borilačka 

večer imala je i zabavnu stranu. U pauzama su publici, 

razne načine obrane, demonstrirali pripadnici 

specijalne policije. K.T.

PROJEKTI 


ožujak 2012. 

10 


ema antifašizma ne 

završava s Drugim 

T svjetskim ratom. U 

suvremenom europskom 

društvu, fašizam i nacizam 

javljaju se kao desni radikalizam, u 

parlamentima razvijenih europskih 

zemalja desničari osvajaju ozbiljan 

broj mjesta. Da se povijest ne bi ponovila, 

ključna je riječ demokracija, 

no ona nije dovoljna, pogotovo ne 

demokracija kao tehnika. Antifašizam 

prepoznajem kao borbu za 

vrijednosti i to: kulturne i socijalne 

vrijednosti, jednakost ljudi i poštivanje 

raznolikosti. Ključ uspjeha 

borbe protiv radikalizma je naći 

načina da se više i bolje radi. Rad je 

temelj blagostanja, ali i demokracije, 

rekao je predsjednik Ivo Josipović 

na panel raspravi o antifašizmu 

i desnom radikalizmu u Hrvatskoj i 

Europi kojom su zaključeni ovogodišnji 

Dani antifašizma u Opatiji. 

U panel raspravi, čiji je moderator 

bio novinar i kolumnist Novog 

lista Neven Šantić, sudjelovali 

su i profesor Lino Veljak i aktivist 

Franko Dota, a uz Olega Mandića 

Dani 

antifašizma 

u Opatiji 


Godišnja skupština UABA 

iz opatijske UABA-e, prisutni su bili 

i vršitelj dužnosti župana PGŽ-a 

Vidoje Vujić, gradonačelnik Rijeke 

Vojko Obsersnel, gradonačelnik 

Opatije Ivo Dujmić, predsjednik 

SABA RH Ratko Maričić, predstavnici 

suorganizatora Gimnazije Eugena 

Kumičića iz Opatije te mnogobrojni 

gosti. 

Treći po redu, Dani Antifašizma, 

u organizaciji Udruge antifašističkih 

boraca i antifašista Grada 

Opatije i Liburnije i Opatijske Gimnazije, 

održani od 7. do 9. ožujka 

u Vili Antonio, započeli su projekcijom 

dokumentarnog filma “Dnevnik 

jednog skinsa”, autora Silvia 

Mirošničenka, koji govori o skins 

sceni u Zagrebu. Projekciji je prethodio 

igrokaz učenika Gimnazije 

Eugen Kumičić o govoru mržnje, 

a nakon filma u raspravi o problemima 

ekstremne desnice u modernom 

društvu sudjelovali su Igor 

Bajok iz Udruge Delta, autor Mirošničenko, 

psihologinja Sanja Bradić i 

aktivist Mato Ivanišević. Drugi dan, 

programski, je bio tradicionalno 

posvećen mladima koji su organizirali 

forum teatar na temu govora 

mržnje i nasilja nad društvenim 

manjinama. Voditelji su bili Kristian 

Šunić i Zdravko Tovilović iz Udruge 

Alarm koja se bavi forum teatrom 

ili “kazalištem potlačenih” kroz kojeg 

se pokušavaju riješiti problemi 

iz društvene svakodnevice, a sudjelovali 

su učenici srednjih i osnovnih 

škola s područja Liburnije. 

- Prije tri godine, krenuli smo s 

projektom Dana antifašizma potaknuti 

željom da pokažemo gradu 

i okolini, koja nas okružuje, da je 

antifašizam, što ga mi promičemo, 

zasnovan na tekovinama iznjedre- 

• Predsjednik Ivo Josipović u Vili 

Antonio na Danima antifašizma 

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Opatije održala je, 11. 

ožujka u hotelu Admiral, svoju redovnu godišnju skupštinu. Predsjednik 

Oleg Mandić osvrnuo se na uspješno organizirane Dane antifašizma, rad 

Udruge u protekloj godini i na neke od zacrtanih ciljeva na kojima još 

treba raditi, te pozvao sve zainteresirane koji se žele pridružiti Udruzi 

da ih posjete u njihovim prostorijama gdje svakog utorka i petka imaju 

dežurstvo od 10 do 12 sati, kroz čitavu godinu. Izabrano je i novo 

Predsjedništvo kojeg čine: Loredana Gluhak, Ersilija Kopani, Duško Kotur, 

Oleg Mandić i Bruno Starčić. U nadzorni odbor izabrani su Gordana 

Majstorović Priskić, Miroslav Monar i Boško Vuković. K.T. 

nim u Narodno-oslobodilačkom 

ratu, istovremeno prerastao samoga 

sebe iz tih davnih vremena. 

On nije ideologija niti dogma, već 

način pozitivnog razmišljanja koji 

u sebi sadrži otpor i borbu protiv 

svih zala današnjice, u prvom redu 

nasilja. Raduje me što smo od prvog 

dana bili prepoznati kao vrijedan 

društveni doprinos, a na našim 

su nas susretima posjetili istaknuti 

filmski i društveni djelatnici te oba 

predsjednika RH - Mesić i Josipović, 

rekao je o Danima antifašizma 

predsjednik UABA-e Opatije Oleg 

Mandić. 

Čelnici Hrvatskih 

voda u Opatiji 

Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić, 

voditeljica jedinice za provedbu projekta Jadran 

u Hrvatskim vodama Fani Bojanić i direktor 

vodnogospodarskog odjela za vodno područje 

primorsko istarskih slivova Rijeka Gordan 

Gašparović boravili su 9. ožujka u Opatiji, gdje 

su obišli gradilište centralnog Uređaja za pročišćavanje 

otpadnih voda u Ičićima, te održali 

radni sastanak s gradonačelnikom Opatije 

Ivom Dujmićem, načelnicima općina Mošćenička 

Draga, Matulji, Lovran i predstavnicima 

gradske tvrtke Komunalac. 

Poticaji zapošljavanju 

S programom poticanja zapošljavanja i razvoja 

poduzetništva nastavlja se i u 2012. godini, odlučilil 

su vijećnici na sjednici Gradskog vijeća. Novina 

u odnosu na prošlogodišnji program je da se povećavaju 

poticaji za svaku novozaposlenu osobu 

s invaliditetom, a jednokratni financijski poticaj 

iznosi 5000 kuna. Poslodavac se financijski stimulira 

i sa 12 mjesečnih poticaja u visini do 30 posto 

bruto plaće djelatnika, a najviše do 2000 kuna 

mjesečno. Poticaje može zatražiti i poduzetnik koji 

bilježi dugovanja na ime javnih davanja uz uvjet 

da mu je odobrena obročna otplata duga. Vijećnici 

su podržali i Plan zaštite od požara optijskih 

vatrogasaca, te imenovali nove članove Savjeta 

mladih Grada Opatije, kojeg čine Goran Baretić, 

Niccol Heraković, Ivan Cerovac, Ivan Vidaković, 

Danko Žitinić, Denis Bolić, Jelena Živanović, Paolo 

Jakovašić, Sven Pupavac. 

Čestitke obitelji 

Hlanuda na prinovi 

Gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić u društvu 

svojih zamjenika Marine Gašparić i Ernia Gigante 

Deškovića, te predsjednika Gradskog 

vijeća O’Briena Sclaunicha posjetili su 28. veljače 

obitelj Hlanuda te im čestitali na prinovi . 

Mala Nika šesto je dijete ove opatijske obitelji, 

a gradonačenik je obitelj darivao prigodnim 

poklonima.

age moje sugrađanke 

i sugrađani, 

D sigurno se pitate što je 

to s dionicama Liburnia 

Riviera Hoteli i obavezom Grada 

Opatije da da ponudu za kupnju 

preostalih dionica? Kolika je obveza 

Grada i susjednih nam Općina 

Matulji, Lovran i Mošćenička Draga? 

Da li smo dužni “samo” 40 milijuna 

ili “samo” 1,36 milijardi kuna kako 

pišu mediji? Što je od toga istina, a 

što laž? Pitanja je puno, ali je odgovor 

samo jedan i jedini točan. Grad 

Opatija je dionice Liburnia Riviera 

nosa 25%+1 dionice Liburnia Riviera 

Hotela d.d., ali kao se čini “s figom u 

džepu”. Od tada nastaju svi ovi problemi 

koji zazivaju bankrot Grada 

Opatije i susjednih Općina. 

Na dan preuzimanja vlasti 

05.06.2009. godine dočekalo me 

rješenje Hrvatska agencija za nadzor 

financijskih usluga (HANFA) 

kojim se utvrđuje da je za Grad 

Opatiju, Općine Matulji i Mošćenička 

Draga, kao i za naše trgovačkog 

društvo Nova Liburnija d.o.o. 

nastala 14.06.2007. godine (na 

dan sklapanja Sporazuma) obveza 

SLUČAJ LRH 

U javnost se s vremena na vrijeme 

plasiraju dvije zanimljive teze 

kojima vas se smišljeno pokušava 

dovesti u zabludu. Teza da bi Grad 

Opatija ukoliko se odluči za mirno 

rješavanje sporova sa dioničarima 

koji su podnijeli tužbe mogao riješiti 

nastali problem, jer bi to značilo priznavanje 

nastale obveze za davanje 

obvezujuće ponude za SVE DIONI- 

CE i odustajanje od dokazivanja da 

smo dionice stekli u postupku pretvorbe. 

Druga teza jeste pozivanje 

na zajedničko djelovanje malih dioničara 

i Grada Opatije odnosno Opnjem 

rješenje “ne prijeti veća nenadoknadiva 

šteta, odgoda bi mogla 

poremetiti tržište i štetiti javnom 

interesu”, zanemarujući pri tome da 

je tada proračun Grada bio oko 130 

milijuna, a obveza 10 puta veća, 1,36 

milijardi kuna. Zanimljivo je da je u 

međuvremenu Ustavni sud Republike 

Hrvatske nedavno donio rješenje 

kojim se privremeno odgađa 

izvršenje rješenja HANFA-e o pre- 

Što je 

istina, 

a što laž 

• Slika govori više od riječi, zar ne? 

Hoteli stekao izvorno u postupku 

pretvorbe tadašnjeg društvenog 

poduzeća, donošenjem zaključka 

Skupština općine Opatija 1992. 

godine o davanju suglasnosti na 

program pretvorbe i unosu općinskih 

nekretnina u temeljni kapital 

društva, koliko god nam to pokušavaju 

osporavati i oduzeti nam 

na jedan perfidan način ono što 

je naše, odnosno vaše. Da nije bio 

tog zaključka Skupštine općine ne 

bi bilo ni današnje Liburnie Riviera 

Hotela d.d. To potvrđuje i izvješće 

Državnog ureda za reviziju iz veljače 

2004. godine u kojem piše: 

“Na ime nekretnina koje su u posjedu 

i uključene su u procijenjenu 

vrijednost Poduzeća, a u zemljišnim 

knjigama upisane su u korist 

općine Opatija, OPĆINI OPATIJA 

IZDAJU SE DIONICE nominalnog 

iznosa 2.743.658.000.- HRD odnosno 

49.884.690,- DEM. KOD UPISA 

I OTKUPA DIONICA ZA DIONICE 

KOJE SE IZDAJU U KORIST OPĆI- 

NE OPATIJA UMANJUJE SE OS- 

NOVNA GLAVNICA…Izvršno vijeće 

skupštine općine Opatija predložilo 

je da Skupština općine donese zaključak 

kojim se u dionički kapital 

Poduzeća unose nekretnine upisane 

na ime općine Opatija, a koje za 

obavljanje svoje redovne djelatnosti 

koristi Poduzeće”. 

Ono što nije učinjeno te 1992. 

godine učinjeno je 15 godina kasnije, 

14.06. 2007. godine potpisivanjem 

Sporazuma o razrješenju 

imovinsko-pravnih odnosa i prije- 

objavljivanja ponude za preuzimanje 

društva LRH po cijeni koja je 

utvrđena sukladno Zakona o preuzimanju 

dioničkih društava i koja 

iznosi cca 6.000,00 kuna. Sadašnja 

cijena po dionici kreće se oko 2.300 

kuna, a nominalna vrijednost po 

kojoj je Grad dobio dionice bila je 

3.200 kuna. Što to u stvari znači? 

Po tom rješenju HANFA-e morali 

bismo za 226.980 dionica LRH (sve 

preostale dionice, a ne samo dionice 

malih dioničara) dati ponudu po 

6.000 kuna što znači da bi Grad i 

Općine morali osigurati 1.3 milijardi 

kuna za objavu ponude za preuzimanje. 

Radi osiguranja novčane naknade, 

moraju se potreba novčana 

sredstva izdvojiti na poseban račun 

kod depozitara za PLAĆANJE SVIH 

DIONICA koje su predmet ponude 

za preuzimanje i/ili se mora dostaviti 

neopozivu bankovnu garanciju 

na prvi poziv izdanu u korist osoba 

koje će pohraniti svoje dionice 

u ponudi za preuzimanje na iznos 

koji je potreban za PLAĆANJE SVIH 

DIONICA. Da li je netko tada imao 

povlaštene informacije, jer je u 6 

mjeseci prije sklapanja Sporazuma 

vrijednost dionice LRH porasla za 

74 %? Tko je unaprijed znao za Sporazum? 

Postoji li slijed: povlaštena 

informacija, kupnja dionica po nižoj 

cijeni, tužba protiv Grada koji će 

morati otkupiti dionice po višestruko 

većoj cijeni ? Ovim pitanjima će 

se pozabaviti za to nadležna tijela 

kojima smo dostavili naše sumnje 

na počinjenje kaznenog djela. 

ćina i Nove Liburnije d.o.o. Pri tome 

se prešućuje da Zakon o preuzimanju 

dioničkih društva jasno propisuje 

da OBVEZA OBJAVE JAVNE 

PONUDE ZA PREUZIMANJE NA- 

STAJE kad fizička ili pravna osoba 

NEPOSREDNO ILI POSREDNO, SA- 

MOSTALNO ILI DJELUJUĆI ZAJED- 

NIČKI, stekne dionice s pravo glasa 

ciljnog društva tako da zajedno s 

dionicama koje je već stekla, prijeđe 

prag od 25 % dionica s pravom glasa. 

ZAJEDNIČKO DJELOVANJE JE 

DEFINIRANO KAO MEĐUSOBNA 

SURADNJA NA TEMELJU SPORA- 

ZUMA, IZRIČITOG ILI PREŠUTNOG, 

USMENOG ILI PISANOG, čiji je cilj 

stjecanje dionica s pravom glasa u 

cilju usklađenog ostvarivanja prava 

glasa ili sprječavanja druge osobe 

u provođenju postupka preuzimanja. 

Dakle, zajedničkim djelovanjem 

na koje nas se poziva kroz medije, 

stvaranje je nove obveze za preuzimanje. 

Naravno da nismo postupili po 

rješenju HANFA-e jer smo dionice 

stekli u postupku pretvorbe društvenog 

poduzeća Liburnia Riviera 

Hoteli 1992. godine i zato vodimo 

pravnu bitku pred Upravnim sudom, 

sada Visokim upravnim sudom 

kako bismo osporili rješenje 

HANFA-e i vjerujemo da će se na 

našem slučaju potvrditi funkcioniranje 

pravne države. Tražili smo 

da se do okončanja postupka pred 

sudom odgodi izvršenje rješenja, 

ali je HANFA odbila zahtjev Grada 

Opatije uz obrazloženje da izvršeuzimanju 

Belja d.d. do okončanja 

postupka pred Ustavnim sudom u 

slučaju AGROKOR d.d. Zagreb uz 

obrazloženje da je “u konkretnom 

slučaju riječ o upravnom postupku 

u kojem je tijelo s javnim ovlastima 

odlučivalo o iznimno složenim 

pravnim i činjeničnim pitanjima. Iz 

navoda ustavne tužbe proizlazi da 

bi izvršenjem osporenog rješenja 

HANFA-e za podnositelja mogle 

nastati teške gospodarske posljedice 

jer bi morao isplatiti iznos “od 

804.005.394,72 kune”. Isplatom 

tog iznosa, a da prethodno nije 

provedena sudska kontrola zakonitosti 

osporenog upravnog akta, za 

podnositelja bi mogla nastati teško 

otklonjiva šteta, jer bi u slučaju 

eventualnog poništenja osporenog 

upravnog akta podnositelj bio prisiljen 

voditi tisuće sudskih sporova 

protiv dioničara Belja d.d., radi povrata 

plaćene cijene za dionice tog 

trgovačkog društva.” Ono što za 

HANFA-u nije nenadoknadiva šteta 

za Ustavni sud jeste i zato nam ovo 

rješenje Ustavnog suda daje dodatni 

poticaj da ustrajemo u dokazivanju 

izvornog stjecanja dionica. 

I na kraju, drage moje sugrađanke 

i sugrađani, u ovoj borbi s 

vjetrenjačama za zaštitu i očuvanje 

onoga što su stvarale generacije 

građana Liburnije, puno mi znači 

potpora koju mi dajete i koju osjećam 

na svakom koraku. 

Vaš gradonačelnik 

Ivo Dujmić 

11

8 MART 

Najmoćnije žene Opatije 


Snimio Nikola Turina 

ožujak 2012. 

12 


Dok sam udobno uvaljena na kauču 

u svom obiteljskom domu pratila 

zanimljivu tv seriju o najmoćnijim 

ženama svijeta, globalne misli su 

mi odlutale na – lokalnu razinu. Bilo 

• Jasna Doričić - Sanković 

je to baš nekako oko Dana žena, pa 

sam pomislila kako bi bilo dobro 

znati tko su - najmoćnije žene Opatije. 

Prezahtjevno bi bilo tragati za 

njima kroz povijest, ali da li ih ima 

i koje su moćne žene 

ovog trenutka na opatijskoj 

životnoj pozornici, 

učinilo mi se kao 

ostvariv zadatak. 

Sa kolegicama iz 

redakcije krenuli smo 

u sastavljanje popisa, 

tragajući prvenstveno 

za ženama koje su 

na nekim istaknutijim 

funkcijama. Našlo se 

tu petnaestak imena, 

po našem «slobodnom 

izboru» i «stanju 

naše memorije»…Marina 

Gašparić, Helena 

Masarić, Rajna Miloš, 

Suzi Petričić, Jasna 

Doričić Sanković, Sanja 

Škorić, Gordana 

Grgurina, Katica Haupfeld, 

Sanja Markušić, Loredana 

Gluhak, Vida Brozović, 

Smiljana Paragvaj, Suzana 

Šturm - Kržić, Aleksandra 

Kućel Ilić, Mirjana Kos Nalis… 

Neke od njih smo nazvali 

kako bi ih pitali osjećaju li se 

kao moćne opatijske žene, 

koga doživljavaju kao najmoćniju 

ženu u našoj sredini, 

te da li su se opatijske žene 

izborile za ravnopravnost 

spolova. 

Sve naše sugovornice 

bile su suglasne u jednom: 

osobno se ne osjećaju moćnom 

ženom, ali nisu nezadovoljne 

sobom i doprinosom 

kojeg daju obavljaući svoj 

posao. 

- Ne osjećam to kao 

neku moć, ali dobar je osjećaj 

kad znaš da si svojim radom 

i zalaganjem pomogao 

da se uvede više reda – kaže 

opatijska dogradonačelnica 

Marina Gašparić, koja bi za 

• Marina Gašparić 

Gimnazijalci 

u Klagenfurtu 

Deset opatijskih gimnazijalaca u pratnji školske 

psihologinje Mire Verunice i profesorice Sanje 

Bradić sudjelovali su, od 1. do 4. veljače, na posljednjem 

ovogodišnjem susretu ACES (Academy 

of Central European Schools) projekta u Klagenfurtu. 

Domaćin naše škole i škole partnera II. 

Rákóczi Ferenc Gimnazium iz Budimpešte bila je 

tehnička škola HTL-Mössingerstrasse u Klagenfurtu. 

