Procjena ekoloski prihvatljivog protoka za ... - NVO Green Home

Nacrt izvještaja:PROCJENA EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOGPROTOKAZA RIJEKU CRNOJEVIĆARadna grupa za vodeFAZA I: IZVJEŠTAJ O TESTIRANJU METODOLOGIJA ZA POTREBE IZRADE PRAVILNIKAO EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOM PROTOKUDecembar 2012.1

PROJEKAT: Inicijativa za održivu hidro-energiju u Dinarskom luku (DASHI)FAZA IRadna grupa za vodePROCJENA EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOG PROTOKA ZA RIJEKU CRNOJEVIĆA:FAZA I: IZVJEŠTAJ O TESTIRANJU METODOLOGIJA ZA POTREBE IZRADE PRAVILNIKAO EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOM PROTOKUFinansirano od:MAVA fondacijeProjekat izvodi:WWF Mediterranean Programme Office u saradnji saNVO Green HomeSupervizor, WWF Mediterranean Programme Office:Francesca Antonelli, Mr. bioloških naukaDASHI projektni lider u Crnoj Gori, NVO Green Home:Nataša Kovačević, Dipl. pravnikVođe tima eksperata, radna grupa za vode:•Nataša Smolar-Žvanut, Prof.Dr.•Esena Kupusović, Prof.Dr.EKSPERTSKA GRUPA:• Danilo Mrdak, Doc. Dr. bioloških nauka• Ivana Bajković, Dipl. hidrolog• Darko Novaković, Dipl. geolog• Pavle Đurašković, Dipl. hemičar• Jelena Rakočević, Prof. dr. bioloških nauka• Miloje Šundić, Mr. bioloških naukaDizajn:Azra VukovićŠtampa:Mouse štamparijaTiraž: 1000 primjeraka2

Sadržaj1. Ciljevi projekta2. Metode za procjenu EPP2.1. Mathey2.2. BiH2.3. MNQ2.4. Slovenačka2.5. Holistička3. Opis područja3.1. Geografija3.2. Geologija rijeke i pritoka3.3. Riječna hidrologija i morfologija3.4. Ekološke karakteristike3.4.1. Ekoregija Status zaštite rijeke3.5. Zagađenje rijeke3.6. Korišćenje rijeke(podaci o mjestu zahvatanja, Qi, nadmorska visina, količina i dinamika zahvatanja)3.7. Upravljanje rijekom4. Izbor mjesta uzorkovanja4.1. Opis lokaliteta: hidrologija i morfologija4.2. Opis lokaliteta: biologija4.3. Opis lokaliteta: fizičko-hemijski parametri5. Materijal i metode5.1. Hidrologija i morfologija5.1.1. Hidrološki podaci za proračun EPP5.2. Riječna ekologija5.2.1. Ribe Invertebrata5.2.2. Fitobentos5.3. Fizičko-hemijski parametri6. Ciljevi procjene EPP7. Rezultati7.1. Hidrologija i morfologija7.2. Riječna ekologija7.2.1. Ribe7.2.2. Invertebrata7.2.3. Fitobentos7.3. Fizičko-hemijski parametri8. Identifikacija ekoloških vrijednosti i drugih vrijednosti rijeke9. Definicija kritičkih parametara za ekološke vrijednosti rijeke10. Procjena EPP10.1. Metoda Mathey10.2. Metoda BiH10.3. Metoda GEP10.4. Slovenačka metoda10.5. Holistički pristup11. Zaključci11.1. Hidrološki aspekt11.2. Ekološki aspekt11.2.1. MM metoda12. Monitoring riječnog ekosistema radi procjene učinkovitosti EPP13. Monitoring EPP14. Preporuke za nastavak aktivnosti15. Reference16. Prilozi3

1. Uvod i ciljevi projektaOvaj izvještaj predstavlja jednu od komponenti projekta “Inicijativa za održivu hidroenergiju uDinarskom luku” (DASHI), finansiranog od strane MAVA fondacije, koji realizuju WWFMediteranski program i NVO Green Home.On je urađen za potrebe definisanja metodologije o ekološki prihvatljivom protoku u Crnoj Gori.Analizirajući rezličite uporedne metode koje su testirane na dva pilot vodna tijela (rijekaCijevna i Rijeka Crnojevića) stručnjaci iz oblasti hidrologije, biologije i hemije su odabralinajprikladniju metodu. Ova metoda ili tvz. MM metoda trebala bi biti prenesena u Pravilnik oekološki prihvatljivom protoku (trenutno u Pravilnik o načinu određivanja garantovanogminimuma proticaja nizvodno od vodozahvata) i biti dalje usklađena sa zakonima koji regulišupitanja voda.Osnovni ciljevi projekta su:1) Najmanje 4 investitora za hidro-energetske objekte aktivne u priroritetnim područjimazvanično primjenjuju standarde koji proističu iz Okvirne direktive o vodama (ODV)2) Ključni upravljači vodama u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Albaniji razumiju uticaje hidroenergetskihobjekata i moguća rješenja i primjenu održivih hidroloških principa.3) Najmanje dvije međunarodne ili nacionalne finansijske institucije, aktivne u prioritetnimpodručjima na izgradnji brana, usklađuju se sa obavezama održivog poslovanja.U početnoj fazi planiranja, NVO Green Home je 7. marta 2012. godine organizovao intervju sapredstavnicima sektora za upravljanje vodama i zaštitu životne sredine kako bi se procijenilamogućnost zakonodavnog usklađivanja koncepta ekološki prihvatljivog protoka (EPP) irazmotrili institucionalni kapaciteti za njegovu primjenu. Uz podršku Delegacije EU u Podgoricije 19-20. juna 2012. organizovana obuka za predstavnike istih grupa u cilju prenosa znanja iiskustava vezano za razumijevanje ekološki prihvatljivog protoka (EPP), o izvodljivostiimplementacije EPP u Crnoj Gori zasnovane na iskustvima iz regiona i daljem planiranjukoraka. Učesnici oba događaja su iznijeli jasan stav da je neophodno utvrditi EPP za CrnuGoru i metodološki proračun koji će se koristiti prilikom planiranja i operativnog djelovanjahidroenergetskih i drugih objekata na rijekama.Zasnovano na preporukama sa radionice i obuke, u septembru 2012 je ustanovljena radnagrupa sačinjena od stručnih lica iz Crne Gore, koji su kooridnirani od strane međunarodnihstručnjaka iz Slovenije i Bosne i Hercegovine. Radna grupa je uključila eksperte u oblastihidrologije i hidrogeologije, biologije i hemije. Šest lokalnih eksperata je obučeno od stranevodećih eksperta da zajednički rade na testiranju, uključujući prikupljanje podataka, terenskirad i analizu uzoraka. Prvi sastanci su održani u septembru 2012., dok su već početkomoktobra odrađena prva uzorkovanja na rijeci Cijevni.Upotrebom postojećih hidroloških podataka i uzoraka prikupljenih na terenu, procjenjen je EPPprema pet različitih metodologija, od kojih je jedna razvijena od same radne grupe tvz. MMmetodologija preporučena i posebno predstavljena u izvještaju. Sa izradom izvještaja oprocjeni ekološki prihvatljivog protoka za rijeku Cijevnu i rijeku Crnojevića je završena faza I.Faza II koja predstoji tokom 2013. uključiće izradu Prijedloga Pravilnika o ekološkiprihvatljivom protoku zasnovanom na najprihvaćenijoj metodologiji analiziranoj u fazi I uzkonsultaciju i saradnju sa širokim krugom zainteresovanih strana.2. Metode za procjenu EPPUzimajući u obzir osnovnu ideju ekološki prihvatljivog protoka da se očuva ekosisitem rijeke,određivanje EPP na rijeci Cijevni i Rijeci Crnojevića je rađeno na osnovu četiri metode:1. GEP metoda2. metoda Matthey3. Slovenačka metoda4. MNQ metoda4

