Tripkovic_Infekcije kirurskog mjesta.pdf

sharepoint.zvu.hr

Tripkovic_Infekcije kirurskog mjesta.pdf

Infekcije kirurškog mjesta

Prim dr.sc. Vesna Tripković

KBC Zagreb

EPIDEMIOLOGIJA

KIRURŠKIH INFEKCIJA 1.

Infekcije kirurškog mjesta -Surgical

site infections (SSI)

3. mjesto meñu bolničkim

infekcijama (14-16% svih bol.inf)

kirurški bolesnici čine oko 40%

bolničke populacije

1


EPIDEMIOLOGIJA

KIRURŠKIH INFEKCIJA 2.

produžuju bolničko liječenje ~ 7,3

dana

povisuju troškove liječenja za

3500-7500$

E.T.M. Smyth and A.M.Emmerson : Surgical site infection

surveillance. Journal of Hospital Infection (2000)45:173-

184.

INFEKCIJE U KIRURGIJI 1.

DANAS

manje od 2 - 2,7% kod čistih

zahvata

20 - 40% kod kontaminiranih

zahvata

2


INFEKCIJE U KIRURGIJI 2.

“infekcije kirurškog mjesta ili područja”

(“surgical site infections”)




površna incizijska infekcija

duboka incizijska infekcija

infekcija organa ili prostora

Patogeneza …..

Za razvoj infekcije je potrebna:

prisutnost uzročnika u rani

+

povoljni uvjeti u/i oko rane

Prisutnost stranog tijela, trauma,

hematomi pojačavaju inokulum efekt

3


PATOGENEZA INFEKCIJA

U KIRURGIJI

BROJ BAKTERIJA X VIRULENCIJA BAKTERIJA

OPĆA I LOKALNA OTPORNOST ORGANIZMA

VRIJEME NASTANKA

INFEKCIJE….

...kirurškog mjesta je

najčešće za vrijeme

kirurškog zahvata

4


Vrijeme nastanka infekcije…

• poslije operacije - unos

mikroorganizama kroz

operativni rez, ako rana ne

zarasta per primam

• poslije operacije - iz udaljenog žarišta

IZVOR INFEKCIJE

• Endogeni – flora kože ili sluznice bolesnika

(povećani rizik u slučaju devitaliziranog tkiva, edema, hematoma,

velikog inokuluma)

• Egzogeni – uključuje okolinu u op. sali/instrumente, zrak u

operacijskoj sali,osoblje

• Hematogeni- iz udaljenog žarišta infekcije (može nastati

danima ili tjednima nakon operacije)

5


BAKTERIJSKA FLORA KOŽE

TRAJNA

(REZIDENTNA)

– S.epidermidis

– Corynebacterium spp

(difteroidi)

– Propionibacterium spp

– kvasci

• PROLAZNA

– S.aureus (MRSA)

– Pseudomonas spp

– enterobakterije

(Klebsiella,

Enterobacter,

Serratia)

– enterokoki

TRAJNA (REZIDENTNA)

FLORA

• niske patogenosti - dok se ne unese u tkivo

• teško se pranjem i dezinfekcijom

odstranjuje s kože

• oko folikula dlaka i kose, žlijezda lojnica u

dermisu

Kernodle, Kaiser: Surgical and Trauma Related Infections, in: Mandell, Douglas, Bennett, Principles and

Practice of Infectious Diseases, 2000.

6


PROLAZNA FLORA

• visoke patogenosti

• relativno kratko preživljava na koži

• nalazi se na površini kože

• lako se odstranjuje pranjem i

dezinfekcijom

• uzrokuje većinu bolničkih infekcija

Huggenot, Pittet: Hand hygiene-beliefs or science?, CMI; Vol 6:350-357, July 2000.

NORMALNA

FLORA

PROBAVNOG

SUSTAVA

S.Kalenić: Normalna flora probavnog sustava,

Iz: B.Vucelić i sur: Gastroenterologija

i hepatologija, 2002., str:35-45.

