You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
STRUČNO INFORMATIVNI ČASOPIS <strong>FARMACEUTSKI</strong>H TEHNIČARA HRVATSKE<br />
<strong>FARMACEUTSKI</strong><br />
TEHNIČAR<br />
Lipanj-rujan 2011<br />
1
Nakladnik<br />
Predsjednik <strong>HDFT</strong>-a<br />
Glavna i odgovorna urednica<br />
Uređivački odbor<br />
HRVATSKO DRUŠTVO<br />
<strong>FARMACEUTSKI</strong>H TEHNIČARA<br />
Zagreb, Capraška 1<br />
e. pošta: tajnik@hdft.hr<br />
Mat. br. 3253414<br />
Marija Žužak<br />
Jastrebarsko, Petrovina 1d,<br />
e. pošta:<br />
predsjednik@hdft.hr<br />
099/2285905<br />
Sanja Schiller<br />
Zagreb, Jakova Gotovca 14<br />
e. pošta: urednistvo@hdft.hr<br />
091/7207 993<br />
Vesna Anić<br />
Ivanka Bogdan<br />
Marina Cundeković<br />
Miroslav Čizmić<br />
Martina Gal<br />
Svjetlana Jakovac<br />
Josip Varga<br />
Nada Vraneković<br />
Adresa uredništva Zagreb, Capraška 1<br />
Žiroračun 2360000-1101240952<br />
s naznakom za “Tehničar”<br />
e. pošta: urednistvo@hdft.hr<br />
Lektor<br />
Tehnička urednica<br />
Tisak<br />
Mira Jelić, prof.<br />
Gordana Vinter<br />
Sveučilišna tiskara d.o.o. Zagreb<br />
Trg m. Tita 14<br />
Ovaj broj je tiskan u 1500 primjeraka<br />
Bočica od aragonita, Kraljevo Selo (Duga Resa), 1.- 4. st.<br />
slika s naslovnice preslikana iz knjige “Ilustrirana povijest Hrvatskog ljekarništva”<br />
1997., prof. dr. Vladimira Grdinića<br />
2
Natura in minimus maxima<br />
Priroda je u najmanjim stvarima<br />
najveliËanstvenija<br />
3
UVODNIK<br />
Poštovane kolegice i kolege!<br />
Pred vama je dvobroj “Farmaceutskog tehničara” 57 – 58. Jedan od razloga<br />
zašto tiskamo dvobroj je velik posao koji nas očekuje na jesen – priprema stručnog<br />
skupa te izborne skupštine društva, a drugi – nedostatak novca. Počnite razmišljati<br />
o kandidatima koje ćete predložiti za novo vodstvo. U nekim segmentima doći će do<br />
smjene generacija i nadasve je važno da predložite kolegice i kolege koji žele raditi<br />
u društvu i koji mogu zastupati vaše interese.<br />
Hrvatsko farmaceutsko tržište obogaćeno je novom farmaceutskom tvornicom<br />
PharmaS koja će proizvoditi generičke lijekove. Nadamo se da će uz ostale i farmaceutski<br />
tehničari ovdje naći mogućnost zaposlenja.<br />
Za temu broja odabrali smo dijabetes, bolest od koje boluju milijuni ljudi<br />
diljem svijeta. Često se naziva i tihim ubojicom. Najčešće je bol signal našeg tijela<br />
da odemo liječniku, a dijabetes je bolest koja ne boli ali razara cijeli organizam<br />
(srce, bubrege, oči, periferne živce). Važno je na vrijeme otkriti bolest i znati kako<br />
prevenirati komplikacije koje su vrlo teške. Više od 50 % amputacija donjih ekstremiteta<br />
je posljedica šećerne bolesti i događa se onima koji ne vode brigu o svojoj<br />
bolesti. Često pacijenti zavaravaju sami sebe, lažu sebi, držeći dijetu nekoliko dana<br />
prije odlaska na kontrolu šećera. Time si nanose veliku štetu. Određivanjem A 1<br />
C<br />
hemoglobina liječnik će vrlo brzo ustanoviti da se pacijent nije pridržavao uputa.<br />
Ne zaboravite – sa šećernom bolešću se može živjeti gotovo normalno, ali potrebno<br />
je držati se uputa liječnika.<br />
Godina je Ruđera Boškovića te donosimo članak o tom velikanu i svjetski priznatom<br />
znanstveniku koji je rođen na našim prostorima.<br />
Iako je proljeće već su nastupile velike vrućine i nagle promjene koje mnogima<br />
donose zdravstvene probleme. Naš je organizam iscrpljen nakon dugih zimskih dana,<br />
no pozitivnim mislima i zdravom prehranom sve ćemo prebroditi. Pred nama je ljeto,<br />
dugo očekivani zasluženi godišnji odmor i veselimo se toplom suncu i najljepšem<br />
moru na svijetu. Nemojmo zaboraviti, sunce je potrebno našem organizmu, ali UV<br />
zrake mogu biti i jako štetne te ih koristimo umjereno.<br />
Ugodne ljetne praznike želi vam<br />
vaše uredništvo<br />
5
P. Pavković, I. Pavković*<br />
ŠEĆERNA BOLEST<br />
Šećerna bolest je poremećaj metabolizma ili mijene tvari uzrokovana apsolutnim<br />
ili relativnim manjkom inzulina. Opisana je kao metabolički poremećaj uzrokovan<br />
mnogim čimbenicima, a karakterizirana je kroničnom hiperglikemijom zbog oštećenja<br />
metabolizma ugljikohidrata, masti i bjelančevina kao posljedica u smetnji inzulinskog<br />
lučenja, inzulinskog djelovanja, ili oboje, što dovodi do mnogostrukih degenerativnih<br />
komplikacija.<br />
Javlja se karakterističnim simptomima kao što su poliurija (pojačano mokrenje),<br />
suhoća usta, polidipsija (pojačano žeđanje), omaglice, gubitak na težini, pojačana glad,<br />
svrbež kože, umor, klonulost te nervoza.<br />
Inzulin je hormon koji regulira razinu šećera u krvi, a luče ga beta-stanice<br />
Langerhansovih otočića u gušterači. On je jednostavan protein koji pomaže u prijenosu<br />
glukoze u stanice, tako da bi one mogle oksidirati glukozu koja im je potrebna<br />
da proizvedu energiju potrebnu tijelu. Izlučuje se kada raste razina glukoze u krvi.<br />
Nadzorni mehanizmi uspijevaju održati razinu glukoze u krvi gotovo konstantnom<br />
(od 3 do 8 mmol/L), u stanju normoglikemije. Normoglikemiju održavaju inzulin ili<br />
njegovi antagonisti (glukoagon, adrenalin i somastotin) koji se naizmjenično izlučuju<br />
sve dok se stanje noromoglikemije ne uspostavi.<br />
Posljedica smetnji i nadzoru nad razinom glukoze može biti povećanje glukoze<br />
u krvi, iznad 8,2 mmol/L, hiperglikemija, ili pad glukoze u krvi, ispod 2,5 mmol/l,<br />
hipoglikemija. Hipoglikemija je najčešće posljedica kraćeg ili duljeg gladovanja, a u<br />
bolesnika sa šećernom bolešću uzrok joj može bit prevelika doza inzulina ili neprimjerena<br />
prehrana uz pojačanu fizičku aktivnost. Hiperglikemija je izraz šećerne bolesti<br />
kada je u krvi povišena razina glukoze i ujedno snižena razina inzulina.<br />
Sindrom šećerne bolesti uključuje niz poremećaja, čiji uzrok još nije potpuno<br />
razjašnjen. Međutim, naše razumijevanje nastanka šećerne bolesti ovisne o inzulinu<br />
mnogo je veće i bolje od onog za šećernu bolest neovisnu o inzulinu. U bolesnika od<br />
šećerne bolesti ovisnih o inzulinu, manjak inzulina povezuje se s genetskom predispozicijom,<br />
virusnih infekcijama, stvaranjem autoimunih kompleksa te djelovanjem nekih<br />
kemijskih spojeva. Općenito se smatra da je osjetljivost za mogući nastanak bolesti<br />
nasljedna, ali hoće li bolest stvarno i nastupiti ovisi i o odlučujućoj ulozi čimbenika<br />
okoline.<br />
Dijagnostički kriteriji i klasifikacije u uporabi doneseni su od strane Svjetske<br />
zdravstvene organizacije. Osim navedenih karakterističnih simptoma, vrlo često se<br />
*<br />
Prim. dr. sc. Pajica Pavković, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma<br />
Vuk Vrhovac<br />
**<br />
Iva Pavković, mag. pharm., ljekarna KBC Zagreb<br />
7
dijagnoza postavi na osnovi jednog mjerenja glukoze u kapilarnoj krvi (GUK) kada<br />
ima više od 12,2 mmol/L. Ako je vrijednost izmjerene glukoze u području koje nije<br />
karakteristično za dijabetes, potrebno je učinit oralni glukoza tolerans test (OGTT).<br />
On se izvodi s 75 grama glukoze (1.75 grama glukoze po kilogramu tjelesne težine za<br />
djecu), a mjeri se vrijednost GUK-a natašte i dva sata nakon opterećenja.<br />
Klasifikacija bolesti koja se danas koristi prihvaćena je 1985. od Svjetske<br />
zdravstvene organizacije, prema kojoj je glavna podjela na šećernu bolest, diabetes<br />
mellitus ovisan o inzulinu (IDDM) ili neovisan o inzulinu (NIDDM), poremećenu<br />
toleranciju glukoze (IGT), te trudničku šećernu bolest (GDM).U inzulin ovisnoj<br />
šećernoj bolesti uništene su sve beta-stanice te su potrebne injekcije inzulina, dok u<br />
inzulin neovisnoj šećernoj bolesti ima još nešto zdravih stanica, ali nedovoljno te se<br />
lučenje inzulina potiče lijekovima.<br />
KOMPLIKACIJE<br />
Zbog šećerne bolesti nastaju mnoge komplikacije; akutne i kronične. Najčešće<br />
akutne komplikacije su dijabetička ketoacidoza i hipoglikemička koma.<br />
Dijabetička ketoacidoza javlja se zbog nedostatka inzulina u neprepoznatljivom<br />
novom slučaju šećerne bolesti, infekta ili svjesnog prekida inzulinske terapije bolesnika<br />
liječenog inzulinom. Dolazi do poremećaja metabolizma u kojem se ketokiseline<br />
(aceton, acetonska kiselina i beta-hidroksimaslačna) nakupljaju u krvi ( više od 7<br />
mmol/L) uzrokujući pad arterijskog pH, a posljedica je kiselost krvi te pad serumskih<br />
bikarbonata. Bez liječenja rehidracijom, inzulinom i drugima mjerama takvo stanje<br />
može dovesti do kome, a u pojedinim slučajevima ima i smrtni ishod.<br />
Hipoglikemična koma najčešći je oblik kome u šećernoj bolesti i javlja se zbog<br />
krivog doziranja inzulina, liječenja krivom vrstom inzulina ili nesklada između aktivnosti,<br />
prehrane i inzulinske terapije. Liječenje se provodi davanjem glukoze intravenozno<br />
ili glukogona intramuskularno.<br />
Kronične komplikacije javljaju se zbog oštećenja na malim i velikim krvnim<br />
žilama. U oštećenja na malim krvnim žilama ubrajaju se dijabetička retinopatija,<br />
dijabetička neuropatija i dijabetička nefropatija.<br />
Dijabetička retinopatija javlja se zbog oštećenja na malim krvnim žilama<br />
mrežnice oka i jedan je od vodećih uzroka sljepoće u razvijenim zemljama svijeta.<br />
Zbog slabljenja krvnih žilica uslijed šećerne bolesti dolazi do sićušnih krvarenja, kako<br />
bolest napreduje i do novih pucanja krvnih žilica, stvarajući time ugruške i ožiljke<br />
unutar mrežnice. Ponovljeni ciklusi krvarenja i stvaranje ožiljaka slabe vid i u konačnici<br />
mogu izazvati trajnu sljepoću.<br />
Dijabetička neuropatija jest oštećenje živčanih vlakana zbog dijabetesa. Može se<br />
pojaviti već nekoliko tjedana nakon povišenja glukoze u krvi i jedna je od najučestalijih<br />
komplikacija, iako je često blaga tijeka i simptoma. Uzrokuje neugodne osjećaje kao<br />
što su utrnulost, žarenje ili osjećaj „drvenih nogu“. Ozljeda živaca koji prolaze od<br />
stopala do moždine u kralježnici može dovesti do gubitka osjeta u stopalima, a gubitak<br />
8
dobrog osjeta u stopalima, osobito osjeta boli, može dovesti do toga da manje ozljede<br />
stopala prođu nezapaženo sve dok ne postanu ozbiljne.<br />
Dijabetička nefropatija jest oštećenje bubrega, tj. glomerula u bubrezima koji su<br />
načinjeni od krvnih žilica. Polagano oštećenje krvnih žila u bubregu može dovesti do<br />
povećanja pora u glomerulima, što izaziva gubitak krvnih bjelančevina mokraćom.<br />
Značajnijim oštećenjem bubrega u mokraći se pojavljuju i krvne stanice i masnoće,<br />
dolazi i do povišenja krvnog tlaka. To može naposljetku tako utjecati na rad glomerula<br />
da više ne mogu oslobađati tijelo od štetnih supstancija, koje se onda nakupljaju u<br />
krvi. Takvo stanje poznato je kao otkazivanje bubrega ili uremija. Ozbiljnije otkazivanje<br />
obično se liječi dijalizom (hemodijaliza, peritonejska dijaliza ili automatska<br />
peritonejska dijaliza) ili presađivanjem zdravog bubrega. Dijaliza se često koristi da bi<br />
se osoba kojoj su otkazali bubrezi održala na životu dok joj se ne nabavi odgovarajući<br />
bubreg za transplantaciju.<br />
Oštećenja na velikim krvnih žilama zbog ateroskleroze, a koja je ubrzana u osoba<br />
s dijabetesom, dovodi do srčanog udara, moždanog udara ili periferne vaskularne<br />
bolesti. Sužavanja arterija na nogama i stopalima uzrokuje grčenje mišića listova<br />
pri bržem hodu ili većim naporima. Smanjena cirkulacija onemogućava zarastanje<br />
manjih ozljeda i upala na stopalima pa je česta pojava gangrene i nužnost amputacije<br />
u takvih bolesnika.<br />
Jedna od komplikacija šećerne bolesti je i impotencija. U pojedinim slučajevima<br />
šećerna bolest javlja se u trudnoći – gestacijski dijabetes.<br />
LIJEČENJE<br />
Prioritet je postizanje željnih razina glukoze u krvi uravnoteženjem inzulina,<br />
ishrane i fizičke aktivnosti. Dobra prehrana temelj je za postizanje optimalnog nadzora<br />
nad šećernom bolešću, dok fizička aktivnost izrazito pozitivno utječe na mijenu tvari<br />
organizma dijabetičkog bolesnika.<br />
Tablete, oralni antidijabetici, koriste se kada nije zadovoljavajuće regulirati razinu<br />
šećera samo dijetalnom prehranom, fizičkom aktivnošću, edukacijom i samokontrolom.<br />
One stimuliraju gušteraču da proizvodi više inzulina i poboljšavaju učinkovitost<br />
inzulinskog djelovanja na stanice tijela. Kako bi bile učinkovite u gušterači mora biti<br />
nešto stanica koje proizvode inzulin, tako da su učinkovite samo u osoba s dijabetesom<br />
tipa II, neovisnom o inzulinu, a u osoba s tipom I, inzulin ovisnim, neće imati<br />
nikakva učinka.<br />
Sve osobe s potpuno uništenim stanicama koje proizvode inzulin u gušterači, koje<br />
boluju od tipa I, trebaju svakodnevne injekcije inzulina. Mnoge osobe s djelomično<br />
uništenim beta-stanicama, a koje još proizvode inzulin, tj. osobe koje boluju od<br />
dijabetesa tipa II, trebaju inzulin kada im je glukoza u krvi neregulirana dijetom ili<br />
oralnim antidijabeticima. Inzulin djeluje tako da se inicira pod kožu, gdje može ući<br />
kroz kapilare u krvotok, ne prolazeći kroz želudac i crijeva, jer bi ga inače probavni<br />
sokovi u želucu i crijevima razgradili prije nego što bi stigao u krvotok.<br />
9
Jedan od osnovih oblika liječenja je i edukacija bolesnika. Ona je temelj samokontrole,<br />
potiče brigu za vlastito zdravlje, poboljšava kontrolu šećerne bolesti i pomaže u<br />
sprečavanju kroničnih komplikacija, omogućava rješavanje akutnih problema vezanih<br />
u bolesti i prilagođavanje terapije neprilagođenim situacijama samog bolesnika. To<br />
je preduvjet za postizanje optimalne regulacije šećerne bolesti i uspostavljanja dobre<br />
kvalitete življenja.<br />
Jedan od načina liječenja šećerne bolesti je transplantacija gušterače. Napominjemo<br />
da se većina transplantacija gušterače provodi zajedno s transplantacijom bubrega<br />
ili neposredno nakon transplantacije bubrega. Jedini slučaj kada se gušterača sama<br />
transplantira je kada su bubrezi još relativno funkcionalni, a osnovna bolest, dijabetes,<br />
slabo reagira na konvencionalnu terapiju. Takva vrsta transplantacije manje je česta<br />
nego u kombinaciji s bubrezima.<br />
Dijabetesa ima sve više. Postao je masovna bolest, sve veći problem društva. Po<br />
procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, danas u svijetu ima oko 285 milijuna<br />
ljudi sa šećernom bolešću. Mi, kao zdravstveni radnici, moramo pomoći u njegovom<br />
pravodobnom otkrivanju i uspješnom liječenju. I to bez obzira bolujemo li od šećerne<br />
bolesti ili smo potpuno zdravi. Poznavanje činjenica o šećernoj bolesti jednako je<br />
važno i bolesnim i zdravim osobama. Jer mnogi od nas mogu i sami jednog dana<br />
postati dijabetički bolesnici.<br />
10
PČELINJI PROIZVODI SU SAVEZNICI<br />
ZDRAVE I LIJEPE KOŽE<br />
P. Galović *<br />
I. Bračić **<br />
Koža je najveći organ našeg tijela, organ na kojem se starenje najprije uočava,<br />
ali i organ čije se stanice regeneriraju. Brinemo li se dovoljno o svojoj koži pokazuje<br />
nam ona sama - meka je i glatka kada se o njoj dobro brinemo, a suha i ljuskava ako<br />
joj ne posvećujemo dovoljno pozornosti. Kako bismo koži ugodili i održali je zdravom<br />
potrebno ju je njegovati izvana i iznutra, oralno i dermalno, jer zdrava koža je odraz<br />
i dobrog metabolizma.<br />
Osim što predstavlja zaštitnu barijeru između vanjskog svijeta i unutrašnjih<br />
organa, koža posjeduje osjetilnu funkciju, sprečava prekomjerni gubitak vode i ima<br />
važnu ulogu u termoregulaciji tijela.<br />
Promjene u strukturi i funkciji kože posljedica su biološkog procesa starenja,<br />
nasljeđa, ali velikim dijelom i utjecaja vanjskih čimbenika. Loše zdravstvene navike,<br />
pušenje, UV zračenja, lijekovi i nepravilna prehrana povećavaju količinu slobodnih<br />
radikala, tako i razinu oksidativnog stresa koji je glavni krivac preuranjenog starenja<br />
i promjena na koži. Pretjerana izloženost suncu, vjetru i hladnoći također su<br />
čimbenici koji ubrzavaju prirodni proces starenja i uzrokuju pojavu brojnih neestetskih<br />
i patoloških promjena na koži.<br />
Bolesti i promjene na koži mogu biti “dosadne” i u većini slučajeva izazivati<br />
nelagodu zbog izgleda, a time i nezadovoljstvo „boravka u vlastitoj koži“!<br />
Da bi kožu održali zdravom, prije svega potrebno je usvojiti i primjenjivati zdrave<br />
životne navike. Potrebno je u organizam unositi dostatno vode, vitamina i minerala<br />
koji su važni za održavanje mlade i zdrave kože.<br />
Pčelinji proizvodi – zbog svog prirodnog sastava i dokazanog biološkog djelovanja<br />
– odlična su nadopuna prihrani kože, mogu poslužiti i kao sredstva za njegu<br />
kože, koristiti ih posebno ili u sastavu prirodnih krema i masti.<br />
PROPOLIS – “ PRIRODNI ANTIBIOTIK“ KOJI ŠTITI I NJEGUJE!<br />
Upalni procesi i iritacije kože vrlo su česta pojava, mogu izazvati niz problema.<br />
Snažno protuupalno djelovanje propolisa izraženo je kod akutnih i kroničnih upala,<br />
∗<br />
Petra Galović, dipl. ing. tehnologije PIP<br />
∗∗<br />
Ivan Bračić, PIP<br />
11
no zanimljivo je da djeluje i na upale koje nisu izazvane infekcijama (opekline od<br />
sunca, vatre, UV zračenja i kemijskih tvari).<br />
Propolis ubrzava zacjeljivanje rana i opeklina na koži, što se pripisuje udruženom<br />
protuupalnom, protubakterijskom i regeneracijskom (obnavlja oštećeno tkivo)<br />
utjecaju. Rađena su eksperimentalna uspoređivanja efekta liječenja rana antibiotikom<br />
i propolisom. Rezultat je bio sljedeći: rane tretirane propolisom zarasle su<br />
brže za 30% vremena u odnosu na rane tretirane antibiotikom. U liječenju gnojnih<br />
rana propolisom, rana se počinje čistiti uz rubove, što je rezultat liječenja u tzv.<br />
prvoj fazi. Druga faza je efekt ubrzane epitelizacije, vrlo brzo se stvaraju male<br />
površine nove kože koja se zatim širi po cijeloj rani, što izaziva ubrzanu epitelizaciju.<br />
Smatra se, čak, da za dvjesto puta poveća regenerativne aktivnosti kože.<br />
Izrazito povoljan utjecaj propolis pokazuje i kod bolesti kože i vlasišta (neurodermitis,<br />
alopecija, psorijaza, epidermofitoza), što se pripisuje antigljivičnom djelovanju<br />
propolisa.<br />
• najvažniji učinci propolisa na koži su:<br />
- stimulacija regeneracije epidermisa (epitelizacija)<br />
- antibakterijsko i protuupalno djelovanje<br />
- umirujuće djelovanje (smirivanje crvenila)<br />
- jačanje strukture kolagenih vlakana<br />
- antioksidativna svojstva (flavonoidi u propolisu vežu slobodne radikale)<br />
MATIČNA MLIJEČ, PČELINJI SUPERKONCENTRAT ZA<br />
MLADENAČKU KOŽU!<br />
Kolagen i elastin su fibrozna vlakna koja kožu čine gipkom i punom, povezuju<br />
je i učvršćuju, kožu čine savitljivom i toniziranom. Gubitak elastina i kolagena s godinama<br />
dovodi do opuštanja kože. Zahvaljujući sastavu bogatom aminokiselinama,<br />
vitaminima i mineralima matična mliječ potiče proizvodnju kolagena, poboljšava<br />
tonus i umanjuje bore što kožu čini mekom i zaglađenom, te umanjuje pigmentacijske<br />
(staračke) mrlje.<br />
Znači, treba koristiti kozmetičke pripravke s matičnom mliječi.<br />
• najvažniji učinci matične mliječi na koži su:<br />
- potiče proizvodnju kolagena, poboljšava tonus kože i umanjuje bore<br />
- čini kožu mekom i zaglađenom te umanjuje pigmentacijske mrlje<br />
- antibakterijska svojstva umanjuju akne prištiće, kao i posljedice ekcema i<br />
neurodermitisa<br />
- umiruje suhu i osjetljivu kožu, kojoj vraća potrebnu vlagu te uravnotežuje pH<br />
vrijednost kože<br />
Osim kao sastavni dio kozmetičkih pripravaka matičnu mliječ je preporučljivo<br />
koristiti i u obliku pastila i tinktura jer stimulira anaerobne procese, stanični metabolizam,<br />
podiže razinu energije u organizmu, pospješuje regeneraciju stanica i tkiva i<br />
time povoljno utječe na opće stanje organizma.<br />
12
MED – NAJSTARIJI PRIRODNI PROIZVOD ZA NJEGU KOŽE!<br />
Suhoća smanjuje zaštitnu ulogu kože, čini je osjetljivom na vrućinu, hladnoću,<br />
nadražujuće tvari i infekciju. Med ima sposobnost vezanja vlage, što ga uz uobičajeni<br />
način primjene (oralno) čini odličnim sredstvom i za njegu kože.<br />
Zahvaljujući ugljikohidratima, mineralima, vitaminima i kiselinama koje sadrži,<br />
med kožu njeguje, vlaži i pomaže joj da zadrži vlastitu vlagu te tako sprečava prerano<br />
starenje i pojavu bora, štiti kožu od gljivica i bakterija, ublažava upalne procese, štiti od<br />
slobodnih radikala te hrani kožu. Nanošenjem na rane (sam med ili med u pripravku)<br />
u završnoj fazi zacjeljivanja umanjit ćemo ožiljke na oštećenoj koži.<br />
• najvažniji učinci meda na koži<br />
- antiseptičko (protuupalno) djelovanje<br />
- antimikotično (protugljivično) djelovanje<br />
- antibakterijsko djelovanje<br />
- regenerativno<br />
- ublažava ožiljke<br />
- zadržava vlagu<br />
Med se posebno preporučuje kod opeklina, rana, ekcema, dekubitusa, herpesa,<br />
psorijaze hiperkeratoze i atrofije kože.<br />
