HRVATSKE ŠUME 32 (28.3.1994)

32 

GODINA III 

ZAGREB 

28. ožujka 1994. 

GLASILO »HRVATSKE ŠUME« p.o. Zagreb 

SVETI OTAC BLAGOSLOVIO BRANIMIRA 

Još jedan Hrvat iz dijaspore, 

inž. Petar Bulić iz Kanade, dao 

je svoj obol našem 

Domovinskom ratu. Ovaj već 

priznati umjetnik, izradio je i 

poklonio Sv. ocu Papi dva 

svoja umjetnička rada. 

Brončani reljef »Branimir* 

veličine 150x120 cm i manji 

reljef »Herceg Bosna* 20x36 

cm. Oba prikazuju vjekovnu 

borbu i patnju naših naroda 

protiv vjekovnih ugnjetavača 

Turaka i Srba u Bosni i 

Hercegovini i Južnoj 

Hrvatskoj. Treba spomenuti 

da je Petar Bulić, zagrebački 

student šumarstva i šumarski 

inženjer, sa stalnim boravkom 

u Kanadi. 

NA OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI U TIJEKU 

AKCIJA 0ZELENJAVANJA SLOBODNIH POVRŠINA 

SRETAN 

USKRS

28. ožujka 1994. 

PRED SJEDNICU GLAVNOG ODBORA HSS 

OBILJE 

AKTUALNIH PITANJA 

Obiman dnevni red, znači i mnoštvo aktualnih pitanja i problema 

naći će se pred delegatima Glavnog odbora Hrvatskog 

sindikata šumarstva, zakazanom za 24. ožujka. O tome 

će, opširnije, biti riječi u slijedećem broju, a u ovom 

broju, najavljujući sastanak, skrećemo pažnju na neka od pitanja o 

kojima će se raspravljati. 

Jedno od najvažnijih pitanja bit će svakako utvrđivanje »svih aktivnosti 

vezanih za donošenje granskog kolektivnog ugovora«, jednostavno 

zbog toga što je granski kolektivni ugovor u javnim poduzećima 

životno pitanje. S tim u vezi kolegij sindikata javnih djelatnosti i 

javnih poduzeća udruženih u Savez SSH donio je određene zaključke 

koji će delegatima biti predočeni na sastanku. 

Nekoliko točaka vezano je za Savez SSSH. Razmatrat će se tako 

prijedlog dokumenata za Drugi kongres SSSH, bit će riječi i o teritorijalnom 

ustrojstvu Saveza SSH, a s tim u vezi i šumarski će se sindikat, 

kao sastavni dio Saveza SSH očitovati o nekim već ranije izraženim 

nezadovoljstvima s radom Saveza samostalnih sindikata. 

Glavni odbor raspravljat će i o nekim, nazovimo ih tako, tehničkim 

pitanjima: trebao bi nakon sumiranja primjedbi usvojiti Poslovnik 

o radu Glavnog odbora (o čemu je već bilo riječi na prvom sastanku 

Glavnog odbora), a bit će riječi i o »preporuci Predsjedništva 

VSSH u svezi obračuna članarine«. 

Neće biti mimoiđene ni neke teme iz svakodnevice, a pokreću ih 

sindikati iz uprava šuma Senj i Osijek. Riječ je ćTzahtjevu za izmjenom 

Pravilnika o naknadama poslovnih troškova i prijedlogu »da 

svi radnici uposleni u poduzeću Hrvatske šume imaju pravo na naknadu 

poslovnih troškova, izuzev onih koji stanuju u zgradi šumarije 

ili uprave i onih koji za prijevoz koriste službeni auto«. Drugim riječima 

da se briše udaljenost. Povjereništvo iz Osijeka traži pomoć u realizaciji 

»Programa za proizvodnju na slobodnim površinama Uprave 

šuma Osijek.« , , 

(m) 

TUMAČENJA OPĆEG KOLEKTIVNOG UGOVORA 

ZA 3AVNE DJELATNOSTI I JAVNA PODUZEĆA 

PREHRANA U TIJEKU RADA 

Temeljem odredbe članka 94., 

stavak 3., Zakona o radnim 

odnosima (»Narodne novine« 

br. 25/92. prečišćeni tekst), 

Vlada Republike Hrvatske i sindikati 

javnih djelatnosti i javnih poduzeća 

zaključili su 8. listopada 1992. godine 

Opći kolektivni ugovor za javne djelatnosti 

i javna poduzeća koji je 

objavljen u »Narodnim novinama« br. 

66 od 12. listopada 1992. godine, s 

kojim danom je stupio na snagu. 

Za tumačenje odredbi i praćenje 

primjene Općeg kolektivnog ugovora, 

sukladno ćl. 73. potpisnici su imenovali 

Zajedničku komisiju koja ima šest 

članova i tri člana imenovala je Vlada 

Republike Hrvatske, a tri člana sindikati, 

potpisnici Općeg kolektivnog 

ugovora. Zbog različitog tumačenja i 

primjene članka 52. Općeg kolektivnog 

ugovora za javne djelatnosti i 

javna poduzeća, te sve učestalijih pitanja 

kolika visina naknade za troškove 

prehrane pripada djelatniku s pola 

radnog vremena, kao i djelatnicima 

studentima na praktičnoj i radnoj obuci, 

obratili smo se za tumačenje Zajedničkoj 

komisiji. U odgovoru među 

inim stoji: 

»Temeljem odredbe članka 52. Općeg 

kolektivnog ugovora za javne 

djelatnosti i javna poduzeća prava na 

troškove prehrane u visini od 25% 

prosječne mjesečne plaće isplaćene 

po djelatniku u gospodarstvu Republike 

u prethodna tri mjeseca imaju 

zaposleni s pola radnog vremena kao 

i djelatnici studenti na praktičnoj i 

radnoj obuci«. 

Dilema oko isplate ove naknade više 

ne bi smjelo biti. » G c , 

SAMOSTALNI SINDIKAT ŠUMARSTVA HRVATSKE 

MEĐUNARODNA SURADNJA SINDIKALNIH ASOCIJACIJA 

IZASLANSTVO ICFTU U POSJETU HRVA 

Tijekom svog boravka u Hrvatskoj misija ICFTU-a, Međunarodna 

konfederacija slobodnih sindikata, boravila je u Karlovcu. »Jako smo 

potreseni svime što smo vidjeli« - - izjavili su nakon boravka u 

Karlovcu 

Međunarodna konfederacija 

slobodnih 

sindikata ICFTU 

osnovana je u prosincu 

1949. godine, a osnovali su 

je nacionalni sindikati socijaldemokratske 

i socijalističke orijentacije 

koji su istupili iz Svjetske 

sindikalne federacije 

(WTUF). 

ICFTU je najveća međunarodna 

sindikalna asocijacija u svijetu 

koja okuplja 120 zemalja 

članova sindikata iz 150 država 

u svijetu i okuplja najsnažnije i 

najutjecajnije sindikalne središnjice. 

O ICFTU mogli bismo napisati 

mnogo, no važno je istaknuti 

da ICFTU u potpunosti prisvaja 

principe i ideale Ujedinjenih naroda 

i u tom smislu surađuje s 

Odborom za ljudska prava 

UN-a. Zalaže se za rad u uvjetima 

socijalne pravde, gospodarske 

stabilnosti, slobode mira i 

jednakosti, a poštivanje ljudskih 

i sindikalnih prava smatra preduvjetom 

i temeljem demokracije, 

zalažući se za što veću ulogu 

Međunarodne organizacije rada 

u definiranju, promiđbi i kontroli 

primjene tih prava. 

Na zahtjev Misije ICFTU-a, 

izuzev boravka u Karlovcu, nisu 

pratili nikakvi mediji. Ipak držimo 

da boravak 17 visokih sindikalnih 

dužnosnika iz 11 država u 

Evropi i SAD ne može ostati ne 

zabilježen. 

Vođe misije, kolega RICHARD 

FALBR, te ANNA OULATAR, 

naglasili su da im je cilj u dva 

dana boravka saznati što više o 

Hrvatskoj sindikalnoj sceni, te 

spoznati njezine potrebe radi 

dalje pomoći. 

Tri Hrvatske središnjice, 

SSSH, KNSH i HUS, predložili su 

misiji dvodnevni program boravka 

u Hrvatskoj sukladno nj i- 

hovim željama. Prvog dana boravka 

7. ožujka 1994. godine, misija 

je u prijepodnevnim satima 

razgovarala u KNSH, te u koordinaciji 

hrvatskih sindikata 

javnih službenika i namještenika, 

te održala i jednosatni razgovor 

u pratnji domaćih sindikalaca 

u Saboru Republike Hrvatske, 

s predstavnicima Odbora za 

ljudska prava i Odbora za socijalnu 

politiku. Isti dan u popodnevnim 

satima posjetili su Karlovac, 

kojom prilikom su obišli 

Turanj, te izbjeglički centar »Gazu« 

gdje su razgovarali s prognanicima. 

Za vrijeme posjeta Karlovcu 

gospodin Richard Falbre kratko 

izjavio: »Jako smo potreseni svime 

što smo vidjeli, jer mnogi od 

nas su izgubili osjećaj da u Hrvatskoj 

još traje rat. Jasno je da 

sindikati ne mogu odlučivati o 

miru ali svi možemo pridonijeti, 

pa ćemo s ciljem vršenja pritisaka 

o tome izvijestiti članstvo u 

našim zemljama«. Razgovor je 

vođen u Županijskom povjereništvu 

SSSH u Karlovcu, te sindikalistima 

Drvno industrijskog 

poduzeća Karlovac. 

Drugog dana boravka vođeni 

su razgovori s predsjednicima 

svih udruženih sindikata u 

SSSH. Tijekom razgovora posebno 

su se zanimali za ljudska i 

sindikalna prava, radno i socijalno 

zakonodavstvo, kolektivne 

ugovore, pravo na štrajk, te tripartizam, 

osobito u smislu odnosa 

s Vladom. Dobili su mnogo 

odgovora i prije odlaska izrazili 

zabrinutost za sindikalna prava 

u Hrvatskoj, kao i za poštivanje 

međunarodnih konvencija. Nakon 

razgovora u SSSH koji je 

trajao nepuna tri sata misija je 

otišla na razgovore s Nikicom 

Valentićem, predsjednikom Vlade 

Republike Hrvatske, te Nadanom 

Vidoševićem i Ivanom Paraćem, 

ministrima u Vladi. Posebni 

susreti bili su s Hrvatskim 

vijećem europskog pokreta i 

Antiratnom kampanjom. Željeli 

su nas, očito, sviju (sa)slušati. 

(G. C.) 

DELEGACIJA SAVEZA SINDIKATA MAKEDO 

NIJE POSJETILA SSH 

U sklopu posjeta sindikatima u Hrvatskoj i Sloveniji, delegacija 

Saveza sindikata Makedonije bo/avila je u dvodnevnom posjetu 

našoj Sindikalnoj središnjici. Živko Tolevski, predsjednik 

Saveza sindikata Makedonije i Juršit Rifot, pomoćnik predsjednika 

za organizacijsko-politička pitanja su 1. ožujka 1994. godine 

razgovarali sa predsjednicima granskih sindikata. Uz konstataciju 

da je puno zajedničkih problema pa i više razloga za suradnju, 

dogovoreni su novi susreti na razini centrala, ali i 

pojedinih granskih sindikata. 

Bila je to korisna razmjena iskustava. 

SOLIDARNOST ŠUMARSKIH DJELATNIKA 

IPAK STIŽE POMOĆ ZA ENISU 

dva navrata pisali smo o Enisi Travljanin, 

U radnici Uprave šuma Zagreb, oboljeloj od 

teške i rijetke bolesti krvnih sudova (Aneurvsma). 

Bila je na liječenju, no potrebna je još 

jedna terapija i operacija na klinici »Lariboisiere« 

u Parisu. Liječnik će operaciju obaviti besplatno 

i to je njegova pomoć Enisi, no za ukupne 

troškove terapije i boravka u Parizu treba osigurati 

20.000 DEM. 

Sindikat zagrebačke uprave šuma pokrenuo 

je akciju prikupljanja sredstava u koju se u siječnju 

ove godine uključio i Hrvatski sindikat 

šumarstva. Na sastanku Glavnog odbora HSŠ 

naime, zauzet je stav da se u ovu solidarnu akciju 

uključe i podružnice i povjereništva po Upravama. 

smmmmmmmmmmmmmmm 

Prikupljanje sredstava je krenulo, uplaćivale 

su i šumarije i uprave, odnosno podružnice i 

povjereništva. Do 17. ožujka skupljeno je 

20.481,600 HRD, a u akciju se uključio dosad devet 

uprava. To su: Zagreb, Ogulin, Bjelovar, Koprivnica, 

Karlovac, Gospić, Sisak, Našice, Požega. 

Većim iznosima pomogli su sindikalna uprava 

Zagreb, Bjelovar, Našice, no i svi ostali dali su 

koliko su mogli. 

Zasad se u akciju skupljanja pomoći nisu 

uključile uprave Buzet, Delnice, Senj, Split i Vinkovci, 

te direkcija. Predstavnici nekih sindikalnih 

organizacija javili su se i objasnili da i na 

svom (ratnom) području imaju dosta problema s 

zbrinjavanjem stradalnika, dok za ostale još 

uvijek ima vremena da pomognu, koliko mogu. 

(m) 

DELEGACIJA CGIL - CISL - UIL EMILIA R0- 

MAGNA BORAVILA U ZAGREBU 

Delegacija CGIL - CISL - UIL Emilia Romagna najviše razine 

i to sva tri generalna tajnika, te Ivan Mingulli šef Međunarodnog 

odjela CGIL i Gino Rulini iz Odjela za edukaciju, Valeriano 

Canepari organizacijski odjel CISL boravila je u Zagrebu 

15. i 16. ožujka 1994. godine. U razgovoru s predsjednicima 

granskih sindikata bilo je govora o suradnji na granskoj razini i 

mogućim programima edukacije. Želja naših sindikalnih kolega 

je da kroz obrazovne programe stvore sindikalne instruktore 

koji će svoje sindikalno znanje prenositi sindikalnom članstvu. 

I OSJEČANI ZA ENISU 

I djelatnici Uprave šuma Osijek pridružili su se većini naših Uprava i 

izdvojili predložena sredstva od Sindikata za liječenje Enise. Tako su 

djelatnici Šumarija Đakovo, Osijek i Valpovo zajedno sa djelatnicima 

Uprave Osijek, sakupili i doznačili na predviđeni žiro račun ukupno 3 milijuna 

i 954.000 HRD. • A A 

GLASILO »HRVATSKIH ŠUMA« 

Javnog poduzeća za gospodarenje 

šumama i šumskim zemljištem u 

Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb • 

Izdavač: 

»HRVATSKEŠUME« p.o. Zagreb 

Lj. F. Vukotinovića 2. 

JP »Hrvatske šume« organizirane su u Direkciju 

Zagreb i IS Uprava šuma i to: Vinkovci, Osijek, 

Našice, Požega, Bjelovar, Koprivnica, Zagreb, 

Sisak, Karlovac, Ogulin, Delnice, Senj, Gospić, 

Buzet i Split. 

Direktor poduzeća: 

Josip Dundović, dipl, ing. šumarstva 

Savjet lista: Prof. dr. Branimir Prpić (predsjednik), 

dr. Joso Gmčan, Marijan Kolić, dipl. ing. Milan 

Krmpotić, dipl, ing. Tomislav Stanević, 

Filip Sabić, prof. dr, Josip Vukelić 

Glavni i adgomrmi urednik: 

Antun-Zlatko Lonćarić, dipl. ing. 

Uređivački odbor: Petar Jurjević. dipl. ing 

(predsjednik), Antun-Zlatko Lonćarić, dipl. ing. 

Vesna Hrkalović. dipl. pol. han Hitt. dipl tor. 

Gordana Colnar 

Grafički urednik: Miljenko Bogdanić 

Redakcija lista: Marijan Domović, dipl. polit. 

Vesna firkalović, dipl. polit., Amun-Zlatko 

Lonćarić, dipl. ing, Miroslav Mrkobrad, dipl. 

polit. Vesna Pleše, dipl:polit, i Zvonko Peićević 

Adresa redakcije: Lj. E Vukotinovića 2, Zagreb. 

Tet. 041/448-001, 448-034 

List »Hrvatske šume« izlazi jednom mjesečno, a 

djelatnici JP »Hrvatske šume«, umirovljenici, 

poslovni partneri i djelatnici Šumarskog fakulteta 

Zagreb dobivaju ga besplatno na kućne adrese. 

Tisak: Hrvatska tiskara Zagreb, Slavonska avenija 

4 

Naklada: 12.600 primjeraka 

Mišljenjem Ministarstva prosvjete, kulture i športa 

broj 532-03-1/7-93-01 glasilo je oslobođeno 

plaćanja osnovnog i posebnog poreza na promet.

28. ožujka 1994. 

NA 16. SDEDNICI ZASTUPNIČKOG DOMA SABORA 

PRIHVAĆENO IZVJEŠĆE VLADE O RADU "HRVATSKIH ŠUMA" 

Tijekom nastavka 16. sjednice 

Zastupničkog doma 

Sabora Republike Hrvatske 

održane 23. ožujka 

1994. godine prihvaćeno je Izvješće 

Vlade Republike Hrvatske 

o radu Javnog poduzeća 

»Hrvatske šume« većinom glasova 

zastupnika (62 za, 7 protiv i 19 

suzdržanih). 

• Gospodine direktore, budući 

da ste bili prisutni raspravi o 

ovom Izvješću, što nam možete 

reći o izlaganju zastupnika i 

predstavnika Vlade Republike 

Hrvatske? 

— Rasprava je bila neuobičajeno 

duga, javio se veći broj zastupnika 

(deset), koji su iznosili 

svoga gledanja i mišljenja na samo 

Izvješće, a bilo je i takovih 

koji su namjeravali skrenuti raspravu 

na pitanja, koja se ne odnose 

na Izvješće. 

Oni su iznosili osobne stavove 

o nepravilnostima koje su prema 

njihovom mišljenju nanijele 

štete poslovanju JP »Hrvatske 

šume« predloživši da se odbije 

Izvješće Upravnog odbora 

»Hrvatskih šuma« i stajališta 

Vlade Republike Hrvatske, te da 

se prihvati Izvješće Parlamentarne 

komisije iz srpnja 1993. godine 

i pozovu na odgovornost 

oni koji su krivi za nepravilnosti. 

U obrazloženju takovih stavova 

tvrdili su da poslovanje JP 

»Hrvatske šume« nije zadovoljavajuće, 

te iznosili tvrdnje o nepravilnostima 

u svezi otkupa deviznih 

prava, izvozu trupaca i 

prodaji u inozemstvu ispod domaćih 

cijena, kupnji stanova bez 

odobrenja i dr. 

Jedan je zastupnik zatražio da 

se smjeni poslovodstvo Direkcije 

i uprava šuma i doministar zadužen 

za šumarstvo, te da se postavi 

novo ustrojstvo Poduzeća 

kao javne ustanove, koja će se 

više brinuti o šumi kao nacionalnom 

bogatstvu. 

Bilo je i mišljenja da sve nepravilnosti 

polaze od rada u šumarijama, 

da ima nepravilnosti 

u poslovanju s privatnicima, te 

da kadrovsku politiku treba zaokrenuti. 

Predstavnici Vlade Republike 

Hrvatske odgovarajući na raspravu 

zastupnika upozorili su 

takove zastupnike da ne iznose 

paušalne i nedokumentirane ocjene. 

Tako je na primjer IVAN 

TARNAJ, ministar poljoprivrede 

i šumarstva odgovorio zastupnicima 

da su iznijeli dosta paušalnih 

tvrdnji, te da ima dojam kako 

se pokušava »Sabornicu pretvoriti 

u sudnicu«. Podsjetio je da 

Vlada Republike Hrvatske nije 

bila razlog za odgađanja rasprave 

o JP »Hrvatske šume«. 