Holistički pristup je funkcionalna analiza koja razmatra široko područje ekoloških i hidrološkihaspekata riječnih sistema i često uključuje sazivanje panela eksperata. Svi koraci u procjeniEPP-a trebaju biti detaljno objašnjeni i podržani argumentima u izvještaju eksperata. Uprocesu procjene EPP potrebno je izabrati najranjivije i najosjetljivije biološke/ekološkeelemente, na koje vodozahvat ima najveći uticaj. EPP treba odrediti tako da se održe strukturei funkcije rijeke i obalskog ekosistema, a takođe i najosjetljiviji elementi rijeke i obalskihekosistema, slijedeći ciljeve koji trebaju biti postignuti. Uzorkovanje se mora obaviti u vrijemenajmanjih protoka, kada je uticaj zahvatanja vode na ekosistem najveći.Za postizanje ciljeva za rijeku i obalski ekosistem, osnovne komponente režima EPP-a trebajuuključivati slijedeće protoke: protoke održanja korita, koji održavaju formu i veličinu, oblik i strukturu u rijeci protoke održanja staništa, koji održavaju staništa i uklanjaju mulj i organske taloge protoke očuvanja vodenih i obalskih ekosistema, te održanja povezanosti staništa minimalne prihvatljive protoke koji omogućavaju maksimalna staništa za odabraneciljne vrste prirodnog biljnog i životinjskog svijetaprotoke koji omogućavaju sezonske riječne poplaveprotoke koji neće pogoršati dobro hemijsko i ekološko stanje, ili dobar ekološkipotencijal rijeke.Za usvajanje ekološki prihvatljivog režima protoka u određenoj godini (srednje sušna, sušna, uslučaju dužeg sušnog perioda), treba uzeti u obzir hidrološke uslove u slivu i bilo koje drugeokolnosti za upravljanje.3. Opis područja3.1. GeografijaRijeka Crnojevića izvire iz Crnojevića pećine koja se nalazi sjeverozapadno od Skadarskogjezera, u blizini naselja Rijeka Crnojevića. Njen donji tok je poprimio ovo ime, tako da je danaspredmetni vodotok najviše poznat kao Obodska Rijeka (a rijetko pod imenom RijekaCrnojevića).Slika 3.3.1: Slivno područje Rijeke Crnojevića5

Veliki dio toka ove rijeke je pod dominantnim uticajem Skadarskog jezera. Kao što je vidljivo ina slici 3.3.1. sa sezonskim porastom nivoa jezera Rijeka Crnojevića plavljenjem postajerukavac jezera i tok se odvija samo na malom dijelu iznad naselja.Druga od specifičnosti ove rijeke vezana je za karstnu prirodu njenog izvora.3.2. Geologija rijeke i pritokaRijeka Crnojevića predstavlja tok koji drenira veliko karstno zaleđe bez površinskog oticaja.Tereni sliva Rijeke Crnojevića izgrađeni su od:dobrovodopropusnih stijena pukotinsko-kavernozne poroznosti, predstavljenihveoma skaršćenim i tektonski polomljenim krečnjacima, donjojurske starosti, kao idolomitima gornjotrijaske starosti u zoni Cetinjskog rasjeda i sistema hidrološkipovezanih Cetinjskih pećina (Cetinjske, Lipske, Crnojevića);slabovodopropusnih stijena pukotinske poroznosti predstavljenih dolomitimagornjotrijaske starosti, koji izgradjuju zapadni obod i paleoreljef Cetinjskog polja;vodonepropusnih stijena predstavljenih vulkanogeno-sedimentnom formacijom,koja je zastupljena ispod karbonatnih stijenskih masa gornjotrijaske starosti, zatimna južnom obodu Cetinjskog polja i po obodu Uganjske uvaleSlika 3.3.2: Geologija Rijeke CrnojevićaGeološki uslovi terena su u potpunosti uslovili formiranje toka Rijeke Crnojevića u sadašnjemobliku, dok režim Skadarskog jezera uslovljava dužinu ovog toka. Rijeka Crnojevića upotpunosti odslikava režim prostrane karstne izdani što uslovljava i odnos minimalne imaksimalne izdašnosti Crnojevića pećine (izvorišta Rijeke Crnojevića) koji iznosi preko 1:400.6

Slika 3.3.3: Šematski prikaz hidrogeoloških uslova formiranja toka Rijeke Crnojevića (M.Radulović 2000).3.3. Riječna hidrologija i morfologijaKao što je objašnjeno, hidrogeološka veza između Cetinjskog polja i Crnojevića pećine čini dase topografski sliv znatno razlikuje od pravog - hidrološkog - sliva Rijeke Crnojevića.Na Slici 3.3.1 može se primjetiti da je hidrološki sliv Crnojevića pećine, a time i RijekeCrnojevića prilično velik. Njegova površina do hidrološke stanice Brodska njiva iznosi oko 83km 2 , i u nju spada takođe grad Cetinje na nadmorskoj visini oko 650 mnm.Slika 3.3.4: Crnojevića pećina7