Svi navedeni učinci pčelinjih proizvoda i posljedična blagotvorna djelovanja<br />
na koži samo potvrđuju njihovu nezaobilaznu primjenu kao pomoćnog ljekovitog<br />
sredstva.<br />
Ponovimo, primjena je oralna i dermalna s prikladnim pripravcima koji sadrže<br />
terapeutske doze pčelinjih proizvoda.<br />
13
146
SAVJETOVANJE PACIJENTA<br />
A. Ramić *<br />
UVOD<br />
Savjetovanje pacijenta u ljekarni možemo smatrati najvažnijim komunikacijskim<br />
zadatkom.<br />
U središtu razgovora s pacijentom u ljekarni stoji stručno savjetovanje o lijeku,<br />
odnosno ljekovitom pripravku. Nakon što je donesena odluka o uzimanju određenog<br />
pripravka, bilo od liječnika, farmaceutskog tehničara ili samog pacijenta, iznimno<br />
je važno informirati pacijenta o načinu primjene tog proizvoda.<br />
Za dobro savjetovanje pacijenta, tehničar treba poznavati proizvode koji se nalaze<br />
u ljekarni, primjenu komunikacijskih vještina te znati kako ispravno i uvjerljivo<br />
argumentirati svoje tvrdnje.<br />
Pri savjetovanju trebamo imati na umu da nije svako savjetovanje povezano s<br />
nekim određenim lijekom, nego da pacijente savjetujemo i o samoj bolesti, o ostalim<br />
mogućnostima liječenja ili sprečavanja bolesti, a ponekad savjetujemo i o samom<br />
postupku ostvarivanja prava na liječenje.<br />
Ukratko, u savjetodavnom dijelu razgovora s pacijentom, ustvari koristimo<br />
svoju stručnost kako bismo pacijentu pružili prave informacije i savjet na način koji<br />
je njemu prihvatljiv i razumljiv. Pri tome je važno pridobiti pozornost pacijenta, tada<br />
mu možemo dati savjet i objašnjenje koje on može razumijeti, a u najboljem slučaju<br />
- i upamtiti na dulje razdoblje.<br />
TREBAM LI JA STALNO SAVJETOVATI SVOJE PACIJENTE?<br />
Možemo se zapitati treba li uopće pacijent naš savjet? Pacijent često dolazi u<br />
ljekarnu s receptom, s uputom dobivenom od liječnika, pročitao je neke podatke na<br />
internetskim stranicama ili u nekom časopisu... Pitamo se ponekad, što bismo mi još<br />
na sve to mogli savjetovati pacijentu?<br />
Naravno da trebamo savjetovati pacijenta. Epidemiološke studije često pokazuju<br />
da više od pola pacijenata lijek uzima na pogrešan način.<br />
Često dolaze u ljekarnu pacijenti sa željom da uzmu točno određeni preparat.<br />
Mi pacijentu pružamo taj preparat koji on već poznaje i vjerojatno ne trebamo ništa<br />
dodatno savjetovati pacijenta...<br />
I to je zabluda. Naime, često pacijenti nisu svjesni posljedica kroničnog uzimanja<br />
lijekova i pomoćnih ljekovitih sredstava kao što su analgetici, kapi za nos i laksativi.<br />
*<br />
Alan Ramić, mag. pharm., Aurantium d.o.o. za savjetovanje<br />
15
I sami znate koliko često pacijenti slijede savjete svojih susjeda. A i pacijenti ponekad<br />
o samome lijeku znaju samo njegov naziv.<br />
Svaki proizvod u ljekarni ima priloženu uputu za korištenje i pitamo se - ima<br />
li potrebe da mu i ja još jednom govorim o tome kako se konkretni proizvod uzima.<br />
Poznato vam je kako su te upute pisane te im namjena ustvari i nije da budu<br />
primarni izvor informacija za našeg pacijenta. U uputi su načini primjene i doziranje<br />
navedeni općenito, a često se razlikuju u ovisnosti o indikacijama za koje je taj<br />
proizvod namijenjen. Ako tome dodamo uglavnom stručni i suhoparni način kojima<br />
je ta uputa pisana, posljedica je najčešće pacijent koji je zbunjen i nesiguran je li ovo<br />
doista pravo rješenje za njega.<br />
SURADLJIVOST<br />
Suradljivost (engl. Compliance) opisuje kako pacijent slijedi preporučenu terapiju,<br />
uzima li lijekove i pomoćna ljekovita sredstva u skladu s uputom koju je dobio<br />
od liječnika ili od nas. Da bismo postigli bolju suradljivost pacijenata, dobro je prvo<br />
pogledati koje su glavne prepreke u postizanju veće suradljivosti.<br />
Najčešći razlozi za nesuradljivost pacijenata<br />
1. Pacijent nije podigao recept<br />
2. Pacijent nije razumio uputu za uzimanje<br />
3. Pacijent ne razumije svrhu terapije<br />
4. Pacijent ima problema s pakiranjem<br />
5. Pacijent se boji nusdjelovanja<br />
6. Pacijent ima probleme s primjenom<br />
7. Pacijent ne vidi očekivano poboljšanje<br />
8. Pacijent ima poteškoća s doziranjem<br />
Kao što vidite na ovom popisu, mi ne možemo izravno utjecati samo na prvi<br />
razlog nesuradljivosti pacijenta. Na sve ostale uzroke možemo utjecati pravilnim<br />
savjetovanjem pacijenta, a to i jest ujedno glavni zadatak našega rada s pacijentom<br />
u ljekarni.<br />
KAKO BITI RAZUMLJIV PACIJENTU?<br />
Da bismo mogli pružiti pacijentu stručnu i točnu informaciju, mi moramo biti<br />
stručnjaci i raspolagati opsežnim znanjem. S druge strane, pacijent nas treba razumjeti.<br />
Međutim, kako smo mi posvetili svoju edukaciju i radno mjesto lijekovima i liječenju,<br />
događa nam se da primjenjujemo vlastiti “farmaceutski” jezik koji je nama u potpunosti<br />
razumljiv, ali pacijentima ponekad i nije.<br />
Slobodno napravite mali pokus. Kada ste u prilici, poslušajte kolegicu ili kolegu<br />
koji upravo razgovara s pacijentom i pratite koje stručne izraze upotrebljava u tom<br />
razgovoru i upišite te riječi u lijevi stupac tablice. Nemojte pratiti sadržaj razgovora<br />
16
nego samo riječi koje bi pacijentu mogle biti nerazumljive. To mogu biti sasvim<br />
uobičajeni izrazi poput: defektura, dijagnoza, ekspektorans, supozitorij, supstancija...<br />
Ako je moguće, promatrajte i kako pacijent reagira na takve riječi, te možete li<br />
prepoznati znakove nerazumijevanja kod pacijenta.<br />
Kada je razgovor dovršen, pogledajte popis “stranih” riječi. Slobodno prodiskutirajte<br />
1 s kolegicom ovaj popis “stranih” riječi te koliko smo svjesni njihove primjene<br />
u svakodnevnom radu s pacijentima.<br />
Nakon toga pokušajte te riječi iz lijevog stupca tablice “prevesti” na razumljiviji<br />
jezik, npr. dijagnoza može postati - bolest, ili defektura - nestašica, manjak...<br />
“Farmaceutski” jezik<br />
dijagnoza bolest<br />
Hrvatski jezik<br />
Jednostavnost<br />
JEDNOSTAVNOST<br />
Kratke rečenice<br />
Poznate riječi<br />
Objašnjenje stručnih izraza<br />
SLOŽENOST<br />
Dugačke rečenice<br />
Strane riječi<br />
Apstraktno izražavanje<br />
Jednostavnost postižemo kratkim rečenicama i poznatim riječima. Stručne riječi<br />
navodimo što manje, a i tada ih primjereno objasnimo. Tako ćemo umjesto sekretolitika<br />
koristiti izraze poput – “ovaj sirup će vam otopiti sluz”.<br />
Redoslijed<br />
RED<br />
Objasniti poredak<br />
Strukturirano izložiti<br />
Logični slijed<br />
Povezivati stvari<br />
NERED<br />
Nema logičnog slijeda<br />
Skakanje s teme na temu<br />
Kaotično objašnjavanje<br />
1<br />
kao što vidite, i ovo je jedne “strana” riječ, riječ raspraviti je prikladnija, zar ne?<br />
17
I najkraće savjetovanje treba imati “glavu i rep”. Argumente treba nizati u<br />
logičnom slijedu, kako bi pacijent mogao pratiti naš tijek misli. Kod duljeg savjetovanja,<br />
poželjno je podijeliti savjetovanje na kraće dijelove i provjeravati razumijevanje<br />
kod pacijenta.<br />
Ako pacijent treba slijediti nekoliko koraka, nabrojite te korake i koristite riječi<br />
kao što su: “prvi korak je da ...”, “zatim je drugi korak...”,. i “u posljednjem, trećem<br />
koraku...”.<br />
Pacijentima jako pomaže ako povezujemo stvari dok ih savjetujemo. Povezivati<br />
možemo s onime što smo već pacijentu rekli, ali i s nečime iz iskustva samoga<br />
pacijenta. U ovom slučaju pomažu i pitanja poput: “Kako ste do sada uzimali ove<br />
tablete?”, “Kako mažete ovu kremu?” i slično. A na dobiveni odgovor se nadovezujemo<br />
dodatnim savjetom, npr: “Ove tablete trebate i dalje uzimati tri puta dnevno, kao<br />
što ste uzimali i do sada.”, ili možda “Iako ste do sada ove tablete uzimali tri puta na<br />
dan, sada možete smanjiti uzimanje na dva puta na dan...”. U nastavku objasnimo da<br />
to znači ujutro i navečer, koji su razlozi za smanjivanje doze i zašto je za pacijenta<br />
bitno da se pridržava novog načina doziranja.<br />
Kratko izražavanje<br />
KRATKO<br />
Malo riječi<br />
Kratko i povezano<br />
Ograničeno na bitno<br />
DUGAČKO<br />
Puno riječi<br />
Preopširna objašnjavanja<br />
Nepotrebna ponavljanja<br />
“Skakanje” s teme<br />
Najučinkovitiji način prenošenja informacija je na način kao da sastavljate<br />
nekadašnji telegram. Pružite više informacija s manje riječi, bez previše izraza i<br />
pridjeva. S druge strane, ne budite škrti na riječima kao da sastavljate SMS od 160<br />
znakova.<br />
Poticajno izražavanje<br />
IZRAŽAJNO<br />
Primjeri<br />
Usporedbe<br />
Govor tijela<br />
Dinamika govora<br />
Pitanja<br />
Šale<br />
NEIZRAŽAJNO<br />
Dosadno<br />
Monotono<br />
Bez osobitosti<br />
Bez energije<br />
18
Da bi nas pacijent pozorno slušao, trebamo ga na to i dodatno poticati. To možemo<br />
postići navođenjem primjera i usporedbi iz stvarnog iskustva s drugim pacijentima. Na<br />
pacijente poticajno djeluju i prikladna dinamika govora, mijenjanje glasnoće, brzine<br />
i visine govora, posebno ako je popraćeno primjerenim govorom tijela.<br />
Pacijenta ćete posebno održati “budnim” ako mu povremeno postavite pitanje<br />
tijekom savjetovanja, npr.: “Kako vam se ovo čini?”, “Kako ćete uzimati ovaj proizvod?”,<br />
“Koji dio vam trebam dodatno objasniti?” i slično.<br />
A s poznatim i bliskim pacijentima - slobodno se koji put i našalite.<br />
SMETNJE U KOMUNIKACIJI<br />
I najjasnija poruka upućena pacijentu može biti neprihvaćena ako je tijekom<br />
savjetovanja došlo do toga da je pacijent izgubio pozornost.<br />
Kako se stalno nalazimo okruženi raznim zvukovima koji nam mogu ometati<br />
komunikaciju, ljudi su razvili sposobnost selektivnog slušanja. Zahvaljujući tome<br />
mi možemo voditi razgovor s pacijentom u punoj oficini u kojoj žamore pacijenti,<br />
zvone telefoni, ispisuju se računi, a druge dvije kolegice istodobno razgovaraju s<br />
pacijentima... i pri tome moraju biti dosta glasne jer one rade s pacijentima koji malo<br />
slabije čuju.<br />
Međutim, taj mehanizam selektivnog slušanja ne radi savršeno. Događa se<br />
da se pacijent kojega savjetujemo okreće da vidi tko je ušao u ljekarnu, što to naša<br />
kolegica savjetuje drugome pacijentu, tko se to smije i slično. Svaki iznenadni i jaki<br />
akustični ili vizualni podražaj (npr. sirena hitne pomoći, bljesak s ekrana), potiču<br />
ljude da se upitaju: - “Što je to?” ili “Tko je to”? Time njihova pozornost više nije<br />
usmjerena nama.<br />
Trebamo se u tome trenutku sjetiti da kada pacijent skrene pozornost s naše<br />
komunikacije i pomisli npr. “Oh, kako slatka beba” ili “Joj, kako susjeda loše izgleda...”,<br />
potrebno je neko vrijeme da se pacijent vrati u komunikaciju s nama. To<br />
može potrajati i do 15 sekundi. Napravite stanku u svojem izlaganju. Ta stanka često<br />
pomaže pacijentu da se usmjeri natrag prema vama jer se u trenutku vaše šutnje<br />
zapita: “Što se sad događa?” i usmjerava se ponovno na savjetovanje koje upravo<br />
provodimo s njime.<br />
Isto tako, pričekajte s daljim savjetovanjem dok ne uspostavite s pacijentom<br />
ponovni kontakt očima. Ako je potrebno, ponovite posljednju rečenicu... A ako pacijent<br />
često prekida komunikaciju - postavite mu pitanje o tome što ste ga savjetovali, npr.:<br />
“Kako ćete (dakle) upotrebljavati ovu kremu?”, “Koliko puta dnevno ćete uzimati ove<br />
tablete?”. Pri tome je bitno da zadržite prijateljski stav prema pacijentu, uz prikladni<br />
govor tijela i ton glasa, kako pacijent ne bi ovo pitanje shvatio kao provokaciju.<br />
Razgovarate li s pretjerano nekoncentriranim pacijentom, postoji i jednostavna<br />
mogućnost da ga ljubazno zamolimo da se usmjeri na razgovor s nama uz objašnjenje<br />
zašto je to bitno za njegovu sigurnost i zdravlje.<br />
19
Najčešći razlozi za ometanje komunikacije s pacijentom u ljekarni<br />
Akustični<br />
- glasno zvono na vratima<br />
- telefoni<br />
- mobiteli<br />
- pisači<br />
- blagajne (ladice, skeneri)<br />
- međusobni razgovor drugih pacijenata<br />
- savjetovanje drugih pacijenata<br />
- djeca koja plaču ili vježbaju svoje glasnice<br />
- glasan smijeh<br />
- zvukovi izvana (promet, gradilište, hitna pomoć...)<br />
Vizualni<br />
- blještava rasvjeta<br />
- rasvjeta koja titra<br />
- ekrani s reklamama<br />
- displeji s reklamnim porukama<br />
- agresivni marketinški materijali u ljekarni<br />
DODATNI PRIJEDLOZI ZA KVALITETNIJE SAVJETOVANJE<br />
PACIJENATA<br />
1. Provjerite razgovarate li s pacijentom<br />
Ovaj korak je uobičajen u praksi, a provodimo ga pitanjima: “Za koga je taj<br />
lijek?” ili “To je za vas?”. Poželjno je da razgovaramo izravno s pacijentom jer time<br />
smanjujemo mogućnost iskrivljavanja informacija koje smo dali pacijentu. Razgovarate<br />
li sa “zastupnikom” pacijenta, tada pisana informacija koju pružamo postaje<br />
čak i važnija od onoga što govorimo. Ako je potrebno, možemo ponuditi i telefonski<br />
razgovor izravno s pacijentom.<br />
2. Provjerite koliko pacijent ima vremena<br />
Vi znate s koliko vremena raspolažete za razgovor, a važno je i dobro procijeniti<br />
ili doznati kako pacijent stoji s vremenom za savjetovanje. Već iz samog nastupa pacijenta<br />
možemo procijeniti koliko je spreman za savjetodavni razgovor s nama. Prema<br />
pitanjima koje postavlja možemo procijeniti traži li od nas samo proizvod ili možda<br />
savjet o njegovoj bolesti. Ako je potrebno, pitajte pacijenta koliko ima vremena za<br />
razgovor i objasnite zašto je bitno da ga savjetujete.<br />
20
3. Objasnite razloge za savjetovanje<br />
Kako ljudi uglavnom ne vole primati savjete, prije samog savjetovanja dobro<br />
je objasniti zašto je savjetovanje bitno za pacijenta. Recite im što oni dobivaju<br />
savjetovanjem. Studije su pokazale da se pacijenti puno bolje pridržavaju upute o<br />
uzimanju lijekova, ako im je objašnjeno i zašto je upravo takav način uzimanja lijeka<br />
bitan za uspjeh terapije.<br />
4. Upitajte pacijenta što već zna<br />
Poželjno je da u savjetovanju dobijemo što više povratnih informacija od<br />
pacijenta. Time ćemo vidjeti koliko i kako pacijent razumije što treba činiti. Ako je<br />
pročitao neki reklamni materijal, ili bio kod liječnika, upitajte ga slobodno: “Što vam<br />
je liječnik rekao o ... ?”, ili “Što ste pročitali / čuli o lijeku X?”. Ako pacijent navodi<br />
ispravne informacije, imamo priliku pohvaliti njegovu informiranost, i eventualno<br />
samo dopuniti neke detalje. Ne moramo niti mi trošiti vrijeme na pružanje informacija<br />
koje pacijent već zna, a time smo i samome pacijentu manje zanimljivi.<br />
Ako se dogodi da pacijent navodi pogrešne informacije, tada imamo zadatak<br />
osvijestiti pacijenta koje informacije treba pozorno saslušati i upamtiti. Ljudima je<br />
jednostavnije učiti ako se nove informacije povezuju s postojećima, pa makar bile<br />
one i pogrešne.<br />
5. Pitajte pacijenta ima li kakvih nejasnoća<br />
Postavite pacijentu otvoreno pitanje, npr.: “Koji dio vam nije u potpunosti<br />
razjašnjen?”. Ili recite nešto poput: “Slobodno mi recite ako imate kakvih nedoumica<br />
ili pitanja.”<br />
Pacijenti često nisu spremni priznati da im nije sve u potpunosti razjašnjeno<br />
ukoliko ih jasno ne pitamo.<br />
6. “Osjetite” pacijenta<br />
U savjetovanju je iznimno važno prihvatiti da ova aktivnost ne uključuje samo<br />
razum nego je velikim dijelom i stvar emocionalne prirode. U savjetovanju imamo<br />
posla sa strahovima, dvojbama, nesigurnošću, nepovjerenjem, otporima prema<br />
promjeni navika... Studije su pokazale da je suradljivost pacijenata viša ako imaju<br />
dobar odnos sa zdravstvenim djelatnikom.<br />
Važno je da pacijent osjeti da razgovara s kompetentnom osobom kojoj može<br />
vjerovati i kojoj je stalo do njega.<br />
To im možemo pokazati tonom glasa, govorom tijela, slušanjem pacijenta, fokusiranjem<br />
na razgovor s njime. Primjena ovih vještina je važno tijekom savjetovanja<br />
pacijenta.<br />
21
7. Prilagodite se pacijentu<br />
Riječi koje upotrebljavate, način govora, brzinu govora, cijelu komunikaciju<br />
prilagodite pacijentu. A želite li i dodatno uvjeriti pacijenta, prilagodite sadržaj<br />
savjetovanja upravo tom pacijentu. Npr., ako treba primjenjivati neki pripravak tri<br />
puta na dan, poželjno je doznati i nešto o dnevnom rasporedu pacijenta. Razgovaramo<br />
li sa zaposlenom osobom, možemo objasniti da prvu dozu može uzeti doma, prije<br />
odlaska na posao, a da drugu dozu treba uzeti na poslu. Zato je bitno da svaki dan<br />
nosi preparat sa sobom na posao. Taj savjet pacijent će puno bolje prihvatiti nego da<br />
mu samo kažemo: “Uzima se tri puta dnevno”.<br />
8. Razjasnite očekivanja<br />
Često pacijenti odustaju od terapije jer nije postignut očekivani terapijski učinak.<br />
Objasnite im koliko je potrebno da se pojavi učinak, zašto je doziranje bitno, koliko<br />
dugo treba uzimati lijek nakon što su simptomi prošli, i zašto je to bitno. Ovime<br />
povećavamo mogućnost da pacijent uzima lijek u pravoj dozi i dovoljno dugo vremena.<br />
Ako se mogu pojaviti neke nuspojave, objasnite zašto do njih dolazi i što treba<br />
pacijent činiti u tom slučaju.<br />
9. Dajte i pisani trag<br />
Poželjno je pacijentima najbitnije informacije dati i u pisanom obliku. Pisani trag<br />
služi kao podsjetnik pacijentu, a i smanjuje se mogućnost nesporazuma. Slobodno na<br />
kutiji označite informacije koje su najvažnije za pravilnu primjenu lijeka.<br />
10. Pružite dodatni savjet<br />
Redovito imamo mogućnost pružiti pacijentima i dodatni savjet. To mogu biti<br />
preporuke za gibanje, mirovanje, smanjivanje unosa soli, više umne aktivnosti i<br />
slično. Ovime pokazujemo da nam je cilj - pomoći pacijentu, a ne samo prodati mu<br />
neki proizvod. Time se dodatno učvršćuje naša uloga savjetnika pacijenta. A time<br />
dajemo poruku da i pacijent treba preuzeti svoj dio odgovornosti za uspjeh terapije.<br />
U protivnom se događa da pacijenti nastave sa starim navikama, a onda izražavaju<br />
nezadovoljstvo našim savjetom ili proizvodom koji su koristili.<br />
Uza sve ovo, imajmo na umu da je savjetovanje poput ricinusovog ulja: lako se<br />
daje, a teško se uzima. Razumljivo je da se tijekom savjetovanja pacijenta mogu pojaviti<br />
otpori, neslaganje i prigovori. Ovom problematikom ćemo se baviti u sljedećem<br />
članku.<br />
22
LJEKARNIŠTVO U FRANJEVAČKIM<br />
SAMOSTANIMA PROVINCIJE<br />
SVETIH ĆIRILA I METODA – III<br />
B. Tomašić *<br />
FRANJEVCI I KLOŠTAR IVANIĆ<br />
Franjevački samostan kao i djelovanje franjevaca na području Kloštar Ivanića<br />
ima posebno veliko značenje u medicini i farmaciji. Naime, samostanska je ljekarna<br />
imala javno značenje i djelovala u franjevačkom vlasništvu do 1931. godine kada je<br />
otkupljuje Dragutin Šipuš, mag. pharm. No krenimo malo u povijest nastanka mjesta<br />
i dolaska franjevaca, krenimo od početka.<br />
IME KLOŠTAR IVANIĆ<br />
Pripremajući ovaj tekst, čitajući razne izvore o povijesti mjesta, našao sam i<br />
različita imena, ali i tumačenja o mjestima Kloštar Ivanić i Ivanić Grad, što su danas<br />
dvije posebne administrativne cijeline - općina Kloštar Ivanić i općina Ivanić Grad.<br />
Na osnovi povijesnih sačuvanih isprava od 13. do 16. stoljeća može se zaključiti<br />
da naziv Ivanić izvorno pripada samo jednome od ta dva današnja mjesta, i to onome<br />
koje ispred Ivanić ima oznaku Kloštar. Povijesno je samo jedan Ivanić - naselje na<br />
brežuljku - Gornji Ivanić, sa župnom crkvom Svete Marije i samostanom opatica<br />
benediktinki te od 1508. i samostanom franjevaca ugarske provincije Presvetog<br />
Otkupitelja. To naselje je sjedište ivanićke županije - Otok Ivanić - kojom upravlja<br />
zagrebački biskup kao župan. 1<br />
Kako se prvi pisani tragovi uzimaju kao početak nastajanja nekog mjesta (sudski<br />
spisi, povelje biskupa i pape) tako se i početak Ivanića (Iwanch, Iwangh, Juangh)<br />
može pratiti od prvog spomena 1094. uz darovnicu zemlje novoj zagrebačkoj biskupiji,<br />
a posebno od 1246., kada zagrebački biskup Stjepan II. izdaje poveljno pismo u<br />
kojem opisuje dovođenje opatica u Ivanić, ali bez navođenja imena reda, a iz pisma<br />
je vidljivo da su i prije u Ivaniću bile sestre koje su samovoljno napustile samostan.<br />
Njihovo ime također ne navodi. O kojem se ženskom redu radi doznajemo u pismu<br />
pape Grgura XI., koji u pismu iz Rima od 10. travnja 1377. poslanom požeškom kaptolu,<br />
traži da se ispita slučaj spora župnika crkve Blažene Marije i zajednice sestara<br />
*<br />
Božidar Tomašić, farmaceutski tehničar<br />
1<br />
Cvekan, 1979., 9-13<br />
23
samostana Blažene Marije u Ivaniću reda svetog Benedikta. Benediktinke borave u<br />
Ivaniću dva i pol stoljeća. 2<br />
U 13. st. naselje je dobilo status slobodnog trgovišta (oppidum Ivanich), što je<br />
1405. potvrdio kralj Žigmund Luksemburški. Zagrebački biskup Luka Baretin podignuo<br />