U nastavku svog izlaganja iznio 

je neke pokazatelje poslovanja 

JP »Hrvatske šume«, koje je 

prema njegovim riječima kvalitetno 

poduzeće, jedno od najboljih 

državnih poduzeća. 

Također je dodao, da se smatra 

odgovornim za sve ono što se 

u »Hrvatskim šumama« od osnutka 

do danas događalo i ako 

taj rad ne dobije prolaznu ocjenu 

i ne usvoje se stajališta Vlade 

Republike Hrvatske o stanju i 

ustrojstvu šumarstva Hrvatske, 

podnijeti će ostavku predsjedniku 

Vlade Republike Hrvatske. 

• Da li je i predsjednik Vlade 

Republike Hrvatske sudjelovao 

u raspravi i kakovo je njegovo 

mišljenje o ovoj problematici? 

— Naravno da je gospodin NI- 

KICA VALENTIC, predsjednik 

Vlade Republike Hrvatske u svemu 

podržao Vladino Izvješće uz 

korekciju da se o točci 3. broj »30 

dana«, promijeni u »60 dana« i 

da se točka 5. briše. 

Osvrćući se na izlaganje pojedinih 

zastupnika bio je vrlo određen. 

Podržao je ministra Ivana Tarnaja 

rekavši jasno i nedvosmisleno 

da ostavku ministra Ivana 

Tarnaja neće i ne može prihvatiti. 

Raspravu o Izvješću o radu JP 

»Hrvatske šume« ocjenjuje jednom 

od najznačajnijih, naglasivši 

pritom, da Sabor Republike 

Hrvatske ne smije imati ulogu 

suca. Država počiva na trodiobi 

vlasti — na zakonodavnoj, izvršnoj 

i sudbenoj, što znači da 

svatko treba raditi svoj posao. 

Posebno je naglasio da će u utvrđivanju 

stvarnog stanja u JP 

»Hrvatske šume« biti rigorozan, 

ali neće presuđivati prije sudskih 

odluka. 

Na kraju svoje rasprave ukazao 

je na odgovornost zastupnika 

pri prihvaćanju Izvješća Vlade 

Republike Hrvatske, te ostao 

kod prijedloga, prihvaćajući 

amandman Kluba zastupnika 

HDZ-a. 

• Već ste rekli da je Izvješće 

Vlade Republike Hrvatske prihvaćeno 

velikim brojem glasova 

prisutnih zastupnika. Možete li 

nam konkretno reći što je Vlada 

u Izvješću predlagala i što je Sabor 

usvojio? 

— Uz spomenute korekcije Zaključaka, 

usvojeno je cjelokupno 

IZVJEŠĆE O STANJU I USTROJ 

STVU ŠUMARSTVA HRVATSKE 

I JAVNOG PODUZEĆA 

»HRVATSKE ŠUME« S MJERA 

MA ZA NJIHOVO POBOLJŠA 

NJE iz siječnja 1994. godine. Mislim 

da će ovaj naš razgovor biti 

dovoljan da precizno iznesem 

samo Zaključke Vlade Republike 

Hrvatske. 

ZAKLJUČCI 

Više puta najavljivana i dugo očekivana tema »Izvješće o stanju i ustrojstvu 

šumarstva Hrvatske« i JP »Hrvatske šume« s mjerama za njihovo poboljšanje, 

konačno je stavljeno na Dnevni red zasjedanja Sabora, prošle srijede 23. ožujka 

1994. godine. Zastupnici su tako dobili priliku da se očituju o Izvještaju koji je 

pobudio znatan interes ne samo šumarskih krugova, već i naše cjelokupne 

javnosti. Stoga danas donosimo razgovor obavljen odmah nakon donošenja 

zaključaka Sabora sa usvojenim Zaključcima koji stoje pred nama, sa Inž. 

Josipom Dundovićem, direktorom našeg poduzeća. Ovi zaključci obvezuju sve 

nas djelatnike »Hrvatskih šuma« ne samo na drugačije ponašanje, već dosljedno 

provođenje donesenih odluka. 

Sažimajući provedenu analizu i 

mjere koje treba poduzeti da se 

osigura stručno i potrajno gospodarenje 

šumama Hrvatske u 

sadašnjem i predstojećem poslijeratnom 

razdoblju Vlada Republike 

Hrvatske: 

(T) Podržava današnje ustrojstvo 

gospodarenja državnim šumama 

kroz jedinstveno Javno 

poduzeće jer je primjereno sadašnjem 

gospodarskom i političkom 

trenutku Hrvatske, a vrlo je 

blisko ustroju državnih šuma u 

ostalim europskim zemljama. 

Nema za sada potrebe ni razloga 

za bitniju reorganizaciju 

šumarstva u smislu ustrojstva 

novih uprava šuma. 

(5) Podržava stručni rad u Javnom 

poduzeću »Hrvatske šume« 

u okvirima gospodarskih osnova 

i programa razvoja kojega je izradila 

grupa istaknutih šumarskih 

stručnjaka a obuhvaća razdoblje 

do 2 025 godine. 

(3) Obvezuje se da u roku od 

30 dana rekonstruira Upravni 

odbor i imenuje novih šest članova 

iz svoje nadležnosti temeljem 

odredbe članka 21. stavka 2. 

Zakona o šumama (»NN«, 52/90 

— pročišćeni tekst 5/91, 9/91, 

61/91, 26/93 i 76/93). 

(4) Zadužuje Upravni odbor i 

poslovodstvo Javnog poduzeća 

»Hrvatske šume« da na temelju 

nalaza Centralne službe financijske 

policije i Radne grupe Ministarstva 

financija čim prije otklone 

nedostatke u radu pojedinih 

službi unutar Poduzeća, a o 

poduzetim mjerama izvijeste 

Vladu Republike Hrvatske. 

(5) Zahtjeva ubrzanje okončanja 

pojedinih postupaka koji se 

nalaze kod nadležnih tijela 

državne uprave, a o nađenom 

stanju i poduzetim mjerama da 

se izvjesti Vlada Republike 

Hrvatske; — briše se odlukom 

zastupničkog doma Sabora Republike 

Hrvatske! 

(6) Podržava privatizaciju pojedinih 

faza rada u šumarstvu 

koja trenutno iznosi ovisno o 

vrsti rada i područja od 30 do 

50% i može se intenzivirati i do 

70% udjela. Ostatak zbog zaštite 

tehnoloških rokova, radova u 

opasnim zonama, sezonske dinamike 

posla i neatraktivnosti 

za privatne poduzetnike obavljat 

će »Hrvatske šume« u vlastitoj 

režiji. 

(?) Nalaže da se jedinice ne 

šumarske djelatnosti moraju u 

dogovoru s Vladinim uredom za 

ekonomiku i restrukturiranje 

javnih poduzeća što prije oprivatizirati. 

To su rane jedinice »Promet« 

u Vinkovcima, »Ribnjačarstvo« 

u Lipovljanima, »Kamenolom« 

u Krašiću, »Galanterija i 

zaštitna radiona« u Vrbovskom, 

»Lovački dom« u Delnicama i 

dvije »Tehničke radionice« u 

Ogulinu. 

(|) Naređuje Javnom poduzeću 

»Hrvatske šume« da izmijeni 

postojići Statut poduzeća i donese 

ili izmijeni ostale odgovarajuće 

akte. U njima je neophodno 

zbog dosadašnje nedovoljne 

učinkovitosti u radu jasno definirati 

položaj, dužnosti i odgovornosti 

pojedinih djelatnika na 

razini Direkcija — Uprava šuma 

— šumarija — revir. 

(9) Zahtjeva da se revirni sustav 

mora u svakoj šumariji jasno 

definirati i provesti do kraja. Bez 

toga nije moguće realizirati nove 

intencije koje u šumarstvu 

Hrvatske idu za jedinstvenim 

prostorno-planerskim uređenjem 

i gospodarenjem. 

@ Nalaže da se jedinstvenim 

prostornim uređivanjem šuma 

obuhvati sve privatne šume i šume 

s kojima gospodare druge 

pravne osobe (osim šuma u zaštićenim 

prirodnim objektima 

koji imaju poseban status), radi 

osiguranja jedinstvenog gospodarenja 

šumskim ekosustavom. 

(vj) Nalaže se stručno gospodarenje 

privatnim šumama (provedbu 

programa) kao i izradu 

programa da preuzme JP 

»Hrvatske šume«, uz odgovarajuću 

organizaciju i osiguranje 

nužnog broja šumarskih stručnjaka. 

@ Nalaže da JP »Hrvatske šume« 

moraju trajno osiguravati 

sadni materijal za potrebe privatnih 

šuma, provoditi sve radove 

na njihovoj zaštiti, predvidjeti 

mogućnosti njihova otkupa, a 

trajno osiguranje sredstava za 

izradu i provedbu progama za 

gospodarenje uz adekvatna za- 

ODNOSI ŠUMARSTVA I DRVNE 

INDUSTRIJE U 1994. GODINI 

Usvezi operacionalizacije točke 14. Zaključaka 

Vlade Republike Hrvatske (Izvješće 0 stanju i 

ustrojstvu šumarstva Hrvatske i Javnog poduzeća 

»Hrvatske šume« s mjerama za njihovo Q 

poboljšanje), Zagreb, siječanj 1994. godine, Vlada Republike 

Hrvatske je na sjednici održanoj 24. veljače 

1994. godine razmotrila materijal ODNOSI ŠUMARSTVA 

I DRVNE INDUSTRIJE i donijela slijedeće zaključke: 

Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva 

da u suradnji s Ministarstvom gospodarstva u svezi s 

Q 

reguliranjem odnosa šumarstva i drvne industrije osigura 

provedbu slijedećih mjera: 

Q) da se izvoz sirovinske robe regulira, osim izvoznim 

pristojbama (temeljem donesene Odluke 0 visini posebne 

pristojbe koja se plaća pri izvozu određenih proizvoda) 

i izvoznim kontingentima (temeljem donesene 

Odluke 0 razvrstavanju robe na oblike izvoza i uvoza), 

obvezom prodaje sirovina namijenjenih izvozu isključivo 

putem međunarodnih licitacija, a izvoz prerađevina 

obvezom nabavke sirovina za taj dio programa putem 

javnih nadmetanja na domaćem tržištu. 

Da se izvoz dijela industrije finalnih proizvoda 

(namještaj, parket, građevna stolarija i dr.) stimulira osiguranjem 

sirovina po cijenama iz cjenika »Hrvatskih šuma« 

bez nadmetanja, dogovornim uvjetima plaćanja - 

posebno za preradu celuloze, furnira i ratom oštećenih 

kapaciteta prerade drva. 

Da se poveća nadzor nad primjenom važećeg 

standarda pri kupovini šumskih sortimenata i tokova 

prometa. 

O Da se, radi stimulacije izvoza finalnih proizvoda i 

obnove privatnih šuma, na temelju izrađenih programa 

razmotri mogućnost osiguranja sredstava usmjeravanjem 

sredstava iz državnog proračuna za koje bi se 

izvori osigurali i iz prikupljenih sredstava po osnovi naplaćenih 

izvoznih pristojbi. 

konska rješenja nužno je vezati i 

na plaćanje primjerenijeg doprinosa 

iz katastarskog prihoda. 

(ij) Utvrđuje da šume i šumska 

zemljišta koja će se denacionalizirati 

moraju i dalje podlijegati 

jedinstvenom prostorno-planerskom 

razgraničenju, gospodarenju 

i nadzoru. Njih mogu donositi 

i provoditi isključivo šumarski 

stručnjaci, a sva prava i obveze 

koja će temeljem odgovarajućih 

zakona proizaći iz vlasništva 

pripadaju vlasniku. 

@> Obvezuje se raspraviti odnose 

između šumarstva i drvne 

industrije i zauzeti odgovarajuća 

stajališta u cilju unapređivanja 

ovog dijela gospodarske djelatnosti 

u Republici Hrvatskoj. 

Predložene mjere su realnost 

sadašnjeg gospodarskog i političkog 

trenutka u kojem se nalazimo, 

a sigurno će dugoročno 

dovesti do poboljšanja u državnim 

i privatnim šumama Hrvatske. 

Stručne pretpostavke za! 

provedbu su već stvorene, a za-j 

konske i organizacijske su u pripremi. 

• Koji su sada Vaši zadaci kao 

i zadaci svih djelatnika Javnog 

poduzeća »Hrvatske šume« koji 

proizlaze iz ovih zaključaka? 

— Prihvaćeni Zaključci Vlade 

Republike Hrvatske i Zastupničkog 

doma Sabora Republike 

Hrvatske kao i rasprave ministra 

Ivana Tarnaja, a posebno 

predsjednika Vlade Republike 

Hrvatske Nikice Valentića, velika 

su obveza za sve djelatnike 

JP »Hrvatske šume«, a posebno 

za mene kao direktora, poslovodstva 

Direkcije i uprava šuma. 

Povjerenje koje smo dobili moramo 

i opravdati. Tko nije u mogućnosti 

iz bilo kojih razloga izvršavati, 

pred njega postavljene 

zadatke, neće moći ni trenutka 

obavljati poslove koje je do sada 

obavljao. 

Ističem da su u tijeku i radikalne 

kadrovske promjene na 

svim razinama, koje će omogućiti 

izvršenje ovih Zaključaka. 

Prije svega treba donijeti novi, 

suvremeni, moderniji Statut i ostale 

normativne akte kojima će 

se točno definirati položaj, dužnosti, 

prava i odgovornosti svakog 

djelatnika, a naročito rukovodećih 

na nivou Direkcije i uprava 

šuma, radi što veće učinkovitosti 

JP »Hrvatske šume«. 

Istovremeno će se u svim upravama 

šuma provesti revirni 

sustav do kraja radi jedinstvenog 

prostorno-planerskog uređenja 

i gospodarenja. Ne manji 

značaj od ovih zadataka poklonit 

ćemo privatizaciji pojedinih 

faza rada u šumarstvu, gdje će 

mnoge poslove po sustavu licitacija 

obavljati poduzetnici. 

U dogovoru s Vladinim uredom 

za ekonomiku i restrukturiranje 

javnih poduzeća odmah će 

se pokrenuti adekvatni postupci 

za potpunu privatizaciju sedam 

radnih jedinica nešumarske djelatnosti. 

I na kraju bih rekao i pozvao 

sve djelatnike da usporedno s 

ovim zadacima otklonimo sve 

nedostatke u radu pojedinih 

službi i uprava šuma o čemu ćemo 

izvijestiti Vladu Republike 

Hrvatske. 

Dosljednim provođenjem zaključka 

opravdati ćemo povjerenje 

koje nam je ukazano. 

. Antun-Zlatko LONČARIĆ

28. ožujka 1994. 

PROIZVODNJA, UVJETI POSLOVANJA I TRŽIŠTE 

KOMERCIJALISTI O POLITICI PRODAJE 

NEMA MALIH KOLIČINA... 

POŠTOVATI STRUČNI PRISTUP... 

Na sastanku šefova proizvodnih odjela, održanom u UŠ Karlovac, govori/o se 

je o izvršenju planova biološke reprodukcije i iskorišćivanja šuma u prošloj i 

početkom ove godine, ali i o problemima prodaje i naplate drvnih sortimenata. 

Radovi koji su propisani 

šumsko-gospodarskim 

osnovama — rekao je 

na sastanku šefova proizvodnih 

odjela inž. Stjepan 

Tomljanović, rukovoditelj 

Službe za proizvodnju 

»Hrvatskih šuma« — po svojoj 

vrijednosti čine 52 posto 

radova jednostavne biološke 

reprodukcije šuma, a na njih 

se troši oko 50 posto sredstava 

predviđenih za jednostavnu 

biološku reprodukciju. Zaštita 

šuma predstavlja 17,8 

posto troškova, čuvanje šuma 

14,3 posto, a 15,7 posto troškova 

jednostavne biološke 

reprodukcije odlazi na uređivanje 

i doznaku. Posebnu 

pažnju treba posvetiti čuvanju 

šuma i podvrći ga analizi, jer 

za ovu vrstu radova odvajamo 

dosta sredstava, a bojim se da 

postignuti rezultati nisu adekvatni 

izdvajanjima dodao je. 

JEDNOSTAVNA I 

PROŠIRENA BIOLOŠKA 

REPRODUKCIJA 

Inače, tijekom prošle godine 

je na nivou »Hrvatskih šuma« 

za biološku reprodukciju 

šuma izdvojeno ukupno preko 

189 milijardi HRD, od čega 

81 posto (cea 153,5 milijardi) 

otpada na jednostavnu, a 

19 posto (36,2 milijarde) na 

proširenu biološku reprodukciju. 

Izvršenje radova proširene 

biološke reprodukcije kretalo 

se je u planskim okvirima, 

osim popunjavanja sastojina 

koje je premašeno zahvaljujući 

rekordnom urodu žira, 

a slični su rezultati postignuti 

i u jednostavnoj biološkoj 

reprodukciji šuma. Na sastanku 

je naglašeno da je dio 

sredstava, namijenjenih proširenoj 

biološkoj reprodukciji 

šuma, protekle godine utrošen 

u izgradnju šumskih komunikacija, 

pa su i neke od 

zajedničkih investicija »Hrvatskih 

šuma« djelomično financirane 

iz ovih izvora (objekti 

na području uprava šuma Vinkovci, 

Karlovac i Gospić). 

Također je naglašeno da jednostavnu 

biološku reprodukciju 

nisu u potpunosti pokrile 

uprave šuma Našice, Bjelovar, 

Koprivnica, Zagreb i Sisak. 

PROBLEMI BIOLOŠKE 

REPRODUKCIJE ŠUMA 

Stručni suradnici u Proizvodnoj 

službi Javnog poduzeća 

upozorili su na neke od 

problema koji se pojavljuju u 

proizvodnji: 

— Na području krša izgrađeno 

je 256 km puteva različitih 

kategorija — naglasio je 

inž. Vlatko Skorup — a radilo 

se je i na održavanju 115 km 

šumskih prometnica. Radovi 

na njezi izvršeni su na 1.258 

ha, a smatram da trebaju biti i 

daleko veći. Za radove na zaštiti 

i čuvanju šuma izdvojeno 

je cea 18 milijardi HRD ili 45 

posto sredstava, a kad pogledamo 

koliko_smo požara imali 

prošle godine u priobalnom 

području — ne možemo biti 

zadovoljni postignutim rezultatima. 

Također ne možemo 

biti zadovoljni korištenjem 

sredstava za biološku reprodukciju, 

jer se gro radova 

obavlja koncem godine, kada 

su izdvojena sredstva već 

obezvrijeđena. Također ne 

možemo biti zadovoljni ni 

kvalitetom sadnica, koje su 

ponekad stizale premlade, nesortirane... 

Naravno, ima i 

stvari koje treba pohvaliti, naročito 

radove na pripremi staništa, 

izvršene podrivanjem 

na 409 ha, koji pridonose kvaliteti 

pošumljavanja, a troškovi 

su i do 50 posto niži. Također 

je pohvalno da se kod pošumljavanja 

na krškom području 

sve češće koriste vrste 

listača. Treba reći i da na ove 

vrste radova na kršu otpada 

19 posto svih radova u Republici 

Hrvatskoj... 

— Prošle smo godine uveli 

neke nove linije na uzgajanju 

šuma — rekao je inž. Kruno 

Jelčić — i nakon nekoliko 

mjeseci mislim da ih možemo 

ocijeniti pozitivnim. Mislim i 

da smo se više angažirali na 

biološkoj reprodukciji i da naša 

osnovna djelatnost — gospodarenje 

šumama — dobiva 

zamah. Međutim praćenje 

podataka još nije onakvo kakvo 

trebamo... Osim toga želim 

upozoriti da su pred nama 

proljetne sadnje i da već sada 

treba punu pažnju posvetiti 

pripremama za njih, od poklanjanja 

više pažnje tehnici, do 

one vezane uz manipulaciju 

sadnicama. Sadni materijal je 

preskup i nema ga dovoljno i 

moramo paziti na svaki detalj... 