7


Tablica 2. Uzročnici infekcija u kirurgiji prema NNIS 1986-1996

PATOGEN

S.aureus

Enterokoki

koagulaza negativni stafilokoki

E.coli

P.aeruginosa

Enterobacter spp

P.mirabilis

K.pneumoniae

Streptokoki (BHS-A i drugi)

C.albicans

Drugi gram pozitivni aerobi

Bacteriodes fragilis

% SVIH IZOLATA

1986-1989

17

13

12

10

8

8

4

3

3

2

0

0

% SVIH IZOLATA

1990-1996

20

12

14

8

8

7

3

3

3

3

2

2

Iz Guidelines for Prevention of Surgical Site Infection, 1999

Rezistentne bolničke bakterije –

uzročnici SSI

• Meticilin-rezistentni Staphylococcus aureus

(MRSA)

• Vankomicin-rezistentni enterokok (VRE)

• Multirezistentni Pseudomonas aeruginosa

• Multirezistentni Acinetobacter baumannii

• ESBL* Klebsiella pneumoniae

• ESBL Escherichia coli

*ESBL= extended spectrum betalactamase

(betalaktamaza proširenog spektra)

8


Tablica 3. Vrste rane i najčešći aerobni i anaerobni uzročnici.

VRSTA RANE

Akutna infekcija mekog tkiva

(kožni abscess, trauma, nekrotizirajuća

infekcija)

Infekcija ugrizne rane

Infekcije opeklina

Infekcije dijabetičkog stopala

(kronična rana)

Infekcije dekubitusa i ulkus kruris

(kronična rana)

UZROČNICI

S.aureus, S.pyogenes, E.coli, B.fragilis,

C.perfringens, Prevotella spp.,

Peptostreptococcus spp.

S.aureus, Bacteriodes spp.,

Peptostreptococcus spp., Pasteurella

multocida, Capnocytophaga canimorsus,

Eikenella corrodens

P.aeruginosa, S.aureus, E.coli, K.

pneumoniae, Enterococcus spp.,

Candida spp., Peptostreptococcus spp.

Bacteriodes spp., Propionibacterium

acnes

S.aureus, S.epidermidis, Streptococcus

spp., P.aeruginosa, Enterococcus spp.,

enterobakterije, Prevotella spp.,

Peptostreptococcus spp., Bacteriodes

spp.

S.aureus, P.aeruginosa,

Peptostreptococcus spp., Bacteriodes

fragilis i spp.

Iz Guidelines for Prevention of Surgical Site Infection, 1999

Vrsta operacije i vjerojatni uzročnici infekcija kirurškog mjesta

VRSTA OPERACIJE

Ugradnja proteza svih vrsta

VJEROJATNI UZROČNICI

INFEKCIJE

Staphylococcus aureus, KoNS

Kardiokirugija, neurokirurgija

Plastična kirurgija, traumatologija

Vaskularna

Okulistika

Staphylococcus aureus, KoNS

Staphylococcus aureus, KoNS

Streptokoki, gram neg.štapići

Ortopedija

Torakalna

Apendektomija, bilijarni trakt,

kolorektalne op.

Ginekološke op.

Urološke op.

Staphylococcus aureus, KoNS

S.pneumoniae, gram neg.štapići

gram neg.štapići, anaerobi

gram neg.štapići, anaerobi

enterokoki, BHS-B

gram neg.štapići

Iz Guidelines for Prevention of Surgical Sites Infection, 1999

9


Rizik za nastanak infekcije:

• čista kirurgija 1-5% (9,4%)

• “prljava” kirurgija do 27% (do 53%)

Nichols R.L. 1998.postoperative infections in the age of drug-resistant Gram-positive bacteria.

Am J.Med.104:11S-16S.

Twum-Danso K. et al. 1992. Microbiology of postoperative wound infection: a prospective

study of 1770 wounds. J. Hosp. Infect.21:29-37.

