11.05.2015 Views

1. light-geometrija 1. Simetrale kutova nekog konveksnog ...

1. light-geometrija 1. Simetrale kutova nekog konveksnog ...

1. light-geometrija 1. Simetrale kutova nekog konveksnog ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Transform your PDFs into Flipbooks and boost your revenue!

Leverage SEO-optimized Flipbooks, powerful backlinks, and multimedia content to professionally showcase your products and significantly increase your reach.

<strong>1.</strong> <strong>light</strong>-<strong>geometrija</strong><br />

<strong>1.</strong> <strong>Simetrale</strong> <strong>kutova</strong> <strong>nekog</strong> <strong>konveksnog</strong> četverokuta odreduju novi četverokut,<br />

dokaži da je on tetivan.<br />

2. Neka je ABCD tetivan četverokut kojemu su dijagonale medusobno<br />

okomite i sijeku se u točki P. Dokaži da okomica iz točke P na neku od stranica<br />

četverokuta raspolavlja nasuprotnu.<br />

3. Dokaži da je zbroj <strong>kutova</strong> peterokrake zvijezde (ne mora biti pravilna)<br />

jednak 180°.<br />

4. Neka su P i Q polovišta dviju stranica jednakostraničnog trokuta ABC.<br />

Presjek produžetka dužine PQ i opisane kružnice trokutu ABC označimo s<br />

R. Dokaži da točka Q dijeli dužinu PR u zlatnom rezu, tj.<br />

P R<br />

P Q = P Q<br />

QR .<br />

5. Dokaži Menelajev teorem: Točke P, Q i R sa stranica trokuta AB, BC<br />

i CA, mogu biti i na produžetku neke od njih, su kolinearne ako i samo ako<br />

je:<br />

AP<br />

P B · BQ<br />

QC · CR<br />

RA = −<strong>1.</strong><br />

6. Dokaži Cevin teorem: Neka pravci kroz vrhove trokuta ABC sijeku<br />

nasuprotne stranice u točkama L, M i N. Dokaži da su pravci AL, BM i CN<br />

konkurentni tj. sijeku se u jednoj točki ako i samo ako je:<br />

AN<br />

NB · BL<br />

LC · CM<br />

MA = <strong>1.</strong><br />

1


7. Točkama B i C trokuta △ABC prolazi kružnica k koja AB siječe u P<br />

i AC u R. Ako se pravci P R i BC sijeku u točki Q dokaži da je:<br />

|QC|<br />

|QB|<br />

=<br />

|RC| · |AC|<br />

|P B| · |AB| .<br />

8. Stranicu AB kvadrata ABCD produljimo do točke P tako da je<br />

|BP | = k · |AB|. Točka M je polovište stranice CD, presjek dužina BM<br />

i AC označimo s Q i presjek dužina P Q i BC označimo s R. Koliko je |CR|<br />

|RB| ?<br />

9. Trokut △ABC siječe kružnicu u točkama E, E‘, D, D‘, F, F ‘. Dokaži<br />

ako su AD, BF i CE konkurentni, tada su i AD‘, BF ‘ i CE‘ konkurentni.<br />

10. U trokutu △ABC je CD visina na AB i P je neka točka na CD. AP<br />

siječe CB u Q i BP siječe CA u R. Dokaži da je ∠RDC = ∠QDC.<br />

1<strong>1.</strong> Hipotenuza AB pravokutnog trokuta △ABC podijeljena je na 4 jednaka<br />

dijela točkama: G, E, i H. Izračunaj |CG| 2 + |CE| 2 + |CH| 2 ako je<br />

poznata duljina hipotenuze c.<br />

12. Tetiva kružnice LM je prepolovljena točkom K, i neka je DJ nova<br />

tetiva kroz točku K. Nad tetivom DJ je polukružnica koju okomica na DJ<br />

iz K siječe u S. Dokaži da je |KS| = |KL|.<br />

13. Neka je k paran broj. Je li moguće 1 zapisati kao zbroj k recipročnih<br />

neparnih brojeva?<br />

14. Neka su p i q prirodni brojevi, takvi da je:<br />

Dokaži da je p djeljivo s 479.<br />

p<br />

q = 1 − 1 2 + 1 3 − 1 4 + ... − 1<br />

318 + 1<br />

319 .<br />

2


15. Na svakoj stranici trokuta dana je točka. Svaki vrh i dvije točke s<br />

njegovih stranica odreduju kružnicu. Dokaži da te kružnice imaju zajedničku<br />

točku.(Miquelov teorem)<br />

16. Dokaži Ptolomejev teorem: U tetivnom četverokutu je umnožak dijagonala<br />

jednak zbroju umnožaka nasuprotnih stranica.<br />

17. U trokutu △ABC, D je polovište od BC, E je polovište od AD, i G<br />

je polovište od F C. Odredi omjer površina △ABC i △EF G.<br />

18. Neka su m i n cijeli brojevi, 1 ≤ m ≤ 2011 i 1 ≤ n ≤ 2011, koji zadovoljavaju<br />

jednadžbu (n 2 − m · n − m 2 ) 2 = <strong>1.</strong> Odredi minimalnu vrijednost<br />

za n 2 + m 2 .<br />

19. Funkcija f je definirana na skupu prirodnih brojeva i poprima vrijednosti<br />

u skupu nenegativnih cijelih brojeva. Poznato je da:<br />

a) za svaki m i n, f(m + n) − f(m) − f(n) poprima jednu od vrijednosti 0<br />

ili 1;<br />

b) f(2) = 0;<br />

c) f(3) > 0;<br />

d) f(9999) = 3333.<br />

Odredite f(2011).<br />

3


20. Dvije paralelne tangente kružnicu diraju u točkama M i N. Treća<br />

tangenta dira kružnicu u točki P i siječe preostale dvije u K i L (K je na<br />

tangenti na kojoj je M, a L na onoj gdje je N). Dokaži da kružnica kojoj je<br />

promjer KL prolazi središtem prve kružnice.<br />

2<strong>1.</strong> Kružnica je upisana u kružni isječak središnjeg kuta (<strong>1.</strong> i 2. razred<br />