U skladu s ovogodišnjim geslom projekta 

˝There is no ˝I˝ in team but there is ˝U˝ in volunteer˝, 

opatijski su gimnazijalci, u društvu svojih 

kolega iz Austrije i Mađarske, sudjelovali u radionicama 

na temu volonterskog rada. Učenici su 

posjetili dobrovoljno vatrogasno društvo Koruške, 

Crveni križ u Klagenfurtu te su se upoznali 

i s radom Gorske službe spašavanja pokrajine 

Koruške. Tijekom posjeta Austriji, sudionici ACES 

projekta, posjetili su Nacionalni muzej u Klagenfurtu 

i sudjelovali su u terenskom kvizu upoznajući 

povijest i znamenitosti ovoga grada. K.S. 

125. skupština 

DVD-a Opatija 

125. godišnja skupština Dobrovoljnog vatrogasnog 

društva Opatija održana je 24. veljače u 

Vili Antonio. Predsjednik DVD-a Nikica Tramontana 

naglasio je kako se njihov rad temelji na 

tri osnovne aktivnosti i to u provođenju redovne 

djelatnosti, povećanju operativnosti i povećanju 

razine zaštite od požara na području Opatije, te 

na omasovljenju članstva, naročito podmlatka.

• Loredana Gluhak 

gradskoj upravi, na mjestu pročelnice 

Ureda Grada. 

Regionalna sindikalna povjerenica 

za turizam i ugostiteljstvo 

PGŽ-a Loredana Gluhak, koja 

svoj politički angažman u Opatiji 

potvrđuje pozicijom predsjednice 

Foruma žena SDP-a, smatra 

da ima puno kvalitetnih i moćnih 

žena, a posebno je ponosna što je 

uspješno «proguran» prijedlog da 

Liburniju u Saboru zastupa mlada, 

obrazovana i sposobna žena – Lidija 

Bagarić. 

- Položaj žena u Opatiji nije loš, 

ali uvijek može bolje. Ono što je 

važno znati je da se same moramo 

više angažirati jer nitko nam neće 

ništa pokloniti, poručuje Gluhak. 

• Suzi Petričić 

ženska prava i u kojoj u nekim 

segmentima, naročito 

kad je u pitanju rad s djecom, 

upravo žene drže glavne 

pozicije. 

Osmomartovsko «ćakulanje» 

s «najmoćnijim ženama 

Opatije» nekako smo 

priveli kraju sa zaključkom 

da bez obzira kako osobno 

doživaljavale, žene u Opatiji 

nisu stjerane u «zapećak», 

te da se svaka žena u nekim 

situacijama može osjećati 

moćnom. Ako ništa drugo i 

nigdje drugdje, onda u svojoj 

kuhinji, u svom domu, u 

svojoj obitelji… 

«najmoćniju ženu Opatije» još 

nedavno proglasila Mirjanu Mogorović, 

tadašnju čelnicu LRH-a, 

a danas veliku moć vidi u rukama 

uspješne poduzetnice Katice 

Haupfeld, vlasnice turističke 

agencije «Katarina Line». 

- Po mom mišljenju, najmoćnija 

žena Opatije je Helena 

Masarić – kaže nam ravnateljica 

Festivala Opatija Rajna Miloš, 

aludirajući prvenstveno na njeno 

znanje, radišnost i sposobnost 

koje Helena Masarić pokazuje u 

• Sanja Škorić 

Na potrebu većeg zajedništva 

općenito, pa i među opatijskim 

ženama, ukazuje i Jasna 

Doričić Sanković, direktorica 

opatijske Turističke zajednice. 

Među najmoćnije žene Opatije 

ona bi također uvrstila Katicu 

Haupfeld, ali i Rajnu Miloš i Sanju 

Markušić, direktoricu korporativnih 

komunikacija LRH ili 

jednostavnije, šeficu PR-a LRH. 

Sanja Markušić, pak, nije bila 

spremna iznositi svoje privatne 

stavove, smatrajući da su dovoljni 

njeni profesionalni javni 

istupi. 

Zato nam je Sanja Škorić, 

tajnica opatijskog Društva Naša 

djeca, spremno objasnila da 

se osobno ne osjeća «ni malo 

moćnom», ali smatra da živi u 

sredini u kojoj nisu ugrožena 

• Rajna Miloš 

13 

Zaslužnim članovima dodijeljena su priznanja, 

pa su tako spomenicu Hrvatske vatrogasne zajednice 

za 50 godina rada dobili Petar Pobar i 

Rikard Štal, za 30 godina rada spomenicu Vatrogasne 

zajednice PGŽ dobili su Kadrija Gojak 

i Mirjana Lakota, spomenicu DVD-a Opatija 

Ankica Žele, a srebrnu vatrogasnu plamenicu 

Goran Pavlić i Saša Štal. Brončanu plamenicu 

dobili su Josip Peček, Dean Mohorovičić i Ivan 

Šćulac, brončanu medalju Katarina Turković 

Gulin, Marin Strižić, Marko Staraj, Ivica Krenek, 

Đani Zidarić, Tonči Šorić i Zoran Laslavić, a zahvalnice 

i priznanja primili su Maurizio Selva, 

Mile Čubra, Đorđe Antić, Rene Raymond Gulin, 

Rudolf Juretić, Vladislav Placovici, Nikola Turina, 

Jelena Šćulac, Aleksandra Zidarić, Neven 

Palmić, Mirjana Kovačević, Petar Pobar, Arnaldo 

Malnig, Kadrija Gojak, Mirko Čanak, Boris 

Laginja, Anton Šorić, Marko Jurman, Branko 

Tabak, Dean Kocanić, Oleg Bilić, Josip Marković, 

Roland Frlan, Tomislav Kovačević i Marin 

Burazer. K.T. 

Porin u Rijeci i Opatiji 

Predstavnici Instituta hrvatske 

glazbe te gradova 

Rijeke i Opatije 

potpisali su 27. 

veljače Ugovor o 

suradnji na organizaciji 

dodjele 

diskografske nagrade 

Porin 2012. 

Manifestacija Porin održat će se u 

5. svibnja u dvorani Centra Zamet 

u Rijeci, dok će se uoči Porina, 4. 

svibnja u Opatiji na Ljetnoj pozornici 

održati prigodni koncert, na 

koji će ulaz biti besplatan. Sudionici 

manifestacije bit će smješteni u 

opatijskim hotelima u kojima će se 

održavati radionice i okrugli stolovi 

o glazbenoj industriji

MEĐUNARODNA SURADNJA 

Piše Ana Brumnjak Iličić 

Dogovori za Bečki tjedan u Opatiji 

radonačelnik Opatije g. Mauro Novello. 

u Beogradu, Bratislavi, Bukureštu, gospođom Renate Brauner. 

Ivo Dujmić na poziv Iduća stanica službenog boravka 

u Beču bio je Vienna Convention 

Budimpešti, Krakovu, Moskvi, Pragu Ovaj posjet bio je prilika da se 

G predstavnika gradskih 

, Sarajevu, Sofiji i Zagrebu te posebnog 

dopisnika iz Opatije, g. Andrea- 

sa domaćinima razmotri organizacija 

ovogodišnjeg Bečkog tjedna 

vlasti Grada Beča boravio 

je u radnom posjetu u glavsa 

Madjeskog. 

Bureau, odnosno kongresni ured 

grada Beča. Elisabeth Millington, 

i Bečkog bala u Opatiji. Riječ je o 

nom gradu Austrije, od 2. do 4. 

zamjenica voditelja, predstavila je Inače, bečki domaćini gradonačelniku 

bili su dr. Michael Ludwig, iznje 

izdanje posebno dopalo pred- 

manifestaciji čije se prošlogodiš- 

ožujka 2012. 

ured naglasivši pritom da je Beč 

Za vrijeme trodnevna posjeta 

jedan od vodećih svjetskih gradova 

vršni gradski vijećnik za stanovanje, 

stavnicima Grada Beča zbog, kako 

Beču gradonačelnik je posjetio 

stambenu izgradnju i urbanistički 

u kongresima, prvenstveno zbog 

su zaključili, posebnog ugođaja 

ured nadležan za provođenje EU 

razvoj grada, i Ernst Woller, gradski 

svoje dostupnosti, popratnih usluga 

ali i doživljaja kulturnog turizma 

posebno ističući ljepotu Kristalne 

kojeg im je Opatija pružila pritom 

projekata, Interact Point Vienna, 

vijećnik i predsjednik Odbora za kulturu 

i znanost. Na poziv domaćina, 

koji za Grad Beč provodi projekte 

koje grad pruža. 

dvorane Hotela Kvarner i vatromet 

međunarodne suradnje te je vanjski 

surdnik Europske komisije za Svoj rad promoviranja djelatno- 

na moru. Uz bal u Opatiji, Grad Beč 

u večernjim satima opatijski gradonačelnik 

bio je gost i na svečanom 

poboljšanje europskih programa i sti i manifestacija Grada Beča gradonačelniku 

je predstavila i agencija vijećnici Grada Beča kada se je su- 

u velikim svjetskim metropolama. 

balu koju se održavao u Gradskoj 

sufinancira uglavnom samo balove 

projekata. Gradonačelnika je u Interactu 

primio koordinator ureda “Compress.at” koja ima podružnice sreo sa zamjenicom gradonačelnika 

Opatija – kulturni partner Balaton 

ožujak 2012. 

14 


Najavljujući potpsivanje ugovora o kulturnoj suradnji 

Opatije i Balatonfüreda, voditeljica se je nazočnima obratila 

slijedećim riječima: 

“U osobnim iskustvima i književnim djelima objavljene 

su uspomene na Jadran, koje prate događaje i 

godine iz vremena Monarhije. Zanimljiva značajka ovog 

odnosa su mnogobrojna nacionalna sjećanja umjetnika 

koja podjednako vežu Balatonfüred i Abbaziu. Kao primjer, 

Kossuth Lajos u svojem pismu Abbazii spominje 

Balaton. Széchenyi István u Opatiju putuje u potrazi za 

pomorskom dostavom tereta. Isto kao što je to činio i sa 

prozora Horváth kuće na Balatonu. Viktor Cholnoky pisac 

iz Veszprema, također piše novele čije se radnje odvijaju 

u Füredu, a glavne junake novele odvodi do Abbazie 

odnosno Rijeke. Za Fiume, Rijeku, možemo reći da je 

predsoblje Opatije s obzirom da mađarski turisti odavdje 

putuju u opatijske hotele. U početku s brodićem, kasnije 

More je nama dobar prijatelj 

s tramvajem. Vjeruje se da je jedno vrijeme između dva 

grada goste vozio brodić imenom Füred. Prvi doživljaj 

koji je dočekivao goste bio je pogled na more. U romanu 

za mlade, pisaca Krúdy Gyul-e, junak priče prvi put ovdje 

ugleda more. Ovdje započinju i avanture slavnoga junaka 

“Mackó úrfi”-a. Esti Kornélja, junakinja pisca Kosztolányi 

Dezső-a, također se ne može načuditi beskonačnoj pučini 

mora. Hamvas Béla podsjeća sebe na odnos između ljudi 

s juga i njihov odnos s morem. Za Szabó Lőrinc-a more 

i ljubav bude tako burne osjećaje kao Balaton kod mjesta 

Tihany i Füred. A ovdje još nismo ni spomenuli József 

Attilá-u, kojeg su još kao djete u ljeto 1918. doveli u Abbaziu 

na ljetovanje ili Addy (Ady Endre- pisac) čiji smo moto 

uzeli za ovu veče: More je meni dobar prijatelj. Da, more 

je nama dobar prijatelj, sa središtem u Abbazii, odnosno 

Opatiji. Tamo se nalazi ovaj lijepi grad, koji okružuju planine 

koje stvaraju pogodnu klimu, baš kao i u Füredu.” 

• Omiljena vizura Balatonfüreda 

• Gradonačelnici Istvan Boka i Ivo Dujmić 

prilikom potpisivanja povelje o suradnji 

• Glazbeno scenski performans o Opatiji u 

izvedbi Petefi Kazališta iz Vesprema 

• Otvaranje izložbe o Opatiji slikara 

amatera iz Balatonfüreda

Balovi u Beču 

Balovi u Beču predstavljaju jednu specifičnu industriju doživljaja, te se 

događaju skoro svaki vikend. Naime, radi se o neprekinutoj tradiciji dolaženja 

na balove, brojnim plesnim školama koje djeluju u gradu te odabranim 

lokacijama poput gradske opere ili vijećnice gdje se balovi odvijaju po besprijekorno 

uigranim pravilima. Prilikom organizacije nekog bala u vijećnici 

hol gradske vijećnice postaje centralna dvorana koja može primiti više od 

500 osoba i gdje se bal otvara, okolne dvorane postaju disco za mlade, 

dvorana evergreena, dvorana jazza i sl. Ovakav način organizacije bala dozvoljava 

posjetiteljima dinamičnost i stalnu promjenu ugođaja ovisno o raspoloženju. 

Osim posjetitelja balove vole brojni bečki obrtnici poput krojača, 

frizera, kozmetičara, taksi službe, cvjećar, pružatelji cateringa i brojni drugi 

usko vezani uz organizaciju ovih događaja. 

• Ivo Dujmić i Elisabeth Millington 

• Otvaranje bala u Beču 

• Ernst Woller, Monika Erb, Ivo Dujmić 

i dr. Michael Ludwig 

füreda 

• Renate Brauner i Ivo Dujmić 

15 

• Obilazak službenih prostorija 

Gradske vijećnice Grada Beča 

• Balatonfüred, pogled na jezero 

Gradonačelnik Grada Opatije Ivo 

Dujmić i predsjednik Gradskog vijeća 

O’Brien Sclaunich boravili su u mađarskom 

Balatonfüredu gdje je gradoančelnik 

20. siječnja s gradonačelnikom 

Istvanom Bokom potpisao sporazum 

o kulturnoj suradnji za 2012.g. Uz brojne 

uzvanike iz javnog i kulturnog života 

grada, na potpisivanju je sudjelovao 

i hrvatski veleposlanik u Mađarskoj Nj. 

E. Ivana Bandića. Ovaj sporazum sklopljen 

je dva dana uoči Dana mađarske 

kulture. Svečanu ceremoniju u Anna 

Grand Hotelu uveličao je nastup dvoje 

kazališnih glumaca Kiti Keri i Pal Oberfrank 

iz Petefi Kazališta u Vespremu 

koji su uprizorili neke od tekstova koji u 

mađarskoj literaturi govore o Opatiji uz 

pratnju gudačkog kvinteta Mendelson. 

Nešto ranije, u Kisfauldy galeriji, 

održana je konferencija za medije 

koja je najavila ovo partnerstvo te je 

otvorena izložba “Opatija – Biser Jadrana” 

- opatijske uspomene građana 

Balatonfüreda na fotografijama koju 

je otvario počasni građanin Opatije 

Miklos Takacs. 

Opatiju i Balatonfüred veže povelja 

o suradnji još od 1996. godine, međutim 

veze se najbolje održavaju kroz 

živu riječ, druženje i poznanstva naših 

uprava i građana. Mnogo je Opatijaca 

bilo ovdje, a još više građana iz Balatonfüreda 

u Opatiji koji su naš grad 

došli razgledati kao turisti. Ove godine, 

kada će Opatija biti kulturni partner, 

kod vas ćemo u različitim oblicima 

gostovanja biti prisutni cijelu godinu u 

kontinuitetu. Kao gradonačelnika ova 

suradnja čini me ponosnim ali i zadovoljnim. 

Ponosnim iz razloga što nam 

je Balatonfüred, sa svojim gradonačelnikom 

gospodinom Istvanom Bokom 

na čelu, učinio čast i pozvao nas da budemo 

kulturni partneri, a zadovoljnim 

što kao turistički djelatnik smatram da 

se radi o cjelovitom cjelogodišnjem i 

kvalitetnom načinu prezentacije Opatije 

i njezina kulturno-povijesna nasljeđa 

- istaknuo je gradonačelnik Ivo 

Dujmić prilikom potpisivanja povelje o 

godišnjoj kulturnoj suradnji . 

Gradonačelnik Istvan Boka 

objasnio je kako se je Balatonfured 

odlučio svake godine imati jednog 

kulturnog partnera za tekuću godinu 

i kako takvom suradnjom obogaćuju 

kulturnu ponudu grada. Veleposlanik 

Ivan Bandić sa zadovoljstvom je pohvalio 

ovu suradnju te je napomenuo 

da mu je drago da dva turistička bisera 

Hrvatske i Mađarske ovako usko 

i iskreno surađuju. Osvrnuo se je i na 

skorašnje pristupanje Hrvatske Europskoj 

uniji i pomoći koju joj je Mađarska 

pritom pružila te se je zahvalio 

gradonačelniku Boki, inače zastupniku 

u mađarskom parlamentu, što je 

bio jedan od onih koji su glasali za 

ulazak Hrvatske u EU. 

Osim kulturne suradnje, koja započinje 

izložbom 24 ožujka, Opatija 

će se u travnju predstaviti kao poseban 

gost na turističkom sajmu u Vespremu, 

inače glavnom gradu regije 

kojoj Balatonfured pripada.

Ako javna 

rasvjeta 

ne radi– 

javite nam! 


ožujak 2012. 

16 


1. Što je javna rasvjeta i koje poslove obuhvaća održavanje javne rasvjete? 

- Pod pojmom “javna rasvjeta” podrazumijeva se održavanje objekata i uređaja javne rasvjete, a odnosi se na rasvjetljavanje javnih površina i javnih 

cesta koje prolaze kroz naselja. Elementi javne rasvjete su u vlasništvu gradova ili općina. Naša organizacijska jedinica Elektro održavanje bavi se održavanjem 

razdjelnika, stupnih mjesta, rasvjetnih armatura s izvorima svjetlosti, zračnih i podzemnih vodova javne rasvjete te proširenjem javne rasvjete 

i elektro održavanjem na razini firme. 

2. Od kada se Komunalac d.o.o. bavi održavanjem javne rasvjete u Opatiji? 

- Radovima na održavanju javne rasvjete za jedinice lokalne samouprave Komunalac se bavi od kolovoza 2012. godine. 

3. Da li područje održavanja obuhvaća samo područje Grada Opatije ili, možda, i šire? 

- Djelatnost elektroodržavanja obuhvaća održavanje rasvjete Grada Opatije, općine Lovran i općine Mošćenička Draga. Obavljamo i manje radove za 

treća lica. 

4. Kome se građani mogu obratiti ako primijete da negdje ne gori javna rasvjeta? 

- Ukoliko na javnim mjestima ne radi javna rasvjeta, građani se mogu obratiti: 

- dežurnom djelatniku na broj telefona 505-201 koji će proslijediti poziv na samu jedinicu elektro održavanja 

- na broj mobitela 099-31-32-980 - Josip Doričić, voditelj OJ Elektro održavanje 

- na broj mobitela 099-31-32-981 - Mark Mrak, elektromonter na javnoj rasvjeti 

Sretan 

Uskrs!


JUBILEJI 

“Kolibrići” 


proslavili deseti rođendan 

va su djeca ista. Imaju 

pravo na jednake uvjete 

u odrastanju, pa S 

tako i djeca s teškoćama 

u razvoju, propisano je u Konvenciji 

o pravima djeteta. Imamo 

sreće što je naš grad prepoznao 

ta prava i omogućio im, raznim 

programima, da sretno odrastaju i 

kvalitetno provode svoje slobodno 

vrijeme. Kroz deset godina djelovanja 

radionice i igraonice “Kolibirći” 

mališani s posebnim potrebama i 

kroničnim bolestima integrirali su 

se u sve slobodne aktivnosti Društva 

“Naša djeca” i danas sudjeluju 

u svim događanjima s djecom i 

za djecu, kazala je tajnica DND-a 

Sanja Škorić na svečanoj proslavi 

desetog rođendana Igraonice i radionice 

“Kolibrići” za djecu s teškoćama 

u razvoju održanoj na Valentinovo 

u hotelu Bristol. 

Voditeljica i začetnica programa 

Ivone Šabarić Rubeša prisjetila 

se početaka rada te najvažnijih 

trenutaka u proteklih deset godina. 