— Ponekad ne radimo dovoljno, 

a ponekad rdimo preintenzivno 

— rekao je inž. Josip 

Crnković, stručni suradnik 

za područje prebora — čime 

dovodimo u pitanje kvalitetu 

sadnje. Naime, biljke iz ponekih 

rasadnika ne odgovaraju 

standardima, čemu smo ove 

godine poklonili puno pažnje. 

Pregledali smo rasadnike i utvrdili 

koji sadni materijal može 

biti upotrijebljen za pošumljavanje. 

Kod čišćenja treba 

više stručnosti, pa inžinjeri 

moraju biti više prisutni kod 

obavljanja tih i sličnih radova. 

Moramo poštovati stručni pristup 

i postupnost, kako ne bi 

dolazilo do zakorovljenja terena... 

ISKORIŠČIVANJE ŠUMA 

— One uprave kokje su koristile 

veći postotak usluga 

poslovale su s lošijim rezultatima 

— konstatirao je inž. 

Stjepan Tomljanović, govoreći 

o izvršenju plana tijekom prošle 

godine — jer se na cijene 

usluga dodaju naši režijski 

troškovi, pa su u tim slučajevima 

troškovi previsoki. Sve 

je prisutniji i prijevoz kupaca, 

što ima i pozitivne i negativne 

odraze na naše poslovanje. 

Naime, pojavljuju se problemi 

organizacije kretanja i odvoza 

drvnih sortimenata. Također 

su porasle zalihe, što je 

posljedica »stopiranja« otpreme 

zbog kašnjenja kupaca 

kod uplate prodanih sortimenata. 

Licitacije su dale dobre 

rezultate i postignute su cijene 

za 40 posto veće u odnosu 

na one koje se postižu na domaćem, 

a 20 posto veće u odnosu 

na cijene koje se postižu 

na stranom tržištu. Robe pojedinih 

vrsta su postigle vrlo visoke 

cijene, posebno jasen, javor, 

trešnja, lilpa, joha... 

— Proizvodnja je početak 

svega u šumarstvu — naglasio 

je mr. Ivan Mrzljak, pomoćnik 

direktora za gospodarenje 

šumama — i mislim da 

kod nas nije do kraja definiran 

položaj šumarstva u tržišnom 

lancu. Prošlih godina nismo 

baš radili u tržišnim uvjetima, 

već smo uglavnom 

raspodjeljivali drvnu masu. 

Sada se uvjeti mijenjaju, o čemu 

svjedoče i licitacije. To je 

novi način rada i zahtjeva velike 

pripreme, koje smo izvršili 

na najbolji način. Tako smo 

izvršili obveze koje smo imali 

prema državi i nove licitacije 

radimo za svoj račun... 

Mr. Bozo Tomčić, rukovoditelj 

Službe za plan i razvoj u 

Javnom poduzeću, govorio je 

o planu za ovu godinu. Upozorio 

je i na neke probleme, 

poput: 

— Četiri smo desetljeća 

stvarali šumskog radnika. Počeli 

smo s ljudima koji su o 

šumarstvu znali malo ili ništa 

i kroz tečajeve, školovanje, 

natjecanja i druge oblike stvarali 

prave radnike, gotovo radnike 

industrijskog tipa. Stvorili 

smo mnogo dobrih radnika, 

a danas se nalazimo u situaciji 

da nam najbolji među 

njima odlaze. Prilikom restrukturiranja 

želimo zadržati 

50-tak posto svojih sredstava 

rada i svojih radnika, kako ne 

bismo došli u situaciju da ovisimo 

o privatnoj inicijativi. 

Da li danas takvu orijentaciju 

napuštamo? — zapitao se je 

mr. Tomičić, misleći pri tom 

na uvjete rada u šumi i visinu 

primanja šumskih* radnika. 

Nažalost, ograničenje plaće 

i dalje ostaje na snazi... 

Vesna CUNIĆ 

Prodaja drvnih sortimenata vršit će se 

ove godine na tri načina: putem javnih 

nadmetanja za međunarodno i domaće 

tržište i putem veleprodaje. 

Sa šestim javnim (međunarodnim) nadmetanjem, 

održanim krajem veljače u Direkciji »Hrvatskih 

šuma«, završene su obveze koje je Javno poduzeće 

preuzelo prema Republici Hrvatskoj i namaknuta 

sredstva namijenjena obnovi. Ova sredstva su prikupljena 

i uplaćena u državni proračun nakon licitacione 

prodaje ukupno 28.000 m 3 najkvalitetnijih drvnih 

sortimenata iz naših šuma, izlučenih nakon redovnih 

sječa, dok je preostala drvna masa prodavana domaćoj 

drvnoj industriji. 

Prodaja putem javnih nadmetanja je, prema ocjenama 

stručnjaka iz »Hrvatskih šuma« i djelatnika Ministarstva 

za gospodarstvo koji su provodili kontrolu, 

provedena korektno i uspješno, a dala je i vrlo zanimljive 

rezultate, koji će koristiti komercijalistima Javnog 

poduzeća u daljnjem radu. Naime, postignute cijene su 

za 40 posto veće od cijena inače postizanih na domaćem 

i 20 posto veće od cijena postizanih na stranom 

tržištu. Također je iznenadio interes (i postignute cijene) 

za neke vrste poput jasena, javora, lipe, johe... 

Komercijalisti u »Hrvatskim šumama« su mnogo 

surađivali pri organiziranju ovih, kao i licitacija u pojedinim 

upravama šuma, organiziranih za potrebe domaćeg 

tržišta. Uska suradnja je nastavljena na zajedničkim 

sastancima i dogovorima o planu rada i politici 

prodaje za ovu godinu. O tome je bilo govora i na posljednjim 

operativnim sastancima, održanim u nekim i 

od uprava u posljednje vrijeme. U Upravi šuma Karlo- i 

vac takvom sastanku su prisustvovali i komercijalisti iz 

uprava šuma Zagreb i Sisak, a slična je bila organizacija 

i drugih sastanaka. 

Što i kako dalje — pitanje je na koje su komercijalisti 

pokušali pronaći odgovor na ovim sastancima? 

— Vrijeme ćemo morati trošiti na cijenu robe i bonitet 

kupaca — odgovara inž. Dragutin Ćuković, rukovoditelj 

Komercijalne službe — a ne biti njihovi nabavljači. 

Dosada smo se bavili problemima domaćih prerađivača 

drva i vodili brigu da li će njihova proizvodnja 

stati ili neće. Kad smo razgovarali s njima razgovarali 

smo o tome da li smo mi izvršili naše obveze, a vrlo malo 

o tome da li smo dobili novac za ono što smo realizirali. 

Moramo promijeniti način rada i za vrijedne drvne 

sortimente ostvariti i visoke cijene. Najjispravnije bi bilo 

da svu robu prodajemo putem licitacija. Međutim, 

takve tržišne uvjete zasada nemamo, već odluku Vlade 

o zaštiti interesa finalista, pa će proizvođači koji imaju 

finalu i dalje -redovno dobivati sirovinu, a preostalu robu 

prodavati ćemo putem licitacije. Dakle, razlikujemo 

tri kategorije prodaje: međunarodna nadmetanja, javna 

nadmetanja i veleprodaju. Želim reći i to da za javno 

nadmetanje nema malih količina, pa se je dogodilo da 

su se neke od uprava na međunarodnim licitacijama 

pojavljivale s po jednim vagonom vrijednih sortimenata... 

Budući je ove godine došlo do promjene Vladine 

odluke o ograničenju prodaje drvnih sortimenata — 

pod kontrolom države nije prodaja svih drvnih sortimenata 

proizvedenih u »Hrvatskim šumama«, već otprilike 

40-postotne proizvodnje, namijenjene isključivo proizvođačima 

finalnih proizvoda od drva, što omogućava 

i fleksibilnije poslovanje i veći postotak naplate prodanih 

proizvoda, dakle — međunarodne i domaće licitacije. 

Ipak, očekujući prigovore drvopreradivača — Vlada 

je imenovala Komisiju koja će »arbitrirati« u slučajevima 

u kojima će to biti potrebno, sastavljenu od predstavnika 

Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poljoprivrede, 

šumarstva i vodoprivrede i predstavnika 

»Hrvatskih šuma«. 

Na sastancima komercijalista čulo se je mnogo zanimljivih 

pitanja vezanih uz politiku prodaje tijekom 

ove godine. Jedno od njih glasi: kako utvrditi bonitet 

kupca u slučajevima do jučer dobrih platiša koji to danas 

više nisu? Ili pitanja: kako razgraničiti finaliste u 

drvnoj industriji od onih koji to nisu? Na ovakva pitanja 

ponekad je teško naći adekvatne odgovore, ali ih život 

najčešće vrlo brzo otkriva. 

Odgovor komercijalistima ovog puta je glasio: veleprodaja 

će biti usmjerena prema onim proizvođačima 

finalnih proizvoda od drva koji redovno plaćaju sirovinu. 

Jer — vrijeme je da se bavimo svojim problemima. 

V. Cunić

28. ožujka 1994. 

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR/POSLOVANJE 93. 

GODINA KOJU JE TREBALO PREŽIVJETI 

Uzgojni radovi iznad svih očekivanja. Vremenske 

nepogode ometate radove na iskorišćivanju. Sve 

skupa relativno dobro 

Poslovati »relativno dobro« 

prošle, za šumare 

izuzetno nepovoljne godine, 

nosi pozitivan predznak. 

A upravo takvom ocjenio 

je 1993. godinu na Upravi šuma 

Bjelovar upravitelj uprave mr 

Ivan Volf. I podsjetio na ono što 

je već više puta na sastancima s 

upraviteljima šumarija rečeno i 

posebno naglašavano-, da je druga 

polovica godine bila nepovoljna, 

da su vremenske nepogode 

u posljednja tri mjeseca (snijeg, 

led, kiša, blato) dovele u pitanje 

sav trud šumskih radnika. 

Tu valja pridodati i teškoće s naplatom 

od velikih drvnih sistema 

posebice u prvom dijelu godine, 

kada je zbog načina plaćanja 

i inflacije obezvrijedivana 

drvna masa i kada je prema nekim 

procjenama zbog toga izgubljeno 

5—6 milijuna DEM. 

Treba konačno podsjetiti i na poteškoće 

u UNPA zonama, na to 

da dio šumarija ne radi punim 

kapacitetom ili uopće ne radi. 

— Da nije bilo ovakvih vremenskih 

neprilika, vjerujem da 

bi ostvarenje plana sječe i izrade 

bilo 110 posto, ustvrdio je mr 

Volf. 

No nikad nije sve apsolutno 

loše (ili dobro), tako da se za prošlu 

godinu kad je riječ o uzgojnim 

radovima može reći »da je 

bilo dobro kao nikad dosad«! 

Napravljen je velik posao, uložena 

su značajna sredstva, i to je 

investicija za budućnost. 

Vrijedi istaći nekoliko podataka 

iz analize konačnih izvršenja 

prošle godine. Oni će se možda 

»utopiti« u zbroju i prosjeku s 

podacima iz ostalih uprava, no i 

pored toga ostaju vrijedni pažnje. 

U PRVOM PLANU - 

OBNOVA ŠUMA 

Tako je priprema staništa izvršena 

na gotovo 2.400 ha odnosno 

s 200 posto u odnosu na propis 

osnove, odnosno s 107 posto 

prema rebalansiranom planu. 

Pošumljeno je dvostruko više nego 

što nalaže propsi osnove, ili 

izvršenje rebalansiranog plana 

iznosi 109 posto, kod popunjavanja 

propis je premašen čak šest 

puta (!), odnosno rebalansirani 

plan izvršen s 108 posto. Radovi 

na njezi i čišćenju daleko nadmašuju 

propise, a zaštita šuma 

obavljena je na čak 7.800 ha. Tretirane 

su stare sastojine hrasta 

što je doprinijelo urodu žira kakav 

se ne pamti. 

Ako se izuzmu u UNPA zonama 

u kojima se radilo tek djelomično, 

izvršenja su još daleko 

veća. No i ovako nema niti jednog 

posla gdje je izvršenje manje 

od 90 posto. 

Veliki urod i velike količine 

skupljenog žira (186 vagona) tema 

je o kojoj je već dosta rečeno. 

Možda još samo to da je od 

ukupnih količina 96 posto uneseno 

u sastojine. 

U iskorišćivanju šuma mnogo 

toga ovisilo je o »nešumarskim 

POVREDE NA RADU / 

Unatoč brojnim poteškoćama i 

vremenskim nepogodama u 

posljednjem kvartalu, prošle 

godine dobro se radilo. 

faktorima«. Kad se to uzme u obzir 

onda je izvršenje od 94 posto 

u sječi i izradi uistinu relativno 

dobro. Izvršenje kod privlačenja 

je bilo 89 posto, vlastitom mehanizacijom 

72 posto. Ove brojke 

bit će realnije u svjetlu podatka 

da je u posljednja tri mjeseca 

prošle godine bilo samo 15 radnih 

dana. Radna jedinica Autotransport 

ostvarila je u prijevozu 

drvnih sortimenata 79 posto plana, 

što je opet obzirom na poteškoće 

realno. 

O pojedinačnim izvršenjima 

planiranih normativa, a ona pokazuju 

neke zanimljive tendencije, 

zacijelo će se još razgovarati 

i detaljnije ih analizirati. U tim 

relacijama kreće se i izvršenje 

prodaje (88 posto plana), s tim da 

su postignute prosječne cijene 

pojedinih sortimenata bile do 

uvođenja devizne klauzule pod 

značajnim utjecajem inflacije. 

Sva dobra naturalna izvršenja 

ipak nisu bila dovoljna da se iz- 

BOLOVANJA 

10O RADNIKA DNEVNO BOLUJE 

~~ rošle je godine na Upravi šuma Bjelovar zabilježeno 

150 povreda na radu. Od toga broja 140 se povreda 

zbilo na mjestu rada, povrijeđene su samo dvije žene. 

Po vrstama, u kategoriju površinskih spada 29 povreda, 

23 su kontuzije, 19 uganuća, dok je najveći broj svrstan 

u širi pojam »ostale rane« (48). 

Najčešće su stradavale potkoljenice, u 18 slučajeva, 

a uzrokom su povređivanja u najvećem broju strojevi 

za iskorišćivanje (36) te opet »ostali uzroci« (46). 

Povrede donose bolovanja, odnosno gubitak radnog 

vremena. Tako su ukupna bolovanja na upravi prošle 

godine iznosila 27.410 radnih dana, od čega na bolovanja 

od 30 dana otpada 15.764 dana. 

Tijekom cijele prošle godine zbog bolovanja dnevno 

nije radilo 100,4 radnika, ili 7,5 posto svih zaposlenih. 

INVESTICOE 

KAD BI OVE GODINE... 

natoč poteškoćama financijske naravi pa i povremenoj ne 

rebalansirani plan investicija realiziran je nov 

Ulikvidnosti, 

čano s 93 posto. Nabavljeno je među ostalim 26 traktora, 27 vitala, 

veći broj motornih pila i ostale opreme. 

— Bilo bi dobro kad bi se ove godine nabavilo bar približno 

toliko, konstatirao je šef plansko razvojnog odjela inž. Zvonko 

Podlesak. No, dodao je, to neće biti moguće jer smo i manje planirali 

budući da možemo koristiti samo sredstva amortizacije, i 

tO ne u cjelom iznosu već samo 75 posto, dok 25 posto izdvajamo 

uHŠ. , 

Unatoč nabavci dijela novih strojeva situacija s opremom 

na području uprave nije blistava. Riječ je o tome da je mehanizacija 

prosječno stara preko 8 godina te da su zbog toga kvarovi 

i lomovi učestali. 

Uspješno je realiziran i plan izgradnje šumskih prometnica 

tako da je prošle godine na području uprave izgrađeno 45 km 

donjeg i 35 km gornjeg stroja cesta. 

bjegnu poteškoće s likvidnošću 

uprave. Zbog promjena u načinu 

obračuna dohotka, do kraja veljače 

neće se moći znati financijski 

rezultati poslovanja, tim više 

što postoje i -dodatne obveze. A 

kad je o novim zakonima riječ, 

oni su donijeli dosta novog posla, 

posebice za zaposlene na šumarijama, 

jer tu je uz sav dosadašnji 

posao još novi, proknjižavanje 

poreznih kartica, kartica 

plaća itd. Šef financijskog odjela 

KrešimirJurićdipl. oec. posebno 

upozorava na šumsM doprinos 

jer je nicanjem većeg'broja novih 

općina porastao broj potraživanja 

i o tome će svakako trebati 

voditi računa i biti ažuran. 

Na neke poteškoće u radu 

ERC-a upozorila je inž. Marina 

Mamić. One se prije svega odnose 

na provođenje programa 

HaŠPRO odnosno na potrebne 

kadrove i obuku kadrova gdje će 

po šumarijama za provođenje 

tog programa uz čovjeka koji će 

unositi podatke morati biti angažiran 

i po jedan revirnik. Po 

nekim šumarijama, koje već pokusno 

rade, obuka je napravljena, 

u ostalima će biti kad se za 

to stvore uvjeti na terenu. S druge 

strane, zbog kvara na velikom 

stroju, neki se poslovi rade 

ručno što u gomilanju poslova u 

ERC-u stvra dodatne probleme. 

Prošla godina još će se analizirati. 

Ne toliko zbog rezultata, koji 

su već iza nas, već zbog mogućeg 

putokaza. Posebice to se odnosi 

na troškove o kojima će s 

pojedinim grupama šumarija biti 

organizirani posebni sastanci. 

Miroslav MRKOBRAD 

SAMARAŠI 

POSLA PREKO GL 

Za one koji hoće raditi posla se uvijek nađe: samaraš Kruno Šlogar 

Nema zime za onog tko hoće raditi. 

I za ovu godinu bit će posla preko 

glave, premda nas je na ovom 

području dosta. 

Tako govori samaraš Kruno Šlogar 

(28) iz Samarice, sela u općini Ivanska. 

lako mlad, dobro se »ušaltao« u posao. 

Radio je najprije jedno vrijeme s 

Matom Blažićem, a pred par godina se 

osamostalio. Posao nalazi i dogovora 

uglavnom u šumarijama Garešnica i 

Ivanska. Ne da mu se ići dalje, iako 

zna da ima šumarija gdje se do 

samarice vrlo teško dolazi. No dalje od 

kuće i troškovi su veći. 

Prošli mjesec je radeći u Ivanskoj 

izvukao 1500 m. No, radilo se s osam 

konja. 

— Na dan se može iznijeti 35 m po 

konju, ako razdaljina nije prevelika. No, 

ja pazim na konje, nikad ih ne raubam. 

Ne isplati se, jer nabavka novog konja 

velika je investicija. Bolji konj stoji 

1500-2000 DEM. A to treba zaraditi. 

Mora raditi godinu dana da bi se 

isplatio. 

Dasno je da nekakavog lazara 

možeš kupiti i za 500 DEM ali taj ne 

može dugo. A održavanje konja jako 

je skupo. Samo za zimu, na primjer on 

pojede sijena za 200 DEM, svako jutro 

moraš mu dati tri litre zobi. A to košta. 

A ove zime zbog visokog snijega dugo 

nisam mogao raditi... 

(m)

28. ožujka 1994. 

TEMELJITO PROVOĐENJEPOSLOVNE POLITIKE 

Tijekom ove godine svih 15 Uprava šuma 

Javnog poduzeća »Hrvatske šume«, a među 

njima i požeška, moraju ostvarivati 

Program mjera za provođenje poslovne politike. 