POJAVA INFEKCIJE

za vrijeme boravka u bolnici

po otpustu - oko 50% svih

postoperativnih infekcija

ִdo 30 dana po otpustu

ִdo 1 godinu dana ako bolesnik ima

implantat

10


OSOBLJE U SALI I NA

ODJELU

RUKE

NOSNO KLICONOŠTVO - S.aureus ( i

MRSA), ß-HSA

ako se kompletno osoblje pridržava

strogo svih mjera antisepse i asepse,

tada ono nije značajan izvor infekcije

akutni respiratorni infekt - ne u salu

OSOBLJE 2.

Higijena ruku - bolna točka !!!!

“compliance” s higijenom ruku kod

osoblja :

ispod 50% (29-48%) i u JIL-u i na

odjelu

Huggenot, Pittet: Hand hygiene-beliefs or science?, CMI; Vol 6:350-

357, July 2000.

11


OSOBLJE 3.

Rizični faktori za ne-pranje ruku:

liječnik (sestre rjeñe)

pomoćne sestre, sestre na praksi

muški spol

rad u JIL-u

rad vikendom

nošenje rukavica/zaštitne odjeće

aktivnosti s većim rizikom za kroskontaminaciju

potreba za češćim pranjem ruku po satu

njege bolesnika

Razlozi koje navodi osoblje

Razlozi koje navodi osoblje:

iritacija kože kod čestog pranja - alergije

manjak umivaonika ili su nespretno smješteni

manjak sapuna, papirnatih ručnika

previše posla/premalo vremena

premalo osoblja/previše bolesnika

bolesnikove potrebe su važnije

nošenje rukavica/uvjerenje da nošenje

rukavica smanuje potrebu za pranjem ruku

ne razmišlja o tome/zaboravi

nema osobe za primjer (kolega ili nadreñeni)

neznanje o putevima prijenosa bolničkih inf.

neznanje o postojanju protokola za higijenu

ruku

12


Moguće rješenje za nepranje

Utrljavanje alkoholnog

dezinficijensa s emolijensom

Pittet, Huggenot et al.: Effectiveness of a hospital wide program to

improve compliance with hand hygiene, Lancet 2000 (in press)

NEŽIVA OKOLINA

površine

zrak

(odnosi se

prvenstveno na

operacijske sale)

13


NEŽIVA OKOLINA 2.

Površine nisu od velikog značenja za

prijenos infekcije, ako:

» se svi strogo pridržavaju propisa

antisepse i asepse za vrijeme

operacije i poslije operacije (u sali i

na odjelu)

i

» propisa o čistoći okoliša u sali i na

odjelu

Najčešći načini prijenosa mikroorganizama sa

nežive okoline na osjetljive bolesnike

Kontaminirana neživa

površina

Direktan prijenos

Osjetljivi

bolesnik

Suradljivost s higijenom

ruku: ~ 50%

Ruke osoblja

A. Kramer et al. How long do nosocomial pathogens persist on inanimate surfaces? A

systematic review. BMC Infectious Diseases 2006, 6:130)

14


Tablica 1. Preživljavanje klinički značajnih

bakterija na suhim neživim površinama (modificirano

prema A. Kramer et al. How long do nosocomial pathogens persist on inanimate

surfaces? A systematic review. BMC Infectious Diseases 2006, 6:130)

Vrsta bakterije

Acinetobacter spp.

Escherichia coli

Enterokok uklj. VRE

Klebsiella spp.

Pseudomonas

aerigonosa

Staphylococcus aureus

uklj. MRSA

Trajanje

preživljavanja

3d – 5 mj

1,5h – 16 mj

5d – 4 mj

2h do >30 mj

6h – 16 mj (na suhim

podovima: 5

tjedana)

7d – 7 mj

NEŽIVA OKOLINA 3.

Zrak:

za operacijske sale propis je

najmanje 20 izmjena zraka na sat

u kardiokirurgiji za korištenje ultračistog

zraka nema još dokaza da

snižava incidenciju infekcija

značajan za prijenos stafilokoka !!!!

J.Kluytmans: Surgical Infections Including Burns, in Wenzel RP,

Prevention and Control of Nosocomial Infections, 1997.

15


ZRAK

• Najveći izvor kontaminacije zraka u sali je

osoblje: - razgovor

- ljuštenje gole kože i kose

• Najčešće se opisuju epidemije izazvane s

BHS-A

• značajan za prijenos stafilokoka !!!!