Likovne radionice, organizacija promotivnih 

i prigodnih info štandova, 

sudjelovanje na Festivalu stvaralaštva 

i dostignuća djece s poteškoćama 

u razvoju, igrokazi, zajedničke 

proslave rođendana, sportske igre, 

mala škola plivanja na bazenima 

Kantrida, jahanje u suradnji s Udrugom 

Pegaz, putovanja i izleti na 

Rab, Brijune, Plitvička jezera, Zagreb… 

tek su neki od mnogobrojnih 

događaja kojih se djeca i njihovi roditelji 

rado sjećaju. 

- Opatijsko Društvo “Naša djeca” 

pokrenulo je 2002. godine projekt 

“Više od igre” prema kojem je 

realizirana igraonica i radionica za 

djecu s posebnim potrebama i kroničnim 

bolestima “Kolibrići” u koji 

su se uključila djeca s posebnim 

potrebama koja su se nalazila u 

Registru Grada Opatije, a savjetima 

se pružala pomoć i djeci i njihovim 

roditeljima s područja čitave Liburnije. 

Prvih mjeseci projekt je egzistirao 

na volonterskim osnovama, 

a tada smo se prijavili na natječaj 

američke fondacije AED/USAD 

koja financijskim sredstvima podržava 

naš rad do 2003. godine. Od 

2004. godine Grad Opatija u svom 

proračunu odobrava sredstva za 

rad “Kolibrića” u čije je aktivnosti 

danas uključeno 32 djece, istaknula 

je voditeljica Ivone Šabarić Rubeša. 

Uz nju, s djecom i roditeljima 

rade i Nadia Novak Ramić te Lucija 

Jančec. Sastaju se dva puta tjedno. 

Glume, plešu, odlaze na terapijsko 

jahanje i plivanje na bazene Kantrida, 

sudjeluju u svim programima 

obilježavanja datuma vezanih uz 

djecu, a projekt “Za sreću znaj, treba 

ti prijateljski zagrljaj”, koji su proveli 

kako bi upozorili svoje sugrađane na 

probleme s kojima se susreću, bio je 

prilog akciji Gradovi i općine prijatelji 

djece za koju je naš grad primio počasni 

naziv Grad prijatelj djece. 

17 

Radno vrijeme: ponedjeljak-petak 9-20 h, • Subota 9-13 h

AKCIJE 


Zelena 

čistka 21. 

ožujak 2012. 

18 


travnja 

Piše Marijana Zorić 

elena čistka – jedan 

dan za čist okoliš naziv 

S je akcije čišćenja koja 

će se 21. travnja održati 

u cijeloj Hrvatskoj. Organizator akcije 

je opatijska udruga Žmergo, a 

Grad Opatija, potpisivanjem pisma 

namjere, uz predsjednika Ivu Josipovića, 

prvi je podržao akciju. 

- Ponosni smo što ova inicijativa 

kreće upravo iz naše sredine. Sudjelovanjem 

u ovoj akciji cilj nam je 

utjecati na kreiranje dobrih navika 

kulture življenja te prenijeti poruku 

da je briga o okolišu u kojem živimo 

jednaka brizi za naše bližnje, rekao 

je gradonačelnik Ivo Dujmić i obećao 

da će grad dati svu logistiku 

prilikom održavanja akcije u koju će 

uključiti i Komunalac. Riječ je o najvećem 

eko projektu koji se provodi 

u Hrvatskoj, a čiji je cilj privući što 

veći broj volontera. 

- Akcija će se sastojati od dvije 

faze. U prvoj fazi pozivamo ljude da 

kartiraju, odnosno, označe kritična 

mjesta i divlja odlagališta otpada 

koja se nalaze u njihovoj neposrednoj 

blizini – mjestu gdje žive, rade, 

provode svoje slobodno vrijeme. 

Druga faza sama je akcija čišćenja u 

kojoj svatko može postati volonter. 

Ako svatko od nas odvoji par sati 

svojeg vremena te 21.travnja dođe 

na njemu najbliži punkt i pomogne 

u zbrinjavanju otpada, kroz svega 

par sati, svi ćemo živjeti u ljepšoj 

Hrvatskoj – rekla je predsjednica 

Udruge Žmergo, Ana Golja. 

Divlja odlagališta otpada predstavljaju 

iznimno veliku opasnost 

za okoliš, prvenstveno zbog onečišćenja 

tla, zraka te voda, kao i mora. 

Većina divljih odlagališta otpada 

sadrži otpad iz domaćinstava, ali i 

velike količine građevinskog, čak i 

opasnog otpada, navode iz Udruge 

Žmergo. - Svatko od nas dio je prirode 

i svatko od nas je zagađivač, 

a promjene kreću od nas samih te 

svatko može očistiti kutak u kojem 

živi. Želimo osvijestiti građane kako 

trebaju poći od sebe te omogućiti 

sebi, ali i budućim generacijama 

jedno od osnovnih prava – a to je 

ono na čist okoliš, istaknula je voditeljica 

kampanje, Helena Traub. 

Ova zelena akcija dio je međunarodne 

kampanje “Let’s do it – 

World cleanup 2012.!”, a, osim kod 

nas, 21.travnja provest će se i u Latviji, 

Španjolskoj, Austriji i Kaliforniji. 

Utemeljeno 1973. 

Nudimo vam: 

TRADICIJA • KVALITETA • POVJERENJE 

- kvalitetne popravke 

- veliki izbor novih satova uz jednogodišnju garanciju: Seiko, Citizen, 

Casio, Lorenz, Calvin Klein, Adidas, Axcent, Fossil, Dkny, Esprit, Mexx 

- modni nakit od nehrđajućeg čelika: Calvin Klein, Swatch, 

Fossil, Dkny 

- Polar – monitore srčane frekvencije 

- komoru za testiranje vodootpornosti ronilačkih satova 

- različite baterije i remene za satove 

- baterije za slušne aparate i foto aparate 

Maršala Tita 150, 51410 Opatija, Hotel Bellevue, Tel: 051/210-539 

Veprinac u Mreži 

škola PP Učka 

Svečanost priključenja Područne škole Veprinac 

programu “Mreža škola” Javne ustanove 

Park prirode Učka održana je 24. veljače u 

prostorijama škole. Program predstavlja novi 

oblik aktivnog sudjelovanja mladih u zaštiti 

prirode i okoliša s ciljem poboljšanja kvalitete 

obrazovnih programa, kako u školama tako 

i u Parku prirode Učka. Provodi se od 2006. 

godine i sastoji se od niza aktivnosti edukativnog 

karaktera, a uspostavljen je kroz projekt 

„KAM“ – Karst Associated Management koji je 

realiziran putem Europske unije. Dosadašnjim 

članicama, područnim školama iz Lupoglava i 

Mošćeničke Drage, sada se službeno priključila 

i Područna škola Veprinac. – Edukacija je 

najbolje sredstvo zaštite prirode pa nastojimo 

u naše programe uključiti sve uzraste, od vrtićara, 

preko učenika do studenata, pa i turiste. 

Kroz nastavne programe djeca aktivno sudjeluju 

u najrazličitijim aktivnostima na području 

zaštite prirode i okoliša, istaknula je ravnateljica 

PP Učka Suzi Petričić. K.T, 

Pitanja dječjih vijećnika 

Mali vijećnici VIII. saziva Dječjeg gradskog vijeća 

zasjedali su 7. ožujka u Gradskoj vijećnici 

na svojoj četvrtoj sjednici. “Da li bi se mogao 

napraviti nogostup u Mihotićima, te da li bi se 

u Opriću, kod Puta Školarevo, moglo izgraditi 

dječje igralište budući da tamo živi dvadesetak 

djece”, bila su pitanja koja su vijećnici postavili 

gradonačelniku Ivi Dujmiću, a on ih je razveselio 

viješću kako se za Društvo “Naša djeca” Opatija 

planira novi prostor u budućoj sportskoj dvorani 

gdje će biti veći prostor za radionice i za 

njihove aktivnosti. Stručna suradnica za odgoj 

i obrazovanje u Gradu Opatiji Marta Berčić najavila 

je natječaj za “Najdječje djelo”, u sklopu 

kojeg se dodjeljuju nagrade s ciljem promocije 

solidarnosti i humanosti među djecom osnovnoškolskog 

i srednjoškolskog uzrasta, a koji će 

se provoditi od 12. ožujka do 14. travnja 2012. 

godine. K.T.

Elegantno, ukusno i zdravo 

U LIBURNIA RIVIERA HOTELIMA 

Dani kave 

30.03. – 01.04. 

Hotel Imperial 

• Posebne cijene kave 

• Mali kolači na bazi kave (mignoni) 

• Velika torta na bazi kave 

• Paket po promotivnim cijenama 

20kn (kava po izboru, 3 

degustacijska mignona od kave) 

• Besplatni Internet na terasi 

kavane Imperial 

• Happy hour na sve kolače iz 

vitrine - 50% od 18:00 h 

• Promotivne cijene vina 

Dani šparoga i 

uskrsna ponuda 

07. - 14.04. 

Novouređena terasa hotela 

Kvarner 

• Degustacijski meniji na bazi 

šparoga 

• Posebna ponuda: kolači, vina, 

pjenušci 

• Uskrsni doručak na novouređenoj 

terasi 

Slatki kutak 

07. - 14.04. 

Posebna ponuda novih kolača i 

slastica na aperitiv i u kafe barovima 

Posebna ponuda 

Svi hoteli 

• Bogati uskrsni doručak i večera 

• Posebna ponuda jela na bazi 

šparoga 

• Za vrijeme trajanja manifestacije 

Dani kave - niža cijena kave na 

svim našim barovima 

Događanja i 

koncerti 

Kristalna dvorana, Hotel Kvarner 

• Hairstyle News 24-25.03. 

• Cosmetic News 30.03.-01.04. 

• Uskrsni koncert, opatijski orkestar 

08.04. 

• Uskrsni koncert, međunarodni 

orkestar iz Münchena 13.04. 

• Koncert – ANA RUCNER 

(violončelo) 21.04. 

Five Elements 

Wellness & Spa 

Ambasador 

• Tretman mjeseca za hidrataciju i 

osvježenje kože: 

kristalna kupelj i masaža 

aromaterapija u trajanju 50 min – 

posebna cijena: 400,00 kn 

• Happy hour za sve korisnike 

spa relax zone svaki dan 

od 17 do 19 sati: 

“happy peeling” solju i 

bademovim uljem te bogata 

hidratantna maska za lice u 

turskoj sauni, tretman za 

detoksifikaciju i hidrataciju 

tijela i lica 

• Na sve tretmane lica i tijela 

poseban popust od 20% 

• Na sve mjesečne iskaznice 

poseban popust od 20% 

• Uz kupnju kozmetičkog proizvoda 

poklanjamo: 

mineralni peeling tijela ili 

anti-stres masaža od 20 min. 

Informacije: T. 051 743 880 

five.elements.ambasador@liburnia.hr 

www.liburnia.hr

KARNEVALSKI TRAGOVI 

MAŠKARANI KLAPSKI MARATON – Trinaest maškaranih klapa pjevalo je 

u Zlatnoj dvorani hotela Imperial u kojoj se tražilo mjesto više. Manifestaciju 

je otvorila ženska klapa Volosko, koja već treću godinu za redom i organizira 

ovaj sve poznatiji događaj. O najboljim izvedbama odlučivala je 

publika, ali i stručni žiri. Prema odluci žirija najbolja je bila klapa Kamelija, 

na drugom je mjestu Ženska klapa Žrnovnica, a treće mjesto su podijelile 

klape Teha i Boškarin. Publika i žiri imali su isti ukus pa su prva dva mjesta, 

po mišljenu publike i žirija ista, dok je po glasovima publike na trećem 

mjestu klapa Škrljevo. 

MANEŠTRA FEST – Treći po redu maneštra fest bio je održan u hotelu 

Ambasador. Kuhače je ukrstilo 8 amaterskih i tri profesionalne ekipe, a 

od profesionalaca najbolji su bili Srđana Jevtić i Ivan Lesinger, dok su od 

amaterskih ekipa najbolju maneštru skuhale članice Crvenog križa. Sve 

maneštre prodane su u tren, a prihod je otišao glazbenoj školi Tarla za 

program djece s posebnim potrebama. 

ožujak 2012. 

20 


Lijepo vrijeme izmamilo 

je ljubitelje najpoznatije 

maškarane manifestacije 

na ulice. Ovogodišnja 29. 

Balinjerada bila je, po broju 

sudionika, najsiromašnija 

do sada - njih 211 u 83 

vozila (upola manje nego 

inače) spustilo se glavnom 

opatijskom prometnicom 

od hotela Paris do hotela 

Imperial. Ipak, maškarani 

duh bio je tu, a uživali su 

posjetitelji i sudionici.

Krepat, 

ma ne 

repat ma ne molat” 

krilatica je koja se 

“K najviše puta mogla 

čuti na opatijskim 

ulicama za vrijeme ovogodišnjeg 

Pusta. Neuobičajeno niske temperature 

zraka za Opatiju dovele su do 

molatPiše Marijana Zorić 

Slikao Nikola Turina 

odgađanja niza maškaranih manifestacija. 

Nije bio održan Dječji maškarani 

Korzo, ali opatijske maškare 

još su jednom dokazale da maškare 

prkose vremenu pa su tako održane 

dvije Balinjerade, jedna “prava” na 

tradicionalni dan održavanja najpoznatije 

maškarane manifestacije 

ovoga kraja, i jedna službena tjedan 

dana kasnije. Bilo je ovo jedno od 

najburnijih maškaranih doba u Opatiji. 

Vlast se odlučila za odgađanje 

manifestacija zbog lošeg vremena i 

straha od mogućih nezgoda, a maškare, 

na čelu s osobom koju je Grad 

angažirao za organizaciju, negodovale 

su zbog otkazivanja najavljenih 

događanja. Ipak, kad se sve zbroji i 

oduzme, gotovo sve najavljene manifestacije 

su održane samo s tjedan 

dana zakašnjenja. 

21 

GIRANDOLA – Nakon Balinjerade održana i maškarana povorka - Girandola 

u kojoj je sudjelovalo tek šest maškaranih grupa iz Opatije, Lovrana i 

Matulja. Iako malobrojni, kreativnosti i šarenila nije nedostajalo. Najzapaženiji 

je bio “SaBordel” grupe “Lola Bambinjola”. Jušićani i Lovranci bili 

su maskirani u bebe, a sudjelovali su i Lumberaši, grupa “Ča je tu je” te 

siromašne, ali sretne (“Poveri ma felici”) maškare iz Tuliševice. 

IČIĆANSKI MAŠKARANI VREMEPLOV – Povijest ičićanskih maškarica na 

opatijskoj maškaranoj povorci prikazala je na prigodnoj izložbi u holu 

dječjeg vrtića Ičići odgojiteljica Sandra Tramontana. Uz fotografije izloženi 

su i novinski članci koji svjedoče o sudjelovanju u povorkama, sačuvani 

rekviziti te ispisani stihovi koji su pratili maškaranu priču. 

ART PUST – Jedan od najkreativnijih pusnih događaja organizirao je festival 

Opatija u suradnji sa Sašom Jantolekom – Art pust. Riječ je o cjelodnevnoj 

zabavi u koju su se mogli uključiti svi zainteresirani izrađivanjem svog pusta, 

a najbolji su bogato nagrađeni. Rezultat Art pusta bio je park ispred Umjetničkog 

paviljona Juraj Šporer ukrašen pustovima, dok je u isto vrijeme u 

Šporeru održana izložba na temu karnevala umjetnika riječkog, opatijskog i 

istarskog područja. Izloženi su radovi 25 autora, a to su: Ana Paris, Jadranka 

Lacković, Vesna Popović, Boris Roce, Saša Jantolek, Tea Paškov, Goranka 

Supin, Branko Pizzul, Branka Marčeta, Mladen Ivančić, Darija Žmak, Nina 

Šark, Loredana Bradschia, Jerko Gudac, Goran Štimac, Eda Mihovilić, Jasna 

Skorup Krneta, , Bruno Paladin, Klas Grdić, Mladen Milotić, Neva Pizzul, Monika 

Petrović, Mirna Sišul, Boris Rajković i Roni Jušić.

TURIZAM 

Zahtjevni kongresni 

gosti 

ožujak 2012. 

22 



Dugogodišnji, ali još uvijek 

ne postignut, cilj Opatije 

je cjelogodišnje turističko 

poslovanje. Važan segment 

turističkog poslovanja je 

i kongresni turizam koji 

posljednjih godina, barem 

na papiru, bilježi pad. Je li to 

uistinu tako, te o planovima 

za kongresnu budućnost 

Opatije, razgovarali smo 

s voditeljem opatijskog 

kongresnog ureda Goranom 

Pavlovićem koji je na 

toj poziciji u Turističkoj 

zajednici Grada Opatije već 

gotovo četiri godine. 

te četiri godine 

napravljen je kongresni 

katalog koji - U 

će ove godine biti 

ažuriran i doživjeti reizdanje. Nastojali 

smo zaokružiti već postojeću 

ponudu Opatije. Kako bismo bili jači, 

udružili smo se s hotelijerima i agencijama 

i zajednički predstavljali destinaciju. 

To smatram pozitivnim jer 

smo vrlo mali, s obzirom na druge 

velike kongresne destinacije, pa se 

zajedno možemo bolje predstaviti i 

bolje iskoristiti sredstva. Napravljena 

je web stranica na kojoj je predstavljena 

kongresna ponuda, a jedna od 

bitnih stvari na toj stranici je kongresni 

kalendar. Konstantno se radi na 

promociji Opatije kao destinacije. 

Imamo prezentacije, kada je Opatija 

u kandidaturi za kongrese ili kada 

želimo pronaći nove klijente, i imamo 

studijska putovanja kojima svake 

godine dovodimo do petnaest 

potencijalnih kupaca da upoznaju 

Opatiju, te na najbolji mogući način 

nastojimo predstaviti ponudu. Svaki 

tjedan imamo organizatore koji 

kandidiraju Opatiju za buduća događanja. 

Trenutno imamo četiri do 

pet takvih potencijalnih kongresa 

koji bi mogli doći u Opatiju sljedeće 

Opatija prezentirana u New Yorku 

Turistička zajednica Kvarnera nedavno je sudjelovala na turističkom sajmu u New Yorku. 

Tamo su bili i predstavnici opatijske TZ, među kojima i voditelj opatijskog kongersnog ureda 

Goran Pavlović. 

- U New Yorku je bila prezentacija Kvarnera koju je vodila direktorica TZ kvarnera Irena Peršić 

Živadinov. Naglasak prezentacije je bio na Opatiju kao kongresnu destinaciju. Prezentacija je bila 

jako uspješna, a nakon prezentacije, koja je održana na radionici Hrvatske turističke zajednice, održan 

je turistički sajam na kojem je Opatija bila prezentirana kao odmorišna destinacija. 

i 2014. godine. To je dugotrajan proces 

i, u principu, treba oprezno voditi 

tu kampanju. Znači, treba dozirati 

informacije. Promotivni materijal 

treba dostaviti onima koji odlučuju. 

Treba složiti prezentaciju tako da 

bude atraktivna i da one koji odlučuju 

potakne na dolazak. 

Kongresni ured sam ne organizira 

kongrese niti je za to zadužen. 

Naša prvenstvena uloga je da prezentiramo 

Opatiju i da dovedemo 

klijente, a onda je na gospodarstvu 

da s tim klijentima nastavi komunikaciju 

i realizira poslove. 

Opatija je posljednjih godina 

izgubila nekoliko velikih kongresa. 

Što Vi mislite zašto je to tako? 

- Problem je prvenstveno u statičnosti. 

Zadnjih četiri ili pet godina 

u Opatiji nismo otvorili niti jedan 

hotel, a imamo i puno hotela koji su 

zapostavljeni, odnosno, nije ulagano 

u njih. Potrebno je renoviranje, ne 

samo fasade ili terase, nego kompletno 

ulaganje u hotel da bi postao 

atraktivan i privukao novi interes. 