Temeljna djelatnost poduzeća je gospodarenje 

šumama i šumskim zemljištima u okviru jednostavne 

i proširene biološke reprodukcije a treba 

osigurati jedinstveno i trajno gospodarenje 

na šumskogospodarskom području cijele Hrvatske. 

U jednostavnu biološku reprodukciju ulagalo 

bi se 20 posto a u proširenu 3 posto od prodanog 

drveta. 

Bez jedinstvenih mjera integralne zaštite šuma 

(od preventivnih mjera do zaštite na sječi i 

drugim poslovima) nezamisliva je šumska proizvodnja 

i stoga zaštiti treba posvećivati osobitu 

pažnju. Zbog lakšeg i efikasnijeg privlačenja 

drvne mase odnosno njene otpreme, treba stalno 

ulagati u šumske prometnice." 

Ove godine bit će započeta pretvorba dijela 

Ove godine bit će započeta pretvorba 

dijela vlasništva »Hrvatskih šuma« 

vlasništva »Hrvatskih šuma« a djelatnosti mehanizacije 

i građevinarstva naći će se na tržištu. 

Prema nekim razmišljanjima, oko polovicu cjelokupne 

opreme trebalo bi zadržati u vlasništvu 

ovog poduzeća. 

Budući da se na području požeško-slavonske 

županije nalaze šumarije Našice, Durđenovac, 

Koska, Pakrac i Lipik, koje pripadaju dvjema 

drugim Upravama šuma, ova županija mora 

imati cjelovite podatke kako bi regulirala plaćanje 

poreza i doprinosa po pojedinim općinama. 

Sličan je slučaj da se šumarije Nova Gradiška i 

Nova Kapela, koje su u sastavu požeške Uprave 

šuma, nalaze na području brodsko-posavske županije, 

a potonjoj je cilj pripajanja navedenih šumarija 

u svoje županijske granice. Dileme su to 

koje se moraju riješiti na najbezbolniji način. 

Do polovice godine uvodi se metoda proračuna 

i stoga je bitno plansko ponašanje. Kao osnovica 

za obračun osobnih dohodaka, vrijednost 

boda bit će izračunavana pojedinačno po Upravama 

pa čak i šumarijama, koje tako mogu imati 

veću ili manju vrijednost boda od matične Uprave. 

Svugdje mora biti zastupljena racionalizacija 

rada i sredstava rada a komercijalno poslovanje 

mora biti poboljšano, što podrazumijeva veće 

angažiranje prilikom pronalaženja kupaca a time 

i pravovremeno isporučivanje drvnih sortimenata. 

Prije ulaska u pojedinu sječinu, treba 

odrediti cijenu koštanja i isplativost rada te cijenu 

šumske komunikacije. 

Moraju se prihvatiti međunarodni računovodstveni 

standardi, treba maksimalno koristiti 

vanjske stručnjake za izradu planova i proračuna 

te uvesti za »Hrvatske šume« jedinstveni informatički 

sustav. 

I.TOMIĆ 

ŠUMARIJA IVANSKA 

ŠTETE OD IZVALA 

r 

|» .lementarne nepogode 

JL^pohodile su i pogodile 

šumariju Ivanska. Nakon 

snijega a potom i ledene kiše 

došlo je do velikih izvala, u 

studenom prvi puta te krajem 

prosinca prošle godine drugi 

puta, u nekoliko odjela 

gospodarske jedinice 

Garjevica. Stradala je 

crnogorica, uglavnom uz jarke 

u prugama, na većem broju 

manjih površina. 

Upravitelj šumarije Ivanska 

inž. Drago Bosanac kaže: — 

Najveće štete napravljene su u 

odjelima 111, 112, 125, u 

sastojinama starosti između 

-30 godina. Na većem dije 

polomljeni su vrhovi stabala, a 

ima i površina s izvaljenim 

žilištem. Radi se o ukupnoj 

površini od oko četiri ha s 

drvnom masom uglavnom 

ispod taksacijske granice. 

Na terenu u predjelu Lipov 

jarak pogled na izvaljena 

stabla daje sliku povaljane 

pšenice, ili kao da je neki 

zeleni val povaljao šumu. 

— Najgore je prema 

Kaluderu, najvišem vrhu 

Garjevice, na tromeđi šumarija 

Ivanska — Garešnica — 

Popovača, priča lugar Mile 

Šarlija koji poznaje svaki 

pedalj ovog terena. I malo 

povijesti. Vrh je, kaže Šarlija, 

dobio ime po kaluderu koji je 

tu živio kao pustinjak i tu bio 

pokopan. 

Nije bolje prošla ni mlada 

šuma smreka, bora i ariša 

prema vrhu Mjesec, drugom 

po visini u Garjevici. 

— Ovdje su porušena stabla veće debljine: lugar Mile Šarlija na žilištu 'uvaljene 

smreke 

Osim direktne štete izvale 

donose i dodatni posao. Sve je 

potrebno najprije raskrčiti, 

spriječiti razvoj šumskih 

štetnika te potom šumu 

obnoviti, (m) 

U predjelu Lipov jarak kao da je neki val 

povaljao mladu crnogoričnu šumu

28. ožujka 1994. 

RADILIŠTE 

NA MACELJU 

UPRAVA ŠUMA ZAGRB/ŠUMARUA KRAPINA 

TEŠKO SE POPETI, A KAMOLI RADI 

Tamo gore, na onom proplanku, ne 

Iz osobne karte 

ma ni 300 m odavde, izvor je Sutle. 

Po grebenu ima još ostataka žice 

nekadašnje granice, pokazuje u 

daljinu poslovođa Stjepan Kovačec. Tamo 

je i jedan kamen međaš iz 1941. na kojem 

su oznake granica ondašnje NDH i Trećeg 

reicha! 

Sunčan je dan kalendarske zime (polovica 

ožujka) s ljetnom temperaturom. Gospodarska 

jedinica Macelj, predjel Sutla, 

odjel 2 i šumarije Krapina. S nekih 400 m 

nadmorske visine na kojoj se nalazimo 

pogled daleko seže. Dolje niz strminu je 

jarak - i granica sa Slovenijom. U jarku 

cesta kojom se izvlači i ogrjev i trupci. 

- Cesta je na slovenskoj strani, koristimo 

se njom, drugčije ne možemo. Mogli 

smo kad smo bili malo više, pa smo drvo 

vukli gore, no sada to ne ide, objašnjava 

Stjepan Kovačec. 

Malo niže prema jarku Darko Kovačec 

muči se s jednim trupcem. Penje se gore, 

dolaze i Vladimir Kamenički i Drago 

Gumbas - i cijela grupa je na okupu! 

- Sada vidite kako je ovdje, kaže Darko 

Kovačec. Teško je do radilišta i doći, a na 

toj strmini treba i raditi. A norma je takva 

da ju je teško izvršiti. 

Stvarno je strmo, nagib je sigurno 45 

stupnjeva! A norma? 

- Pa 5,11 kubika i za tehniku i za ogrjev. 

To je ovdje teško napraviti, a kažu da je 

još i smanjena. 

Kamenički dodaje: »Na Macelju je svugdje' 

teško, no čini mi se da je ovdje najteže. 

Premale su plaće za ovakve uvjete, skoro 

malo pa niš!« 

- Da kod kuće nemamo nešto zemlje i 

nekakve dodatne izvore, teško bi živjeli 

samo s plaćom, kaže Gumbas. 

Darko Kovačec je oženjen, ima dvoje 

djece, treba porodicu izdržavati. Kamenič- 

Privatne šume 

" J eliki posao šumare ovog područja 

očekuje s — privatnim šumama. 

Bilo da će njima morati gospodariti u 

smislu zakonskih propisa, bilo u provođenju 

neke buduće denacionalizacije. 

Na području bivše općine Krapina, 

naime, u privatnom je posjedu čak 

16.500 ha šuma! Na njima se dosad 

radilo koliko se moglo, no to je tema 

za jednu posebnu priču. 

umariju Krapine čine tri gospodarske 

jedinice: Macelj s 3.069 ha, 

Š 

Strahtnjčica - Trnovec s 963 i Pregrada-Klanjec 

s 548 ha. U strukturi šuma 

prevladava bukva (52 posto), jela s 

25 posto te hrast lužnjak s 10 posto, 

ostatak otpada na ostale listače. Drvni 

fond iznosi oko 1,05 miliona kubika, a 

prosječni godišnji prirast 25.000 kubika. 

Od ukupno 56 zaposlenih 35 čine 

direktni šumski radnici. Upravitelj šumarije 

je inž. Branko Tušek, a revirnici 

su inženjeri Rudolf Vodolšak, Josip 

Ormož i Zvonko Gragurović. 

ki i Gumbas nisu oženjeni, no to ne znači 

da im treba manje novaca. Naprotiv! Dok 

dobijemo plaću, par dana je dobro, kaže 

Kamenički, a poslije... 

I tako, od uvjeta, normi, plaća, do HTZ 

opreme i gableca. Slažu se da je topli 

obrok ovdje teško, gotovo nemoguće organizirati, 

no misle da bi novac koji dobiju 

za prehranu trebao biti veći. Kupiš frtalj 

kruha i paštetu, i ode novac, kaže Kamenički. 

D. Kovačec spominje i problem s motornim 

pilama. Nije isto, kaže on, s jednim 

lancem i vodilicom normu izvršiti ovdje i 

negdje u nizini gdje su kvarovi i lomovi 

manji. 

Preko, na slovenskom dijelu čuju se motorke, 

dozivanja, buka drveta u padu. Idemo 

dalje, kaže poslovođa. Posao treba napraviti. 

Treba dobro paziti da se ne ode za 

drvetom, niz padinu: poslovođa Stjepan 

Kovačec i Darko Kovačec. 

Kratak odmor, pa ponovo dalje: Stjepan Kovačec, Darko Kovačec, Vladimir Kamenički, inž. 

Rudolf Vodolšak Drago Gumbas i inž. Branko Tušek u odjelu 2 i na Macelju. 

Uvjeti rada na Macelju kao važan činilac: revirnik inž. Rudolf Vodolšak i upravitelj šumarije 

inž. Branko Tušek. 

MACELJ 

ODREĐUJE NAČIN ŽIVOTA 

Snajvišom 

točkom 

na 620 m nadmorske 

visine, s približno 

planinskim 

uvjetima gospodarenja, s 

inverzijom šumske vegetacije 

(bukva-jela), Macelj 

bitno određuje život, način 

razmišljanja i djelovanja u 

šumariji Krapina. Tu se 

prelamaju povijest i sadašnjost 

šumarstva ovog 

kraja. I premda je Krapina, 

sada sjedište Krapinsko-zagorske 

županije, u 

svijetu poznatija kao nalazište 

krapinskog pračovjeka 

(H. s. neanderthalensis) 

pisani dokumenti svjedoče 

o ranim počecima sustavnog 

bavljenja šumarstvom 

na ovom području, 

o gospodarskim osnovama 

izrađenim još 1880. godine. 

Macelj je danas i jedna 

(najvrijednija) od tri gospodarske 

jedinice krapinske 

šumarije koja s 

ukupnom površinom od 

4.580 ha spada u red srednje 

razvijenih u Upravi šuma 

Zagreb. Obići Macelj i 

propentrati se njegovim 

padinama znači nužno i 

nekoliko puta prijeći granicu 

sa Slovenijom čija 

blizina i povezanost (za 

sada djelomično i prometna 

ovisnost) u jednom segmentu 

također određuju 

položaj ove šumarije. Dakako, 

s ostale dvije gospodarske, 

jedinice, Strahinjčicom 

- Trnovec i malom 

Pregrada - Klanjec koje 

upotpunjuju kolorit ove 

zagorske šumarije. 

- Ove tri gospodarske 

jedinice povjesno nekako 

slijede stanje šuma bivših 

vlasnika, vlastelina i grofova, 

govori upravitelj šumarije 

inž. Branko Tušek. 

Tu se kao raniji vlasnici 

na Macelju spominju knez 

Windisch-Gratz, koji je kasnije 

imao u Krapini tvornicu 

stakla, potom grofovi 

Ottenfels, Deutscha i sinovi, 

grof Drašković trakošćanski, 

zatim grof Kulmer 

u predjelu Strahinjčice 

itd. Dio šuma bio je u 

vlasništvu zemljišnih zajednica 

da bi nakon Drugog 

svjetskog rata većim 

dijelom bile nacionalizirane. 

Zgrada šumarije u 

užem je centru grada, nekad 

općine Krapina (27.000 

stanovnika), sada rasparcelirane 

na tri nove općine, 

Radoboj, Petrovsko i 

Đurmanec. U ovom dijelu 

Zagorja, reći će u šumariji 

ocrtavajući sadašnjost, uvjeti 

rada spadaju u najteže. 

Gospodari se jednodobnim 

(na 2.830 ha) te 

prebornim šumama, na 

oko 1750 ha. Strme padine 

i konfiguracija terena ne 

dozvoljavaju grupni rad. 

Formula s više radilišta i 

manjim brojem ljudi na 

radilištu ovdje je zakon. U 

fazi II dosta se koriste konji 

jer traktori su u usjecima 

nemoćni. 

- No događa se da u fazi 

privlačenja imamo tri 

faze! Ponegdje se trupci 

najprije moraju »pajsati«, 

to jest ručno niz strminu 

spustiti do konja, pa otud 

konjima do traktora koji 

ih konačno izvuku - pojašnjava 

složenost posla na 

ovom terenu inž. Tušek. A 

revirnik inž. Rudolf Vodolšak 

dodaje: »Do kirijaša 

teško dolazimo. Nekad 

je šumarija imala svoje 

konje, to je napušteno. Kako 

su ljudi postajali imućniji 

to se sve teže išlo kirijati 

u šumu pa se sada događa 

da nas oni koji se 

time bave pomalo ucjenjuju 

jer znaju da ih trebamo.« 

Inž. Branko Tušek, upravitelj 

šumarije: Krapina spada u 

red srednje razvijenih 

Kad je svakodnevica u 

pitanju, ni u Krapini nisu 

imuni od nekih »bolesti« 

šumarstva, problema sa 

(starom) mehanizacijom, s 

invalidima rada, s radnom 

snagom... 

Ranije, kao OOUR, šumarija 

je imala nešto mehanizacije 

što je i sada 

ostalo. Tu su tri traktora, 

od čega dva stara. A privatnici 

su sve skuplji. Šumarija 

nema vlastitu mehaničku 

radionicu i to 

znatno otežava posao. Popravci 

se obavljaju u Zagrebu 

(motorne pile), dok 

se traktori voze u V. Goricu. 

Sve je to gubitak vremena, 

a »usluge privatnika 

nisu odgovarajuće«. 

Slično je i s prijevozom na 

posao gdje je od tri kombija 

»jedan i po« u upotrebi, 

a od dva osobna automobila 

jedan je stalno u kvaru. 

Ovaj drugi ne može ni 

izdaleka zadovoljiti sve želje. 

• - S 56 zaposlenih od 

kojih su 35 šumarski radnici, 

mi bi zadovoljili sve 

potrebe kad bi svi radili i 

ispunjavali norme, kaže 

inž. Tušek. No ima nekoliko 

bolesnih, invalida rada 

koji po nalazima komisije 

ne bi praktično smjeli ništa 

raditi! 

Kad je o problemima riječ 

ne može se zaobići 

otvorenost šuma koja, doduše 

s 52 km šumskih cesta 

odnosno otvorenošću 

od 11,2 km/1000 ha ne zaostaje 

za republičkim prosjekom, 

no ima specifičnu 

težinu odnosno probleme. 

A oni su vezani za - Macelj. 

Da bi uopće došli do 

središnjeg dijela Maceljskih 

šuma Krapinčani 

moraju prelaziti slovensku 

granicu (prijelaz Lupinjak/Dobova), 

ulaziti i 

izlaziti iz Slovenije, voziti 

se slovenskim cestama. 

Kada se promet poveća 

povećat će se i problemi. 

Stoga se velika važnost 

pridaje izgradnji šumske 

ceste u dužini od 2,3 km 

(radovi su u toku a izvodi 

ih Građevinarstvo Bjelovar), 

kojom će se centralni 

Macelj povezati sa Sudanskim 

dijelom. 

No u Krapini kažu, problemi 

su jedno, posao drugo. 

Unatoč dakle, svemu, 

plan sječa za prošlu godinu 

(18.000 kubika) je izvršen. 

Ni ovaj kraj nije pošteđen 

pojave sve većeg 

broja sušaca, uglavnom 

jele i smreke. Prošle godine 

bilo je to 2,500 kubika, 

razasutih po cijelom području. 

A to traži dodatno 

vrijeme. Uspješno su obavljeni 

i radovi na uzgoju. 

Tako je, spominjemo nekoliko 

podataka, priprema 

staništa obavljena na 

69 ha, pošumljavanje i popunjavanje 

na 19 (planirano 

11 ha), njega na 70 ha 

(prebačaj plana za 17 posto), 

itd. 

- Zbog niske dnevnice, 

teško smo dolazili do GPO 

radnika, objašnjava inž. 

Vodolšak. Još da smo davali 

gablec, ljudi bi i došli, 

ovako vrlo teško. A uzgojne 

mehanizacije gotovo i 

nemamo. 

I ove će godine, kažu u 

Krapini, planove izvršiti. 

Samo da se što prije dovrši 

ta cesta na Macelju... 

Tekst i snimci: 

M. MRKOBRAD

VJESNICI K 

BUĐENJE P 

28. ožujka 1994. 

DAH PROLJEĆA U KOPAČKOM R 

U Baranji proljeće na 

štekavci koji svojim 

kliktanjem krajem v 

iznad naših glava 

uobičajeni proljetni 

Vjesnici proljeća su i ptice selice 

koje se ovih dana vraćaju iz 

južnih krajeva Europe i Afrike. Neke 

vrste dolaze ranije, već sredinom 

veljače, a druge tijekom ožujka i 

travnja. Ranoranioci su čvorci, vivci, 

sive divlje guske, divlje patke, 

crvendaći, pa se znamo upitati da li 

su oni uopće odselili iz naših krajeva 

ili su se tu negdje u blizini sklonili 

od zime. 

U Baranji proljeće navješćuju 

orlovi štekavci. Krajem siječnja i 

početkom veljače čuje se njihovo 

zvonko kliktanje, a kada se baci 

pogled u visine, vidjeti je prave 

nebeske akrobate. Po deset ptica 

kruži nad Hulovom, neki se hvataju 

kandžama pa tako jedre poput 

dvokrilca, drugi nalijeću jedne na 

druge fingirajući napad, agresiju. Sve 

je to dio rituala, snubljenja, samo 

njima znan. Nama je da ih 

promatramo, da im se divimo, 

oćutimo proljeće koje nad močvarom 

Kopačkog rita nastupa sa svojim 

simbolima ranije nego u drugim 

krajevima. 

Možda se neki čitatelj neće složiti 

da je kraj mjeseca ožujka i cijeli 

mjesec travanj razdoblje vrhunca 

ptičjeg selenja. Od 270 vrsta ptica 

zabilježenih na tlu Baranje gotovo 

218 su selice. Neke su samo »u 

tranzitu« i gotovo da ne slijeću na 

tlo, druge su rijetki gosti i označeni 

su kao »rariteti«. Ako odbijemo 

raritete, prolaznice, još uvijek ostaje 

preko 150 onih naših pravih domaćih 

selica koje se tijekom zime sklanjaju 

u klimatski pogodnija podneblja. 

Nestanak hrane, zima, hladnoća, 

nisu presudni za pojavu migracije, 

tvrdi Albert VVolfson, koji je na 

osnovama Wegenerove teorije o 

postanku kontinenta pokušao 

odgovoriti na pitanje zašto ptice sele. 

