strateÅ¡ki plan za vode i okoliÅ¡nu sanitaciju - Resursni centar za vode ...

OPĆINA BIHAĆ 

KOMISIJA ZA IZRADU 

STRATEŠKOG PLANA ZA VODE I 

OKOLIŠNU SANITACIJU 

OPĆINE BIHAĆ 

STRATEŠKI PLAN ZA 

VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU 

Bihać, april 2007. godine

STRATEŠKI PLAN ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU 

S A D R Ž A J: 

1. PREDGOVOR 3 

1.1. NOSIOCI IZRADE SPVOS 4 

1.2. STRATEŠKO PLANIRANJE 6 

1.3. METODOLOGIJA IZRADE SPVOS 6 

1.4. UKLJUČIVANJE JAVNOSTI I INFORMIRANJE 7 

1.5. USVAJANJE I REALIZACIJA SPVOS 7 

2. OPĆI DIO 9 

2.1. UVOD 9 

2.2 GEOGRAFSKI POLOŽAJ I PRIRODNI RESURSI 9 

2.3. STANOVNIŠTVO I ZAPOSLENOST 10 

2.4. EKONOMSKA SITUACIJA 11 

3. VODE I OKOLIŠNA SANITACIJA (VOS) – OPĆI DIO 12 

3.1. VODOSNABDIJEVANJE 13 

3.1.1. UVOD 13 

3.1.2. JAVNI VODOVODNI SISTEM 13 

3.1.3. LOKALNI SEOSKI VODOVODNI SISTEMI 13 

3.1.4. KVALITET VODE ZA PIĆE 13 

3.1.5. NEDOSTATAK ODGOVARAJUĆIH PROPISA 14 

3.1.6. STUDIJSKO-PROJEKTNA DOKUMENTACIJA 14 

3.1.7. POTREBE 14 

3.1.8 SWOT ANALIZA 15 

3.2. ODVODNJA I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 17 

3.2.1. UVOD 17 

3.2.2. POSTOJEĆI OBJEKTI KANALIZACIONOG SISTEMA 17 

3.2.3. SEPTIČKE JAME 17 

3.2.4. STUDIJSKO-PROJEKTNA DOKUMENTACIJA 17 

3.2.5. POSTROJENJE ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 17 

3.2.6. ZAGAĐIVAČI 18 

3.2.7. RECEPIJENT (RIJEKA UNA) 18 

3.2.8. POTREBE 18 


3.3. UPRAVLJANJE KRUTIM OTPADOM 21 

3.3.1. PRIKUPLJANJE I PREVOZ KOMUNALNOG OTPADA 21 

3.3.2. PRIKUPLJANJE OSTALIH VRSTA KRUTOG OTPADA 21 

3.3.3. ODLAGANJE KRUTOG OTPADA 21 

3.3.4. OPREMA ZA PRIKUPLJANJE, ODVOZ I ODLAGANJE OTPADA 22 

3.3.5. DIVLJA ODLAGALIŠTA 22 


3.4 ZAŠTITA OD VODA I ODVODNJA OBORINSKIH VODA 25 

3.4.1. ODBRANA OD POPLAVA 25 

3.4.2. STANJE OBJEKATA ODBRANE OD POPLAVA 25 

3.4.3. OSTALI UTICAJI NA POVEĆANJE UČESTALOSTI PLAVLJENJA 25 

3.4.4. POPLAVE 25 

3.4.5. OBORINSKE VODE NASELJA 26 

3.4.6. ORGANIZACIJA ODBRANE OD POPLAVA 26 

3.4.7. PROPISI I NJIHOVO PROVOĐENJE 26 

3.4.8. FINANSIRANJE ODBRANE OD POPLAVA 26 

OPĆINA BIHAĆ 2 2007. GODINA


3.4.9. POTREBE 26 

3.4.10. SWOT ANALIZA 27 

4. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI 29 

4.1 ORGNIZACIJA UPRAVE U OBLASTI VODA I OKOLIŠNE SANITACIJE 29 

4.2 RAZVOJNE PRETPOSTAVKE 29 

4.3 PROSTOR I TEHNIČKA OPREMLJENOST 29 

4.4 LJUDSKI RESURSI 29 

4.5 PROPISI I PROVOĐENJE 30 

4.6 SARADNJA 30 

4.7 SARADNJA SA PREDSTAVNICIMA CIVILNOG DRUŠTVA 30 

4.8 PARTNERI UPRAVE – JAVNA PREDUZEĆA I JAVNE USTANOVE 31 

4.8.1 JAVNA USTANOVA ¨ZAVOD ZA PROSTORNO UREDJENJE¨ 31 

4.8.2 JAVNA PREDUZEĆA KOJA POKRIVAJU OBLASTI VODA I OKOLIŠNE 

SANITACIJE 31 

4.9 SWOT ANALIZA 33 

5. IZJAVA O VIZIJI 36 

6. STRATEŠKA OPREDJELJENJA 37 

7. PRAVCI RAZVOJA U OBLASTI VODA I OKOLIŠNE SANITACIJE 39 

8. USVOJENI KRITERIJI ZA VREDNOVANJE PROGRAMA 40 

8.1. USVOJENI KRITERIJI ZA VREDNOVANJE PROGRAMA 41 

8.1. PREGLED I RANGIRANJE SVIH PROGRAMA 42 

8.1.1. VODOSNABDIJEVANJE 42 

8.1.2. ODVODNJA I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 42 

8.1.3. UPRAVLJANJE KRUTIM OTPADOM 42 

8.1.4. ZAŠTITA OD VODA I ODVODNJA OBORINSKIH VODA 43 

8.1.5. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI 43 

9. PREGLED PROJEKATA 44 

9.1. VODOSNABDIJEVANJE 44 

9.2. ODVODNJA I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 46 

9.3. UPRAVLJANJE KRUTIM OTPADOM 47 

9.4. ZAŠTITA OD VODA I ODVODNJA OBORINSKIH VODA 49 

9.5. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI 50 

10. IMPLEMENTACIJA PRAĆENJE I EVALUACIJA STRATEŠKOG 53 

RAZVOJNOG PLANA ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU 

10.1 UVOD 53 

10.2 OPERATIVNI PLANOVI 53 

10.3 PRAĆENJE (MONITORING) 53 

10.4 EVALUACIJA 53 

10.5 IZMJENE I DOPUNE SPVOS 53 

10.6 UMJESTO ZAKLJUČKA 53 



1. PREDGOVOR 

Rješavanje pitanja vezanih za vode i zaštitu okoliša predstavljaju osnovne 

preduslove za planskim korištenjem zemljišta i zaštitom prostora, kao osobito 

vrijednog i ograničenog dobra. Održiv razvoj limitiran je racionalnim korištenjem 

zemljišta, prostora, i prirodnih dobara. U današnje vrijeme unapreñenje upravljanja 

vodosnabdijevanjem, otpadnim vodama, krutim otpadom i oborinskim vodama pred 

lokalnu upravu postavlja se kao imperativ, a lokalnoj upravi upravo u ovim 

oblastima prenešene su značajne nadležnosti utvrñene Zakonom o principima 

lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. 

Iz navedenih razloga, u okviru Projekta dobre uprave u oblasti voda i zaštite 

okoliša ''GOV-WADE'', koji Općina Bihać implementira uz podršku Švicarske 

agencije za razvoj i saradnju, odnosno Udruženja za zaštitu i unapreñenje 

čovjekove okoline ''Una-Sana'' iz Bihaća, Općina Bihac je pristupila izradi 

Strateškog razvojnog plana za vode i okolišnu sanitaciju (SRPVOS). Ovaj strateški 

plan će biti sistematiziran i ugrañen u Generalni strateški razvojni plan Općine 

Bihać, koji će biti finaliziran u toku 2007. godine. 



1.1. NOSIOCI IZRADE SPVOS 

U skladu sa nadležnostima Općinskog vijeća utvrñenih članom 41. Statuta Općine Bihać, u svrhu 

izrade Strateškog plana za vode i okolišnu sanitaciju, Općinsko vijeće Bihać Odlukom broj 02- 

02—8680 od 10. 10. 2006. godine imenovalo je Komisiju za izradu Strateškog plana za vode i 

okolišnu sanitaciju Općine Bihać u slijedećem sastavu: 

1. Ivan Prša , predsjednik /predsjedavajući Općinskog vijeća - predstavnik 

općinskog vijeća/ 

2. Stipe Prša , ing. grañ., član /tehnički direktor JP ¨Vodovod¨ d. o. o. Bihać - 

predstavnik javnog preduzeća/ 

3. Adem Ibrahimpašić, dipl.ing. tehn. /općinski vijećnik i direktor preduzeća ¨Bihaćka 

pivovara¨ d.d. Bihać – predstavnik privatnog sektora/ 

4. dr.Vildana Alibabić, član /profesor na Biotehničkom fakultetu u Bihaću, izvršni 

direktor EKUS-a, predstavnik obrazovnog i nevladinog 

sektora/ 

5. Amir Nefić, dipl. ing. grañ., član /projektant, predstavnik privatnog sektora/ 

6. Mehura Selimović, dipl ing. član /tehnički direktor JKP ¨Komrad¨ d. o. o. Bihać - 

predstavnik javnog preduzeća/ 

7. dr.Šefik Koričić, dipl.ing.šum.,član /uposlenik ŠPD Ünsko-sanske šume¨ d. o. o. 

Bosanska Krupa, predstavnik obrazovnog sektora/ 

8. Seida Perviz, dipl. ing. polj., član /uposlenik Ministarstva prostornog ureñenja, grañenja 

i zaštite okoliša Unsko-sanskog kantona, predstavnik 

javnih institucija/ 

9. prof. Franjo Jurić, član /profesor na Katoličkom srednjoškolskom centru, 

predstavnik općinskog vijeća i obrazovnog sektora/ 

10. Hadis Jusić, dipl. ecc. , član /predstavnik grañana/ 

11. prof. Mehmedalija Lilić, član/ /penzioner, predstavnik nevladinog sektora/ 

12. dr.Munira Mihelčić, član /direkor Javne ustanove ¨Zavod za javno zdravstvo¨ 

Unsko-sanskog kantona, predstavnik javnih institucija/ 

13. Amir Hadžić, dipl. ing. tehn.,član /šef Odsjeka za komunalne djelatnosti u službi 

prostornog ureñenja i komunalnih djelatnosti, 

predstavnik općinskog organa uprave/ 

14. Milan Smiljanić ,dipl. ing.arh.,član /savjetnik Općinskog načelnika, predstavnik općinskog 

organa uprave/ 

15. Suada Mustafić, dipl. ing. grañ., član /stručni savjetnik u Službi prostornog ureñenja i 

komunalnih djelatnosti, predstavnik općinskog organa 

uprave/ 

16. Ljubica Blagović ,dipl. ecc., član /šef Odsjeka za razvoj u Službi za razvoj, 

poduzetništvo i obrt, predstavnik općinskog organa 

uprave/ 



Radom Komisije koordinirala je Upravna grupa kao izvršno radno tijelo Komisije u sastavu: 

1. Milan Smiljanić , 

2. Ljubica Blagović, 

3. Suada Mustafić , 

4. Amir Hadžić 

Tokom izrade općinskog Strateškog plana za vode i okolišnu sanitaciju u okviru Komisije 

formirane su fokusne grupe po oblastima: 

- vodosnabdijevanje, 

- odvodnja i prečišćavanje otpadnih voda, 

- upravljanje krutim otpadom, 

- odvodnja oborinskih voda, zaštita od voda – odbrana od poplava i 

- lokalna uprava i njeni partneri. 



1.2. STRATEŠKO PLANIRANJE 

Strategija je sveobuhvatan proces odlučivanja o tome kuda se uputiti i kako do 

tamo stići. Planovi razvoja imaju efekta tamo gdje postoje pravilno zamišljene 

ideje, koje uzimaju samo stavrne ekonomske prioritete lokalne zajednice i viših 

administrativnih cjelina, i koje ih onda povezuju sa raspoloživim novčanim i 

institucionalnim resursima. Ukoliko nije izrañen sistem za planiranje i upravljanje 

resursima neselektivno finansiranje pojedinačnih projekata vodi rasipanju 

pomenutih resursa. 

Strategije pomažu upravama da temeljito razmisle o tome šta žele postići i kako do 

tamo stići. Ona takoñe osigurava da su uprave uvijek orjentirane na pitanja od 

stvarne važnosti i da su za njih u stanju izdvojiti sredstva. U demokratiji, kao 

krajnji cilj javlja se stvaranje javne vrijednosti, to jest usluga i rezultata koje će 

javnost cijeniti. Politika se treba razvijati unutar okvira dugoročne strategije, 

imajući u vidu sve praktične aspekte implementacije. 

o 

o 

o 

o 

o 

o 

o 

o 

o 

o 

o 

Strateško planiranje kao jedna od iskustvenih praksa dobrog upravljanja pokazalo 

se kao nezaobilazna stepenica u razvoju općine jer: 

omogućava učešće svih zainteresiranih strana u procesu planiranja i donošenja 

odluka (vladine institucije, javne ustanove i javna preduzeća, privatni sektor, 

nevladine organizacije i grañani), 

osigurava stalnu orjentaciju u kom smjeru uprava treba da se razvija, 

utiče na poboljšanje efikasnosti, efektivnosti i ekonomičnosti uprave koja ima 

strateške razvojne planove i koja ih koristi, odnosno implementira, 

utiče na unapreñenje komunikacije, koordinacije saradnje svih zainteresiranih 

strana, te stvaranje partnerskih odnosa izmeñu javnog sektora, grañana, privatnog 

sektora i nevladinog sektora, 

omogućava jačanje lokalne uprave kroz educiranje, kako bi u budućnosti 

samostalno kreirala i nadzirala strateško-planske aktivnosti na području općine, 

utiče na jačanje svijesti grañana o njihovoj direktnoj ili indirektnoj uključenosti u 

demokratske procese kreiranja vlastite budućnosti, 

utiče na jačanje svijesti grañana o vlastitoj odgovornosti i odgovornosti ostalih 

zainteresiranih strana, 

osigurava drugim vladinim institucijama na višim nivoima (kanton, entitet i država) 

da prate razvoj općine i da planiraju svoje doprinose njenom razvoju (Agencije za 

vode - ¨vodoprivreda¨, Eko-fondovi, ministarstva, direkcije, zavodi i slično), 

osigurava novu poziciju općine prema susjedima i prema regionu u kojem se 

nalazi, 

osigurava donatorskim organizacijama (Evropska komisija, USAID, SDC, UNDP) i 

razvojnim bankama (Svjetska banka, KfW banka, Evropska investiciona banka , 

EBRD i dr. ) da prate i uključuju se u razvoj općine, 

osigurava potpuno novi imidž uprave / javni menadžment / koji grañane vidi kao 

klijente. 

1.3. METODOLOGIJA IZRADE SPVOS 

Strateški plan za vode i okolišnu sanitaciju rañen je u skladu sa GOPP 

metodologijom preporučenom od strane OSCE-a. U svrhu usvajanja i primjene ove 

matodologije, Komisija za izradu plana pohañala je u dva navrata obuku, koju su 

vodili predstavnici OSCE-a. 

Korištena metodologija podrazumijeva: 

- prikupljanje općih informacija o općini, 

- izradu analize stanja, uključujući i SWOT-analizu po svim oblastima, 

- definiranje razvojne vizije, 

- definiranje strateških opredjeljenja i strateških ciljeva, 

- definiranje operativnih ciljeva, te programa i projekata, 

- prioritetizaciju projekata i 

- definiranje načina implementacije i kontrole provoñenja strateškog plana za vode i 

okolišnu sanitaciju. 



1.4. UKLJUČIVANJE JAVNOSTI I INFORMIRANJE 

Proces izrade SPVOS praćen je značajnim aktivnostima usmjerenim ka informiranju 

i uključivanju svih zainteresiranih strana u proces izrade SPVOS, odnosno proces 

donošenja odluka. Ovim aktivnostima obuhvaćeni su: grañani, privatni sektor, 

općinska uprava, javna komunalna preduzeća, nevladin sektor, obrazovne i 

zdravstvene ustanove. 

U toku procesa javne rasprave, koji je uslijedio po usvajanju Nacrta SPVOS od 

strane Općinskog vijeća, aktivnosti na uključivanju javnosti i dobijanju mišljenja o 

planu od strane najšire javnosti: 

- sastanci sa predstavnicima mjesnih zajednica, 

- javna tribina, 

- završna javna rasprava, 

- dostavljanje Nacrta SPVOS mjesnim zajednicama, javnim preduzećima i 

ustanovama na općinskom i kantonalnom nivou, 

- davanje Nacrta SPVOS na uvid i mišljenje grañanima (u zgradi općinske uprave i 

putem web-stranice). 

Na ovaj način omogućeno je svim zainteresiranim stranama da izvrše uvid u Nacrt 

SPVOS i svoje primjedbe, prijedloge i sugestije dostave Komisiji, koja je iste 

razmotrila, te prihvatila ili odbacila uz obrazloženje. 

U cilju što boljeg informiranja javnosti i poticanja na aktivno učestvovanje u 

procesu, izrada i usvajanje Strateškog plana za vode i okolišnu sanitaciju praćeni 

su u cijelom periodu veoma značajnim organiziranim medijskim aktivnostima: 

- radio i TV emisije kontakt-tipa, 

- radio i TV spotovi, 

- prilozi u informativnim radio i TV emisijama, 

- članci u pisanim medijima, 

- press konferencije i 

- distribucija štampanog informativnog materijala – plakati, leci i brošure. 

U toku izrade SPVOS provedene su dvije ankete. Prva anketa provedena je u svrhu 

dobijanja mišljenja javnosti o postojećem stanju po oblastima, dok je kroz drugu 

anketu javnost dala mišljenje o viziji razvoja, strateškim ciljevima i prioritetizaciji 

projekata. Rezultati obiju anketa prezentirani su u okviru teksta Strateškog plana 

za vode i okolišnu sanitaciju. 

1.5. USVAJANJE I REALIZACIJA SPVOS 

Strateški plan za vode i okolišnu sanitaciju urañen je u periodu oktobar 2006. 

godine – april 2007. godine, a usvojen je od strane Općinskog vijeća Općine Bihać 

odlukom broj 02-02-8680 na sjednici Općinskog vijeća održanoj dana 10. 10. 2006. 

godine. 

Strateški plan za VOS donosi se za period od pet godina (2007. – 2011. godina). 

Komisija je svjesna da zbog ograničenih finansijskih sredstava i raspoloživih 

institucionalnih resursa svi programi i projekti predviñeni ovim Planom neće moći 

biti realizirani u navedenom periodu. 

Realno je očekivati da se projekti neće finansirati isključivo iz općinskog budžeta i 

postoji otvorena mogućnost korištenja drugih izvora finansiranja (viši nivoi vlasti, 

meñunarodne razvojne i finansijske institucije) i općinska uprava poduzima 

potrebne aktivnosti na obezbjeñivanju ovih sredstava. Takoñer, predviñeno je i 

praćenje realizacije Plana za svaku godinu, te njegovo stalno dopunjavanje, pa je 

Komisija donijela odluku da na popisu projekata ostavi sve kandidirane projekte, 

koji će biti realizirani u skladu sa godišnjim Operativnim planom implementacije, a 

prema odreñenom prioritetu i finansijskim potencijalima. 



REVIDIRANJE, MODIFIKACIJA I AŽURIRANJE 

UPRAVNA GRUPA 

ZA IZRADU 

OSRPVOS 

KSRPVOS 

OPĆINSKI STRATEŠKI 

RAZVOJNI PLAN ZA 

VODE I OKOLIŠNU 

SANITACIJU 

(OSRPVOS) 

GODIŠNJI PLAN 

IMPLEMENTACIJE 

OSRPVOS 2007. 

IMPLEMENTACIJA 

PROGRAMA I PROJEKATA 

U 2007. 



OSRPVOS 2008. 



U' 2008. 



OSRPVOS 2009. 



U' 2009. 