Neki kongresi su otišli neki su došli. 

Ne možemo znati koji je konkretan 

razlog tome, je li samo ponuda ili 

nešto drugo nedostaje. Činjenica je 

da se u našoj okolici otvaraju novi 

hoteli najviših kategorija s novim sadržajima 

gdje organizatori kongresa 

dobivaju bolje uvjete jer su te destinacije 

nove i žele se promovirati pa 

onda daju ili jeftinije cijene ili bolje 

uvjete, ili, jednostavno, organizatori, 

na osnovu odaziva sudionika, žele 

promijeniti destinaciju pa odlaze. 

Prošle godine u Opatiji je, 

prema statistikama, održano 275 

kongresa, dok ih je 2006, 2007. i 

2008. bilo petstotinjak. 

- Statistika je skup podataka 

koji se tumače na različite načine. 

Od ove godine taj statistički izvještaj 

će se pojednostaviti i sadržavat će 

samo broj sudionika kongresa, koliko 

dana traje, te podjelu kongresa 

na međunarodne i domaće. 

Rekli ste da se neki kongresi 

više ne održavaju u Opatiji, a neki 

novi su tu. Što traže organizatori 

kongresa? 

- Traže puno toga. Kongresni 

gosti su malo drugačiji od odmorišnih. 

Kongresnom gostu treba 

dati ono što treba, a ne ono što 

imamo. Njega ne zanimaju šetnice 

i program izleta. Njega zanima da u 

sobi ima internet, u hotelu nekakav 

wellness da se može opustiti... Ono 

što bi trebalo je usmjeriti se prema 

zahtjevima kongresnih gostiju i pitati 

što oni trebaju, a ne nuditi sve 

redom pa da onda sami odaberu. 

Vidite li u budućnosti Opatiju 

kao odmorišnu ili kongresnu destinaciju? 

- Opatija ima sve predispozicije. 

Ona je i odmorišna i kongresna 

destinacija. Ne mogu reći jedno ili 

drugo. Treba napraviti kombinaciju 

i iskoristiti maksimalno sve potencijale. 

Naravno, kongresi su specifični 

jer se oni održavaju u proljeće i na 

jesen i ne kose se s glavnom turističkom 

sezonom kad je Opatija, sama 

po sebi, popunjena jako dobro. Treba 

napraviti programe za poticaj 

kongresa u još ranijim razdobljima, u 

rano proljeće i kasnu jesen, kada se 

može dobiti znatan broj gostiju. Mi 

ćemo sada raditi istraživanja zadovoljstva 

kongresnih gostiju, u suradnji 

s Fakultetom za menadžment u 

turizmu i ugostiteljstvu i organizatorima 

kongresa, tako da ćemo dobiti 

i povratnu informaciju, a to dosad 

nismo imali. 

FOTO: N. TURINA


MALI PODUZETNICI 

Turisti prepoznaju 

«medenu» ponudu 


rgovina Natura Liburna, 

u centru Opatije, 

T otvorena je prije četiri 

godine u glavnoj opatijskoj 

ulici. Kod vlasnika smo se raspitali 

kako im ide posao i kakva su 

iskustva stekli. 

- Uključili smo se u županijski 

program razvoja tržišta autohtonih 

proizvoda. Cilj projekta je bio otvarati, 

po županiji, trgovine gdje bi se 

na jednom mjestu objedinili proizvođači 

koji su mali i koji nisu previše 

afirmirani na tržištu i čije proizvode 

ne možete naći u supermarketu, ali 

koji kvalitetom zadovoljavaju određene 

kriterije. Želja nam je bila u 

moru svakakvih ponuda ponuditi 

i jedan kvalitetni hrvatski proizvod 

- rekla je Nada Kos Turina koja je 

posao pokrenula sa suprugom Ivanom, 

a s njima radi i njihova kćer Sanja. 

Trgovina Natura Liburna okuplja 

proizvođače iz cijele Hrvatske i pravo 

je mjesto ako se traži autohtoni 

suvenir. 

- Suprug mi je pčelar tako da 

nudimo med vlastite proizvodnje. 

Osim toga, kod nas se mogu kupiti 

vina, likeri, rakije, maslinovo ulje, 

tartufi, tipične autohtone slastice, 

prirodna kozmetika, nešto malo keramike 

(zdjele, posude za voće, ulje 

i sl.), ručno izrađen nakit... Nastojimo 

skupiti što više proizvoda našeg 

užeg područja. Tu je smokvenjak 

konobe Kali, marmelade Klemenc 

iz Ičića, rakije od Suzića iz Bregi, 

keramika gospođe Vivode iz Jušića, 

stare fotografije Opatije gospodina 

Bonačića. Nastojimo imati puno lokalnih 

proizvoda - rekla je gospođa 

Kos - Turina. 

Široki asortiman privlačan je lokalnim 

stanovnicima i turistima. 

- Naši ljudi često kupuju stvari 

zgodne za poklone, a angažiraju 

nas i za poslovne poklone. Ipak, 

najveći su prihodi od turizma. Ovo 

je zapravo i napravljeno da se turistu 

prezentira naša proizvodnja , uz 

mogućnost degustacije i uz priču o 

porijeklu proizvoda. To stvara jedno 

povjerenje. Iznenadilo me kada nas 

je posjetila grupa Japanaca. Radili 

su reportažu za njihov poznati travel 

magazin Figaro, a našu trgovinu 

i čoko bar “Kraš” prepoznali su kao 

autohtonu ponudu. Kasnije su neki 

dolazili sa stranicom tog magazina. 

Želim reći da gosti prepoznaju našu 

ponudu - rekla je Kos-Turina. 

Unatoč tome što su turisti prepoznali 

proizvode i česti su posjetitelji 

trgovine, u četiri godine koliko 

rade, obitelj Turina bilježi pad prometa. 

- Imamo velike oscilacije. Konstantan 

je trend pada, ali to je situacija 

svih koji u Opatiji rade. Problem 

je sezonsko poslovanje jer ovdje 

svi direktno ili indirektno živimo od 

turizma. Cjelogodišnje turističko 

poslovanje trebao bi biti cilj - rekla 

je Kos Turina i dodala kako je, u današnje 

vrijeme, upravo zbog tih velikih 

oscilacija prometa teško imati 

vlastiti posao. 

- Zimi živimo od naših stalnih 

kupaca. To su kupci koji kupuju naš 

med. Imamo med od maruna iz Dobreća, 

med od lipe iz Korenskog... To 

je baš ono sto naše područje može 

dati, a cijene su zaista prihvatljive. 

Slabiji promet zimi rješavamo na način 

da proizvode vlastite proizvodnje 

nudimo na tržišta van Opatije, 

po Istri, Cresu, Krku, ... Međutim, kad 

ne bi bilo te mogućnosti, mislim da 

bi bilo upitno bismo li mogli opstati. 

Opatija je premala da bi se mogla 

bazirati na dva ljetna mjeseca - zaključila 

je Kos Turina i pozvala sve 

koji počinju nešto proizvoditi, ili 

imaju gotov proizvod, da slobodno 

dođu ponuditi svoje proizvode. 

23 

Mirisi i okusi Arapskog 

poluotoka u UŠ 

Poznati kuhar, šef kuhinje hotela Adriatic Saša 

Bešlić, usavršavao se u najelitnijim hotelima svijeta 

Burj Al Arabu i Emirates Palaceu u Dubaiu, 

a s orijentalnim mirisima i začinima sljubljenim 

na mediteranski način upoznao je učenike Ugostiteljske 

škole, 7. ožujka, na kuharskoj radionici. 

Humus, pita s pustinjskim začinima, pire od cikle 

i brokule, pjenica od datulja, kokosovog mlijeka 

i zvjezdanog anisa te mus od čokolade s prstastim 

paprom i cimetom neka su od jela koje su 

pripremali. K.T. 

Stolnotenisačicama 

srebro i bronca 

Karla Franović osvojila je srebrnu, a Ivana Lesničar 

brončanu medalju na 3. otvorenom turniru 

Hrvatskog stolnoteniskog saveza trofej Reno 

Vinek održanom u Krapini 28. i 29. siječnja. Nastupilo 

je 400 natjecatelja, iz preko 60 hrvatskih 

klubova, koji su se takmičili u osam kategorija, 

a stolnotenisačice STK Opatija 08 nastupile su 

u kategoriji mlađih kadetkinja i plasirale se 

na drugo, odnosno, treće mjesto, iza Andree 

Pavlović iz Svetog Jakova. Na turniru su nastupili 

natjecatelji STK “Opatija 08” Danijel Kinkela 

i Dominik Salma, u kategoriji juniora i kadeta, 

te Karla Franović, Anja Grgurina, Mateja Arlović 

i Ivana Lesničar u kategoriji kadetkinja i mlađih 

kadetkinja, s trenerom Diegom Lipovšekom. 

Opatijska stolnotenisačica Ivana Lesničar bila je 

uspješna i na 29. izdanju Kupa Rijeke koji je 4. 

ožujka održan na Kozali, gdje je osvojila zlato u 

kategoriji mlađih kadetkinja. K.T. 

Ivana Lesničar, Anja Grgurina, 

Mateja Arlović i Karla Franović

SUSRETI 

Znanstvenik 

mora biti 

entuzijast 

ožujak 2012. 

24 


Piše Kristina Staničić 

odom iz Splita, nakon 

dugogodišnjeg života 

R u Švicarskoj i Americi, 

prof. dr. sc. Siniša Volarević 

sa svojom se obitelji prije 11 

godina skrasio u Opatiji. 

- Nigdje nisam duže živio, otkriva 

nam redoviti profesor Medicinskog 

fakulteta u Rijeci, dodajući 

kako život u Opatiji odgovara njegovom 

karakteru i načinu života. 

Veći dio dana provodi na poslu, na 

Katedri za molekularnu medicinu i 

biotehnologiju baveći se znanstvenim 

radom i podučavajući buduće, 

nadajmo se, uspješne znanstvenike. 

Nakon napornog radnog dana, nekada 

aktivni borac, a danas rekreativac 

opušta se treninzima kickboxinga 

u Opatija Fight Clubu. 

Naš sugovornik dobitnik je 

mnogih nagrada, među kojima i 

godišnje nagrade HAZU-a 2006. i 

Državne nagrade za znanost 2010. 

godine. Od 2008. Volarević je član 

Europske udruge za molekularnu 

biologiju koja broji više od tisuću 

znanstvenika iz cijeloga svijeta, 

među kojima su još tri člana iz Hrvatske. 

Zanimljiv je podatak da su 

VIJEST 

čak 57 člana EMBO-a dobitnici Nobelove 

nagrade. 

- Iako Udruga ima veliki broj članova, 

u nju je teško ući, rekao nam je 

Volarević, i dodao: - Čovjek ne radi 

za nagrade i priznanja, ali lijepo ih je 

dobiti. To je znak da su kolege prepoznali 

moj rad, a upravo to, samo je 

po sebi, veliko priznanje. Puno znači 

biti prepoznat i priznat od strane kolega, 

onih koji su i sami u tom poslu. 

Posljednjih godina laboratorij 

našeg sugovornika intenzivno istražuje 

molekularne mehanizme regulacije 

rasta i diobe stanica u normalnim 

uvjetima i njihove promjene u 

zloćudnim tumorima. 

- Pokušavamo raditi istraživanja 

na najvišoj razini i održati standard 

naših istraživanja. Od 2008. godine 

sudjelujemo u kolaborativnom 

europskom projektu “Upala i karcinom”, 

u kojem sudjeluju i znanstvenici 

iz Grčke, Španjolske, Italije, Francuske, 

Njemačke, Austrije, Danske, 

Engleske i Izraela. Osim sa europskim 

znanstvenicima, surađujemo 

i s kolegama iz Amerike. Međunarodna 

suradnja uobičajena je praksa 

u našem poslu baš kao i mobilnost 

samih znanstvenika koji odlaze u 

druge zemlje na dodatno obrazovanje, 

usavršavanje i rad. U Hrvatskoj, 

trenutno, zbog lošeg ekonomskog 

stanja, koje pogađa i druge zemlje, 

ne možemo puno očekivati, 

ali prednost je što su nam sredstva 

dostupna iz fondova Europske unije. 

Do tih sredstava nije jednostavno 

doći, ali kvalitetnim i predanim radom 

moguće je i to ostvariti. Sve su 

to rezultati individualnog napora jer, 

u nas je rečenica Hrvatska je zemlja 

znanja, ostala, nažalost, samo na razini 

fraze. U znanstvenom sustavu u 

nas postoje mladi, sposobni ljudi. U 

mom laboratoriju radi desetak mladih 

ljudi koji su kvalitetom, znanjem 

i sposobnošću na razini njihovih kolega 

u drugim zemljama. Problem 

naših mladih znanstvenika je njihova 

nemotiviranost uvjetovana nedostatkom 

ozbiljnih, kvalitetnih istraživanja 

zbog nedovoljnog ulaganja 

u znanost. Uvjeti za rad i napredak 

u hrvatskim znanstvenim vodama 

upitni su i malo je onih koji se odlučuju 

za znanstveni rad. Jednostavno, 

ne vide blistavu budućnost 

na tom području. Radeći u lošim 

uvjetima, s ograničenim, nedostatnim 

financijskim sredstvima, dožive 

razočaranje i svoju budućnost grade 

izvan sustava znanosti. Na sreću, još 

uvijek ima entuzijasta koji ne odustaju 

unatoč preprekama na koje u 

svome radu nailaze, zaključuje prof. 

dr. sc. Siniša Volarević . 

Humanitarna izložba u Choco baru 



Izložba “Srce moje malo” održana je u opatijskom Choco 

baru, od sredine veljače do sredine ožujka. Na njoj su svoje 

slike i fotografije izložili poznati umjetnici kao i umjetnici 

amateri s područja Kvarnera. Sav prihod od prodanih slika 

namijenjen je Dječjoj bolnici Kantrida. Svečano otvorenje 

izložbe održano je na Valentinovo, a za glazbenu kulisu pobrinuo 

se Borna Šercar feat. Sabrina. K.T.

REPUBLIKA HRVATSKA 

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA 

GRAD OPATIJA 

O B A V I J E S T 

obveznicima plaćanja komunalne naknade 

Poštovani, 

početkom mjeseca veljače dostavljene su Vam obavijesti o obvezi plaćanja komunalne naknade za 2012.godinu sa 

brojem uplatnica čiji iznosi se temelje na Odluci o komunalnoj naknadi Grada Opatije i utvrđeni su rješenjima Upravnog 

odjela za komunalni sustav i zaštitu okoliša Grada Opatije koji su dostavljeni ranije. 

Rokovi plaćanja komunalne naknade svakom obvezniku također su utvrđeni rješenjem o komunalnoj naknadi i 

nisu se mijenjali u odnosu na ranije godine te naglašavamo da jedini osnov plaćanja predstavlja upravo rješenje bez obzira 

da li su uplatnice zaprimljene. Radi dodatnog informiranja u nastavku podsjećamo na rokove plaćanja komunalne naknade: 

Za sve prostore za koje je predviđeno mjesečno plaćanje i dostavljeno 12 uplatnica, rok plaćanja po svakoj uplatnici je 15. u 

mjesecu za tekući mjesec. 

Za sve prostore za koje je predviđeno četveromjesečno plaćanje i dostavljene 3 uplatnice rokovi plaćanja su: 

uplatnica za 1.-4. mjesec rok je 31.03. 



Za sve prostore za koje je predviđeno polugodišnje plaćanje i dostavljene 2 uplatnice rokovi plaćanja su : 

Uplatnica za 1.-6. mjesec rok je 31.05. 

Uplatnica za 7.-12. mjesec rok je 30.10. 

25 

Za sve prostore za koje je predviđeno godišnje plaćanje (garaže) i dostavljena 1 uplatnica rok plaćanja iste je 30.06. 

Izuzetno, obveze za 01. i 02. mjesec 2012. godine rok plaćanja je 29.02.2012. godine što se prvenstveno odnosi na 

prostore za koje se komunalna naknada plaća mjesečno odnosno za koje je dostavljeno 12 uplatnica. 

Pored uplatnica , pošiljke koju se Vam dostavljene sadrže i opomenu u slučaju da nisu podmirene sve obveze iz proteklih 

godina kao i obračunate kamate u slučaju kada su obveze u prethodnoj godini plaćene sa zakašnjenjem te je za te iznose 

priložena i zasebna uplatnica. 

Budući da su u određenom broju slučajeva kamate(dug) obračunate u niskom iznosu, obavještavamo Vas da se kamate 

(dug) mogu uplatiti zajedno sa prvom obvezom koja dospijeva za 2012.godinu na način da isnos kamata(duga) 

pribroji obvezi za prvo dospijelo razdoblje. 

Uvažavajući u potpunosti tešku situaciju u kojoj se većina stanovništva i gospodarskih subjakata nalazi Grad je u obvezi 

obračunavati zatezne kamate na zakašnjela plaćanja temeljem zakonskih odredbi kao što to čine sva druga tijela koja 

naplaćuju javna davanja i za što je podložan nadzoru Državne revizije. Također radi jedinstvene obrade podataka za preko 

7.000 obveznika svi dopisi koji sadrže opomenu (dug ili kamate) imaju isti sadržaj bez obzira na visinu obračunatih kamata 

ili visinu duga iz ranijih godina što se u ovom trenutku nije moglo drugačije pripremiti. 

Budući da se ove godine po prvi puta prešlo na novi način dostave uplatnica i obrade podataka moguće su pri tome 

određene pogreške, uzimajući također i sadržaj same obavijesti. Stoga Vas pozivamo da se, u slučaju bilo kakvih nejasnoća, 

u slučaju da imate određene sugestije kao i u slučaju da niste zaprimili pošiljku sa uplatnicama za 2012. godinu , javite 

osobno, telefonski ili putem e-maila u Upravni odjel za financije i društvene djelatnosti čiji djelatnici stoje svakodnevno na 

raspolaganju. Pored toga podsjećamo sve vlasnike ili korisnike prostora da su sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu 

sami dužni prijaviti nastanak obveze komunalne naknade kao i sve promjene koje utječu na visinu obveze (promjena 

vlasništva, površina, adresa, namjena...) i to u roku od 15 dana od kada dakle nastaje i obveza plaćanja. 

Nadamo se da smo ovim pismom uspjeli pojasniti sve bitne nedoumice oko plaćanja komunalne naknade i uvjereni da 

ćemo sve uočene nedostatke ispraviti kod slijedećih obrada podataka, s ciljem da obavijesti budu jasnije i jednostavnije za 

provedbu.

SEDMODNEVNO 

KRSTARENJE 

JADRANOM 

sa polascima iz Opatije, 

Splita ili Dubrovnika 

www.katarina-line.com 

HR-AB-51-040009767 

M. Tita 75/I, HR-51410 Opatija 

Tel: +385 51 603 400 

Fax: +38551 271 372 

e-mail: info@katarina-line.hr 

www.katarina-line.com 

POSEBNA PONUDA 

za TRAVANJ 

samo 

2000 kn

ZANIMLJIVOSTI 

• Davor Kostelić 

iz Ike bio je član 

posade na jedrilici 

“Dora” koja plovi 

oko svijeta 

• Raže na plaži u Georgetownu na 

Bahamima toliko su pitome da ih se 

može pogladiti 

Ikar na putu 

oko svijeta 


Emisija 8. kat Danijele Trbović, 

na temu neobičnih godišnjih 

odmora, prikazana na HRT-u 

u svibnju, odvela je Davora 

Kostelića iz Ike na 17-metarsku jedrilicu 

“Dora” koja plovi oko svijeta. 