Postepenim razdvajanjem 

kontinenata rastezao se prostor u 

kojem su ptice pronalazile hranu. U 

početku su letjele do hrane možda 

kojih stotinjak kilometara, a onda 

sve više i više; danas su to tisuće i 

tisuće kilometara, globalnog pravca 

sjever - jug i obrnuto. 

Uz seobu ptica veže se osobiti 

oblik »navigacije«, nepogrešivo 

kretanje od mjesta gnježdenja do 

mjesta prezimljavanja i obrnuto. 

Neke ptice »navigaju« po suncu, neke 

po zvijezdama. Ukoliko ne nastradaju 

na putu, vratiti će se u svoj zavičaj 

gdje su provele mladost, oćutile 

ljubav i podigle svoje prve potomke. 

I to t 

Us 

njih 

ožujk 

jedril 

odi 

razd; 

kilon 

povr; 

sa pi 

«... S 

više 

Kad; 

zakk 

Stvo 

dalel 

koju 

zimo 

donu 

kada 

zdra' 

kraj 

Sa 

trste 

nešt< 

vuge 

seob 

A) 

dese 

Osije 

u sin 

živi 1 

davn 

oček 

žago 

ribi. 

jata 

»don 

prolć 

koji 

delte 

Nadi 

nasel 

gnije 

šaša 

kaos 

jedne 

priro 

Kopa 

Ko 

spušl 

svoje 

selu

28. ožujka 1994. 

ODI NAJAVLJUJU 

RIRODE 

ENTOMOFAUNA NAŠIH KRAJEVA 

USKRŠNJI LEPTIR 

ješćuju orlovi 

prodornim 

ljače visoko 

izvode svoj 

ljubavni let 

ko već stoljećima, 

ro će stići i bijele rode. Bez 

ema proljeća. Dolaze krajem 

, neke i kasnije. Kao dobri 

čari s prosječnom brzinom leta 

km na sat prijeći će 

jinu od 8,5 - 9 tisuća 

etara za nekoliko dana. 0 

ku rode u domovinu pisao je 

o ushićenja Stjepan Gjurašin: 

ušta se u zavojima i sve više i 

ribližuje se svome gnijezdu, 

se konačno spustila zadovoljno 

eće kljunom, kao da zahvaljuje 

telju što je sretno prevalila 

i opasni put iz žarke Afrike u 

e sklonila pred neprijatnom 

što je do malo u njenoj 

vini vladala. Velikog li veselja, 

paze seljaci da se njihov gost 

i živ vratio: eto znaka da je 

mi punoj briga i pregaranja.« 

odama stižu lastavice, slavuji 

jaci, muharice, grmuše. Najzad 

prije početka svibnja doći će 

svraćci i čiope koji zaključuju 

. 

mo daleko, a tako blizu, ni 

kilometara sjeveroistočno od 

a na beskrajnoj proljetnoj vodi 

oniji zvukova barskih životinja 

opački rit. Kormorani su već 

na gnijezdima, uskoro se 

ju prvi mladunci. U koloniji je 

, graja i nezaobilazni miris po 

alo dalje na Kopačkom jezeru 

ivljih pataka, onih naših 

aćih« stanarica i onih 

znica »gostiju«, koje će već za 

at krenuti na sjever u pravcu 

Volge pa i dalje. U obližnjem 

atu galebovi i čigre osnivaju 

je. Prepiru se, svađaju oko 

da, gdje koje grančice i vlati 

ojim grade gnijezda. Naoko 

a ipak s,ve je to očitovanje još 

g rađanja života, obnavljanje 

e u obližnjem, a tako dalekom 

čkom ritu. 

ačno visoko u zraku prva roda, 

se, sve je bliže tlu. Slijeće na 

staro gnijezdo Thot Lajoša u 

opačevu. Stiglo je proljeće. 

mr. Darko Getz 

BUĐENJE PRIRODE POVEZANO JE 

SA USKRŠNJIM BLAGDANOM. 

PRONAĐEMO LI VUČJU STOPU U 

ŠUMSKOJ ZAJEDNICI REDA 

POPULETALIA MOŽEMO DOĆI U 

PRILIKU UPOZNATI SE SA JEDNIM 

OD NAŠIH NAJLJEPŠIH LEPTIRA — 

USKRŠNJIM LEPTIROM 

c 

"^vake godine u rano proljeće za pu 

^^nog mjeseca slavimo najstarij: 

blagdan kršćanstva, uskrsnuće ISUSE 

Krista. Svetkovina protkana ukorijenjenim 

običajima: molitvama, postom 

procesijama, blagdanskim jelima u2 

blagoslov košarica, šarenilom uskršnjih 

jaja, uskrsnim pjesmama, čestitkama 

i darivanjem. 

Ovan blagdan navješćuje i novo bujanje 

života prirode dahom tik nedavno 

stiglog proljeća. Taj ranoproljetni 

čar prirode u doba Uskrsa daruje nas 

susretom sa jednim od naših najljepših 

Lepidoptera — USKRŠNJIM LEP 

TIROM (Zerynthia polyxena Schiff.). 

Uskršnji leptir pripada porodici lastinrepaca 

(Papilionidae) u kojoj se nalaze 

i drugi ljepotani medu leptirima poput 

lastinog repa (Papilio machaon L.), 

prugastog jedarca (Iphiclides podalirius 

L.), crvenookog parnasov'ca (Parnassius 

apollo L.) i drugih. 

Životni ciklus svih leptira je jednostavniji 

i pravilniji nego drugih insekata, 

pa je stoga obično jednostavniji za 

izučavanje. Uskršnji leptir prezimljuje 

u stadiju prekrivene kukuljice pasanice 

(pupa obtecta). Kukuljica je duga 

oko 20 mm, sjajne sivosmeđe boje poprskana 

crnim točkicama. Stadij kukuljice 

traje oko 9 i pol mjeseci. Leptir izlazi 

tijekom travnja i svibnja te*je njegovo 

rađanje u doba Uskrsa, uz ljepotu 

privuklo pažnju ljudi koji su mu 

nadjenuli uzvišen blagdanski narodni 

naziv jedinstven u raznolikoj fauni. 

Raskriljeni leptir ima 50 mm. U oba 

spola i sa obje strane krila nalazimo 

žute, smeđe, crvene i crne šare,' te 

crvene pjege. Stadij leptira traje 20-30 

dana, te u tom razdoblju dolazi do kopulacije 

i odlaganja jaja na biljku hraniteljicu 

vučju stopu (Aristolochia clematis 

L.). Uz jednogodišnju generaciju 

to je jedan od razloga zbog čega ga teže 

opažamo ako nismo upoznati sa 

njegovim načinom života. Vučja stopa 

pripada šumskoj zajednici reda Populetalia, 

a u Podravini se javlja u svezi 

Populetum .nigro —albae, te u sklopu 

zapuštenih livadnih biotopa, pa ako želimo 

upoznati ovu vrstu moramo se 

zaputiti na više ovakovih lokaliteta. 

Ženka odlaže jaja pojedinačno, rijede 

po nekoliko zajedno na naličje listova. 

Nakon desetak dana počinju iz njih izlaziti 

gusjenice koje, isprva izbjegavaju 

svjetlo, te se hrane cvjetnim djelovima 

i listovima vučje stope. Odrasla 

gusjenica duga je oko 40 mm, crvenožućkaste 

boje sa crnim pjegama. Na 

njoj nalazimo redove bradavičastih 

crnih čekinja. U slučaju opasnosti gusjenice 

na tjemenom području glave izbacuju 

mirišljavu viličastu žlijezdu koja 

je svojstvena gusjenicama porodice 

lastinrepaca. Stadij gusjenice traje oko 

mjesec i pol, nakon čega se ona kukulji 

i time je spremna za novo prezimljavanje 

i produžetak vrste. 

Uskršnji običaji u hrvatskom puku 

čuvani su kao duhovna potreba, ali su 

ujedno i dokaz vjekovne pripadnosti 

kulturi i tradiciji europskih naroda. 

Dio toga je i uskršnji leptir koji uspješno 

spaja nas šumarnike preko prirode 

sa vremenom Uskrsa stoga 

SRETAN USKRS... 


Krunoslav Arač 

Odrasla gusjenica na naličju lista vučje stope 

Izlazak imaga iz prekrivene kukuljice pasanice 

Leptir neposredno po izlasku iz kukuljice sa smežuranim krilima 

Raskriljeni leptir otkriva nam ljepotu sara na gornjoj strani pokrilja

28. ožujka 1994. 

UPRAVA ŠUMA POŽEGA 

INTENZIVNA PROIZVODNJA SADNICA 

Obilan snijeg koncem protekle godine 

otežao je ili onemogućio 

sadnju na našim šumskim Upravama. 

Požeški šumari tijekom 

prošle godine ipak su uspjeli, nakon rebalansiranog 

plana, izvršiti sve poslove na 

popunjavanju i pošumljavanju. 

Šumski rasadnici »Hajderovac« i »Cernik« 

proizveli su oko 2.400.000 sadnica u 

približno jednakim količinama. U »Hajderovcu« 

se najviše proizvelo obične smreke 

(626.000), a zatim hrasta kitnjaka i lužnjaka, 

dok je crnog bora i duglazije bilo u 

manjim količinama. Cernički rasadnik usmjerio 

je proizvodnju na sadnicepoljskog 

jasena (663000) icrnog bora (215.000), a manje 

su bili zastupljeni kitnjak, smreka, 

duglazija, ariš, bagrem, lužnjak, topola i 

obični bor. 

Od ukupne količine, za potrebe »Hrvatskih 

šuma« (pretežno Požega) otpremljeno 

je oko 469.000, a za maloprodaju 175.000 

sadnica. Požeška uprava trebat će ove godine4l5.0Q0 

sadnica, a četvrtina će ih biti 

stavljeno u zemlju u proljetnom dijelu godine. 

Više od polovice činihrast kitnjak, a 

zatim slijede lužnjak i crni bor dok će najmanje 

biti zastupljene smrekove i ariševe 

sadnice. Predviđeno je da se pošumljavanje 

unutar jednostavne biološke reprodukcije 

obavi na 7 ha, a popunjavanje na 

160 ha. U okviru proširene biološke reprodukcije 

pošumljavanje će biti obavljeno 

na 21 ha. Ostatak sadnog materijala isporučuje 

se drugim šumskim Upravama i za 

maloprodaju, a ako i tada nešto ostane, 

raspodijelit će se građanima, koji moraju 

OBAVLJEN 

PRETKOMISIJSKI PREGLED 

Udrugoj dekadi veljače u požeškom 

Odjelu za uređivanje šuma 

bila je pretkomisija za prihvaćanje 

valjanosti novog uredajnog 

elaborata za gospodarsku jedinicu »Južni 

Papuk«. Ona se prostire na području šumarija 

Kutjevo i Velika a zauzima površinu 

6.707 ha. 

Zbog visokog snijega nije se mogao 

obaviti terenski dio posla, ali se zato dva 

dana temeljito radilo u kancelariji. Nakon 

detaljne analize i provjere svih njenih dijelova, 

nova Osnova gospodarenja je načelno 

prihvaćena. Raspravljalo se najviše 

tijekom kontrole bilance šumsko-uzgojnih 

radova te etata glavnog i prethodnog prihoda,, 

a upravitelji navedenih šumarija iznijeli 

su svoja obrazloženja u svezi pojedinih 

podataka odnosno odstupanja. Naposljetku 

je sačinjen zapisnik sa stručnim 

primjedbama. Pretkomisija je naglasila 

da osobitu pažnju treba obratiti na pojedine 

propise, kojih se treba pridržavati u 

budućem gospodarenju. 

Pretkomisija je radila u sastavu: ingJelčić 

Krunoslav i ing.Šagovac Marijan iz direkcije 

»Hrvatskih šuma« te ing.Butković 

Milan iz bjelovarske taksacije. Predstavnici 

domaćina bili su iz požeške taksacije 

ing.Miličević Ante, mrKempf Božidar i 

ing.Puaća Berislav a Upravu šuma Požega 

zastupali su direktor mr.Juraj Zelić i 

ing.Bošnjak Terezija te upravitelji veličke 

i kutjevačke šumarije ing.Lisjak Zlatko i 

ing.Benčić Perica. 

Nakon pretkomisije, u ožujku se očekuje 

komisija za odobrenje valjanosti ove 

Osnove gospodarenja a članove komisije 

odredit će Ministarstvo šumarstva. 

I. Tomić 

predočiti određenu dokumentaciju o vlasništvu 

nad pojedinim parcelama. 

Ove godine planira se u oba rasadnika 

proizvesti oko 7.000.000 sadnica, a tri četvrtine 

od toga trebao bi proizvesti rasadnik 

»Cernik«. Medu vrstama prevladavajuhrast 

lužnjak (50%), poljski jasen (21%), 

hrast kitnjak (19%), dok ostatak čine smreka, 

bukva, breza, ariš, trešnja, crni bor, 

duglazija, jela, lipa i američki borovac. 

Za ostvarenje ovog plana treba nabaviti 

sjeme iz Šumarskog instituta Jastrebarsko. 

Tako je predviđeno kupiti 6 kg obične 

smreke, čak 500 kg poljskog jasena, 2 kg 

ariša, po 1 kg duglazije, crnog bora, srebrnaste 

smreke i nešto malo američkog borovca. 

I. Tomić 

PROBLEMI NADOKNADE SEZONSKIH RADNIKA 

ISPLAĆIVATI I DALJE 

U GOTOVINI 

Novim zakonom o 

porezu na dohodak 

propisuje se 

da se sve isplate 

obavljenih usluga moraju 

isplatiti preko žiro računa. 

Drugim riječima, 

nema više »keš« isplata. 

Možda više nego ostale 

djelatnosti ovom će 

odredbom biti pogođeno 

šumarstvo. Glavne poteškoće 

nastat će kod isplate 

sezonskih radnika 

na uzgoju i uređivanju 

šuma. Zna se, naime, da 

velik dio uzgojnih poslova 

za koje nije potrebna 

neka posebna osposobljenost 

(žetva korova, 

njega mladica, pošumljavanje, 

popunjavanje) 

te određene poslove na 

uređivanju šuma, zbog 

nedostatka vlastite radne 

snage obavljaju mahom 

sezonci, seljaci, domaćice, 

učenici. Ti se poslovi 

moraju obaviti u 

određeno vrijeme i sezonci 

su zapravo — nužni. 

A oni bi, pa i djeca, po 

novom zakonu, svi morali 

imati žiro račune, 

što je gotovo neizvedivo! 

Objektivno prijeti opasnost, 

ostane li ovakva 

odredba na snazi, da ove 

godine neće biti dovoljno 

sezonaca za obavljanje 

uzgojnih radova. 

Dodatni problem predstavlja 

isplata za usluge 

obavljene tijekom prošle 

1993. godine, koje su obavile 

izbjeglice. Jer zbog 

nedostatka novca te usluge 

nisu plaćene do početka 

ove godine, izbjeglice 

kao građani drugih 

država nemaju žiro račune, 

a od i. siječnja isplate 

bi se po navedenoj 

odredbi mogle isplaćivati 

samo na žiro račune. 

Zbog svega toga Uprava 

šuma Bjelovar inicirala 

je prijedlog da 

Hrvatske šume kod Ministarstva 

financija pokušaju 

ishoditi promjenu 

ove odredbe kad su u 

pitanju sezonski radnici 

u šumarstvu i da se i dalje 

GPO dnevnice isplaćuju 

u gotovini na ruke. 

Tim više što je u spomenutom 

zakonu predviđeno 

da ministar financija 

može propisati i iznimke, 

odnosno koji se prihodi 

mogu isplatiti u gotovom 

novcu. 

U suprotnom se lako 

može dogoditi da u sezoni 

uzgojnih radova koja 

je na pragu šumarstvo 

ostane bez — sezonskih 

radnika. 

AKTIVNOSTI IZ NAŠIH UPRAVA 

POŽEGA 

NAJVIŠE POSLA NA PRIPREMI 

STANIŠTA 

Plan šumskouzgojnih radova za prošlu godinu u požeškoj 

Upravi šuma bio je u prvotnom obliku vrlo zahtjevan te je, 

zbog specifičnih uvjeta rada, dolazilo u pitanje njegovo izvršenje. 

Stoga je načinjen rebalans plana, koji je temeljen na realnoj 

mogućnosti da se radovi uspješno privedu kraju. Od 2.498 

ha jednostavne biološke reprodukcije izvršeno je 2.480 ha il 

99 posto. Ipak, šumarija Nova Gradiška nije u potpunosti načinila 

pripremu staništa (18 ha manje) njegu mladica (za 9 ha manje) 

te joj se zaostatak prenosi u ovu godinu. 

Najviše se radilo na pripremi staništa (oko 30% svih radova 

a najmanje na njezi mladica (12%). Pošumljavanje i popunjavanje 

izvršeno je na 452 ha i to pretežno listačama (96%). Šumarija 

Pleternica imala je najveće zaduženje (737 ha) a šumarija Kamenska 

najmanje (samo 15 ha). 

U okviru proširene biološke reprodukcije plan je bio 204 

ha i u potpunosti je izvršen. Također se najviše radilo na pripremi 

staništa (89 ha) i to samo u šumariji Požega. Šumarije 

Kutjevo, Velika i Nova Gradiška radile su na pošumljavanju 

njezi podmlatka i mladika. 

Doznačeno je za Plan sječa u 1994. godini 272.000 m 

drvne mase, od čega na glavni prihod otpada 97.000 m 3 (oke 

36%) a na prethodni (prorede) 175.000 m 3 (64%). Najviše je doznačila 

šumarija Nova Gradiška (oko 60.000 m 3 ) a najmanje šumarija 

Velika (22.000 m 3 ). 

,. TomJĆ 

U PROMETU DOVOLJNO 

OGRJEVA 

Na području požeške Uprave šuma građanima se godišnje 

proda i do 60.000 m 3 (oko 90.000 prostornih metara) ogrjevnog 

drva. Prema riječima Marcela Koštica referenta prodaje, 

ove godine, računajući i zaostalu drvnu masu poslije sječe 

(leževina), bit će u prometu gotovo 70.000 m 3 ovog drvnog 

sortimenta (oko 105.000 prostornih metara). Količina ogrjeva je 

dakle, povećana u odnosu prema prošloj godini i opskrba građanstva 

odvijat će se nesmetano, no pitanje je koliko će biti 

prodano s obzirom na malu kupovnu moć stanovništva; gotovo 

trećinu navedene količine građani će sami izraditi na panju i 

pored panja. 

Razlika od prodane količine ogrjeva bit će realizirana u veleprodaji 

i izvozu a nešto će kupiti i kombinat Belišće za proizvodnju 

drvenih ploča, manje kvalitetnog papira te za svoje potrebe. 

Zaposleni u ovoj šumskoj Upravi, putem svog sindikata, 

mogu kupiti do 15 prostornih metara ogrjevnog drva po cijeni 

druge klase i po povoljnim uvjetima, plaćajući u 12 polumjesec - 

nih rata. 

I. Tomić 

POVREDE U OPADANJU 

Prema broju povreda na radu, prošla je godina za požeške 

šumare bila povoljnija nego prethodne. Naime, broj povreda 

je znatno smanjen, nije bilo težeg ozljeđivanja a ni smrtnih 

slučajeva. 

Od ukupno 68 povreda, najviše ih je bilo u Novoj Gradišk 

(11),.u šumarijama Kamenska, Pleternica i Požega po 5, Šumarija 

Čaglin imala je 10 povrijeđenih radnika, Kapela i Velika pc 

9, Kutjevo 8 a »Mehanizacija i građevinarstvo« Požega 6. Novogradiška 

»Mehanizacija i građevinarstvo« nije imala uopće 

povreda. 