je početkom 16. st. crkvu Sv. Ivana Krstitelja i uz nju novi samostan, u koji su se<br />
1508. uselili franjevci. Godine 1549. samostan je napušten zbog osmanlijske prijetnje,<br />
a povratkom franjevaca 1639. ponovno je obnovljen. Do 1703. naselje je bilo u sastavu<br />
Vojne krajine, isprva pod kraljevom upravom, potom pod upravom hrvatskog bana.<br />
Stara/prvotna ljekarna, nalazila se najprije u samostanu, potom je podignuta kao samostalna<br />
zgrada ispred samostanskog zapadnog zida na ogradi toga zida (foto: B. Tomašić)<br />
Danas je crkva Sv. Ivana zatvorena zbog dotrajalosti i teškog stradavanja u ratu,<br />
1944., postupno se obnavlja, vidi se mjesto gdje se nalazila ploča koja čeka završetak<br />
obnove, a u samostanu su redovnice - sestre karmelićanke, strogi zatvoreni red kojima<br />
su franjevci ustupili svoj stari samostan 17. studenog 1977. godine. 3 Uz novi samostan<br />
franjevaca i župnu crkvu Svete Marije djeluju školske sestre Svetog Franje Asiškog,<br />
gdje vrše službu u crkvi i domaćinstvo u samostanu. U svom samostanu imaju novicijat<br />
za svoje sestre i dom za starije sestre i gospođe.<br />
Mjesto Kloštar Ivanić danas je naselje i središte istoimene općine u sjeverozapadnoj<br />
Moslavini smješteno 4 km sjeveroistočno od Ivanić Grada, na brežuljku<br />
od 159 m apsolutne visine, ima 11 naselja s oko 6000 stanovnika. Kloštar Ivanić je<br />
izrazito poljoprivredno-stočarski kraj. Razvijene poljoprivredne grane su voćarstvo,<br />
vinogradarstvo i povrtlarstvo. U općini Kloštar Ivanić nalaze se ležišta nafte i prirodnoga<br />
plina.<br />
2<br />
Cvekan, 1979., 20<br />
3<br />
Cvekan, 1979., 171<br />
24
DOLAZAK FRANJEVACA U IVANIĆ<br />
I o tom događaju ima različitih mišljenja, osobno prihvaćam mišljenja p. Paškala<br />
Cvekana, koji na str. 21 i 22 svoje knjige o franjevcima u Ivaniću navodi da se u<br />
dokumentima koje je on koristio u pripremi teksta, a odnose se na popis crkava u<br />
zagrebačkoj biskupiji 1288.,1334., i 1404., ne navode druge crkve osim crkve Blažene<br />
Djevice Marije i filijalne kapele u Lupoglavu. To govori da druge crkve sa samostanom<br />
nije bilo, pa niti franjevaca.<br />
Franjevci ugarske vikarije dolaze 1508. u samostan i crkvu Svetog Ivana Krstitelja<br />
koju je sagradio i njima dao na korištenje zagrebački biskup Luka Baretin. Nad<br />
ulaznim vratima u crkvu postavljen je njegov grb s upisanom 1508. godinom.<br />
Franjevci se s velikom zahvalnošću spominju svoga plemenitog prijatelja i<br />
dobročinitelja zagrebačkog biskupa Benka Vinkovića, koji im je 1639. godine predao<br />
samostan u Ivaniću, a dopustio sagraditi samostane u Krapini i Koprivnici. Rođen u<br />
Jastrebarskom 1581. prijateljevao je sa svojim mještaninom o. Rafaelom Levakovićem,<br />
članom Bosansko-hrvatske provincije, koja je početkom 17. st. imala svoj samostan<br />
u Jastrebarskom. Dao je popraviti franjevački samostan u Ivaniću, a o. Rafael<br />
Levaković molio ga je da taj samostan dade njegovoj Bosansko-hrvatskoj provinciji.<br />
Biskup Vinković svoga sumještanina Levakovića imenuje zagrebačkim kanonikom,<br />
sudjeluje i prilikom njegovog imenovanja za jaderskog nadbiskupa (Jadera-Zadar),<br />
ali samostan u Ivaniću ipak nije dodijelio njegovoj Bosansko-hrvatskoj provinciji<br />
nego ga je predao franjevcima zagrebačkog samostana, koji su u to vrijeme pripadali<br />
velikoj i prostranoj ugarskoj provinciji Svete Marije. Iz pisma, kojim 13. rujna 1639.<br />
Andrija Supanich, čazmanski arhiđakon i zagrebački kanonik, obavještava biskupa<br />
Benka Vinkovića o predaji samostana i crkve Svetog Ivana Krstitelja franjevcima.<br />
Ovo se pismo u prijepisu čuva u arhivu Provincije sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu,<br />
kutija 22/2, a iz njega je vidljivo, među ostalim, sve o:<br />
- napuštanju biskupskog dvora u Ivaniću, koji je bio osnovan i nalazio se izvan<br />
samostana,<br />
- osnutku i napuštanju samostana u Ivaniću, zatim kako je samostan u Ivaniću<br />
dospio u ruke zagrebačkih biskupa,<br />
- uvođenju braće franjevaca od opsluživanja u polovicu Ivanićkog samostana i da<br />
je predaja izvršena 28. kolovoza 1639. na blagdan Svetog Augustina, biskupa,<br />
na Mladu nedjelju (dominica Novilunii),<br />
- tome da je u ime franjevaca ivanićki samostan i crkvu primio o. Krištof Borossich,<br />
Reda manje braće od opsluživanja,<br />
- tome da se franjevcima predaje crkva Svetog Ivana Krstitelja u cijelosti, a od<br />
samostana samo polovica zgrade, i to od istočne strane do bunara — to jest južno<br />
samostansko krilo — i mali vrt (et medietatem Monasterii eiusdem Ecclesiae...<br />
a parte orientali usque ad Cis-ternam sese extendentem, cum hortulo per Episcopum<br />
exterius possesso). 4<br />
4<br />
Cvekan, 1979., 30-33<br />
25
SAMOSTANSKA LJEKARNA<br />
O početku djelovanja samostanske ljekarne postoje dva različita razmišljanja s<br />
raznim izvorima. Godine 1970. obilježena je i 300. obljetnica djelovanja na osnovi<br />
mišljenja Drage Šipuša, mag. pharm. da je 1670. počela djelovati samostanska kućna<br />
ljekarna za potrebe redovnika, i to mag. Šipuš potkreplju sljedećim podacima:<br />
“Prvi je vodio ljekarnu zapravo kirurg Nikola Simon koji se spominje 1675. Bio je laik<br />
ladislavske provincije. Vodio je ljekarnu do 1690., kada napušta samostan. Drugi je bio<br />
ljekarnik Ioannes Bapt. Gartner koji je vodio od 1690. do 1698. Nakon toga nalazimo<br />
ga u franjevačkoj ljekarni u Varaždinu. Dalje se spominju laici kirurzi Sebastijan Bok<br />
1709., Izidor Gernik 1719. (do najvjerojatnije 1728).” 5<br />
O početku rada ljekarne u samostanu Kloštar Ivanić p. Paškal Cvekan na osnovi<br />
prikupljenih dokumenata ima svoje mišljenje. Bez obzira na to što nema pisanih<br />
dokumenata o radu ljekarne, prema regulama reda morala je biti makar i priručna<br />
kutija s lijekovima, a onda to opet nije 1670., već 1662. godina kada se spominje prvi<br />
gvardijan p. Ignacije Tuk, što znači da je u samostanu stalno boravilo više braće. Kako<br />
ne bi prepričavao tekst p. Cvekana o početku rada ljekarne, donosim ga u cijelosti:<br />
“Navodi gospodina Dragutina Šipuša, magistra ljekarnika u »Saopćenjima« (str.<br />
53) ne stoje, kad doslovno kaže:<br />
Ponajprije Simon brat Nikola, rođen 20. III. 1747. Mađar, stupa u novicijat kao<br />
kirurg 1770. u Sigetu, kao ranarnik službovao je u dva navrata i u Ivaniću, od 1777.-<br />
1778. i od 1781.- 83., kad je u Zagrebu 12. VII. 1783. istjeran iz Reda. Dakle, živi 100<br />
godina kasnije no što to navodi gospodin Šipuš.<br />
Ivan Krstitelj Gartner, Kranjac iz Sv. Vida, rođen 1668., a u novicijat je stupio kao<br />
ljekarnik 1690.—1691. nikada nije službovao u Ivaniću, jer je 1692. — 93. ljekarnik<br />
u Varaždinu, 1694. je klerik u Pečuhu, 1695. klerik i pomoćnik u Mohaču, 1696.—97.<br />
pater-svećenik u Varaždinu kao pater ljekarnik, a 5. V 1699. umire u Mohaču.<br />
Böck brat Sebastijan, Austrijanac iz Linca, zanimanjem ljekarnik, rođen 1671., a<br />
u Redu od 1688. nije mogao 1709. voditi ljekarnu u Ivaniću jer je u Pečuhu umro kao<br />
član te obitelji.<br />
Gering (a ne Gernik) brat Izidor, Štajerac iz Ptuja, rođen je 1663., a u Red je stupio<br />
1699. u Križevcima kao ranarnik. Vršio je službu bolničara u Varaždinu 1701., pa bio<br />
samostanski brijač u Varaždinu 1702. - 1707. pa opet bolničar 1708.- 10., a 1711.- 17.<br />
ranarnik u Varaždinu, 1718. je u Koprivnici ranarnik. 1719. brijač u Remetincu. 1720.<br />
- 22. brijač u Čakovcu. 1723. brijač u Koprivnici. 1724.- 26. bolničar u Križevcima.<br />
1726. je ranarnik u Ivaniću, ali tada ondje nije bilo ni studija ni novicijata. Od 1728.-<br />
29. je u Remetincu ranarnik. 1730. ranarnik u Križevcima, pa vratar istog samostana<br />
od 1731. - 1741., kad je 23. XII. i umro u tome samostanu.<br />
Hittner brat Bernardin, Bavarac, rođen 1705. a stupio u Red 1731., djelovao je<br />
kao ranarnik samo u Zagrebu od 1732. - 35., gdje je 28. I. 1735. i umro, i nije mogao<br />
biti ljekarnik u Ivaniću od 1735. - 37.<br />
5<br />
Šipuš, 1972., 53<br />
26
Što se tiče brata Servula Kollmanna, i njegovi su životni podaci poznati. Rođen<br />
1706. Austrijanac, stupio u Red 1730. kao ranarnik. Službovao je u Sigetu 1732. - 34.<br />
kao ranarnik. 1735. u Krapini kao ranarnik, 1736. - 41. u Ormošu kao ranarnik i 1742.<br />
- 1755. u Ivaniću kao ranarnik i ljekarnik. Tu je 12. III. 1755. i umro.<br />
Gerber brat Bonifacije, kirurg i ljekarnik, nije bio nikada u Ivaniću na službi, a<br />
1741. do 1749. je u Varaždinu.<br />
Hirschl brat Ivan Krstitelj, ljekarnik, Austrijanac iz Beča, nije nikada službovao<br />
u Ivaniću, a 1747. je u Ormošu stupio u Red i ondje kao ljekarnik djelovao do 1749.,<br />
kad odlazi u Pečuh 1750. — 53. za ljekarnika, pa u Varaždin od 1754. — 62. i konačno<br />
u Križevce od 1763. — 68., gdje 20. V 1768. i umire.” 6<br />
(podcrtao B. T.)<br />
“... A jer druge ljekarne u Ivaniću sve do 1931. nije bilo, na temelju pisanih dokumenata<br />
osvijetlit ćemo postanak i djelovanje te Franjevačke ljekarne u Ivaniću.<br />
Provincijsko vijeće — upravni organ — Ladislavske provincije na svo me prvom<br />
sastanku 6. I. 1662. u Ormožu (Provincija je osnovana 1661.) donosi zaključak da se u<br />
Varaždinu otvori bolnica za bolesnu braću iz cijele Ladislavske provincije i u tu svrhu<br />
postavlja brata Adama Dragića i brata Franju Bassin za bolničare. U tu bolnicu će<br />
se slati teško bolesna braća, kojima je potrebna njega ranarnika. (Mon. I, str. 111/7.).<br />
Na provincijskom Kapitulu 10. V. 1668. u Remetincu određuje se uz Varaždin<br />
i Zagreb kao bolnica i posebno se ističe da će u varaždinskom samostansku bolnicu<br />
dolaziti sva braća bolesnici iz svih provincijskih samostana osim braće iz Ivanića, koji<br />
trebaju ići u Zagreb (Ad Varasdiniensem ex omnibus conventibus excepto Ivanicensi,<br />
qui suos Zagrabiam infi rmos mittere tenebitur.). Određuje se i to, da svaki samostan u<br />
samostane bol nica (Varaždin i Zagreb) treba doprinositi jednu škudu (unum scudatum<br />
anuatim contribuere), a uz to plaćati i lijekove (et poenes hoc pharmaco-polam contentare<br />
teneatur) (Mon. I, str. 123/7.).<br />
Za našu stvar je značajan upravo ovaj podatak iz zaključaka provincijske uprave,<br />
što ga je ova donijela na svome sastanku u Krapini 1. V. 1685., a odnosi se na pripomoć<br />
varaždinskoj bolnici, koja je u velikoj nestašici pa se određuje da svi samostani Provincije<br />
o blagdanu Svih Svetih (1. XI) dadu varaždinskom samostanu svake godine dvije<br />
škude (mittunt duo scudata).<br />
Izričito se pak nadodaje: »Jednako samostan u Ivaniću Zagrebačkom samostanu«<br />
(»Idem conventus Ivanicensis Zagrabiensi«).<br />
Dokaz da 1685. zagrebačka bolnica u samostanu prima na liječenje bolesnu braću<br />
iz ivanićkog samostana, što se ne bi moglo događati da je već tada imala svoju ljekarnu<br />
i svoga brata ranarnika (Mon. I, str. 218/1).<br />
U odredbi provincijske uprave 1689. da svi samostani Provincije moraju određenu<br />
sumu novca davati za gradnju bolnice u Varaždinu, značajno je upravo ovo: »A jer je<br />
samostan u Ivaniću kroz šest proteklih godina zanemario doprinijeti zagrebačkom samostanu<br />
uobičajenu taksu kao i za izdatak lijekova, a gvardijan zagrebački se rado tog<br />
doprinosa odrekao u korist gradnje u Varaždinu, nalaže se ocu gvardijanu u Ivaniću,<br />
da tih 20 forinti rajnskih bez odlaganja pošalje u Varaždin«. (Mon. I, str. 238/8). Znači<br />
da u ivanićkom samostanu nema ljekarne ni ranarnika ni 1689. A u to vrijeme Ivanić to<br />
6<br />
Cvekan, 1979., 73-74<br />
27
uopće i nije mogao imati jer Ladislavska provincija, mlada, nije imala sposobne braće<br />
ni za ranarnike, a još manje za ljekarnike. Povijest prve ljekarne u toj Provinciji - samostanske<br />
ljekarne u Varaždinu, koju je upravo u to vrijeme gradio i osposobljavao jedini<br />
ljekarnik brat Maksimilijan Korzicski (1678. - 1695), svjedoči da Provincija 1695. nije<br />
mogla naći nasljednika bratu Maksimilijanu. A takvo stanje postoji i u prvih 30 godina<br />
18. stoljeća, kad se s mukom podržava jedina samostanska ljekarna u Varaždinu.<br />
S osnivanjem ljekarne u ivanićkom samostanu moglo se računati tek s godinom<br />
1728., jer upravo od te godine postoji i neprekinuti redoslijed braće ranarnika i ljekarnika,<br />
koji su u tom svojstvu službovali u Ivaniću. Treba znati jednu značajnu okolnost,<br />
da je i Ladislavska provincija vjerna odredbama Franjevačkog reda nastojala u svim<br />
samostanima, gdje su se nalazile kuće studija za braću klerike i kuće novicijata, držati<br />
po jednog brata ranarnika, a on je onda imao i kućnu ljekarnu. Prvotno su ta braća<br />
ranarnici i ljekarnici služili samostanskoj zajednici, a onda su pružali i samostanskim<br />
prijateljima i siromašnim bolesnicima izvan samostana.<br />
Tridesetih godina osamnaestog stoljeća susreću se braća ranarnici i ljekarnici<br />
gotovo u svim samostanima studija i u novicijatskim kućama. Za primjer: — Pečuh<br />
1730., Križevci 1731., Remetinec 1728., Ormoš 1735., Kanjiža 1732., Krapina 1730.,<br />
Virovitica 1735., Zagreb 1706. U to vrijeme Ladislavska provincija je dobila mnogo<br />
braće, koji su kao izučeni ranarnici i ljekarnici došli iz Bavarske, švapske i Franačke i<br />
stupili u Red kao braća pomoćnici. Kad su u kućama novicijata završili godinu kušnje i<br />
položili zavjete, službovali su u samostanima studija i u novicijatskim kućama Provincije<br />
kao ranarnici i ljekarnici.<br />
U ivanićkom samostanu 1728. - 1729. susrećemo prvog brata ranarnika Bartola<br />
Mausera. Godine 1730. - 31. je novicijat i susrećemo oca Wolfganga Frauendiensta kao<br />
ljekarnika. I od njega dalje redovito Ivanić ima ranarnika i ljekarnika sve do 1811., kad<br />
je umro posljednji brat ljekarnik u Ivaniću Izaija Schmidt. I tu je kao i u drugim sličnim<br />
samostanima brat ranarnik imao kućnu ljekarnu u samostanu, koja je s vremenom prerasla<br />
u ljekarnu javnog značaja. Uvjeren sam da je to u ivanićkom samostanu nastalo<br />
za vrijeme brata Servula Kollmana od 1742. godine dalje, jer se u samostanskoj Kronici<br />
izričito navodi da je treći oltar u crkvi sv. Franje Asiškog — isplaćen Josipu Weinachtu<br />
doprinosom brata Servula Kollmanna, samostanskog ranarnika 1744.- 45.” 7<br />
Nakon ovih činjenica je očito, da se ne može ni tvrditi, a kamoli dokazati postojanje<br />
samostanske ljekarne prije 1728.<br />
Stara - prvotna ljekarna, nalazila se najprije u samostanu, potom je podignuta<br />
kao samostalna zgrada ispred samostanskog zapadnog zida na ogradi toga zida. Podataka<br />
nema, ali najvjerojatnije je ta zgrada podignuta u vrijeme, kad su ljekarnu vodili<br />
ljekarnici samostanski provizori — to jest poslije 1811. godine. Provincija sv. Ćirila<br />
i Metoda prodala je tu ljekarnu 1931. magistru gosp. Dragutinu Šipušu. 8<br />
7<br />
Cvekan, 1979., 70-73<br />
8<br />
Cvekan, 1979., 74<br />
28
Popis ranarnika-kirurga, apotekara i diplomiranih farmaceuta-ljekarnika<br />
u samostanu Kloštar Ivanić:<br />
GERING fra IZIDOR 1726. ranarnik<br />
MAUSER fra BARTOL 1728. ranarnik<br />
FRAUENDIENST p. WOLFGANG<br />
TEÜENDIENST-u NEKROLOGU 1730. – 1731. pater apotekar<br />
HAGN fra KUZMA<br />
1731. – 1734. ranarnik<br />
KOPRIVA fra JAKOB 1736. – apotekar<br />
HAGN fra KUZMA 1736. – 1741. ranarnik<br />
KOLLMANN fra SERVUL<br />
1742. – 1755. ranarnik i ljekarnik<br />
HIRSHL fra IVAN KRSTITELJ 1747. – 1751. apotekar<br />
MARTIN fra SEBALD 1751. – 1754. ranarnik<br />
SCHMIDT fra ANTUN 1755. – 1757. ranarnik<br />
STADLER fra SAMUEL 1756. – 1757. ranarnik-brat novak<br />
BERGER fra REMIGIJE 1758. – 1759. ranarnik<br />
STARAUSIG fra CAROLUS GEORGIUS 1760. ranarnik i apotekar<br />
RÖTTENBÖCK fra KUZMA 1762 ranarnik i apotekar<br />
SVOBODA p. PROKLOPIJE 1762. – 1763. pater apotekar<br />
BERGER fra REMIGIJE 1763. ranarnik<br />
DETTL fra FIRMIN 1764. – 1764. ranarnik i ljekarnik<br />
GLASSNER fra LUKA 1764. ranarnik<br />
SCHMIDT fra ANTUN 1766. – 1767. ranarnik<br />
SZUOBODA p. PROKOPIJE 1766. – 1767. pater apotekar<br />
GAIGER fra DAMJAN 1768. – 1784. ranarnik<br />
BERGER fra REMIGIJE 1767. – 1768. ranarnik<br />
RÖTTENBÖCK fra KUZMA 1769. – 1770. ranarnik i apotekar<br />
SCHNEIDER fra BLAŽ 1771. – 1773. ranarnik i apotekar<br />
APFL fra PANTALEON 1771. – ranarnik<br />
APFL fra PANTALEON 1773. – 1775. ranarnik i apotekar<br />
RÄCH fra ROMAN 1776. ranarnik i apotekar<br />
SCHMIDT/ŠMIDT fra IZAIJA 1776. – 1777. apotekar<br />
SIMON fra NIKOLA 1777. – 1778. ranarnik<br />
KRAMPF p.GUANDIOSUS<br />
1779. – 1780. pater apotekar<br />
SIMON fra NIKOLA 1781. – 1783. ranarnik<br />
SCHNEIDER fra BLAŽ 1788. nakon ispita u Pešti dobiva<br />
titule Magister Chyrurgiae et<br />
Magister Pharmatiae<br />
29
JAKOPOVIĆ fra GABRIEL 1791. – 1794. farmaceutski praktikant<br />
1794. – 1797. farmaceut<br />
GAIGER fra DAMJAN 1797. – 1800. apotekar<br />
SCHMIDT/ŠMIDT fra IZAIJA<br />
1797. – 1800. ranarnik<br />
SCHMIDT/ŠMIDT fra IZAIJA - zadnji 1801. – 1811. ranarnik<br />
samostanski farmaceut u ljekarni javnog značaja, započeo ljekarničku službu kao novak u<br />
Ivaniću 1758. te je upravo on i završio niz vrijedne braće ljekarnika, jer je umro u Ivaniću,<br />
12. II. 1811. 9<br />
9<br />
Popis braće ranarnika i ljekarnika svjedoči da su franjevačka braća više od<br />
osamdeset godina vodila samostansku ljekarnu u Ivaniću. Praznina od 1783. do 1791.,<br />
uzrokovana je teškim danima za samostansku braću u Ivaniću jer je Josip II. dokinuo<br />
redovničke škole, a namjeravao je dokinuti ivanićki samostan. U samostanu je bila i<br />
bolnica za vojnike (ostaje zahvaljujući zagrebačkom biskupu Josipu Galjufu), što je<br />
uzrok da ljekarna nije imala brata ljekarnika, a vjerojatno i nije radila. Poslije 1811. u<br />
samostanskoj ljekarni rade provizori — ljekarnici, koje samostan plaća, dok ljekarna<br />
ne prelazi u potpuno vlasništvo gospodina Šipuša 1931. 10<br />
LJEKARNICI — PROVIDNICI FRANJEVAČKE LJEKARNE<br />
Radi potpunosti slike o djelovanju franjevačke ljekarne u Ivaniću koja je u<br />
upravi ivanićkog samostana do 1931. godine kao javna ustanova u Ivaniću — Kloštru<br />
— navest ćemo i imena ljekarnika — svjetovnjaka, koji su samostansku ljekarnu u<br />
Ivaniću vodili kao samostanski plaćeni providnici (provizori). Podatke o njima sabrao<br />
je magistar Drago Šipuš.<br />
1. Galler Ivan 17. Drapczynski Aleksius Heinrich<br />
2. Dojković Antun 18. Maslo Johan (Ivan)<br />
3. Dojković Josip 19. Momčilović Pero<br />
4. Fibić Aleksandar 20. Ćorić Miroslav<br />
5. Seitz Vinko 21. Novak Mirko<br />
6. Tolović Eduard 22. Maslo Ivan<br />
7. Tomiček Zdenek 23. Kušević Đuro<br />
8. Lipscher Josip 24. Danilo Jakov<br />
9. Fabar Josip 25. Kovačić August<br />
10. Rošić Johan 26. Kuntarić<br />
11. Hegedušić Julije, sen. 27. Lacina Matija<br />
12. Ladenkaufen pl. Adolf 28. Hrenčević Tonca<br />
13. Pospišil Ignjat 29. Šipuš Drago<br />
9<br />
Barle, 1906.; Arhiva franjevačkog samostana u Virovitici<br />
10<br />
Cvekan, 1979., 170<br />
30
14. Maršić Josip 30. Burić Ivo<br />
15. Volek 31. Šegrc Julija<br />
16. Takač<br />
Samostansku ljekarnu u Ivaniću kupio je od Provincije Sv. Ćirila i Metoda u<br />
Zagrebu Drago Šipuš 23. travnja 1931. i vodio kao osobni vlasnik od 1931. do 15.<br />
rujna 1949. godine. Ivanićka ljekarna posjedovala je i nešto starih posuda i sprava iz<br />
18. stoljeća, kad su ljekarnu vodili franjevci ljekarnici i ranarnici, ali na žalost nisam<br />
saznao gdje se ti predmeti danas nalaze.<br />
SAMOSTANSKA KNJIŽNICA<br />
Značenje knjižnice franjevačkog samostana Kloštar Ivanić možemo shvatiti na<br />
osnovi spoznaje da je o toj nevelikoj knjižnici održan znanstveni sipozij 2000. godine<br />
o kojem je izdan Zbornik radova.<br />
Sudionici simpozija osvijetlili su život i rad franjevaca u Kloštar Ivaniću te<br />
pozvali istraživače pojedinih područja na istraživanja koja se otvaraju sada u sređenom<br />
i javnosti pristupnom knjižnom blagu. Sudionici simpozija govore o djelovanju<br />
franjevačkog filozofskog učilišta kao i učilištu moralnog bogoštovlja (1718.-1783.)<br />
koje su pohađali i budući bosanski franjevci, a isto tako i o vođenju pučke škole<br />
(1772-1786.) .<br />
Knjižnica ima tri inkunabule iz 15. stoljeća te 34 primjerka knjiga iz 16. stoljeća.<br />
Knjige su tiskane u Italiji, Austriji, Njemačkoj, Francuskoj i Češkoj (današnje zemlje),<br />
te su tiskana na jezicima pojedinih naroda, pa tako ima na našem hrvatskom jeziku<br />
glagoljskim slovima. 11<br />
Trezor sa starim i rijetkim knjigama (foto: B. Tomašić)<br />
11<br />
Pažin, 2000., 28<br />
31
U obradi radova simpozija vidljivo je da su se autori bavili knjigama prirodnih<br />
znanosti, filozofije i teologije, povijesnim knjigama, knjigama iz vremena Ilirskog<br />
preporoda, periodikom u knjižnom fondu i slično.<br />
O knjigama iz medicine i ljekarništva na tom simpoziju nije bilo posebnih radova<br />