Sama Crnojevića pećina ima otvor dimenzija 20 x 10 m, a dužina ispitanog kanala je 350 m.Oko 300 m od otvora pećine izbija više vrela poređanih jedno do drugog.Izliv iz Crnojevića pećine prekriven je kamenjem velikih dimenzija. Od te dionice izveden jevodozahvat za hidroelektranu. To je betonski objekat manjih dimenzija izveden kao preliv, jošu posljeratnom periodu.Nizvodno od ovog ispusta nalazi se hidrološka stanica Brodska njiva, koja je uspostavljena1987. godine. Stanica je i danas u funkciji, opremljena je vodomjernim letvama, limnigrafom, aod skorijeg vremena i online javljačkom automatikom.HS Brodska Njiva se nalazi na tački do koje ne doseže uspor Skadarskog jezera ni pri najvišimvodostajima. Ali nizvodni tok je pod njegovim jakim uticajem. Dionica, već pod nazivom RijekaCrnojevića, tipična je sporijim tokom, odnosno plavljenjem u trenucima viših vodostaja – što seponavlja svake godine.3.4. Ekološke karakteristikeRijeka Crnojevića (Obodska rijeka) po tipu pripada kraškim bujičnim vodotokovima saizraženom sezonskom dinamikom. U smislu vodostaja, rijeka ima dva maksimuma i to jedantokom ranog proljeća (april–maj) i jedan tokom kasne jeseni (novembar-decembar). Ovajvodotok karakteriše i jedan vodostajni minimum koji se dešava pri kraju ljeta u periodu avgustseptembar.Razlike izmedju ova dva ekstremna slučaja često su i preko dvadeset puta u koristvisokih vodostaja. Ovakve razlike uzrokovane su karakteristikom padavina u ovom dijeluBalkanskog poluostrva koje su izdašne upravo u ova dva perioda, sa tim što proljećni nivovisokih voda je nešto niži, ali zato traje nešto duže (usljed topljenja sniježnog pokrivača).Rijeku Crnojevića karakteriše visoka količina rastvorenog kiseonika i relativno stabilnatemeperatura vode, koja u većem dijelu godine pogoduje pastrmskoj ribljoj fauni. Medjutim, uistraživanim djelovima ove dvije rijeke pored pastrmskih vrsta sreću se i šaranske vrste, štoukazuje na mrenski region kada su ekološki uslovi ova dva sektora rijeka u pitanju.Rijeka protiče kroz čiste krečnjačke predjele tako da je karakterišu brojni ponori, ali i izvori dužnjenog toka. Substrat je kombinovan i sastoji se od sitnijeg kamenja-pijeska koji se nalaze nadnu najvećih virova, kamenito-šljunkovitog je karaktera na prelivima, dok brzake karakteriševeći pad, brži protok vode i kamenito-stjenoviti substrat.U smislu temeperaturnog režima, karakteriše je relativno konstantna i niska temerpatura vodetokom većeg dijela godine (uglavnom ispod 15 0 C), dok samo tokom poslednja dva ljetnjamjeseca, usled niskog vodostaja i visokih temperatura vazduha, temperatura vode može dadostigne i 20 o C. Voda Rijeke Crnojevića temperaturno je nešto stabilnija usljed kraćeg toka iblizine vodoizvorišta (kraški izvor koji karakterišu relativno stabilni temperaturni uslovi).8

3.4.1. EkoregijaRijeka Crnojevića u potpunosti teče kroz mediteransku ekoregiju, dok se rijeka Cijevna jednimsvojim izvorišnim dijelom nalazi i u planinskoj ekoregiji. Mediteransku ekoregiju karakterišuizuzetno žarka i sušna ljeta, dok su zime blage i kišovite. U smislu padavina, karakteristični sujesenji i proljećni cikloni koji se obrazuju iznad Mediterana i koji ovoj regiji donose najvećukoličnu padavina.Mediteranski ekoregion je jedan od 233 ekoregiona sa izuzetnim bogatstvom živog svijeta(visok indeks bidiverziteta) na globalnom nivou. Nalazi se na sjevernoj hemisferi u subtropskojzoni izmedju 28 i 45 paralele, a proteže se od Atlantskog okeana pa do Kaspijskog mora, odaplskih planinskih vijenaca pa do pustinje Sahare. Ovaj region čini kopno koje okružujeMediteran, a prostire se na tri kontinenta, Afriku, Aziju i Evropu. Čini ga mozaik terestričnih,slatkovodnih i marinskih ekosistema.Konkretno, ovaj prostor kroz koji teče Rijeka Crnojevića karakteriše srednja godišnjatemperatura od 12 o C, dok godišnja količina padavina iznosi 2400 mm.3.4.2. Status zaštiteRijeka Crnojevića (Obodska Rijeka) se nalazi unutar granica Nacionalnog Parka „SkadarskoJezero“ i pod najvećim je stepenom pravne zaštite. Medjutim, ova rijeka teče u graničoj regijiNacionalnog Parka, pa nije u fokusu rendžerske službe.3.5. Zagađenje rijeke3.5.1. Rijeka CrnojevićaRijeka Crnojevića je pod antropogenim pritiskom u čitavom slivnom području i na čitavom toku.U gornjem dijelu slivnog područja nalazi se gradsko naselje Cetinje srednje veličine. Premaizvještaju MONSTAT-a o popisu stanovništva u 2011. g., u gradskom jezgru Cetinja živi oko14.000 stalnih stanovnika, dok u zoni slivnog područja Crnojevića rijeke živi još oko 1300.Problematika komunalnih voda grada nije riješena. Veći dio naselja je priključen na kolektorskisistem. Sabirni sistem otpadnih voda nalazi se na najnižoj koti Cetinjskog polja, na lokacijizvanoj Ponor. Nesrećna okolnost u ovom kontekstu je što je ovaj lokalitet početak podzemnog,pećinskog sistema, na čijem je kraju Crnojevića pećina, iz koje izvire Rijeka Crnojevića. Ovajpodzemni koridor, čijem sistemu pripada i Dobrska pećina, je relativno kratke dužine, što jetakođe nepovoljna okolnost za pitanje zagađenja. Simultana ispitivanja su pokazala da je odzivrecipijenta na pluviografski impuls oko 72 sata (Ratomir Živaljević: Hidrološka analiza kretanjakraških voda u slivu Crnojevića rijeke, Fakultet građevinskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu,1993.).Kolektorski sistem nema postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, pa se one u izvornomobliku upuštaju u podzemni slivni sistem.Pošto ovaj drenažni sistem kod Ponora nema dovoljan kapacitet za prijem maksimalnihpadavina, povremeno dolazi do plavljenja Donjeg polja, susjedne zone Cetinjskog polja, kadase stvaraju uslovi za dotok raznih vrsta površinskog zagađenja u sliv rijeke.Značajni dio stanovništva, naročito iz rubnih, prigradskih naselja, nije priključen na kolektorskisistem. U ovom slučaju se otpadne vode upuštaju u septičke jame, odakle zagađenje imakontakt sa slivnom zonom, preko procjednih voda.Iznad Cetinja, pored magistralnog puta za Budvu, na jednom od ljepših vidikovaca premaSkadarskom jezeru, nalazi se smetlište, na kome se odlaže komunalni čvrsti otpad. Smetlištenije obezbijeđeno, niti ima zaštitnu površinu. Otpad je ne kombinovani, nema njegove selekcije9