Zbog povreda na radu izgubljeno je 2036 radnih dana a na 

teret Uprave isplaćeno 33.170.105 HRD. Medicinska ekipa iz 

Slavonskog Broda zaposlena u Domu zdravlja »Đuro Đaković« 

pregledala je stodevedeset i jednog radnika, koji rade u posebnim 

uvjetima. Devet radnika dobilo je uvjerenje o nesposobnosti 

za rad s motornom pilom te im se mora osigurati promjena 

radnog mjesta. 

Potrebna zaštitna odjeća i obuća nabavljena je tijekom 

1993. godine prema planu a pregled oruđa za rad obavljala je 

interna komisija, koja je izdavala uvjerenja o ispravnosti. 

Plan zaštitne opreme za požešku Upravu šuma u 1994. godini 

sačinjen je po vrsti robe, brojevima i kvartalima. Nabavljat 

će se tromjesečno zbog racionalizacije i sprečavanja gomilanja 

zaliha. , TomJĆ 

OSDEK 

KAKO I GDJE STANUJU 

PROGNANI DJELATNICI 

Da li ste se ikad zapitali kako i gdje stanuju naši djelatnici 

prognani iz svojih domova? 

Prošlo je više od dvije godine kako su djelatnici iz Baranje i istočne 

Slavonije morali napustiti svoje domove pred srbo-četničkom 

agresijom, ostaviti sve što su mukotrpno godinama 

stvarali. Do sada su mnogi promjenili po nekoliko stanova, selili 

od rođaka do rođaka, od prijatelja do prijatelja, a rijetki su uspjeli 

naći siguran i stalan krov nad glavom. Provodeći anketu 

među prognanim djelatnicima, te analizirajući na koji su način 

riješili pitanje smještaja utvrdili smo da situacija u kojoj se nalaze 

naši djelatnici nije ni malo ohrabrujuća. 

Od ukupno 134 djelatnika — prognanika Uprave šuma 

Osijek samo 39 djelatnika može mirno spavati, jer imaju privremena 

rješenja za stanove u kojima se nalaze i mogu biti sigurni 

da ih do povratka kućama neće nitko izbaciti na ulicu. 

Čak 53 djelatnika plaćaju najamninu kao podstanari, 26 

ima »sreću« da stanuje besplatno, ali ne zna do kada, samo 5 

ih je dobilo smještaj u prognaničkom naselju, dok njih 11 već 

ima rješenje za iseljenje zbog bespravnog useljenja i sa strahom 

očekuju izvršitelje da im pokucaju na vrata. 

Kako pronaći rješenje ovog problema teško je reći, no samo 

nada u povratak i toplinu svoga doma daje ovim ljudima volju 

za život i borbu. Der povratak je ipak jedino pravo rješenje. 

DELNICE 

Javorko BEBEK 

ŠUMARI UREĐUJU OKOLIŠ 

Da šumarima nije u interesu samo puka sječa već da se kao 

dobri gospodari brinu oko obnove nasada i zaštite i uređenja 

okoliša, pokazalo se već u više navrata. I primjer kojeg ćemo 

ovdje iznijeti samo se nadovezuje na gornju konstataciju. 

Der ]osip Malnar, upravitelj Šumarije Gerovo s zadovoljstvom 

ističe aktivnosti svih triju šumarija, Gerovo, Tršće i Prezid na 

uređenju izletišta, vidikovaca kao i pojedinih zanimljivih područja. 

Zajedničkim radom djelatnika svih triju šumarija uređena 

su izletišta — odmarališta iz magistralnu cestu Prezid—Crni 

Lug. Šumarija Prezid uredila je odmaralište uz Tatinskoj Dragi, 

Šumarija Tršće ono u predjelu Žignen zdenac, dok je na području 

koje pokriva šumarije Gerovo uređeno odmaralište ispod 

Prhci, na Vršičku i kod Kurelčeve Vode te vidikovac u predjelu 

Veliki Klanac iznad Gerova pre Lividragi. 

U predjelu Lividragi izrađene su i postavljene klupe i stolovi, 

a u planu je uređenje malog parka nedaleko Svetog Roka u 

Gerovu. Ono što posebno treba istaći jeste činjenica da su na 

navedenim aktivnostima angažirani djelatnici šumarstva a kao 

materijal iskorištena je nekvalitetna oblovina. Doprinos šumarstva 

zdravoj i čistoj okolini na čabarskom području konkretan 

je a treba istaći i posebno obojene zelenom bojom kante za 

smeće na odmaralištima-izletištima, sve u nastojanju da se 

smeće ne baca bilo gdje. 

jj. MALNAR

28. ožujka 1994. 

Stanka za dogovor kako dalje: inž. Slaven Ernjak i Zoran Badanjek iz šumarije i braća 

Anđelko, Zvonko, Mirko, Marinko i Drago. 

Papić: 

TRUPCI PUTUJU ZRAKOM 

U48.A odjelu gospodarske 

jedinice 

Bolčanski Žabljački 

lug u bjelovarskoj 

šumariji trupci do 

stovarište putuju — zrakom! 

Ovdje je, naime, 

pred nekoliko dana postavljena 

montažna žičara 

koja zamjenjuje traktore 

i obavlja cjelokupan 

posao faze II. 

Kortšćenje žičare u šumarstvu 

nije novost, posebno 

u brdskim predjelima. 

No ovdje se ipak radi 

o pionirskom poslu, o svojevrsnom 

pokusnom zahvatu 

koga se prihvatila 

šumarija Bjelovar (i bjelovarska 

uprava). Jer riječ je 

o izrazito nizinskom predjelu 

gdje se i za najmanjih 

kiša javlja poplava, o dovršnom 

sijeku primjereno 

pomlađene sastojine hrasta 

lužnjaka gdje bi izvlačenje 

oblovine traktorima 

bilo vrlo problematično. 

Stoga je i prihvaćena ponuda 

privatnika da taj posao 

obavi žičarom. 

— Sječu u ovom odjelu 

započeli smo u studenom 

prošle godine no zbog snijega, 

potom otapanja i poplava 

te raskvašenog terena 

nismo mogli raditi. Nastavili 

smo u siječnju, no 

izvlačenje je i dalje bilo 

problem. Dobili smo ponudu 

privatnika, braće 

Papić da to izvuku žičarom, 

što smo i prihvatili, 

objašnjava upravitelj šumarije 

Bjelovar inž. Milan 

Presečan. 

Svi učinci, potrošeno 

vrijeme, količina trupaca, 

pomno se prate kako bi se 

po završetku posla došlo i 

do najvažnije spoznaje — 

isplativosti ovog posla, odnosno 

ekonomske računice. 

No osim brojki i ekonomskih 

parametara, ovdje 

su važni i neki drugi 

momenti. Upozorava na 

njih i inž. Presečan kad 

kaže da se u ovakvim uvjetima 

izvlačenjem žičarom 

potpuno zaštićuje 

podmladak, da nema ni 

uništenja ni oštećenja što 

u biološkom smislu znači 

da se ne gubi prirast što je 

opet povezano s kvalitetom 

buduće šume. Nadalje, 

štede se vlastiti traktori, 

rezervni dijelovi, gorivo, 

ljudi. Sve će se to na 

kraju staviti na vagu s cijenom 

koštanja žičare i vidjeti 

je li isplativo. 

A sama žičara nije novo 

čudo tehnike, jer u Europi 

se odavno koristi takav 

način rada i takva tehnika. 

Riječ je o montažnoj 

(pokretnoj) žičari Steyr koju 

su braća Papić iznajmila 

u Austriji. Žičara je 

montirana na kamionu 

koji na sebi ima stup koji 

se može dići do visine 16 

m. Druga uporišna točka 

je drvo (hrast) ostavljen rta 

najvećoj udaljenosti 

600—700 m od kamiona, a 

između te dvije krajnje 

točke ostavlja se još jedno 

uporište, drvo koje dečki 

zovu »buk«. Time se osigurava 

stalna visina privlačenja. 

Lijevo i desno od linije 

trupac se može privući 

s udaljenosti do 50 m. 

Trupac »putuje« odnosno 

privlači se zrakom čime 

Stup žičare na kamionu može 

se po potrebi dići do 16 m 

visine. 

«e osigurava jedna važna 

komponenta — očuvanje 

Trupac ide iznad zemlje, podmladak je sačuvan 

U NIZINSKIM, PLAVNIM DIJELOVIMA 

ŠUMARIJE BJELOVAR POSAO FAZE II 

POKUŠAVA SE POKUSNO RIJEŠITI ŽIČAROM 

podmlatka. Nosivost je žičare 

4,5 t. 

To su neki osnovni tehnički 

podaci. A na terenu, 

U blatu Žabljačkog luga, 

zanimljivo je, čudno i neobično 

u ovim krajevima 

vidjeti »leteće trupce«. No 

Mirko, Marinko, Anđelko, 

Drago i Zvonko Papić znaju 

svoj posao. Nakon Lillehammera,. 

gdje su Norvežani 

pokazali svijetu kako 

se uzorno organizira 

Olimpijada i čuva okoliš, 

gdje su i Papići radili 1990. 

godine, i brojnih drugih 

radilišta širom Europe, 

našli su se eto i u Hrvatskoj. 

Od Novog Travnika, 

odakle su rodom, preko 

— Ovaj je spreman za izvlačenje: Marinko Papić, Drago Rožić i Ivica Gelo obilježavaju trupac. 

Europe do Bjelovara, dalek 

je put! No i ovdje pokušavaju 

održavati one 

europske radne standarde 

kojima su se tamo morali 

učiti. 

— Prvi put smo u Hrvatskoj, 

kaže Anđelko Papić. 

A radili smo svugdje, bili i 

u Norveškoj baš kod Lillehammera. 

Mirko je tamo 

radio na prosjecanju skijaških 

staza, mi u nekim 

drugim mjestima. 

Mirko kaže da je tamo 

»sve drugačije, pa i zrak 

koji je nekako rezak, čist. 

A tek temperatura...« 

Jedan dan im je potreban 

za montiranje krana 

(stupa) i linije kojom će izvlačiti. 

No to znači da se 

prije toga i prije sječe treba 

točno isplanirati koje 

drvo ostaviti za uporišnu 

točku. Automobil i noseći 

stup žičare osigurava se 

sa šest sajli (»ankera«) i to 

je zapravo najvažniji i najosjetljiviji 

dio posla. Dobro 

je kad nema nekih 

kvarova ili ispadanja vučnih 

sajli. Kad se trupac 

obilježi i pokopča, Drago 

Papić motorolom javlja 

Mirku u kamionu »da može 

krenuti«. 

Kada se na jednoj liniji 

završi s poslom, kreće se 

na drugu. Za premještanje 

linije potrebno je 3—4 

sata, kaže Anđelko, i nakon 

toga sve ispočetka. 

Inž. Presečan upozorava 

na još jednu pojedinost 

vezanu za izvlačenje žičarom: 

odvožen je trupaca 

sa stovarišta mora biti 

promptno, jer žičarom se 

trupci izvlače i slažu samo 

na jedno mjesto. 

Razumije se da su tu 

prisutni i poslom rukovode 

radnici bjelovarske šumarije, 

poslovođa Drago 

Rožić, Zoran Badanjek te 

GPO radnik Ivica Gelo. 


M. Mrkobrad

28. ožujka 1994. 

SA SASTANKA ZASTITARA 

RAZGOVOR O KONDICIJI ŠUMA 

Pepelnica je medu biljnim 

bolestima postala neprijatelj 

br. l — rekao je tijekom 

obrazlaganja Godišnjeg 

izvještaja Dijagnostičko 

prognostičke službe Šumarskog 

instituta Jastrebarsko dr. Miroslav 

Harapin, šef službe — ali 

smo uhodali sistem njena suzbijanja 

i imali smo dosta uspjeha. 

Zaštita podmlatka je imperativ 

našeg vremena. Na nekim je 

područjima nemoguće održati 

podmladak bez štićenja... 

Dr. Harapin je govorio i o 

onom što je poduzimano tijekom 

ove godine, među inim i o analizi 

hrastovih grana koje su pristizale 

iz svih uprava u Šumarski 

institut: 

— Stiglo je puno materijala i 

prvo što smo konstatirali je 

kvantitativno i kvalitativno poboljšanje 

rada svih onih koji rade 

na ovom segmentu šumarstva. 

Na pristiglom materijalu 

smo proučavali vitalnost izbojaka, 

dinamiku i energiju listanja, 

pojavu muških i ženskih cvjetova 

i druge elemente, dakle radili 

smo procjenu općeg stanja u šumi. 

Analiza je još u tijeku, ali se 

mora reći da je s obzirom na veoma 

lošu kondiciju šuma energija 

listanja slabija. Prema onom 

što smo dosada uspjeli proanalizirati 

očekujemo znatno slabiji 

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ 

Sastanak stručnih suradnika za zaštitu šuma u Javnom poduzeću s 

predstavnicima iz Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, iz 

Šumarskog instituta i sa Šumarskog fakulteta bio je prilika da se o stanju u 

šumama i potrebi njene zaštite još jednom progovori cjelovito i nastavi 

traženje puta spašavanja šuma. 

urod žira u ovoj godini, a utvrdili 

smo i prisutnost štetnika na 

nekim lokalitetima... 

Dr. Milan Glavaš sa Šumarskog 

fakulteta upozorio je na pojavu 

golobrsta na nekim lokalitetima 

i upozorio na potrebu pojačanog 

praćenja stanja u šumama. 

Zaključujući raspravu o ovoj 

temi .mr. Petar Jurjević, voditelj 

Službe za zaštitu i ekologiju u 

»Hrvatskim šumama« je naglasio: 

— Dosadašnjim radom smo 

stvorili temelj za daljnje djelovanje. 

Ne smatramo da treba vršiti 

zaštitu šuma uvijek i svugdje 

gdje se pojave štetnici, ali moramo 

voditi računa o ekološkom 

stanju šuma i djelovati tamo 

gdje je to neophodno. Zajedno s 

Dijagnozno prognoznom službom 

Šumarskog instituta obići 

ćemo sve uprave i konkretno 

razgovarati o problemima na terenu, 

te izvršiti pripreme za zaštitu 

šuma tijekom ove godine, a 

Komisija sastavljena od predstavnika 

Ministarstva za poljoprivredu, 

šumarstvo i vodoprivredu, 

Šumarskog instituta, Šumarskog 

fakulteta i »Hrvatskih šuma« 

će sačiniti popis sredstava 

koja će se tijekom godine upotrebljavati 

za zaštitu u šumama. 

Dr. Harapin je podsjetio i na 

konvencije potpisane na Ministarskoj 

konferenciji Europe prošle 

godine, prema kojima smo 

dužni poduzimati konkretne 

mjere u očuvanju stanja šuma. 

0 ŠUMSKIM POŽARIMA 

— Prošlu smo godinu dočekali 

s izmijenjenim vatrogasnim ustrojem 

i bez sustava za gašenje 

— naglasio je mr. Stjepan Opatički 

iz Ministarstva za poljoprivredu, 

šumarstvo i vodoprivredu 

— i ona je po mnogo čemu bila 

različita od prethodnih godina. 

Kolovoz 1993. g. je bio najsušniji 

mjesec u proteklih stotinu godina. 

Ostali smo bez aviona za 

ŠUMARSKI INSTITUT JASTREBARSKO DIJAGNOSTIČKO PROGNOSTIČKI 

CENTAR ZA ŠUMARSTVO REPUBLIKE HRVATSKE IZVJEŠTAJNA SLUŽBA 

ZA ZAŠTITU BILJA U RH ZA 1993. GODINU 

ak kore pitomog kestena je proširen većim 

Rili manjim intenzitetom na čitavom arealu 

domaćina. Zaraza od 40 posto je konstatirana na 

području Siska na površini od 60 ha, a na području 

Macelja, Samobora i Zlatara konstatirana 

je zaraza od 10-50 posto na površini od 82 ha. Jedina 

mjera je sanitarna sječa. 

KARANTENSKE BILJNE BOLESTI I 

ŠTETNICI 

Na području Republike Hrvatske u 1993. nisu 

evidentirani karantenski biljni štetnici... 

... Borovog četnjaka je u 1993. godini bilo na 

slijedećim lokalitetima: na području Uš Split napadnuto 

je 2250 ha, intenziteta od 0,5-50 posto. 

Kao mjera suzbijanja izvršeno je tretiranje biološkim 

preparatom Baturad 2 kg/ha na površini 

od 666 ha. Na području Uš Senj napadnuto je 

2013 ha, intenziteta 1-8 posto, nisu poduzete nikakve 

mjere zaštite. Na području Uš Buzet napadnuto 

je 437 ha, intenziteta 3-70 posto, a kao 

mjere zaštite izvršeno je skidanje zapredaka mehaničkim 

putem. Ukupna površina na kojoj se 

pojavio borov četnjak u 1993. na području RH je 

4.700 ha. 

Gubara je u 1993. g. bilo po slijedećim upravama 

šuma: 

Vinkovci — 18099 ha, intenzitet 1-50 posto, 

Split — 1570 ha, intenzitet 1-15 posto, Karlovac 

459 ha, intenzitet 1-20 posto, Senj — 8597 ha, intenzitet 

1-100 posto, Našice — 8013 ha, intenzitet 

1-80 posto, Bjelovar — 11759 ha, intenzitet 1-20 

posto, Koprivnica 3909 ha, intenzitet 1-50 posto, 

Osijek — 6504 ha, intenzitet 1-50 posto, Zagreb — 

6297 ha, intenzitet 1-20 posto, Buzet — 600 ha, intenzitet 

70-80 posto. Ukupna površina koju je napao 

gubar u 1993. g. na području RH je 29609 

ha... 

... Mrazovci su registrirani na hrastu na slijedećim 

lokalitetima po upravama šuma: Vinkovci 

— 15639 ha, intenzitet 5-80 posto, Bjelovar — 

2953 ha, intenzitet 10-80 posto, Karlovac 193, 26 

ha, intenzitet 5-50 posto, Našice — 17274 ha, intenzitet 

30-60 posto, Koprivnica — 2056 ha, intenzitet 

10-90 posto, Osijek — 7070 ha, intenzitet 

10-65 posto, Zagreb — 5744 ha, intenzitet 5-60 posto. 

Kao mjere zaštite izvršeno je tretiranje Decisom, 

Fastacom i Biobitom... 

OSTALE BILJNE BOLESTI I ŠTETNICI 

Napad pepelnice je registriran na slijedećim 

lokalitetima po upravama šuma: Vinkovci 

5000-7000 ha, intenzitet 5-10 posto, Split 180 ha, 

Sisak 424 ha, intenzitet 15-70 posto, Karlovac 170 

ha, intenzitet 3-95 posto, Našice 32 ha, intenzitet 

50 posto, Koprivnica 1526 ha, intenzitet 5-80 posto, 

Požega 40 ha, Osijek 124 ha, intenzitet slab, 

Zagreb 1707 ha, intenzitet 5-80 posto. Napad je 

registriran u krošnjama stabala i na hrastovom 

podmlatku. Mjere zaštite su vršene tretiranjem 

Rubiganom, Afuganom, Sumiosamom, Anvilom, 

Radovitom, Sandovitom, Bavletonom i Tiltom, 

terestrički i iz aviona... 

SUZBIJANJE 

... Suzbijanje štetnih gljiva i insekata se mora 

sve više i češće primjenjivati u šumarskoj praksi. 

Gljivično oboljenje koje ugrožava hrastove šume 

je hrastova pepelnica. Zbog toga se provodi 

suzbijanje za zaštitu hrastovog podmlatka i 

hrastovih sastojina na velikim površinama, a u 

1993. godini su tretirane površine na području 

uprava šuma Sisak, Bjelovar, Karlovac, Našice, 

Koprivnica, Požega i Zagreb. Samo na području 

Uš Bjelovar tretirano je 5683 ha. 

Suzbijanje gusjenica borova četnjaka redovito 

se provodi, a prošle je godine provedeno na 

području Uš Split i to na površini od 666 ha biloškim 

preparatom Baturad. 