U emisiji je predstavljen projekt 

“Podijelite snove i oplovite svijet”, 

splitskog jedriličara i nautičara Lea 

Lemešića koji je u listopadu prošle 

godine jedrilicom Beneteau 57 iz 

Splita krenuo na put oko svijeta gdje 

će, pod jedrima, prijeći 50 tisuća milja 

i koji će trajati pet godina, s ciljem 

upoznavanja zemalja i domicilnog 

stanovništva. Osim nekoliko pauza, 

kada će se vraćati u Split, Lemešić 

će na brodu boraviti cijelo vrijeme, 

a posada će se izmjenjivati. Pozvao 

je sve avanturiste i zaljubljenike u 

more i jedrenje da mu se pridruže, a 

pozivu se odazvao i naš sugrađanin 

iz Ike koji je u studenom i prosincu 

24 dana bio član posade “Dore” koja 

pod hrvatskom zastavom osvaja 

svjetska mora i oceane. Davor Kostelić 

obožava putovati i s obitelji je 

proputovao Europu, Sjevernu Ameriku, 

posjetio Maccu Picchu, Peking, 

Shanghai, Vijetnam, Bali, Maldive, 

i kako kaže, još im nedostaje Afrika, 

pa mogu reći da su proputovali 

svijet. 

- Biti dio tima koji plovi oko svijeta 

neponovljivo je iskustvo. Stotine 

morskih milja, zvjezdano nebo, dupini, 

morski psi, gitara i pjesma, izobilje 

dobre ribe i vina, upoznavanje 

novih kultura i tradicija, u svakom 

slučaju, bilo je jedno atraktivno i vrlo 

neobično putovanje koje sam dijelio 

s prekrasnim ljudima, kapetanom 

Leom Lemešićem, njegovim ocem 

i suprugom, koja je bila jedina žena 

na brodu, te ostalim suputnicima 

iz Zagreba, Trogira i Đakova. Moram 

priznati da je ovo putovanje 

za mene bilo jedan veliki izazov jer 

treba jako puno tolerancije i dobre 

volje za boravak na brodu i u ograničenom 

prostoru od 17 metara sa 

sedam nepoznatih ljudi. Ali, isplatilo 

se, istaknuo je Kostelić, ne zaboravljajući 

spomenuti podršku supruge 

Zrinke i sinova Franeta i Lovre koji su 

ga potaknuli da ostvari svoju želju. 

- Na brod sam se ukrcao u Nassau 

,na Bahamima, u marini Atlantis 

Resorta, poznatog po jedinstvenom 

i svjetski čuvenom vodenom svijetu 

i akvarijima. Bahami su puni sprudova 

i more je jako plitko pa smo 

morali paziti gdje ćemo se usidriti. 

Oduševilo me izobilje ribe, koja je 

odlična. Iako sam se s mnogim vrstama 

susreo po prvi put, po ukusu 

su vrlo slične ribi iz Jadranskog 

mora. Školjki i jastoga ima jako 

puno. Jeli smo ih na sve moguće 

načine. Kada smo bili gladni, spustili 

bi se u more i začas bi imali ribu 

od 3 kg ili punu košaru jastoga. Za 

vrijeme plovidbe cijelo vrijeme su 

na krmi bila dva štapa na koju smo 

lovili ribe. Najčešće su to bile barakude, 

koje nismo jeli, jer mogu biti 

otrovne zbog otrovnog koralja kojim 

se hrane. S Bahama smo krenuli 

na Jamaicu i prešli 450 milja za 47 

sati, zahvaljujući odličnom vjetru, a 

povremeno smo plovili brzinom od 

čak 16 milja na sat. Na Jamaicu smo 

stigli na ogromnim valovima, a njihove 

“kumice s placa” rekle su nam, 

kada smo se iskrcali i došli u nabavku, 

da je naš brod izgledao strašno 

na tim ogromnim valovima i da 

su molile za nas. Posjetili smo Port 

Antonio, Ocho Rios, Montego Bay i 

rodnu kuću Boba Marleya, a nikada 

neću zaboraviti ronjenje s morskim 

psima koji su od nas bili udaljeni tek 

nekoliko metara, ispričao je Davor 

Kostelić. “Dora” će oko svijeta ploviti 

do 2015. godine pa se naš sugovornik 

nada da će se uspjeti pridružiti 

još barem jedanput. Svi čitatelji, koje 

je zainteresirala ova priča pa možda 

razmišljaju da i oni postanu dio posade, 

informacije mogu naći na web 

adresi http://projectsharedreams. 

blogspot.com. 

27 

Dani Novog Sada 

u Opatiji 

Manifestacija Dani Novog Sada u Rijeci i Opatiji 

s ciljem promoviranja integracije kulture i 

turizma po prvi put je održana od 18. do 21. 

veljače. Uz raznoliki kulturni program, bila je 

i povod za susret turističkih djelatnika iz Rijeke, 

Opatije i Novog Sada, s ciljem unapređenja 

turističke i gospodarske suradnje gradova dviju 

susjednih zemalja. 20. i 21. veljače domaćin 

programa bila je Opatija s izložbom fotografija 

u kavani Grand Cafea hotela 4 opatijska cvijeta 

pod nazivom Novosadski festivali – Exit i ulični 

svirači, te koncertom Glazbeni valovi Panona 

na kojem su se predstavili solist Miodrag Blizanac 

i Tamburaški orkestar Ad Lilbitum, uz 

gostovanja Ženske klape Kamelija iz Opatije. 

Dane Novog Sada u Rijeci i Opatiji organizirali 

su Udruga Hrvatski festival klapa i mandolina 

te Milenij hoteli Opatija, uz podršku Ministarstva 

turizma RH, Primorsko-goranske županije, 

gradova Rijeke, Opatije i Novog Sada te turističkih 

zajednica PGŽ-a, Rijeke, Opatije i Novog 

Sada. K.T. 

Obilježena obljetnica 

smrti Ive Robića 

Povodom dvanaeste obljetnice smrti legendarnog 

hrvatskog pjevača i skladatelja Ive Robića 

u ičićanskoj kapeli Sv. Ivana od Boga, kući u 

kojoj je Robić nekada živio, 10. ožujka održana 

je Sveta misa koju je vodio riječki nadbiskup 

monsinjor Ivan Devčić. Misno slavlje pjevanjem 

je uveličao župni zbor Sv. Marka Evanđeliste iz 

Veprinca udružen s pjevačima župe sv. Josipa iz 

Ičića. Nakon mise govor je održao Robićev nekadašnji 

prijatelj Duško Paro iz Opatijskih suvenira, 

a na koncertu u čast Ivi Robiću nastupili 

su Marin Tuhtan, Slavko Sekulić, David Danijel, 

Duško Jeličić Dule, Silvano Martinčić Le Salpe, 

Maria Iveković, Ena Orešković, Goranka Tuhtan, 

Maja Mirković, Sara Puhar i Benjamin Klanac, 

organizator i producent bila je Maria Iveković, 

a pokrovitelj Mjesni odbor Ičići. K.T.

SUSRETI 


ožujak 2012. 

28 


Igrokazi 

za 

velike 

i male 


Dramska skupina u osnovnoj školi, 

dramska radionica za profesore, 

kreativna psihosocijalno-dramska 

radionica za djecu i dramska 

grupa penzionera Kluba 60+, koje 

djeluju u našem gradu, promiču kreativnost 

i umjetničko stvaralaštvo 

mladih i starih Opatijaca zahvaljujući 

njihovoj voditeljici Normi Migliaccio 

Čučak. Učiteljica razredne nastave 

s 32-godišnjim stažom u opatijskoj 

osnovnoj školi, mentorica, dramska 

pedagoginja i članica Hrvatskog 

centra za dramski odgoj, niz godina 

piše igrokaze. Svoja iskustva koristi 

u nastavnom procesu čineći djeci 

nastavu zanimljivijom. Suatorica je 

metodičkog priručnika Dramski odgoj 

u nastavi, a mnogi njezini igrokazi 

objavljeni su i u Zbirci igrokaza 

za djecu “Panika u Strahogradu”. 

Dobitnica je županijskog priznanja 

za najuspješnijeg prosvjetnog djelatnika 

2000. godine i višestruka je 

sudionica natjecanja Lidrano, na državnoj 

razini. Mjuzikl za djecu i mlade 

“Novi dan” bio je pravi hit, a tekst 

potpisuje Norma Migliaccio Čučak. 

- Ideja za prvi riječki mjuzikl za 

djecu i mlade nastala je uslijed nedostatka 

glazbeno-scenskih predstava 

za djecu školske dobi u Rijeci 

i okolici pa smo se povezale, dječja 

skladateljica Natalija Banov, voditeljica 

plesne udruge Ri dance Dolores 

Bugarin i ja, te krenule u razradu 

mjuzikla u koji smo uključile djecu 

osnovnoškolske i srednjoškolske 

dobi iz čitave regije. Kritike su bile 

odlične. Novi dan se prikazivao cijelu 

godinu u HKD-u, a nastupili smo i na 

opatijskoj Ljetnoj pozornici, prisjetila 

se naša sugovornica koja je već iza 

sebe, tada, imala uspješnu dječju 

dramsko-scensku priču u suradnji 

s Mićim bodulima iz Krka “Ča more 

more”, nastalu po stihovima Ivanke 

Glogović Klarić. S njom su nastupili 

na Dječjem festivalu u Šibeniku te 

na međunarodnom festivalu Marinando 

u Italiji, gdje su predstavljali 

Republiku Hrvatsku. 

Uz veće dramsko-scenske projekte, 

Norma Čučak svakodnevno, 

već niz godina, radi igrokaze s Opatijcima 

svih životnih dobi. 

- Već 26 godina vodim učeničku 

dramsku skupinu u školi te petu 

godinu zaredom kreativnu psihosocijalno-dramsku 

radionicu za djecu 

“Klinci i klinceze”, pri Crvenom križu, 

na kojoj djeca od prvog do petog 

razreda uče socijalne vještine. 

• Norma Mgliaccio Čučak sa članovima školske 

dramske skupine 

Od prošle godine djeluje i dramska 

skupina “Profići”, sastavljena od desetak 

profesora opatijske osnovne 

škole. Imali smo već dvije predstave. 

U prvoj su profesori glumili učenike, 

a učenici profesore. Druga je bila 

moderna priča Romeo i Julija na 

skajpu. Novost u Opatiji je i dramska 

grupa Kluba 60+ “Penzići” koji su 

se igrokazom “Mirovanje”, šaljivom 

pričom o mirovini i životu penzionera, 

sugrađanima predstavili na 

Božić. Inspiraciju za rad s članovima 

Kluba 60+ dobila sam razmišljajući 

o svojoj skoroj mirovini te zaključila 

da mirovina nikako ne treba značiti 

i mirovanje, a što su potvrdili i članovi 

Kluba 60+ koji su svojim mnogobrojnim 

aktivnostima pridodali i 

dramsku aktivnost, zaključila je Norma 

Migliaccio Čučak. 

Lepa minja - morem opčinjena 

Izlazak nove knjige velik je događaj, kako za 

autora i čitalačku publiku, tako i za sredinu 

u kojoj je novo umjetničko djelo nastalo. Za 

našu sugrađanku, pjesnikinju Ivanku Glogović 

Klarić, prošla je godina bila obilježena sa 

čak dva takva zbivanja, pa smo je zamolili 

da nam kaže nešto više o svojim najnovijim 

doprinosima hrvatskoj, odnosno, svjetskoj 

književnosti. 

• Ivanka Glogović Klarić 

- “Lepa minja” naslov je knjige koja je 

nastala kao plod uspješne dugogodišnje suradnje između Natalije Banov 

i mene. To je naša druga zajednička autorska zbirka pjesama koja uključuje 

kako tekstove pjesama, tako i njihova notna izdanja, a vrijedi istaknuti da 

je jedna od pjesama iz ove zbirke ušla i u sam finale izbora za sudjelovanje 

na čuvenom festivalu u San Remu. Naša prva zbirka, “Pul mora”, izašla je 

još 2004. godine, a specifičnost našeg najnovijeg uratka u izdanju Ustanove 

Ivan Matetić Ronjgov, Viškovo njegova je dvostranost. Naime, kako se 

zbirka sastoji od deset pjesama na čakavštini i isto toliko na hrvatskom književnom 

jeziku, odlučile smo svaku grupu pjesama odvojiti. To je realizirano 

na način da se knjiga može početi čitati (i pjevati) sa bilo koje strane. Prva 

Piše Aleksandar Vodopija 

grupa pjesama okupljena je pod originalnim naslovom naše zbirke, “Lepa 

minja”, a druga se grupa skriva pod nazivom “Morem opčinjena”. Sastavni 

dio zbirke je i CD na kojem su naše pjesme i snimljene, a atraktivnom izgledu 

knjige uvelike je doprinio likovni umjetnik Nevenko Žunić čija “Gajeta”, u 

samoj sredini, najbolje zrcali dušu ove knjige na koju smo iznimno ponosne, 

a za koju su nam recenzije napisali Nikola Petković (tekstovi) i Pero Gotovac 

(glazba). Osim toga, izdana je i knjiga “Nepokošeno nebo” – antologija 

hrvatskog haiku pjesništva za period od 1996. do 2007. godine u izdanju 

Udruge “Tri rijeke” HPOI, Ivanić Grad. Pjesme je za ovu zbirku selektirala 

Đurđa Vukelić-Rožić. Uvrstila je u nju 166 od oko 400 naših haiku-pjesnika, 

a svaki je predstavljen sa različitim brojem svojih pjesama, uz gornji limit od 

30. Ponosna sam da sam tu zastupljena sa čak 15 pjesama. Inače, trenutno 

sam u fazi sređivanja mnogobrojnih rukopisa koji još nisu stigli ugledati 

svjetlo dana. Nisam odviše sentimentalna i nastojim biti maksimalno kritična. 

Katkad ne mogu vjerovati da sam neke stvari napisala. Ako smatram 

da nemaju vrijednosti – jednostavno ih uništim. Naravno, nailazim i na zanimljive 

stvari. Ponekad, samo u obliku ideja, ali neke su i dan-danas jako, 

jako aktualne. Ako se vremena poprave, možda ih i izdam baš kao i neke 

neobjavljene Besede. To bi me jako veselilo jer sve što radim, radim sa samo 

jednim porivom – iz ljubavi prema domaćoj besede!

U isto 

vrijeme, 

KULTURA 

na starom 

mjestu 


• Scena iz predstave “Judith French” 

Festival Opatija ove je godine 

dokazao da je moguće imati 

kazališnu sezonu čak i u vrijeme 

carevanja maškara. Tako je doba, 

kada se tradicionalno sve podređivalo 

privremenoj vladavini krabulja, 

ove godine bilo oplemenjeno 

i značajnim brojem zanimljivih 

kazališnih predstava, pa je, nakon 

već spomenutog “Profesionalca”, 

uslijedio pravi kazališni evergreen 

– “CABAres CABArei” upravo nevjerojatnog 

Zijaha A. Sokolovića 

čija nepresušna energija jednostavno 

zrači s pozornice i potpuno 

zaokuplja pažnju publike koja, kao 

hipnotizirana, bez daha, prati zbivanja 

na sceni. A na njoj je – samo 

jedan čovjek! Nema kostima, nema 

scenografije, nema komplicirane 

kazališne mašinerije – pred auditorijem 

stoji “samo” jedan Glumac, 

no takvome glumcu i ne treba 

ništa više. Ukratko, Zijah nam je 

pružio dva i pol sata vatrometa 

za pamćenje ispunivši cijelu večer 

Životom – katkad lijepim, katkad 

manje lijepim, no uvijek aktualnim, 

britkim i univerzalnim, potvrdivši 

se, još jednom, ne samo kao veliki 

glumac, već i kao fenomenalan 

psiholog koji u svakom trenutku 

drži pod kontrolom svaki detalj i 

ne dozvoljava da tenzija opadne 

makar i na časak. Dakle – krcata 

dvorana, salve smijeha i prezadovoljna 

publika koja će, kada se 

ugase svjetla pozornice, imati o 

čemu i razmišljati, jednostavno 

govore sami za sebe te nam samo 

ostaje s nestrpljenjem čekati Zijahov 

ponovni dolazak, a do tada, 

pogledajmo što se zbivalo dalje! 

A daljnja su se zbivanja nastavila 

“U isto vrijeme, na starom mjestu” 

– dakle u Adriaticu, petkom, u 

20.00 sati. Ovoga puta, istoimenom 

romantičnom komedijom 

Bernarda Sladea, a u izvedbi Scene 

“Gorica” iz Velike Gorice. Igrajući 

se riječima, i ovdje bi se moglo 

govoriti o “ogoljenoj” predstavi 

– ovoga puta doslovno, budući da 

su protagonisti veći dio vremena, 

u najboljem slučaju, u donjem rublju, 

među plahtama jednog te 

istog kreveta, no kroz vremenski 

raspon od nekoliko desetljeća. Ako 

malo simplificiramo, i ovdje je riječ 

o Životu koji jednostavno juri i, poput 

pijeska, sipi kroz prste dvoje 

junaka, jednog običnog muškarca 

(Goran Grgić) i jedne obične žene 

(Lana Barić) koji su se, upustivši 

se u samo naizgled bezazlenu 

jednonoćnu avanturu, odlučili na 

nešto mnogo veće. Nošeni tako 

povoljnim i onim manje povoljnim 

vjetrovima, ukrcani na životni 

brodić, i mi, zajedno s ovim vrsnim 

glumcima, prolazmo njihove malene 

radosti i velike tuge, shvaćajući 

da, u najmanju ruku, neke stvari 

jednostavno ne možemo shvatiti, 

ali ih možemo i moramo prihvatiti 

i nastaviti plovidbu, ma kakva ona 

bila; na sceni – u režiji iskusnog Ivice 

Kunčevića, dok u zbilji – režiju 

potpisuje ipak netko drugi! 

A u nastavku – Teatar Exit 

i provokativna “Judith French”. 

Ova, nagradama ovjenčana, drama 

Vlatke Vorkapić koja ujedno potpisuje 

i režiju, na pozornicu donosi i 

zrno voajerizma, a leži također na 

dvoje vrsnih glumaca – to su ovoga 

puta Judita Franković i Dražen Čuček. 

Radi se o pomalo morbidnoj 

priči o opsjednutosti glavnoga junaka 

fiktivnom junakinjom iz stripa 

koju mu utjelovljuje jednostavna 

djevojka koja je upravo ostala 

bez posla, a od svega očekuje i zaslužuje 

ipak malo više nego što na 

kraju dobiva. Izuzmemo li poneku 

nezgrapnost u tekstu koja katkad 

rezultira padom dramatike, pogotovo 

u završnim prizorima koji 

možda i ne ispunjavaju do kraja 

gledateljeva očekivanja, slobodno 

možemo reći da se radi o jednoj 

iznimno zanimljivoj predstavi autorice 

od koje zaista možemo očekivati 

jedan novi, itekako, potrebni 

uzlet suvremene hrvatske drame 

tako da jedva čekamo njezin novi 

tekst u nadi da će nastaviti kročiti 

zacrtanim si dramaturškim putom. 

I tako smo, sasvim neprimjetno, 

zakročili i u korizmu. Ožujak 

je za odrasle započeo još jednim 

manje uobičajenim gostovanjem 

– onim Hrvatskog narodnog kazališta 

Varaždin i njihove najnovije 

uspješnice Mariusa von Mayerburga 

“Ružni”. Ova nesvakidašnja 

drama govori o tri želje, praktički 

opsesije, koje danas, nažalost, kroje 

društvene događaje i sudbinu 

pojedinca. To su želja za bogatstvom 

i tržišnim uspjehom, želja za 

lijepim i mladolikim izgledom i želja 

za jedinstvenosti i individualnosti. 

Uhvatiti se ukoštac s takvim, ne 

baš uvijek savršenim, tekstom, nije 

bio nimalo lak zadatak mlađoj ekipi 

glumaca predvođenim, također, 

mlađim redateljem Jernejem Kobalom 

tako da je i krajnji rezultat 

ipak ispod očekivanja, no za svaku 

je pohvalu potez Festivala Opatija 

da u naš grad dovede i manje eksponirane 

ansamble koji, bez obzira 

na otežavajuće okolnosti, zaista 

i imaju što ponuditi. 