osim kratkog osvrt u radu p. Vatroslava Frkina ”Povjest knjižnice Kloštar Ivanić”,<br />
zato što je prilikom obljetnice obilježavanja 900 godina Ivanića 1994., dr. sc. Biserka<br />
Belicze u tekstu ”Ljekarna Kloštar Ivanić” objavljenom u Zborniku radova obradila<br />
uz povijest ljekarništva i knjižni fond iz toga područja. Dr. sc. Biserka Belicza u<br />
svom radu priklanja se mišljenju mag. Šipuša o početku rada samostanske ljekarne,<br />
i to potkrepljuje starim izdanjima prije početka rada ljekarne prema mag. Šipušu, uz<br />
napomenu da to nije dokaz jer nema točan podatak dolaska pojedine knjige u knjižnicu,<br />
a knjige su se selile kako bi se sačuvale od ratnih stradanja tijekom povijesti.<br />
Knjige u današnjoj knjižnici (foto: B. Tomašić)<br />
Osobno sam našao knjigu HAGERA Hermanna, Hanbuch der Pharmaceutischen<br />
Praxis..., tiskanu 1888., obnovljenih korica, koja na prvoj stranici ima dva žiga: ljekarna<br />
Koprivnica i Narodna apoteka Križ. To su vidljivi dokazi da se ta knjiga selila.<br />
Kako nema podataka o ulasku knjige u ljekarnu (popis inventara i knjiga), moguće<br />
je da je knjigu netko od upravitelja ili kasnijih vlasnika posudio Koprivnici, zatim je<br />
poslije II. svj. rata došla u Narodnu apoteku Križ i ponovno se vratila “kući“. Kako<br />
sam već naveo suprotna mišljenja i podatke p. Cvekana, ovdje bih želio samo prikazati<br />
sačuvano knjižno blago, pogotovo ono iz 16. i 17. stoljeća.<br />
32
Knjiga Hagera Hermanna obnovljenih korica koja na prvoj stranici ima dva žiga:<br />
ljekarna Daniel Smekal Koprivnica i Narodna apoteka Križ (foto: B. Tomašić)<br />
Najstarija knjige medicinskog sadržaja, nastale u 16. stoljeću su:<br />
GUALTHERIUSA, Rytta Frankfurt, MDLXIII<br />
“Confest Buch…<br />
rukom napisano “Haus Apotheke 1563.“<br />
Knjiga Quintua Apollinariusa<br />
(foto: B. T.)<br />
QUINTUSA Apollinariusa Strassburg, MDLXVII<br />
“Kurtzs Handt-buchlin innd Expariment vieler Artzneyen<br />
durch den gantzen Corper des Menchens, von<br />
dem Haupt biss auffdie Fuss.<br />
Sampt lebendiger agcontrafactur etlicher gemeiner<br />
Kreatur.<br />
Durch den Hochgelehr-ten D. Apollinarem selbs erfaren<br />
und bewert Jetzundt von newen gemehrt und gebessert<br />
an vielen Orten”<br />
Autor piše o pokusima s lijekovima za sve bolesti<br />
čovjeka, koje je on sam izveo, te daje ocjenu dosadašnjeg<br />
liječenja s, prema njegovom istraživanju, potrebnim<br />
ispravcima i dodacima u liječenju.<br />
LEVINUS Lemnius Colonie Agripinae, MDLXXXI<br />
“De miraculis occultis naturae, libri Item De vite cum<br />
animi et corporis incolumitate recte instituenda, liber<br />
unus..” 626 str.<br />
Knjiga Levinus Lemnius<br />
(foto:B.T.)<br />
33
Knjige iz 17. stoljeća pokazuju da su franjevci prema pravilima svoga reda<br />
vodili cjelovitu brigu o subraći jer osim lječenja one obrađuju zdravstvenu skrb koju<br />
su obnašali braća ranarnici-brijači.<br />
GÜNTHERO, Simone In Nobili Spira, MDCVIII<br />
“Hoortulus sanitatis amoenissimus. Hoc est: De tuenda<br />
et conservanda bona valetudine, omnibus literatis et<br />
perigrinantibus libellus accommodatissimus et maxime<br />
necessaries in lecem editus<br />
aditus… a Simone Gunthero…<br />
Hortulus sanitatis amoenissimus. Hoc est: De tuenda<br />
et conservanda bona valetudine omnibus literatis et<br />
peregrinantibus libellus accommodatissimus et maxime<br />
necessarius in lucem editus... a Simone Günthero Gransoviensi<br />
Marchico.<br />
Impensis Authoris et Heliae Kembachii, 16° 155+/11/ str.<br />
SENNERTUS, Daniel Wittebergae, MDCXIX<br />
/ De febribus libri lV. /<br />
rasprava o groznicama i vrućicama<br />
LONIZERA D. …. nevidljivo mjesto tiskanja,MDCXXX<br />
“Kreuterbuch…….<br />
sa slikama u boji<br />
na knjizi upisano “Apotheca Contus Ivanischiensis”<br />
HORNE, Johannes van Lugduni, MDCLXII<br />
Joannis van Horne Anatomes et Chirurgiae Professoris,<br />
Mikrokosmos seu Brevis manuductio ad historiam corporis<br />
humani. In gratiam discipulorum secundum edita.<br />
HORNE, Johannes van Frankfurt, MDCLXXIX<br />
Johannis van Horne Anat. und Chrir. Professoris. Kleine<br />
Kunst oder Kurtze Anleitung zur Wund Artzeney Kunst,<br />
darinn die fürnehmsten Gebrechen an dem menschlichen<br />
Leibe erzehlet, wie auch die Anstellung der Curen derselben<br />
deutlich erkläret werden...<br />
Auf inständiges Begehren einiger fürnehmer Leute, aus<br />
dem Lateinischen ins Teutsche übersetzet von einem<br />
solcher Kunst Liebhabern.<br />
SCHMID Joseph Augspurg, MDCLXXIII<br />
Examen chirurgicum, das ist: Wie alle jungangehende<br />
Feldscherer, Barbier und Wundärtzt sollen befragt wer-<br />
34
den, wie sich in allen begebenden Verwundungen in<br />
deß Menschen Leib vom Haupt biß auff die Fußsolen<br />
verhalten sollen. Ingleichem wie alle Chirurgische Instrumenten<br />
zugericht und gebraucht werden, in Kupffer<br />
vor Augen gestellt. Durch Joseph Schmid, Barbier geschworner<br />
Statt-Wund und Brech-Artzt in Augspurg.<br />
Upute za ispit neobučenih (neobrazovanih) brijača<br />
i ranarnika, uz to o uporabi kirurških instumenata.<br />
Privez: Schmid. Instrumenta chirurgica.<br />
Instrumenta chirurgica, das ist: Kurtze und gründliche<br />
Beschreibung aller und jeder chirurgischen Instrumenten,<br />
so in diesem Tractat begriffen, sampt deroselben ins<br />
Kupffer gebrachte eygentliche Abbildung. Gestellt durch<br />
Joseph Schmid, Barbier und Wund Artzt in Augspurg.<br />
q<br />
SWALVE, Bernhardus Amstaeledami, MDCLV<br />
Querelae ventriculi renovatae sive Prosopopoiia ejusdem<br />
naturalia sua sibi vendicantis et abusus tam diaeteticos,<br />
quam pharmaceuticos perstringentis. Adornante Bernhardo<br />
Swalve Med.<br />
knjiga je privezak uz knjigu Horne,<br />
CULPEPER, Nicolaus Hamburg, MDCLXXV<br />
Culpepers Testament oder Letzter Wille, welches er<br />
seiner Ehegemahlin dem gemeinen Nutzen zum besten<br />
hinterlassen und anbesohlen... Begreiffende in sich<br />
allerhand seltzame und wunderbahre Experimenten in<br />
unterschiedenen Künsten, sonderlich in der Artzney und<br />
Heile Kunst... Geschrieben und zusammen getragen<br />
durch Nicolaum Culpepera, Nob. Angl. der Stein und<br />
Artzney Kunst Beflissenen...<br />
UNTERRICHTUNG Grätz, MDCLXXIX<br />
Kurtze Unterrichtung. Für die arme Gemeynde auff<br />
dem Land, was man für Mittel, so wol das Pest Gifft<br />
zuverhüten, als auch daran erkranckte Persohnen zu<br />
curiern gebrauchen solle.<br />
JOEPSER, Jacob Joseph Norinbergae, MDCLXXX<br />
Isagoge seu Manuductio ad vitam longiorem: variis,<br />
de tuenda, reparandaque; valetudine, dissertationibus<br />
illustrata: et selectis, tum veterum, tum recentiorum<br />
35
medicorum scitis placitisque stabilita: Publico omnium<br />
Biophilorum emolumento, in lucem edita a Jacobo Josepho<br />
Joepserio, philosophiae et medicinae doctore, E.<br />
A. et C. P. jurato Marcomanniae Physico, per Districtum<br />
Echinopohtanurn etc.<br />
PURMANN, Mattheus Gottfried Franckfurt am Mäyn,<br />
MDCLXXX<br />
Kurtze doch grund richtige Anweisung, wie man alle<br />
Arten der bösen und gifftigen pestilentzischen Drüsen,<br />
Beulen, Carbunckel und Apostemata, nach deren Ursprung<br />
und Ansehen recht erkennen und unterscheiden:<br />
Und denn auch durch bewehrte euserliche Artzney<br />
Mittel, wenn sie sich vermercken lassen, oder schon<br />
aussgefahren, Fundamentaliter curiren könne... Auss<br />
eigner Erfahrung...<br />
WÜERTZENA, Felix Basel, MDCLXXXVII<br />
Felix Würtzen weiland des berühmten Wund Artztes<br />
zu Basel Wund Artzney, darinnen nicht allein allerhand<br />
schädliche Missbräuche abgeschaffet, sondern auch<br />
gründlich die Cur allerley Wunden Schäden, und dero<br />
Zufällen, samt künstlicher Bereitung der darzu au Uerlesenen<br />
Artzneyen dargestellet wird; Sammt Rudolff<br />
Wiirtzen... auch... Fel. Wurtzii... und,. D Schaevii<br />
DIONISA Pierra<br />
Paris, MDCXCIV<br />
Demonstrationes anatomicae in Horto Regio habitae a<br />
Domino Dionis anatomico percelebri...<br />
Knjiga iz 18. stoljeća ima znatno više te nadmašuje sva prijašnja i potonja<br />
razdoblja. Među tim brojem nailazimo na službene austrijske farmakopeje kao i druge<br />
ljekarničke knjige. Posebno zanimanje za nas imaju knjige koje obrađuju područja<br />
samog ljekarništva i koje nam dokazuju visoku razinu profesionalne naobrazbe ljekarnika,<br />
a te priručnike, leksikone i sl. sa sobom su najvjerojatnije donosili oni koji<br />
su dolazili na službu ili su pribavljane za potrebe samostanske ljekarne.<br />
DISPENSATORIUM Erfordiae, MDCCXXXIV<br />
Dispensatorium regium et electorale Borusso-Brandenburgicum,<br />
juxta quod in provinciis regiis et electoralibus,<br />
medicamenta officinis familiaria praeparanda et dispensanda...<br />
Nunc vero... annotationibus... locupletatum ab<br />
Ernesto Fagino, Augustano.<br />
sa slikama<br />
36
REISSA Johhanna Caspara Augspurg, MDCCXXXIX<br />
Compendium anatomico-chirurgicum. Oder. Kurtze,<br />
doch deutliche, und gründliche Anleitung zur Wund Artzney,<br />
und neue grundsätze der Chirurgie, auf den Grund<br />
Acidi und Alcali und Circulation omnium Humorum<br />
ausgeführet... 4. Aufl. von Johann Casper Reiss, Barbier<br />
und Wund Aitz in Augspurg<br />
Pisac Reissa J. C. daje kratke, jasne i temeljite upute o<br />
ljekovima za rane uz nove temelje kirurgije.<br />
DISPENSATORIUM<br />
Viennae, MDCCLI<br />
Dispensatorium pharmaceuticum Austriaco-Viennease,<br />
in quo hodieraa die usualiora medicamenta secundum<br />
artis regulas componenda visuntur... Reimpressum.<br />
q<br />
REISSA Johhanna Caspara Vindobonae, MDCCLI<br />
“Dispensstorium pharmaceuticum Austriaco-<br />
Viennense, in quo hodierna die usualiora medicamenta<br />
secundum artis regulas componenda vinsuntur..”<br />
TISSOT Samuel-Simon Andre David Leipzig,<br />
MDCCLXX<br />
Abhandlungen über verschiedene Gegenstände der<br />
Arzeneywissenschaft von Herrn Tissot. Aus dem Französischen<br />
übersetzt. ...<br />
Izvorno djelo napisao je Bey Johann Gottfried Müllern<br />
na 388 str. a s francuskog preveo TISSOT S.S.A.D.<br />
DISPENSATORIUM Vindobonae, MDCCLXX<br />
Dispensatorium pharmaceuticum Austriaco-Viennense,<br />
in quo hodierna die usualiora medicamenta secundum<br />
artis regulas componenda visuntur... 235 str.<br />
PHARMACOPOEA Wien, 1774.MDCCLXXIV<br />
Pharmacopoea Austriacoprovincialis. Ad Mandatum S.<br />
C. R. Apost. Majestatis. Viennae, Typis Joan. Thomae<br />
Nob. de Trattnern,<br />
319 str.<br />
SCHRODERS D. Johann Ulmae, godina nečitka<br />
Pharmacopoeia medico-chymica sive Thesaurus pharmacologicus,<br />
quo composita quaeque celebriora; hinc<br />
Mineralia, Vegetabilia, et Animalia, chymico-medice<br />
describuntur... Authore Joanne Schrödero, M. D. Reip.<br />
37
Moeno-Francof. Phys. Ord... 8. ed. Studio et opera Petri<br />
Rommelii, Ph. et Med. D. Reipubl. Ulmens. Phvsici<br />
Ord...<br />
SCHRODERS D. Johann Nurnberg, MDCCLXXIV<br />
D. Johann Schröders Pharmacopoeia universalis, Das<br />
ist: Allgemeiner medicinisch chimischer Artzney Schatz<br />
nebst D. Friderich Hoffmanns darüber verfassten herrlichen<br />
Anmerkungen in sechs Büchern, welche eine<br />
Einleitung zur Chimie... enthalten ... Nebst einem allgemeinen<br />
Apothecer… ”<br />
Tax, mit vielen Kupfem erlautert ...<br />
Autor svojim mišljenjem i zapažanjima D. Fridrich<br />
Hoffmanna, objašnjava sadržaje pharmacopeae kroz<br />
nekoliko godina u 6 knjiga, uz to donosi i propisane<br />
takse za lakši rad ljekarnika.<br />
PHARMACOPOEA Wien, MDCCLXXV<br />
Pharmacopoea Austriaco-Provincialis. Ad Mandatum S.<br />
C. R. Apost. Majestatis<br />
PROVINCAL-PHARMACOPÖE Wien, 1778.<br />
MDCCLXXVIII<br />
Oesterreichische Provinzial Pharmakopee...<br />
PHARMACOPOEA Wien, MDCCLXXIX<br />
Pharmacopoea Austriaco-Provincialis...<br />
Naslovna stranica vojne<br />
pharmacopeae<br />
(foto: B.T.)<br />
PHARMACOPOEA Wien, MDCCXCIV<br />
Pharmacopoea Austriaco-Provincialis emendata. Ad<br />
mandatum S. C. R. Apost. Majestatis.<br />
195 str.<br />
PROVINCAL-PHARMACOPÖE Wien, MDCCXCV<br />
Oesterreichische Provincial Pharmacopöe. Umgearbeitete<br />
Auflage. Auf Befehl Sr. k. k. Apostolischen Majestät.<br />
TAXA<br />
Wien, MDCCXCV<br />
Taxa medicamentorum in Pharmacopoea Austriacoprovinciali<br />
emendata contentorum. Taxe der, in der umgearbeiteten<br />
Oesterreichischen Provincial Pharmacopöe<br />
enthalten Arzeneyen.<br />
38
MILITÄR-PHARMAKOPÖE Wien, MDCCC<br />
“Oesterreichische Militar-pharmakopoe-Feld-Medicamenten-Katalog<br />
mit neuen Taxe vom Jahre 1795”<br />
Austrijska-vojna pharmacopea koja se koristi na terenu.<br />
TAXA<br />
Wien, MDCCCIV<br />
Taxa medicamentorum in pharmacopoea austriacoprovinciali<br />
emendata contentorum. Taxe der in der umgearbeiteten<br />
Oesterreichischen Provincial=Pharmacopöe<br />
enthalten Arzneyen.<br />
77 str.<br />
q<br />
TAXA<br />
Wien, MDCCCVII<br />
Taxa medicamentorum in Pharmacopoea austriacoprovinciali<br />
emendata contentorum pro anno MDCC-<br />
CVIL-Taxe der in der umgearbeiteten österreichischen<br />
Provinzial Phaimacopoe enthaltenen Arzneyen für das<br />
Jahr 1807.<br />
TAXA<br />
Wien, MDCCCXI<br />
Taxa medicamentorum in pharmacopoea austriacoprovinciali<br />
emendata contentorum pro anno MDCC-<br />
CXI. Taxe der in der umgearbeiteten österreichischen<br />
Provinzial Pharmacopoe enthaltenen Arzneyen für das<br />
Jahr 1811.<br />
70 str.<br />
OSLANDER, Johann Fr. Hannover, MDCCCLXV<br />
Volksarzneimittel und einfache, nicht pharmaceutische<br />
Heilmittel gegen Krankheiten des Menschen. Ein Haus<br />
und Familienbuch für die gebildete Stände von Dr.<br />
Joh. Fr. Oslander, weiland professor der Medicin in<br />
Göttingen...<br />
HAGER, Hermann Berlin, MDCCCLXXXVIII<br />
Handbuch der Pharmaceutischen Praxis. Für Apotheker,<br />
Ärzte, Drogisten und Medicinalbeamte. Bearbeitet von<br />
Dr. Hermann Hager. Mit zahlreichen in den Text gedruckten<br />
Holzschnitten. Ergänzungsband.<br />
HAGER, Hermann Berlin, MDCCCLXXXVIII<br />
Handbuch der Pharmaceutischen Praxis. Für Apotheker,<br />
Ärzte, Drogisten und Medizinalbeamte. Bearbeitet von<br />
39
Dr. Hermann Hager. Mit zahlreichen in den Text gedruckten<br />
Holzschnitten...<br />
Ostale medicinske knjige 18. i 19. st. u samostanskoj knjižnici.<br />
KRÄEUTERMANN Valentinus Leipzig, MDCCVIII<br />
Das in der Medicin gebrauchlichste Regnum Animale<br />
oder Thier Reich... Mit Fleiss also zusammen getragen,<br />
und mit nöthigen Registern anietzo zum andern mahl<br />
vermehrter zum Druck befördet von Valentino Kräutermann.<br />
“Das in der Medicin gebrauchlichste Regnum animale<br />
oder Their-Reich, darinnen enthalten eine…Beschrevbung<br />
aller Their…ein…Unterricht… nutzlichen Thiere<br />
zu erhalten…”<br />
JÜNGKEN, Johann Helffrich Leipzig 1709.MDCCIX<br />
Johann Helffrich Jünckens, M. D. Physici in Francfurt,<br />
der nach den heutigen vernunfftmässigen aus der anatomie<br />
und chymie hergeführten grundreguln unterrichtete,<br />
sichere und sorgfältige Medicus oder Leib Artzt,<br />
welcher lehret, wie ein mensch, ob er schon von der<br />
medicin keine profession macht; dennoch so wohl seine<br />
eigene constitution leicht erkennen, als ein anfallenden<br />
kranckheiten sich finden und mit rathen kan, 4 auflage<br />
JÜNGKEN Johann Helffricha Nurnberg, MDCCX<br />
“Physici manualis oder kertzer doch vollkommener<br />
Begriff dere zu der Chirurgie in specie gehoringen<br />
Operationen oder Hand- arbeite wie solsche einem..<br />
Chirurgo…zu wissen absolute nohing sind…”<br />
Joh. Helfric. Jungken, Physici Francofurtensi, Chirurgia<br />
manualis. Oder kurtzer doch vollkommener Begriff<br />
derer zu der Chirurgie in specie gehörigen Operationen<br />
oder Hand Arbeiten... Denen bey dieser Dritten Edition<br />
beygefüget einige kurtze vermehrte Anatomische Fragen<br />
über diejenigen Theile des Menschlichen Cörpers welche<br />
der Chirurgus absonderlich wol fassen und wissen muss.<br />
MAUBEUG Joannes Nicolaus Ollmutz, MDCCXIII<br />
DirectoriumAnti-Pestilentiale, oder: Kurtze ohnmassgebliche<br />
Pest Ordnung. Im Fall in dieser Königl: Haupt<br />
Stadt Ollmütz würcklich (so Gott gnädigst verhütte) das<br />
40
grausame Mord Gifft einrisse. Dum proximus ardet Ucalegon.<br />
Auss Liebe dess Nechsten in unserer Teutschen<br />
Mutter Sprach zu Pappier gebracht vou Joanne Nicolao<br />
Maubeuge, Philosopli: und Med. Doctore, der Zeit Stadt<br />
Physico.<br />
“Directorium anti pastilentiale, oder:Kurtze ohnmassgebliche<br />
Pestordnung….”<br />
Stranica knjige Hellwig von<br />
Christophora (foto:B.T.)<br />
HELLWIG, Christoph von Leipzig, MDCCXLIV<br />
“Nosce te ipsum, vel anatomicum vivum, oder: Kurtzgefastes<br />
doch richtig gestelltes anatomisches Werk,<br />
worinnem die gantze Anatomie, nebst ihre Eintheilung<br />
deutlich zufinden..Nebet nothingen Kupffern…”<br />
“Nosce te ipsum, vel anatomicum vivum, oder: Kurtzgefastes<br />
doch richtig gestelltes anatomisches Werk,<br />
worinnem die gantze Anatomie, nebst ihre Eintheilung,<br />
wie durc die nothingen Kupffern…und eine Beschreibung<br />
todtlicher Wund deutlich zu findden…”<br />
Kratki pregled anatomije i njezina podjela, uz bakrorez<br />
i opis smrtonosnih rana. Autor opisuje detaljni pregled<br />
puštanja krvi iz vena na principima vakuuma prema<br />
staroj anatomiji i prema novim spoznajama o krvotoku,<br />
opisuje pravilnu primjenu i zloporabu te kirurške<br />
operacije.<br />
BEYNON DE JÜNGERN, Elias Nümberg, MDCCXI<br />
Eliae Beynon des Jüngern V. D. M. Barmhertziger<br />
Samariter Oder: Freund Brüderlicher Rath allerhand<br />
Kranckheiten und Gebrechen des menschlichen Leibs<br />
innerlich und äusserlich zu heilen mit geringen und<br />
verachteten Mitteln und Arzneyen... Auch einen sehr<br />
nutzlichen<br />
Untemcht vor die Hebammen in allen zustossenden<br />
Fallen nebst einem neuen Anhang von der Pest<br />
VENETTE, Nicolaus<br />
Leipzig, MDCCXI<br />
Nicolai Venette, Med. Doct. Professoris und Decani des<br />
Collegii zu Rochelle, Abhandlung von Erzeugung der<br />
Menschen ...<br />
PITCARNIUS, Archibaldus Neapoli, MDCCXXI<br />
Archibaldi Pitcarnii medici celeberrimi Scoto-Britanni<br />
Elementa medicinae physico-mathematica, libris duo-<br />
41
us, quorum prior Theoriam, posterior Praxim exhibet, in<br />
gratiam Medicinae studiosorum delineata, et nunc iterum<br />
in lucem edita; item Opuscula medica, quibus postremo<br />
adjectus est Ratiociniorum mechanicorum in medicina<br />
usus vindicatus per Christianum Strom,<br />
Privez uz knjigu Pitcarnius Arhibaldus<br />
STRÖM, Christianus<br />
Ratiociniorum mechanicorum.<br />
q<br />
MYNSICHT, Adrianus<br />
Stutgardt, MDCCXXV<br />
Adriani a Mynsicht Medicinisch Chymische Schatz und<br />
Rüst Cammer/Das ist: Eine sonderbahre Art und Weiß/<br />
wie man die ausserlesenste und geheimste Artzney<br />
Mittel/ wider allerey Kranckheiten und Zustände, des<br />
Menschlichen Leibs, so der Autor selbst durch eigenthumliche<br />
Erfahrenheit, in vielfältig und beglückter Praxi,<br />
bewährt erfunden verfertigen soll.Anfangs von dem<br />
Autore in Lateinischer Sprache geschrieben; Anjetzo<br />
aber dennen, so das Latein nicht verstehen/ in unsere<br />
Teutsche Mutter Sprach iibersetzt..<br />
WOYT, Johann Jacub Leipzig, MDCCXXVII<br />
D. Johann Jacob Woyts, Oeffentlichen Lehrers der Artzney<br />
Kunst in Königsberg, Abhandlung aller innerlichen<br />
Kranckheiten, in welcher jedwede Kranckheit deutlich<br />
beschrieben und zur Cur die bewährtesten Artzney Mittel<br />
aus denen Schrifften derer berühmtesten Practicorum an<br />
die Hand gegeben werden<br />
WOYT, Johann Jacub Leipzig, 1753. MDCCLIII<br />
D. Johann Jacob Woyts Weyl. öffentlichen Lehrers der<br />
Aitzney Kunst in Königsberg, Abhandlung aller innerlichen<br />
und äusserlichen Kranckheiten in zwey Theilen,<br />
in welchen jedwede Kranckheit deutlich beschrieben,<br />
und zur Cur die bewährtesten Artzney Mittel aus denen<br />
Schriften derer berühmtesten Aertzte an die Hand<br />
gegeben werden, bey dieser dritten Auflage mit Fleiss<br />
übersehen und verbessert<br />
1168 str.<br />
KRAVIE mjesto izdavanja nečitko, MDCCXXVIII<br />
/ Medico-Chymica Medicamenta... /<br />
42
GANSER, Joannes Franciscus Paulus<br />
Radkerrspugi, MDCCXXXI<br />
/ De vita in communi.../<br />
WEISSBACH, Christian Strassbourg, MDCCXXXII<br />
Warhaffte und gründliche Cur aller dem Menschlichen<br />
Leibe zustossenden Kranckheiten nach der Vernünfftigen<br />
und unverrückten Methode der Natur, samt einem<br />
Physico-moralischen Vorbericht von dem Menschlichen<br />
Leibe und der darinn würckenden Seele, entworfen, und<br />
mit vielen Medicamentis specificis verschen.<br />
q<br />
ZIMMERMANN, Johann Georg<br />
Zürich, MDCCLXXVII<br />
D. Joh. Georg Zimmermann, Königl. Grossbritannischer<br />
Leibmedicus in Hannover, von der Erfahrung in der<br />
Arzneykunst. Neue Auflage.<br />
800 str.<br />
