1. light-geometrija 1. Simetrale kutova nekog konveksnog ...
1. light-geometrija 1. Simetrale kutova nekog konveksnog ...
1. light-geometrija 1. Simetrale kutova nekog konveksnog ...
Transform your PDFs into Flipbooks and boost your revenue!
Leverage SEO-optimized Flipbooks, powerful backlinks, and multimedia content to professionally showcase your products and significantly increase your reach.
<strong>1.</strong> <strong>light</strong>-<strong>geometrija</strong><br />
<strong>1.</strong> <strong>Simetrale</strong> <strong>kutova</strong> <strong>nekog</strong> <strong>konveksnog</strong> četverokuta odreduju novi četverokut,<br />
dokaži da je on tetivan.<br />
2. Neka je ABCD tetivan četverokut kojemu su dijagonale medusobno<br />
okomite i sijeku se u točki P. Dokaži da okomica iz točke P na neku od stranica<br />
četverokuta raspolavlja nasuprotnu.<br />
3. Dokaži da je zbroj <strong>kutova</strong> peterokrake zvijezde (ne mora biti pravilna)<br />
jednak 180°.<br />
4. Neka su P i Q polovišta dviju stranica jednakostraničnog trokuta ABC.<br />
Presjek produžetka dužine PQ i opisane kružnice trokutu ABC označimo s<br />
R. Dokaži da točka Q dijeli dužinu PR u zlatnom rezu, tj.<br />
P R<br />
P Q = P Q<br />
QR .<br />
5. Dokaži Menelajev teorem: Točke P, Q i R sa stranica trokuta AB, BC<br />
i CA, mogu biti i na produžetku neke od njih, su kolinearne ako i samo ako<br />
je:<br />
AP<br />
P B · BQ<br />
QC · CR<br />
RA = −<strong>1.</strong><br />
6. Dokaži Cevin teorem: Neka pravci kroz vrhove trokuta ABC sijeku<br />
nasuprotne stranice u točkama L, M i N. Dokaži da su pravci AL, BM i CN<br />
konkurentni tj. sijeku se u jednoj točki ako i samo ako je:<br />
AN<br />
NB · BL<br />
LC · CM<br />
MA = <strong>1.</strong><br />
1
7. Točkama B i C trokuta △ABC prolazi kružnica k koja AB siječe u P<br />
i AC u R. Ako se pravci P R i BC sijeku u točki Q dokaži da je:<br />
|QC|<br />
|QB|<br />
=<br />
|RC| · |AC|<br />
|P B| · |AB| .<br />
8. Stranicu AB kvadrata ABCD produljimo do točke P tako da je<br />
|BP | = k · |AB|. Točka M je polovište stranice CD, presjek dužina BM<br />
i AC označimo s Q i presjek dužina P Q i BC označimo s R. Koliko je |CR|<br />
|RB| ?<br />
9. Trokut △ABC siječe kružnicu u točkama E, E‘, D, D‘, F, F ‘. Dokaži<br />
ako su AD, BF i CE konkurentni, tada su i AD‘, BF ‘ i CE‘ konkurentni.<br />
10. U trokutu △ABC je CD visina na AB i P je neka točka na CD. AP<br />
siječe CB u Q i BP siječe CA u R. Dokaži da je ∠RDC = ∠QDC.<br />
1<strong>1.</strong> Hipotenuza AB pravokutnog trokuta △ABC podijeljena je na 4 jednaka<br />
dijela točkama: G, E, i H. Izračunaj |CG| 2 + |CE| 2 + |CH| 2 ako je<br />
poznata duljina hipotenuze c.<br />
12. Tetiva kružnice LM je prepolovljena točkom K, i neka je DJ nova<br />
tetiva kroz točku K. Nad tetivom DJ je polukružnica koju okomica na DJ<br />
iz K siječe u S. Dokaži da je |KS| = |KL|.<br />
13. Neka je k paran broj. Je li moguće 1 zapisati kao zbroj k recipročnih<br />
neparnih brojeva?<br />
14. Neka su p i q prirodni brojevi, takvi da je:<br />
Dokaži da je p djeljivo s 479.<br />
p<br />
q = 1 − 1 2 + 1 3 − 1 4 + ... − 1<br />
318 + 1<br />
319 .<br />
2
15. Na svakoj stranici trokuta dana je točka. Svaki vrh i dvije točke s<br />
njegovih stranica odreduju kružnicu. Dokaži da te kružnice imaju zajedničku<br />
točku.(Miquelov teorem)<br />
16. Dokaži Ptolomejev teorem: U tetivnom četverokutu je umnožak dijagonala<br />
jednak zbroju umnožaka nasuprotnih stranica.<br />
17. U trokutu △ABC, D je polovište od BC, E je polovište od AD, i G<br />
je polovište od F C. Odredi omjer površina △ABC i △EF G.<br />
18. Neka su m i n cijeli brojevi, 1 ≤ m ≤ 2011 i 1 ≤ n ≤ 2011, koji zadovoljavaju<br />
jednadžbu (n 2 − m · n − m 2 ) 2 = <strong>1.</strong> Odredi minimalnu vrijednost<br />