i mjerenja količine. Često se odlaže i medicinski otpad, kao i leševi uginulih domaćih životinja.Na smetlištu često dolazi do samozapaljivanja otpada.U cilju regulisanja ispuštanja i tretiranja otpadnih voda, Skupština opštine Cetinje je pokrenulainicijativu za izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV). Planirano je dalokacija bude iznad Dobrskog sela, dakle neposredno u slivnom području. Stoga će bitiznačajno pratiti stepen prečišćavanja voda i kvalitet efluenta, prije svega u uslovima kadaprotoci efluenta i krajnjeg recipijenta budu uporedivi.U zoni naselja i nizvodno, značajan doprinos zagađenju daju komunalne vode naselja RijekaCrnojevića i Fabrike ribe.U naselju Rijeka Crnojevića, od svega 175 stalnih stanovnika (izvor: MONSTAT - Popisstanovništva iz 2011. g.) renovirana je kolektorska mreža i izgrađeno PPOV adekvatnogkapaciteta. Značajno je što je na postrojenje priključeno ispuštanje otpadnih voda Fabrike zapreradu ribe. Iako malog protoka, tretman svih otpadnih voda ovog naselja je značajan, jer jeneposredni recipijent usporeni dio toka rijeke. To stvara uslove za ozbiljnije zagađenje vode,pa nije rijetka pojava cvjetanje algi, koje je najčešće krajem proljeća (Obušković, Lj.,Đurašković, P.: Algološke i saprobiološke karakteristike Crnojevića rijeke u ljetnom periodu2004. g., 34. konferencija „Zaštita voda 2005“, JDZV, Kopaonik, 2005, str. 159-164).Slika 3.5.1: Pojava cvjetanja algi u zoni naselja Rijeka Crnojevića, 6. jul 2004. (foto P.Đurašković)Na žalost, postrojenje ne radi, provobitno jer nije bilo adekvatne količine vodovodne vode, akada je to prevaziđeno izgradnjom novog vodovoda, vjerovatno je razlog u propustima uizgradnji mreže.Seoske naseobine u slivu su slabo naseljene i bez komunalne infrastrukture.Vodosnabdijevanje je iz bistijerni (betonske cistijerne za atmosfersku vodu), a otpadna voda izdomaćinstva se ispušta u jamu, septičku ili neku prirodnu. Poljoprivreda je sasvim ekstenzivnai u većoj mjeri se gaji samo vinova loza. Iako se radi o propustljivom karstnom terenu, uticaj izovog sektora se može smatrati zanemarljivim.Značajan suprotni efekat, tj. uklanjanje zagađujućih materija iz vode, naročito nutrijenata, imagusta flotantna, emerzna i barska vegetacija, koja obrasta plitke djelove šireg korita rijeke uzobalu, kao i fitoplankton. Koristan efekat vrste Trapa natans (vodeni oraščić) doseže nivoekonomskog. Naravno da je ovaj efekat lociran za ujezereni dio rijeke, nizvodno od naseljaRijeka Crnojevića.10

Iako nema konzistentnog monitoringa, prema nekim ispitivanjima se može pretpostaviti da seveliki dio zagađenja vezuje sa sediment, koji čine debele naslage mulja i djelovi detritusa.Stoga fitobentos i zoobentos imaju značajnu ulogu u distribuciji i transformaciji zagađenja.3.6. Korišćenje rijekePoslije 2. Svjetskog rata, 1947 je izgrađena HE manje snage, za potrebe snabdijevanjanaselja električnom strujom. Hidroelektrana koristi vodu rijeke za svoj rad. Na samomizvorišnom dijelu je betonskom pregradom formirana mala akumulacija iz koje voda do cijeviHE ide betonskim kanalom.Nizvodno od izvora Rijeke Crnojevića odvaja se derivacioni kanal za hidroelektranu. Zahvat jeizgrađen kao preliv sa stabilnim kapacitetom od 450 l/s. Nalazi se na nadmorskoj visini 48mnm i geografskim koordinatama 42° 21' 06'' i 19° 00' 25''. Kanal ima dužinu 450 m. Voda seu blizini strojare uliva u cjevovod, a višak preliva strmim otvorenim kanalom u ispust.Protok vode može se kontrolisati pokretnom metalnom barijerom na ulazu u kanal. HEpovremeno radi. Kada ne radi, kanal se zatvara na ulazu, ili se ispušta u paralelnu cijev poredzgrade HE. U svakom slučaju voda se ispušta nazad u rijeku, par stotina metara iznad lokacijemjerne stanice.Dužina dionice sa smanjenim proticajem, koja se na taj način formira, je 700 m.Slika 3.6.1: Tok Rijeke Crnojevića i derivacioni kanal za HE11