FAGINO, Ernesto Efrodinae, MDCCXXXIV<br />
“Dispensatorium regium et elecotorale Borusso-<br />
Brandenburgicum, juxta quod in provinciis regiis et<br />
electoralibus, medicamenta officiuis familiaria preparanda<br />
et dispensanda…Nuc vero…annotationibus…<br />
locupletatum”<br />
KRÄEUTERMANN Valentinus<br />
Leipzig, MDCCXXXVII<br />
Der sichere Augen und Zahn Artzt, oder accurate Beschreibung<br />
aller und ieden Augen und Zahn Gebrechen,<br />
nebst deutlichen Unterrichte, wie solchen bey Zeiten<br />
vorzukommen, oder auch glücklich zu curiren sind.<br />
Nebst nöthigem Register ans Licht gestellet von Valentinus<br />
Kräeutermann.<br />
Opis očnih i zubnih bolesti za uspješno djelovanje okulista<br />
i zubara.<br />
WOYT, Johann Jacub Leipzig, MDCCXXXVII<br />
Johann Jacob Woyts, der Artzney Kunst doctoris, und<br />
auf der Königl. Preussischen Universität Königsberg<br />
Profess. Publ. Gazophylacium medico - physicum oder<br />
Schatz Kammer Medicinisch und Natürlicher Dinge ...<br />
1112 str.<br />
43
HOFFMANN, Fridericus Venetiis, MDCCXXXVIII<br />
Friderici Hoffinanni consiliarii medici et professoris<br />
Regii, Societatis Regiae Britannicae Sodalis Opuscula<br />
phisico- medica antehac seorsim edita iam revisa, aucta,<br />
emendata et delectu habito recusa.<br />
PURMANN, Mattheus Gottfried<br />
Franckfurth und Leipzig, MDCCXXXVIII<br />
Matthäi Gottfried Purmanns Chirurgi und Stadt Artzts<br />
in Bresslau Rechter und wahrhafftiger Feldscherer oder<br />
Die rechte und wahrhafftige Feldschers Kunst... Nebst<br />
Beyfügung des Pest Barbierers...<br />
636 str.<br />
q<br />
STORCHEN, Johann<br />
Leipzig-Eisenach, MDCCXXXIX<br />
D. Johann Storchens alias Pelargi Fürstl. Sachs. Eisenachl.<br />
und Schwartzburg Rudelstädtischen Rats und Leib<br />
Medici auch Eisenachl. Stadt und Garnison-Physici<br />
Quinque partitum practicum oder Eine in fünff Classen<br />
eingetheilte Praxis causalis medica ...<br />
STAHL Georg Ernst Leipzeg-Eisenbach, MDCCXL<br />
“…Theoretische und practische Abhandlung von dem<br />
Verhalten. Aus dem Lateinische ins Teutsche vertiert<br />
und mit vielen Noten und Anmerckungen erlautert….”<br />
BÄUMLER, Gottfried Samuel<br />
Strassburg, MDCCXLIII<br />
Gottfried Samuel Bäumlers, ehemahligen Chur Pfältzischen<br />
Ober Amts Physici in Germersheim, Mitleidiger<br />
Artzt, welcher überhaupt alle arme Krancke, insonderheit<br />
aber die abgelegene Land Leute gründlich und aufrichtig<br />
lehret, wie sie mit gemeinen Hauss Mitteln und anderen<br />
nicht allzukostbaren Artzneyen sich selbsten curiren<br />
können. 3. Aufl., hin und wieder vermehret und mit einer<br />
neuen Vorrede versehen von D. Georg Heiirrich Behr, der<br />
Kayerl. Acad. der Natur Wissenschaft. Mitglied...<br />
Privez: Baumler.Kurtze Beschreibung. Strassburg, 1743.<br />
SWIETENA van Gerharda Venetitis, MDCCXLVI<br />
“Gerardi van-Swieten med. doct. Commentaria in<br />
Hermanni Boerhaave aphorismos de congnoscendis et<br />
curandis morbis.”<br />
44
PHYSICA<br />
Cassoviae, 1742. MDCCXLII<br />
Physica exotica, seu Arcana naturae, et artis. Continens<br />
selecta, curiosa, jucunda, et omni fere hominum statui<br />
utilissima...<br />
VAN-SWIETEN, Gerardus Venetiis, MDCCXLVI<br />
Gerardi Van-Swieten Med. doct. Commentaria in<br />
Hermanni Boerhaave Aphorismos De cognoscendis et<br />
curandis morbis.<br />
T.1. - 324 str. T.2. - 644 str.<br />
q<br />
KEIL, Cristophor Heinrich Augspurg, MDCCXLVIII<br />
Compendiöses doch vollkommenes Anatomisches Handbüchlein,<br />
darinnen alle und jede Theile des menschlichen<br />
Leibes in natürlicher Ordnung denen Anfängern<br />
der Chirurgie vorgelegt, und so deutlich beschrieben<br />
werden, dass sie auch so gar ohne Figuren und Kupfer<br />
zu erkennen und zu finden.<br />
Mit grossem Fleiss colligiret und zusammen getragen,<br />
von Christophoro Heinrico Keil, Phil. und Med. Doct.<br />
wie auch Phys. Ordiiiario der Stadt und Sechs Aemter<br />
Wunsiedel.<br />
Priv. l.v.Keil, Anat.Handb.<br />
KEIL, Christophor Heinrich Leipzig, MDCCLI<br />
Compendiöses doch vollkommenes Chirurgisches Handbüchlein,<br />
darinnen enthalten wie alle lehrbegierige<br />
Chirurgi sich in allen und jeden Verwundungen, Schäden<br />
und Operationen des menschlichen Leibes verhalten,<br />
und denenselben mit dienlichen Mitteln, geschickten<br />
Handgriffen, bequemen Instrumenten, und guten Bandagen<br />
heilsamlich begegnen sollen. Alles aufs kürzeste<br />
und deuthchste, auch auf die neueste und beste Art vor<br />
Augen gestellet von Christophoro Heinrico Keil, Phil.<br />
und Med. Doct. wie auch Phys Ordinario der Stadt und<br />
Sechs Aemter Wunsiedel... 1360 str.<br />
Priv.2.v.Keil, Anat.Handb.<br />
KEIL, Christophor Heinrich<br />
Compendiöses doch vollkommenes Medicinisch: Chymisches<br />
Handbüchlein nach der Ordnung des Alphabets<br />
verfasset worinnen alle drey Reiche Vegetabile, Minerale<br />
et Animale und folglich die ganze Materia Medica mit<br />
45
enthalten, nebst denen daraus verfertigten üblichsten und<br />
nöthigsten Productis samt deren Nutzen und Gebrauch.<br />
Allen Anfängern der Medicin zum besten entworfen, von<br />
Christophoro Hemrico Keil Phil. und Med. Doct wie auch<br />
Phys. Ordinario der Stadt und Sechs Aemter Wunsiedel..<br />
OEHMEN Jahsnna Augustus<br />
Dresden-Leipzig, MDCCL<br />
Der expedite Feld Chirurgus welcher lehret wie man bey<br />
feindlichen Occasionen die mancherley Arten der Blesq<br />
KEIL, Christophor Heinrich Augspurg, MDCCXLVIII<br />
Compendiöses doch vollkommenes Medicinisch: Chymisches<br />
Handbüchlein, Nach Ordnung des Alphabets<br />
verfasset, worinnen alle drey Reiche Vegetabile, Minerale<br />
et Animale und folglich die gantze Materia medica mit<br />
enthalten, nebst denen daraus verfertigten üblichsten und<br />
nöthigsten Productis samt deren Nutzen und Gebrauch.<br />
Allen Anfängern der Medicin zum besten entworfen, von<br />
Christophoro Heinrico Keil Phil. und Med. Doct. wie auch<br />
Phys. Ordinario der Stadt und Sechs Aemter Wunsiedel.<br />
Priv.1.v.Keil, Chym.Handb<br />
KEIL, Christophor Heinrich .<br />
Compendiöses doch vollkommenes Chirurgisches Handbüchlein.<br />
Alles aufs kürtzeste und deutlichste, auch<br />
auf die neueste und beste Art vor Augen gestellet von<br />
Christoph. Heinr. Keil, Phil. et Med. Doct. wie auch<br />
Phys. Ordin. der Stadt und Sechs Aemter Wunsiedel...<br />
BEHR, Georg Heinrich Strassburg, MDCCLI<br />
Georg Heinrich Behrs, der Artzney Kunst Dr. u. Pract.<br />
zu Strassburg,... bey der vierten Auflage Seines Venus<br />
Spiegek...<br />
OCHMEN Jahann August<br />
Franckfurt-Leipzig, MDCCL<br />
D. Johann August Oehmens Med. und Chir. Pract p.<br />
t. in Neustadt bey Dressden Expediter Feld Chirurgus<br />
geschickter Kriegs Hospital Medicus und erfahrner Feld<br />
Apothecker. Abgetheilet in drey Theile. Wie auch mit<br />
einem nöthigen Register versehen. Neue, viele vermehrte<br />
und verbesserte Auflage.<br />
46
suren hurtig verbinden, und nachgehends heilen, auch<br />
die gewöhnlichsten Kranckheiten gewissenhafft curiren<br />
kan in zwey Heilen vermehret herausgegeben...<br />
384 str.<br />
HEBENSTREIT, Johann Ernest Leipzig, MDCCLI<br />
D. Ioannis Ernesti Hebenstreit, In Academia Lipsiensi<br />
Therapiae p. p. Facultatis medicae Decani. Exegesis<br />
onomaton ton peri pathon. Exegesis nominum Graecorum,<br />
quae morbos definiunt. Erkärung Griechischer<br />
Wörter, von Krankenheiten des menschhchen Cörpers.<br />
q<br />
HEISTER, Laurentius Leipzig, MDCCLI<br />
D. Laurentii Heisters, der Medicin, Chirurgie und Kräuter<br />
Wissenschaft Professoris zu Helmstädt, Practisches<br />
Medicinisches Handbuch oder: Kurtzer, doch hinlänglicher<br />
Unterricht, wie man die innerlichen Kranckheiten<br />
am besten curiren soll. Nebst einer Abhandlung von der<br />
Vortreflichkeit der mechanischen Artzney-Lehre. Neue<br />
verbesserte Auflage.<br />
REISSA, Johhanna Caspara Augspurg, 1751. MDCCLI<br />
“Grundliche untersuchung des Aderlassens und Schrepfens…nach<br />
der alten Anatomie…und nach jetzinger<br />
grudlichen Wissenschaft der Circulation des Geblutes<br />
und… worinnen eigentlich der rechte Grebrauch und<br />
Missbrauch dieser zweyen chirurgischen Operationen…<br />
aus überzeugter viel Jährigen Erfahrung, gewissenhaft, ”<br />
Temeljna obrada puštanja krvi i krvarenja izazvanog<br />
staklenim zvonom, po staroj anatomiji, po sadašnjoj<br />
temeljnoj znanosti o krvotoku, s navodom o pravilnoj<br />
štetnoj uporabi od jednog i drugog.<br />
WOYT, Johann Jacub Leipzig, MDCCLI<br />
/ Gazophylacium medicophysicum oder Schatz Kammer<br />
medicinisch und natürlicher Dinge. .../<br />
2330 str.<br />
MURSINNA, Christian Ludwig Berlin MDCCLXXX<br />
Beobachtungen über die Ruhr nebst einem Anhange<br />
von den Faulfiebem von Christian Ludwig Mursinna,<br />
Regimentsfeldscheer des hochlöblichen Regiments von<br />
Petersdorff.<br />
47
WINSLOW Jacobus Benignus<br />
Francofurti et Lipsiae, MDCCLIII<br />
Expositio anatomica structurae corporis humani Jac.<br />
Benigni Window in Univers. Paris. Anat. et Chir. prof.<br />
sen. atque Med. Doctoris... E Gallico Latine versa, cum<br />
Figuris Aeneis earumque explicatione.<br />
T.1. 378 str.<br />
T.2. 434 str.<br />
KRAMER, Johan Georg Heinrih<br />
Wien und Nürberg, MDCCLV<br />
Johann Georg Heinrich Kramer Philosophiae et Medicinae<br />
Doctoris und Kayserlichen Proto-Medici am<br />
Rhein Medicina Castrensis... Allen Land Haus Värtern<br />
zur Hülf und Trost.<br />
P.1.-1755. 189 str. P.2.-1756. 180 str.<br />
q<br />
OEHMEN, Johann August Dressden, MDCCLV<br />
Medicinische Fama, worinne von der Schwindsucht,<br />
Scorbut, befleckten Venus, und andern langwierigen<br />
Krankheiten, auch derer Cur, gehandelt wird, mit beygefügter<br />
Kunst lange zu leben, in vier Theile nunmehro<br />
vollständig abgefasset von D. Joh. Augusto Oehmen.<br />
KEIL, Cristophor Heinrich Augspurg, MDCCLVI<br />
Compendiöses doch vollkommenes Anatomisches Handbüchlein,<br />
darinnen alle und jede Theile des menschlichen<br />
Leibes in natürlicher Ordnung denen Anfängern<br />
der Chirurgie vorgelegt, und so deutlich beschrieben<br />
werden, dass sie auch sogar ohne Figuren und Kupfer<br />
zu erkennen und zu finden. Mit grossem Fleiss colligiret<br />
und zusammen getragen, von Christophoro Heinrico<br />
Keil, Phil. und Med. Doct. wie auch Phys. Ordinario<br />
der Stadt und Sechs Aemter Wunsiedel<br />
Privez 1. Keil. Chirurg. Handbuchlein. Augspurg, 1756.;<br />
Privez 2. Keil. Medic -Chym. Handbuchlein. Auespurg<br />
1756.<br />
Keil, CH<br />
“Compendioses doch vollkommenes Anatomisches Handbuchlein,<br />
darinnem alle und jede Theile das menschlich<br />
Leibes beschrieben werden…”<br />
Sažetak, mali priručnik anatomije, knjižica, s opisom<br />
svih dijelova ljudskog tijela.<br />
48
OEHMEN Jahann August<br />
Franckfurt-Leipzig, MDCCLIX<br />
D. Johann August Oehmnes Med. und Chir. Pract. p.<br />
t. in Neustadt bey Dressden Expediter Feld Chirurgus<br />
geschickter Kriegs Hospital Medicus und erfahrner Feld<br />
Apothecker. Abgetheilet in drey Theile. Wie auch mit<br />
einem nöthigen Register versehen. Neue, ...<br />
STAHLA Josepha<br />
Augspurg, MDCCLX<br />
Tractatus de febribus, oder Der in Heilung sowohl kalter,<br />
als hitziger Fluss Friesel und Fleck Fiebern, geschwind<br />
und sichere Medicus kurz und deutlich in Fragen und<br />
Antworten herausgegeben und verfertiget durch Joseph.<br />
Stahl, Med. Doct und Stadt Physicus in Zell<br />
Opis o vrstama groznice, liječenju kod hladnog i vrućeg<br />
znoja i flekova…<br />
q<br />
STÖRCK, Anton Vindobonnae, MDCCLX<br />
Antonii Störck, medici Vienensis et in nosocomio civico<br />
Pazmariano phys.ord., Libellus, quo demonstratur: cicutam<br />
non solum usu interno tutiss. exhiberi, sed et esse<br />
simul remed. valde utile in multis morbis, qui hucusque<br />
curatu imposibiles dicebantur.<br />
LEBERECHT LÖSEKEN, Johann Ludwig<br />
Dresden, MDCCLXI<br />
Joh. Ludw. Leberecht Lösekens, der Artztneygelahrheit<br />
Doctors, Therapia specialis, Interna, oder Gründliche<br />
Anweisung zur Erkentniss und Cur der innerlichen<br />
Krankheiten des menschlichen Körpers...<br />
STALLMEISTER<br />
Leipzig, MDCCLXV<br />
Der Englische Stall Meister und bewährte Ross Artzt<br />
welcher von den Eigenschaften, Ursachen und Curen<br />
aller und jeder Kranckheiten, die bey Pferden vorfallen,<br />
Unterricht giebet,... mit vielen andern Curiositäten, aus<br />
langer Uebung und Erfahrung, nicht ohne sonderbare<br />
Mühe und sorgfalt gesammlet von Dem Ritter J. H und<br />
Matthew Hodson ingleichen Hrn. Holled, Willis, Robson,<br />
Holden, Thomas Emson, Roper, Medcalf und Nath.<br />
Schaw aus dem EngHschen ubersetzet.<br />
49
WOYT, Johann Jacub Leipzig, MDCCLXVII<br />
D. Johann Jacob Woyts, ehemaligen öffentl. Lehrers<br />
der Aizneyk. in Königsberg, Gazophylacium medicophysicum,<br />
oder Schatz Kammer medicinisch und<br />
natürlicher Dinge, in welcher alle medicinische Kunst<br />
Wörter, inn und äusserliche Kranckheiten ... auf das<br />
deutliche erkläret, vorgestellet, und mit einem nöthigen<br />
Register versehen sind. Mit Fleiss übersehen, verbessert<br />
und vermehret ...<br />
2619 str.<br />
q<br />
MACQUER,<br />
Leipzig, MDCCLXVIII<br />
Des Herrn Macquer, vorsitzenden Doctors von der<br />
medicinischen Facultät zu Paris, und der königlichen<br />
Akademie der Wissenschaften, Anfangsgründe der<br />
Theoretischen Chymie, Erster Theil mit Kupfern, aus<br />
dem Französischen ins Deutsche übesetzt. 2. Aufl.<br />
884 str.<br />
STÖRCK, Anton Frankfurt, MDCCLXIX<br />
Priv.1.v. Störk,<br />
Anton Störks Ihro Römisch Kaiserl. Apostol. Majestät<br />
Hofraths und Leibarztes, zwo Abhandlungen, vom Nutzen<br />
und Gebrauche des Brennkrauts, oder der aufrechten<br />
brennenden Waldrebe, und des weisen Diptams, oder<br />
Escherwurz. Aus dem Lateinischen ubersetzt. Nebst<br />
einer Kupfertafel.<br />
STÖRCK, Anton Augsburg, MDCCLXIII<br />
Priv.2.v. Störk,<br />
Anton Störck Ihrer Kayserl. Königl. Apostolischen<br />
Majestät Hofrath, Leibmedicus und des bürgerlichen<br />
pazmarianischen Krankenhauses Physicus Abhandlung<br />
worinen erwiesen wird dass der Stechapfel, das Tollkraut<br />
und das Eisenhüthlein ... Mit beygefügten Kupferblatten<br />
der Pflanzen. Aus dem Lateinischen übersetzt und mit<br />
einer Vorrede begleitet von Georg Neuhofer Med. Doct.<br />
und des Lobi. Colleg. Medic. zu Augsburg Assessor<br />
TISSOT Samuel-Simon Andre David<br />
Lipsiae et Cellis, MDCCLXIX<br />
S. A. Tissot, Medicinae doctoris et professoris Lausannensis,<br />
Soc. reg. sc. Londinens. et Physico-medicae Basileensis,<br />
nec non Oeconomicae-Bernensis socii Opuscula<br />
50
medica ... Disseitatio de febribus biliosis sive Historia<br />
epidemiae biliosae Lausannensis anni MDCCLV, accedit<br />
Tentamen De morbis et manustupratione. Collegit et<br />
edidit Ernestus Godofr. Baidinger, phil. et med. doctor ...<br />
STÖRCK, Anton Frankfurt 1771. MDCCLXXI<br />
Anton Störks Ihro Röm. Kaiserl. Apostol Majestät Hofraths<br />
und Leibarztes Abhandlung von dem heilsamen<br />
Gebrauch der schwärzlichen Küchenschelle (Pulsatilla<br />
nigricans). Aus dem Lateinischen übersetzt. Nebst einer<br />
Kupfertafel.<br />
GRUNER, Christian Gottfried Breslau, MDCCLXXII<br />
Gedanken von der Arzneiwissenschaft und den Aertzten.<br />
Von D. Christian Gottfried Grüner.<br />
q<br />
NORR, Erhardt Nürnberg, MDCCLXXII<br />
Chirurgischer Wegweiser /allen Angehenden/ so zur Wund<br />
Arztney Kunst zu gelangen Begierde haben/ gezeiget; und<br />
in Neun Theilen Gesprächs weis verfasset; Samt einem<br />
Reis und Feld Kasten für die Chirurgos, so im Feld dienen<br />
vorhabens; und dann einem Vocabulario aller einfachen /<br />
unvermischten Gewächsen und Artzneyen /Namen/ Natur<br />
und Complexionen; durch Erhardt Norren ...<br />
HOME, Franz Frankfurt und Leipzig, MDXXLXXIII<br />
Grundsätze der Arzneywissenschaft von Herrn Franz<br />
Home, Königl. Leib Artzt und Mitglied des Medicinischen<br />
Collegii zu Edinburg.<br />
HANDBUCH Frankfurt und Leipzig, MDCCLXXIV<br />
Medicinisches und Chirurgisches Handbuch für angehende<br />
Wundärzte und andere Liebhaber der Artznerwissenschaft.<br />
Aus dem Englischen... 2. verbesserte Aufl.<br />
KATZENBERGER, J. Münster, MDCCLXXVIII<br />
J. Katzenberger Hebammen Catechismus, hauptsächlich<br />
zum Gebrauch für Wundärtzte und Hebammen auf dem<br />
Lande.<br />
TISSOT Samuel-Simon Andre David<br />
Frankfurt-Leipzig, MDCCLV<br />
Tissot S. A. D der Arzneigelehrheit Doktor Versuch von<br />
denen Krankheiten, welche aus der Selbstbeflekung<br />
51
entstehen. Aus dem Lateinischen übersezt. ...<br />
O bolestima nastalim zbog samozadovoljavanja,<br />
PURCELL, Johann Nördlinen, MDCCLXXV<br />
D. Johann Purcell von der Kolik. Nach der zweyten<br />
englischen Ausgabe mit Anmerkungen deutsch herausgegeben<br />
von D. Joh. Aug. Phil. Gesner, Hochfürstl.<br />
Oetting. Wallerstein. Hofrath, Physik. der R. Stadt<br />
Rotenburg...<br />
MORAND, Franz Salvator Leipzig, MDCCLXXVI<br />
Franz Salvator Morand Secretairs des heil. Michaelisordens...<br />
vermischte chirurgische Schriften. Aus dem<br />
Französischen. Nebst einer Vorrede von Herrn D. Ernst<br />
Platner Professor in Leipzig.<br />
q<br />
STÖRCK, Anton WIEN, 1776 MDCCLXXVI<br />
Anton Freyherrn von Störck, Ihrer Röm. Kaiserl. Königl.<br />
Ap. Majestäten Hofrathes, ersten Leibarztes... medicinisch<br />
praktischer Unterricht für Feld und Landwundärzte<br />
der österreichischen Staaten.<br />
QUARIN, Joseph<br />
Copenhagen-Leipzig, MDCCLXXVI<br />
Herrn Joseph Quarins, Kais. Königl. Apostol. Hof Deput.<br />
des Unteröster. Sanitätsrahtes und Physicus im Hospital<br />
der barmherz. Brüder, Heilmethode der Entzündungen.<br />
Aus dem Lateinischen ins Deutsche übersetzt von Justus<br />
Zadig de Meza.<br />
REINLEIN, Jakob Wien, MDCCLXXVI<br />
Jakob Reinlein K.K öffentlichen Lehrers der Arzneywissenschaft<br />
auf der Universität in Wien Vorlesbuch über<br />
die Anfangsgründe der Arzneywissenschaft für die<br />
Wundärzte.<br />
BRISBANE, Johann Altenburg, MDCCLXXVII<br />
Auserlesene Fälle der ausübenden Arztneykunst, von<br />
Johann Brisbane, der Arztneykunst Doctor... Aus dem<br />
Enghschen übersetzt und mit Beobachtungen eines<br />
deutschen Arztes vermehrt.<br />
52
DAVACH, de la Riviere Augsburg, MDCCLXXVII<br />
Herrn Davach de la Riviere, der Arzeneykunst Doctors<br />
und Leibarztes des durchlauchtigsten Prinzen von<br />
Conde, wohlgegründeter Urinspiegel, worinnen nach<br />
Erfahrung der berühmtesten sowohl alten als neuern<br />
Aerzten die verschiedenen Temperamente, vordringende<br />
Feuchtigkeiten des Geblüts, und Ursprung der Krankheiten<br />
zu ersehen. Aus dem Französischen übersetzt<br />
von Johann Gottfried Essich, Doctor der Aizneykunst.<br />
q<br />
QUARIN, Joseph<br />
Copenhagen-Leipzig, MDCCLXXVII<br />
Priv. v. Quarin Heilethode<br />
Herrn Joseph Quarins Kais. Königl. Apostol. Hof Deput.<br />
des Unterösterr Sanitätsrathes, und Physicus im Hospital<br />
der Barmherz. Brüder Heilmethode der Fieber. Aus dem<br />
Lateinischen ins Deutsche übersetzt und mit Anmerkungen<br />
vermehrt von Justus Zadig de Meza.<br />
HIPPOCRATES Helmstädt, MDCCLXXVIII<br />
Hippocratis Aphorismen in das Deutsche übersetzt<br />
nebst einigen Anmerkungen und Verzeichnis nach den<br />
Materien.<br />
HÄMORRHOIDEN Grätz, MDCCLXXVII<br />
Die Hämorrhoiden. Den Freunden dauerhafter Gesundheit<br />
gewidmet...<br />
LEBER, Ferdinand Wien, MDCCLXXVIII<br />
Ferdinand Leber’s, Ihro röm. kaiserl. königl. apost.<br />
Majestät Raths, der Wundarzneykunst Doktors, der<br />
Zergliederungskunst... Vorlesungen über die Zergliederungskunst.<br />
2. verbes. und vermeh. Auflage.<br />
TRALLES, Balthasar Ludwig<br />
Bresleu, MDCCLXXVIII<br />
D. Balthasar Ludewig Tralles, Herzogl. Sachsen Gothaischen<br />
Hofraths, und Leib Arztes ... deutliche und<br />
überzeugende Vorstellung, dass der für das Daseyn<br />
und die Immaterialität der menschlichen Seele aus der<br />
Medicin von der Veränderlichkeit aller festen Theile<br />
des Korpers ohne Ausnahme hergenommene Beweis<br />
hochstrichtig und gültig sey.<br />
53
THEDEN, Johann Cristian Anton David<br />
Berlin, MDCCLXXVIII<br />
Neue Bemerkungen und Erfahrungen zur Bereicherung<br />
der Wundarzneykunst und Arzneygelahrheit, von Johann<br />
Christian Anton Theden, Königl. Preussl. dritten<br />
Generalchirurgus Regimentsfeld=scheer des Hochlöbl.<br />
Artilleriecorps, und Mitglied der Römischkayserliche.<br />
Priv.v.Theden,<br />
Johann Christian Anton Thedens Königl. Preuss. dritten<br />
Generalchirurgus, Regimentsfeldscheers des hochlöblichen<br />
Artilleriecorps, und Mitglieds der Römischkaiserl.<br />
Akademie der Naturforscher Unterricht für die Unterwundärzte<br />
bey Armeen, besonders bey dem königlich<br />
preussischen ...<br />
q<br />
GAUB, Hieronymus David Zürich, MDCCLXXXI<br />