Prošle je godine provedeno i tretiranje protiv 

mrazovaca na području Uš Vinkovci (51 ha), Bjelovar, 

Koprivnica i Osijek. Upotrijebljen je biološki 

preparat Biobit te Decis i Fastac. 

Na području Uš Bjelovar su tretirane i lužnjakove 

sastojine protiv napada žirotoča (Fastacom) 

kako bi se dobio kvalitetniji urod žira. 

Na područjima svih uprava gdje se javlja 

smreka upotrijebljeni su feromoni za kontrolu 

brojnog stanja i suzbijanje potkornjaka. Korišteni 

su Pheroprax za vrstu Ips tvpographus i Chalcoprax 

za vrstu Pitvogenes chalcographus. 

Miševi i voluharice se sve masovnije javljaju 

na području više Uš, te su suzbijani Faciron, 

Brodilon i Rotax mamcima. 

Štetnici kao hrastov miner (Tischeria complanella) 

i jasenova pipa (Stereonichus fraxini) 

se javljaju na sve većoj površini i sve jačim intenzitetom, 

te bi se trebala što prije pronaći uspješna 

metoda suzbijanja. 

Rukovodilac Dijagnozno prognozne službe: 

Dr. Miroslav HARAPIN 

protupožarnu zaštitu i iznajmili 

nekoliko helikoptera, koji su više 

služili kao moralna nego kao 

stvarna podrška. Dosta problema 

su izazvale nedovoljno prohodne 

šume i prisutnost eksplozivnih 

sredstava. Financijskih 

sredstava je, kao i uvijek, nedostajalo, 

a i nismo imali ni jasno 

određeni ustroj vatrogastva, jer 

je donošenje Zakona kasnilo. 

Morali smo se pomiriti da su 

nam sredstva za gašenje požara 

koja smo imali prethodnih godina 

dobrim dijelom bila otuđena, 

uništena ili oštećena. Morali 

smo mijenjati i koncepciju zaštite 

od požara, a u cijeloj toj situaciji 

su »Hrvatske šume« i vatrogastvo 

odigrali vrlo pozitivnu 

ulogu. Štete bi bez njih bile i daleko 

teže. 

Medu zadatke koje treba realizirati 

tijekom ove godine svakako 

spada i ustrojavanje učinkovite 

motrilačke i dojavne službe. 

Mislim da »Hrvatske šume« ne 

mogu osnivati svoje vatrogasne 

jedinice, već samo interventne 

jedinice za rušenje stabala, tim 

više što smo izdvajali i izdvajamo 

sredstva za vatrogastvo, koje 

se ustrojava kod MUP-a. Sredstva 

su namijenjena nabavci opreme. 

MUP se trudi da se nabave 

i avioni za protupožarnu zaštitu, 

a kada će se to moći uraditi 

— ovisit će o financijskim sredstvima. 

Osim toga — u posljednje 

dvije godine Javno poduzeće 

je na krškom području izgradilo 

preko 300 km šumskih prometnica 

s elementima šumskih cesta, 

što je više nego je izgrađeno u 

Hrvatskoj u dvadesetak ranijih 

godina. Naš je zadatak da djelujemo 

preventivno, što i činimo... 

— dodao je mr. Opalički. 

— Zaštita šuma je glavni zadatak 

Uprave šuma Split — komentirao 

je Filip Šabić, stručni 

suradnik za zaštitu šuma u ovoj 

Upravi — i na tome mnogo radimo. 

Činjenica je da je u posljednje 

vrijeme mnogo toga poduzimano 

kako bi se šume zaštitile 

od požara, ali sve to još uvijek 

nije dovoljno. Izgrađene šumske 

komunikacije još uvijek su nedovoljne, 

jer smo probili samo 

glavne pravce, a UKV veze koje 

smo uveli također ne zadovoljavaju 

potrebe. Osim toga — nedostaje 

nam i vozila za ophodarsku 

službu. Dakle, moramo nastaviti 

i učiniti više... 

Tijekom rasprave rečeno je 

mnogo toga o problemima na terenu, 

koji ukazuju na potrebu 

uključivanja cijelog pučanstva u 

zaštitu šuma od požara, jer: 

— Na području kojim gospodari 

Uprava šuma Senj — rekao 

je inž. Luka Dunđer, stručni suradnik 

za zaštitu u toj Upravi — 

prošle je godine izgorjelo 647 ha 

šuma i 837 ha ostalih površina. U 

cijeloj prošloj godini smo kroz 

proširenu biološku reprodukciju 

i popunjavanje pošumili 265 ha! 

— Prosječno godišnje u Hrvatskoj 

izgori oko 10.800 ha šuma i 

šumskih zemljišta — zaključio je 

mr. Petar Jurjević, voditelj Službe. 

— Problematiku zaštite od 

požara »Hrvatske šume« ne mogu 

rješavati kompleksno, već 

djelovati preventivno, što i činimo 

i tvrdim da smo u posljednje 

dvije godine uradili mnogo, posebno 

u Dalmaciji, gdje su građene 

šumske komunikacije, ostvareno 

46.000 norma dana na 

ophodarenju, osmatranju i dojavi 

požara, nabavljeno 15 automobila 

za ovu službu, započela 

uspostava UKV sustava, a djelovali 

smo i na promidžbi, pa je bilo 

i emisija na radio-stanicama, 

tiskani su plakati i letci itd... Činjenica 

je da to nije dovoljno, da 

su opožarene površine velike i 

da sredstava nedostaje, ali i u 

najrazvijenijim mediteranskim 

zemljama svake godine izgori 

oko 1 posto površina. Požara je 

bilo i bit će ih, a mi moramo i dalje 

raditi najviše što možemo da 

ih spriječimo, zajedno s MUP-om 

i ostalim nadležnim organima. 

Vesna CUNIĆ 

»ZELENI« I 

ZAŠTITA ŠUMA 

tručna ekskurzija u Italiji pokazala nam je dosta zanimljivih stvari 

— komentirao je dr. Milan Glavaš u trenutku dok je na sastanku 

| stručnih suradnika za zaštitu šuma u Javnom poduzeću, zajedno 

sa svojim asistentom mr. Borisom Hrašovcem prikazivao dijapozitive 

i objašnjavao razloge za obilazak Aziende regionale delle foreste — 

a prije svega odnos javnosti prema šumama u Italiji. 

Naime, stručna ekskurzija je imala za cilj jednodobnu smrekovu sastojinu 

na platou nadmorske visine od 900—1300 m, nastalu pošumljavanjem 

pašnjačkih površina, u kojoj se ništa posebno nije događalo do 

1986. godine. Tada se je u ovoj šumi, smještenoj uz granicu Austrije i Italije, 

pojavio defolijator osa predilica. Ovaj štetnik je slabo mobilan, pa se 

pojavljuju žarišta, ali ih u drugim dijelovima šume ima manje. Suzbijanje 

štetnika nije bilo moguće provesti, jer su takve mjere spriječili »zeteni« odnosno 

njihov lobi. Nikakve mjere nisu smjele biti provedene osim fizičke 

zaštite i stručnjaci su se odlučili na postavljanje ljepljivih prstenova, koji u 

normalnim uvjetima služe za utvrđivanje gustoće populacije. Ideja je bila 

— očuvati eko-sistem i učiniti ga što stabilnijim. Prstenovi su postavljeni 

na sva stabla i uskoro su bili toliko pretrpani da ih je trebalo mijenjati. Primijenjena 

je i mjera iskapanja štetnika, koji dio godine provodi pod zemljom. 

Uspjeh ovih mjera je bio sporadičan, a posao dugotrajan. U nekim 

dijelovima šume došlo je do potpune defolijacije, pa se kao sanitarna 

mjera mogla primijeniti samo čista sječa. Pojavljuju se i sekundarni štetnici 

i posljedica je sušenje šume na većoj površini. Veliki dio štetnika je i 

dalje ostao u šumi, ali je nastupila faza u kojoj je osa predilica doživjela 

pad populacije. Opasnost je ostala... 

— Kukac je godinama bio prisutan — rekao je dr. Glavaš — a u nekoj 

konstelaciji su stvoreni uvjeti u kojima se proširio. Djelovanje pokreta 

zelenih i Javnosti ovog puta nije bilo argumentirano, jer postoje i bioinsekticidi 

i slična sredstva koja mogu zamijeniti kemijska sredstva, pa smatram 

da je riječ prije svega o nerazumijevanju i neorganiziranom djelovanju... 

Tijekom predavanja spomenuta su i druga iskustva s ovog područja, 

kao što je zabrana skupljanja gljiva i drugih šumskih plodina. Na nekim 

mjestima zabrana je 100-postotna, dok je na drugim mjestima ograničena 

na kg plodina. Ukoliko se ubere više od toga — kazna se kreće od 1—1,5 

milijuna lira...

28. ožujka 1994. 

FOTOREPORTAŽNI ZAPIS IZ STARIH MIKANOVACA 

POSJEĆENA 

MAMUT TREŠNJA 

Nakon što je posječena potvrđene su pretpostavke da 

je ovo rijedak primjerak divlje trešnje — u starosti od 

65 godina, da deblo sadrži 7,5 kubna metra drvne 

mase i da je dužina stabla 33,6 metara 

Svi polaznici seminara bili su vrlo zadovoljni, jer su na predavanjima naučili kako se radi na 

siguran način 

I ZA PRIVATNE PODUZETNIKE 

_ 

RAD 

A SIGURAN NAČIN 

Uprava šuma Koprivnica organizirala je seminar na kojem su privatni 

poduzetnici i njihovi djelatnici obučavani za rad na siguran način. 

Ušumarstvu kao uostalom i u 

mnogim inim djelatnicima gospodarstva, 

privatni poduzetnici 

preuzimaju sve veći obim poslova. 

I šumarije na Upravi šuma Koprivnica 

angažiraju »privatnike« na onim objektima 

i poslovima, kada izvršenje radova nije 

moguće sa vlastitom radnom snagom 

ili postojećom mehanizacijom. 

Obzirom da svakodnevno sve veći broj 

privatnih poduzetnika obavlja razne poslove 

u našim šumama, na Upravi šuma 

Koprivnica organiziran je seminar za privatne 

poslodavce (poduzetnike) i njihove 

djelatnike, na kojem su slušali predavanja 

na temu »Rad na siguran način«. Takav 

način osposobljavanja poduzetnici su prihvatili 

sa odobravanjem i zadovoljstvom, 

pa je seminaru pristupilo 29 poduzetnika i 

njihovih djelatnika iz Ivanca, Novog Marofa, 

Varaždinskih Toplica, Ludbrega, Sokolovca, 

Đurđevca i Koprivnice. 

Nakon sedmodnevnog obučavanja održano 

je pismeno testiranje znanja koje su 

uspješno obavili svi polaznici i tako završili 

teoretski dio obuke za »Rad na siguran 

način« na: 

1. Sječi stabala i izradi drvnih sortimenata 

2. Izvozu traktorima oblovine i ogrijeva 

iz šume na pom. stovarište, sa utovarom i 

slaganjem 

3. Uzgajanju i zaštiti šuma 

Po završetku praktičnog dijela obuke, 

koji će se odvijati na radilištima tijekom 

naredna dva mjeseca, svi polaznici seminara 

dobit će uvjerenje o osposobljenosti 

za rad na siguran način. 

instuktor za obuku radnika pri U.š. Koprivnica 

inž. Rudolf Pintar, koji je vodio 

ovaj seminar, zadovoljno konstatira: »Predavanja 

smo održavali u dane kada je padala 

kiša odnosno snijeg, tako da nije bilo 

zastoja u proizvodnji. Svi polaznici su vrlo 

ozbiljno prihvatili ovaj seminar i redovito 

ga pohađali. Sa velikom pažnjom i zanimanjem 

slušali su predavanja i aktivno se 

uključivali u rasprave po pojedinim temama, 

a na koncu to potvrđuju i vrlo uspješni 

rezultati koji su postignuti prilikom testiranja, 

bez obzira što je među polaznicima 

bilo osoba različitog profila naobrazbe, 

od nesvršene osnovne pa do 

završenog fakulteta«. 

Na kraju valja istaći da su sve troškove 

seminara snosili sami polaznici, koji su 

zahvalni poslovodstvu U.š. Koprivnica što 

im je omogućilo ovo osposobljavanje. 

Marijan DOMOVIĆ 

ZA LJEPŠI OKOLIŠ 

L 

ijep 

i moderan Dom umirovljenika 

u Koprivnici useljen 

je prije tri godine, ali zbog 

pomanjkanja sredstava prostor 

oko njega samo je zatravljen 

i tek se na pojedinim malim 

rondelama zasađenim cvijećem, 

moglo vidjeti koliko 

njegovi korisnici vole bilje i 

zdušno ga njeguju. 

Na zamolbu Uprave doma, 

odnosno njegove ravnateljice 

gde. Ane Ranilović, za oplemenjivanje 

prostora, U.š. Koprivnica 

poklonila je 84 komada 

sadnica bjelogorice i crnogorice 

iz rasadnika Zelendvor 

i Močile. Pod stručnim vodstvom 

mr. Margite Siler u realizaciju 

su se uključili djelatnici i 

korisnici doma, a koliko ih veseli 

zasađeno bilje pokazali su 

velikim interesom za svaku 

sadnicu, ali i čestim sjetnim 

komentarom da mnogi od njih 

neće uspjeti vidjeti kako će 

onq_ narasti. 

Činjenica da smo unijeli bar 

malo radosti medu stanovnike 

doma neusporedivo je veća 

od vrijednosti bilja, pa smo mišljenja 

da takove akcije treba i 

nadalje podržavati. M. D. 

Pod stručnim vodstvom mr. Margite Šiler, korisnici i djelatnici doma umirovljenika u 

Koprivnici, sa velikim veseljem zasadili su sadnice i tako si uljepšali okoliš životnog i 

radnog prostora. 

«*•» ' •>—»»y'J»»»— »im«««gaMKM»ww »»MI 1 u •utm3t~xm»-: , * •«*.- i ;••«.-%

METEOROLOŠKO NAZIVUE U 

ŠUMARSTVU 

OBORINA ILI PADALINA 

P 

PRIOPĆENJE 

Svaka struka ima svoje 

specifično nazivlje, koje 

koriste i druge struke, 

a često je i u svakidašnjem 

životu. Za utvrđivanje 

točnog, jednoznačnog i 

stručnog nazivlja mjerodavna 

je ona struka, iz koje nazivlje 

proizlazi. Najbolje je, 

da mi šumari, kada koristimo 

meteorologiju kao jedan parametar 

u prikazu ekoloških 

prilika šumskih staništa, koristimo 

točno i stručno nazivlje 

meteorologa. Stoga obavještavamo, 

da je 10. lipnja 

1993. godine održan »Okrugli 

stol« sa raspravom na temu 

»Oborina ili padalina«. Sadržaj 

rasprave objavljen je u 

časopisima »Hrvatski meteorološki 

časopis« Br. 28, str. 

89—104, 1993. i »Hrvatske vode« 

Br. 2, Str. 138-139, 1993. 

(Milković). Sada prenosimo 

Priopćenje Hrvatskog meteorološkog 

društva i Komisije 

za prihvaćanje meteorološkog 

nazivlja. 

otaknuti dvojbom o upotrebi stručnog naziva oborine ili 

padaline, a na osnovi rasprave što se vodila u posljednje 

dvije godine i u kojoj su sudjelovali zainteresirani stručnjaci iz 

područja prirodnih znanosti i jezikoslovci, ustanovili smo: 

Po podrijetlu i tvorbi te su riječi gotovo ravnopravne. Obje 

su nastale od hrvatskih glagola i oblikovane su prema pravilima 

hrvatskog jezika. Riječ oborine prikladnija je za daljnju 

tvorbu. Riječ padaline sasvim je slična nazivu padavine koji se 

službeno upotrebljava u srpskom jeziku. 

Potreba za takvim stručnim nazivom pojavila se u hrvatskom 

jeziku sredinom 19. stoljeća. U obzir su došle dvije riječi: 

jedna izvedena iz glagola oboriti se, a druga iz glagola padati. 

Prvi glagol rjeđe se upotrebljava u običnom govoru, a u znanosti 

je stekao dodatno značenje u smislu izlučiti se i taložiti, 

nataložiti se. Po tome je njegova izvednica u skladu s odgovarajućim 

stručnim nazivima u više svjetskih jezika (usp. njem. 

niederschlagen, fallen — Niederschlag; eng precipitate, fali 

— precipitation; tal. precipitare, cadere — precipitazione; fr 

precipiter, tomber — precipitation). 

Naziv oborine u upotrebi je neprekidno već skoro 150 godina. 

Općenito je prihvaćen u hrvatskoj meteorologiji i većini 

srodnih struka, a održao se i usprkos svojedobnim zahtjevima 

Hidrometeorološkog zavoda FNRJ da se ukloni iz upotrebe. 

Riječ padaline nalazi se kod dijela hrvatskih geografa u ovom 

stoljeću, a sve više u posljednje vrijeme. 

Uvažavajući potrebu da se stručni pojam označuje samo 

jednim nazivom, te u skladu s načelom da meteorološko nazivlje 

spada u nadležnost meteorološke struke, Komisija za 

prihvaćanje meteorološkog nazivlja na sastanku održanom 19. 

siječnja 1994. i Upravni odbor Hrvatskog meteorološkog društva 

na sastanku održanom 27. siječnja 1994., nakon pažljiva 

razmatranja svih u raspravi iznesenih argumenata i prikupljenog 

mišljenja članstva, donijeli su sljedeći 

ZAKLJUČAK 

O Stručni naziv oborine ima prednost pred riječju padaline 

Q Hrvatski će se meteorolozi i dalje služiti isključivo tim 

stručnim nazivom, te traže da se u vremenskim izvještajima i 

prognozama stručni naziv oborine ne zamjenjuje kakvom istoznačnicom. 

Q Hrvatsko meteorološko društvo i Komisija za prihvaćanje 

meteorološkog nazivlja preporučuju da se u javnoj upotrebi 

kao nadređeni termin za kišu, prehladnu kišu, rosulju, 

prehladnu rosulju, snijeg, susnježicu, zrnati snijeg, soliku, ledena 

zrna, ledene iglice, tuču, sugradicu, rosu, maglu, mraz, 

inje i druge hidrometeore rabi isključivo stručni naziv oborine- 

Za Komisiju za prihvaćanje 

Za Hrvatsko meteorološko društvo: meteorološkog nazivlja: 

Predsjednica Upravnog odbora: Predsjednik Komisije 

mr. Janja Milković dr. Branko Gelo 

28. ožujka 1994. 

UPRAVA ŠUMA POŽEGA 

NEDOSTATAK PC I STRUČNIH SURADNIKA 

Odjel za automatsku 

obradu podataka požeške 

Uprave šuma 

tijekom prošle godine 

uglavnom je održavao postojeću 

opremu i programske 

pakete. Veći dio kompjutorske 

opreme je otpisan a 

konačno je prestao s radom i 

kompjutor Delta-800. 

Praćenje proizvodnje putem 

kompjutora postala je 

već uhodana praksa, a na 

šumarijama se to obavlja 

nesmetano programom 

HSPRO. Izrađen je Program 

za praćenje radnog vremena, 

koji je itekako značajan, 

a u fazi je testiranja; instaliran 

je na svim poslovnim jedinicama 

a cjelokupno testiranje 

bit će provedeno na 

jednoj od njh, te će u konačnom 

obliku biti raspodijeljen 

i na ostale šumarije. 

Također su preuzeti programi 

HSFAK (izrada faktura) 

i HSFIN, za financijsko 

poslovanje. Navedeni programski 

paketi su zajednički 

programi »Hrvatskih šuma« 

a njihova primjena je na 

području svih 15 šumskih 

Uprava. Tako je olakšano komuniciranje, 

jer postoje iste 

baze odnosno izvještaji. 