Slika 3.6.2 : Preliv od derivacionog kanala i cjevovod prema hidroelektraniSlika 3.6.3: Ispust svih voda odvedenih derivacionim kanalom ispod objekta hidroelektraneZa vodosnabdijevanje stanovništva koriste se kaptirani izvori, koji se nalaze nizvodno odrazmatrane dionice toka.Nizvodniji dio toka, pored zagađenja vode koja izvire iz Crnojevića pećine, opterećen je iispuštanjem komunalnih voda iz istoimenog naselja. Dodatno sezonsko zagađenje stiže i izfabrike za preradu ribe. Na tom dijelu toka odvija se i tradicionalni transport čamcima, radiribolova ili turizma.Kroz istoriju ljudskih naseobina na njenim obalama korišćenje voda Rijeke Crnojevića je bilovišestruko, pa se može reći da je ona bila uslov naseljavanja na ovom prostoru. Karakter teupotrebe se mijenjao, naročito posljednjih decenija, sa povećanjem zagađenja njenih voda.12

Na dijelu toka iznad naselja, voda se najčešće koristila za mljevenje žita. Radilo je oko 20mlinova, a danas nijedan.Voda izvorišnog dijela, visokog kvaliteta, stanište je salmonidnih vrsta ribe. Na čitavom tokurijeke razvijen je ekstenzivni ribolov. Sa porastom zagađenja, čak i u uzvodnom dijelu,ugrožena su mrestilišta salmonidnih vrsta, a krivolovom su ugrožene sve vrste.Fabrika za preradu ribe, locirana nizvodno od predmetnih mjernih mjesta i naselja, koristivodu iz rijeke za svoje potrebe, putem pumpne stanice.Malobrojni poljoprivredni djelatnici koriste vodu rijeke za navodnjavanje, ali je ova količinazanemarljiva.Nekad je rijeka bila vodni put redovnog brodskog saobraćaja Rijeka Crnojevića - Virpazar -Ckla. U posljednje vrijeme ovog saobraćaja nema, ali se ekstenzino razvija turističkorekreativnaaktivnost, na vodi i obalama.3.7. Upravljanje rijekomVodoprivredne aktivnosti u slivu Rijeke Crnojevića prostorno spadaju u nadležnost lokalnesamouprave – Opštine Cetinje.Osim toga, zbog uticaja Skadarskog jezera na Rijeku Crnojevića, bitna je i činjenica da jeOdlukom o određivanju voda od značaja za Crnu Goru („Službeni list Crne Gore“, br. 9/08 od8. februara 2008.) Skadarsko jezero određeno za vodu od značaja za Crnu Goru.Aktuelni planovi i strateški dokumenti ne prepoznaju nove, dodatne načine korišćenja vodaovog vodotoka u odnosu na sadašnje.U domenu zaštite voda, izražen je problem zagađenja vode koja izvire iz Crnojevića pećine.Brojne studije dokazale su vezu između voda iz Cetinjskog polja i ove tačke. Očigledno je daje kvalitet voda Rijeke Crnojevića u direktnoj vezi sa zagađenjem koje u geološku podlogustiže infiltracijom procjednih voda deponije grada Cetinje, poniranjem otpadnih voda cetinjskogsistema fekalne kanalizacije i iz drugih izvora zagađenja u hidrološkom slivu Crnojevićapećine. Dakle, rješavanje kvaliteta voda u toku koji razmatramo nije moguće bez adekvatnesanacije izvora zagađenja na Cetinju.4. Izbor mjesta uzorkovanja4.1. Opis lokaliteta: hidrologija i morfologijaZa uzorkovanje i mjerenje proticaja odabrane su dvije tačke. Prva je tačka hidrološke staniceBrodska njiva, nizvodno od ispusta od hidroelektrane. Drugi profil odabran je na dionici gdje jeproticaj smanjen.Profil hidrološke stanice (za portrebe ovog elaborata označavamo ga P2) se nalazi uzvodnood najviše tačke uspora Skadarskog jezera. Na hidrološkoj stanici Brodska Njiva podaci seprikupljaju od 1987. godine do današnjeg dana.Geografske koordinate:širina 4 690 725 (42° 21’ 21’’)dužina 6 584 086 (19° 01’ 15’’)Kota “0”vodomjera:8,32 mnmUdaljenost od ušća:3,03 kmPovršina sliva: 83 km 2Period rada:od 1987. god.13

Opremljenost stanice: Vodomjerne letve, limnigraf, online javljanjeSlika 4.1.1: Položaj profila HS Brodska njiva (sa karte 1:25 000)Profil P1 - sa smanjenim proticajem – izmjeren je cca 50 m uzvodno od ispusta od HE, nadionici bez uticaja uspora. Odabrani profil karakterističan je pravilnim oblikom korita iravnomjernim tečenjem. Minorno korito je šireg i plitkog oblika, šljunkovito do kamenito. Majorkorito uključuje terase na lijevoj i desnoj obali, jako obrasle grmljem i drvećem. Na lijevoj obalinalazi se lokalni put.4.2. Opis lokaliteta: fizičko-hemijski parametriSlika 4.3.1: Pregledna mapa mjernih mjesta za kvalitet vode na Rijeci Crnojevića (pripremaP.Đurašković)14

Tabela 4.3.1.: Geografski podaci za mjerne lokacije (preuzeto sa Google earth)Vodno tijelo Mjerno mjesto Geog. širina Geog. Dužina Nadmorska visinaRijekaRadiš (Lokalitet 1) 42°21'14.55"N 19° 0'40.86"ECrnojevića Brodska njiva 42°21'24.00"N 19° 0'45.31"E(Lokalitet 2)Stanica Brodska njivaStanica Brodska njiva pripada mreži stanica za kvalitet voda Hidrometeorološkog zavoda, nakojoj se kvalitet vode prati od 1983. g. Locirana je uzvodno od naselja Rijeka Crnojevića, uizvorišnom dijelu rijeke. Na istom mjestu je i hidrološka stanica.Dno korita se sastoji od šljunkovitih oblutaka većeg obima. Širi pojas obale je obrastaomakrofitskom vegetacijom, uz obalu vrbom, a dalje četinarima, bagremom, divljim narom,divljom smokvom, drijenom, grabom, pajasenom itd. Područje stanice karakteriše prošireniteren izvorišnog kanjona. Pored stanice prolazi uski makadamski put, do HE. Do Crnojevićapećine postoji označena ekološka staza.Ovdje nema lokalnog zagađenja. Neposredno uzvodno nalazi se mala hidroelektrana. Nalokaciji stanice može se pratiti zagađenje komunalnim vodama i procjednim vodama smetlištasa područja Cetinja. Postoji opravdana teza da dio ovog zagađenja ide direktno kaSkadarskom jezeru, putem podzemnih voda i obodnih vrulja.Slika 4.3.2.: Hidrološka stanica Brodska njiva (Foto P.Đurašković)U slivnom području koje se prati ovim profilom su i sela Gornji Ceklin i Ljubotinj, sa nekolikozaselaka. Uticaj ovog sektora je mnogo manji od gore navedenih. Oznaka uzorka sa ovestanice, za namjenu ove studije je lokalitet 2.Za potrebe ove studije uzorkovana je voda na lokalciji Radiš (lokalitet1). Lokacija pripadarelativno mirnijem dijelu toka, dužine oko 30m, čije kamenito dno je obraslo algama. Lokacijaovog mjernog profila je uzvodno od ispuštanja zahvaćenih voda rijeke za potrebe rada lokalnehidroleketrane.15