Organizatora treba svakako 

pohvaliti i zbog prigodne izložbe 

“Art pust i karnevalske maske”, ali 

i zbog nastavka dječje kazališne 

sezone. Raduje što je solidan broj 

djece pogledao drugu predstavu 

ovoga bloka, dražesne, premda 

pomalo naivne, “Tajne začarane 

šume” kazališta Mala scena iz 

Zagreba, no prava je šteta da je 

onoj prvoj nazočio daleko premali 

broj naše mlade publike, posebno 

obzirom na njezinu kvalitetu, univerzalnost 

i jednostavno “neodoljivu 

lakoću postojanja.” Radi se 

o pravom malom biseru kazališta 

Tvornica lutaka iz Zagreba pod 

imenom “Komadić”. U samo pola 

sata, Lana Klingor i Vladimir Tintor, 

koji je ujedno i redatelj ove kazališne 

poslastice, rekli su ama baš sve 

i pomogli nam da Život, o kojem 

kao da je cijelo vrijeme i riječ, sagledamo 

iz neke druge vizure i bolje 

shvatimo svu njegovu veličinu, 

ali i, iznad svega, jednostavnost. U 

nadi da ćemo još katkad imati prilike 

na ovakav se način oplemeniti 

i ojačani kročiti naprijed – sretan 

Uskrs! 


29

IZLOŽBE 

Andreas 

iz Čarobne 

šume 



ožujak 2012. 

30 


eljača će, osim po ekstremnim 

vremenskim 

V uvjetima, u Opatiji 

ostati zapamćena i 

po jednoj nesvakidašnjoj izložbi. 

Nesvakidašnjoj prvenstveno zbog 

dobi njezinog autora, Andreasa 

Luke Lenca, rođenog 20. siječnja 

2000. godine. Svima onima koji su 

posjetili “Opatijski portun” i imali se 

prilike diviti izloženim slikama objedinjenima 

pod znakovitim naslovom 

“Čarobna šuma”, jedno se pitanje 

moralo nametnuti samo po sebi: 

“Da li je moguće da je ovo naslikao 

dvanaestogodišnji dječak?”. Povijest 

nas, naravno, uči da su i takva čuda 

moguća, no nekako ih nitko ne očekuje 

u vlastitome dvorištu, baš tu 

gdje smo ih ovoga puta zaista imali 

prilike pogledati. Dodamo li tome da 

i autor, premda živi u Lokvama, vuče 

korijene upravo iz našega grada, 

bilo bi neoprostivo da ga nismo na 

trenutak zaustavili i zamolili da nam 

kaže nešto više o sebi. 

- Ovo mi je prva izložba i još ne 

mogu vjerovati da su sve organizacijske 

pripreme iza mene. Mnogo mi 

je lakše samo slikati. Istina, neki moji 

prijatelji jednostavno ne mogu vjerovati 

da je sve to mojih ruku djelo, 

no to je njihov problem. Slikanje me 

je oduvijek privlačilo te mi nikad nije 

bilo teško odvojiti vrijeme za ono što 

volim. Naravno, ne nauštrb igre ili 

škole – nastojim sve stići te, zasad, u 

tome i uspijevam. Pohađam osnovnu 

školu u Lokvama, a bajkoviti predjeli 

Gorskog kotara su mi jedna od 

glavnih inspiracija za moje slike. No, 

ne zapostavljam niti morske motive, 

prvenstveno one sa otoka Šolte 

gdje redovito ljetujemo. Slikam od 

svoje četvrte godine, a ozbiljnije se 

time bavim posljednjih šest godina. 

Prva su mi značajnija djela naslikana 

flomasterima. Iz te faze potječe serija 

mojih slika u stilu vitraža. Kako 

sam sve više “uranjao” u čaroban 

svijet likovne umjetnosti, ukazala se 

i potreba za podukom. Tu je “uskočio” 

mamin prvi suprug, Toni, koji 

mi je u nekoliko sati otvorio nove 

vidike i tako omogućio da nastavim 

svoj umjetnički razvoj u željenome 

smjeru. Kako se na izložbi i vidi, sada 

uglavnom radim ulja na platnu, i da, 

planiram nastaviti slikati, no bez zapostavljanja 

ostalih aktivnosti koje 

ispunjavaju moj život. 

Naravno, u cijeloj je priči nezamjenjivu 

ulogu odigrala i obitelj: sestra 

Katarina i roditelji Ivanka i Damir. 

Bilo je zanimljivo čuti i njihovu stranu 

priče. 

- Andreasova sklonost ka likovnom 

izražavanju bila je očita čim 

se dokopao prve olovke. Ispočetka 

nam se činilo nevjerojatno, budući 

da nitko u obitelji nikad nije pokazivao 

slične sklonosti. Svi smo, a posebno 

tata, orijentirani više prema 

matematici, znanosti za koju Andreas 

baš i ne pokazuje pretjeranu 

sklonost. Nakon početnog čuđenja, 

s radošću smo shvatili da je on 

jednostavno takav – takav je rođen 

i presretni smo da imamo ovakav 

presedan kod kuće. Njegov osjećaj 

za dizajn upravo je nevjerojatan, 

baš kao i sâm čin stvaranja. Kada ga 

“uhvati” nadahnuće, nekoliko dana 

za redom ne primjećuje ništa oko 

sebe, no inače se ponaša baš kao i 

bilo koje dijete njegove dobi i nikad 

• Andreas Luka Lenac 

Željezarija Vereno 

na Slatini 

NOVO! NOVO! NOVO! NOVO! 

KOMPJUTORSKO NIJANSIRANJE UNUTARNJIH ZIDNIH, 

FASADNIH I AKRILNIH BOJA ZA DRVO I METAL NOVO! 

NOVO! NOVO! NOVO! NOVO! 

- zemlja za cvijeće, razna 

gnojiva, vaze… 

- veliki izbor vrtnog alata 

(pile, škare, kosiri…) 

- mreže, pletiva, stupovi 

raznih visina 

- ličilački alat i pribor (kistovi, 

trake, folije…) 

- lanci za sidrenje 10mm, 

13mm i 16mm 

Posjetite nas! 

ne zapostavlja društvo svojih vršnjaka 

i igru. U stvari, on se i stvarajući 

igra, prikazujući neku svoju viziju svijeta, 

katkad i malo drugačiju od surove 

stvarnosti, a često i oplemenjenu 

naoko slučajnom igrom sudbine. 

Ako vas, primjerice, začudi posebno 

ozračje kojim odišu breze u jednoj 

od izloženih slika, iznenadit ćete se 

da je dominantna ciklama boja nastala 

sasvim slučajno, miješanjem 

dviju boja koje je rezultiralo neočekivanim 

rezultatom. Andreasov je komentar 

bio vrlo izravan i nije zračio 

zadovoljstvom, no savjetovali smo 

mu da pokuša nešto učiniti s onim 

što ima. Poslušao nas je, a rezultat je 

fascinantan, baš kao i svaki trenutak 

s njime koji nam otvara poglede na 

neke sasvim nove svemire za koje 

niti nismo znali da postoje, a koji nas 

neizmjerno obogaćuju i oplemenjuju, 

na čemu smo mu beskrajno 

zahvalni! 

- žice i mreže za vrše 

- insekticidi Biokill i Pitroid 

- veliki izbor podnih i kutnih 

profila 

- četke i sajle za čišćenje 

dimnjaka i peći 

- filteri za nape, s-bag 

vrećice 

Vereno d.o.o., M. Tita 162/3 

Radno vrijeme: 8.00 – 19.00 sati 

Subotom: 8.00 - 13.00 sati 

Tel: 711-091; Mob: 091-577-86-59 

Radni sastanak župana i 

gradonačelnika 

Obnašatelj dužnosti župana Vidoje Vujić i gradonačelnik 

Opatije Ivo Dujmić, 8. ožujka , održali 

su sastanak o opatijskim projektima. Tema su 

bili projekti čija je izvedba u tijeku u Opatiji, ali 

i problemi koji se javljaju pri realizaciji tih projekata. 

I ovoga puta, jedna od glavnih tema bio 

je spor oko Liburnia rivijera hotela. Dujmić je još 

jednom podsjetio kako je Opatija prevarena te 

kako očekuje od Vlade, DORHA i Uskoka da se pozabave 

ovim problemom i riješe ga. Obnašatelj 

dužnosti župana, Vujić ,podržao je stav Dujmića 

oko problematike vezane uz LRH i istaknuo je da 

je Opatija trenutno najveće gradilište u PGŽ. Govorilo 

se i o izgradnji doma za starije i nemoćne 

u Voloskom, rješavanju problema pomorskog 

dobra, prostornom planiranju, prijedlozima 

izmjena zakona o šumama te zakona o povratu 

nacionalizirane imovine. Nakon sastanka, Vujić 

i Dujmić sa suradnicima, krenuli su u obilazak 

gradilišta sportske dvorane 

i drugih opatijskih projekata 

koji su u tijeku. M.Z. 

Delegacija je posjetila 

i pročistač sanitarno 

fekalnih otpadnih voda 

na Punta Kolovi

KAZALIŠTE 


Travanjsko druženje na FEN-u 


Opatiju u travnju očekuje intenzivan 

tjedan u kojem će sve oči 

ljubitelja kazališta biti uprte baš u 

nju. Festival Opatija, naime, u tjednu 

od 17. do 21. travnja, organizira prvi 

Festival neovisnih kazališta i kazališnih 

družina u Republici Hrvatskoj. 

Predstave koje ćemo imati prilike vidjeti 

u sklopu tog Festivala odlikuju 

se različitim kazališnim estetikama 

i osobnošću. Svaka ima svoj stav i 

svoj stil te različit pristup zanimljivim 

temama. Istovremeno su pune 

emocija, suptilnosti i jednostavnosti, 

te nam kroz raskoš kazališne 

čarolije pokazuju svu raznovrsnost 

neovisne kazališne scene. Osim 

toga, sa željom da Festival zaživi u 

Gradu i Grad u Festivalu, zainteresirano 

lokalno stanovništvo uključit 

će se u rad Festivala kroz kazališne 

tematske radionice sa zajedničkim 

nazivnikom “od ideje do izvedbe”. 

S procesom stvaranja tako će se 

upoznati pripadnici čak triju dobnih 

skupina – djeca, srednjoškolci i odrasli. 

Predstave će ugostiti umjetnički 

paviljon “Juraj Šporer”, aperitiv bar 

hotela “Imperial” te kavana hotela 

“Bristol”, a radionice će se odvijati u 

kulturnom domu “Zora” i u vili “Antonio” 

te u jednoj od opatijskih škola. 

Uz napomenu da organizator, 

zbog kompleksnosti cijelog Festivala, 

zadržava pravo izmjene programa, 

1. FEN bi trebao izgledati kako 

slijedi: 

Festival će svečano otvoriti 

Kazalište Planet Art iz Zagreba sa 

kultnim “Stilskim vježbama” (17.4. u 

20.00 sati). 

Sljedećega dana, 18.4., program 

počinje već u 11.00 sati sa toplom 

predstavom Lutkarskog studia Kvak 

iz Zagreba, “Prozor u dvorište”, da bi 

se nastavio u 17.30 sati univerzalnim 

i nezaboravnim “Blagom” kazališta 

Tvornica lutaka, također, iz Zagreba. 

Večernji termin u 20.00 sati rezerviran 

je za Ludens teatar iz Koprivnice 

i njihovu predstavu “Nemreš pobjeć 

od nedjelje”. 

U četvrtak, 19.4., program se 

otvara u 11.00 sati kada je na rasporedu 

“Ružičasta sanjarica” zagrebačkog 

kazališta Mala scena, da bi 

u 18.00 sati UO Bacači sjenki, Zagreb 

izveli predstavu “Muški/ženski 

– Ženske/muške”. Program ovoga 

dana zaključit će se “Terapijom” zagrebačkog 

Teatra Rugantino. 

Petak, 20.4., otvaraju u 10.00 

sati “Basne” Dječjeg kazališta 

Smješko iz Zagreba, a u 18.00 sati, 

svi oni koji još nisu moći će provjeriti 

“Tko je ovdje lud” u čemu će im 

pomoći već spomenuti Planet Art. 

Termin u 20.00 sati rezerviran je 

za snažnu predstavu Play drame iz 

Splita koju će, vjerujem, rado ponovno 

pogledati i svi oni koji su je već 

imali prilike vidjeti, a oni koji nisu bili 

te sreće nemaju što razmišljati nego 

jednostavno doći i doživjeti “Picassa”. 

Posljednji dan Festivala, subota 

21. travnja, započinje u 11.00 sati “Pričom 

o vodi” kazališta UO ACTLAB iz 

Zagreba, a odmah u podne bit će 

prezentacija radionica održanih od 

18.-20. travnja (kazalište Tvornica 

lutaka iz Zagreba držat će radionice 

za djecu u dobi od 6 do 10 godina, 

Play drama iz Splita za srednjoškolce, 

a Lutkarski studio Kvak iz Zagreba 

za pedagoge – odgajatelje i 

učitelje). 

Poslijepodnevni dio započinje u 

17.00 sati, predstavom “Projekt 12/2” 

zagrebačke Stvaralačke mreže Zebra, 

a sve se zaključuje u 20.00 sati 

kada nam Aplauz-teatar iz Zagreba 

izvodi svoju predstavu “Art”. 

Posebno valja napomenuti da 

će se vrijeme, koje će izvođači i djelatnici 

neovisnih kazališta provesti u 

Opatiji, maksimalno iskoristiti kako 

bi se istakli problemi u njihovom 

djelovanju, ali i kako bi se pokušalo 

generirati njihovo rješenje kroz 

javne i zatvorene okrugle stolove. 

Obrađivat će se najrazličitije teme 

među kojima i problematika prostora 

za djelovanje neovisnih kazališta, 

nelojalna konkurencija javnih kazališta 

po pitanju cijena ulaznica koje 

su za njihov program nerijetko i besplatne, 

podmićivanje organizatora 

predstava, i mnoge druge. 

Ukratko, bit će to jedinstvena 

prilika da se prisjetimo nekih sjajnih 

predstava koje smo već imali prilike 

vidjeti (“Blago” koje toplo preporučujem 

svim uzrastima, “Prozor u 

dvorište” koji će nam otvoriti oči za 

neke svakodnevne stvari koje nam 

«Opatija bajna» 

iz radionice 

O 

možda svakodnevno i izmiču, “Picasso” 

kojega ne bi smio propustiti 

niti jedan istinski ljubitelj kazališta, 

“Tko je ovdje lud” sa simpatičnom 

međuigrom dvoje vrhunskih glumaca 

u višestrukim ulogama, te 

“Stilske vježbe” koje su odavno ušle 

u legendu hrvatskog kazališta), ali i 

da pogledamo cijeli niz zanimljivih 

i provokativnih predstava koje nam 

dosad nisu bile dostupne, a sve to u 

stimulativnom okruženju radionica 

i okruglih stolova koji će proljetnu 

Opatiju pretvoriti u pravu kazališnu 

Meku koja će upravo FEN-om, 

za razliku od svih ostalih festivala u 

Hrvatskoj, otvoriti vrata neovisnoj 

sceni, kako bi “svi sve vidjeli” i tako 

otvorili dijalog od koristi cijeloj hrvatskoj 

kulturi! 

značaju i uspjehu kazališnih radionica najbolje govori i posljednja radionica, 

“Igrajući se, učimo o svom gradu”, koja je održana u Opatiji u siječnju 

ove godine. Na njoj je sudjelovalo deset opatijskih djevojčica: Tara Tomić, Lucija 

Brajković, Sara Gašparić, Ema Guščić, Paola Kalčić, Nika Čosić, Lea Lippe, 

Vanessa Jurišić, Sara Tesar i Laura Jurić. Ova je radionica rezultirala impresivnom 

predstavom “Opatijo bajna”; predstavom koje se ne bi zastidjela niti 

profesionalna dječja kazališta, a koja nam je na najbolji mogući način ukazala 

na vlastite potencijale koje uz pomoć Festivala Opatija sada imamo prilike i 

njegovati, te im omogućiti kontinuirano napredovanje i usavršavanje. 

31

SPORT 

• Titula najboljeg trenera pripala je Damiru Nakrstu (u sredini) 

• Titulu najbolje muške momčadi 

ponijeli su opatijski odbojkaši 

ožujak 2012. 

32 


Piše Kristina Tubić, Snimio Nikola Turina 

Najbolji opat 

Juraj Divjakinja iz Jedriličarskog metnog kluba “Opatija” Ivor Poljak, Najboljim opatijskim sportašima 

na uspjesima je čestitao i pred- 

nagrađen kao najbolji sportaš gra- 

sam ponosan što sam već treći put 

kluba “Opatija” i Ivona Tubić iz Pino Kovačević i Andrej Gačanin. 

Karate kluba “Volosko” najbolji su 

Priznanja najuspješnijim sportašima, 

trenerima i sportskim djesjednik 

Zajednice športova Primorsko-goranske 

županije Slobodan za koja ću se natjecanja uspjeti prida 

Opatije. Nažalost, nisam siguran 

sportaši Opatije u protekloj godini. 

Titula najbolje muške momčadi pripala 

je Odbojkaškom klubu “Opalatnicima, 

uručili su gradonačelnik 

Gračaković koji je istaknuo kako premiti u narednom periodu. Zbog 

Ivo Dujmić, pročelnik Danijel Jerman, 

predsjednik Športskog save- 

Opatiju doživljava kao vrlo važnu obveza na fakultetu, bojim se da će 

tija”, dok je najbolja ženska ekipa 

polugu županijskog sporta. 

moji uspjesi možda stagnirati, kazao 

Streljački klub “DVD-a” Opatija. Najboljim 

sportskim kolektivom proza 

Grada Opatije Fernando Kirigin Gradonačelnik Ivo Dujmić naglasio 

je kako opatijski sportaši već go- 

je Divjakinja 

i dopredsjednik Mladen Sinožić na 

glašen je Nogometni klub “Opatija”, 

svečanosti održanoj 16. veljače u Vili dinama donose našem gradu niz nagrada 

te su njeni najbolji promotori. 

Ivona Tubić – 

a nagrada za najboljeg trenera pripala 

je treneru Jedriličarskog kluba 

najbolja sportašica 

Angiolini. 

“Opatija” Damiru Nakrstu. 

- Vrlo smo zadovoljni postignutim 

rezultatima opatijskih sportaša 

prava u protekloj je godini osvojila 

Juraj Divjakinja 

Dvadesetogodišnja studentica 

Proglašeni su i perspektivni 

sportaši, najmlađi uzrast, koje tek 

u protekloj godini, a posebno se – najbolji sportaš dvadeset medalja na raznim sportskim 

karate natjecanjima, i to deset 

čeka sportska budućnost: juniorka 

veselimo skorom ostvarenju našeg Devetnaestogodišnji student 

Športskog ribolovnog društva “Ičići” četrdesetogodišnjeg sna – izgradnje prava jedrenjem se počeo baviti zlatnih, dvije srebrne i osam brončanih. 