2. OPĆI DIO 

2.1. UVOD 

Geografski položaj i pogodni klimatski uvjeti od pradavnih vremena pogodovali su 

naseljavanju ljudi na Bihaćko područje. Život na ovim prostorima datira još iz 

starijeg kamenog doba. Prvi put Bihać se pominje pod imenog Wyhygh u Povelji 

kralja Bele IV, izdatoj 26. februara 1260. godine. U svojoj dugogodišnjoj povijesti 

Bihać je promijenio mnoge vladare koji su ostavili trajni pečat na njegovim 

žiteljima i njihovoj kulturi, religiji, običajima itd. Najbrži razvoj općine ostvaren je u 

razdoblju 1945.-1992. godine, kad je Bihać u okviru SR Bosne i Hercegovine i SFRJ 

postao važno gospodarsko središte tog dijela države, a posebno tadašnje Bihaćke 

regije. U tom razdoblju izgrañeni su značajni privredni kapaciteti, nove stambene 

četvrti, obrazovni, kulturni i sportski objekti, kao i značajni infrastrukturni objekti. 

U ratnom periodu od 1992.-1995. godine općina je pretrpjela velike promjene u 

pogledu devastiranih stambenih i privrednih objekata, ljudskih gubitaka i promjene 

teritorijalne granice. Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine i novim 

administrativno-političkim ustrojem Bosne i Hercegovine, Bihać je postao sjedište 

Unsko-sanskog kantona, njegov administrativni, privredni, kulturni, univerzitetski i 

sportski centar, u sastavu entiteta Federacije Bosne i Hercegovine. Površina općine 

je povećana sa 689 km² na 900 km² pripajanjem dijela općine Drvar (11 naseljenih 

mjesta na području mjesne zajednice Martin Brod). Od 1996. godine počinje proces 

obnove grada, oporavka i nove gradnje, koji je još uvijek u toku. 

2.2 GEOGRAFSKI POLOŽAJ I PRIRODNI RESURSI 

Bihaćka općina je smještena na sjeverozozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u 

Unsko-sanskom kantonu, teritorijalno podijeljena na 35 mjesnih zajednica. S 

bosanske strane graniči sa općinama Cazin, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac i 

Drvar, a sa hrvatske općinama Donji Lapac, Korenica i Slunj. Geoprometni položaj 

općine je veoma povoljan. Preko područja općine Bihać prolazi niz meñunarodnih i 

magistralnih putnih pravaca, koji povezuju ovo područje sa širim okruženjem. 

Željeznička pruga Zagreb-Split prolazi takodjer područjem općine Bihać, vezujući 

Dalmaciju sa Zapadnim dijelom Balkana. Transverzalni željeznički pravac Bihać- 

Bosanski Novi povezuje Savski razvojni pravac sa Bihaćem i Unsko-Sanskim 

kantonom. Reljef bihaćke općine je raznolik. Čine ga najvećim djelom polja, 

brežuljci i srednjoplaninsko zemljište. Bihać se nalazi 222 metra nad morem, veći 

dio teritorije općine lociran je na terenima do 600 m. n. v., dok je njen manji dio 

lociran u planinskom i brdsko-planinskom pojasu sa nadmorskim visinama i preko 

900 m.n.v. Općina je bogata vodenim izvorima, potocima i rijekama. Područje 

Bihaća ima umjereni planinski tip klime koji je raznovrstan zbog uticaja zračnih 

masa iz susjednih i daljih oblasti. Ljeta su topla i suha, zime hladne s mnogo 

padavina. Godišnji prosjek padavina je 1.327 l/m 2 , a prosječna mjesečna 

temperatura iznosi 10,8 ºC. Uzevši u cijelosti, klima općine Bihać je povoljna. 

Pedaloški pokrivač je raznovrstan. Biljni svijet je takodjer bogat i slojevit. Prirodne 

resurse na kojima se temelji ekonomski razvoj općine čine: šumski resursi, 

mineralne sirovine i nemetali, poljoprivredno zemljište, hidroenergetski potencijali, 

termomineralne vode, prirodne ljepote i fenomen rijeke Une. 

Mineralne sirovine su zastupljene gipsom, dolomitom, krečnjakom, boksitom, 

arhitektonsko-gradjevinskim kamenom “bihacit”. Na nalazištu gipsa u Kulen Vakufu 

izvršena su geološka istraživanja i utvrdjene rezerve od cca 7,0 mil. tona 

kvalitetnog gipsa što ga svrstava u najveća nalazište gipsa u Evropi. U neposrednoj 

blizini grada nalazi se ležište arhitektonsko-gradjevinskog kamena “bihacit”, na 

kojem su izvršeni istražni radovi i utvrdjena nalazišta od 630.000 m³ kamena. 

Ležište krečnjaka na lokalitetu Pritoka, pripada krečnjacima širokog područja 

gornjokrednih naslaga. Istražni radovi su izvršeni i utvrdjene rezerve od 8,5 

miliona m³ krečnjaka visoke kvalitete. 



Ukupna površina šuma na području općine Bihać prije Dejtonskog sporazuma 

iznosila je 36.360 ha, u okviru čega se na šume u društvenom vlasništvu odnosilo 

33.860 ha ili 93%, a na šume u privatnom vlasništvu 2.500 ha ili 7 %. Nakon 

Dejtona površina šuma je povećana za 15.600 ha (dio općine Drvar ) i sada iznosi 

51.960 ha. Prema katastarskim podacima općina Bihać raspolaže sa 27.313 ha 

poljoprivrednog zemljišta od čega je 19.808 ha ili (72,5 %) u privatnom vlasništvu, 

a 7.505 ha u državnom vlasništvu. Od ukupnih površina 45,1 % su njive, 1,8 % 

voćnjaci, 32,3 % livade i 20,8 % pašnjaci. Poslije Dejtona općini Bihać je pripalo 

još 4375 ha poljoprivrednog zemljišta (općina Drvar). Veliki kompleksi državnog 

zemljišta na području k.o. Gornja Gata-Bugar, zatim k.o. Lipa, Račić, Hrgar, Ripač, 

Donja Gata i Ćukovi II dati su pod koncesiju na rok od 25 godina. 

2.3. STANOVNIŠTVO I ZAPOSLENOST 

Populacija na području općine stalno se povećavala. Broj stanovnika 1948. godine 

iznosio je 35.502, a 1991. već 70.896 stanovnika, što je gotovo dva puta više. U 

prvim godinama ovog perioda (1948.-1953.) godišnja stopa rasta stanovništva 

znosi 1,7 %, sredinom perioda (1961.-1971.) 2,4 % i na kraju (1981.-1991.) 

0,8%. U odnosu na Bosnu i Hercegovinu populacija općine Bihać znatno je brže 

rasla (gotovo 17%). Prema popisu stanovništva iz 1991.godine na području općine 

u 48 naselja živjelo je ukupno 70.732 stanovnika. Broj domaćinstava je iznosio 

18.908, a broj članova po domaćinstvu 3,7. Najbrojnije je bilo radno aktivno 

stanovništvo (16-65 godina) koji su činili 67,7 % ukupnog stanovništva, zatim 

kategorija mladih do 15 godina koji su činili 23,9 % stanovništva, te stariji 

stanovnici iznad 56 godina 8,4 %. Polna struktura: muškarci 49,7 %, a žene 50,3 

%. Nacionalna struktura je bila: Bošnjaci 66,0 %, Srbi 17,9 %, Hrvati 7,9 % i ostali 

8,2 %. Broj stanovnika na 1 km² je iznosio 102,8 i po gustini naseljenosti općina je 

pripadala gušće naseljenim općinama u BiH. Prema urbanom obilježju općina spada 

u općine sa visokim stupnjem urbanizacije (64,4 % 1991.godine). Demografska 

slika Bihaća u periodu 1992.-2006. godine znatno je izmijenjena usljed ratnih 

dejstava i migracija stanovništva. Na području Općine u 2006. godini u 59 naselja 

živi u 16.910 domaćinstava 60.991 stanovnik (procijenjeni podaci Federalnog 

zavoda za statistiku). Broj stanovnika na 1 km² iznosi 67,6 i daleko je manji od 

predratnog. U odnosu na 1991. godinu broj stanovnika je smanjen za cca 10.000, 

a obzirom na uvjete vezane za zapošljavanje i ostalo ne očekuje se značajniji 

povratak predratnog stanovništva. U odnosu na 1991. godinu u 2006.godini došlo 

je u ukupnoj populaciji do rasta učešća stanovništva starijeg od 65 godina sa 8,4% 

na 11,4%, stanovništva od 15-64 godine,sa 67,7% na 68,6 % dok se smanjuje 

učešće stanovništva u dobnoj skupini od 0-14 godine sa 23,9% na 20,0 % i 

ukazuje na pojavu smanjenog nataliteta. Nacionalna struktura se takoñer 

izmijenila, povećano je učešće Bošnjaka na 90,6%, tako da je općina postala skoro 

mononacionalna. U 1991. godini prema podacima Republičkog zavoda za statistiku 

ukupno zaposlenih u općini Bihać je bilo 17.007 od čega u privredi 13.709 

(industrija 6.855) i vanprivredi 3.298. Prema podacima Federalnog zavoda za 

statistiku ukupan broj zaposlenih krajem 2006. godine je iznosio 11.283, stopa 

zaposlenosti je 27,2 % (od aktivnog broja stanovnika). Najveći broj zaposlenih, 

prema ocjeni, je u preradjivačkoj industriji 18,1 %;trgovini 17,1 %; javnoj upravi 

13,6%; zdravstvu 11,2%; obrazovanju 9,6%. Kvalifikaciona struktura zaposlenih 

(prema podacima Federalnog zavoda za statistiku) je relativno zadovoljavajuća. 

Najveći je broj radnika sa SSS (38,5%), visokokvalifikovanih i kvalifikovanih 

(18,8%), sa višom i visokom stručnom spremom (23,8%), dok su ostali 

nekvalifikovani i polukvalifikovani. U starosnoj strukturi zaposlenih 36,3% je 

starijih od 45 godina, najveći je broj zaposlenih od 30-45 godina 46,5% i 17,2% 

mlañih od 30 godina. U odnosu na 2000. godinu broj zaposlenih je povećan za 11,2 

%. Ukupan broj nezaposlenih krajem decembra 2006.godine koji su prijavljeni na 

evidenciji Zavoda za zapošljavanje iznosi 9396 lica, stopa nezaposlenosti iznosi 

45,0 %, u okviru čega je 32,6% nekvalifikovanih, 6,7% polukvalifikovanih, 31 % 

kvalifikovanih, 23,9 % srednja stručna sprema, a sa višom 3,0% i visokom školom 



1,7%. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom prema posljednjim 

objavljenim podacima 2006. godine je 633,80 KM, a u istom razdoblju 2000. 

godine iznosila je 477,73 KM, što je povećanje za 32 %. 

2.4. EKONOMSKA SITUACIJA 

Dostignuti nivo privrednog razvoja općine Bihać prije agresije na Unsko-sanski 

kanton bio je na zavidnoj visini. Okosnica razvoja je bila industrija sa značajnim 

kapacitetima u tekstilnoj, elektro, metalnoj, drvnoj, kemijskoj, prehrambenoj, a i 

ostale privredne oblasti ostvarivale su solidne rezultate. U postratnom razdoblju 

sanacija i ponovno aktiviranje kapaciteta nije dalo očekivane rezultate. Privatizacija 

državne imovine je uglavnom nekvalitetno provedena, nova ulaganja su skromna, 

posebno ulaganja u proizvodni dio. U postratnom razdoblju evidentna je pojava 

registriranja velikog broja poduzeća. To su uglavnom mala poduzeća sa najviše 5- 

10 zaposlenih. Na području općine Bihać u 2006. godini aktivno je 2137 poslovnih 

subjekata u okviru čega je 1256 pravnih lica i 881 fizičko lice koja obavljaju razne 

djelatnosti.Najveće učešće ima oblast trgovine (28,9 %), ugostiteljstva (11,0 %), 

zatim prerañivačka industrija (12,1 %), a visoko učešće imaju i javne, socijalne i 

lične uslužne djelatnosti (15,0 %). Industrija, nekad okosnica privrednog razvoja, 

zbog loše provedene privatizacije, nije ostvarila značajnije pomake u razvoju. 

Pozitivni primjeri provedene privatizacije su ostvareni u prehrambenoj industriji 

(konkretno u proizvodnji mlijeka – “Meggle” d. d., proizvodnja pića –“Bihaćka 

pivovara” d. d.), proizvodnja električnih aparata (“Bira” d. d. i “RKG” d. d.), 

drvopreradjivačkoj (“Bina” d. d.). Općina Bihać raspolaže značajnim količinama 

mineralnih i ostalih sirovina (gipsa, arhitektonskog kamena “bihacit”, dolomita, 

krečnjaka i dr.), ali je korištenje istih u nadležnosti F BiH i USK-a. Općina uglavnom 

nije bila uključena u izdavanje odobrenja za eksploataciju odnosno davanja 

koncesija. U oblasti poljoprivrede, i pored velikog broja problema koji prate ovu 

privrednu granu možemo reći da je na području općine Bihać učinjen značajan 

pomak u razvoju prvenstveno u oblasti stočarstva, proizvodnje povrća, proizvodnje 

meda, a početni rezultati su ostvareni i kod uzgoja riba. Oblast šumarstva zajedno 

sa drvnom industrijom zbog svojih komparativnih prednosti, predstavlja jednu od 

okosnica razvoja općine, gdje postoje realni uvjeti da se sa manjim financijskim 

sredstvima i ulaganjima, mogu postići dobri rezultati u izvozu, zapošljavanju, kao i 

pozitivno ukupno fnancijsko poslovanje. Od ukupnih šumskih površina cca 93 % su 

državne šume čiji je vlasnik Unsko-sanski kanton, a istom gazduje ŠPD “Unskosanske 

šume” d. o. o. Bosanska Krupa podružnica ¨Šumarija¨ Bihać, a općina 

nema ingerencija nad iskorištavanjem ovog resursa. U razvoju općine najznačajnija 

privredna oblast, posljednjih godina je trgovina (sa najvećim učešćem u stvaranju 

društvenog proizvoda, zaposlenosti i dr.), što se ocjenjuje nepovoljno, obzirom da 

je to uslužna, a ne proizvodna djelatnost. Trgovina – promet na malo i veliko 

osnovna djelatnost je u 371 privrednom društvu i 236 trgovinske radnje. Osim 

trgovine brza ekspanzija u otvaranju radnji ostvarena je i u oblasti ugostiteljstva u 

kojoj egzistira 37 privrednih društava i 222 ugostiteljske radnje. Iako općina ima 

sve preduvjete (prirodne ljepote, kulturno-istorijske znamenitosti) turizam još 

uvijek ne zauzima ono mjesto koje bi prema resursima trebao imati. Od 

smještajnih kapaciteta općina raspolaže sa 4 hotela i 8 ostalih smještajnih jedinica 

(moteli, prenoćišta, seoska domaćinstva) sa 142 sobe i 236 ležaja, što je 

nedovoljno. Nadležnosti općine u rješavanju privrednih problema su skromne. U 

saradnji sa meñunarodnim organizacijama nadležna općinska služba je održala niz 

seminara za mala i srednja preduzeća koja se odnose na osnivanje preduzeća, 

izradu programa i biznis planova, osiguranje sredstava i dr. U općinskoj upravi je 

takoñer veoma aktivna savjetodavna poljoprivredna služba koja se posebno 

angažira na povezivanju poljoprivrednika, osnivanju njihovih udruženja, 

ostvarivanju poticaja i dr. Takoñer su pokrenute aktivnosti na osnivanju poslovne 

zone (Općinsko vijeće je usvojilo Program razvoja Poslovne zone Kamenica), u 

kojoj će poduzetnici pod povoljnim uvjetima moći osigurati prostor i započeti 

djelatnost (proizvodnu, uslužnu, obrt). 



3. VODE I OKOLIŠNA SANITACIJA (VOS) – OPĆI DIO 

Vodno područje sliva rijeke Une uzvodno od općine Bihać, obuhvata područje 

općine Bihać i općina Drvar, Bosanski Petrovac, i susjednih općina u Republici 

Hrvatskoj ukupne površine oko 2.700 km². Na najvećem području zastupljene su 

geloške formacije koje imaju dominantnu komponentu karbonatne stijene, vrlo su 

izražene karakteristike krša i zbog velike vodopropusnosti terena gotovo da i nema 

površinskog oticanja vode. Zbog toga, posebno na višim terenima, hidrografska 

mreža uopće nije razvijena, već voda direktno ponire i drenira se prema rijeci Uni, 

gdje se na kontaktu krednih i nepropusnih neogenih stijenskih masa formiraju 

mnogobrojni izvori. 

Prema podacima Meterološke stanice Bihać prosječna suma padavina (period 

1961.-2000. godine) iznosi 1328 litara /m². Padavine su uglavnom ravnomjerno 

rasporeñene tokom cijele godine. Prosječni godišnji interni prinos obnovljivih 

vodnih resursa po osobi u općini Bihać je pet puta veći od svjetskog prosjeka, 17 

puta veći negu u Njemačkoj, 12,3 puta veći nego u Italiji, Izraelu 94 i Egiptu 40 

puta. Rijeka Una je najveći vodotok na području općine Bihać i odvodi površinske i 

podzemne vode u Crnomorski sliv. Pitka voda je danas najvredniji resurs koji izvire 

pod okriljem šume i stvara se kao rezultat svestranog odnosa izmeñu staništa 

(biocenoze) unutar šumskog ekosustava. Pored veoma važne proizvodne funkcije 

šuma, višestruko je značajna njihova zaštitna uloga. Šuma ima veliki uticaj na 

režim voda, snabdjevanje čistom vodom, te sprečavanje pojave visokih voda 

(hidrološka funkcija). Upijanje vode na oranici je 24 puta sporije nego u šumi. Na 

području općine Bihać egzistiraju smeña krečnjačka duboka i rastresita zemljišta, 

koja primaju i korijenovim sistemom vežu u prosjeku 2.000 m³ vode po hektaru, 

proizilazi da šume na području općine Bihać zadržavaju i reguliraju dinamiku 

oticanja oko 120 miliona m³ vode. 

Stanovništvo i privreda općine vodom se snabdijevaju iz gradskog vodovodnog 

sistema (grad i prigradska naselja) i lokalnih vodovoda (seoska naselja). Gledajući 

u cjelini sadašnje stanje vodoopskrbe nije zadovoljavajuće. Na području općine 

raspolaže se sa dovoljnim količinama vode (velika izvorišta Klokot, Privilica, 

Ostrovica), tako da teškoće u vodoopskrbi nastaju zbog lošeg stanja vodovodne 

mreže. 

Samo dio urbanog područja općine pokriven je kanalizacionom mrežom putem koje 

se otpadne vode domaćinstava primaju i puštaju bez prečišćavanja u rijeku Unu. 

Izgradnja glavne kolektorske mreže nije završena. Privredni pogoni svoje otpadne 

vode ispuštaju direktno u vodotoke. 

U periodu 2000.-2005. godina u izgradnju objekata komunalne infastrukture u 

oblasti voda i okolišne sanitacije na području općine Bihać uloženo je oko 

3.900.000 KM sredstava iz sredstava budžeta općine Bihać. Ulaganja su izvršena 

kroz Program uredjenja gradskog gradjevinskog zemljišta i Program vodoprivrede, 

koji su se ralizirali preko Javne ustanove ¨Zavod za prostorno ureñenje¨ općine 

Bihać. Od ovog iznosa oko 2.600.000 KM odnosi se na izgradnju objekata za 

vodosnabdijevanje, dok se oko 1.300.000 KM odnosi na izgradnju objekata za 

odvodnju otpadnih voda, odnosno kanalizacionu mrežu. 

Voda je dar prirode i na zemlji se kreće stalno pod utjecajem energije Sunca. 

Svake minute sa površine zemlje (mora, oceana, jezera, bara, ledenjaka, zemljišta 

i biljaka) ispari jedna milijarda tona vode. Voda zauzima 71 % zemljišne površine. 

Od toga na slanu vodu, mora i oceane, otpada 97,5 %. Od 2,5 % slatke vode 69 % 

je led, 30% čista podzemna voda, a svega 1 % čine jezera, rijeke,močvare i vlaga 

u zemljištu. 

Nedovoljne zalihe zdrave i pitke vode bile su i ostaju ograničavajući činilac 

gospodarskog razvoja. Nestašica pitke vode (¨plavog zlata¨), prema podacima UNa 

je ozbiljan problem dvije trećine čovječanstva, a UNESCO procjenjuje kako više 

od 5 miliona ljudi godišnje umre od bolesti uzrokovanih nedostatkom vode, 

njezinom onečišćenošću ili lošom kvalitetom. 