Slika 4.3.3.: Lokacija Radiš (lokalitet 1) u periodu malih voda i padavinskog impulsa (FotoP.Đurašković)Okolina je kanjon, sporadično obrastao vegetacijom, uz obalu najviše vrbom, divljom smokvomi narom. Neposredno uzvodno korito čine stijene veće ili manje veličine, između kojih vodaprolazi u većem dijelu godine. U periodu padavinskih talasa nivo vode je iznad ovih stijena, atok poprima karakter jake bujice. Stijene u koritu su obrasle mahovinom.Slika 4.3.4. : Izgled kamenja u koritu rijeke (Foto P.Đurašković)4.3. Opis lokaliteta: biološki parametriUzorkovanje komponenti riječnog ekosistema i opis lokaliteta rađeni su 06. i 07.10.2012.godine na dva lokaliteta na Rijeci Crnojevića. Na Rijeci Crnojevića, prvi lokalitet (1) predstavljadio rijeke gdje nedostaje dio vode jer se uzvodno na samom izvorištu nalazi vodozahvat zahidrocentralu, dok je drugi lokalitet (2) onaj sa nepromijenjenom i prirodnom količinom vode, inalazi se ispod hodrocentrale nakon vraćanja vode u riječno korito, a nalazi se u neposrednojblizini mjerne stanice HMZCG.Na svim lokalitetima uzorkovanjem su obuhvaćena sva tri tipa staništa riječnog ekosistema:brzak (rapid), preliv (run) i vir (pool), (Hawkins et al., 1993).Na Rijeci Crnojevića transekti su rađeni na dvije lokacije. Lokacija (1) je dio rijeke gdjenedostaje voda jer se ona zahvatom vodi od samog vodoizvorišta do hidrocentrale kroz kojuse propušta i vraća nazad u riječno korito. Drugi lokalitet na kojem je urađen transekt (2) je nadijelu Rijeke Crnojevića koji ima prirodnu količinu vode i nalazi se nizvodno od hidrocentrale.16

Lokalitet 1a (brzak, rapid) – dno je relativno strmog nagiba i čini ga krupno kamenje (obrasloperifitonom i mahovinom) i kameni blokovi, koji na pojedinim djelovima vire izvan vode.Strujanje vode je brzo i turbulentno, a dubina oko 0.2 m.Slika 4.1. Lokalitet 1a (Rijeka Crnojevića)Lokalitet 1b (preliv, run) – lokalitet sa umjerenom brzinom strujanja vode, bez turbulentnogtoka. Podloga je pokrivena kamenjem i mjestimično krupnim šljunkom na kojima semakroskopski zapaža zelenkasto-smeđ obraštaj od algi i mahovina. Dubina oko 0.3 m. Obalaje obrasla drvenastom vegetacijom koja djelimično zasjenjuje stanište.Slika 4.2. Lokalitet 1b (Rijeka Crnojevića)Lokalitet 1c (vir, pool) – lokalitet sa jako usporenim strujanjem vode koje se u ovom dijeluskoro i ne opaža. Dno je pokriveno kamenjem i šljunkom intezivno obraslim perifitonomizrazito zelene boje, a dubina je oko 1 m. Obala je obrasla drvenastom vegetacijom kojamjestimično zasjenjuje stanište.17

Slika 4.3. Lokalitet 1c (Rijeka Crnojevića)Lokalitet 2a (brzak, rapid) - dno je umjereno strmog nagiba i čini ga krupno kamenje obrasloperifitonom i mjestimično mahovinom. Strujanje vode je brzo i turbulentno, a dubina oko 0.2 m.Obala je obrasla drvenastom vegetacijom koja u znatnoj mjeri zasjenjuje stanište.Slika 4.4. Lokalitet 2a (Rijeka Crnojevića)Lokalitet 2b (preliv, run) - lokalitet sa umjerenom brzinom strujanja vode, bez turbulentnogtoka. Podloga je pokrivena kamenjem i krupnim šljunkom na kojima se makroskopski zapažazelenkasto-smeđ obraštaj od algi. Dubina oko 0.4m. Obala je obrasla drvenastom vegetacijomkoja djelimično zasjenjuje stanište.18

Slika 4.5. Lokalitet 2b (Rijeka Crnojevića, elektrolov na ovom lokalitetu)Lokalitet 2c (vir, pool) - lokalitet sa jako usporenim strujanjem vode. Dno pokriveno kamenjem išljunkom obraslim perifitonom smeđe-zelene boje, dubina 0.7 m. Obala je obrasla drvenastomvegetacijom koja mjestimično zasjenjuje stanište.Slika 4.6. Lokalitet 2c (Rijeka Crnojevića)19