90°, a 3. i 4. α°) i polumjera r. Koliki je polumjer upisane kružnice?<br />

22. Dokaži da su nožišta neke točke s opisane kružnice trokuta na stranice<br />

tog trokuta kolinearna. (Simsonov teorem)<br />

23. Nadi sve funkcije f : NN 0 za koje vrijedi:<br />

<strong>1.</strong> f(mn) = f(m) + f(n);<br />

2. f(10m + 3) = 0;<br />

3. f(10) = 0.<br />

24. Neka je a = 123456789 i b = 98765432<strong>1.</strong><br />

a. Nadi najveći zajednički djelitelj od a i b.<br />

b. Nadi ostatak pri dijeljenju najmanjeg zajednčkog višekrtanika od a i b s 1<strong>1.</strong><br />

25. Dokaži da je broj 1<strong>1.</strong>..122...2, po 100 jedinica i dvica u nizu, umnožak 2<br />

uzastopna prirodna broja.<br />

4


Rješenje 12. zadatka:<br />

Nakon što nacrtamo sliku (kružnica) prema Talesov poučak o obodnom kutu<br />

∠DSJ nad promjerom kružnice DJ trokut △DSJ je pravokutan, budući<br />

da je SK ⊥ DJ visina na hipotenuzu prema Euklidovom poučku o visini<br />

pravokutnog trokuta i dobivenim odsječcima na hipotenuzi dobivamo da je:<br />

|SK| 2 = |DK| · |KJ|. (1)<br />

Potencija točke K s obzirom na zadanu kružnicu za tetive DJ i LM<br />

daje jednakost |DK| · |KJ| = |LK| · |KM|, i jer je K polovište od LM tj.<br />

|KM| = |LK| dobivamo:<br />

Iz (1) i (2) dobiva se tražena jednakost.<br />

|DK| · |KJ| = |LK| 2 (2)<br />

S<br />

D<br />

L<br />

K<br />

M<br />

J<br />

Slika 1: Kružnica<br />

Rješenje 13. zadatka:<br />

Pretpostavimo da su n 1 , n 2 , ..., n k takvi neparni brojevi za koje vrijedi tvrdnja,<br />

tj. 1 zapišimo kao traženi zbroj:<br />

1 = 1 n 1<br />

+ 1 n 2<br />

+ ... + 1 n k<br />

pomnožimo tu jednakost s n 1 , n 2 , ..., n k tada je:<br />

5


n 1 · n 2 · ... · n k = n 2 · n 2 · ... · n k + n 1 · n 3 · ... · n k + ... + n 1 · n 2 · ... · n k−1<br />

što je nemoguće zbog različitih parnosti lijeve i desne strane, jer je lijeva<br />

strana umnožak neparnih brojeva pa je ona neparna, a desna strana ima k<br />

pribrojnika i k je paran broja pa je on parna.<br />

Ako je k neparan, tada je moguće zapisati 1 kao zbroj k recipročnih<br />

neparnih brojeva. Npr. za k = 9 imamo takav prikaz:<br />

1 = 1 3 + 1 5 + 1 7 + 1 9 + 1 11 + 1 15 + 1 35 + 1 45 + 1<br />

231 .<br />

Rješenje 14. zadatka:<br />

Označimo s A = 1 + 1 + 1 + · · · + 1<br />

3 5<br />

sada je<br />

317 + 1<br />

319 i B = 1 2 + 1 4 + · · · + 1<br />

+ 1 ,<br />

316 318<br />

p<br />

q = A−B = (A+B)−2B = (1+1 2 +1 1<br />

+· · ·+<br />

3 318 + 1<br />

319 )−2·(1 2 +1 1<br />

+· · ·+<br />

4 316 + 1<br />

318 )<br />

p<br />

q = (1 + 1 2 + 1 3 + · · · + 1<br />

318 + 1<br />

319 ) − (1 + 1 2 + 1 3 + · · · + 1<br />

158 + 1<br />

159 )<br />

p<br />

q = 1<br />

160 + 1 1<br />

+· · ·+<br />

161 318 + 1<br />

319 = ( 1<br />

160 + 1<br />

319 )+( 1<br />

161 + 1 1<br />

)+· · ·+(<br />

318 239 + 1<br />

240 )<br />

p<br />

q = 479<br />

160 · 319 + 479<br />

161 · 318 + · · · + 479<br />

239 · 240 = 479 · k<br />

160 · 161 · ... · 319 .<br />

Budući da je 479 prost broj ne postoji faktor u nazivniku s kojim bi bio<br />

djeljiv, dakle p = 479 · k.<br />

6

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!