3.1.VODOSNABDIJEVANJE 

3.1.1. UVOD 

Općina Bihać vodom za piće sesnabdijeva sa kraških izvora Klokot, Privilica, 

Ostrovica, Toplica i nekoliko manjih uglavnom za potrebe lokalnih vodovodnih 

sistema, te bušenih bunara u naselju Gata. Izdašnost navedenih izvora omogućuje 

nesmetanu (dvadesčetveročasovnu) opskrbu pitkom vodom najvećeg broja 

stanovnika općine trenutno, ali i u dužem vremenskom periodu. 

Pokrivenost stanovništva i javnih privrednih subjekata (obrazovne i zdravstvene 

institucije, industrija, obrtnici) u snabdjevanju vodom sa javnog vodovodnog 

sistema je 86 %, lokalnog je 11 %, a 3 % je nepokriveno. 

3.1.2. JAVNI VODOVODNI SISTEM 

Javni vodovodni sistem kojim upravlja JP ¨Vododvod¨ d. o. o. Bihać podjeljen je u 

nekoliko zona snabdijevanja (centralnu gradsku, sjevernu (naselja Brekovica, 

Spahići, Jezero, Srbljani), zapadnu (naselja Klokot, Kamenica, Izačić, Turija, 

Vrsta), južnu (naselja Privilica, Sokolac, Golubić, Ripač) i istočnu (naselja Ružica, 

Vinica, Založje). Pored toga pomenuto preduzeće upravlja i lokalnim vodovodnim 

sistemima u naseljima Kulen Vakuf, Orašac i Gata. 

U većini zona snabdijevanja objekti vodovodnog sistema su grañeni u novije 

vrijeme osim u centralnoj gradskoj zoni, gdje se prvenstveno zbog dotrajalosti 

vodovodne mreže javljaju najveći gubici vode. Tokom proteklih 5 godina rañen je 

velik broj mjerenja koji govore da se veličina fizičkih gubitaka u vodovodnoj mreži 

javnog vodovodnog sistema kreće iznad 50 %, dok se administrativni gubitak 

(paušalna naplata usluga, fontane, potrebe preduzeća i sl.) kreće oko 16 %, što u 

konačnici govori o veoma visokom procentu neobračunate vode od 66 %. Velik 

problem javnog vodovodnog sistema predstavlja to što velik broj objekata sistema 

nije tehnički primljen ili je primljen nekompletan čime je otežano njegovo 

održavanje i upravljanje. Većina grañevinskih objekata vodovodnog sistema 

(pumpne i prepumpne stanice, rezervoari) je u dobrom stanju, dok samo manji dio 

njih treba veća ulaganja za sanaciju. Redukcije u snabdijevanju stanovništva 

vodom su rijetke, dogañaju se uglavnom u godinama niskog vodostaja na 

izvorištima. Takoñe, potrebno je istaći da u nekim zonama snabdijevanja pritisak u 

mreži nije na zadovoljavajućem nivou iz razloga velike potrošnje na cjevovodima 

malih promjera, na koje je priključen velik broj korisnika. 

3.1.3. LOKALNI SEOSKI VODOVODNI SISTEMI 

Na području općine Bihać postoji 16 evidentiranih lokalnih seoskih vodovodnih 

sistema, koji nemaju ugrañen sistem za dezinfekciju vode i kod kojih se uopštene 

ne vrši kontrola kvaliteta vode za piće i njihovo redovno održavanje skoro da i ne 

postoji. Lokalni vodovodni sistemi na području općine snabdijevaju stanovništvo 

sljedećih naselja odnosno mjesnih zajednica: Dobrenica, Pritoka, Ripač, Lohovo, 

Ćukovi, Mali i Veliki Skočaj, Meñudražje, Zavalje, Vučijak, Donji Srbljani, Orašac, 

Kulen Vakuf i Martin Brod. Nijedan od ovih sistema nije pod nadzorom nadležnih 

institucija. 

3.1.4. KVALITET VODE ZA PIĆE 

Na javnom vodovodnom sistemu kojim upravlja JP ¨Vododvod¨ d. o. o. Bihać vrši 

se stalna dezinfekcija vode klorom. Kontrole kvaliteta vode rade se jedan put 

mjesečno na 34 uzorka što nije dovoljno, jer ih je prema propisu potrebno raditi 

145. Povremeno se rade i šestomjesečne i godišnje djelomične kontrole kvaliteta 

vode. Potrebno je takoñe naglasiti da nekoliko puta godišnje na svim kraškim 

izvorištima usljed obilnih padavina dolazi do pojave mutnoće vode. 

Informisanje grañana o kvaliteti vode se vrši neredovno, odnosno samo u 

slučajevima kada se grañani zbog povećane mutnoće, putem medija, pozivaju da 

vodu obavezno prokuhavaju prije upotrebe. 



Na lokalnih seoskim vodovodnim sistemima dezinfekcija vode za piće skoro i ne 

postoji, a kontrola kvaliteta vode za piće se radi veoma rijetko, ukoliko postoji 

dobra volja rukovodstva mjesnih zajednica. Niti jedno izvorište na području općine 

Bihać nema donešene odluke o sanitarnoj zaštiti. Iz navedenih razloga 2000. 

godine u prigradskom naselju Ružica koje se tada snabdijevalo vodom sa lokalnog 

vodovodnog sistema došlo je do pojave epidemije zarazne žutice većih razmjera. 

3.1.5. NEDOSTATAK ODGOVARAJUĆIH PROPISA 

Projekti zaštite izvorišta za četiri glavna izvorišta Klokot, Privilica, Ostrovica i 

Toplica koji su preduslov za donošenje odluka o njihovoj zaštiti su urañeni i 

revidirani. Meñutim odluke o sanitarnoj zaštiti pomenutih izvorišta još nisu 

usvojene iz razloga nepostojanja kantonalnog zakona o vodama kojim bi se utvrdila 

nadležnost institucije (kanton, općina) koja treba donjeti odluke o sanitarnoj zaštiti 

izvorišta. 

Iz istog razloga, nepostojanja kantonalnog zakona o vodama, nije utvrñena 

nadležnost institucije koja treba biti odgovorna za upravljanje i nadzor nad radom 

lokalnih seoskih vodovodnih sistema odnosno za njihov rad, održavanje, 

dezinfekciju vode, naplatu usluga, kontrolu kvaliteta vode i sl. 

Nedostatak odgovarajućih propisa koji bi tretirali isporuku vode u objekte 

kolektivnog stanovanja (stanovi, zajedničke prostorije, poslovni prostori) uveliko 

otežava rad JP ¨Vododvod¨ d. o. o. Bihać, koje je zaduženo za održavanje 

gradskog vodovodnog sistema. 

3.1.6. STUDIJSKO-PROJEKTNA DOKUMENTACIJA 

Projektna dokumentacija izvedenog stanja vodovodnih sistema na području općine 

Bihać je nekompletna, odnosno djelimično postoji, dok je jedan dio uništen ili 

otuñen tokom proteklog rata. Za jedan dio objekata vodovodnog sistema potrebno 

je uraditi projekte izvedenog stanja, izvršiti tehnički prijem i napraviti primopredaju 

objekata JP ¨Vododvod¨ d. o. o. Bihać. Takoñe kartografski podaci o vodovodnoj 

mreži postoje, ali ne u potpunosti. 

Studijsko-projektna dokumentacija za budući razvoj javnog vodovodnog sistema 

postoji za period do 2010. godine, ali je neusaglašena sa novousvojenom 

prostorno-planskom dokumentacijom, zastarjela i prema predstavnicima JP 

¨Vododvod¨ d. o. o. Bihać samo djelimično upotrebljiva. 

Općina trenutno nema ustrojen i ažuriran katastar podzemnih (vodovodnih) 

instalacija, meñutim u toku je implementacija projekta uspostavljanja geografskog 

informacionog sistema i baze podataka u sklopu kojeg bi trebale biti prikupljane i 

ažurirane informacije vezane za vodosnabdijevanje. 

3.1.7. POTREBE 

Nekoliko projekata vezanih za vodosnabdijevanje potrebno je u narednom periodu 

što kvalitetnije razmotriti, na odgovarajući način prostudirati, te na osnovu 

stručnih kriterija poredati po prioritetu njihove pripreme i implementacije. U svrhu 

unapreñenja stanja vodosnabdijevanja na području općine Bihać potrebno je 

razmotriti sljedeće projekte: 

• Priključenje prigradskih naselja (Dobrenica, Pritoka) koja nemaju redovno 

snabdijevanje kvalitetnom vodom za piće na javni vodovodni sistem; 

• Dovršenje započetih, a nezavršenih dijelova vodovodnih sistema; 

• Rekonstrukcija dijelova vodovodnog sistema koji stvaraju značajne gubitke, 

uključujući sanaciju i izgradnju objekata izvorišta Klokot, pumpne stanice Klokot i 

novog gradskog rezervoara; 

• Ugradnja ureñaja za dezinfekciju vode na lokalnim seoskim vodovodnim 

sistemima; 

• Izrada master plana dugoročnog vodosnabdijevanja općine; 

• Izgradnja sistema za prečišćavanje vode za piće; 

• Usvajanje novih i ažuriranje postojećih propisa, te usvajanje odluka o zaštiti 

izvorišta. 



3.1.8 SWOT ANALIZA 

Sektor: VODOSNABDIJEVANJE 

S (SNAGE) 

W (SLABOSTI) 

O (MOGUĆNOSTI) 

• Zadovoljavajući količine i kvalitet vode; 

• Redovna (minimalna) kontrola vode; 

• Raspoloživi vodni potencijal; 

• Raspoloživost stručnim kadrovima; 

• Institucionalno upravljanje sistemom; 

• Velika pokrivenost općine uslugom vodosnabdijevanja 

• Urañeni projekti zaštite izvorišta vode za piće; 

• Postignut sporazum sa KfW bankom oko kreditiranja projekta sanacije i 

unapreñenja sistema vodosnabdjevanja. 

• Nepostojanje sistema za taloženje, odnosno kondicioniranje vode; 

• Nepotpuna kontrola kvaliteta vode; 

• Veliki gubici u vodovodnom sistemu fizički (curenja) i administrativni (paušal); 

• Nedefinisano upravljanje vodovodnim sistemom (nema zona i nadzora 

mjerenja i kontrole); 

• Kapacitet izgrañenih rezervoara je nedovoljan, voda se ne akumulira, 

rezervoari su protočni; 

• Necjelovit (nedovršen) općinski vodovodni sistem; 

• Neadekvatna (niska) cijena usluga vodosnabdijevanja; 

• Neadekvatan sistem naplate usluga u objektima kolektivnog stanovanja; 

• Neprimjenjivanje zakona o održavanju zajedničkih prostorija u objektima 

zajedničkog stanovanja; 

• U višim zonama u sušnim periodima provode se redukcije u snabdijevanju 

grañana vodom; 

• Za mnoge dijelove vodovodnog sistema nije izvršena službena primopredaja, 

dati su na korištenje sa velikim brojem nedostataka; 

• Nepostojanje definisanog načina formiranja cijene odvodnje i prečišćavanja 

otpadnih voda; 

• Cijene usluga ne pokrivaju troškove i procenat naplate je dosta nizak; 

• Neodgovarajući način upravljanja i kontrole lokalnih vodovodnih sistemima. 

• Uvoñenje stalne kontrole kvaliteta vode koja se isporučuje grañanima, 

(monitoringa (min. jednom godišnje)–kompletna analiza kvaliteta vode); 

• Očuvanje i poboljšanje kvaliteta vode na izvorištima, uključujući postepeno 

uvoñenje primarnog prečišćavanja vode,; 

• Opremanje JP ¨Vododvod¨ d. o. o. Bihać opremom i vozilima, izgradnja 

telemetrijskog sistema, 

• uspostavljanje GIS-a i baze podataka; 

• Uspostavljanje zona sanitarne zaštite; 

• Planiranje godišnjih aktivnosti prema prioritetima i realnim mogućnostima; 

• Priprema neophodne studijsko-projektne dokumentacije, prioritetno master 

plana i studije izvodljivosti sanacije i unapreñenja sistema vodosnabdijevanja; 

• Sanacija i rekonstrukcija vodovodne mreže i objekata vodovodnog sistema; 

• Otklanjanje nedostataka na nekim od podsistema, završetak nezavršenih 

vodovodnih sistema; 

• Stavljanje lokalnih (seoskih) vodovoda pod nadzor i kontrolu; 

• Raspoloživost različitih finansijskih izvora; 

• Osiguranje značajnijih sredstava u budžetu općine za ovu oblast, uključujući i 

osiguranje sredstava sa viših nivoa po osnovu prikupljenih vodnih naknada za 

korištenje voda; 

• Sanacija vodovodnih instalacija u objektima kolektivnog stanovanja; 

• Unapreñenje informisanja grañana i saradnje sa grañanima; 



T (PRIJETNJE) 

• Nedonošenjem kantonalnog zakona o vodama onemogućena je zaštita 

izvorišta, odnosno nisu usvojene odluke o uspostavi zona sanitarne zaštite; 

• Pogoršanje kvaliteta voda na izvorištu; 

• Pogoršanje higijensko-epidemiološke situacije, odnosno povećanje rizika 

pojave različitih vrsta epidemija; 

• Nepostojanje prečišćivača kod naselja i industrije u slivnom području izvorišta, 

posebno u R Hrvatskoj, zagañivači na području druge države); 

• Oblast nije dovoljno obrañena u postojećoj prostorno planskoj dokumentaciji; 

• Grañani ne čuvaju imovinu javnih komunalnih preduzeća (otuñivanje 

poklopaca šahtova, oštećenje ventila u šahtovima i sl.) 

• Slab interes grañana za rješavanje pitanja od zajedničkog interesa; 

• Niska svijest grañana i slab interes za pomoć JKP na eventualnim 

unapreñenjima; 

• Nepostojanje odgovarajućih propisa (kantonalni zakon o vodama), kao i 

neredovno ažuriranje i dopunjavanje postojećih propisa; 

• Nedovoljna primjena propisa (kontrola i kažnjavanje), odnosno slabo 

funkcioniranje inspekcijskih službi; 

• Dogradnja i unapreñenje situacije na postojećim vodovodnim sistemima 

zahtjevaju značajnije povećanje cijena usluga; 

• Nedostatak finansijskih sredstava; 

• Prihodi koji se prikupljaju po osnovu usluga vodosnabdijevanja nedovoljni su 

za značajnija unapreñenja u sektoru. 



3.2. ODVODNJA I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 

3.2.1. UVOD 

Otpadne (zagañene) vode sa područja općine Bihać odvode se uglavnom djelimično 

izgrañenim kanalizacionim sistemom u otvorene recipijente, pritoke rijeke Une i 

samu rijeku Unu. Veći dio stanovnika općine Bihać za prikupljanje otpadnih voda 

koristi nepropisno izgrañene septičke jame čiji se sadržaji infiltriraju u podzemne 

vode ili putem preljeva ispuštaju u neki od otvorenih kanala i potoka, koji se 

kasnije ulijevaju u rijeku Unu. 

Procenat stanovništva koji je priključen na javni kanalizacioni sistem je 36 %, dok 

ostalih 64 % ima vlastite septičke jame ili je direktno priključen na otvorene 

vodotoke i kanale kojima zagañena voda opet dospije u rijeku Unu. 

Otpadne vode postojećih industrijskih postrojenja, autopraona i javnih ustanova se 

bez prečišćavanja ispuštaju u potoke, kanale ili direktno u rijeku Unu. 

3.2.2. POSTOJEĆI OBJEKTI KANALIZACIONOG SISTEMA 

Postojeći kanalizacioni sistem je mješovitog tipa, izgrañen uglavnom od betonskih i 

azbesto-cementnih cijevi promjera 600 do 2000 mm, te podjeljen na sistem na 

lijevoj i sistem na desnoj obali. Na postojećoj kanalizacionoj mreži postoji nekoliko 

üskih grla¨ (mali profil ili mali nagib cjevovoda) koja uzrokuju podbijanje otpadnih 

voda i njihovo izlijevanje kroz slivnike ili poklopce šahtova. Jedan dio cjevovoda je 

izgrañen nepropisno, odnosno ne zadovoljava minimum tehničkih standarda i 

trebalo bi planirati njegovu zamjenu. 

3.2.3. SEPTIČKE JAME 

Izgrañene septičke jame uglavnom ne zadovoljavaju tehničke standarde, veći dio 

otpadnih voda iz njih se infiltrira u podzemne vode, dok se jedan manji dio preko 

njihovih preliva ulijeva u površinske vode. Iz tih razloga dolazi do mješanja 

otpadnih voda sa vodama koje prihranjuju izvorišta. Iz navedenih razloga postoje 

područja na teritoriji općine gdje je značajno ugrožena kvaliteta podzemnih i 

površinskih voda što predstavlja stalnu opasnost po zdravlje njenih stanovnika. 

Hitne mjere za otklanjanje takvih problema ne postoje. U nadležnoj općinskoj 

službi ne postoje podaci o broju, zonama i lokacijama septičkih jama. 

3.2.4. STUDIJSKO-PROJEKTNA DOKUMENTACIJA 

Tri prijeratne projektantske firme (¨Hidroinžiniring¨ Ljubljana (1978.), ÏPZ¨ 

Zagreb (1985.) i ¨Zavod za vodoprivredu¨ Sarajevo (1989.)) projektovale su 

kanalizacioni sistem općine Bihać s tim da je posljednja uradila i idejni projekat 

postrojenja za prečišćavanje otpadne vode. Projektovani i dijelom izgrañeni 

kanalizacioni sistem je mješovitog tipa sa projektovanim sifonom ispod rijeke Une 

za povezivanje sistema u jednu cjelinu. 

Nakon rata urañeno je nekoliko elaborata – studija (¨RUSTVA¨ (Švedska), 

Programski ured, IBG Ltd. (Švicarska) i KfW (Njemačka)) u svrhu priprema 

općinske uprave za nastavak izgradnje kanalizacionog sistema i postrojenja za 

prečišćavanje otpadne vode. Dokumentacija o objektima kanalizacione mreže 

postoji u procentu od 40 % i trenutno se provodi naknadno ucrtavanje, odnosno 

ažuriranje. Potrebno je istaći da je općina Bihać potpisala Sporazum o 

razumjevanju sa Evropskom komisijom i KfW bankom o izradi master plana, studije 

izvodljivosti i idejnog rješenja za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadne 

vode i nastavak izgradnje kanalizacionog sistema. 

3.2.5. POSTROJENJE ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 

Prijedlog lokacije za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda dat je 

kroz projekte izgradnje kanalizacionog sistema. Pomenuta lokacija se nalazi u 

neposrednoj blizini (nizvodno) mosta preko rijeke Une u naselju Kralje, a zemljište 

na kojem se postrojenje treba graditi je u privatnom vlasništvu. Predmetna 

lokacija nije uvedena u postojeći urbanistički plan općine Bihać. 



uz napomenu da je projektovan za mješoviti kanalizacioni sistem, te je kao takav 

velikih dimenzija i skup. Kako je u posljednjih 15 godina nizvodno od pomenute 

lokacije u naseljima Pokoj. Čavkići, Veliki i Mali Lug, Mujadžići, Midžići, te ulicama 

Jablanska, Kladuška itd. izgrañen velik broj stambenih i privrednih objekata 

potrebno je predložiti i razmotriti nekoliko novih lokacija kako se otpadne vode 

pomenutih naselja nebi prepumpavale nazad prema lokaciji u naselju Kralje. 

3.2.6. ZAGAĐIVAČI 

Niti jedan industrijski pogon koji je trenutno u funkciji i proizvodi veće količine 

zagañenih voda trenutno nema nikakav ureñaj za prečišćavanje otpadnih voda iz 

svog tehnološkog procesa osim ¨Bihaćke pivovare¨ d. d. Bihać, koja ima ureñaj za 

primarno prečišćavanje. Prije rata urañeni katastar zagañivača nije ažuriran, 

odnosno ne postoji evidencija o trenutnom broju zagañivača, niti o ukupnoj količini 

zagañene vode koja se proizvodi i ispušta u vodotoke. U nadležnoj općinskoj službi 

ne postoje podaci da li vlasnici industrijskih objekata i drugih postrojenja izvršavaju 

svoje zakonske obaveze. Samo jedan manji broj industrijskih zagañivača prema 

evidenciji kantonalnog inspektora za vodoprivredu vrši redovnu kontrolu ispuštanja 

otpadnih voda i na osnovu utvrñene količine zagañenja (po EBS-u) prema zakonu o 

vodama plaća posebnu vodnu naknadu za zagañenje voda. Takoñe, evidencije o 

ostalim zagañivačima benzinske pumpe, autopraone, automehaničarske radnje, 

lakirnice, klaonice, zdravstvene i veterinarske institucije, i sl. ne postoje niti se vrši 

kontinuirani nadzor nad pomenutim objektima. 