Lucija Čapalija, član jedriličarskog 

kluba “Croatia” David Granjaš, član 

Jedriličarskog kluba “Opatija” Antonio 

Lukšić, mlađe kadetkinje Odbojkaškog 

kluba “Opatija” Lucija Ivica, 

Matija Vahtarić i Gabrijela Draženović, 

mlađi kadeti Odbojkaškog kluba 

“Opatija” Luka Košak, Dominik Berkov 

i Raul Bezjak te članovi Nogo- 

sportske dvorane koja će biti novi 

dom svih opatijskih sportaša. Hvala 

Gradu Opatiji što su u ovo teško recesijsko 

doba imali hrabrosti krenuti 

s izgradnjom. Bavljenje sportom 

znači zdrav život, a puno sportaša 

znači zdravi grad, kazao je predsjednik 

Športskog saveza Grada Opatije 

Fernando Kirigin. 

u svojoj sedmoj godini, a u protekloj 

je godini osvojio 12. mjesto 

na Svjetskom prvenstvu seniora u 

Francuskoj te na istom natjecanju 

6. mjesto u kategoriji U-21, dok je na 

Europskom prvenstvu u Francuskoj 

osvojio 6. mjesto u kategoriji seniora 

te 2. mjesto u kategoriji U-21. – Jako 

me veseli ova nagrada, a posebno 

Na Seniorskom prvenstvu 

Europe u kategoriji do 68 kg osvojila 

je treće mjesto, na Mediteranskom 

prvenstvu U-21 bila je treća, na Prvenstvu 

Hrvatske za mlađe seniore 

+60 kg osvojila je zlatnu medalju, 

na Prvenstvu Hrvatske za seniorke 

do 68 kg bila je treća, a upravo se 

vratila s Europskog prvenstva za 

• Najboljom ženskom ekipom proglašene su 

takmičarke Streljačkog kluba DVD-a Opatija 

• Nagradu za najbolji sportski kolektiv u protekloj 

godini u ime Nogometnog kluba Opatija primio je 

predsjednik Milan Korolija (u sredini)

• Na svečanosti najboljih sportaša u 2011.nagrađeni su i mladi perspektivni sportaši koje 

tek čeka sportska budućnost 

mlađe seniore u Azarbejdžanu gdje 

je osvojila brončanu medalju. – Nagrada 

za najbolju sportašicu puno 

mi znači, posebno jer dokazuje da i 

ljudi izvan mog sporta prate i prepoznaju 

postignute rezultate. Trenutno 

se spremam za Europsko prvenstvo, 

a na jesen, nadam se da ću izboriti 

i seniorsko svjetsko prvenstvo, rekla 

je Ivona Tubić. 

Odbojkaški klub 

“Opatija” – najbolja 

muška ekipa 

Ekipa koja je sa začelja tablice 

marljivim radom i odličnim igrama 

došla među pet najboljih ekipa 1A 

Hrvatske odbojkaške lige. Ekipu 

čine: Anton Brnečić, Siniša Bradić, 

Vedran Lepšić, Marin Sušanj, Ivan 

Đorđević, Toni Jović, Aleksandar 

Balzani, Luka Vrkić, Sandro Dukić, 

Karlo Čule, Josip Aničić, Luka Osojnak, 

Fran Petrović i Deni Balen, pod 

ijski sportaši 

vodstvom trenera Vladimira Brnečića. 

– Naša je ekipa po treći put nagrađena 

kao najbolja što pokazuje 

da kontinuirano kvalitetno radimo. 

Igramo u Prvoj ligi i nalazimo se na 

sredini ljestvice, a svi smo amateri 

i nemamo baš neke dobre radne 

uvjete. Naš uspjeh rezultat je entuzijazma 

naših igrača, istaknuo je igrač 

i pomoćni trener Anton Brnečić. 

Streljački klub 

“DVD-a” Opatija 

– najbolja ženska 

ekipa 

Djevojke su u međunarodnom 

programu osvojile peto mjesto ekipno 

1A, peto mjesto ekipno na Prvenstvu 

Hrvatske i sedmo mjesto 

ekipno na Kupu Hrvatske. U nacionalnom 

programu juniorke su bile 

treće, a seniorke druge ekipno na 

PH, a u prvenstvu regije PGŽ juniorke 

su osvojile prvo mjesto te drugo 

mjesto ekipno u prvoj B ligi, dok su 

seniorke osvojile drugo mjesto ekipno 

te 1. mjesto ekipno u prvoj B 

ligi. Ekipu čine: Lucija Novak, Raisa 

Gojak, Zlatka Hlebec, Suzana Lunder, 

Linda Paragvaj, Matea Kršanac, 

s trenerom Draganom Čakardićem. 

– Ova nam nagrada zaista mnogo 

znači jer nam je protekla godina 

bila izuzetno teška zbog nedostatka 

novca što je rezultiralo prestankom 

natjecanja u Prvoj ligi nakon što smo 

se u njoj takmičili kontinuirano 33 

godine. Međutim, uspjeli smo doći 

do sredstava koja su nam nedostajala 

i nadamo se da ćemo sada 

uspješno krenuti dalje i nastaviti 

gdje smo stali, rekao je trener Dragan 

Čakardić. 

Nogometni klub 

“Opatija” – najbolji 

sportski kolektiv 

Klub je u protekloj godini obilježio 

100-tu godišnjicu postojanja. 

U svojim pogonima radi s preko 150 

djece i ostvaruje odlične rezultate. 

Mlađi morčići jesenski dio sezone u 

Omladinskoj ligi PGŽ završili su na 3. 

mjestu, stariji na 5. mjestu, a pioniri 

na odličnom 2. mjestu. Kadeti su u 

2 HNL Zapad, podskupina A, završili 

na 10. mjestu, juniori na 3. mjestu, a 

seniori na 4. mjestu. 

Damir Nakrst 

– najbolji trener 

Trenerskim se radom bavi od 

2005. godine i trener je pojedinačnih 

osvajača PH u muškoj i ženskoj 

konkurenciji u klasama optimist, laser 

4.7 i laser radial. Ekipni je prvak 

Hrvatske u klasi Optimist, osvajač 

medalja s europskih i svjetskih prvenstava, 

trener hrvatske reprezentacije 

u klasama optimist i laser 4.7 

te najbolji trener Grada Opatije za 

2007. 2008. i 2010. godinu. 

33 

• Najboljim sportašima Ivoni Tubić i Juraju Divjakinji čestitke 

su uputili gradonačelnik Ivo Dujmić i predsjednik Športskog 

saveza Opatije Fernando Kirigin

RECEPTi 

Roščići 

Potrebno: 

30 dkg brašna 

1 kiselo vrhnjež1 žlica šećera 

25 dkg margarina 

sol, vanilij šećer i pola praška za pecivo 

Priprema: 

Od sastojaka umijesimo glatko tijesto, 

pustimo nekoliko sati da odstoji. Tijesto 

razvaljamo, narežemo na kvaratiće, 

filamo s marmeladom (ili nutela), zamotamo 

u roščiće i pečemo dvadesetak 

minuta na 180 stupnjeva. Pečeni roščići 

mogu se uvaljati u fini šećer. 

Potica Fest 

Ljubav prema kulinarstvu Renata Hlanuda 

je pretočila i u svoj poslovni život, pa je 

lani po prvi puta u kafiću Barić organiziran 

Potica Fest, natjecanje u pripremi orehnjača, 

makovnjača i sličnih kolača, koje je 

ocjenjivao stručni žiri i proglasio najbolje 

radove čiji su autori nagrađeni. 

Ove će se godine Potica Fest održati kod 

Barića u petak, 13. travnja u popodnevnim 

satima, kada će opet za lijepe nagrade 

moći konkurirati svi koji to žele i koji će 

donijeti na ocjenjivanje svoje orehnjače, 

makovnjače i druge blagdanske potice. 

ožujak 2012. 

34 


Renatin goranski 

nadjevak 


obitelji Hlanuda, poznatoj 

po tome što 

U desetljećima vode popularni 

kafić «Barić», 

Renata Hlanuda (55) će preuzeti 

veći dio posla i oko pripreme tradicionalne 

uskršnje trpeze. No, i sama 

kaže, i njen će suprug Dragan (57) 

«dati ruku» u kuhinji, kao što to i 

inače uobičava «kad ga je voja». A 

što će se pripremiti za predstojeće 

blagdane, u čemu će uživati i njihove 

dvije kćeri i zetovi, te mala unučica, 

pokušali smo saznati u razgovoru s 

Renatom koja je uvijek spremna za 

«kuhinjske ćakule». 

- Mi doma za uskršnje blagdane 

pripravimo ono ča je uobičajeno, ča 

se dela za Uskrs. Za Veli petak bakalar, 

Dragan će storit na belo, a ja na 

gulaš. Bakalar najprvo močimo dvatri 

dana, pa se onda manje treba 

kuhat. Kuhamo ga va slanoj vode, 

očistimo i onda jedan del storin na 

gulaš, na maslinoven uje, češanj, 

petrsin, kumpir na ploškice zrezan, 

masline, podlejen z belin vinon i dodan 

kunšervi ili salse. Volimo pikantno 

pa stavin i malo feferončina. Ne 

delan zapršku, ali ako šug treba bit 

malo gušći zgnječin dva kumpira – 

objašnjava nam Renata, dok s puno 

strasti govori o pripremi ovog tradicionalnog 

jela. 

Za uskršnji doručak na stolu 

Hlanudovih će biti, uz jaja, šunka i 

mladi luk, ali i goranski nadjevak. 

Upravo nas je to zaintrigiralo: što je 

i kako se priprema taj nadjevak. Renata 

ima goranske korijene i iz svog 

je roditeljskog doma ponijela običaj 

pripreme tog specijaliteta za blagdanski 

stol. 

- Kod mesara nabavin crevo za 

kobasice, a onda ga punim sa smjesom 

koju napravim od narezanog 

zelenog dijela mladog luka, šunke 

Goranski nadjevak 

Potrebno: 

50 dkg suhe šunke 

30 dkg suhe pancete 

50 dkg kruha 

30 dkg mladog luka (zeleno) 

10 jaja 

sol, papar 

Priprema: 

Šunku i pancetu najprije malo prokuhamo. 

Šunku, pancetu, kruh i luk narežemo na 

kockice i dodamo jaja, sol i papar. Sa smjesom 

napunimo crijeva i kuhamo 30 minuta. 

Kada se dobro ohladi – narežemo. 

izrezane na kockice i od kockica 

kruha, što sve smiješam uz dodatak 

smućenih jaja. Tako napunjenu «kobasicu» 

kuham u vodi dvadesetak 

minuta, nakon toga pustim da se 

ohladi i stavim u frižider, a onda prije 

serviranja narežem na ploškice. Jednostavno, 

a ukusno – smatra Renata 

i preporuča da i sami isprobamo 

ovaj recept. 

Na Uskrs će se za ručak kod Hlanudovih 

najvjerojatnije jesti janjetina 

ili kozlić pripremljen pod pekom sa 

krumpirom, ali njihova obiteljska tradicija 

je da se uz to serviraju i njoke . 

- To su obični njoki, oni od kumpira, 

pa iako spečemo i krumpir, 

uvijek su na stolu i njoki – naglašava 

svoju gastronomsku kombinaciju. 

Od kolača za blagdane će Renata 

ispeći orehnjaču, ali i više vrsta 

sitnih kolačića. Ne one kremaste, 

kaže, već one koji mogu duže stajati. 

Posebno je ponosna na roščiće s 

marmeladom, za koje se tijesto priprema 

sa kiselim vrhnjem. To nam 

se učinilo vrlo primamljivo, pa smo 

Renatu zamolili i za taj recept, kako 

bi možda još netko iskoristio priliku i 

zamijesio te kifliće. 

Nisu samo blagdani vrijeme 

kada iz kuhinje Hlanudovih lijepo 

miriše. Oni vole jesti tradiconalna, 

mediteranska jela, omiljene su im razne 

maneštre u kojima, kaže Renata, 

naročito ako su od povrća, i ne trebaju 

ničeg mesnog, ali ih rado nadopune 

raznim njokićima. No, otvoreni 

su i za eksperimentiranje u kuhinji, i 

kada je riječ o slanim, ali i o slatkim 

jelima. Zato rado «ukradu» nečiji recept 

ili ga «skidaju» s interneta, tako 

da gastronomskih iznenađenja i 

ukusnih novih zalogaja često ima na 

njihovom stolu. 

Pa, dobar tek i Sretan Uskrs! 

FOTO: N. TURINA

FOTO VREMEPLOV 

Kino – 

gradilo se 

besplatno, 

rušenje se 

plaća 

Pripremili Kristina Tubić i Nikola Turina 

Opatijsko kino “Beograd” izgrađeno je pedesetih 

godina prošlog stoljeća dobrovoljnim radom stanovnika 

Opatije. Za konstrukciju krova čak su upotrijebljene 

grede s nekih opatijskih starih kuća, koje više nisu 

vlasnicima bile potrebne, pa su ih rado poklonili. Mnogobrojni 

filmovi, školske priredbe, primanja u pionire, 

gostujuće kazališne predstave, crtići na nedjeljnim matinejama 

dio su života mnogih Opatijaca koji su danas 

u zrelim godinama. Centar društvenog života Opatije 

70-tih i 80-tih godina, zadnjih se godina počelo urušavati, 

a prije nekoliko dana počelo je i službeno rušenje 

ostataka zgrade koja je svoja vrata publici zatvorila početkom 

devedesetih pod imenom kino “Imperial”. Do 

2013. godine, kada bi trebala započeti izgradnja Doma 

umjetnosti s modernim kinom s petstotina mjesta, prostor 

će se koristiti kao parkiralište. 

OPATIJSKI TRAGOVI 

Pripremio Goran Brozović 

Parcela br. 38 

Niti pedeset današnjih policajaca nisu autoritet za 

djecu kao što je za nas bio Toncin. S njim nije 

bilo zafrkancije. Imao je uniformu i čuvao park. 

Tadašnje generacije nisu niti pomislile gaziti travu 

ili potrgati koju biljčicu ili granu. Tako mi priča susjed 

i vraća u pedesete,šezdesete kada je u parku “1. maja” 

bilo dvijestopedesetpet vrsta biljaka, obilježenih bijelim 

emajliranim ovalnim pločicama sa crnim lijepim slovima. 

Takav vrijedan botanički park bio je nezaobilazan cilj svake 

ekskurzije. 

U vrijeme kada su često u kino išli cijeli razredi u 

pratnji razrednice, održana je u hotelu “Zagreb” izložba 

cvijeća. Svaki učenik je dobio knjižicu Radovana Domca 

“Opatija-parkovi i šetališta” iz 1955. sa nacrtom svih parcela 

oba parka i opisom biljaka.Nakon izložbe vodila nas 

je razrednica na sladoled u “Slaviju”. Profesorica Aleksandra 

Škreblin nam je nakon toga dala zadatak obraditi sve 

biljke u parku. Meni je pripala parcela br. 38, ona u obliku 

kružnog odsječka, od ljekarne do sjevernog ulaza u park 

kod “Avale”. Bilo je deset vrsta biljaka. Još čuvam herbarij 

sa opisom. Bili smo “cijepljeni” ljubavlju za opatijsko zelenilo 

i znali smo cijeniti trud uložen za uređenje parkova. 

Araucaria excelsa nalazila se tada kraj ulaza u staklenik. 

I u “prvoj postavi” parka, pred stotinučetrdeset godina 

nalazila se Araucaria imbricata. Donedavno je jedna 

očaravala Isadoru Duncan na njenoj parceli. Dakle, naš 

• Još smo živi! Goran Brozović u Opatiji u društvu kapitalnih 

park ne bi smio biti bez araukarije. 

primjeraka stabala lovora promjera većeg od pola metra. 

Jeste li čuli za biljku Laurus nobilis? Svaki prospekt Snimila Doc. dr. sc. Ksenija Karlović 2008. g. 

Opatije i Liburnije navodi šume ili gajeve te biljke u kojima 

se smjestila turistička meka Opatija. Muka mi je svaki puta 

kad čujem zvuk motorne pile. 

35

informator 

Pripremila: Kristina Tubić 

OŽUJAK 

13.3. – 16.4. – paviljon Šporer - izložba Hrvatskog muzeja turizma U zdravom tijelu zdrav duh – Turizam i sport na Opatijskoj rivijeri 

24.3 - 25.3. – Hotel Kvarner – Hairstyle News, 9. međunarodni frizerski festival, hoteli Kvarner i Milenij i dvorana Gorovo 

30.3. – 1.4. – Festival kave, hoteli, restorani i kavane Opatije nudit će kavu po prigodnim cijenama 

30.3. u 20.00 sati – Kongresna dvorana hotela Adriatic – predstava Ja, tata, Teatar Exit Zagreb 

31.3. – 1.4. – Cosmetic News, Međunarodni sajam kozmetike, Kristalna dvorana hotela Kvarner 

ožujak 2012. 

36 


4.4. – 7.4. – Kvarner Expo, Slatina, prodajna izložba proizvođača suvenira Hrvatske 

6.4. – 9.4. – Alpe Adria turnir u Bridžu, Grand hotel 4 opatijska cvijeta 

8.4. Uskršnji doručak – terasa hotela Kvarner 

8.4. u 12.00 – Uskršnji koncert, Puhački orkestar Lovran, terasa hotela Imperijal 

8.4. u 19.30. – Hotel Kvarner kristalna dvorana, uskršnji koncert Opatijskog komornog 

orkestra –OKO, dirigent Damir Smerdel 

9.4. 10.00 do 13.00 – Izložba oldtimera, Liburnia classic club Opatija, Slatina 

12.4. – 15.4. – Gast Expo, Sajam hrvatskih vina i autohtonih delicija, Slatina 

13.4. - 19.30 – München International Orchestra, Kristalna dvorana hotela Kvarner 

14.4. – 12.00 - München International Orchestra, terasa hotela Kvarner 

14.4. – 17.4. – Dani šparoga, terasa hotela Kvarner, degustacijski meni na bazi šparoga 

21.4. – Zelena čistka, jedan dan za čisti okoliš – najveća volonterska akcija čišćenja otpada 

21.4. – koncert Ane Rucner, violončelo – Kristalna dvorana hotela Kvarner 

26.4. – 29.4. Festival cvijeća, kupalište Slatina 

28.4. – 29.4. - Markova u Veprincu, Kulturno društvo Leprinac 

Festival neovisnih kazališta 

i kazališnih družina – 17.4. do 21.4.: 

TRAVANJ 

U organizaciji “Festivala Opatija” predstave će se održavati u umjetničkom paviljonu “Juraj 

Šporer”, aperitivu bara hotela “Imperial’’ te kavani hotela ‘’Bristol’’, a radionice će se odvijati 

u kulturnom domu ‘’Zora’’ i vili ‘’Antonio’’ te u jednoj od opatijskih škola, uz napomenu 

da organizator, zbog kompleksnosti cijelog Festivala, zadržava pravo izmjene programa. 

utorak, 17.04. u 20.00 sati - Stilske vježbe, kazalište Planet Art iz Zagreba 

srijeda, 18.04. u 11.00 - Prozor u dvorište, Lutkarsko kazalište Kvak iz Zagreba, djeca 2-10 god. 

u 17.30 – Blago, Tvornika lutaka iz Zagreba, za djecu od 4 god. 

u 20.00 – Nemreš pobjeći od nedjelje, Ludens teatar iz Koprivnice 

četvrtak, 19.4. u 11.00 – Ružičasta sanjarica, Mala scena iz Zagreba, za djecu ud 7 god. 

u 18.00 – Muški/ženski-Ženske/muški, UO Bacači sjenki iz Zagreba 

u 20.00 – Terapija, zagrebački tearar Rugatino 

petak, 20.4. u 10.00 – Basne, Smješko iz Zagreba, djeca 5 do 10 god. 

u 18.00 – Tko je ovdje lud, Planet Art 

u 20.00 – Picassa, Play drama iz Splita 

subota, 21.4. u 11.00 – Priča o vodi, UO ACTLAB iz Zagreba, djeca 1-15 god. 

u 17.00 – Projekt 12/2, zagrebačka Stvaralačka mreža Zebra 

u 20.00 – Art, Aplauz teatar iz Zagreba 

UABA - Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Opatije 

organizira: 

1.4. – Učka – tradicionalno antifašista naše i Istarske županije 

24.4. – Jama Ičići - komemoracija najvećeg masakra Drugog 

svjetskog rata u našem gradu 

25.4. – Mošćenička Draga – obilježavanje povijesnog iskrcavanja 

4. armije NOV-a 

30.4. – Lipa – komemoracija jednog od najstrašnijih zločina u 

našem kraju, kada su Nijemci spalili selo Lipa i ubili 256 žitelja 

DOGAĐANJA U OKOLICI 

Lovran 

Kastav 

14.4. – 29.4. Festival šparoga 

15.4. Uskršnji koncert 

21.4. Mjesečni sajam 

16.4. – 17.4. Plesni vikend va Kastve 

24.4. – 1.5. Belica, ocjenjivački susret vinara Kastavštine 

Opatijski dječji dan – 21.4. 