Hieronymus David Gaubs. Anfangsgründe der Krankheitenlehre<br />
des Menschen. Aus der letzen Ausgabe<br />
des Verfassers in freyer Übersetzung... eingerichtet von<br />
Daniel Andreas Diebold Med. D. in Strassburg.<br />
TISSOT Samuel-Simon Andre David<br />
Winterthur und Leipzig, MDCCVXXXI<br />
S. A. Tissot der Arzneiwissenschaft Doctor... Abhandlung<br />
von den Nerven und ihren Krankheiten. Aus dem<br />
Französischen übersetzt von F. A. Weber aus Heilbronn,<br />
der Arzneiwissenschaft Doctor ...<br />
Opis živaca i živčanih bolesti<br />
HAIDENREICH, Ludovicus Pestini, MDCCLXXXV<br />
J. Ludov. Haidenreich artium liberalium et philosophiae<br />
nec non saluberrimae medicinae doctoris J. J. districtum<br />
Jazygum et Cumanorum phisici Instructio medico-chyrurgica<br />
in usum gremialium ruralium chyrurgorum conscripta<br />
cui accedunt recusae Altissimae normales dispositiones de<br />
revocandis suflfocatis, submersis, suspensis etc.<br />
BALTHASAR, Anton Wien, MDCCLXXXVI<br />
Herrn Anton Balthasar’s Wundarztes zu Leyden, chirurgische<br />
Krankheitslehre, in welcher die Natur, die<br />
Ursachen, und die Wirkungen der Krankheiten gründlich<br />
vorgetragen werden. Aus dem Holländischen übersetzt.<br />
54
QUARIN, Joseph<br />
Copenhagen-Leipzig, MDCCLXXXVII<br />
Joseph Quarin‘s k.k. Hofrath und Leibarzt, Oberdirektor<br />
des allgemeinen Krankenhauses zu Wien. Praktische<br />
Bemerkungen über verschiedene Krankheiten. Aus dem<br />
Lateinischen.<br />
STOLL, Maximilianus<br />
Vindobonae, MDCCLXXVIII<br />
Maximiliani Stoll, Medicinae clinicae p.p. o. in Universitate<br />
Vindobonensi, Praelectiones in diversos morbos<br />
chronicos. Post ejus obitum edidit et praefatus est Josephus<br />
Eyerel.<br />
ERLÄUTERUNG<br />
Wien, MDCCCIII<br />
Physisch-therapeutische Erläuterung der Arzneymittel,<br />
die in der neuen verbesserten österreichischen Provinq<br />
STOLL, Maximilian Breslau, MDCCLXXXIII<br />
Maximilian Stoll, Dokt. der Arzn. und Profess. der<br />
mediz. Praxis, Heilungsmethode in dem praktischen<br />
Krankenhause zu Wien ... Übersezt... von Gottlieb Leberecht<br />
Fabri, der Arzn. Dokt. ...<br />
FELG MEDICAMENTEN KATALOG<br />
Wien, MDCCXCV<br />
Feld Medicamenten Katalog mit beygesetzter neuen<br />
Taxe vom Jahre 1795....<br />
privitak Militärpharm<br />
TASCCENBUCH Leipzig, MDCCXCVIII<br />
Taschenbuch für angehende praktische Ärzte. 2. durch<br />
vermehrte Auflage.<br />
534 str.<br />
BURGHART, Gottfried Heinrich Breslau, XVIII. st.<br />
Zum allgemeinen Gebrauch wohleingerichtete Destillier<br />
Kunst, welche... zum besondern Nutzen und Gebrauch<br />
aufgesetzet von D. Gottfried Heinrich Burghart, Prof.<br />
des Königl. Gymnasii zu Brieg... 2. Aufl.<br />
KRANKEN-BÜCHLEIN<br />
Kranken büchlein...<br />
XVIII st.<br />
55
cialphannakopöe enthalten sind. Von drey ausübenden<br />
Ärzten. Neue verbesserte und vermehrte Ausgabe...<br />
G., H. G.<br />
Düsseldorf, MDCCCXXXV<br />
Handbuch der Haupt Anzeigen für die richtige Wahl der<br />
Homöopathischen Heilmittel. Oder: sämmtliche zur Zeit<br />
geprüfte homöopathische Arzneien in ihren Haupt und<br />
Eigenwirkungen, nach den bisherigen Erfahrungen am<br />
Krankenbette bearbeitet und mit einem systematisch<br />
alphabetischen Repertorium des Inhaltes versehen von<br />
G. H. G. Jahr. 2. durchaus umgearbeitete, verbesserte<br />
und ansehnlich vermehrte Ausgabe.<br />
q<br />
BROSCHA, Franz Vincenz Vien, MDCCCXLV<br />
Populäre Heilkunde, oder Der Mensch nach seiner leiblichen<br />
und geistigen Natur, im gesunden wie im kranken<br />
Zustande... Von Franz Vincenz Broscha, Doktor der<br />
Heilkunde, praktischem Artzte...<br />
KNEIPP, Sebastian Kempten, MDCCCLXXXX<br />
Meine Wasser-Kur, durch mehr als 30 Jahre erprobt<br />
und geschrieben zur Heilung der Krankheiten und Erhaltung<br />
der Gesundheit von Sebastian Kneipp, Pfarrer in<br />
Wörishofen (Bayern). 16. Aufl.<br />
KNEIPP, Sebastian Kempten, MDCCCXCVII<br />
So sollt ihr leben ! Winke und Rahtschläge für Gesunde<br />
und Kranke zu einer einfachen, vernünftigen Lebensweise<br />
und einer naturgemäßen Heilmethode von Msgr.<br />
Sebastian Kneipp, päpstl. Geheimkämmerer, Pfarrer in<br />
Wörishofen... 24 Aufl.<br />
KNEIPP, Sebastian Kempten, MDCCCXCVII<br />
Mein Testament für Gesunde und Kranke. Von Msgr.<br />
Sebastian Kneipp, päpstl. Geheimkämmerer, Pfarrer in<br />
Wörishofen... 13. Aufl.<br />
sa slikama<br />
RAUDNITZL, L.<br />
Graz, XIX st.<br />
Toiletten-Gegenstände und Cosmetica zur Pflege des<br />
Haares, Des Halses, der Zähne, des Mundes und der<br />
Haut. Hygiene in Affectionen des Magens, der Athmungswerkzeuge,<br />
der Muskel und Nerven, sammt Anhang:<br />
56
Rathschläge bei Erkrankung der Nutz- und Hausthiere.<br />
Bearbeitet ...<br />
O SADRŽAJU KNJIŽNICE<br />
Listajući knjige može se zamijetiti briga liječnika onog vremena kako pomoći<br />
siromašnim bolesnicima opisujući metode samoliječenja, jednostavne kućne pripravke<br />
kao i jeftine pripravke koji nisu cijenjeni od imućnijih bolesnika (Baumler G. S.,<br />
Behr G. H.). Dio knjiga nisu izvorna djela navedenih autora, već su njihovi prijevodi<br />
drugih autora, pa tako doznajemo da se prevodilo s engleskog, francuskog, latinskog,<br />
nizozemskog. Kako je anatomija osnova za uspješnu kiruršku ranarničku i liječničku<br />
praksu, jasna je orijentacija za prikupljanje i čuvanje anatomskih djela, od kojih su<br />
neka izuzetno bogato ilustrirana.<br />
Okruženje u kojem su ranarnici, liječnici i apotekari djelovali nametnula je i<br />
potrebu poznavanja problema bolesti životinja te liječenja očnih bolesti i zubarstva.<br />
Stoga ne iznenađuje da među knjigama nailazimo na djela tih sadržaja.<br />
Ukupan broj knjiga – priručnika i publikacija – prema naslovima i sadržajima, o<br />
medicinsko-kirurškim, medicinsko-kemijskim temama, liječenju kroničnih i unutarnjih<br />
bolesti, problemu hemoroida, kuge i slično, otkrivaju da su bile pisane za potrebe<br />
liječnika, fizika, kirurga, ranarnika i ljekarnika.<br />
Radi stjecanja najboljih znanja osiguravaju se knjige najboljih autora toga vremena<br />
kao npr. vrhovnog liječnika Habsburške Monarhije, reformatora medicinskog<br />
školstva i organizacije zdravstva Gerharda van Swietena (Venetiis, 1746.), rasprava<br />
o groznicama Josepha Stahla Augspurg (1760), djelima poznatog pariškog liječnika<br />
Samuel-Simon Andre Tissota (Lipsiae 1769.) i drugih. 12<br />
Od medicinskih klasika nalazimo djelo Hippocrates “Aphorismen in das Deutsche<br />
übersetzt nebst einigen Anmerkungen und Verzichniss nach den Materien“ (Helmstadt,<br />
1778). Ta je knjiga tiskana 135 godina kasnije od primjerka iz zagrebačke knjižnice.<br />
Među medicinskim knjiga iz toga vremena nalazi se i knjiga koja po današnjim<br />
mjerilima struke nije iz područja medicine, ali kako su je od samog početka popisa<br />
knjižnice, te u dosadašnjim obradama iste, svrstavali u ovo područje navodim je uz<br />
ovu moju osobnu napomenu.<br />
12<br />
Belicza, 1994., 397<br />
57
Naslovna stranica ” Slavna ljekaruša …” (foto: B. Tomašić)<br />
U knjižnici među medicinskim knjigama našla se i knjiga:<br />
EGGERER Andream<br />
Graecii, MDCLXXII<br />
“Pharmacopaca coelestis seu Maria Remetensis in Sclavoniae regno sub<br />
cura FF. Ordinis sancti Pauli eremitae fama et miraculis clara omnibus infirmis,<br />
sundis, caecis, claudis, pauperibus praecipue, medicinam quaerentibus, gratuito<br />
impertiens..”<br />
“Slavna ljekaruša ili Marija Remetska u kraljevini Slavoniji pod brigom F.F, reda<br />
svetog Pavla (Pavlini??) pustinjaka, po pričanju i čudima slavna gluhima, slijepima,<br />
hromima, siromašnima osobito, koji su tražili lijek, besplatno je dodijeljen”<br />
U Ivaniću se od 13. st. štovala Blažena Djevica Marija pod naslovom ”Majka<br />
milosrđa” te je Ivanić bilo najposjećenije proštenište sjeverne Hrvatske prije Remeta<br />
i Trsata. Slijedom toga u riznici samostana nalazi se rukom pisana knjga “Čudesa<br />
Blažene Djevice Marije u Kloštar Ivaniću” od 1757. do 1781. godine, među kojima su<br />
i čudesna ozdravljenja. Knjigu je započeo pisati župnik Franjo Vlahović ovim riječima:<br />
“Zbog maloche ,niskoche i temnosti koje u ove cirkve, jese zadržavala, početa je višeše<br />
zidati i povekšavati, kamo i takajše i pobožno ljudstvo počelo se je vsaki svetek vekšinum<br />
dohajati, kojemu duhovni navuk i milošće od prodekatorov Marijanske negda vu staro<br />
vreme vučinjene jesuse nazveščavale, kamo se ljudstvo vu svojeh nevoljah počelo se<br />
je utekati i velike ne samo milošće nego i čuda počela su se od starinskoga kipa(slik)<br />
činiti…” 13<br />
13<br />
Cvekan, 1979., 101<br />
58
Slika sadržaja knjige, foto: B. T.<br />
Knjižni fond nastavio se popunjavati nakon 1811. kada su u ljekarni prestali raditi<br />
braća franjevci, a istodobno franjevačka ljekarna seli iz samostana u posebnu kuću<br />
kako bi bila pristupačnija bolesnicima. U istoj zgradi nalazi se oficina s laboratorijem<br />
i dio koji je služio za stanovanje ljekarnicima koji su kao providnici vodili ljekarnu.<br />
Prostorije koje su postojale u sastavu ljekarne dok je bila u samostanu: akvarij, herbarij,<br />
knjižnica i dr. ostale su i dalje u samostanu.<br />
Promjene u vlasništvu vide su i u knjižnom fondu samostana. U poglavlju<br />
farmaceutskih knjiga vidljivo je da su i dalje nabavljane farmakopeae i priručnici sa<br />
cijenama lijekova prema kojima su ljekarnici morali raditi. Pregledom knjižnog fonda<br />
prema kraju 19. st. primjećuje se manja zastupljenost djela medicinskog sadržaja<br />
namijenjena kirurzima i drugim liječnicima, što je nastavljeno sve do 1931. do kada<br />
je ljekarna bila u vlasništvu franjevaca Provincije sv. Ćirila i Metoda.<br />
Kako sam želio prvenstveno prikazati ljekarničku djelatnost u današnjoj provinciji<br />
kroz povijesni tijek dok su se dijelovi nalazili u nekoliko provincija, nisam u<br />
samostanima pregledavao knjige 20. stoljeća. Mali izuzetak je samostan u Kloštar<br />
Ivaniću s obzirom na to da je ta ljekarna aktivno djelovala i u ovom stoljeću.<br />
Među drugim knjigama tu su sačuvana i sljedeća djela: “Kako da očuvamo oči<br />
od očnog žara (trahoma). Zagreb, 1901.”, “Dječja njega. Upute mladoj majci. Zagreb,<br />
1903.”, “Zdravlje. Savjeti hrvatskomu puku. Zagreb, 1915.”, “Zarazne bolesti. Zagreb,<br />
1916.”, “Borba protiv alkoholizmu. Split, 1904.”, “Liječnikovi zapisi. Zagreb, 1906.”,<br />
“Majka i dojenče. “Varaždinske toplice, starodavno sumporno i radioaktivno vrelo.<br />
Zagreb s.a.” i “Uredbe o apotekarskoj komori. Samobor, 1931.” i dr.<br />
Dugogodišnje djelovanje franjevaca u Kloštar Ivaniću sigurno je ostavilo velik<br />
trag u razvijanju ljekarničke i zdravstvene djelatnosti i stručne medicinske skrbi kako<br />
u Kloštar Ivaniću, tako i na području Moslavine.<br />
59
LITERATURA<br />
Barle, J., 1906., Ranarnici i ljekarnici iz franjevačkog reda, Zagreb<br />
Beliza, B., 1994., Ljekarna Kloštar Ivanić, 900-godina Ivanića. Zbornik, Kloštar<br />
Ivanić/Ivanić Grad/Križ<br />
Cvekan, S. P., 1979., Franjevci u Ivaniću, Ivanić<br />
Hoško, F. E., 2000., Franjevci u kontinentalnoj Hrvatskoj, Zagreb<br />
Hoško, F. E., 2002., Franjevačke visoke škole u kontinentalnoj Hrvatskoj, Zagreb<br />
Pažin, D., 2000., Knjige 15. i 16. stoljeća, Zbornik radova Knjižnice Franjevačkog<br />
samostana Kloštar Ivanić, Kloštar Ivanić<br />
Šematizam Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, 1992., Zagreb<br />
IZVORI<br />
Arhiva franjevačkog samostana u Virovitici<br />
Arhiva franjevačkog samostana u Kloštar Ivaniću<br />
Popis knjiga franjevačkog samostana u Kloštar Ivaniću, 1987., pripremio Djamić A.<br />
(strojem prepisan rukopis), Kloštar Ivanić<br />
ISPRAVAK<br />
U prošlom (2) nastavku o franjevačkim ljekarnama došlo je do propusta u<br />
opisu objavljenih slika:<br />
- str. 31 slika freske i str. 37 slika knjižnice: foto B. Tomašić<br />
- str. 32 ispod slike izostao je tekst: prema M. Mirković, 1987<br />
- str. 35 izostao tekst: Grb ljekarne K crnom orlu, foto arhiva Gradske ljekarne<br />
Zagreb<br />
- str. 36 slika samostana i tornja: foto arhiv samostana<br />
- od str. 37 do str. 42 sve slike nisu jasno stavljene uz tekst, a sve slike: foto<br />
K. Botić<br />
Sve ispravke su unesene u objavljenom tekstu na web stranicama.<br />
Zahvaljujem na razumijevanju.<br />
60
GODINA RUĐERA BOŠKOVIĆA<br />
U povodu 300. godišnjice rođenja Ruđera Josipa Boškovića, Hrvatski sabor je<br />
11. veljače 2011., donio odluku da se 2011. godina proglašava „Godinom Ruđera<br />
Boškovića“.<br />
„Kad vidim kamene spomenike kako su propali, izbrisana slova na njima, onda<br />
pomislim što će biti s ovim što ja radim“.<br />
Ovo je bilo razmišljanje velikog hrvatskog znanstvenika koji je sam sebi podigao<br />
najveći spomenik, i to s više od 75 knjiga kapitalnih radova iz matematike,<br />
mehanike, astronomije, optike, filozofije i književnosti.<br />
Ruđer Josip Bošković, jedan je od najistaknutijih svjetskih<br />
znanstvenika svog vremena. Rodio se 18. svibnja 1711.<br />
u Dubrovniku, kao sedmo dijete u trgovačkoj obitelji u kojoj<br />
je vladao duh reda i ozbiljnosti. Odgajan je, a u osnovnoj<br />
školi poučavan u isusovačkom duhu. Isticao se marljivošću<br />
i darovitošću, što ga u 14. godini odvodi u glasoviti Rimski<br />
kolegij. Mnogo učenja i svesrdna pomoć nastavnika – velikih<br />
poznavatelja starogrčke i starorimske znanosti, omogućava mu<br />
dalji napredak i isticanje koje je Crkva mnogo cijenila.<br />
Završivši prvi stupanj studija, Bošković prihvaća posao u<br />
nižim zavodima radeći kao učitelj. Istodobno se bavi znanstvenim<br />
istraživanjem s područja astronomije te pisanjem pjesama.<br />
Uskoro se vraća u Kolegij gdje zanimanje proširuje na matematiku<br />
i predaje retoriku.<br />
Studij teologije počinje 1738., a 1741. polaže posljednje ispite.<br />
Skulptura Ruđera<br />
Boškovića ispred<br />
instituta u Zagrebu –<br />
rad Ivana Meštrovića<br />
Niz znanstvenih radova koje je pisao, nagovijestili su velike ideje o<br />
beskonačnosti, relativnosti i prirodnoj filozofiji, ali najviše interesa pokazuje za<br />
praktičnu astronomiju. Proučava, sumnja i unapređuje postojeće znanstvene spoznaje.<br />
Istodobno na Kolegiju, kao dobar pedagog, jasno i metodično izlaže znanja iz<br />
matematike, fizike, mehanike i astronomije. Zanima se i za arheologiju.<br />
Njegova aktivnost u znanstvenim i kulturnim društvima i ustanovama Rima,<br />
Bolonje i Pariza ne udaljava ga od Dubrovnika u kojem povremeno boravi, pa čak u<br />
Beču obavlja važne diplomatske poslove za svoj rodni grad. Zanima se za politiku<br />
Europe u kojoj su harali ratovi i kuga.<br />
Strogi moral i skromni, jednostavni život isusovačkog reda kojem je pripadao,<br />
onemogućava znanstveni i društveni razvoj ovog rječitog i zanimljivog čovjeka.<br />
Stoga skida isusovačko ruho i lakše boravi u aristokratskim krugovima Francuske<br />
i Engleske, gdje surađuje s vodećim znanstvenicima tog vremena. Istodobno piše<br />
poeziju, čime također stječe popularnost. Putuje Europom, čak i do Carigrada što<br />
koristi za pisanje putopisa.<br />
Izbivanje iz Rima dovelo je do nesporazuma pri povratku i Bošković se seli u<br />
Milano, gdje radi kao profesor matemetike.<br />
61
Istodobno gradi poznati opservatorij u Breri, kao konstruktor, izvođač radova i<br />
stvaratelj mnogih astronomskih uređaja.<br />
Razumjevanje za niz svojih radova traži u Parizu pa čak uzima i francusko<br />
državljanstvo. Silnu energiju ulaže u pisanje pet tomova „Djela“.<br />
Nedugo zatim razočaran je ispraznošću svijeta, odnosom prema znanošću tog<br />
vremena i uzaludnim trudom, povlači se u sebe, opsjeda ga pesimizam i njegov razum<br />
napušta razinu genija.<br />
Tijekom života Bošković je često bio bolestan, a umro je 13. veljače 1787. u<br />
Milanu, gdje je pokopan u crkvi S. Maria Podone.<br />
U Dubrovniku je njegova smrt oglašena kao nacionalna žalost jer Bošković je<br />
cijelog života pomagao i svojoj obitelji i potrebitim stanovnicima grada, a svojim<br />
zalaganjem u europskim krugovima donosio pomoć Dubrovniku u ratovima i<br />
političkim sporovima.<br />
Profesionalni znanstvenik, jedan<br />
od posljednjih univerzalnih ljudi<br />
europske humanističke tradicije,<br />
Bošković nas je zadužio, pa su njegovim<br />
imenom nazvana razna društva,<br />
institucije, ulice, trgovi, edicije i<br />
ustanove, a među ostalim i institut za<br />
nuklearnu fiziku u Zagrebu. U procesu<br />
monetarnog osamostaljenja Republike<br />
Hrvatske 23. prosinca 1991. u<br />
optjecaj je pušten hrvatski dinar kao<br />
Novčanica s likom ruđera Boškovića<br />
privremeni novac. Na svim apoenima hrvatskog dinara bio je lik Ruđera Boškovića.<br />
Najvažnija djela Ruđera Boškovića:<br />
Trigonometriae sphaericae constructio (1737.)<br />
De aurora boreali (1738.)<br />
De nuovo telescopii asu ad objecta coelestia determinanda (1739.)<br />
De circulis oscillatorigus (1740.)<br />
De natura et usu infinitorum et infinite parvorum (1741.)<br />
De inaequalitate gravitatis in diversis terrae locis (1741.)<br />
De annusi fixarum aberrationibus (1742.)<br />
Problema mecanicum de solido maximae attractionis (1743.)<br />
De viribus vivis (1745.)<br />
De aestu maris (1747.)<br />
De lumine (1748.)<br />
Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium<br />
(1758.)<br />
Pripremila Nada Vraneković prema podacima s interneta<br />
62
BRUSNICA<br />
(Vaccinium oxycoccos)<br />
V. Anić*<br />
Brusnice pripadaju u bobičasto voće<br />
koje, kao i borovnice, potječu iz Sjeverne<br />
Amerike. To je tvrda crvena bobica koja<br />
zahvaljujući većoj količini vitamina C u<br />
svom sastavu ima kiselkast okus. Brusnicu<br />
su koristili u davnim vremenima starosjedioci<br />
Amerike kao lijek za mnoga stanja,<br />
među ostalim i za upalu mokraćnih putova.<br />
Tradicionalno, uz puricu i druga jela,<br />
Amerikanci tim bobicama proslavljaju Dan<br />
zahvalnosti i Božić. Ono što je već dugo<br />
poznato potvrđuju i zdravstvena testiranja:<br />
brusnice su doista zdrave. Utvrđen je i pozitivan<br />
učinak na poremećeni rad bubrega i<br />
jetre, uravnoteženi minerali brusnice jačaju<br />
floru želuca i crijeva, a njezini antioksidansi<br />
jačaju imunosni sustav. Antimikrobni sastojci<br />
u brusnicama sprečavaju razvoj mnogih<br />
patogenih mikroorganizama u tijelu, što<br />
se postiže čak i s vrlo razrijeđenim sokom od brusnica koji je u posljednjem desetljeću<br />
vrlo popularan. Osim toga, plod brusnice se može koristiti u svježem obliku, čuva se<br />
smrzavanjem ili sušenjem, a njime možemo pripremati i različite umake i ukusna jela.<br />
Prema predaji, Indijanci su 1621. godine donijeli doseljenicima brusnice kad<br />
su prvi put bili na proslavi Dana zahvalnosti. Bila je to trodnevna svečanost koju<br />
je priredio William Bradford, upravitelj doseljeničke kolonije u Plymouthu. Već su<br />
drevni stanovnici Amerike bili među prvima koji su spoznali višestruku vrijednost<br />
brusnica. Kako su brusnice usko povezane s američkom tradicijom i da su jedna od<br />
rijetkih autohtonih sjevernoameričkih kultura koje se uzgajaju u komercijalne svrhe,<br />
mnogi Amerikanci misle da brusnice rastu samo u Sjevernoj Americi. No, neke vrste<br />
brusnica rastu i u Aziji, te u nekim dijelovima Europe.<br />
Zimzeleni je niski šumski grmić s okruglim stabljikama te kožnatim, jajolikim,<br />
tamnozelenim i sjajnim mesnatim, na naličju točkastim, na rubu malo prema dolje<br />
zavinutim listovima smještenim na kratkoj peteljci. Cvijet je bijel ili ružičast, dug 8<br />
*<br />
Pripremila Vesna Anić<br />
63
mm sa zvonastom krunicom i na vršcima je stabljike u punašnim, visećim grožđicima.<br />
Plod čine koraljno crvene i kiselkaste bobe, trpkog, aromatičnog okusa, koje kada su<br />
zrele su brašnjave strukture. Sazrijevaju od sredine kolovoza do kraja rujna. Brusnica<br />
se razmnožava podzemnim izbojcima koji se zakorjenjuju i razvijaju puzave nadzemne<br />
grančice. Raširena je u Europi i Sjevernoj Americi, po visokogorskim šumama<br />
smreke i bora zajedno s mahovinom. Raste iznad 2.000 m nad morem. Traži humidna<br />
područja, hladnije položaje, kiselo tlo (pH 4,0-5,5).<br />
Kemijski sastav brusnice čine bioflavonoidi, hipurična kiselina, antocijani i proantocijanidi<br />
te minerali, vitamini A i C, kalij, biljna vlakna, organske kiseline, tanini,<br />
željezo. Isto tako sadrži limunsku i jabučnu kiselinu. Uz eterično ulje ima i sve ostale<br />
sastojke kao i borovnica pa se može upotrebljavati umjesto nje.<br />
Znanstvenim istraživanjem otkriveno je da kondenzirani tanini u brusnicama<br />
sprečavaju bakterijama ulaz u urinarni trakt, mjehur i bubrege, a sok od brusnica<br />
sprečava razvoj štetnih mikroorganizama. Većina liječnika vjeruje da postoji jasna<br />
povezanost prehrane bogate voćem i povrćem sa smanjenim rizikom obolijevanja<br />