3.2.7. RECEPIJENT (RIJEKA UNA) 

Sve otpadne vode domaćinstava i navedenih zagañivača direktno ili preko 

kanalizacionog sistema dospjevaju u rijeku Unu nizvodno od Bihaća. Kvalitet vode 

rijeke Une uzvodno od Bihaća prema važećoj Uredbi o klasifikaciji voda spada u 

vodotok I klase, dok nizvodno od Bihaća odgovara II klasi. Meñutim, da 

neposredno nakon gradskog područja Bihaća ne dolazi do ulijevanja izrazito čiste 

rijeke Klokot u rijeku Unu kvalitet voda rijeke Une zasigurno bi odgovarao III klasi 

kvaliteta vode. Monitoring kvaliteta voda rijeke Une kojeg u nekoliko posljednjih 

godina provode i vladine i nevladine institucije pokazuje trend pogoršanja kvaliteta 

nizvodno od Bihaća, a posebnu u vremenu minimalnih proticaja. 

Takoñe zbog podbijanja nivoa rijeke Une od strane brane kod HE 

¨Kostela¨nizvodno od Bihaća dolazi i do povećanja nivoa podzemnih voda odnosno 

povećanja infiltracije pomenutih voda kroz napuknuća, kvarove u kanalizacioni 

sistem. Ovim se količine vode koje trebaju biti dovedene na postrojenje za 

prečišćavanje uvećavaju, te mogu značajnije povećati eksploatacione troškove 

budućeg postrojenja. U periodu velikih voda rijeke Une dolazi i do podbijanja 

otpadnih voda u kanalizacionoj mreži do stambenih objekata u neposrednoj blizini 

korita rijeke čime dolazi do ugrožavanja zdravstvene situacije u tim naseljima. 


Pored potreba za smanjenjem zagañenja površinskih i podzemnih voda kroz 

aktivnosti na završetku započetog kanalizacionog sistema i izgradnje postrojenja za 

prečišćavanje otpadne vode potrebno je u svrhu unapreñenja zdravstvene situacije 

u nekim naseljima provesti hitne mjere, odnosno pokušati izgraditi djelove 

kanalizacione mreže separatnog tipa koja bi se kanije na odgovarajući način 

priključili na novi kolektorski sistem. 

U ovoj oblasti prioritet imaju sljedeća područja: 

Prioritetno bi trebalo razmotriti u naseljima Veliki i Mali Lug, Pokoj, Hatinac, 

Ozimice I, Ceravci, Repušine, Jezero-Privilica, Gata, Izačić, Vrsta, Brekovica, 

Spahići, Vedro Polje, Žegar, Ružica, Čavkići; Kulen Vakuf, Orašac, Ripač, Lohovo, 

Golubić i Sokolac. 

Pored toga neophodno bi bilo ustrajati na izradi katastra zagañivača, unapreñenju 

postojećih propisa i njihovog provoñenja. 




Sektor: ODVODNJA I PREČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA 

S (SNAGE) 

W (SLABOSTI) 


• Spremnost grañana da sufinansiraju izgradnju kanalizacionog sistema; 

• Razvijena ekološka svijest i odgovornost jednog dijela grañana općine; 

• Postignut dogovor sa donatorima o finansiranju izrade master plana, studije 

izvodljivosti i idejnog rješenja za izgradnju postrojenja za prečišćavanje i 

nastavka izgradnje kanalizacionog sistema; 

• Postojanje dijelova već izgrañenih glavnih kolektora sistema odvodnje 

otpadnih voda (kanalizacionog sistema); 

• Pokrivenost domaćinstava sistemom odvodnje otpadnih voda je dosta niska; 

• Djelovi sistema odvodnje otpadnih voda (kanalizacionog sistema) su 

nepropisno izgrañeni i neodgovaraju važećim tehničkim standardima; 

• Nije usvojen tip kanalizacionog sistema (separatni ili mješoviti); 

• Većina septičkih jama nije izgrañena prema postojećim propisima i njihov 

sadržaj se direktno infiltrira u podzemne vode ili ulijeva u vodotoke; 

• Podaci o izgrañenosti septičkih jama, te kontroli i nadzoru njihovog pražnjenja 

skoro da i ne postoje; 

• Ne postoji lokacija za odlaganje sadržaja septičkih jama nakon ispumpavanja; 

• Evidencija o zagañivačima i količinama ispuštanja zagañene vode, te plaćanju 

naknada za zagañenje nije usvojena; 

• Trenutni način odvodnje otpadnih voda domaćinstava i industrije ugrožava 

kvalitetu podzemnih i površinskih izvora vode; 

• Loša higijenska situacija u posebno u nekim prigradskim naseljima, (Čavkići, 

Pokoj, Veliki i Mali Lug, Ružica, Vinica, Hatinac, Midžići, Mujadžići); 

• Lokacija postrojenja za prečišćavanje otpadne vode nije odreñena u prostorno 

planskoj dokumentaciji; 

• Imovinsko-pravni propisi nisu rješeni za lokaciju za postrojenje za 

prečišćavanje otpadne vode (zemljište je u privatnom vlasništvu; 

• Poboljšanje higijesko-sanitarne (zdravstvene) situacije u nekim naseljima; 

• Poboljšanje kvaliteta vode u svim vodotocima, posebno u rijeci Uni; 

• Donošenje novih i ažuriranje postojećih propisa, te njihovo efikasno 

provoñenje; 


• Priprema neophodne studijsko-projektne dokumentacije; 


• Osiguranje značajnijih sredstava u budžetu općine za ovu oblast, uključujući i 

osiguranje sredstava sa viših nivoa po osnovu prikupljenih vodnih naknada za 

zagañenje voda; 



T (PRIJETNJE) 

• Pogoršanje kvaliteta voda, odnosno zagañenje svih vodotoka i površinskih 

voda; 

• Pogoršanje kvaliteta voda, odnosno zagañenje tla i podzemnih voda; 

• Pogoršanje higijensko epidemiološke situacije, odnosno povećanje rizika 


• Nepostojanje prečišćivača kod industrijskih preduzeća; 

• Nekontrolirana ekspanzija izgradnje novih potencijalnih zagañivača (klaonica, 

benziskih pumpi, autopraonica, itd.); 

• Nepostojanje odgovarajućih propisa, kao i neredovno ažuriranje i 

dopunjavanje postojećih propisa; 



• Značajnije povećanje cijena usluga izgradnjom sistema; 



• Niska svijest grañana i slab interes za pomoć JP ¨Vododvod¨ d. o. o. Bihać na 

eventualnim unapreñenjima; 

• Neplanska i bespravna gradnja; 

• Grañani ne čuvaju imovinu javnog preduzeća (otuñivanje poklopaca šahtova, 

oštećenje ventila u šahtovima i sl.) i često se priključuju na kanalizacioni sistem 

bez prethodno pribavljanih saglasnosti i dozvola; 

• Prihodi koji se prikupljaju po osnovu usluga odvodnje otpadnih voda 

nedovoljni su za značajnija unapreñenja u sektoru. 

• Dogradnja i unapreñenje situacije na postojećim kanalizacionim sistemima 

zahtjevaju značajnije povećanje cijena usluga; 



3.3. UPRAVLJANJE KRUTIM OTPADOM 

3.3.1. PRIKUPLJANJE I PREVOZ KOMUNALNOG OTPADA 

Za poslove prikupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog krutog otpada na području 

općine Bihać zaduženo je Javno komunalno poduzeće "KOMRAD" d.o.o. Bihać. 

Pomenute usluge provode se za ukupno 13.326 domaćinstava u individualnoj i 

zajedničkoj stambenoj gradnji, te 1.128 obrtničkih i zanatskih preduzeća, javnih 

institucija kao i privrednih subjekata u državnoj i privatnoj svojini. Uslugom 

prikupljanja i odvoza otpada pokriveno je 95 % stanovnika općine Bihać, a 

prikupljanje se vrši raspoloživim vozilima po utvrñenoj dnevnoj i sedmičnoj 

dinamici u skladu s odredbama odluke o komunalnom redu. Prikupljanjem nije 

obuhvaćeno 8 najudaljenijih naselja. Korisnici komunalni otpad odlažu na nekoliko 

načina, odnosno pomoću PVC vreća, PVC kanti i raznih drugih posuda neadekvatnih 

za odlaganje, odnosno prikupljanje otpada. Selektiranje i odvajanje krutog otpada 

od strane korisnika se ne primjenjuje. 

Dnevno prikupljene količine otpada iznose 160-170 m 3 , a u pojedinim periodima 

godine (proljeće, jesen) dostižu količinu i do 200 m 3 . Ukupna količina prikupljenog 

krutog otpada procjenjuje se na oko 57.000 m 3 godišnje. 

Detaljne analize vrsta, količina i sastava otpada koji se prikuplja na području 

općine Bihać do sada nije rañena. Svi postojeći podaci temelje se na već 

zastarjelim studijama i elaboratima koji su bile zasnovani uglavnom na 

procjenama, a ne na stvarno izmjerenim količinama. Prema posljednjim 

procjenama strukturu komunalnog otpada na području općine čine papir 35 %, 

guma 15 %, drvo 10 %, povrće 10 %, staklo 10 %, tekstil 8 %, plastika 5 %, 

metali 2 %, koža, prašina, pepeo i drugi materijali 5 %. Navedeni podaci pokazuju 

da bi se uvoñenjem selektiranja i odvajanja krutog otpada kod korisnika mogle 

ostvariti značajne uštede u procesu upravljanja krutim otpadom, posebno kod 

troškova prikupljanja i prevoza otpada, ostvarivanjem prihoda od prikupljenih 

sekundarnih sirovina, kao i smanjenja popunjenosti postojećeg odlagališta. 

3.3.2. PRIKUPLJANJE OSTALIH VRSTA KRUTOG OTPADA 

Zbog smanjenja industrijske proizvodnje, proizvodnja tehnološkog otpada je na 

minimalnoj razini, meñutim i taj otpad kada se prikupi najčešće završava zajedno 

sa komunalnim na službenom odlagalištu Kruškovača. Nema posebnih odlagališta 

za industrijski otpad. Podataka o opasnom otpadu nema, a ako ga ima ne izdvaja 

se. Nema programa za izdvajanje i tretman guma i ulja. Klinički (zarazni) 

medicinski otpad ne zbrinjava se na odgovarajući način. Prisutan je i problem 

klaoničkih i drugih organskih (animalnih) ostataka. Nema izdvajanja sekundarnih 

sirovina niti prerañivačkih kapaciteta. 

3.3.3. ODLAGANJE KRUTOG OTPADA 

Na području općine Bihać službeno odlagalište komunalnog otpada nalazi se u 

blizini naselja Gorjevac na lokalitetu Kruškovača. Na ovom odlagalištu primjenjuje 

se djelomično kontroliran postupak odlaganja bez uobičajene tehnologije 

sanitarnog odlaganja otpada. Otpad se odlaže na neizgrañenu podlogu (dno) 

odlagališta, sa povremenim prekrivanje inertnim materijalom, kvašenjem i 

nabijanjem odgovarajućom mehanizacijom, u svrhu postizanja potrebne zbijenosti 

smanjenja popunjenosti zapremine odlagališta, kao i smanjenja oticanja procjednih 

i površinskih voda. Takoñe, na odlagalištu se periodično provodi dezinfekcija i 

deratizacija i vrši kontrola stanja odlagališta radi sprečavanja požara. Na ovom 

odlagalištu komunalnog otpada nije izgrañena neophodna infrastruktura, odnosno 

ne postoji zaštitna ograda, obodni kanali, postrojenje za prečišćavanje procjednih 

otpadnih voda, ventilacioni bunari za evakuaciju gasa, prateći objekti (prostorije za 

osoblje na održavanju deponije, sanitarne prostorije, vaga za mjerenje punih i 

praznih vozila, instalacije i oprema za pranje i dezinfekciju vozila). 



Od infrastrukturnih objekata postoji samo prilazni makadamski put sa rampom i 

kontejnerom za smještaj čuvara, što ukazuje da na ovoj lokaciji ne postoje 

minimalni uslovi za sanitarno odlaganje krutog otpada. 

Odlagalište ima neposredan utjecaj na okoliš koji se ogleda u vizualno lošem 

prizoru, neugodnom mirisu u okruženju i stalnom prisustvu čestica prašine u 

okolnom zraku. Dugoročni utjecaj na okoliš se ogleda i u zagañenju površinskih i 

podzemnih voda procjednim vodama sa odlagališta i zagañenju atmosfere 

(deponijski gas sadrži metan i ugljen dioksid). Do sada nije rañena studija utjecaja 

na okoliš tako da nema preciznih podataka o ukupnom zagañenju, meñutim zbog 

loše ¨ruže vjetrova¨ koja utiče da se zagañenje putem zraka prenosi na veće 

udaljenosti grañani okolnih naselja posebno Ripča su u nekoliko navrata tražili 

zatvaranje odlagališta krutog otpada na lokalitetu Kruškovača. Takoñe zbog 

osjetljivih karakteristika kraškog medija na kojem se nalazi odlagalište evidentiran 

je uticaj zagañenih voda odlagališta na okolna izvorišta. Kapacitet odlagališta iznosi 

cca 500.000 m³ neslužbenim procjenama da je zapremina odlagališta popunjena u 

iznosu od 70 %, odnosno procjene bazirane na količinama do sada odloženog 

otpada i količinama koje se prikupljaju i dovoze na odlagalište govore da bi se 

odlagalište moglo koristiti još dvije do tri godine kada bi se na odgovarajući način 

trebalo zatvoriti. Strategija za zatvaranje postojećeg odlagališta nije urañena. 

Može se zaključiti da sadašnji način odlaganja krutog otpada na teritoriji općine 

Bihać ne odgovara standardima sigurnog odlaganja i ne osigurava minimum zaštite 

od štetnih uticaja na okoliš, te je neophodno u što skorije vrijeme poduzeti 

odgovarajuće aktivnosti kako bi se stvorile potrebne pretpostavke za buduća 

unapreñenja. 

3.3.4. OPREMA ZA PRIKUPLJANJE, ODVOZ I ODLAGANJE OTPADA 

Tehnički kapaciteti (sredstva, oprema, vozne jedinice) za prikupljanje krutog 

otpada ogledaju se u postojanju: 240 kontejnera (1.100L), 40 kontejnera od 5 i 7 

m 3 , 1 pres-kontejner, 2 traktora, 2 samopodizača, 5 kamiona smećara, 2 kipera, 1 

buldožer i 1 rovokopač. Dvije autosmećare su nove, nedavno nabavljene, dok je 

ostala mehanizacija dosta stara. Kontejneri su u svojini korisnika i korištenjem u 

zakupu. Općinska uprava još nije pokrenula proceduru izgradnje pretovarne 

stanice. 

3.3.5. DIVLJA ODLAGALIŠTA 

Na području općine Bihać prevladava nesanitarni način odlaganja otpada, ne 

primjenjuje se recikliranje i nema tehnologija za tretman otpada, zakonska 

regulativa je neadekvatna, provoñenje propisa je na niskom nivou što za rezultat 

ima postojanje velikog broja divljih odlagališta. Unatoč činjenici da JKP ¨Komrad¨d. 

o. o. Bihać vrši organizirani odvoz komunalnog otpada iz gotovo svih naseljenih 

mjesta na teritoriji općine Bihać, područje obiluje velikim brojem divljih odlagališta. 

Najugroženija naselja u blizini kojih su evidentirana pomenuta odlagališta su Vedro 

Polje, Golubić, Srbljani, Brekovica, Bugar, Gata, Pritoka, Ružica i podgrabeška 

naselja. Na divljim odlagalištima se odlažu gotovo sve vrste otpada, najčešće 

organski otpad (uginule životinje, kao i neiskoristivi dijelovi zaklanih životinja), 

grañevinski otpad, kabasti otpad domaćinstava, staklo, i šut što predstavlja 

permanentnu opasnost za pojavu različitih vrsta epidemija i zagañenja. 




Sektor: UPRAVLJANJE KRUTIM OTPADOM 


W (SLABOSTI) 

S (SNAGE) 

T 

• Pokrivenost odvozom otpada na teritoriji općine iznosi 95 %; 

• Nadležnost lokalne samouprave je velika u oblasti prikupljanja otpada; 

• Značajnija financijska sredstva se mogu osigurati u budžetu općine; 

• Visoka svijest grañana o potrebi unapreñenja sistema upravljanja otpadom; 

• Spremnost grañana da se pitanje prikupljanja i tretmana krutog otpada riješi 

na adekvatan način; 

• Postojanje kapaciteta za kvalitativno – kvantitativnu analizu otpada. 

• Postojanje velikog broja manjih divljih deponija i stalni trend otvaranja novih; 

• Sadašnje odlagalište otpada ne zadovoljava standarde i ugrožava izvorišta; 

• Neselektiranje prikupljenog otpada; 

• Nepostojanje sistema reciklaže, nema projekata o razvrstavanju i reciklaži, 

nema kapaciteta za razvrstavanje i reciklažu (reciklažna dvorišta) i stanovništvo 

je needucirano za razvrstavanje u domaćinstvima; 

• Problem zbrinjavanja ostalih vrsta otpada (klaonički, medicinski, grañevinski, 

industrijski, opasni (baterije, masti i ulja, i sl.) 

• Nezadovoljavajuća opremljenost – JKP ¨Komrad¨d. o. o. Bihać; 

• Nema podataka o kvalitativno – kvantitativnim karakteristikama otpada; 

• Nema pretovarne stanice niti je rezervirana lokacija za njenu izgradnju; 

• Nedovoljna učestalost odvoza smeća u pojedinim dijelovima općine; 


• Propisi koji tretiraju ovu oblast su zastarjeli, neažurirani i ne provode se; 

• Slaba opremljenost i slabo funkcioniranje inspekcijskih službi, posebno 

komunalne inspekcije, dok institut komunalnih redara još nije ustrojen; 

• Slaba informiranost grañana o sanitarnom odlaganju krutog otpada, te 

prednostima sortiranja različitih vrsta otpada i njihovog recikliranja; 

• Komunalna nekultura korisnika, slaba svijest i neogovornost; 

• Niska svijest grañana i slab interes za pomoć JKP ¨Komrad¨d. o. o. Bihać na 

mogućim unapreñenjima; 

• Poboljšanje higijesko-sanitarne (zdravstvene) situacije; 


• Izrada planske i studijsko – projektne dokumentacije, te registra otpada; 

• Sanacija postojećeg službenog odlagališta komunalnog otpada u svrhu 

osiguranja uslova za sanitarno odlaganje; 

• Sanacija divljih deponija; 

• Poboljšanje kvaliteta pružanja komunalnih usluga kroz unapreñenje sistema 

prikupljanja otpadom; 

• Angažovanje nevladinog sektora, posebno u radu sa grañanima; 

• Sistemski pristup u rješavanju primjenom koncepta EU upravljanja otpadom; 

• Primjena sistema razdvojanja prikupljenog otpada savremenom tehnologijom; 

• Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta; 

• Izgradnja regionalne deponije na teritoriji općine i provoñenje sanitarnog 

odlaganja otpada; 

• Uvoñenje programa odvoza kabastog krutog otpada; 


• Unapreñenje rada komunalne inspekcije i komunalnih redara; 

• Edukacija stanovništva o sistemu upravljanja krutim otpadom; 

• Uspostavljanja pravnog okvira za zaštitu čovjekove okoline; 


provoñenje (monitoring, kontrola, kažnjavanje); 

• Uspostavljanje bolje saradnje lokalne uprave sa grañanima; 

• Interes privatnog sektora (inicijativa) za reciklažom pojedinih vrsta otpada; 

• Kraško područje – velika ranjivost podzemnih vodotoka; 



• Pogoršanje kvaliteta površinskih i podzemnih voda; 

• Pogoršanje higijensko epidemiološke situacije, odnosno povećanje rizika 


• Upravljanje krutim otpadom je u nadležnosti kantona; 

• Nepostojanje regionalnog strateškog plana upravljanja krutim otpadom; 

• Ne postoji strategija (koncepta) zbrinjavanja krutog otpada (kanton); 

• Nije donesena odluka gdje, kako i pod kojim uslovima graditi regionalno 

sanitarno odlagalište krutog otpada; 

• Slaba mogućnost uticaja na ubrzanje procesa uspostavljanja regionalnog 

sanitarnog odlagališta krutog otpada; 

• Tendencija pada interesa grañana i stvaranje tzv.¨nerješivog problema¨; 


• Grañani ne čuvaju imovinu JKP ¨Komrad¨d. o. o. Bihać (oštećivanje i paljenje 

kontejnera i posuda za prikupljanje otpada i sl.); 

• Nedostatak odgovarajućih propisa (posebno na kantonalnom nivou), kao i 

neredovno ažuriranje i dopunjavanje postojećih propisa; 



• Dogradnja i unapreñenje situacije na postojećem sistemu prikupljanja, odvoza 

i odlaganja komunalnog otpada zahtjevaju značajnije povećanje cijena usluga; 


• Gradska deponija ne ispunjava uslove i kriterije sanitarne deponije; 

• Zbog nepostojanja svih zakonom propisanih uslova sanitarnog zbrinjavanja 

otpada kantonalna inspekcija može zatvoriti postojeće odlagalište kao u nekim 

općinama Unsko-sanskog kantona; 

• Zagañenje minama i minsko eksplozivnim sredstvima; 

• Karakteristike kraškog područja tla; 

• Postojanje nekontrolisanih divljih smetljišta. 