– O.Š. “R.K. Jeretov”, Dječji vrtić Opatija, Društvo “Naša djeca” i 

KŠR Gorovo organiziraju Opatijski dječji dan kada će se na nekoliko 

lokacija odvijati program posvećen djeci 

Aktivnosti Gradskog 

društva Crvenog križa: 

Klub dijabetičara i Klub kardiovaskularnih bolesti 

Savjetovalište: 

Dr. Colarić – za dijabetičare: 

drugi i četvrti utorak u mjesecu od 8.00 do 10.00 sati 

Dr. Puharić-Harašlić za kardiovaskularne bolesti: 

prvi i treći utorak u mjesecu od 9.00 do 11.00 sati 

Predavanje u “Zori” 30. ožujak u 17.30 sati 

“Za sve je kriva štitna žlijezda” – dr. Miro Peršić, endokrinolog 

Mjerenje tlaka, šećera i masnoće po terenu: 

u travnju – Općina Matulji 

u svibnju – Grad Opatija (Centar, Volosko, Kosićevo, Tošina, Pobri) 

Natječaj “Naj dječje djelo” – prijave do 13. travnja 2012. 

Dječje gradsko vijeće Grada Opatije raspisuje Natječaj za dodjelu nagrada za djela nesebične pomoći i solidarnosti “Naj dječje djelo” pod motom “Srce moje 

i ruke tvoje nek cijeli svijet dobrotom osvoje” za osnovce i srednjoškolce. Na natječaj za dodjelu nagrada za djela nesebične pomoći i solidarnosti ostvarena u 

prethodnoj kalendarskoj godini mogu se prijaviti djeca od 7 do 18 godina starosti na obrascu za prijavu koji se može dobiti u pisarnici Grada Opatije, Društvu 

“Naša djeca” ili preuzeti na internetskim stranicama grada Opatije. Uz prijavni obrazac mogu se dostaviti i dodatni materijali kao što su pisma, preporuke, 

mišljenja prijatelja i susjeda i slično. Natječaj je otvoren od 12. ožujka do 13. travnja. Nagrade za “Naj dječje djelo” dodjeljuju se s ciljem promocije solidarnosti i 

humanosti među djecom. Na natječaj se mogu prijaviti učenici osnovnih i srednjih škola s mjestom prebivališta na području Grada Opatije, a prijavu mogu podnijeti 

učenici za druge učenike, razred za učenika ili grupu učenika te nastavnici, prijatelji, roditelji i susjedi za učenika ili grupu učenika, a odrasle osobe ne smiju 

biti u rodbinskom odnosu s prijavljenim učenikom, tj. roditelji ne mogu prijaviti vlastitu djecu. Grad Opatija i Dječje gradsko vijeće na posebnoj će svečanosti 

dodijeliti nagradu za izuzetnu humanost i solidarnost te priznanja za humanitarne akcije. Svi zainteresirani za podnošenje prijava mogu se javiti za sva dodatna 

objašnjenja tajnici DGV-a Marti Berčić na telefon 680-146 ili e- mail: marta.bercic@opatija.hr.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 

12 13 14 

15 16 17 

18 19 20 21 22 

23 24 25 26 27 

28 29 30 31 

32 33 34 35 

ZABAVA 

OKOMITO: 1. stanovnici glavnog 

grada Španjolske; 2. uzor; 3. 

kvarnerski otok; 4. vrline; 5. 3. i 9. 

slovo abecede; 6. nekad. slovenska 

tvornica posuđa; 7. harmonijska 

osnova kompozicije; 8. najveći 

hrvatski poluotok; 9. dio sedla; 

10. grčki bog sretnog trenutka; 

11.International Labour Organization; 

16. otok u zadarskom arhipelagu; 20. 

pokret; 24. kratica za aorist; 26. biljno 

carstvo; 29. maskota zagrebačke 

Univerzijade; 30. američki pjesnik 

Edgar Allan; 31. varka; 33. konjski trk; 

35. prilog uz; 39. pokazna zamjenica. 

36 37 38 39 

N A G B R E R E T I 

A K R A O T P O N R 

40 41 42 

M I R K O C E T I N S K I 

A D A D E M O S T A L 

I L A K I F L A M O 

Ž O Z E B L I P E S T 

R A Ž I G A R E R 

I S T I D A T I NJ O K 

D E B I L O N T A R I O 

VODORAVNO: 1. pjevač iz Istre; 12. riječni otok; 13. narod (grč.); 14. dio nasljedstva, miraz (njem.); 15. slaboumnik; 17. grad u Kanadi; 

18. egipatski bog sunca; 19. pečat; 21. mjera za površinu; 22. erbij; 23 ilovača (kraće); 25. vrsta peciva, roščić; 27. kem. oznaka za 

molibden; 28. promrzli; 30. šaka; 32. glavni grad Gane (fon.); 34.otponac (kraće) ; 36. kem. oznaka za natrij; 37. auto-oznaka za Veliku 

Britaniju; 38.momačko skupno pjevanje (mn.); 39. osobna zamjenica; 40. jednaki; 41. pružiti; 42. valjušak. 

Mujo rješava križaljku 

(vjerovali ili ne) 

1. Telefonski poziv (3 slova) – ZVR 

2. Vrsta životinje s kućicom (3 slova) – PAS 

3. Nije gladan (3 slova) – JEO 

4. Ženin brat (5 slova) – VAHID 

5. Neizlječiva bolest (4 slova) – SMRT 

6. Dio pribora za jelo (3 slova) – ZUB 

7. Kokošji proizvod (4 slova) – JUHA 

8. Mjera za težinu (4 slova) – UTEG 

9. Zajednica muškarca i žene (4 slova) – STAN 

10. Morski greben (2 slova) – MG 

11. Najzdravije piće (4 slova) – PIVO 

12. Inicijali pjesnika Jesenjina (2 slova) – PJ 

13. Stanovnik Tirane (7 slova) – TIRANIN 

14. Doživljaj prije spavanja (3 slova) – SEX 

15. Dio kupatila (4 slova) – VODA 

16. Žensko dijete (3 slova) – ONA 

ARUKONE 

U tablici se nalaze po dva jednaka 

broja koja treba povezati crtama tako 

da se crte ne sijeku i ne dodiruju. 

37 

Pomozi zeki 

doći do mrkve 

Dječji kutak 

Spoji brojeve i otkrij koju 

životinju skrivaju točkice.

MATIČNI URED OPATIJA 

IN MEMORIAM 

Dušić otišao s pozornice života 

Piše Ivo Kirigin 

S pozornice života, 12. veljače 2012. godine, osam dana prije 82. rođendana, 

tiho i gotovo neprimjetno, kao što je i živio, spustio se Dušan Trinajstić - 

Dušić. Tri dana kasnije pokopan je na groblju rodnoga mu Voloskog, gradića 

koji je, zajedno s Opatijom, bio njegov omiljeni milje i svakodnevna cijeloživotna 

scena. O ljudima kao što je bio Dušan Trinajstić - Dušić, zbog tko zna 

kakvih i čijih sve ne nehumanih uzanci, nije uobičajeno pisati nekrologe. Bio 

je, takozvani, običan čovjek, svestrani radnik, manualac s općeljudskim vrlinama 

i manama, ali i desetljećima dobra duša, Katica za sve opatijske Ljetne 

pozornice. Na njoj si je uredio i pričuvni dom - prostoriju u kojoj je obitavao i 

iz koje je, htio to ili ne, morao i mogao pratiti sve što se kroz povijest na tom 

objektu odvijalo. Živio je osebujnim životom i uživao u privilegiji da bude svoj 

što mu je i omogućilo da postane vjernim svjedokom zlatnih godina opatijskog 

kulturno-zabavnog života: Festivala opere baleta i simfonijske glazbe, 

gostovanja svjetski čuvenih nacionalnih folklornih ansambala, koncerata zabavne 

i klasične glazbe, Dana jugoslavenske zabavne muzike, revija na ledu, 

Muzičkih tribina i čitavog niza drugih 

priredbi i spektakala. 

Iako je, kao zmija noge, čuvao 

od javnosti sve tajne Ljetne pozornice, 

njenih uposlenika, gostiju i svega 

onoga što sobom donosi i odnosi 

umjetnički i estradni život, u slobodnim 

trenucima ponekad se ponašao u skladu s Oscar Wildeovom tezom da 

je život previše važna stvar da bi se o njemu ikada govorilo ozbiljno. Upravo 

je to i razlogom što je iza njega, “našeg Dušića”, kako su ga mnogi zvali i 

tretirali, ostalo mnogo životnih priča, pričica i anegdota koje zorno svjedoče 

o jednom osebujnom, dragom i nesvakidašnjem prolazniku pod kapom nebeskom. 

Vološćaku i Opatijcu koji nije tratio vrijeme svjestan da je upravo od 

vremena sastavljen ljudski život. 

ožujak 2012. 

38 


VJENČANI: 21. siječnja: Karla Marušić i Luka Ivić; 26. siječnja: Ervina Afgan i Denis Vasiljević; 27. siječnja: Vlatka Jozak i Danijel 

Rubinić; 28. siječnja: Darija Livić i Alan Sprohar, Hasiba Hadžić i Hazim Pašalić, Dijana Muhamerović i Dino Hećimović; 4. veljače: Iva 

Fućak i Damir Matrljan, Diana Ivanošić i Ivan Tudor; 10. veljače: Jana Pavlović i Marko Šuša; 18.veljače: Magdalena Alavanja i Danko 

Kirinčić, Danijela Oštarić i Izidor Ujčić; 24. veljače: Irina Pavković i Ivan Bilić; 25. veljače: Sandra Žufić i Danijel Pavlović; 1. ožujka: Višnja 

Germanović i Davor Valčić 

UMRLI: (6. siječnja – 21. veljače): Branka Košar, rođ. Akik (51), Ana Cerovac, rođ. Forca (85), Ana Fumić (87), Zoran Dimitrijević (67), Vieko 

Manenica (71), Givanni Puž (89), Marta Čićak (103), Ivan Tancabel (87), Petar Anković (71), Vinka Dumančić, rođ. Čuljak (84), Vera Rogović, rođ. 

Peruč (84), Ivan Leskur (81), Tomislav Iskra (76), Katica Carev, rođ. Begić ( 85), Jadranka Denić (64) 

Kokošji žgvacet 

kod Tomaška 

Putuje i piše Svetlana Milohnić 

GASTRO IZLET 

U podnožju Učke na mirnoj lokaciji u mjestu Vranja smjestila se istarska 

konoba Tomaško u vlasništvu obitelji Vasić. 

U ugodnom ambijentu sa simpatičnim osobljem nude domaća istarska 

autohtona jela od kojih sam probala odličan istarski pršut (porcija 52 kune) sa 

domaćim ovčjim sirom (porcija 35 kuna), te finom skutom (porcija 16 kuna) i 

ukusnom domaćom pancetom. 

Po preporuci domaćina naručila sam za glavno jelo fuže sa kokošjim 

“žgvacetom” (gulašom) – koji je bio vrlo ukusan, a porcija je bila više nego 

obilna. Uz razne vrste žgvaceta (od divljači ili goveđi) koji se mogu kombinirati 

sa domaćim njokima, u ponudi su još i druga jela kao npr. ombolo, kobasice 

sa kiselim kapusom te razne vrste jela pod pekom (teletina, odojak ili 

janjetina) koji se moraju prethodno naručiti.U večernjim satima u ponudi su 

i razne vrste pizza. 

Za desert izdvojila bih odlične njoke sa marmeladom ( porcija 16 kuna) ili 

specijalitet kuće. slatke raviole (porcija 22 kune). 

Istarska konoba Tomaško nalazi se svega 25 km od Opatije te je interesantno 

odredište za kratki izletić i uživanje u autohtonim istarskim specijalitetima. 

(Adresa: Ugostiteljski obrt Tomaško, vl. Vasić Miljenko, Vranja 13, telefon: 

00385/ 52 / 685 263, mobitel: 00385/98/224 408, radno vrijeme: radnim 

danom 11,00-22,00, vikend 13,00-23,00)

Nova jubav 

na «autopute» 

Moran reć da našemu gradonačelniku 

Ivotu zidarija 

gre od ruki. Sad će neki reć da 

san ja dobar š njin (a zasprave 

i san) pa da ga zato hvalin, al’ 

ni to zato, nego ča će se za ki 

dan otpret ovista renovirana 

prilazna cesta za naselje Zora 

i za ovi naši, kako pravi Opatijci 

reču, Plahuti ili Vrutki. Kad 

rečen da Ivotu gre zidarija ne 

mislin da on to dela i planira 

sam, ali budući da j’ batica od 

grada va oven mandate, red 

je da mu se prizna kakova posebna 

zasluga. 

Kako mu zaspraven gre zidarija 

ću van povedet kada 

buden neš doma delal privatno 

pa ga med drugemi kompanjoni 

nazoven da pride na, 

kako naš narod reče, radne 

akcije i roštiljadu. To more bit 

kakov zidić, manja ploča ili ča 

takovega. Znate ono; Dujmića 

staviš na mešalicu, kujina i 

barbu na karijole, oca i brata 

na lopate pa zašparaš kakovu 

kunu. 

Do onda ćemo se bavit z 

javnemi deli. Saki gradonačelnik 

je neš zazidal. Axel je lepo 

delo storil kad je dofinil Zoru 

(ne naselje nego dom!). Viš, 

sad i Dujmić tamo ima firmu. 

Vlatković je storil dve cesti 

- posebe ovu gornju kako je 

Piše Dražen Turina 

mi zovemo ili «novu» kako je 

službeno za sen ča već ima 

ko leto. Va svete je često slučaj 

da zaslužni gradonačelniki 

dobiju kakovu ulicu ili park, ili 

baren škalini da se po njimi 

zovu. Tako će Axelova bista 

morda bit spreda Zori, Ranko 

Vlatković Von Šahta bi mogal 

«zgrabit» cestu, a Muzur garažu 

čin se tista fini. Morda već 

za dvajset let kad auti budu 

mogli letet pa će je bit lagije 

dofinit aš se neće morat delat 

prilaz i neće njoj pačit more. 

Kako je va Dujmićeven mandate 

finalmente maknjena 

ona grda butiga pul restorana 

Kamelija zdola policije, ja san 

već mislel da će to bit njegov 

«kapolavoro» (aš je to zaspraven 

bil jako tepli kumpir) i da 

će za dosta let to postat «Trg 

Ive Dujmića». 

Tu san se prevaril. Ovista 

cesta za naselje Zora i Plahuti 

je još veća stvar. Od vavek se 

svadimo ki će prvi pasat i ki će 

poć na rikverc, još više pokle 

renesanse bespravne gradnje 

ka je podivela devedeseteh 

let. Tu je, kako nigdere va Hrvackoj, 

uvedeno prometno 

pravilo po sisteme «Ča biš 

otel? Ja san tu rojen, makni 

se!» i druge monade. Ja trpin 

tu sramot već let i let. Znali su 

mi reć si mogući ki su me pejali 

doma: «Dobro Šajeta, kakova 

je ovo pripizdina? Pa rekal 

si da bivaš va Opatije! Čak 

si to zval i «opatijski Beveri 

Hils!». Nisan imel niš za reć 

va svoju obranu pa san trpel 

koliko ‘re. Vi znate da san ja 

«šete bandijeri» i da se nikada 

nisam previše svadil z našemi 

gradonačelniki, još san š njimi 

bil i dobar (z Ivotun san ipak 

nekako najboji dosada) pa su 

mi si susedi i rodbina vavek 

govorili: «Daj Šajeta, ti si dobar 

s temi baticami «na općine» 

pa reči kakvu lepu besedu 

da store nekega vraga z ovun 

cestun aš to je mirakul!». Ja 

san po svoju vavek hitil samo 

ono: «Ću, ću, samo da pride 

pravi hip!». Kad san čul da će 

Grad poć va rekonstrukciju te 

cesti zajeno san to iskoristil. 

Hodil san okolo po našen brege 

i govoril: «Viš, zgjeda da ću 

sada neš moć storit.» - za sen 

ča to z manun ni imelo nikakove 

veze! Si su mi plaćali pit 

i lepo me gjedali, a sada pak, 

kad su videli cestu počel san 

dobivat i bombonjere. Sigurno 

da j’ zato bila važneja ona 

grda nedofinjena kuća na početke 

cesti nego ja, al’ pusmo 

ća ili kako je moja Zorica užala 

reć «pusmo stat». 

Neki dan mi govori sused: 

«Saka ti čast! Ta cesta bi lahko 

mogla imet tvoje ime.». Ja 

mu rečen: «Ne rabi, ja pikiran 

na osnovnu školu. A kad boje 

promislin to zasprave ni cesta 

nego neš puno veće. Mislin da 

bi se to moglo za čuda let zvat 

«Autoput Ive Dujmića.». I sused 

mi je dal za pravo. 

No, osim Ivota rabi reć još 

jenu poštenu besedu i za ovo 

poduzeće «Goran» z Delnic 

ča su to i delali. Ni jedan jedini 

dan ta vrajža cesta ni 

bila zaprta. Smirun se moglo 

pasat, pa kade je još bilo neš 

takovega? A još rabi i reć da je 

dela bilo baren duplo više od 

onega ča se mislelo da će bit! 

Naš breh je vavek bil uzak al’ 

sada smo kot va Hercegovine 

– imamo «široki breh». Još da 

nan se na njin pokaže i kakova 

Majka Božja pa ćete videt turizam! 

Ja već praznin konobe 

za storit apartmani. I još jena 

stvar. Dok se cesta ne nazove 

po Ivote, ti naši «Brčko-Banovići» 

moru se slobodno zvat 

«Autoput bratstva i jedinstva» 

aš kad se pasuje na široko, 

pozdravljaju se i susedi ki let 

ni nisu skupa govorili. Ono: 

«Trubilo, daj se va kraj, ča ne 

vidiš da imaš još mesta do te 

javoriki, šimija ćorava!» - sada 

je stvar pasanega vremena i 

nova jubav se budi za sen ča 

je se više judi, a auti su se širi. 

39

Kamelije 

Opatiji od 

svjetskog 

Lionsa 


Internacionalni predsjednik svjetske organizacije Lions klubova Wing – Kun Tam posjetio je Opatiju ,19. veljače, 

i u Hotelu Ambasador susreo se s gradonačelnikom Ivom Dujmićem i predstavnicima Lions klubova 

regije Zapad. Trajno obilježje njegova posjeta pet su sadnica kamelija u parku Angiolina, a sadnja biljaka 

diljem svijeta dio je programa predsjednika Wing – Kun Tama kojeg planira provesti u svom mandatu. Cilj 

mu je bio zasaditi 5 milijuna biljaka, a ta je brojaka već sada premašila 7 milijuna sadnica koje nose poruku 

o očuvanju i obnovi biljnog fonda koji ostaje generacijama koje dolaze. Sadnji kamelija, uz predsjednika 

Tama i gradonačelnika Dujmića, prisustvovali su guverner distrikta 126 Jusuf Šehanović, predsjednik Vijeća 

Guvernera Distrikta 126 Borut-Borja Kopani, predsjednik Lions kluba Opatija Darko Ćuruvija te brojni 

članovi Lions klubova. 

– Vaša zemlja, a posebno Opatija, oduševili su me na prvi pogled. Dolazim iz Hong Konga gdje sam angažiran 

na pitanjima turizma, pa se nadam da ćemo uspostaviti suradnju na tom području, kazao je Wing 

- Kun Tam. Gradonačelnik Dujmić izrazio je zadovoljstvo što je predsjednik najveće svjetske humanitarne 

organizacije odabrao upravo Opatiju za svoj posjet i sadnju kamelija te istaknuo kako bi ovu biljku trebalo 

saditi po čitavom gradu i da se nada da će ograda unutar koje su u parku zasađene kamelije ubrzo nestati, 

kako bi svi još više mogli uživati u prekrasnim cvjetovima.

LIST GRADA OPATIJE â¢ BROJ 150 â¢ GODINA XVII ... - Opatija.net

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

LIST GRADA OPATIJE â¢ BROJ 150 â¢ GODINA XVII ... - Opatija.net