PREVENCIJA INFEKCIJA U

KIRURGIJI

• U op sali: laminarno strujanje zraka,

ograničiti “promet” kroz salu, preoperativna

priprema bolesnika, izbjegavati upotrebu

antibiotika osim kao kirurške profilakse,

održavati normotermiju bolesnika

16


PREVENCIJA INFEKCIJA U

KIRURGIJI

• Preoperativna prevencija: eliminacija kliconoštva

s S. aureus; preoperativno tuširanje, izlječenje

svih infekcija prije elektivnih zahvata, šišanje

dlaka/kose kliperom a ne brijanje brijačem,

odgovarajuća priprema op polja, riješiti se

podhranjenosti ili prevelike tjelene težine,

prestanak pušenja, kontrola dijabetesa,

odgovarajuća preoperativna antibiotska

profilaksa (izbor, vrijeme davanja i trajanje su

kritični!)

PREVENCIJA INFEKCIJA U

KIRURGIJI

• Disciplina svih članova op tima, strogo

pridržavanje svih mjera asepse

• Intraoperativna prevencija: dobra

kirurška tehnika, što kraće trajanje op

zahvata, odgovarajuća upotreba kirurških

drenova, aseptičko pokrivanje.

17


PREVENCIJA INFEKCIJA U

KIRURGIJI

STRIKTNO PRIDRŽAVANJE MJERA:

ASEPSE

ANTISEPSE

DOBRA KIRURŠKA TEHNIKA

ODGOVARAJUĆA ANTIMIKROBNA

PROFILAKSA

DOBAR PROGRAM ZA KONTROLU

BOLNIČKIH INFEKCIJA

PREVENCIJA INFEKCIJA U

KIRURGIJI 3.






PROTOKOLI ZA PRIPREMU KOŽE

OPERACIJSKOG POLJA

PROTOKOLI ZA KIRURŠKO PRANJE I

DEZINFEKCIJU RUKU

PROTOKOLI O ODJEĆI, MASKAMA,

KAPAMA, OBUĆI OSOBLJA U SALI

PROTOKOLI O PRANJU I DEZINFEKCIJI

PROSTORA, O IZMJENI FILTERA ZA

ZRAK

STRIKTNA KONTROLA STERILIZACIJE

18


PREVENCIJA INFEKCIJA U

KIRURGIJI 4.

Zahtjev

aktivno sudjelovanje svih

zainteresiranih

Cilj

postići “nesmanjivi minimun”

E.T.M. Smyth and A.M.Emmerson : Surgical site infection

surveillance. Journal of Hospital Infection (2000)45:173-

184.

Uzorci

• Idealno je poslati uzorak, a ne bris

uzorka!!!

• Prije uzimanja treba odstraniti

površinsku floru čišćenjem i

dekontaminacijom

• gnoj nije dobar uzorak - treba obrisati

rubove ili dno lezije.

• Biopsija kronične rane i opekotine.

19


Uzimanje uzoraka

• Kirurg uzima uzorak

aspiracijom sadržaja s

mjesta infekcije prilikom

op.zahvata

• Ovaj uzorak je bolji od

brisa zbog veće količine

materijala koja sprečava

isušenje uzorka

• Uzorak je dobar za

aerobnu i anaerobnu

obradu

• Uzorak se uštrca u posudu s

transportnim medijem

• Paziti da se s uzorkom ne uštrca i

zrak

• Što brže dostaviti u mikrobiološki

laboratorij

Uzimanje uzoraka

• Kada nije moguće dobiti bolji uzorak,

uzima se bris rane,

• on se odmah stavlja u epruvetu s

dubokim agarom

• Epruveta se čvrsto začepi

i što brže dostavlja u laboratorij

20


Uzorci 2.

• Uzorke odmah slati u laboratorij

• na +4°C može stajati do 24 sata!!!

• Posebne transportne podloge za slanje na

veće udaljenosti i kod zahtjeva za

anaerobnu obradu

21

More magazines by this user
Similar magazines