za n 2 + m 2 .<br />
19. Funkcija f je definirana na skupu prirodnih brojeva i poprima vrijednosti<br />
u skupu nenegativnih cijelih brojeva. Poznato je da:<br />
a) za svaki m i n, f(m + n) − f(m) − f(n) poprima jednu od vrijednosti 0<br />
ili 1;<br />
b) f(2) = 0;<br />
c) f(3) > 0;<br />
d) f(9999) = 3333.<br />
Odredite f(2011).<br />
3
20. Dvije paralelne tangente kružnicu diraju u točkama M i N. Treća<br />
tangenta dira kružnicu u točki P i siječe preostale dvije u K i L (K je na<br />
tangenti na kojoj je M, a L na onoj gdje je N). Dokaži da kružnica kojoj je<br />
promjer KL prolazi središtem prve kružnice.<br />
2<strong>1.</strong> Kružnica je upisana u kružni isječak središnjeg kuta (<strong>1.</strong> i 2. razred<br />
90°, a 3. i 4. α°) i polumjera r. Koliki je polumjer upisane kružnice?<br />
22. Dokaži da su nožišta neke točke s opisane kružnice trokuta na stranice<br />
tog trokuta kolinearna. (Simsonov teorem)<br />
23. Nadi sve funkcije f : NN 0 za koje vrijedi:<br />
<strong>1.</strong> f(mn) = f(m) + f(n);<br />
2. f(10m + 3) = 0;<br />
3. f(10) = 0.<br />
24. Neka je a = 123456789 i b = 98765432<strong>1.</strong><br />
a. Nadi najveći zajednički djelitelj od a i b.<br />
b. Nadi ostatak pri dijeljenju najmanjeg zajednčkog višekrtanika od a i b s 1<strong>1.</strong><br />
25. Dokaži da je broj 1<strong>1.</strong>..122...2, po 100 jedinica i dvica u nizu, umnožak 2<br />
uzastopna prirodna broja.<br />
4
Rješenje 12. zadatka:<br />
Nakon što nacrtamo sliku (kružnica) prema Talesov poučak o obodnom kutu<br />
∠DSJ nad promjerom kružnice DJ trokut △DSJ je pravokutan, budući<br />
da je SK ⊥ DJ visina na hipotenuzu prema Euklidovom poučku o visini<br />
pravokutnog trokuta i dobivenim odsječcima na hipotenuzi dobivamo da je:<br />
|SK| 2 = |DK| · |KJ|. (1)<br />
Potencija točke K s obzirom na zadanu kružnicu za tetive DJ i LM<br />
daje jednakost |DK| · |KJ| = |LK| · |KM|, i jer je K polovište od LM tj.<br />
|KM| = |LK| dobivamo:<br />
Iz (1) i (2) dobiva se tražena jednakost.<br />
|DK| · |KJ| = |LK| 2 (2)<br />
S<br />
D<br />
L<br />
K<br />
M<br />
J<br />
Slika 1: Kružnica<br />
Rješenje 13. zadatka:<br />
Pretpostavimo da su n 1 , n 2 , ..., n k takvi neparni brojevi za koje vrijedi tvrdnja,<br />
tj. 1 zapišimo kao traženi zbroj:<br />
1 = 1 n 1<br />
+ 1 n 2<br />
+ ... + 1 n k<br />
pomnožimo tu jednakost s n 1 , n 2 , ..., n k tada je:<br />
5
n 1 · n 2 · ... · n k = n 2 · n 2 · ... · n k + n 1 · n 3 · ... · n k + ... + n 1 · n 2 · ... · n k−1<br />
što je nemoguće zbog različitih parnosti lijeve i desne strane, jer je lijeva<br />
strana umnožak neparnih brojeva pa je ona neparna, a desna strana ima k<br />
pribrojnika i k je paran broja pa je on parna.<br />
Ako je k neparan, tada je moguće zapisati 1 kao zbroj k recipročnih<br />
neparnih brojeva. Npr. za k = 9 imamo takav prikaz:<br />
1 = 1 3 + 1 5 + 1 7 + 1 9 + 1 11 + 1 15 + 1 35 + 1 45 + 1<br />
231 .<br />
Rješenje 14. zadatka:<br />
Označimo s A = 1 + 1 + 1 + · · · + 1<br />
3 5<br />
sada je<br />
317 + 1<br />
319 i B = 1 2 + 1 4 + · · · + 1<br />
+ 1 ,<br />
316 318<br />
p<br />
q = A−B = (A+B)−2B = (1+1 2 +1 1<br />
+· · ·+<br />
3 318 + 1<br />
319 )−2·(1 2 +1 1<br />
+· · ·+<br />
4 316 + 1<br />
318 )<br />
p<br />
q = (1 + 1 2 + 1 3 + · · · + 1<br />
318 + 1<br />
319 ) − (1 + 1 2 + 1 3 + · · · + 1<br />
158 + 1<br />
159 )<br />
p<br />
q = 1<br />
160 + 1 1<br />
+· · ·+<br />
161 318 + 1<br />
319 = ( 1<br />
160 + 1<br />
319 )+( 1<br />
161 + 1 1<br />
)+· · ·+(<br />
318 239 + 1<br />
240 )<br />
p<br />
q = 479<br />
160 · 319 + 479<br />
161 · 318 + · · · + 479<br />
239 · 240 = 479 · k<br />
160 · 161 · ... · 319 .<br />
Budući da je 479 prost broj ne postoji faktor u nazivniku s kojim bi bio<br />
djeljiv, dakle p = 479 · k.<br />
6