od kroničnih bolesti. Također je otkriveno da zdravi održivi sastojci u brusnicama<br />
imaju vrlo pozitivan učinak na proces starenja, odnosno usporavaju ga. Zahvaljujući<br />
visokoj koncentraciji vitamina C, brusnice imaju kiselkast okus. Plodovi su posebno<br />
bogati (uz vitamine A i C, sadrže kalij i vlakna) različitim zaštitnim tvarima kao što<br />
su bioflavonoidi (snažno antioksidativno djelovanje čime se smanjuje rizik od kancerogenih<br />
oboljenja). Antioksidansi uvelike pomažu u prevenciji kardiovaskularnih<br />
bolesti. Istraživanja znanstvenika pokazuju da tri čaše soka od brusnica dnevno<br />
povećavaju razinu antioksidansa u plazmi više od 120%! Tom se konzumacijom u<br />
krvi podiže razina “dobrog kolesterola” (HDL), te se na taj način rizik od bolesti srca<br />
i krvnih žila smanjuje za velikih 40%. Hipurična kiselina pak predstavlja prirodni<br />
antibiotik s izraženim djelovanjem protiv gljivica (antifungalna svojstva). Antocianini<br />
i proantocianidi pomažu u obnavljanju stanica odgovornih za osjetilo vida. Uza sve<br />
to, brusnice imaju izrazito male količine šećera te djeluju na snižavanje glukoze u<br />
krvi, što pogoduje dijabetičarima.<br />
Dalja istraživanja su dokazala da redovito konzumiranje brusnica isto tako može<br />
spriječiti upalu zubnog mesa. Aktivni sastojci brusnice mogu smanjiti broj bakterija<br />
u usnoj šupljini čime se izravno sprečava stvaranje zubnog plaka, glavnog uzročnika<br />
upale zubnog mesa. No, ono zbog čega su brusnice postale “hit”, zapravo je njihovo<br />
blagotvorno djelovanje na različite upale i infekcije urinarnog trakta. Najčešća i najnezgodnija<br />
bakterija urinarnog trakta, E. coli, lijepi se na stijenke urinarnog sustava.<br />
No, sok od brusnica na neki način sprečava lijepljenje opasnih bakterija za endotel<br />
stanice urinarnog trakta, te ih urin lakše izbacuje iz tijela. Novija istraživanja pokazuju<br />
i djelovanje nekih sastojaka iz brusnica na još jednu opasnu bakteriju, Helicobacter<br />
pylori, koja je u najvećem postotku uzročnik čira na želucu.<br />
Usprkos tolikim korisnim svojstvima brusnice, nikako ne treba biti “sam svojim<br />
liječnikom” jer uzimanje prevelike doze brusnice može uzrokovati različite nuspojave<br />
kao što su vrtoglavica, gastrointestinalne probleme, smanjeni apetit itd. Utjecaj brusnice<br />
na urinarne infekcije kod starijih ljudi i djece još uvijek nije poznat.<br />
64
PharmaS<br />
NOVA FARMACEUTSKA PRIČA IZ HRVATSKE<br />
Petog svibnja 2011. prisustvovali smo otvaranju nove tvornice tvrtke PharmaS<br />
u Popovači.<br />
Obraćanje g. Luke Raića uzvanicima<br />
Na otvaranju su bili visoki gosti i uzvanici: premijerka RH Jadranka Kosor,<br />
posebni savjetnik i izaslanik predsjednika RH Boris Cota, ministar gospodarstva mr.<br />
sc. Đuro Popijač, županica Sisačko-moslavačke županije Marina Lovrić-Merzel,<br />
saborski zastupnici, načelnik općine Josip Mišković, zatim brojni poslovni partneri,<br />
predstavnici HALMED-a i MZISS-a, te ostali uzvanici.<br />
Bio je to događaj u lijepoj novoj tvornici koja se smjestila u prekrasnom zelenom<br />
okolišu moslavačkog kraja u neposrednoj blizini izlaska s autoceste za Popovaču, do<br />
detalja organiziran i odrađen u ugodnoj i opuštenoj atmosferi, doznali smo za vas<br />
više…<br />
Kako je došlo do pokretanja tvrtke PharmaS?<br />
Pokretanje tvrtke s prvim zaposlenima dogodilo se u proljeće 2009. Na pokretanje<br />
je bitno utjecalo nekoliko ključnih faktora: sektor koji je stabilan, a koji se kontinuirano<br />
restrukturira, stručni ljudi koji su prepoznali ideju novog farmaceutskog početka<br />
u Hrvatskoj, investitor koji je prepoznao priliku i preuzeo financijske rizike na sebe.<br />
65
Obilazak tvornice od strane visokih gostiju<br />
Otkud ime PharmaS?<br />
Ime su izabrali prvi zaposlenici jer su visokomotivirani ispričali novu farmaceutsku<br />
priču na ovim prostorima (Pharmaceutical Story – PharmaS), kao i zbog<br />
isticanja svoje farmaceutske pripadnosti sektoru te svojih snaga: stručnosti, standarda<br />
rada, stabilnosti.<br />
Sada djelujemo na 3 tržišta i s pravom mogu reći da razvijamo PharmaS kao<br />
regionalno ime.<br />
Koje su glavne odrednice PharmaS strategije i rada?<br />
Strateški smo se opredijelili za stalno povećanje proizvodne funkcionalnosti<br />
u PharmaS-u i status domaćeg farmaceutskog proizvođača. Opredjelili smo se za<br />
široku paletu generičkih lijekova - od najprepisivanijih terapija do onih novih, kao i<br />
nadogradnju kroz terapijske i tehnološki specijalizirane grupe proizvoda. Opredijelili<br />
smo se za regionalni nastup: dakle, tržište Hrvatske te ostala tržišta u bližem nam<br />
okruženju. Tvornica koju vidite, naš izlazak na tržište u Hrvatskoj, Srbiji (nakon<br />
provedene akvizicije) te Bosni i Hercegovini, svjedoče o prvim rezultatima našeg<br />
strateškog puta.<br />
Koliko se dugo gradila ova tvornica?<br />
Prije 17 mjeseci smo na istom mjestu gdje je sada tvornica bili na oranici, pod<br />
šatorom i obilježavali kamen temeljac buduće PharmaS tvornice. U tih 17 mjeseci<br />
66
PharmaS tim je radio vrijedno, usredotočeno, sustavno na niz zadataka. U svemu nas<br />
je vodila struka, sve smo činili u skladu s pravilima rada u farmaceutskoj industriji,<br />
naši su ljudi sve zacementirali svojim znanjem, iskustvom i još sve dodatno pojačali<br />
ljubavlju za posao koji rade.<br />
Ističete da je ovo zapravo PharmaS centar?<br />
Da, tu pokraj Popovače, moderni ja PharmaS centar koji ujedinjuje funkcionalnost<br />
farmaceutske proizvodnje (dakle, tvornice), kontrole kvalitete lijekova, skladišnodistributivno<br />
poslovanje te poslovne sadržaje. Prostor, moderna oprema, kvalificirani<br />
ljudi, implementirani procesi i standardni postupci – sve je izvedeno prema najboljoj<br />
praksi farmaceutske industrije i usklađeno sa zahtjevima DPP-a. U konačnici sve to<br />
osigurava kvalitetne, sigurne i učinkovite lijekove koje PharmaS proizvodi i koje<br />
stavlja na tržište za naše cijenjene pacijente. To je rezultat timskog rada, svatko od<br />
nas je odradio svoj dio posla i razumio međuzavisnost koraka za ukupni projekt.<br />
Zašto Popovača?<br />
Projekt traženja pogodne lokacije za PharmaS centar je bio od iznimne važnosti:<br />
željeli smo se maknuti iz Zagreba - a opet biti blizu, željeli smo lokaciju koja je pogodna<br />
za našu regionalnu ambiciju, provjeravali smo dostupnost radne snage, komunalnu<br />
infrastrukturu, tražili smo lokalnu samoupravu zainteresiranu za ovaj projekt…<br />
Jako mi je drago da smo završili u Popovači: od prvog dana i stalno nailazimo<br />
na dobrodošlicu, a mi nastojimo od samih početaka i sada kada smo mali rasti i djelovati<br />
na principu društveno-odgovornog rada te naše involviranosti u život lokalne<br />
zajednice naše općine Popovača, odnosno Sisačko-moslavačke županije.<br />
Vaši poslovni prioriteti?<br />
Glavni nam je cilj, naravno, dokazati se kod kuće: konzistentnim radom, stalnim<br />
uvođenjem novih proizvoda, stručnim radom i snagom u svim procesima i aktivnostima<br />
koje provodimo. Svaki nam je korak bitan i svaki naš zaposlenik je prevažna<br />
karika na tom putu.<br />
Vjerujemo da ćemo tako postati prepoznatljivi po PharmaS standardu rada i<br />
djelovanja, kao tvrtka s novom energijom i svježinom.<br />
Koliko su važni farmaceuti i farmaceutski tehničari u vašoj tvrtki?<br />
Više od 70% zaposlenih su visokoobrazovani djelatnici, od kojih su svakako<br />
posebno važni farmaceuti. Ostali su tehničari, ponovno posebno su nam važni oni<br />
farmaceutskog usmjerenja. Da to nije parola svjedoči i činjenica da smo još prošle<br />
godine dali 4 stipendije za mlade studente s farmaceutskog fakulteta te srednjoškolce<br />
smjera farmaceutski tehničar, od kojih su svi iz Sisačko-moslavačke županije i vjerujem<br />
uskoro novi djelatnici PharmaS-a.<br />
67
Poruka zaposlenih je “Veselimo se našoj budućoj suradnji”<br />
Poruka za kraj?<br />
PharmaS su iznad svega ljudi – stručni, motivirani, hrabri! U farmaceutskom<br />
poslovanju dobro je poznat koncept ODGOVORNE OSOBE (eng. QP) koja na temelju<br />
odgovarajućih kvalifikacija i iskustva sveobuhvatno i s razumjevanjem provjerava<br />
sve segmente cjelovitog postupka proizvodnje lijeka te potom odgovorno odobrava<br />
serije lijeka za tržište.<br />
Upravo taj koncept primjenjujemo na sve djelatnike PharmaS-a. Zato u naš tim<br />
ulaze kvalificirani, iskusni, sposobni za praktičan pristup i sveobuhvatan pogled,<br />
odgovorni za svoje područje i hrabri za iskorak u – novo!<br />
A također, u naš tim ulaze mladi s pokretačkom energijom, željni znanja, s<br />
prednošću za naš poslovni iskorak!<br />
Razgovor vođen s predsjednicom uprave, mr. sc. Zdravkom Knežević.<br />
68
KUTIJA PRVE POMOĆI HRN 1112<br />
Pred novom smo turističkom sezonom, kad je pojačan promet i na žalost više<br />
prometnih nesreća na prometnicama. Događa se da imamo potrebu pružiti nekome<br />
prvu pomoć, a to znači njegu do dolaska medicinskog stručnog osoblja. Za to nam<br />
je potrebna kutija prve pomoći koja je po Zakonu o sigurnosti cestovnog prometa,<br />
obvezna oprema u motornim vozilima. Ljekarne u svom prodajnom programu imaju<br />
kutije za prvu pomoć. Važno je znati što sadrži kutija i čemu što služi.<br />
Kutija prve pomoći tvrtke “Lola Ribar”<br />
Najvažnije postupke prve pomoći možemo naći u priručniku „Minute život<br />
znače“ koji se nalazi u kutiji.<br />
U kutiji su 2 prva zavoja kojima se zaustavlja krvarenje kod većih rana, kompresama<br />
i aluplast kompresama se prekrivaju otvorene rane i opekline, 4 kaliko<br />
zavoja i samoljepiva vrpca koriste se za pričvršćivanje kompresa, a flasteri za<br />
zbrinjavanje manjih rana. Tu je i trokutni rubac za imobilizaciju, podvezivanje i<br />
previjanje i polivinilski rukavac koji može koristiti pri zatvaranju rana grudnog<br />
koša ili za zbrinjavanje amputiranih dijelova tijela. Metalizirane folije se koriste za<br />
utopljavanje unesrećenog ili u zaštiti od vrućine i sprečavanju nastanka šoka.<br />
Rukavice, škare, igle sigurnice i zaštitna folija za davanje umjetnog disanja<br />
dodatni su i obvezan pribor.<br />
Bitno je nakon intervencije dopuniti kutiju tako da opet sadrži 18 propisanih<br />
stavaka pribora.<br />
Hrvatska norma HRN 1112 propisuje zadani oblik i veličinu kutije bez oštrih<br />
rubova, materijal koji ne utječe na sastav i osigurava mehaničku, toplinsku i atmosfersku<br />
zaštitu istoga, otpornost materijala na benzinsko i dizelsko gorivo. Na vanjskoj<br />
strani kutije mora imati oznaku proizvođača, znak crvenog križa i natpis „KUTIJA<br />
PRVE POMOĆI HRN 1112“<br />
N. V.<br />
69
IZ RADA DRUŠTVA<br />
SUDJELOVANJE U RADU EAPT-e<br />
GODIŠNJI SASTANAK U CARDIFFU<br />
Cardiff je od 7. do 9. travnja 2011. bio grad u kojem su se sastale zemlje članice<br />
EAPT-e na godišnjoj sjednici Europskog udruženja farmaceutskih tehničara.<br />
Središte pozornosti bilo je na dovršenju Internih pravila koja su bila u raspravi<br />
od sastanka radne grupe u Bruxellesu do ovog sastanka. Nije bilo mnogo zamjerki<br />
na sadržaj, a primjedba <strong>HDFT</strong>-a se odnosila na opseg pravila koja su opširnija od<br />
Statuta. Zbog toga što su to pripremne radnje za registraciju udruge, usuglasili smo<br />
se da je lakše dorađivati pravila nego mijenjati Statut.<br />
Izabrali smo odbor u sastavu:<br />
predsjednik - João José Joaquim- iz Portugala<br />
zamjenica - Sussanne Engstrøm - iz Danske<br />
tajnica - Cattherine Piron - iz Francuske<br />
blagajnica - Monika Pandurić - iz Slovenije<br />
članica - Tess Fenn - iz Ujedinjenog Kraljevstva.<br />
Sudionici sastanka u Cardiffu<br />
71
Odbor je preuzeo obvezu nalaženja najboljeg mjesta odnosno zemlje u kojoj<br />
ćemo prijaviti sjedište udruge – razmatra se Bruxelles, kao i ostale uvjete potrebne<br />
za registraciju.<br />
U pripremi je Kodeks EAPT-e i Hrvatska je ponudila dati na uvid naš Kodeks<br />
koji će na engleski jezik prevesti Svjetlana Jakovac, jer smo spoznali da <strong>HDFT</strong> posjeduje<br />
najbogatiju stečevinu dokumenata izrađenih za potrebe nacionalne udruge,<br />
što svakako znači izvrsno pridonijeti stvaranju nove organizacije. Izabrana je zemlja<br />
domaćin sljedećeg sastanka u svibnju 2012. godine. Bit će to Mađarska, koja je ove<br />
godine bila promatrač i tek će dogodine postati redovna članica.<br />
Grad i vrijeme održavanja sastanka bit će naknadno objavljen.<br />
Posjetili smo novoizgrađeni galenski laboratorij, odnosno jedinicu za proizvodnju<br />
farmaceutskih oblika – SMPU – St. Mary’s Pharmaceutical Unit, koja je zapravo dio<br />
velike organizacije Sveučilišta u Cardiffu. Smješten je na sjeveru Cardiffa, a izgrađen<br />
je s ciljem opskrbljivanja pučanstva galenskim pripravcima, a kasnije i širom paletom<br />
proizvoda. Plan razvoja predviđa opskrbljivanje cijelog Wellsa svim farmaceutskim<br />
oblicima za potrebe primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, odnosno bolnice u<br />
Cardiffu i ostalim područjima UK.<br />
Vrhunska oprema i stručnjaci bili su preduvjet za dobivanje licencija na području<br />
tehnologije i kontrole lijekova; imaju uspostavljenu suradnju s drugim sličnim pogonima<br />
i žele dobiti odobrenje za potpunu proizvodnju farmaceutskih pripravaka.<br />
Moderna su ustanova u skladu sa svim propisima države i u skladu s međunarodnim<br />
ISO standardima kvalitete.<br />
Trenutno proizvode prema deklariranim recepturama oralne otopine i suspenzije,<br />
kapsule, kreme i masti, čepiće i vaginalete te parenteralne otopine. Osigurano je<br />
dnevno opskrbljivanje prema svima koji imaju ovlaštenje za distribuciju lijekova i<br />
medicinskih proizvoda.<br />
U SPMU se razlikuju uvjeti u prostorijama prema vrsti pripravka koji se izrađuje<br />
i prema aktivnosti tj. ako je prostor u uporabi ili je prazan, a čistoća sobe se klasificira<br />
na osnovi čistoće zraka i vrste čestica u zraku. Očitanja se rade svakodnevno i<br />
neprestano zbog izbjegavanja nepravilnosti.<br />
Također posjeduju licencije koje omogućuju sudjelovanje u kliničkim ispitivanjima<br />
sterilnih i nesterilnih medicinskih proizvoda za I, II i III fazu kliničkih ispitivanja.<br />
U aktivnosti kliničkog ispitivanja i kontrole kvalitete sudjeluju farmaceuti i<br />
farmaceutski tehničari.<br />
Farmaceutski tehničari sudjeluju u svim segmentima rada, te se ovisno o poslu<br />
koji obavljaju dodatno obrazuju i na taj način napreduju u obavljanju posla.<br />
Svjetlana Jakovac, Marija Žužak<br />
72
SUDJELOVANJE NA XII. SAVJETOVANJU FARMACEUTA<br />
Odazvali smo se pozivu Hrvatskog farmaceutskog društva na XII. savjetovanje<br />
farmaceuta u organizaciji Udruženja farmaceuta Istre i Kvarnera, Hrvatskog farmaceutskog<br />
društva koje je održano u Rovinju od 12. do 14. svibnja 2011. g. na temu<br />
“Sigurnost u primjeni lijekova”.<br />
Na skupu su bile predsjednica društva Marija Žužak i Tatjana Živković.<br />
Prvog dana sudjelovanja održan je okrugli stol na temu “Kako poboljšati regulativu<br />
za bezreceptne lijekove”.<br />
Posebno nas je zanimala tema “Izdavanje bezreceptnih lijekova u ljekarni i<br />
specijaliziranim prodavaonicama”.<br />
Ta tema je izazvala<br />
najveću raspravu zbog<br />
dopune Pravilnika o<br />
specijaliziranim prodavaonicama<br />
objavljen u<br />
NN (119/10) radi termina<br />
“Farmaceut na<br />
raspolaganju” i treba biti<br />
zaposlen farmaceutski<br />
tehničar. Nije došlo do<br />
tumačenja pojma što<br />
znači “Farmaceut na<br />
raspolaganju”.<br />
Sljedećeg dana na<br />
službenom otvaranju<br />
skup je pozdravila i naša<br />
predsjednica Marija<br />
M. Žužak i T. Živković uz plakat<br />
Žužak. Slušali smo još mnoga zanimljiva predavanja na temu: “Utjecaj načina izdavanja<br />
lijekova na sigurnost primjene”. Objavljeni su rezultati rasprave okruglog stola.<br />
Naša predsjednica postavila je pitanje:<br />
“Da li je farmaceutski tehničar kompetentan i da li se smatra kao dio ljekarničkog<br />
tima u izdavanju bezreceptnih lijekova?”<br />
Odgovor je bio da farmaceutski tehničar pripada tom timu, ali je odgovorna<br />
osoba farmaceut. Možemo zaključiti da donesena izmjena pravilnika nema jasne<br />
smjernice provedbe.<br />
Iskoristili smo ovu priliku i upoznali tvrtke (njih 35) o mjestu i vremenu<br />
održavanja našeg skupa, koji će biti od 19. do 21. travnja 2012. g. u hotelu Elaphusa u<br />
Bolu na Braču. Svi su nas rado saslušali i primili naše pismene obavijesti te se iskreno<br />
nadamo isto tako uspješnoj suradnji.<br />
Tatjana Živković, Marija Žužak<br />
73
MEĐUNARODNA SURADNJA<br />
U okviru naše međunarodne suradnje ove godine prisustvovali smo skupu<br />
Udruženja farmaceutskih tehničara Slovenije, koje se održavalo 27. i 28. svibnja u<br />
hotelu ˝Planja˝na Rogli, na Pohorju.<br />
Skupu su nazočili i predstavnici farmaceutskih tehničara Mađarske, Portugala i<br />
Srbije. Važno je za naglasiti da je João José Joaquim iz Portugala ovdje nazočio i kao<br />
prvi predsjednik Europskog udruženja farmaceutskih tehničara (EAPT).<br />
Gosti iz Mađarske, Portugala, Srbije i Hrvatske na skupu tehničara Slovenije<br />
Na kongresu smo imali priliku razmijeniti iskustva o školovanju, nastavaku<br />
edukacije i statusu farmaceutskih tehničara. Iz prezentacije novog školskog programa<br />
vidjeli smo da su predviđene razlike u obrazovnom programu te zakonom utvrđena<br />
prava na radnom mjestu (ljekarna, industrija, laboratoriji...).<br />
Uspostavili smo jako dobre kontakte sa slovenskim predstavnicima tvrtke Bayer<br />
i Krka, a tvrtka Krka povela je 50-ak farmaceutskih tehničara iz Hrvatske na ovaj<br />
skup te smo se dogovorili da će sljedeće godine povesti slovenske kolege tehničare<br />
na naš skup, koji će se održati 2012. godine u Bolu na Braču.<br />
Uz sva događanja, organiziran je bio i izlet za goste u Slovenske Konjice, koje<br />
su nekoliko puta proglašene najljepšim slovenskim izletničkim mjestom te odlikovane<br />
zlatnom medaljom Entente Florale, kao najljepše uređeno europsko mjesto.<br />
Osim tisuću godina starim trgom, mjesne galerije Riemer, koja se nalazi u obnovljenoj<br />
kući iz 17. stoljeća, nas je odveo sve do ruševina samostana Žičke kartuzije<br />
74
iz 1160. godine. Tu je nekad živjelo do dvanaest redovnika kartuzijanaca, koji su bili<br />
poznati po svojim lijekovima od raznih trava. U blizini tog najstarijeg samostana u<br />
Sloveniji još uvijek postoji vrt ljekovitog bilja, a neki se biljni pripravci mogu kupiti<br />
i u maloj trgovini koja se nalazi u sklopu samostana.<br />
Delegati <strong>HDFT</strong>-a s predsjednikom tehničara Slovenije<br />
Proveli smo ugodne trenutke u prijateljskom okruženju.<br />
Marija Žužak<br />
75
SUSRET S “KRKOM”<br />
Na poziv zagrebačkog predstavništva tvrtke „Krka“ d.d., 49 farmaceutskih<br />
tehničara iz sjeverozapadne Hrvatske, provelo je dva dana kao gost „Krke“. Među<br />
njima je bilo 26 članova <strong>HDFT</strong>-a.<br />
Program je počeo posjetom tvornici „Krka“ u Novom Mestu, gdje je prikazan<br />
film o proizvodnom pogonu čvrstih oblika lijekova, a zatim je uslijedio obilazak tog<br />
pogona (slovenska skraćenica - Notol).<br />
Farmaceutski tehničari gosti “Krke” ispred tvornice u Novom Mestu<br />
„Krka“ je osnovana 1954. godine u laboratoriju pod vodstvom Borisa Andrijaniča<br />
i razvijala se u jednu od vodećih tvrtki u proizvodnji lijekova, ne samo u Sloveniji –<br />
nego i u Europi. Danas ima pogone u Hrvatskoj, Poljskoj, Njemačkoj i Rusiji.<br />
Pogon Notol otvoren je 2001., to je potpuno automatizirana proizvodnja po konceptu<br />
– vertikalnog protoka materijala. To znači da je proizvodnja organizirana na 5<br />
katova pomoću standardiziranih spremnika i automatiziranog transporta od vagaone<br />
na najvišem katu do pakirnice u prizemlju. Notol ima 11 strojeva za tabletiranje i 2<br />
za kapsuliranje. Standardne serije proizvodnje su 800 kg mase u vremenu od 6 dana,<br />
a maloserijska proizvodnja je 300 kg mase. Tvornica ima vlastitu sintezu i biosintezu,<br />
vlastitu proizvodnju struje i strogo sortiranje otpada. Od vaganja sirovina, preko<br />
tijeka proizvodnje, do pakirnice, proces je strogo kontroliran i u skladu s europskim<br />
i svjetskim standardima. Zaposleno je 270 radnika, od toga je polovica u pakirnici.<br />
Tijek proizvodnje prate računalni tehničari. U razvojnom programu je otvaranje novog<br />
pogona 2016. godine s proizvodnjom 4 milijarde tableta godišnje.<br />
76
Sudionici za vrijeme predavanja u Notolu<br />
Rogla<br />
Nastavak susreta bio je na Rogli u Pohorju, gdje je održavan skup Udruženja<br />
farmaceutskih tehničara Slovenije.<br />
Nakon pozdrava direktora OTC-a za Europu i predsjednika Udruženja farmaceutskih<br />
tehničara Slovenije, prikazan je film o razvoju „Krke“, a zatim je dr. Željko Čurić<br />
održao predavanje na temu „Komunikacija sa zahtjevnim (problematičnim) kupcima.<br />
77
dr. Željko Čurić za vrijeme predavanja<br />