5. Materijal i metode5.1. Hidrologija i morfologijaZa opis sliva Rijeke Crnojevića koristile su se kartografske podloge raznih razmjera.Topografske karte su skenirane iz analognog oblika i georeferencirane u kompjuterskomprogramu. Na sličan način korišćena je i Karta slivnih područja Crne Gore (D. Dragović), kojaje pomogla pri definisanju sliva.Dopunu prikaza terena predstavljaju satelitski snimci. Na ovim podlogama izvršena je analizageografskih karakteristika terena.Hidrološki podaci vezani za hidrološku stanicu Brodska njiva rezultat su osmatranja Zavoda zahidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore. Preuzeti su iz Vodoprivredne osnove Crne Gore.Pored dostupnih hidroloških podataka za redovnu mjernu stanicu, na terenu je izvršeno inamjensko mjerenje poprečnog profila korita i brzina u njemu. Dobijeni podaci trebaju pružatipodršku za povezivanje sa informacijama dobijenim iz uzorkovanja za određivanje kvalitetavoda i biodiverziteta. Daju informaciju o obliku korita, te brzini strujanja i proticaju u trenutkuosmatranja ekoloških karakteristika vodotoka.Za upoređivanje profila sa punim proticajem (P2) sa profilom sa smanjenim proticajem (P1), uistom danu izvršeno je i drugo hidrometrijsko mjerenje (dionica sa smanjenim proticajem, 50 muzvodno od ispusta HE).5.1.1. Hidrološki podaci za proračun EPPProsječne višegodišnje vrijednosti srednje mjesečnih i godišnjih proticaja(m3/s)Stanica Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Avg Sep Okt Nov Dec God Cv CsBrodskaNJiva9,93 9,43 8,00 6,50 4,67 2,13 1,16 1,12 2,21 5,76 10,68 12,26 6,15 0,320,40Koeficijenti varijacije srednje mjesečnih proticaja (Cv)Stanica Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Avg Sep Okt Nov Dec GodBrodskanjiva0,83 0,62 0,67 0,64 0,81 0,78 0,41 0,46 0,83 0,96 0,65 0,64 0,32Koeficijenti asimetrije srednje mjesečnih proticaja (Cs)Stanica Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Avg Sep Okt Nov Dec GodBrodskanjiva1,16 1,12 0,44 0,48 1,10 2,67 1,30 1,64 2,17 2,79 1,08 0,84 0,40Prosječni godišnji proticaji za karakteristične vjerovatnoćeStanica 0,1% 1% 2% 5% 10% 20% 50% LJg(m3/s)Brodska njiva 13,37 11,30 10,60 9,60 8,74 7,76 6,02 6,1520Modulne vrijednosti godišnjih proticaja za karakteristične vjerovatnoćeStanica 0.1% 1% 2% 5% 10% 20% 50% LJg(m3/s)Brodska njiva 2,17 1,84 1,72 1,56 1,42 1,26 0,98 6,15

Slika 5.2.1. Elektrolov na Rijeci CrnojevićaSlika 5.2.2. Uhvaćena riba u kantiSlika 5.2.3. Vaganje ribeSlika 5.2.4. Mjerenje dužine ribeSlika 5.2.5. Uzorak5.2.2. InvertebrataZa sakupljanje makrozoobentosa korišćene su uobičajne limnološke metode: sakupljanjeplanktonskom mrežom sa promjerom okca 0,2mm (koja predstavlja standardno sredstvo zasakupljanje vodenih organizama), Surberova mreža i aktivno hvatanje organizama metodom“lov na pogled” pomoću kuhinjskog sita. Separacija organizama je obavljena djelimično naterenu, a ostatak u laboratoriji. Materijal je konzerviran u 70% alkoholu. Za određivanje vrstakorišćeni su ključevi: Georgijev,1971., Karaman,G.1973., Karaman,G.1973., Hansen 1999.22

Slika 5.2.8. Sortiranje materijalaPostoje dvije osnovne metode sakupljanja: kvalitativno i kvantitativno (najčešće Surberovommrežom). Za jednu preciznu dokumentaciju, neophodno je dovoljno uzoraka. Osnovninedostatak uzorkovanja Surberovom mrežom jeste da na ovaj način rijetke vrste ne mogu bitisakupljene reprezentativno koristeći ovu tehniku. Samo kvalitativno uzorkovanje,nepojedinačni metod, je podesan za sva područja (mikrostaništa) u okviru jednog riječnogtoka. Postojanje mozaičnosti mikrostaništa unutar jednog riječnog toka, može teško da prikažeponavljajuće kvantitativne rezultate u kompoziciji njihove invertebratne faune.Shodno ovome, korišćena je metoda po Gerecke et al. (1998) koji je predložio „srednju“tehniku, na način što bi se sakupljale kumulativno bentoske vrste sa svih tipova supstratapomoću ručne planktonske mreže, pomjerajući kamenje, prevrćući šljunak i pijesak, skidajućimahovinu i strugajući perifiton. Vrijeme uzorkovanja u različitim mikrostaništimaproporcionalno je procjeni postotka pokrivača supstrata. Ovo uzorkovanje je semikvantitativno,i upotrebljivo za kvalitativne analize i dokumentaciju u svrhu relativne gustine najznačajnijihtaksona. Metoda uzorkovanja uključuje planktonsku mrežu, odnošenje uzoraka i prenošenjena tacnu očišćeni supstrat. Mikroinvertebrate su u najvećem broju slučajeve oko 3 mm kadasu adulti i okca mreže koja se koristi moraju biti dijametra veličine oko 1 mm.Mreža se postavlja tako da je otvor postavljen uzvodno, a dno nizvodno, a pomoću ruke ilinoge distribuiramo životinje u mrežu. U pijesku ili šljunku životinje mogu prodirati na mnogoveću dubinu (2-30 cm) nego što je uzorkovanje mrežicom. Obično takve dubokoživeće vrstesu mali mikroračići i nematode i njihov doprinos je relativno zanemarljiv.5.2.3. FitobentosAlge su na svim odabranim lokalitetima sakupljene standardnom metodom struganja saodgovarajućeg supstrata (kamenje, šljunak) i fiksirane na terenu Lugolovim rastvorom.Determinacija vrsta obavljena je na svjetlosnom mikroskopu Axio imager A1 marke Carl Zeissuz konsultovanje odgovarajućih ključeva za determinaciju. Dijatomeje su determinisane satrajnih preparata napravljenih nakon hemijske obrade materijala metodom Hustedt (1930).Procjena relativne brojnosti izvršena je po Pantle-Buck (1955) prema trostepenoj skali 1, 3 i 5(1-pojedinačno prisustvo, 3-srednja bojnost, 5-dominantna zastupljenost, Tab.1).23