Trodnevni Seminar iz »frameworka« 

održan je za naprednije 

korisnike te ih je nekoliko 

osposobljeno za rad s 

tabličnim kalkulatorom; oni 

nakon toga samostalno rješavaju 

različite tekuće probleme. 

Informatičkoj službi već 

duže vrijeme nedostaju 

stručni suradnici pa bi joj 

svaki takav stručnjak dobro 

došao. Isto tako treba povećati 

broj kompjutora što do 

sada nije učinjeno zbog Vladinog 

stabilizacijskog programa. 

Posljedica toga je da 

pojedine poslovne jedinice 

ne mogu na starom računalu 

pratiti sve ono što je programski 

moguće. 

Zbog nedovoljnog broja 

stručnih suradnika, zakazalo 

je stalno kompjutorsko obrazovanje 

pojedinih korisnika 

i stoga rješavanje ovog 

problema mora biti ozbiljnije 

shvaćeno. Prema riječima 

Dražena Dumanćića, voditelja 

požeške informatičke 

službe, Hrvatska pošta treba 

popraviti telefonske linije, 

pa bi se uvela modemska komunikacija 

i olakšalo međuopćinsko 

komuniciranje. U 

planu je nabava terenskih 

terminala u koje bi se terenski 

podaci direktno upisivali, 

ne koristeći pri tom papirnatu 

dokumentaciju (knjiga primanja). 

Time bi rad bio znatno 

olakšan a mogućnost grešaka 

smanjena na minimum. 

Nedavno je grupa šumarskih 

inžinjera s bjelovarskog, 

koprivničkog i zagrebačkog 

područja bila u Požegi na 

prezentaciji programskog 

paketa HSPRO te u jednom 

danu razmijenila iskustva s 

požeškim šumarima. Domaćin 

je bila šumarija Požega. 

I. TOMIĆ 

NA PODRUČJU UŠ POŽEGA 

BESPRAVAN LOV JOŠ UVIJE 

Zbog okupiranog dijela površina 

u blizini Okučana (»Međustrugovi« 

i dio Psunja) te onih 

uz prvu liniju bojišnice i u UN- 

PA zonama, tijekom protekle godine u 

lovištima požeške Uprave šuma rad 

se odvijao u otežanim uvjetima ili se 

uopće nije moglo poslovati. 

Dolazak stranih lovaca stoga je 

izostao a lovne aktivnosti prilagođene 

su trenutačnim mogućnostima. Radilo 

se u pristupačnim dijelovima lovišta 

(Radinje, Zvečevo, dio Psunja), na uobičajenim 

poslovima uzgajanja, zaštite, 

hranidbe i čuvanja divljači a dio 

odstrela s domaćim lovcima obavljen 

je u »Radinju« na području novokapelačke 

šumarije. Pritom je ostvaren prihod 

od 72.000.000 HRD. Odstrel je 

bio uzgojni i sanitarni a odstrijeljeno 

je 10 jelena, 28 divljih svinja i 1 srnjak. 

— Doš uvijek nam velike štete nanosi 

bespravan lov a gubitak divljači 

je i posljedica ratnih uvjeta. Protiv krivolovaca 

redovito podnosimo prijave 

a pri čuvanju divljači pomaže nam i 

Vojna policija iz Slavonskog Broda, 

kaže ing. Ivan Gašpar, donedavni referent 

lovstva u ovoj šumskoj Upravi. 

U navedenom lovištu »Radinje« 

adaptirana je atraktivna lovačka kuća 

te izgrađen površinski silos za pripremu 

hrane. Osim toga, na vlastitim poljoprivrednim 

površinama proizvedeno 

je 9,5 vagona kukuruza, 3 vagona 

djeteline i 2 vagona silaže. 

Od ostalih poslova u lovištima, kultivirano 

je 17 ha pašnjačkih površina, 

očišćeno 12 km prosjeka a izvršena 

je i popravka 8 km žicanih ograda. 

LIJE DOLIJALE 

Treba napomenuti da su na svim lovnotehničkim 

objektima izvršeni najnužniji 

radovi a u Požegi je montirana 

hladnjača zapremnine 30 m 3 te adaptiran 

prostor za prihvat mesa divljači. 

— I prošle godine držali smo se 

principa da u ovim uvjetima sačuvamo 

divljač i lovnotehničke objekte. 

Zelja nam je da na ovaj način očuvamo 

lovstvo kao privrednu granu u tradicionalno 

visokovrijednim lovištima 

požeške Uprave te da u nekom sretnijem 

vremenu startamo sa što boljom 

ponudom lovačkih usluga, jer je 

oštra konkurencija u evropskom lovnom 

turizmu. Potrebno je istaći da su 

ova lovišta sačuvana od potpunog 

uništenja, zahvaljujući samo maksimalnom 

zalaganju uposlenih — rekao 

je na kraju ing. Ivan Gašpar. 

I. Tomić 

IN MEMORIAM 

SLAVKO 

LJUBIĆ 

(1931 — 1994) 

Polovicom veljače iznenada i neočekivano 

nas je napustio u svojoj šezdesettrećoj godini 

Slavko (Vjekoslav) Ljubić, umirovljeni 

radnik požeške Uprave šuma. Još 

nedavno viđali smo ga i s njim razgovarali, pa vijest o smrti primismo 

s nevjericom. 

Slavko je jedan od utemeljitelja poslovne jedinice »Mehanizacija« 

pri ondašnjem požeškom Šumskom gospodarstvu. Bilo je 

to davne 1961. godine, kada kao VKV automehaničar postaje poslovođa 

u mehaničkoj radionici. Ovim poslom bavi se do 1977. godine, 

a onda je raspoređen na mjesto referenta za motorne pile da 

bi početkom 1992. godine bio umirovljen, ostvarivši pravo na starosnu 

mirovinu. Od ukupnog radnog staža, gotovo 31 godinu proveo 

je radeći u šumarstvu na nimalo lakim poslovima šumske mehanizacije. 

Pamtimo Slavka kao vrijednog i kvalitetnog poslovođu, dobrog 

znalca svoje struke, i nadasve duhovitog čovjeka. 

Neka mu je slava i hvala! I. T. 

L 

ov na grabežljivce, jedan od 

mnogih ove zime, je uspio. U 

predjelu Jasik bjelovarske 

šumarije ovaj put su stradale 

četiri lisice. Inž. Željko Ledinski^ 

na slici), stručni suradnik za 

uzgoj bjelovarske uprave, u 

slobodno vrijeme i lovac (još i: 

predsjednik Županijske skupštine 

Bjelovarsko Bilogorske županije!), 

bio je sigurne ruke. Možda će 

zavidljivci reći i sretne ruke. no 

to ide jedno s drugim! Dvije lije, 

ne baš male, dolijale su pred 

cijev njegove puške, a on nije 

promašio. 

7\o ( m )

28. ožujka 1994. 

KULTURA • RAZONODA • ZABAVA < ZANIMLJIVOSTI • KULTURA • RAZONODA 

u POŽEGI 

ODRŽANA 

ŠUMARSKA ZABAVA 

P društvo ožeško 

i ove Šumarsko 

je godine, 

po staroj tradiciji, 

u veljači organiziralo 

svoju šumarsku zabavu. 

Ovaj put za mjesto 

održavanja izabran je 

požeški hotel »Grgin 

dol« u kojem se okupilo 

140 uzvanika. 

Zabavljači su bili 

splitski pjevač Jasmin 

Stavros sa svojom grupom 

»Naranda« te, u 

posljednje vrijeme, sve 

traženiji tamburaški 

sastav »Naše grane« iz 

Pleternice. 

Članovi društva iz 

drvnoindustrijskih poduzeća 

»Oroplet« i »Alca-Dinamico« 

(Pleternica), 

te požeškog 

»SPIN VALISA« odazvali 

su se u većem 

broju nego prijašnjih 

godina. 

Uz dobro jelo, piće i 

atraktivne zabavljače 

zabava se odužila do 

jutarnjih sati. 

OVDJE JE ŠUMA 

BILA I BIT ĆE 

Na Trebežu pored Struga, 

bila je divna šuma starog 

hrasta 

pred stoljeće jedno nas ta. 

A sad se pomalo ruši 

već je nešto odsjek cijeli, 

poljana čista sada se bijeli. 

AF vrijedne ruke šumarske 

neumorno su radile, 

mlade hrastove sadile 

i žirovi koji su pali 

već su pomladak dali. 

Jednog dana zelenit će se 

poljana 

bit će opet hladovine 

i posavske stare hrastovine. 

Tko će im u hladovinu leći, 

tko će ih jednog dana sjeći, 

to će iduće vrijeme reći. 

Mijo Mačković, sjekač 

prognanik Šumarije Jasenovac 

N 

ZA NOVILJEPŠIIZGLED 

estaju šikare, razno raslinje i korov uz glavne prometnice. Svjetle 

pruge, širine do 10-ak metara, koje će se kasnije moći strojno održavati, 

donose novi izgled našim šumama. Nastoji se odstraniti smeće uz 

šumu i cestu, i iz šuma, koga je ponegdje bilo i ima kao da se radi o javnom 

smetištu. Tu su i novi znakovi i poruke ekološke prirode na lijepo 

izrađenim drvenim panoima koji prolaznike i posjetitelje šume pozivaju 

da u njoj uživaju, da je paze. 

Jedan od novopostavljenih znakova, od 50 koliko ih je u bjelovarskoj 

šumariji postavljeno na vidna mjesta uz prometnice, snimili smo u šumi 

Rožac u Plavničkim vinogradima, nedaleko Bjelovara. 

IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA 

U ČAZMI, 

njetke su razglednice s 

ispočetka ovog stoljeća, 

još rjeđe (šumarske) zgrade 

iz prošlog, 19. stoljeća! Jedna 

takva_ zgrada,_ ona koja 

pripada Šumariji Čazma, jest 

i ova na razglednici iz 1909. 

godine (u originalu: Levelezo-Lap. 

ili: dopisnica) na kojoj 

su dvije fotografije iz tadašnje 

Čazme. Zašto baš 

zgrada šumarije na razglednici? 

Vjerojatno zato, kažu 

upućeniji, što je u to vrijeme 

ta zgrada bila vjerojatno jedna 

od najvećih ili najmarkantnijih 

u Čazmi. Spominje se 

mogućnost da je stara i više 

od 100 godina! 

Moglo bi se reći da nema 

ni neke bitne razlike u izgledu 

zgrade s razglednice i 

današnje šumarije! A ljudi ispred 

zgrade?Možda ondašnji 

služben/ci Šumarije koji 

su, eto, pozirali fotografu i 

ostali ovjekovječeni! 

Pozdrav iz Čazme 

POČETKOM STOLJEĆA 

U VINKOVCIMA OSNOVAN 

KLUB UMIROVLJENIKA 

ŠUMARA I DRVARACA 

Inicijativni odbor za 

osnivanje Kluba 

umirovljenika 

»Spačve« i Uprave 

šuma Vinkovci - JP 

»Hrvatske šume« na temelju 

zaključka nedavne 

sjednice održao je 

osnivačku skupštinu 

Kluba 8. ožujka 1994. 

godine. Skupština je 

održana u sali za sastanke 

Dl »Spačva« u 

nazočnosti 137 umirovljenika 

za područje Vukovarsko-Srijemske 

županije. 

Radom skupštine 

rukovodilo je radno 

predsjedništvo na čelu 

s Viktorom Martinijem 

i Franom Lozićem inicijatorima 

osnivanja 

ovog KLUBA. 

Skupštini su prisustvovali 

pored umirovljenika 

Ivan Šabić član 

Uprave umirovljenika 

povjereništva Vinkovci, 

zatim Šef Pravnog, kadrovskog 

i općeg odjela 

Uprave šuma Vinkovci 

Stjepan Šporčić, te Mirko 

Cobanković pomoćnik 

generalnog direktora 

za proizvodnju Dl 

»Spačva« Vinkovci. 

Na ovoj Skupštini 

usvojen je Statut kluba 

te izabran Upravni odbor 

od 9 članova i 

Skupština od 30 članova. 

Konstituiranje 

Upravnog i Nadzornog 

POSUĐENA KARIKATURA 

odbora obavit će se za 

pet dana, a klub će se 

registrirati pri • poglavarstvu 

grada Vinkovci. 

Umirovljenici koji iz 

opravdanih razloga nisu 

mogli biti nazočni 

osnivanju Kluba moći 

će se naknadno učlaniti. 

*• "»•

SUDBINA ORLA IZ STARIH MIKANOVACA 

ORAO ŠTEKAVAC U 

Unatoč zatočeništvu orao se dobro drži 

u kavezu i prema vanjskom izgledu 

perja u dobrom je zdravstvenom stanju 

Ujednom od prošlih brojeva 

ovih novina pisali smo o sudbini 

orlovskog gnijezda u Visokom 

Briješću (Šumarija Donji 

Miholjac) koje je bilo bezobzirno 

opljačkano i uništeno. Slučaj je prijavljen 

Policiji, istražni postupak proveden 

je u Općinskom sudu u Osijeku, a 

suditi će se ili u Našicama ili u Orahovici. 

Uskoro će biti zakazana prva rasprava. 

Tek što smo zaboravili ovaj slučaj, 

stiže vijest iz Uprave šuma Vinkovci. 

U selo Prkovci kod lovca Slavka Bičanića 

nalazi se orao štekavac koji pripada 

orlovskom paru šumskog predjela 

»Šašno«. Otkud orao u Prkovcima? No 

pođimo redom. 

Prošle, 1993. godine, negdje krajem 

mjeseca travnja donesen je iz šume u 

selo mladi orao štekavac ispao iz gnijezda. 

Našli su ga kirijaši na prosjeci 

pa pomislili da je ranjen, bolestan — 

ukratko u dobroj namjeri htjeli su mu 

pomoći pa su ga uhvatili i odnijeli u 

selo. Nakon razgledanja, raskriljavanja 

u mjesnoj gostionici orao je završio u 

Šumariji Stari Mikanovci. 

Na zamolbu inžinjera Mate Bunjevca 

i Mateja Grigića bio je privremeno 

smješten kod lovca Patarić Nikole, a 

onda je, poslije četiri tjedna zatočeništva, 

a na preporuku ornitologa Mirka 

Šetine, prstenovan i pušten na slobodu. 

Na slobodi je bio kratko vrijeme 

svega nekoliko dana. Prema navodima 

Bičanića orao je pronađen u blizini ispuštanja 

i vjerovatno bi uginuo od gladi 

jer je imao oštećena krila i nije mogao 

letjeti. 

Za svakog novopečenog »vlasnika«, 

orao je velika obaveza. Osim što mu 

mora napraviti primjeran kavez i naći 

mjesto u dvorištu — orlu se mora osigurati 

dnevno najmanje 300—500 gr 

hrane. 

U šumskom predjelu »Muško ostrvo« radnici Šumarije 

Starih Mikanovaca uhvatili su mladog orla štekavca koji 

je ispao iz gnijezda, te smjestili ga u improvizirani 

kavez ograđen žicom. Naša najveća grabljivica prava 

je rijetkost danas u našim šumama. Stoga treba 

poduzeti sve što je moguće da se što više ovih 

primjeraka sačuva u našim krajevima 

U prirodi štekavci jedu ribu, kornjačer"barske 

ptice, uginulu divljač itd. 

Poznati su slučajevi da su u zatočeništvu 

jeli krumpir, kruh pa i voće. 

U početku orao predstavlja radost, 

veselje i ponos. Konačno nema svatko 

orla u svojem dvorištu. S vremenom 

taj osjećaj ponosa jenjava pod pritiskom 

brige oko nabave hrane. Uz sve 

to, kavez treba čistiti, a javlja se i neprijatan 

miris po trulom mesu itd. 

Iz iskustva je poznato da orlovi često 

dosade vlasnicima pa onda oni pribjegavaju 

slijedećim rješenjima: Najprije 

pokušaju orla prodati nekom zoološkom 

vrtu, jer misle da je štekavac 

jako skupocjena ptica. Nakon prve ponude, 

koja nije ni približna zamišljenom 

iznosu, orao će se ponuditi Šumariji, 

prijateljima itd. Kad i to ne urodi 

plodom, sudbina orla postaje jako 

neizvjesna. Najčešće se događa da 

orao naglo ugine, premda su to dugovječne 

životinje. 

Često se u pomoć zove Ministarstvo 

graditeljstva i zaštite okoliša, no ni oni 

nisu u stanju učiniti nešto konstruktivno 

što bi zadovoljilo »vlasnika« orla. 

Slično je sa Društvom za zaštitu ptica i 

da ne nabrajamo sve one koje bi trebala 

zanimati sudbina jedne vrste na koju 

smo jako ponosni i koju često koristimo 

kada želimo istaknuti nešto vrijedno, 

značajno za neki kraj i zemlju. 

Divlje životinje su ukras prirode, 

vrijednost koju nije moguće iskazati 

novčanim iznosima. Orao u zatočeništvu 

je beskorisno biće trajno izgubljeno 

za svoju životnu sredinu. Oni daju 

nekom kraju osobiti »imid« koji će se 

moći iskoristiti u razvoju budućeg posjetilačkog 

i seoskog turizma. Bila bi 

velika šteta da nestanu. U Hrvatskoj 

računa se da živi oko 60-70 pari štekavaca. 

Koliko dugo će 

moći ovaj 

štekavac biti u 

ovom 

omanjem 

kavezu kojeg 

je posebno za 

njega izradio 

Slavko Bičanić 

pitanje je koje 

se nameće 

samo od sebe? 

Snimci: D. GETZ 

Z. PEJČEVIĆ 

Mlada orlića u naručju inž. Mateja 

Grigića (1993) 

Na kraju preporuka za sve one koji 

su poslom ili nekom drugom namjerom 

vezani uz šumu, prirodu, da sve 

»napuštene« i »ispale iz 

gnijezda« orlove i druge ptice 

ostave na mjestu nalaza, da 

ih ne hvataju i plaše. Za svakog 

»ispalog« orla iz gnijezda pobrinuti 

će se njegovi roditelji. 

Ukoliko se ipak dogodi da se orao 

nade u nekom seoskom dvorištu, potrebno 

je slučaj ispitati i naći neko prihvatljivo 

rješenje za njegovatelja i za 

orla — kako bi se orlu osigurala kakva-takva 

budućnost u kavezu, a vlasnika 

poštedilo sudskog postupka po čl. 

26. Zakona o zaštiti prirode (NN 54/76) 

i kazne od 8.964.496.— HRD po važećem 

Odštetnom cjeniku (NN 12/85). 

Iz rasprave o problematici zaštite 

prirode sa inženjerima Matom Bunjevcem, 

Matejom Grigićem, Stjepanom 

Nikolićem i Stjepanom Jergovićem (nezvaničnom 

komisijom za zbrinjavanje 

orla) — zaključeno je da je slučaj orla 

iz Starih Mikanovaca odraz neupućene 

sredine, i izostanka ekološke kulture. 

Na nadležnima je, da to promijene, a 

moći će se jer postoji dobra volja i želja 

za ekološkom edukacijom pučanstva, 

za zbrinjavanjem povijesnih, etnoloških 

i prirodnih vrijednosti ovog 

nadasve zanimljivog geografskog prostora 

Istočne Slavonije. 

mr. Darko GETZ 

Inž. Zeljko Đurković, stručni suradnik za lovstvo, inž. Matej Grigić, stručni 

suradnik za zaštitu na radu i Mirko Šetina, direktor »Jasinja« Slavonski Brod, 

zaljubljenik ptica pregledavaju ranjenog mladog orla. (1993) 

Dr. Marko Vincetić (veterinar), inž. Matej Grigić i francuski veterinar dr. M. 

LAMOCK, pokušavaju svojim stručnim znanjem utvrditi zdravstveno stanje orla 

štekavca. (1993)

HRVATSKE ŠUME 32 (28.3.1994)

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?