Tijekom predavanja je obrađen pojam rada u kapitalizmu, prema tome i u našim<br />
ljekarnama. Komunikacijom na radnom mjestu ostvaruje se tijek i cilj rada. Bitan je<br />
pristup, a to je rezultat stanja osobnog identiteta. Da bi se postigla uspješna komunikacija<br />
potrebno je znanje + cjeloživotno učenje, vještina + stalno vježbanje i rad na<br />
osobnom identitetu.<br />
Predavanje o proizvodima iz OTC programa održala je gđa Sanja Capan, koja<br />
je ujedno i glavni organizator ovog susreta.<br />
Tehničari za vrijeme predavanja o proizvodima iz OTC<br />
Sportskozabavni program i slobodno vrijeme omogućili su razgledanje<br />
izložbenog prostora i druženje s kolegicama i kolegama iz Slovenije.<br />
Tijekom ovog susreta osjećala se nenametljiva pažnja svih djelatnika „Krke“ i<br />
uvažavanje farmaceutskih tehničara kao značajnih suradnika u radu.<br />
N. V.<br />
78
IZ RADA PODRUŽNICA<br />
PODRUŽNICA DALMACIJE<br />
Nastavljajući program stalnog stručnog usavršavanja za farmaceutske tehničare<br />
Podružnice Dalmacije održana su dva predavanja.<br />
PREDAVANJE TVRTKE ENCIJAN d.o.o.<br />
U suradnji s tvrtkom Encian d.o.o. u ljekarni Lučac u Splitu 7. travnja 2011.<br />
održano je predavanje na temu:<br />
DETOX express 7 days.<br />
Gospodin Tonči Lisica održao je vrlo zanimljivo predavanje.<br />
Prezentirajući tvrtku Encian kao malu tvornicu biljnih preparata za očuvanje<br />
zdravlja i poboljšanje kvalitete života, predstavljen nam je i Detox express 7 days.<br />
Kombinacija biljnih iscrpina u ovom proizvodu omogućava čišćenje organizma od<br />
štetnih tvari, prekomjerne tekućine i drugih toksina. Na tržište dolazi u obliku ampula,<br />
što ga čini jedinstvenim preparatom za detoksikaciju organizma.<br />
Zahvaljujem gospodinu Lisici, koji nam je omogućio još jedno stručno, veselo<br />
i zanimljivo predavanje.<br />
PREDAVANJE TVRTKE ADRIATIC BST d.o.o.<br />
Predavanje je održano 28. travnja 2011. u ljekarni Lučac u Splitu u suradnji s<br />
tvrtkom Adriatic BST d.o.o.<br />
Teme predavanja:<br />
XL-S MEDICAL - tretman prekomjerne težine<br />
NASYA - zaštita od alergije<br />
HERPATCH - terapija herpesa<br />
Predavanja su održale Marija Mirković, nutricionist, i Lana Babahmetović, dipl.<br />
ing. bioteh.<br />
Na početku predavanja predstavljen nam je novi koncept u liječenju pretilosti i<br />
smanjenju kilograma. Iz iskustva znamo da se unatoč trudu, tjelesna masa, tijekom<br />
godina povećava i sve ju je teže izgubiti.<br />
Ako tijelo želimo vratiti u kondiciju, XL-S MEDICAL je izvrsna pomoć. XL-S<br />
MEDICAL nudi tri različita proizvoda koji se bore protiv uzroka povećanja tjelesne mase:<br />
FAT BINDER - smanjuje energetsku vrijednost masti u prehrani<br />
79
CARBO BLOCKER - smanjuje energetsku vrijednost ugljikohidrata<br />
APPETITE REDUCER - kontrolira apetit i osjećaj gladi pružajući ugodan<br />
osjećaj sitosti.<br />
Uz korištenje navedenih preparata treba obvezno povećati tjelesnu aktivnost<br />
kako bi se postigli još bolji rezultati.<br />
U drugom dijelu predavanja doznali smo nešto više:<br />
- NASYA sprej za nos kao izvrsno rješenje za peludne groznice i druge alergijske<br />
reakcije. Na tržište dolazi u obliku raspršivača za djecu i odrasle.<br />
- HERPATCH flaster za herpes kao vrlo učinkovito sredstvo za rješavanje herpesa<br />
od samog početka. Glavna karakteristika Herpatch flastera je u tome što je nevidljiv<br />
i samorazgradiv tj. otapa se na mjestu primjene.<br />
Nakon predavanja ugodno druženje smo nastavili uz razgovor s predavačima.<br />
Miroslav Čižmić<br />
PODRUŽNICA PRIMORSKO-GORANSKO-ISTARSKA<br />
PREDAVANJE TVRTKE STOMA MEDICAL d.o.o.<br />
U suradnji s tvrtkom Stoma Medical d.o.o., 18. svibnja 2011. u Puli, u Hotelu<br />
“Histria”, održano je stručno predavanje na temu:<br />
• Pokrivala za rane, Suzana Brnčić Šušak<br />
• Ostomijska pomagala, Dubravka Karlovčec<br />
Osobitu pozornost privuklo je predavanje dr. Brnčić o preporuci obloga na recepturi<br />
s obzirom na to da nam dolazi ljeto, a s time razne opekline i oštećenja kože.<br />
Oblozi i tretiranje rana, tema je koja je nama pomalo nepoznata pa je svako<br />
predavanje o tome i više nego dobrodošlo te zahvaljujemo tvrtki Stoma Medical,<br />
osobito dr. Suzani Brnčić na trudu i susretljivosti prilikom organizacije te se nadamo<br />
i daljoj suradnji.<br />
PREDAVANJE TVRTKE Jadran Galenski Laboratorij d.d. Rijeka<br />
U utorak 19. travnja 2011. u Ljekarničkom klubu, Vlačićev trg 3, održano je<br />
predavanje u suradnji s tvrtkom JGL d.d. Rijeka.<br />
Tema predavanja bila je:<br />
Rinološka problematika u svakodnevnoj praksi s naglaskom na alergologiju i<br />
upotrebu nove generacije dekongestiva.<br />
Predavač je: doc. dr. sc. Tamara Braut, dr. med.<br />
80
Uvijek kada se u Rijeci održava predavanje u suradnji s JGL-om posjećenost je<br />
jako dobra, pa je tako bilo i ovaj put, uz izvrsnu atmosferu.<br />
Tema predavanja pripremljena je i za ovaj dio godine kada su alergije i problemi<br />
s otežanim disanjem zbog začepljenosti nosa učestali. Prije predavanja održana je<br />
mala radionica pravilnog disanja, tako da smo svi uz instruktoricu nastojali pravilno<br />
disati. Disanje je nešto čemu rijetko tko od nas pridaje posebnu pažnju, pa je dobro<br />
razmisliti o toj radnji, i pri tome pokušati to izvesti pravilno. Taj dio bio nam je svima<br />
vrlo zanimljiv.<br />
Nakon uvodnog dijela, radionice pravilnog disanja, doc. dr. sc. Tamara Braut,<br />
dr. med. uvela nas je u glavnu temu večeri, a to je Meralys. U prvom dijelu predavanja<br />
predstavljen je stručni dio, a potom se razgovaralo o liječenju rinoloških problema.<br />
Takva koncepcija je vrlo dobra jer se ispred svega stavlja naglasak da smo prvo zdravstveni<br />
radnici, a tek potom osobe koje i prodaju taj lijek.<br />
Meralys je novi inovativni proizvod JGL-a koji kombinira pouzdan lijek, ksilometazolin,<br />
s ljekovitošću morske vode. Meralys djeluje brzo i dugotrajno, a inovativna<br />
pumpica sprečava ugodnu i praktičnu primjenu, te što je najvažnije, sprečava prodor<br />
infektivnog materijala u bočicu. Zbog toga Meralys ne sadrži konzervans, što ga čini<br />
posebno pogodnim za nježnu i osjetljivu sluznicu djece i odraslih.<br />
Svjetlana Jakovac<br />
PODRUŽNICA ZAGREBA<br />
PREDAVANJE „ŠEĆERNA BOLEST“<br />
Predavanje o šećernoj bolesti 5. svibnja 2011. u hotelu Internacional, održao<br />
je prim. dr. sc. Pajica Pavković iz Sveučilišne klinike za dijabetes endokrinologiju i<br />
bolesti metabolizma.<br />
Svoje vrhunsko, široko<br />
znanje prim. Pavković je<br />
prilagodio auditoriju i uz<br />
objašnjenje nastanka i tijeka<br />
šećerne bolesti, naveo niz<br />
primjera iz liječničke prakse i<br />
života. Odgovarao je na pitanja<br />
tehničara te smo stekli jasniju<br />
sliku o komplikacijama<br />
te bolesti, koja je prvenstve no<br />
bolest žlijezde gušterače i<br />
krvožilnog sustava.<br />
Nakon predavanja organizirane<br />
su radionice o Prim. dr. sc. Pajica Pavković za vrijeme predavanja<br />
81
Sudionici predavanja<br />
Radionica - upotreba aparatića<br />
rukovanju sustavom za<br />
mjerenje glukoze i ketona u<br />
krvi. Svaki sudionik radionice<br />
imao je priliku upotrijebiti<br />
aparatić i test trakice<br />
te izmjeriti šećer u krvi.<br />
Voditelji radionica objasnili<br />
su princip rada aparatića<br />
i upozorili da kvalitetne<br />
trakice moraju sadržavati<br />
encim koji sprečava utjecaj<br />
galaktoze i maltoze pri<br />
mjerenju. Nizak primijenjeni<br />
potencijal važan je za<br />
uklanjanje smetnji pojedinih<br />
lijekova na rezultat<br />
mjerenja. Doznali smo da se<br />
ketoni u krvi mjere tek kod<br />
viših vrijednosti glukoze,<br />
npr. oko 16.0 mmol/L.<br />
Ovom predavanju i<br />
radionici prisustvovalo je<br />
i nekoliko kolegica koje<br />
su doputovale iz mjesta<br />
izvan Zagreba, mnogi su<br />
članovi platili članarinu<br />
i time omogućili tiskanje<br />
našeg časopisa.<br />
Nada Vraneković<br />
82
POPIS MATURANATA ŠKOLSKE GODINE 2010. / 2011.<br />
PROGRAM <strong>FARMACEUTSKI</strong> TEHNIČAR/KA<br />
SREDNJA ŠKOLA KOPRIVNICA<br />
Razred: 4. E<br />
Razrednik: Melita Marinelli<br />
1. Bolić Filip<br />
2. Čiček Ivan<br />
3. Damjanić Ines<br />
4. Draganić Lana<br />
5. Đurišević Maja<br />
6. El- Bahtity Dino<br />
7. Ernečić Maja<br />
8. Ferček Martina<br />
9. Gabaj Ivana<br />
10. Gal Dino<br />
11. Galinec Mihael<br />
12. Golubić Tihana<br />
13. Habdija Nikolina<br />
14. Hajdari Edita<br />
15. Hemetek Matija<br />
16. Horvat Martin<br />
17. Juvan Sanela<br />
18. Keleminec Lidija<br />
19. Krušelj Marijeta<br />
20. Lojan Stjepan<br />
21. Maletić Ana<br />
22. Mihoci Manuela<br />
23. Nađ Zdenko<br />
24. Petričević Josipa<br />
25. Rendić Sabina<br />
26. Smontara Dino<br />
27. Šajatović Tena<br />
28. Špernjak Ana<br />
29. Tihelka Sara<br />
30. Turkalj Ivana<br />
31. Vidović Arijan<br />
SREDNJA ŠKOLA PREGRADA<br />
Razred: 4.b.<br />
1. Andreja Belošević<br />
2. Valentina Bočkaj<br />
3. Nikolina Brezak<br />
4. Julijan Brlić<br />
5. Natalia Fiolić<br />
6. Filip Gregurović<br />
7. Ane-Mary Grilec<br />
8. Tajana Hercigonja<br />
9. Željkica Jakoplić<br />
10. Nives Ježek<br />
11. Petar Jurman<br />
12. Petar Klasiček<br />
13. Monika Kranječec<br />
14. Jelena Krklec<br />
15. Matija Ocvirk<br />
16. Doroteja Pavić<br />
17. Lidija Puclin<br />
18. Ivana Sinković<br />
19. Filip Šoštarić<br />
20. Martina Vešligaj<br />
21. Petra Vnuk<br />
MEDICINSKA ŠKOLA U RIJECI<br />
Razred: IV-6<br />
Razrednik: Slavenka Žuža, prof.<br />
1. Adriana Anđić<br />
2. Valerija Bajić<br />
3. Katarina Bičanić<br />
4. Ivona Dujak<br />
5. Maja Đurić<br />
6. Lana Malvina Gotvald<br />
7. Tanja Grgurić<br />
8. Sarah Huš<br />
9. Karlo Hren<br />
10. Renata Jokić<br />
11. Ivona Marić<br />
12. Ira Mazul<br />
13. Marko Marjanović<br />
14. Vanessa Osmak<br />
15. Andrea Perušić<br />
16. Luka Perušić<br />
17. Anđela Puljić<br />
18. Nina Savić<br />
83
19. Alaa Sharbini<br />
20. Monika Stipetić<br />
21. Sanja Stojanović<br />
22. Lorena Topolovec<br />
23. Igor Vranić<br />
24. Damir Vučinić<br />
25. Franciska Žgombić<br />
ZDRAVSTVENA ŠKOLA SPLIT<br />
Razred: IV. f<br />
Razrednik: Antonela Czwy Marić, prof.<br />
1. Vedrana Alajbeg<br />
2. Anamarija Bašić<br />
3. Josipa Bilobrk<br />
4. Maria Bošković<br />
5. Nikola Božanić<br />
6. Mihaela Čelan<br />
7. Matea Ćelić<br />
8. Marija Fabjanović<br />
9. Anita Gilić<br />
10. Petar Ivković<br />
11. Đana Kuzmanić<br />
12. Ana Lovrić<br />
13. Anamarija Marinović<br />
14. Antonia Martinić – Cezar<br />
15. Andrea Meštrović<br />
16. Ines Milković<br />
17. Daniela Motušić<br />
18. Ivona Nižetić<br />
19. Frane Penović<br />
20. Ivana Pervan<br />
21. Ines Petković<br />
22. Ivana Propadalo<br />
23. Ivana Punda<br />
24. Tina Ricl<br />
25. Maja Šerić<br />
26. Ana Škarica<br />
27. Antonia Višić<br />
28. Kristina Višić<br />
29. Matea Vladova<br />
30. Josip Vrančić<br />
31. Ivna Vučičić<br />
32. Kristina Zokić<br />
33. Petra Žižak<br />
ZDRAVSTVENO UČILIŠTE ZAGREB<br />
Razred: IV. a<br />
Razrednik: Višnja Vlahek Sokač, prof.<br />
1 Abrlić Josipa<br />
2 Belina Božica<br />
3 Bertović Martina<br />
4 Bertović Sonja<br />
5 Bilandžija Barbara<br />
6 Bilandžija Ivana<br />
7 Blažević Petra<br />
8 Bogdanović Heili<br />
9 Brkić Domagoj<br />
10 Cetin Helena<br />
11 Cundić Anamarija<br />
12 Domitrović Ana<br />
13 Došen Anita<br />
14 Dujmić Antonija<br />
15 Gregorić Tomislav<br />
17 Haramustek Bulić<br />
Mateja<br />
18 Hudžber Filip<br />
19 Husta Jurja<br />
20 Juratović Barbara<br />
21 Jurčić Paula<br />
22 Levanić Ana<br />
23 Malić Nevenka<br />
24 Mišković Martina<br />
25 Perić Matea<br />
26 Perić Tena<br />
27 Peša Anita<br />
28 Sejdiu Elizabeta<br />
29 Šiljić Dajana<br />
30 Štefković Nikolina<br />
31 Tomašić Petra<br />
32 Tušek Ana Marija<br />
33 Višević Antonija<br />
34 Vrbat Katarina<br />
35 Vukšić Svetlana<br />
84
IN MEMORIAM<br />
ŠTEFANIJA BABIĆ<br />
23. svibanj 1949. Donja Stubica –11. travanj 2011., Osijek<br />
U Osijeku 11. travnja preminula je naša kolegica Štefanija Babić nakon kratke<br />
i teške bolesti. Posljednji ispraćaj bio je 13. 4. 2011. u Mariji Bistrici.<br />
Srednju Farmaceutsku školu završila je u Zagrebu 1966. – 1970. Radila je u<br />
ljekarni Osijek od 6. travnja 1971., a najveći dio svog radnog vijeka provela je kao<br />
glavni tehničar u Galenskom laboratoriju. U zasluženu mirovinu otišla je 31. 7. 2010.<br />
Član je Hrvatskog društva farmaceutskih tehničara od 1973. godine.<br />
Štefanijinoj obitelji izražavamo iskrenu sućut.<br />
VERA ŠOŠTARIĆ<br />
29. siječanj 1931. Zagreb –10. svibanj 2011., Zagreb<br />
Nakon kratke i teške bolesti napustila nas je naša kolegica<br />
Vera Šoštarić.<br />
Srednju farmaceutsku školu završila je u Zagrebu 1951.<br />
g. Po završetku školovanja zapošljava se dekretom u ljekarni<br />
u Rijeci (današnja ljekarna JGL). Svoj radni vijek nastavlja u<br />
Zagrebu te od 1974. radi u Ljekarni Zagreb sve do umirovljenja<br />
1991.<br />
Član je našeg društva od završetka svog školovanja. Aktivno<br />
je radila u društvu te je od 1979. do 1981. bila na dužnosti<br />
predsjednice UFT-a Zagreb i član UO od 1979. do 1983.<br />
Zajedničku “subotnju penzionersku” kavu popili smo mjesec dana prije njenog<br />
odlaska na vječni počinak.<br />
Neka joj je vječna slava i hvala.<br />
85
Iznajmljujemo poslovni prostor ljekarne<br />
(uhodana 20 g. seli na drugu lokaciju)<br />
za biljnu ljekarnu. Uz nju je poslovni prostor<br />
(prizemlje 96 m 2 ) pogodan za savjetovalište<br />
(vitamini, minerali, dijete), predstavništvo ili ordinaciju.<br />
Moguća je suradnja sa firmom HERBA<br />
koja proizvodi čajeve, biljne kapi i med. kozmetiku.<br />
Nalazimo se u mirnom kvartu sa puno prostora<br />
za parkiranje i blizinom tramvaja,<br />
busa i prigradske željeznice.<br />
Zagreb, Kontakova 6<br />
tel. 2331 741<br />
fax 23 00 101<br />
mob. 091-54 17 304<br />
091-76 888 41<br />
Jasna Bazijanac Brajdić, mag. pharm.<br />
86
KAKO PLATITI ČLANARINU?<br />
= 160,00 = 160,00<br />
ČLANARINA <strong>HDFT</strong>-a za 2011. godinu<br />
1<br />
3<br />
2<br />
3<br />
Svoju člansku obvezu plaćanja članarine redovito možete obaviti uplatom<br />
svake srijede u prostorijama <strong>HDFT</strong>-a, Zagreb, Capraška 1 (za članove iz Zagreba<br />
i okolice), kod predsjednika podružnica prema dogovoru ili uplatom na<br />
žiroračun <strong>HDFT</strong>-a. Kod uplate putem uplatnice, molimo vas da ispunite sve<br />
rubrike: 1. za godinu za koju plaćate članarinu, 2. svoj broj članske iskaznice<br />
i 3. točan broj žiroračuna 2360000-1101240952, te svoje ime i prezime.<br />
Zahvaljujemo svima koji su podmirili svoju člansku obvezu.<br />
Ako ste iz bilo kojeg razloga ostali u dugu, članarinu treba uplatiti prvo za<br />
protekle godine.<br />
Odlukom Središnjeg odbora članarina se mora uplatiti do kraja mjeseca<br />
travnja.<br />
OBAVJEŠTAVAJU SE ČLANOVI DRUŠTVA KOJI NISU UREDNO<br />
PLATILI ČLANARINU ZA 2010. GODINU DA NEĆE<br />
PRIMITI ČASOPIS DOK NE IZVRŠE SVOJU OBAVEZU<br />
Obavezno javite na adresu <strong>HDFT</strong>-a<br />
svaku promjenu prezimena,<br />
adrese stanovanja i mjesta rada.<br />
»LANARINA JE OSNOVNI IZVOR<br />
NA©IH PRIHODA!!!<br />
Kojim novcem tiskati Ëasopis?<br />
87
Časopis donosi<br />
UPUTE ZA SURADNJU<br />
1. Originalne stručne radove iz područja farmacije i srodnih struka.<br />
2. Informacije o novoodobrenim lijekovima, prirodnim lijekovima, homeopatskim proizvodima, dijetetskim<br />
namirnicama i preparatima za medicinsku kozmetiku.<br />
3. Intervjue s uglednicima iz javnog života i struke, te članovima <strong>HDFT</strong>-a.<br />
4. Članke o radu farmaceutskih ustanova i poduzeća te komentare zakonskih propisa i podzakonskih<br />
akata važnih za struku.<br />
5. Izvješća o radu tijela <strong>HDFT</strong>-a, komisija i podružnica, te održanim skupovima u organizaciji <strong>HDFT</strong>-a<br />
ili drugim udrugama čija tematika predstavlja interes članova.<br />
6. Upite članova s odgovorima.<br />
7. Društvenu rubriku.<br />
8. Različite vijesti i obavijesti.<br />
Tehničke upute za pripremu tekstova za objavljivanje<br />
1. Tekstovi mogu biti dostavljeni na disketi, CD-u ili elektronskom poštom, pisani u programu Microsoft Word<br />
document, s dvostrukim proredom, format B5 (ISO), sve margine 2,5 cm; slova arial, veličina 10pt.<br />
2. Crteži, tablice i fotografije - trebaju biti jasni i oštri, da se mogu valjano reproducirati. Trebaju biti<br />
označeni brojem, odnosno mjestom gdje se nalaze u tekstu, a slike pojedinačno spremiti kao posebni<br />
dokument u formatu JPG<br />
3. Na početku teksta upisati<br />
- naslov, ime(na) i prezime(na) autora, titula, znanstveni stupanj<br />
- pune nazive ustanove<br />
- podnaslove u tekstu pisati bold slovima i odvojiti razmakom između redova<br />
4. Literaturu citirati redoslijedom, kako je navedena u tekstu te dolje navedenim načinom.<br />
Časopisi: prezime autora i inicijal imena, naslov članka u originalu, skraćeni naziv časopisa prema<br />
međunarodnim referentnim časopisima, godište izlaženja, svezak, godina izdanja i stranice.<br />
Primjer: Francetić I., Vrhovac B., Praćenje nuspojava lijekova u Hrvatskoj 1993. godine<br />
Pharmaca 32 (1994), 221-36.<br />
Knjige: prezime autora i inicijal imena, naslov knjige, izdavač, grad, godina izdanja i stranica.<br />
Primjer: Bencarić L., Registar lijekova u Hrvatskoj, Udruga zdravstva Zagreb, Zagreb, 1994, 34.<br />
5. Preporučena duljina teksta je 5 – 10 stranica.<br />
6. Svi tekstovi podliježu lekturi.<br />
7. Materijali se šalju na adresu izdavača: Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, Capraška 1, (Medika)<br />
10000 Zagreb, ili elektronskom poštom na adresu: urednistvo@hdft.hr<br />
8. Materijali se ne vraćaju.<br />
“<strong>FARMACEUTSKI</strong> TEHNIČAR” je stručno informativno glasilo Hrvatskog društva farmaceutskih<br />
tehničara sa sjedištem u Zagrebu, Capraška 1. Upisano u registar Udruge RH, 6. travnja 1998.<br />
godine pod brojem 00000551.<br />
Ured za priopćavanje Vlade RH, temeljem Zakona o priopćavanju, izdao je potvrdu pod rednim brojem<br />
50402/97-01, 9. svibnja 1997. godine o prijavi novina i odobrio izlaženje ISSN 0350-5715.<br />
Osnivač lista je Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, a financira se sredstvima <strong>HDFT</strong>-a i prodajom<br />
stranica lista za promidžbene poruke, uz pomoć drugih institucija i donatora.<br />
Stručno informativni časopis izlazio je od 1968. do 1975. godine pod imenom BILTEN; 8 god., 16 brojeva,<br />
a od 1976. do 1985. godine, 9 god., 11 brojeva pod imenom <strong>FARMACEUTSKI</strong> TEHNIČAR.<br />
List izlazi četiri puta godišnje u obimu koji utvrdi nakladnik, a primaju ga svi članovi <strong>HDFT</strong>-a<br />
besplatno. Odgovornost za stručnost tekstova preuzimaju autori.<br />
88
SADRŽAJ<br />
Uvodnik .................................................................................................. 5<br />
Šećerna bolest ........................................................................................ 7<br />
Pčelinji proizvodi su saveznici zdrave i lijepe kože ............................ 11<br />
Savjetovanje pacijenata ........................................................................ 15<br />
Ljekarništvo u franjevačkim samostanima<br />
Svetih Ćirila i Metoda – III .................................................................. 23<br />
Godina Ruđera Boškovića .................................................................... 61<br />
Brusnica ................................................................................................. 63<br />
Otvorena nova farmaceutska tvornica PharmaS ............................... 65<br />
Kutija prve pomoći HRN 1112 ............................................................. 69<br />
IZ RADA DRUŠTVA ............................................................................ 71<br />
Sudjelovanje u radu EAPT-e ............................................................... 71<br />
Sudjelovanje na XII. savjetovanju farmaceuta .................................. 73<br />
Međunarodna suradnja - farmaceutski tehničari Slovenije ............. 74<br />
Susret s “Krkom” .................................................................................. 76<br />
IZ RADA PODRUŽNICA .................................................................... 79<br />
Podružnica Dalmacije ........................................................................... 79<br />
Podružnica Primorsko-goransko-istarska .......................................... 80<br />
Podružnica Zagreba ............................................................................. 81<br />
Popis maturanata .................................................................................. 83<br />
In memoriam ......................................................................................... 85<br />
90