3.4 ZAŠTITA OD VODA I ODVODNJA OBORINSKIH VODA 

3.4.1. ODBRANA OD POPLAVA 

U cilju zaštite od poplava do 1992. godine u Bihaćkom polju izgrañena je mreža 

glavnih i sekundarnih odvodnih kanala dužine 13,2 km, odbrambeni nasip na 

području Velhovskog polja u dužini od 5,12 km, te uklonjena sedrena barijera na 

Buku nizvodno od Kulen Vakufa. Osnovni sistem osmatranja velikih vodostaja te 

praćenja padavina koji je bio uništen tokom posljednjeg rata obnovljen je i 

uspostavljen u proteklih pet godina na području cijelog sliva rijeke Une (15 

automatskih hidroloških i 10 automatskih padavinskih stanica). 

3.4.2. STANJE OBJEKATA ODBRANE OD POPLAVA 

Izgrañeni vodoprivredni objekti za odbranu od poplava ne održavaju se od 1992. 

godine, a javno preduzeće koje je do tog perioda bilo zaduženo za njihovu 

izgradnju i održavanje privatizirano je i ne bavi se više tom djelatnošću. Takoñe, 

nekontrolisanim zahvatima u prostoru, prije svega bespravnom gradnjom na 

pomenutim vodoprivrednim objektima u posljeratnom periodu napravljene su 

ogromne štete čime je njihova funkcionalnost dovedena u pitanje. Stanovnici i 

privrednici su nelegalnom gradnjom u velikoj mjeri uništili prirodne i vještačke 

kanale za odvodnju, dok je dio nasipa u Velhovskom polju od strane nesavjesnih 

grañana iskorišten kao pozajmište grañevinskog materijala. Projektna 

dokumentacija o izgrañenim objektima za odbranu od poplava skoro da i ne 

postoji, neažurna je, odnosno zastarjela čime je održavanje pomenutih objekata 

neizvodivo. 

3.4.3. OSTALI UTICAJI NA POVEĆANJE UČESTALOSTI PLAVLJENJA 

Primjena neadekvatnog sistema gospodarenja šumama kroz redukciju šumske 

populacije, zatim neobrañivanje poljoprivrednog zemljišta značajno su uticali na 

kapacitet tla odnosno onemogućili da isto zadrži vodu. Ovim je povećan broj erozija 

i bujica, odnosno rizik od pojave poplava. Lošim gazdovanjem šumama i stalnim 

zbijanjem poljoprivrednog zemljišta ubrzano je oticanje voda i smanjena 

sposobnost šumskog i poljoprivrednog zemljišta da akumuliraju oborinske vode. 

Takoñe velik uticaj na plavljenje stambenih i poslovnih objekata, te velikih površina 

poljoprivrednog zemljišta ima brana u naselju Kostela. Brana u naselju Kostela 

posebno nakon poslijeratne rekonstrukcije i dogradnje direktno utiče na pojavu 

velikih voda u bihaćkom polju, odnosno u području Velhovskog polja i Ljuljevitih 

bara (podbijanje poplavnog talasa, povećanje nivoa podzemnih voda i smanjenje 

mogućnosti podzemnih akumulacija da prime oborinske vode). Iako za to postoji 

osnov nadoknade za stalnu štetu izazvanu plavljenjem površina pod uticajem 

režima rada HE ¨Kostela¨ uzvodno od brane općina Bihać se ne ostvaruje. 

3.4.4. POPLAVE 

Posljednja poplava na području općine Bihać zabilježena je 2. i 3. januara 2006. 

godine kada su zabilježeni najveći vodostaji rijeke Unca od kako se na hidrološkoj 

stanici u Drvaru vrše osmatranja, pri čemu se formirao plavni val koji je uticao da u 

nizvodnim naseljima Kulen Vakuf i Klisa bude poplavljeno oko 70 stambenih 

objekata, te u Bihaću 15 stambenih objekata i priobalno poljoprivredno zemljište 

površine veće od 415 hektara. Plavljenjem velikih površina poljoprivrednog i 

grañevinskog zemljišta općina Bihać gubi vlastite resurse (potencijal) za razvoj. 

Poplave različitog intenziteta periodično se ponavljaju svake godine nanoseći 

direktne i indirektne materijalne štete koje se često ne mogu ni procijeniti. 

Potrebno je napomenuti da u posljednjih nekoliko godina nije došlo do pojave 

ranga ekstremno visokih voda koje su na području općine Bihać zabilježene u 

pedesetim godinama prošlog stoljeća, a čijom bi se pojavom broj ugroženih 

stambenih i poslovnih objekata, te hektara poplavljenih površina vjerovatno 

višestruko povećao. 



3.4.5. OBORINSKE VODE NASELJA 

Oborinske vode u naseljima prikupljene najvećim dijelom preko asfaltnih površina i 

krovova bez prečišćavanja završavaju u gradskom kanalizacionom sistemu 

mješovitog tipa, a kasnije u rjeci Uni. 

3.4.6. ORGANIZACIJA ODBRANE OD POPLAVA 

Planovi odbrane od poplava za područje sliva rijeke Une, kao ni kantonalni planovi 

odbrane od poplava nisu rañeni poslije rata. Prostorno planska dokumentacija nije 

usklañena sa potrebama oblasti odbrane od poplava, odnosno ovaj segment je 

skoro u potpunosti bio zanemaren tokom izrade prostorno planske dokumentacije. 

U poslijeratnih deset godina praksa je bila da se rješavaju posljedice, a ne 

spriječavaju uzroci. 

U proteklih nekoliko godina značajnije je unaprijeñen rad Općinskog štaba civilne 

zaštite, te poboljšana saradnja sa nadležnim općinskim službama. Takoñe dosta je 

postignuto na informisanju grañana meñutim, i to je potrebno podići na viši nivo 

posebno u periodu pojave velikih voda. 

3.4.7. PROPISI I NJIHOVO PROVOĐENJE 

Prethodnim, a i novim zakonom o vodama izmeñu različitih nivoa vlasti nisu jasno 

definirane nadležnosti za ovu oblast, postoji evidentan nedostatak odgovarajućih 

propisa, čime je uspostava organizacije i sistema odbrane od poplava značajno 

usložnjena. Takoñe, u proteklom periodu nije bio osiguran adekvatan inspekcijski 

nadzor, odnosno postojeći inspekcijski organi (vodoprivredni inspektori) nisu 

provodili potojeće propise odnosno nisu radili aktivno prije svega na uklanjanju 

bespravno izgrañenih objekata. 

3.4.8. FINANSIRANJE ODBRANE OD POPLAVA 

Evidencija o izdvajanju sredstava (naknada) za odbranu od poplava nije 

uspostavljena, a ne vrši se planiranje fondova za održavanje kanala, regulisanih 

potoka, obaloutvrda i nasipa, niti za obeštećenje nastalih šteta. 


U svrhu unapreñenja stanja u oblasti odbrane od poplava, odnosno zaštite grañana 

i njihove imovine, te obezbjeñenju stvaranja novih obradivih površina neophodno 

je u narednom periodu provesti sljedeće aktivnosti: 

• Uvesti praksu izrade srednjoročnih i godišnjih planova odbrane od poplava; 

• Izraditi neophodnu projektnu dokumentaciju za održavanje postojećih 

objekata i izgradnju novih objekata odbrane od poplava; 

• Izvršiti objedinjavanje finansijskih sredstava iz različitih izvora, posebno sa 

viših nivoa vlasti (kanton, entitet) za provoñenje aktivnosti i mjera odbrane 

od poplava; 

• Institucionalno ojačati općinsku Službu prostornog ureñenja i komunalnih 

djelatnosti da može kvalitetno odgovoriti izazovima i potrebama odbrane od 

poplava na nivou općine Bihać i biti partner entitetskim i kantonalnim 

institucijama nadležnim za ovu oblast; 

• Izvršiti dodatnu edukaciju osoblja općinskih službi, Službe civilne zaštite i 

grañana; 

• Kontinuirano raditi na podizanju svijesti grañana i njihovom aktivnom 

učešću u implementaciji sistema odbrane od poplava; 

• Uskladiti prostorno plansku dokumentaciju sa planovima odbrane od 

poplava; 

• Utvrditi politiku korištenja prirodnih resursa na području općine Bihać; 

• Unaprijeditri saradnju sa entitetskim i kantonalnim institucijama nadležnim 

za odbranu od poplava, kao i onim nadležnim za upravljanje šumama i 

poljoprivrednim zemljištem; 

• Unaprijediti sistem uzbunjivanja i obavještavanja; 

• Unaprijediti postojeće propise i njihovo provoñenje. 



3.4.10. SWOT ANALIZA 

Sektor: ZAŠTITA OD VODA I ODVODNJA OBORINSKIH VODA 

S (SNAGE) 

W (SLABOSTI) 

• Postojanje izgrañenog sistema (objekata) za odbranu od poplava; 

• Uspostavljen sistem svakodnevnog praćenja hidrometeoroloških pojava; 

• Opredjeljenost lokalne uprave da preventivnim aktivnostima spriječi ili umanji 

štetni uticaj poplavnih voda; 

• Informiranje javnosti u slučajevima pojave velikih voda je unaprijeñeno; 

• Raspoloživi kapaciteti za održavanje, velik broj grañevinskih firmi; 

• Dobra saradnja Službe civilne zaštite i stručnih službi općine; 

• Neodržavanje postojećih izgrañenih objekata za odbranu od poplava; 

• Objekti za odvodnju oborinskih voda i objekti za zaštitu od velikih voda 

trenutno su u lošem stanju; 

• Neodgovoran odnos stanovništva prema objektima za odvodnju oborinskih 

voda i zaštitu od voda (kanalima, regulisanim potocima, nasipima). Stanovnici i 

privrednici su nelegalnom gradnjom u velikoj mjeri uništili kanale za odvodnju; 

• Postojeći objekti za odbranu od poplava koriste se kao pozajmišta 

grañevinskog materijala; 

• Nekontrolisani zahvati u prostoru (bespravna izgradnja, nekontrolisana sječa 

šume, neobrañivanje poljoprivrednog zemljišta) uzrokuju učestalija plavljenja; 

• Oborinske vode prikupljene najvećim dijelom preko asfaltnih površina i 

krovova bez prečišćavanja završavaju u gradskom kanalizacionom sistemu 

mješovitog tipa a kasnije u rjeci Uni; 

• Lošim gazdovanjem šumama ubrzano je oticanje voda i smanjeno 

akumuliranje podzemnih voda; 

• Veliki broj stambenih objekata je ugrožen pojavom velikih voda; 

• Nepostojanje regionalne, slivne strategije zaštite od poplava; 

• Neusklañena prostorno-planska dokumentacija sa potrebama iz oblasti 

odbrane od poplava; 

• Neusklañena zakonska regulativa, podjeljene nadležnosti, nepostojanje i 

neažuriranje jednog broja propisa; 

• Neadekvatan inspekcijski nadzor. Inspekcija ne provodi propise, odnosno ne 

radi aktivno prije svega na uklanjanju izgrañenih nelegalnih objekata; 

• Nenamjensko korištenje izvora finansiranja za odbranu od poplava; 

• Ne vodi se evidencija o izdvajanju sredstava (naknada) za ovu oblast, nema 

planiranih fondova za održavanje kanala niti za obeštećenje nastalih šteta; 

• Nije uspostavljen odgovarajući sistem monitoringa i obavještavanja; 

• Sprečavaju se posljedice, a ne uzroci. 




T (PRIJETNJE) 

• Unapreñenje postojećih i donošenje novih propisa; 

• Uskladivanje propisa; 

• Primjena novog zakona o vodama; 

• Izrada slivnog i kantonalnog plana za odbranu od poplava; 

• Izrada nove studijsko-projektne dokumentacije; 

• Planiranje godišnjih aktivnosti za održavanje i zaštitu odbrambenih objekata 

prema raspoloživim sredstvima; 

• Usklañivanje prostorno-planske dokumentacije sa planovima odbrane od 

poplava; 

• Objedinjavanje finansijskih sredstava iz različitih izvora, posebno sa viših 

nivoa (kanton, entitet) za aktivnosti i mjere zaštite od poplava; 

• Uspostava efikasnog sistem prikupljanja sredstava za oblast odbrane od 

poplava; 

• Institucionalno jačanje; 

• Podizanje javne svjesti o općem interesu upravljanja vodama; 

• Edukacija osoblja općinskih službi, Službe civilne zaštite i grañana; 

• Rušenje bespravno izgrañenih objekata; 

• Kontrola eksploatacije pjeska i šljunka iz korita vodotoka, te nasipanja obala; 

• Institucionalno neureñeno upravljanje vodama na nivou F BiH i države BIH; 

• Neusklañenost propisa i nadležnosti; 

• Nadležnosti su na višim nivoima, a općine se suočavaju sa velikim problemima 

i štetama; 

• Nadležne institucije na entitetskom i kantonalnom nivou nisu donjele i usvojile 

preventivne mjere odbrane od poplava; 

• Slaba saradnja i koordinacija institucija zaduženh za upravljanje vodama na 

slivu rijeke Une, odnosno u F BiH sa lokalnim nivoom; 

• Velik uticaj brane u naselju Kostela na pojavu velikih voda u bihaćkom polju 

(podbijanje poplavnog talasa, povećanje nivoa podzemnih voda i smanjenje 

podzemnih akumulacija da prime oborinske vode); 

• Nepostojanje vodoprivredne osnove, master planova upravljanja odvodnjom 

oborinskih voda (zaštitom od poplava); 

• Loše upravljanje šumama, odnosno nekontrolisana eksploatacija šuma i 

povećanje intenziteta erozionih procesa, posebno u području uzvodno od Bihaća, 

(na području općina Drvar, Glamoč i Bosansko Grahovo); 

• Procedure za rušenje bespravno izgrañenih objekata dugo traju i grañani se 

suprostavljaju rušenju pomenutih objekata. 

• Lokalna vlast ne može uticati na upravljanje ustavom na brani, jer je ono 

uvijek usmjereno ka stvaranju profita (proizvodnji električne energije); 

• Slab interes i svijest grañana, nedogovornost i neobrazovanost; 

• Javnost nije dovoljno informisana o problemima; 



4. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI 

4.1 ORGNIZACIJA UPRAVE U OBLASTI VODA I OKOLIŠNE SANITACIJE 

Odlukom o organizaciji organa lokalne uprave općine Bihać i Pravilnikom o 

unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji organa uprave općine Bihać, koji su 

doneseni 2005. godine u okviru Službe prostornog ureñenja i komunalnih 

djelatnosti uspostavljen je Odsjek komunalnih djelatnosti. Pomenutim pravilnikom 

utvrñen je opis poslova i opis radnih mjesta unutar Odsjeka za komunalne 

djelatnosti, dok su odnosi prema korisniku usluga i drugi principi ponašanja 

državnih službenika regulisani etičkim kodeksom za državne službenike u FBiH, koji 

je donijela Agencija za državnu službu FBiH. Pored toga, u nadležnosti općinske 

Službe inspekcijskih poslova su urbanističko-gradjevinska i komunalna inspekcija. 

Uspostavljanje Odsjeka za komunalne djelatnosti na nivou općinske uprave 

značajno je doprinjelo ubrzanju procesa planiranja, pripreme i realizacije poslova iz 

oblasti voda i okolišne sanitacije. 

4.2 RAZVOJNE PRETPOSTAVKE 

Općinska uprava je nedovoljno organizirana i osposobljena posebno za poslove 

planiranja u oblasti voda i okolišne sanitacije. U proteklih deset godina nisu rañeni 

strateški razvojni planovi za pomenutu oblast. Takoñe, općina Bihać nema urañenu 

i usvojenu strategiju društveno-ekonomskog razvoja. Postojeći godišnji programi i 

planovi se ne zasnivaju na srednjoročnoj strateško-planskoj dokumentaciji, već 

isključivo na trenutnim potrebama i problemima. Urañena i usvojena prostornoplanska 

dokumentacija (urbanistički i regulacioni planovi) slabo obrañuje oblast 

voda i okolišne sanitacije i uglavnom se ne provodi. Osnovni problem u realizaciji 

regulacionih planova je to što se nije pristupilo rješavanju imovinsko-pravnih 

odnosa i ureñenja grañevinskog zemljišta za područja obuhvata tih planova, pa su 

isti postali kočnica prostornom razvoju. Prostorni plan općine Bihaće je u fazi 

izrade, dok je postojeći urbanistički plan u fazi noveliranja. Pored toga, na nivou 

općine nije utvrñena politika upravljanja prirodnim resursima (mineralne sirovine, 

šume, vode, poljoprivredno zemljište), kao ni zemljišna politika. 

4.3 PROSTOR I TEHNIČKA OPREMLJENOST 

Prostor Odsjeka za komunalne djelatnosti zaduženog i za pitanja iz oblasti voda i 

okolišne sanitacije je neadekvatan i nedovoljno opremljen za smještaj osoblja i 

opreme. Tehnička opremljenost Odsjeka je na veoma niskom nivou, ne postoji 

katastar podzemnih instalacija, a GIS i baza podataka iz oblasti voda i okolišne 

sanitacije još nisu uspostavljeni. 

4.4 LJUDSKI RESURSI 

Odsjek je popunjen visokostručnim kadrovima, meñutim postoji potreba za 

njihovim dodatnim usavršavanjem i specijalizacijom, posebno u oblasti upravljanja 

osobljem, različitim procesima, investicijama, te informatičkim tehnologijama. 

Takoñe, evidentna je slaba informiranost osoblja uprave, kao i obučenost njenog 

osoblja za pripremu i apliciranje projekata prema različitim meñunarodnim 

investicijskim fondovima. Pored toga evidentno je nepostojanje samostalnosti u 

radu osoblja koje radi na koordinaciji općinskih službi, javnih preduzeća i ustanova. 

Spremnost priznavanja vlastitih pogrešaka i spremnost na promjene uz trend 

poboljšanja organizovanja i medernizacije lokalne uprave doprinosi i povećanju 

kvaliteta usluga koje uprava daje svojim grañanima. 



4.5 PROPISI I PROVOĐENJE 

Postoji potreba za izmjenama i dopunama postojećih propisa, kao i donošenjem 

novih, posebno u svrhu provoñenja sistemskih rješenja. Rad komunalne inspekcije 

i komunalnih redara je neefikasan, odnosno provoñenje propisa na lokalnom nivou 

je na veoma niskom nivou. Meñutim, pored potreba unapreñenja propisa postoji 

potreba za modernizacijom rada komunalne inspekcije kroz dodatno opremanje i 

usavršavanje. 

Pitanja iz oblasti okolišne sanitacije djelomično su regulisana općinskom Odlukom o 

komunalnom redu i Odlukom o komunalnoj naknadi. Što se tiče oblasti 

vodoprivrede nije donesena vodoprivredna osnova niti je donesen plan zaštite od 

voda. Zaštita voda za piće regulisana je još prije rata kroz usvojene zone sanitarne 

zaštitne za izvorišta Klokot, Privilica, Ostrovica, Žegar (Sl. glasnik općine Bihać 

br.12/77), meñutim kad je riječ o važećem Zakonu o vodama, izrañeni su Projekti 

zaštite izvorišta vode za piće, ali odluke o zaštiti izvorišta, urañene na osnovu 

pomenutih projekata, nisu još verifikovane od strane nadležnih institucija. 

4.6 SARADNJA 

Saradnja sa nadležnim institucijama iz oblasti voda i okolišne sanitacije na višim 

nivoima je na veoma niskom nivou i uglavnom je vaninstitucionalna. To se održava 

i na finansiranje projekata iz oblasti voda i okolišne sanitacije, koji se uglavnom 

finansiraju sredstvima budžeta općine, a samo povremeno i fondovima drugih 

institucija i donatora. 

4.7 SARADNJA SA PREDSTAVNICIMA CIVILNOG DRUŠTVA 

Gradjani i nevladine organizacije se uključuju u proces planiranja i donošenja 

odluka, ali je to još uvijek nedovoljno prvenstveno zbog nezainteresiranosti 

gradjana. Nedovoljna komunikacija uprave sa grañanima rezultirala je 

nerazumjevanjem rada uprave od strane grañana. posebno zbog nepostojanja 

dovoljno razvijenih mehanizama za povećanje učešća grañana u radu uprave. Nivo 

svijesti gradjana u obavezama čuvanja javne imovine, plaćanja komunalnih usluga, 

odlaganja i sortiranja otpada, utroška vode, uključivanja u općinske procese 

predlaganja, planiranja, odlučivanja i slično je veoma nizak. Takoñe, evidentno je 

nedovoljno korištenje usluga nevladinih organizacija u upoznavanju grañana sa 

radom uprave, kao i razumjevanju uprave za potrebe grañana. Rastuće partnerstvo 

javnog i privatnog sektora na lokalnom nivou predstavlja jedan od bitnih 

preduslova za razvoj oblasti voda i okolišne sanitacije. 

Gradjani su u mogućnosti da tokom godine na više načina iskazuju svoje potrebe u 

oblasti voda i okolišne sanitacije, odnosno putem ankete koju provodi služba opće 

uprave i društvenih djelatnosti i komisija za koordinaciju i unapredjenje rada 

mjesnih zajednica, zatim kroz godišnje programe rada mjesnih zajednica i zahtjeve 

za sredstva budžeta općine za finansiranje odredjenih aktivnosti i projekata u 

mjesnim zajednicama, kroz prijavu na javni poziv koji svake godine gradonačelnik 

upućuje neprofitnim, nevladinim organizacijama i udruženjima da predlože projekte 

od značaja za razvoj općine Bihać. Postoji spremnost i volja gradjana za 

sufinansiranje projekata iz oblasti voda i okolišne sanitacije, medjutim ne postoje 

utvrdjeni i dogovoreni kriteriji o odnosima i načinu učešća gradjana u finansiranju 

odredjenih projekata, već se to utvrdjuje od projekta do projekta. Na području 

općine Bihać djeluje velik broj nevadinih organizacija koje se bave pitanjima iz 

oblasti voda i zaštite okoliša. Takoñe, može se reći da postoji velika tradicija u 

učešću nevladinog sektora u zaštiti voda i okoliša od osnivanja prve nevladine 

organizacije Ünski smargdi¨ početkom osamdesetih godina pa do danas. U 

posljednjih nekoliko godina evidentna je tendencija rasta demokratske svijesti 

gradjana i razvoja nevladinog sektora, te početka uključivanja i korištenja 

potencijala nevladinih organizacija koje djeluju na području općine. 



4.8 PARTNERI UPRAVE – JAVNA PREDUZEĆA I JAVNE USTANOVE 

U svrhu operativnog izvršavanja poslova iz oblasti voda i okolišne sanitacije 

općinska uprava je osnovala dva javna preduzeća (JP ¨Vodovod¨ d. o. o. Bihać i 

JKP ¨Komrad¨ d. o. o. Bihać) i javnu ustanovu (JU ¨Zavod za prostorno ureñenje¨ 

Bihać). Pravni status JP ¨Vodovod¨ d. o. o i JKP ¨Komrad¨ d. o. o. Bihać uskladjen 

je sa Zakonom o pravnim preduzećima FBiH (¨Sl. list općine Bihać¨ br. 8/05). 

Osnivač pomenutih preduzeća je općina Bihać. U skladu sa statusom javnih 

preduzeća, osnivač općina Bihać imenuje članove Skupštine preduzeća kao 

najvišeg organ upravljanja javnim preduzećima, te provodi procedure za 

imenovanje nadzornih odobra i direktora javnih preduzeća. Finansiranje pomenutih 

javnih preduzeća zasniva se na prihodima ostvarenih iz cijene pružanja komunalnih 

usluga. Meñutim, meñusobni odnosi i koordinacija izmedju općinskih službi i javnih 

preduzeća i ustanova su još uvijek nedovoljno regulisani. Neefikasan sistem 

kontrole i nadzora nad radom javnih preduzeća i ustanova potrebno je što prije 

promjeniti. U proteklih nekoliko godina pomenuta javna preduzeća su poslovala sa 

gubitkom. Pored neadekvatne organizacije, tehničke opremljenosti, nedostatka 

stručnih kadrova potrebno je ukazati na nemogućnost održivog načina poslovanja 

na koji posebno utiče nepostojanje definisanog načina formiranja cijena 

komunalnih usluga. Sadašnje cijene usluga ne pokrivaju troškove. Takoñe, 

procenat naplate komunalnih usluga je dosta nizak i potrebno ga je unaprijediti što 

prije. 

4.8.1 JAVNA USTANOVA ¨ZAVOD ZA PROSTORNO UREDJENJE¨ 

Organizovanje Javne ustanove ¨Zavod za prostorno ureñenje¨ Bihać u potpunosti 

nije izvršeno u skladu sa općinskom Odlukom o njenom osnivanju, iako je ista 

institucija otpočela sa radom 05. 06. 2006. godine. Izmeñu općine i Javne ustanove 

¨Zavod za prostorno ureñenje¨ još nije zaključen ugovor kojim treba regulisati 

način obavljanja poslova povjerenih odlukom o osnivanju javnoj ustanovi (ureñenje 

gradskog grañevinskog zemljišta; komunalne djelatnosti zajedničke komunalne 

potrošnje; korištenje, održavanje zaštita, rekonstrukcija i izgradnja gradskih ulica, 

lokalnih puteva i nekategorisanih cesta). Kvalifikaciona struktura radnika koje je 

Javna ustanova ¨Zavod za prostorno ureñenje¨ preuzela od ügašenog¨ Fonda za 

komunalne djelatnosti i infrastrukturu ne zadovoljava u potpunosti uslove i 

zahtjeve za kvalitetno obavljanje povjerenih poslova, posebno u oblasti voda i 

okolišne sanitacije. Javna ustanova nema donešene srednjoročne planove rada, 

nema uspostavljene baze podataka iz oblasti koje su joj povjerene, niti regulisan 

odnos sa grañanima i mjesnim zajednicama i zbog svoje transformacije nalazi se 

na početku svog razvoja. Rad javne ustanove koordinira se preko službe 

prostornog ureñenja i komunalnih djelatnosti, odnosno odsjeka za komunalne 

djelatnosti općine Bihać. Procedura za način odabira, priprema i realizacije 

projekata za finansiranje na nivou općine postoji samo kroz donošenje programa iz 

oblasti voda i okolišne sanitacije u sklopu programa iz drugih oblasti na godišnjem 

nivou od strane Općinskog vijeća i kroz realizaciju istih putem Javne ustanove 

¨Zavod za prostorno ureñenje¨ Bihać. 

4.8.2 JAVNA PREDUZEĆA KOJA POKRIVAJU OBLASTI VODA I OKOLIŠNE 

SANITACIJE 

Javno preduzeće ¨Vodovod¨ d. o. o Bihać obavlja funkciju održavanja vodovodnog 

i kanalizacionog sistema na skoro svim dijelovima općine uz poteškoće nedovoljne 

opremljenosti. Posebnu poteškoću u proteklom periodu predstavljala je obaveza 

preuzimanja nedovršenih vodovodnih sistema za koje nije izvršen tehnički prijem i 

službena primopredaja. Javno preduzeće je od strane investitora Javne ustanove 

¨Zavod za prostorno ureñenje¨ Bihać preuzelo na upravljanje nekoliko nezavršenih 

vodovodnih sistema, odnosno nekompletnih sistema koji zbog svoje nezavršenosti 

preduzeću trenutno stvaraju velike troškove održavanja. 



Javno preduzeće ¨Komrad¨ d. o. o Bihać pored niza djelatnosti koje su mu 

povjerene od strane Općinskog vijeća (održavanje grobalja i zelenih površina, 

upravljanje parking prostorima, gradskim pijacama, itd.) obavlja i djelatnost 

prikupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada na gradsko odlagalište 

komunalnog otpada na lokaciji ¨Kruškovača¨ u blizini naselja Gorjevac. 



4.9 SWOT ANALIZA 

Sektor: LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI 

S (SNAGE) 

W (SLABOSTI) 

• Ljudski, kadrovski potencijali; 

• Spremnost za unapredjenje procesa planiranja; 

• Podrška gradjana, mjesnih zajednica i općinskog vijeća; 

• Tendencija rasta demokratske svijesti gradjana i razvoj nevladinog sektora; 

• Spremnost priznavanja vlastitih pogrešaka i spremnost na promjene; 

• Dostignuti nivo organizovanja i medernizacije lokane uprave; 

• Rastuće partnerstvo javnog i privatnog sektora na lokalnom nivou; 

• Aktivno uključivanje i korištenje potencijala nevladinih organizacija; 

• Mogućnosti budžeta općine za finansiranje projekata iz oblasti voda i okolišne 

sanitacije; 

• Postojanje odsjeka za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša; 

• Postojanje volje za kadrovsko i tehničko osposobljavanje. 

• Nedovoljna organiziranost i osposobljenost općinskih službi i njenih partnera 

za poslove planiranja (posebno u oblasti voda i okolišne sanitacije); 

• Nepostojanje strateških planova lokalnog razvoja u svim oblastima; 

• Godišnji programi i planovi se ne zasnivaju na srednjoročnoj strateškoplanskoj 

dokumentaciji, već isključivo na trenutnim potrebama i problemima; 

• Nepostojanje utvrdjene zemljišne politike; 

• Neprovodjenje usvojene prostorno-planske dokumentacije; 

• Novo urañena prostorno-planska dokumentacija slabo obrañuje oblast VOS-a; 

• Nepostojanje politike upravljanja prirodnim resursima (mineralne sirovine, 

šume, vode, poljoprivredno zemljište); 

• Neadekvatan i nedovoljno opremljen prostor za smještaj općinskih službi, 

posebno odsjeka zaduženog za pitanja iz oblasti voda i okolišne sanitacije; 

• Slaba tehnička opremljenost; 

• Nepostojanje baza podataka iz oblasti voda i okolišne sanitacije; 

• Nedostatak visokostručnih kadrova specijaliziranih za poslove planiranja; 

• Nepostojanje samostalnosti u radu osoblja koje radi na koordinaciji općinskih 

službi, javnih preduzeća i ustanova; 

• Upravljanje osobljem, procesima, investicijama nije na zavidnom nivou; 

• Nedovoljno regulisani meñusobni odnosi i nedovoljna koordinacija izmedju 

općinskih službi i javnih preduzeća i ustanova; 

• Neefikasan sistem kontrole i nadzora nad radom javnih preduzeća i ustanova; 

• Nedovoljno korištenje usluga nevladinih organizacija; 

• Slaba informiranost uprave i obučenost njenog osoblja za apliciranje projekata 

prema različitim meñunarodnim investicijskim fondovima; 

• Nedostatak novih i neažurnost postojećih propisa; 

• Nepostojanje, odnosno nesprovodjenje sistematskih rješenja u okviru 

zakonske i općinske regulative; 

• Neefikasan rad komunalne inspekcije i komunalnih redara, odnosno 

provoñenje propisa na veoma niskom nivou; 

• Nedovoljna komunikacija uprave sa grañanima rezultirala je nerazumjevanjem 

rada uprave od strane grañana; 

• Nepostojanje dovoljno razvijenih mehanizama za povećanje učešća grañana u 

radu uprave, (davanje važnosti procesu nedostaje); 

• Nepostojanje definisanog načina formiranja cijena komunalnih usluga; 


• Naknade za zagañenje voda ne prikupljaju se u obimu u kojem bi trebale, a i 

one koje se prikupe nenamjenski se troše; 

• Nedovoljno poznavanje i korištenje informatičke tehnologije; 

• Neinformiranost i needuciranost grañana; 

• Često inertan odnos prema potencijalnim investitorima. 




• Funkcionalno razdvajanje po principu razdvajanja regulatornih, servisnih i 

kontrolnih organa uprave; 

• Unutrašnja reorganizacija općinskih službi i službi njenih partnera sa posebnim 

akcentom na analitičko-planske službe i poslove planiranja u svim oblastima 

(odvajanje upravnih poslova od stručno-analitičkih i operativno- tehničkih); 

• Unutar općinskih službi odvajanje (organizaciono i fizički) planskih službi od 

službi koje vode upravni postupak po zahtjevu stranaka; 

• Unapreñenje pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta (opis 

radnog mjesta, opis posla) u upravi, javnim preduzećima i javnim ustanovama; 

• Uvoñenje novih procedura za obavljanje poslova i programiranje rada službi; 

• Povećanje efikasnosti, efektivnosti i ekonomičnosti rada uprave; 

• Povećanje upravljačkih kapaciteta i vještina osoblja uprave, JP I JU; 

• Jačanje ljudskih resursa kroz edukaciju i usavršavanje visokostručnih kadrova, 

posebno za poslove planiranja i upravljanja (osoblje, procesi, investicije); 

• Stipendiranje deficitarnih struka (javna preduzeća i javne ustanove); 

• Poboljšanje informatičke osposobljenosti i opremljenosti, stručnih saradnika u 

nadležnim opštinskim odjeljenjima – nabavka bolje opreme i nabavka alata 

(softvera) za formiranje GIS-a i baze podataka iz oblasti voda i okolišne 

sanitacije, uključujući i pronalaženje odgovarajućeg prostora za smještaj 

odsjeka zaduženog za oblast voda i okolišne sanitacije; 

• Unapreñenje komunikacije i koordinacije izmedju općinskih službi i javnih 

preduzeća i ustanova; 

• Pojačan interes inostranih investitora i fondova za ulaganja u infrastrukturne 

projekte i velike infrastrukturne investicije u okruženju; 

• Raspoloživost različitih investicijskih fondova (domaćih i meñunarodnih); 

• Mogućnosti općinskog budžeta za finansiranje kapitalnih projekata; 

• Uspostavljanje odgovarajućeg proračuna (kalkulacije) cijena komunalnih 

usluga i visine komunalnih naknada; 


provoñenje; 

• Potpuna primjena novog zakona o principima lokalne samouprave; 

• Unapreñenje rada komunalne inspekcije i komunalnih redara; 

• Uključivanje grañana, posebno obrazovanih mladih ljudi u procese planiranja, 

konsultovanja i donošenja odluka, te realizacije projekata; 

• Provoñenje različitih kampanja sa grañanima, odnosno korisnicima usluga u 

svrhu razumjevanja rada uprave , javnih preduzeća i javnih ustanova, ali i 

razumjevanja potreba grañana i privatnih preduzeća; 

• Uvoñenje procedura redovnog godišnjeg anketiranja grañana oblasti VOS-a; 

• Unapreñenje rada prave sa savjetima mjesnih zajednica; 

• Uspostavljanje modela saradnje sa susjednim općinama; 

• Unapreñenje meñusobnih odnosa i poboljšanje koordinacije institucija 

nadležnih za oblast voda i okolišne sanitacije (javna preduzeća, javne ustanove, 

općina, kanton, entitet, agencije za vode); 

• Uspostavljanje procedura i mehanizama za kvalitetniji nadzor i kontrolu 

poslovanja javnih preduzeća i javnih ustanova; 

• Unapreñenje odnosa JP ¨Vodovod¨ d. o. o. sa JU ¨Zavod za prostorno 

ureñenje¨Bihać po pitanju primopredaje izgrañenih vodovodnih sistema u 

vlasništvo JP ¨Vodovod¨ d. o. o.; 

• Donošenje nove politike cijene usluga u svrhu održivosti rada javnih 

preduzeća; 

• Sreñivanje evidencija i povećanje broja korisnika komunalnih usluga; 

• Jačanje javnih preduzeća u svrhu njihove samoodrživosti, odnosno pozitivnog 

poslovanja; 

• Smanjenje procenta neobračunate vode, odnosno velikih gubitaka; 

• Dodatno opremanje javnih preduzeća i javnih ustanova opremom i vozilima; 

• Preuzimanje aktivnije uloge u procesu uspostavljanja regionalnog sanitarnog 

odlagališta krutog otpada. 



T (PRIJETNJE) 

• Nepostojanje krovnih prostorno-planskih i razvojnih dokumenta na svim 

nivoima vlasti (strategija društveno-ekonomskog razvoja, prostorni planovi); 

• Potrebne ogromne investicije za poboljšanje usluga; 

• Spor proces reformi u svim sferama društva, koje ne daju adekvatne 

rezultate; 

• Problemi vezani za više nivoe zakonodavne vlasti (državna, federacija, kanton, 

općina), administrativne i regulativne barijere na svim nivoima vlasti; 

• Neadekvatna zastupljenost općine u projektima strateškog razvoja Kantona i 

Federacije; 

• Neodgovarajući, uglavnom negativan odnos kantona prema općini; 

• Nedostatak razvojnih fondova na svim nivoima vlasti; 

• Često prisutna gradjanska neposlušnost usljed teške ekonomske krize, 

nerazumijevanje korisnika usluga (navike grañana); 

• Nemogućnost uticaja lokalne uprave na promjene u načinu eksplatacije 

prirodnih resursa, posebno šuma i mineralnih sirovina; 

• Štetan uticaj eksploatacije šuma i mineralnih sirovina na okolišne resurse; 

• Nedefinisan status nosioca razvoja u pojedinim oblastima društvenog života; 

• Pretpostavljanje pojedinačnih i lokalnih interesa interesima zajednice; 

• Nepovoljno zakonsko okruženje (nedostatak i neprimjenjivanje zakona)? 

• Česte promjene, posebno na polju propisa; 

• Odliv visokoobrazovanih mladih ljudi; 

• Nizak standard grañana. 



5. IZJAVA O VIZIJI 

Razvijena, modernizirana i kadrovski osposobljena gradska uprava koja će na 

principu partnerstva javnog, privatnog i nevladinog sektora kvalitetno, fleksibilno i 

transparentno pružati usluge grañanima i osigurati ujednačen razvoj i unapreñenje 

voda i okolišne sanitacije na području grada Bihaća. 



6. STRATEŠKA OPREDJELJENJA 

Uzimajući u obzir sve elemente analize stanja, posebno posmatrajući slabosti i 

mogućnosti iz provedene SWOT analize, te uključujući izjavu o viziji, odreñeni su 

strateški i operativni ciljevi razvoja oblasti voda i okolišne sanitacije. Iako se neki 

od ciljeva mogu okarakterizirati kao sanacioni, oni su usmjereni na stvaranje 

pretpostavki za održivi razvoj pomenutih oblasti. Programi i projekti su predloženi u 

svrhu što skorijeg približavanja strateškim ciljevima i bržeg ostvarenja operativnih 

ciljeva. Prilikom njihovog predlaganja vodilo se računa o njihovoj opravdanosti, 

izvodljivosti i održivosti. 

Planirana unapreñenja u oblasti vodosnabdijevanja (smanjenje gubitaka, odnosno 

procenta neobračunate vode kroz sanaciju i rekonstrukciju postojećih vodovodnih 

sistema, poboljšanje odnosa sa korisnicima, poboljšanje naplate, te posebno 

poduzimanje mjera za dugoročno osiguranje kvaliteta vode svim grañanima općine) 

usmjerena su na podizanje općeg standarda i razvoja zajednice, te predstavljaju 

preduslov za razvoj i finansiranje sistema odvodnje otpadnih voda i njihovog 

prečišćavanja. Takoñe, donatorske organizacije i razvojne banke poštuju iste 

principe i postavljaju slične uslove. 

U oblasti odvodnje i prečišćavanja otadnih voda težište je dato na smanjenju 

zagañenja rijeka Une i Save i njihovih pritoka urbanim i industrijskim otpadnim 

vodama i uspostavljanjem nadzora i kontrole nad ispuštanjem voda. Pored toga 

očekuje se povećanje broja korisnika usluga kao i povećanje naplate pruženih 

usluga. 

Razvoj sistema upravljanja krutim otpadom usmjeren je na smanjenje količina 

otpada na mjestu nastanka, odnosno uvoñenje procesa selektiranja otpada u 

domaćinstvima te nakon toga njegove reciklaže. Uspostavljanjem pomenutog 

procesa ostvariće se značajna smanjena troškova odvoza i troškova deponiranja 

otpada na novoj regionalnoj sanitarnoj deponiji, te ostvariti prihod od prodaje 

prikupljenih selektiranih sekundarnih sirovina. Pored pomenutog, ostvariće se 

uticaj na smanjenje zagañenja, rizika po zdravlje grañana i postići kvalitetnije 

stanje životne sredine. 

Uspostavljanjem sistema odvoñenja oborinskih voda odnosno odbrane od poplava 

osiguraće se smanjenje ugroženosti života stanovnika, stambenih i industrijskih 

objekata, poljoprivrednih zemljišta, te stvoriti pretpostavke za korištenje plavnog i 

močvarnog zemljišta u druge namjene, odnosno u svrhu razvoja općine. 

Izrada neophodne studijsko-projektne dokumenatcije strateški je preduslov za 

razvoj svih oblasti vezanih za vode i okolišnu sanitaciju. Takoñe, uvoñenje 

postepenog postizanja cijena (tarifa) koje pokrivaju troškove provedenih usluga, 

osiguravaće javnim preduzećima održiv rad, što predstavlja strateški zadatak 

postavljen za budući srednjoročni period. U strateškom smislu planirana su 

unpreñenja vezana za orijentaciju javnih preduzeća prema uslugama, njihovim 

odnosima sa korisnicima (klijentima), odnosno grañanima. 

Stvaranje partnerskog odnosa izmeñu javnog sektora i civilnog društva kroz 

edukativne aktivnosti i uključivanje u procese zajedničkog planiranja i donošenja 

odluka jedan su od strateških prioriteta razvojnog plana za vode i okolišnu 

sanitaciju. 

Takoñe, stvaranje modela meñuopćinske saradnje u regionu i modela saradnje 

općine sa višim nivoima vlasti strateško su opredjeljenje za kvalitetno upravljanje 

vodnim resursima i zaštitom okoliša. 



Kao jedan od najvažnijih strateških opredjeljenja usvojena je modernizacija, 

reorganizacija i kadrovsko osposobljavanje lokalne općinske uprave u oblasti voda i 

okolišne sanitacije uključujući i njena javna preduzeća i javne ustanove. Ulaganja u 

upravu neophodna su radi obima poslova i zadataka te izazova koje u oblasti voda i 

okolišne sanitacije očekuju općinu u narednom periodu kako bi unaprijedila usluge 

prema svojim grañanima i pratila trendove vezane za održivi razvoj. 



7. PRAVCI RAZVOJA U OBLASTI VODA I OKOLIŠNE SANITACIJE 



8. USVOJENI KRITERIJI ZA VREDNOVANJE PROGRAMA 

Članovi Komisije za izradu općinskog strateškog plana za vode i okolišnu sanitaciju su usvojili 

kriterije za vrednovanje svih programa, te zatim pojedinačno, svako za sebe, izvršili bodovanje i 

rangiranje pomenutih programa. 



8.1. USVOJENI KRITERIJI ZA VREDNOVANJE PROGRAMA 

Kriteriji 

Težina Smjernice za Bodovi (2x3) 

kriterija ocjenjivanje 

0 1 2 3 4 

Uticaj programa na 

1 – mali 

1. unapreñenje rada 3 3 – srednji 

uprave 

5 - veliki 

2. 

Izraženost grañanskih 

potreba za programom 4 

1 – mali 

3 – srednji 

5 - veliki 

3. 

4. 

5. 

6. 

7. 

8. 

9. 

Procenat stanovništva 

koji će osjetiti efekat 

programa 

Održivost programa 

Dugoročna korist 

zajednice 5 

Uticaj na okoliš i 

zdravlje stanovništva 5 

Meñusobna povezanost 

programa sa drugim 

programima 

Izvodjivost programa 

Nadležnost lokalne 

samouprave 4 

Napomena: maximalni broj bodova je 190. 

5 

4 

4 

4 

1 – mali 

3 – srednji 

5 - veliki 

1 – mali 

3 – srednji 

5 - veliki 

1 – mali 

3 – srednji 

5 - veliki 

1 – mali 

3 – srednji 

5 - veliki 

1 – mali 

3 – srednji 

5 - veliki 

1 – mali 

3 – srednji 

5 - veliki 

1 – mali 

3 – srednji 

5 - veliki 

UKUPNO BODOVA: 

Član Komisije 

__________________ 

Dostavljeno dana: 

__________________ 



8.1. PREGLED I RANGIRANJE SVIH PROGRAMA 

8.1.1. VODOSNABDIJEVANJE 

R.b. Ra 

ng 

Šifra Opis programa Broj 

bodova 

1. 3 A.1.1. Izrada studijsko-projektne dokumentacije 149 

2. 7 A.1.2. Otklanjanje nedostataka na vodovodnim sistemima (Izačić, Gata- 117 

Krnja-Bugar, Turija-Vrsta, Založje-Čekrlije-Vinca, Žegar, Sokolac- 

Golubić-Ripač, Orašac) 

3. 6 A.1.3. Dovršetak i predaja na upravljanje vodovodnih sistema i dijelova 121 

istih koji su nedovršeni (Donji Srbljani, Ružica-Vinca, Ripač- 

Pritoka-Lohovo-Dobrenica, Orašac III faza) 

4. 9 A.1.4. Planiranje, projektiranje i izgradnja novih vodovodnih sistema 109 

(Kulen Vakuf-Martin Brod, Skočaj-Meñudražje- Zavalje-Vučjak, 

Gorjevac-Lipa) sa predajom na upravljanje JP "Vodovod" d. o. o. 

Bihać. 

5. 5 B.2.1. Sanacija i rekonstrukcija postojeće vodovodne mreže i objekata na 141 

vodovodnoj mreži 

6. 8 B.2.2. Sanacija i rekonstrukcija postojećih grañevinskih objekata 110 

vodovodnog sistema i objekata kolektivnog stanovanja 

7. 10 B.2.3. Uvoñenje daljinskog nadzora i kontrole upravljanja vodovodnim 100 

sistemima u općini Bihać 

8. 11 B.2.4. Sanacija vodovodnih instalacija u objektima kolektivnog 98 

stanovanja 

9. 2 C.3.1. Uspostavljanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće 152 

10. 4 C.3.2. Uvoñenje odgovarajućeg tretmana pitkih voda tj. izgradnja 146 

sistema za prečišćavanje vode za piće. 

11. 1 C.3.3. Uvoñenje stalne kontrole kvaliteta vode za piće. 155 

8.1.2. ODVODNJA I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 

R.b. Ra 

ng 


bodova 

1. 1 D.1.1. Pripremne aktivnosti za izgradnju sistema odvodnje i 151 

prečišćavanja otpadnih voda općine Bihać 

2. 6 D.1.2. Završetak svih započetih, a nedovršenih sistema odvodnje 123 

otpadnih voda i njihova primopredaja JP ''Vodovod'' d. o. o. 

Bihać. 

3. 2 D.1.3. Izgradnja sistema za odvodnju otpadnih voda i prečišćavanje 145 

aglomeracije Bihać 

4. 7 D.1.4. Izgradnja lokalnih sistema odvodnje otpadnih voda (Martin Brod, 120 

Kulen Vakuf, Orašac-Ćukovi, Gata, Jezero,-Spahići-Srbljani) 

5. 8 E.2.1. Održavanje psotojećeg sistema odvodnje otpadnih voda 118 

6. 4 E.2.2. Uspostavljanje nadzora i kontrole u područjima gdje ne postoji 128 

sistem javne odvodnje (područja sa septičkim jamama) 

7. 3 E.2.3. Uspostavljanje nadzora i kontrole nad ispuštanjem otpadnih voda 131 

od strane industrijskih zagañivača, obrtnika i javnih institucija 

8 5 E.2.4. Uvoñenje kontrole kvaliteta ispuštene otpadne vode u otvorene 

vodotoke 

127 

8.1.3. UPRAVLJANJE KRUTIM OTPADOM 

R.b. Ra 

ng 


bodova 

1. 2 F.1.1. Uvoñenje održivog načina upravljanja krutim otpadom. 162 

2. 5 F.1.2. Sanacija postojećeg odlagališta krutog otpada ''Kruškovača'' 152 

Gorjevac. 

3. 7 F.1.3. Program sanacije divljih odlagališta 142 

4. 3 F.1.4. Unapreñenje sistema prikupljanja otpada sistema odlaganja 159 

otpada 

5. 4 G.2.1. Obezbjeñenje potrebnih prostorno tehničkih kapaciteta za 157 

selektiranje i reciklažu otpada 

6. 1 G.2.2. Uspostava trajnog sistema selektiranja i recikliranja krutog otpada 164 

na cijeloj teritoriji grada 

7. 6 G.2.3. Program mjera za izbjegavanje i smanjivanje količina otpada 142 



8.1.4. ZAŠTITA OD VODA I ODVODNJA OBORINSKIH VODA 

R. 

b. 

Rang Šifra Opis programa Broj 

bodova 

1. 2 H.1.1. Održavanje izgrañenih odvodnih kanala i drugih objekata za 150 

zaštitu od poplava, te čišćenje i regulacija prirodnih korita potoka. 

2. 3 H.1.2. Izgradnja novih objekata odbrane od poplava. 138 

3. 1 I.2.1. Sanacija sistema odvoda oborinskih i površinskih voda u gradu i 155 

prigradskim naseljima 

4. 4 I.2.2. Izgradnja novih dijelova sistema odvoda oborisnkih i površinskih 

voda u dijelovima grada i naseljima u kojima nije izgrañen 

125 

8.1.5. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI 

R.b. Ra 

ng 


bodova 

1. 1 J.1.1. Izrada razvojne-studijsko projektne dokumentacije 164 

2. 2 J.1.2. Utvrñivanje politike upravljanja prirodnim resursima 162 

3. 4 J.1.3. Utvrñivanja modela obavljanja djelatnosti od općeg javnog iteresa 154 

iz oblasti voda i okolišne sanitacije 

4. 3 K.1.1. Optimalna organizacija i sistematizacija poslova iz oblasti voda i 156 

okolišne sanitacije 

5. 5 K.1.2. Osiguranje prostornih i tehničkih kapaciteta za obavljanje poslova 152 


6. 10 K.1.3. Jačanje (razvoj) ljudskih (kadrovskih) kapaciteta u odnosu na 144 

nadležnosti i obaveze lokalne uprave iz oblasti voda i okolišne 

sanitacije 

7. 9 K.1.4. Stvaranje pravnog i finansijskog okvira za optimalno 145 

funkcionisanje djelatnosti iz oblasti voda i okolišne sanitacije 

(vodosnabdijevanje, odvodnja otpadnih voda, upravljanje krutim 

otpadom, odovodnja oborinskih voda) 

8. 13 K.1.5. Unapreñenje saradnje sa kantonalnim / regionalnim, entitetskim i 130 

državnim institucijama nadležnih za oblast voda i okolišne 

sanitacije uključujući i poboljšanje koordinacije, komunikacije 

unutar općinske uprave 

9. 7 K.1.6. Uspostava trajne saradnje (modela saradnje) općinske uprave sa 148 

predstavnicima civilnog društva (grañanima, MZ, NVO i privatnim 

sektorom) i obostrana izgradnja kapaciteta. 

10. 8 L.1.1. Uvoñenje optimalne organizacije i sistematizacije poslova iz 146 

nadležnosti javnih preduzeća i javnih ustanova 

11. 11 L.1.2. Osiguranje prostornih i tehničkih kapaciteta za obavljanje poslova 142 


12. 15 L.1.3. Jačanje (razvoj) ljudskih (kadrovskih) kapaciteta u odnosu na 126 

nadležnosti i obaveze javnih preduzeća i javnih ustanova iz 

oblasti voda i okolišne sanitacije 

13. 12 L.1.4. Unapreñenje saradnje sa kantonalnim / regionalnim, entitetskim i 134 

državnim institucijama nadležnih za oblast voda i okolišne 

sanitacije uključujući i poboljšanje koordinacije,komunikacije sa 

općinskom upravom i njenim službama 

14. 6 L.1.5. Uspostava trajne saradnje (modela) javnih preduzeća i javnih 149 

ustanova sa korisnicima usluga 

15. 14 L.1.6. Održivo poslovanje javnih preduzeća i javnih ustanova 129 



9. PREGLED PROJEKATA 

9.1. VODOSNABDIJEVANJE 

R.b. Rang Šifra Opis projekta Broj 

bodova 

1. A.1.1.1. Analiza postojećeg stanja vodosnabdijevanja na području 

općine Bihać i izrada projektnih zadataka. 

2. A.1.1.2 Master plan vodosnabdijevanja. 

3. A.1.1.3. Studija izvodljivosti za sanaciju i unapreñenje sistema 

vodosnabdijevanja. 

4. A.1.1.4. Idejno rješenje vodosnabdijevanja. 

5. A.1.2.1. Izrada elaborata o trenutnim nedostacima pomenutih 

vodovodnih sistema u odnosu na projektovano stanje sa 

prijedlogom mjera dovoñenja na nivo tehničkog 

prijemavodovodnih sistema. 

6. A.1.2.2. Otklanjanje evidentiranih nedostataka i predaja kompletiranih 

vodovodnih sistema JP ''Vodovod'' d. o. o. Bihać na upravljanje. 

7. A.1.3.1. Izrada elaborata o trenutnom stanju nedovršenosti vodovodnih 

sistema odnosno završenim fazama izgradnje. 

8. A.1.3.2. Nastavak izgradnje vodovodnih sistema do potpunog završetka 

i stavljanja u funkciju. 

9. A.1.3.3. Provoñenje procedura tehničkog prijema i primopredaje 

završenih vodovodnih sistema JP ''Vodovod'' d. o. o. Bihać. 

10. A.1.4.1. Izrada elaborata (studije) o načinu i uslovima predaje lokalnih 

vodovodnih sistema JP ''Vodovod'' d. o. o. Bihać. 

11. A.1.4.2. Izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju i izgradnju 

vodovodnih sistema (Kulen Vakuf-Martin Brod, Skočaj- 

Meñudražje- Zavalje-Vučjak, Gorjevac-Lipa) 

12. A.1.4.3 Izgradnja vodovodnih sistema (Kulen Vakuf-Martin Brod, 

Skočaj-Meñudražje- Zavalje-Vučjak, Gorjevac-Lipa) i stavljanje 

u funkciju. 

13. A.1.4.4. Provoñenje procedura tehničkog prijema i primopredaje 

završenih vodovodnih sistema JP ''Vodovod'' d. o. o. Bihać. 

14. B.2.1.1. Dokumentovanje (ucrtavanje) vodovodne mreže. 

15. B.2.1.2. Analiza izrañene vodovodne mreže i zoniranje (formiranje 

podsistema) 

16. B.2.1.3. Izrada plana otkrivanja i otklanjanja kvarova. 

17. B.2.1.4. Utvrñivanje područja (zona) gdje pritisak u vodovodnoj mreži 

18. B.2.1.5. Utvrñivanje ''uskih grla'' na vodovodnoj mreži. 

19. B.2.16. Izrada neophodne projektne dokumentacije u svrhu otklanjanja 

nedostataka koji utiču na smanjenje pritiska u vodovodnoj 

mreži ili redukcije u snabdijevanju korisnika vodom 

(rekonstrukcija vodovodne mreže). 

20. B.2.2.1. Izrada elaborata o trenutnom stanju objekata vodovodnih 

sistema kojima upravlja JP ''Vodovod'' d. o. o. Bihać 

(rezervoari, pumpne stanice, prepumpne stanice...). 

21. B.2.2.2. Izrada neophodne projektne dokumentacije za sanaciju i 

rekonstrukciju grañevinskih objekata. 

22. B.2.2.3. Sanacija grañevinskih objekata vodovodnog sistema uključujući 

mašinski i elektro dio. 

23. B.2.2.4 Izrada neophodne projektne dokumentacije za izgradnju 

objekata vodovodnog sistema. 

24. B.2.2.5. Izgradnja dodatnog rezervoarskog prostora. 

25. B.2.3.1. Izrada projektne dokumentacije za izgradnju 

telemetrijskogsistema. 

26. B.2.3.2. Izgradnja telemetrijskog sistema, zamjena i ugradnja 

vodomjera. 

27. B.2.4.1. Izrada elaborata o trenutnom stanju vodovodnih instalacija 

uobjektima kolektivnog stanovanja i izradu neophodne 

projektne dokumentacije za sanaciju istih. 

28. B.2.4.2. Sanacija vodovodnih instalacija u objektima koletivnog 

stanovanja. 

29. C.3.1.1. Donošenje odluka o zaštiti izvorišta vode za piće. 



30. C.3.1.2. Provoñenje mjera zaštite izvorišta vode za piće za izvorištaza 

koja su urañeni projekti zaštite. 

31. C.3.1.3. Uspostava monitoringa zaštite izvorišta vode za piće. 

32. C.3.2.1. Izrada studije povremenih uticaja zagañenja na kvalitet vode 

izvorišta. 

33. C.3.2.2. Izrada studije izvodljivosti za izgradnju postrojenja za 

prečišćavanje vode na izvorištu ''Klokot''. 

34. C.3.2.3. Izrada projektne (idejno rješenje) dokumentacije za izgradnju 

postrojenja za prečišćavanje vode na izvorištu''Klokot'' (fazna 

izgradnja). 

35. C.3.2.4. Izgradnja I faze postrojenja za prečišćavanje. 

36. C.3.3.1. Izrada elaborata o stalnoj kontroli kvaliteta vode prema 

važećim propisima 

37. C.3.3.2. Izgradnja odgovarajuće labaratorije unutar JP ''Vodovod'' d. o. 

o. Bihać. 

38. C.3.3.3. Uspostavljanje baze podataka o kvaliteti vode za piće i praćenju 

promjena. 



9.2. ODVODNJA I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 


bodova 

1. D.1.1.1. Izrada master plana. 

2. D.1.1.2. Izrada studija izvodljivost sanacije i unapreñenja sistema 

odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda. 

3 D.1.1.3. Izrada idejnog rješenja odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda, 

uključujući odreñivanje lokacije za postrojenje za prečišćavanje. 

4. D.1.2.1. Izrada elaborata o trenutnom stanju nezavršenih objekata 

sistema odvodnje otpadnih voda. 

5. D.1.2.2. Provoñenje procedura tehničkog prijema i primopredaje 

završenih sistema za odvodnju otpadnih voda JP ''Vodovod'' d. 

o. o. Bihać. 

6. D.1.2.3. Provoñenje projekta hitnih mjera na sanaciji i rekonstrukciji 

sistema odvodnje otpadnih voda (Hatinac, Sokolac, Ružica, Mali 

i Veliki Lug, Čavkići). 

7. D.1.3.1. Izrada studije procjene uticaja na okoliš postrojenja za 

prečišćavanje otpadne vode. 

8. D.1.3.2. Dogradnja postojećeg sistema odvodnje otpadnih voda 

aglomeracije Bihać. 

9. D.1.3.3. Fazna izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda 

aglomeracije Bihać. 

10. D.1.4.1. Izrada projektne dokumentacije. 

11. D.1.4.2. Izgradnja lokalnih sistema za odvodnju otpadnih voda. 

12. E.2.1.1. Izrada projekata sanacije i rekonstrukcije postojećih, ijelova 

sistema odvodnje otpadnih voda. 

13. E.2.1.2. Provoñenje hitnih mjera (Čavkići, Mujadžići, Hatinac, Vinica) i 

otklanjanje ''uskih grla'' i kvarova na postojećem sistemu 

odvodnje otpadnih voda 

14. E.2.1.3. Čišćenje zapuštenih dijelova sistema odvodnje otpadnih voda. 

15. E.2.1.4. Saniranje poklopaca objekata šahtova na postojećem sistemu 

odvodnje otpadnih voda (kanalizacionoj mreži). 

16. E.2.2.1. Uspopstavljanje detaljne evidencije imaoca (korisnika) septičkih 

jama i stanja objekata septičkih jama. 

17. E.2.2.2. Kontrola vodonepropusnosti objekata septičkih jama. 

18. E.2.2.3. Izrada programa sanacije objekata septičkih jama. 

19. E.2.2.4. Provoñenje programa sanacije objekata septičkih jama. 

20. E.2.3.1. Uspostavljanje baze podataka o svim zagañivačima na području 

općine Bihać, uključujući katastar zagañivača. 

21. E.2.3.2. Provoñenje hitnih mjera na smanjenju zagañenja od velikih 

industrijskih zagañivača. 

22. E.2.3.3. Poduzimanje aktivnosti za postepeno uvoñenje prečišćavanja 

otpadnih voda kod industrijskih zagañivača. 

23. E.2.4.1. Izrada plana kontrole kvaliteta voda u vodotocima. 

24. E.2.4.2. Izrada studije (elaborata) uticaja zagañenja otpadnih voda na 

stanje vodotoka na području općine Bihać, posebno na 

lokalitetima gdje se isti koriste za kupanje i rekreaciju. 



9.3. UPRAVLJANJE KRUTIM OTPADOM 


bodova 

1. F.1.1.1. Izrada studijsko-analitičke dokumentacije o vrstama, 

količinama i mjestu nastajanja krutog otpada na teritoriji općine 

Bihać. 

2. F.1.1.2. Izrada plana upravljanja krutim otpadom na nivou općine Bihać. 

3. F.1.1.3. Implementacija plana upravljanja krutim otpadom. 

4. F.1.2.1. Izrada neophodne studijsko projektne dokumentacije za 

sanaciju postojećeg odlagališta. 

5. F.1.2.2. Sanacija postojećeg odlagališta u svrhu korištenja istog kao 

sanitarnog do uspostavljanja regionalnog odlagališta krutog 

otpada. 

6. F.1.2.3. Izrada strategije zatvaranja postojećeg odlagališta krutog 

otpada. Izrada strategije zatvaranja postojećeg odlagališta 

krutog otpada. 

7. F.1.3.1. Analiza stanja divljih odlagališta na terenu 

8. F.1.3.2. Izrada neophodne studijsko-projektne dokumentacije za 

sanaciju divljih odlagališta i uklanjanja krutog otpada i korita 

svih vodotoka. 

9. F.1.3.3. Sanacija divljih odlagališta. 

10. F.1.3.4. Uklanjanje krutog otpada iz korita rijeke Une. 

11. F.1.3.5. Uklanjanje krutog otpada iz pritoka, kanala i potoka 

12. F.1.4.1. Uspostava programa odvoza kabastog (krupnog) otpada. 

13. F.1.4.2. Analiza trenutnih odnosa javnog komunalnog poduzeća s 

korisnicima. 

14. F.1.4.3. Osiguranje potpunog pokrivanja korisnika uslugom odvoza. 

15. F.1.4.4. Povećanje učestalosti odvoza krutog otpada. 

16. F.1.4.5. Povećanje broja posuda za odlaganje i prikupljanje otpada. 

17. F.1.4.6. Osiguranje većeg broja mogućnosti naplate usluga. 

18. G.2.1.1. Izrada studijsko-projektne dokumentacije za pilot projekat 

selektiranog prikupljanja otpada. 

19. G.2.1.2. Obezbjeñenje prostorno tehničkih kapaciteta lokaliteta za 

selektirano prikupljanje otpada. 

20. G.2.1.3. Izrada projektne dokumentacije za reciklažno dvorište. 

21. G.2.1.4. Nabavka specijalnih vozila za transport selektiranog otpada. 

22. G.2.1.5. Analiza tokova otpada na postavljenim pilot lokalitetima za 

selektiranje otpada, procjena količine i vrste otpada te procjena 

otpada koji ne ulazi u postojeći sistem pilot lokaliteta. 

23. G.2.1.6. Izrada studije o načinu zbrinjavanja otpada sa ekonomskim 

pokazateljima. 

24. G.2.2.1. Izrada pravilnika za tretman ambalažnog, grañevinskog, 

električnog i elektroničkog, glomaznog, automobilskog i drugih 

specifičnih vrsta otpada 

25. G.2.2.2. Izrada projektne dokumentacije za projekt selektiranja otpada 

na cijeloj teritoriji općine. 

26. G.2.2.3. Obezbjeñenje prostorno tehničkih kapaciteta za selektirano 

prikupljanje otpada za cijelu općinu. 

27. G.2.2.4. Izrada i uvoñenje sistema naplate zbrinjavanja otpada 

obračunatog preme količini otpada. 

28. G.2.2.5. Izrada modernog informacijskog sistema za osiguranje 

pouzdane i pravodobne informacije potrebne za redovno 

izvještavanje o stanju na području otpada sa razvijenim i 

usklañenim pokazateljima na nacionalnom nivou za praćenje 

stanja na području otpada. 

29. G.2.3.1. Edukacija javnosti, stručnjaka i upravnih organa za rješavanje 

problema gospodarenja otpadom. 



30. G.2.3.2. Izrada projekta i provoñenje prakse čistije proizvodnje, 

izbjegavanja i smanjivanja nastanka otpada i emisija u industriji 

i uslužnim djelatnostima. 

31. G.2.3.3. Izrada projekta i provoñenje prakse čistije proizvodnje, 

izbjegavanja i smanjivanja nastanka otpada i emisija u industriji 

i uslužnim djelatnostima. 

32. G.2.3.4. Prihvaćanje i provoñenje Direktive o integriranom sprečavanju i 

nadzoru onečišćenja (IPPC). 



9.4. ZAŠTITA OD VODA I ODVODNJA OBORINSKIH VODA 


bodova 

1. H.1.1.1. Snimanje postojećeg stanja vodnih dobara izgrañenih objekata, 

analiza istih i izrada detaljne baze podataka. 

2. H.1.1.2. Izrada projekta sanacije i rekonstrukcije izgrañenih odvodnih 

kanala i objekata zaštite od voda. 

3. H.1.1.3. Sanacija i rekonstrukcija izgrañenih odvodnih kanala i objekata 

zaštite od voda. 

4. H.1.1.4. Sanacija i uklanjanje bespravno izgrañenih objekata na 

izgrañenim objektima za zaštitu od poplava i prirodnim 

vodotocima 

5. H.1.2.1. Izrada studije uticaja praga brane hidroelektrane ''Slapovi na 

Uni'' na formiranje plavnog područja u Velhovskom polju i 

Ljuljevitim barama. 

6. H.1.2.2. Izrada nove projektne dokumentacije za izgradnju novih 

objekata za zaštitu od poplava. 

7. H.1.2.3. Izgradnja novih objekata za zaštitu od poplava 

8. H.1.2.4. Izrada idejnog rješenja projekta Hidromelioracija Velhovskog 

polja i Ljuljevitih bara. 

9. I.2.1.1. Snimanje postojećeg stanja sabirnih kanala, slivnika i rigola za 

površinske i oborinske vode u gradu i prigradskim naseljima i 

izrada detaljne baze podataka. 

10. I.2.1.2. Čišćenje i popravka postojeće mreže kanala i slivnika oborinskih 

i površinskih voda na području grada i prigradskih naselja. 

11. I.2.1.3. Ureñenje sabirnih i odvodnih kanala i taložnika i ispusta na 

sistemu površinske i oborinske kanalizacione mreže. 

12. I.2.2.1. Izrada studijsko-projektne dokumentacije za izgradnju 

kanalizacije površinskih i oborinskih voda. 

13. I.2.2.2. Izgradnja nove mreže odvodnih cjevovoda i slivnika u 

dijelovima grada i naseljima u kojima nije izgrañena. 



9.5. LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI 


bodova 

1. J.1.1.1. Strategija društveno-ekonomskog razvoja općine Bihać. 

2. J.1.1.2. Strategija upravljanja korištenja, zaštite i ureñenja zemljišta 

na području općine Bihać 

3. J.1.1.3. Prostorni plan općine Bihać. 

4. J.1.1.4. Urbanistički plan općine Bihać ( revizija i novelacija). 

5. J.1.2.1. Izrada dokumenta (strategije, planova, programa) upravljanja 

prirodnim resursima (šume, vode uključujući termomineralne 

vode, poljoprivredno zemljište, mineralne sirovine) na području 

općine Bihać. 

6. J.1.2.2. Izrada studije utvrñivanja zaštićenih šuma, šumskih zemljišta i 

objekata na području općine Bihać. 

7. J.1.2.3. Provoñenje posebnih mjera gospodarenja šumama u 

zaštićenim zonama izvorišta i obala vodnih tokova. 

8. J.1.2.4. Sanacija postojećih erozivnih područja uključujući provoñenje 

preventivnih mjera. 

9. J.1.3.1. Izrada strateškog dokumenta (plana) privatizacije javnih 

preduzeća. 

10. K.1.1.1. Analiza postojeće organizacije i sistematizacije općinskih službi 

u dijelu koji se odnosi na obavljanje poslova iz oblasti voda i 

okolišne sanitacije. 

11. K.1.1.2. Izmjene i dopune postojeće organizacije i sistematizacije 

općinskih službi u cilju postizanja optimalnih uslova za 

kvalitetno i efikasno obavljanje poslova iz oblasti voda i 


12. K.1.1.3. Uspostavljanje nove organizacije i sistematizacije općinskih 

službi u dijelu koji se odnosi na obavljanje poslova. 

13. K.1.2.1. Osiguranje i ureñenje odgovarajućeg prostora za obavljanje 

poslova iz oblasti voda i okolišne sanitacije. 

14. K.1.2.2. Uspostavljanje GIS-a i baze podataka iz oblasti voda i okolišne 

sanitacije. 

(resursi, objekti, ureñaji i korisnici). 

15. K.1.2.3. Osiguranje (nabavka) odgovarajuće opreme i vozila za rad 

osoblja koje radi na poslovima iz oblasti voda i okolišne 

sanitacije. (uredska oprema, namještaj, računari, softveri, 

digitalni aparat, vozila i sl.). 

16. K.1.3.1. Kontinuirano provoñenje tematskih obuka za osoblje odsjeka 

zaduženog za oblast voda i okolišne sanitacije (resursi, sistemi 

i sl.). 

17. K.1.3.2. Provoñenje obuka vezanih za poboljšanje sposobnosti 

upravljanja osoblja odsjeka zaduženog za oblast voda i 


18.. K.1.3.3. Provoñenje obuka za pripremu i voñenje investicija 

(projekata). 

19. K.1.4.1. Izmjene i dopune postojećih propisa i donošenje novih propisa 

iz oblasti voda i okolišne sanitacije. 

20. K.1.4.2. Harmonizacija općinskih propisa u skladu sa direktivama 

Evropske Unije. 

21. K.1.4.3. Unapreñneje provoñenja propisa iz oblasti voda i okolišne 

sanitacije, odnosno modernizacija i usavršavanje rada 

komunalne inspekcije, komunalnih redara (nabavka opreme i 

vozila). 

22. 

23. 

K.1.4.4. Utvrñivanje cijena usluga iz oblasti voda i okolišne sanitacije. 

K.1.4.5. Utvrñivanje visine komunalnih naknada i taksi iz oblasti voda i 




24. K.1.5.1. Uspostava i primjena korporativnog identiteta (imidža) 

općinske uprave, javnih preduzeća i javnih ustanova čiji je 

osnivač općina Bihać. 

25. K.1.5.2. Uspostavljanje odgovarajućeg modela saradnje (procedure, 

mehanizmi, 

odgovorne osobe) sa kantonalnim/regionalnim, entitetskim i 

državnim institucijama nadležnim za oblast voda i okolišne 

sanitacije. 

26. K.1.5.3. Uspostavljanje odgovarajućeg modela saradnje odsjeka za vode 

i okolišnu sanitaciju sa drugim službama općinske uprave 

(civilna zaštita, inspekcija, razvoj, savjeti MZ, uključujući i JU 

''Stanouprave). 

27. K.1.5.4. Aktivno učešće u procesu uspostavljanja regionalnog 

sanitarnog odlagališta krutog otpada. 

28. K.1.6.1. Uvoñenje stalnog upoznavanja (informisanja) javnosti sa 

aktivnostima i 

projektima uprave i kvalitetu provedenih usluga (kvalitet vode 

za piće). 

29. K.1.6.2. Provoñenje periodičnih kampanja podizanja svijesti i edukacije 

javnosti iz 

oblasti voda i okolišne sanitacije. 

30. K.1.6.3. Priprema i provoñenje anketiranja grañana iz oblasti voda i 


31. K.1.6.4. Provoñenje projekata iz oblasti voda i okolišne sanitacije u 

suradnji sa NVO uključujući izradu modela saradnje. 

32. K.1.6.5. Uspostavljanje modela saradnje službe prostornog ureñenja i 

komunalnih djelatnosti sa predstavnicima mjesnih zajednica i 

nevladinih organizacija. 

33. L.1.1.1. Analiza postojeće organizacije i sistematizacije javnih preduzeća 

i javnih ustanova. 

34. L.1.1.2. Izmjene i dopune postojeće organizacije i sistematizacije u cilju 

postizanja optimalnih uslova za kvalitetno i efikasno obavljanje 

poslova iz nadležnosti javnih preduzeća i javnih ustanova. 

35. L.1.1.3. Uspostavljanje nove organizacije i sistematizacije javnih 

preduzeća i javnih ustanova. 

36. L.1.2.1. Osiguranje i ureñenje odgovarajućeg prostora i objekata za 

obavljanje poslova iz nadležnosti javnih preduzeća i javnih 

ustanova. 

37. L.1.2.2. Uspostavljanje GIS-a i baze podataka iz nadležnosti javnih 

preduzeća i javnih ustanova (resursi, objekti, ureñaji i 

korisnici). 

38. L.1.2.3. Osiguranje (nabavka) odgovarajuće opreme i vozila za 

kvalitetan rad osoblja javnih preduzeća i javnih ustanova 

(uredska oprema, namještaj, računari, softveri, digitalni aparat, 

vozila i sl.). 

39. L.1.3.1. Kontinuirano provoñenje tematskih obuka iz oblasti voda i 

okolišne sanitacije (resursi, sistemi i sl.). 

40. L.1.3.2. Provoñenje obuka vezanih za poboljšanje sposobnosti 

upravljanja. 

41. L.1.3.3. Stipendiranje kadrova iz oblasti voda i okolišne sanitacije. 

42. L.1.4.1. Izgradnja korporativnog identiteta (imidža) javnih preduzeća. 

43. L.1.4.2. Uspostavljanje odgovarajućeg modela saradnje (procedure, 

mehanizmi, odgovorne osobe) sa kantonalnim/regionalnim, 

entitetskim i državnim institucijama nadležnim za oblast voda i 


44. L.1.4.3. Uspostavljanje odgovarajućeg modela saradnje javnih 

preduzeća i javnih 

ustanova sa službama općinske uprave i JU ''Stanouprava''. 

45. L.1.4.4. Uspostava modela saradnje sa savjetima mjesnih zajednica. 

46. L.1.5.1. Sreñivanje evidencije korisnika usluga, posebno u objektima 

kolektivnog stanovanja. 



47. L.1.5.2. Uvoñenje stalnog upoznavanja (informisanja) javnosti sa 

aktivnostima i 

projektima javnih preduzeća i javnih ustanova i kvalitetu 

provedenih usluga (kvalitet vode za piće). 

48. L.1.5.3. Provoñenje periodičnih kampanja podizanja svijesti i edukacije 

javnosti iz nadležnosti javnih preduzeća i javnih ustanova. 

49. L.1.6.1. Povećanje naplativosti usluga, posebno u objektima koletivnog 

stanovanja. 

50. L.1.6.2. Analiza troškova i prihoda i uspostava proračuna cijena usluga. 

51. L.1.6.3. Smanjenje obaveza i potraživanja. 

52. L.1.6.4. Smanjenje procenta neobračunate vode 

53. L.1.6.5. Sreñivanje evidencije osnovnih sredstava kojima upravljaju 

javna preduzeća i javne ustanove. 

54. L.1.6.6. Uspostavljanje mehanizama i procedura kvalitetnijeg nadzora 

nad radom javnih preduzeća i javnih ustanova od strane 

općinske uprave. 



10. IMPLEMENTACIJA PRAĆENJE I EVALUACIJA STRATEŠKOG RAZVOJNOG 

PLANA ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU 

10.1 UVOD 

Implementacija strateškog plana vršit će se na osnovu godišnjeg Operativnog plana 

implementacije koji će sadržavati: planirane aktivnosti i projekte za realizaciju, nosioce realizacije 

aktivnosti i projekata, procjenjena financijska sredstva potrebna za realizaciju projekata i rokove 

njihovog izvršenja. Prijedlozi projekata koji se planiraju godišnjim operativnim planom treba da 

budu izvedivi, racionalni, ekonomski opravdani i održivi, da podržavaju ostvarenje interesa većine 

zainteresiranih strana i da podržavaju opredjeljenje i strateške ciljeve lokalne zajednice u oblasti 

voda i okolišne sanitacije utvrñene ovim Strateškim planom. 

10.2 OPERATIVNI PLANOVI 

Godišnji Operativni plan priprema Služba za prostorno ureñenje i komunalne djelatnosti u 

saradnji sa Komisijom za za izradu strateškog plana za vode i okolišnu sanitaciju i dostavlja ga 

Općinskom načelniku do kraja septembra tekuće godine za narednu godinu. Općinski načelnik 

utvrñuje prijelog Operativnog plana i dostavlja ga Općinskom vijeću na usvajanje. Godišnji 

Operativni plan usvojen na Općinskom vijeću općine Bihać osnov je za programiranje i izradu 

planova rada općinskih službi, javnih preduzeća i javnih ustanova čiji je osnivač općina Bihać. 

10.3 PRAĆENJE (MONITORING) 

Služba prostornog ureñenja i komunalnih djelatnosti prati realizaciju operativnog plana, prikuplja 

podatke, informacije i izvještaje o njegovoj realizaciji, analizira njegovo izvršenje i predlaže 

Općinskom načelniku mjere za njegovo izvršenje. 

Služba prostornog ureñenja i komunalnih djelatnosti kvartalno dostavlja Komisiji za izradu 

strateškog plana za vode i okolišnu sanitaciju informacije, izvještaje i provedene analize o 

realizaciji godišnjeg Operativnog plana. Komisija za izradu strateškog plana za vode i okolišnu 

sanitaciju Općine Bihać kvartalno razmatra realizaciju strateškog plana za vode i okolišnu 

sanitaciju na osnovu dostavljenih informacija, izvještaja i provedenih analiza izvršenja 

Operativnog plana, te vrši procjenu stepena realizacije Operativnog i Strateškog plana. 

10.4 EVALUACIJA 

Na osnovu provedenih analiza Komisija za izradu strateškog plana za vode i okolišnu sanitaciju 

radi izvještaj o stepenu realizacije Strateškog i godišnjeg Operativnog plana kojeg dostavlja 

Općinskom načelniku i Općinskom vijeću prije usvajanja godišnjeg Operativnog plana. 

10.5 IZMJENE I DOPUNE SPVOS 

U slučaju da Komisija za izradu strateškog plana za vode i okolišnu sanitaciju općine Bihać na 

osnovu provedenih analiza ocjeni da je potrebno izvršiti izmjene i dopune Strateškog plana za 

vode i okolišnu sanitaciju, prijedlog izmjena i dopuna sa obrazloženjem dostavit će Općinskom 

vijeću i Općinskom načelniku na razmatranje i usvajanje. 

10.6 UMJESTO ZAKLJUČKA 

Stareško planiranje kao kontinuirani proces ne teži ispunjenju ambicioznih ciljeva rješavanja svih 

problema na području općine, nego je tek prvi korak ka preusmjerenju općine iz sanacionog u 

razvojni period u ovoj oblasti, sa posebnim akcentom na osoposobljavanju lokalnih aktera da u 

budućnosti sami preuzmu, provode i unapreñuju započeti proces.

strateÅ¡ki plan za vode i okoliÅ¡nu sanitaciju - Resursni centar za vode ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?