Tabela. 5.2.1. Skala za određivanje relativne brojnosti taksona algiBrojnostPrisutnost taksonau % vidljivog polja1 - pojedinačna brojnost 1-153 - srednja brojnost >15-605 - dominantno prisustvo > 60-100Indeks saprobnosti (S) je biološki indikator statusa voda koji se koristi za ocjenu nivoaorganskog zagađenja. Stepen saprobnosti reflektuje intenzitet procesa degradacije organskesupstance u ekosistemu. Indeks saprobnosti određen je na osnovu liste indikatorskihorganizama (Wegl, 1983), metodom Pantle-Buck (1955). Urađena je i hijerarhijska clusteranaliza,poređenjem sličnosti u strukturi vrsta i relativne abundance algalnih vrsta (Bray &Curtis, 1957) između istraživanih lokaliteta.5.4. Fizičko-hemijski parametriKao što je napomenuto, vodno tijelo Crnojevića rijeke je predmet zvaničnog, državnogmonitoringa kvalitativnih i kvantitativnih osobina, koji se sprovodi svake godine.Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju (do jula ove godine Hidrometeorološki zavod),preko specijalizovane službe, organizovane u Sektoru za ispitivanje kavaliteta voda i vazduha,vršeći svoju nadležnost nad ovim poslom, svake godine ažurira bazu podataka, koja zapredmetne vodotoke postoji od 1983. g.Program monitoringa kvaliteta vode je koncipiran i sprovodi se u skladu sa propisima i svojimkapacitetima, kao i finansijskim uslovima, definisanim Budžetom.Program monitoringa sprovodi se u mjesečnim kampanjama uzorkovanja vode, pretežno uperiodu jun-oktobar. U zavisnosti od opštih okolnosti, broj mjerenja tokom godine je bio 3-6.Klasa kvaliteta vode se određuje upoređenjem mjerodavne vrijednosti, dobijene kaoaritmetička sredina dvije najnepovoljnije izmjerene vrijednosti, sa GV propisane klase.Predmet monitoringa je set od nekoliko grupa parametara: fizički parametri, opšti fizičkohemijskisastav vode, kiseonični parametri, nutrijenti, opasne i štetne materije, mikrobiološkiparametri, saprobiološki parametri. Osim ovih, evidentiraju se meteorološki i hidrološkiparametri tokom uzorkovanja, izgled vode, vrsta dna i ostali meta podaci, relevantni zautvrđivanje klase kvaliteta.Tabela 5.3.1: Pregled mjerenih parametara kvaliteta vodeTip parametaraParametriFizički parametriVidljive otpadne materije; primjetna boja,miris, ukus; tempertura vode; suvi ostatak na105 o C; suspendovane materije; providnostFizičko-hemijski parametri pH; elektroprovodljvost; Tvrdoća vode;alkalitet; Ca; Mg; Na; K; Cl; SO 4 ; HCO 3Kiseonični parametriRastvoreni O 2 ; saturacija O 2 ; BPK 5 ; HPKNutrijenti NH 4 ; NO 3 ; NO 2 ; orto-PO 4Opasne i štetne materijeFe; MPAS; FenoliMikrobiološki parametriUkupan broj koli i fekalnih bakterija; ukupanbroj aerobnih mezofilnih bakterijaSaprobiološki parametri Klasa saprobnosti po Liebmanu; Indekssaprobnosti po Pantel-BuckMeta podaciHidrološki podaci: vodostaj;Meteo podaci: Oblačnost; pravac i jačinavjetra; temperatura vazduha; kiša24

6. Ciljevi procjene EPPGlavni cilj EPP je omogućiti da riječni ekosistemi ostaju zdravi i tako pružaju dobra i usluge ukorist ljudi.Specifični ciljevi ocjenjivanja ekološki prihvatljivog protoka u rijekama su: zaštititi vodeni i obalni ekosistem od propadanja; poboljšati/očuvati habitate vodene flore i faune; ograničiti crpljenje/odvajanje vode u periodu niskog protoka; zaštititi habitate, pogotovo za endemične i ugrožene vrste.Uslijed nedostatka gore spomenutih ekoloških podataka i zato što ekološki pragovi (kojezahtijeva novi Zakon o vodama u Crnoj Gori) još nisu određeni, nemoguće je definisatidetaljnije ciljeve kao što su održavanje dobrog ekološkog statusa ili ekološkog potencijalarijeka. Široki spektar metoda je dostupan. Ne postoji jednostavna niti univerzalna metoda zaodređivanje EPP, svaki metod ima svoje prednosti i mane. Kriterijumi za izbor metodeuključuju: način upotrebe vode, ciljeve upravljanja riječnim slivom, raspoložive eksperte,dostupno vrijeme i potrebna finansijska sredstva, kao i postojeće zakonske okvire.7. Rezultati7.1. Hidrologija i morfologija5. oktobra 2012. godine urađeno je za potrebe ovog Projekta mjerenje na dva odabranaprofila. Izmjereni su poprečni profili korita (prikazano u Prilogu 2) i trenutni proticaji (uz pomoćmjerenja polja brzina u poprečnom profilu). Zbog povoljne dubine mjerilo se gazom, uzkorišćenje hidrometrijskog krila.Simultano sa ovim mjerenjem na oba profila vršilo se i uzorkovanje za analizu kvaliteta vode.Slika 7.1.1: Hidrometrijsko mjerenje na Rijeci Crnojevića25

Dobijeno je:Profil P1Profil P2Q (m 3 /s) 0,121 0,592v sr (m/s) 0,034 0,169okvašeni obim (m) 13,48 11,61h max (m) 0,48 0,62Podrobniji prikaz dobijenih rezultata nalazi se u Prilogu 3.7.2. Riječna ekologija7.2.1. RibeRijeka Crnojevića (Rijeka Crnojevića, Lokalitet 1 (1a, 1b, 1c)Na lokalitetu 1a (brzak) nije nadjena niti jedna vrsta ribe što se može objasniti niskimvodostajem i malim protokom, ali i velikim krivolovom u ovom dijelu riječnog toka čemusvakako pogoduje i već pomenuti mali protok usled odvođenja vode u hidrocentralu.Na lokalitetu 1b nađene su sledeće vrste riba (Tabela 7.2.1.)Tabela 7.2.1.Rijeka Crnojevića, lokalitet 1b (preliv, run)Vrsta Dužina (cm) Težina (gr)Anguilla anguilla (jegulja)1 45 cm 350 gr2 32 cm 223 grPhoxinus sp. (gaovica)1 4,5 cm 3 gr2 5 cm 5 gr3 8 cm 9 gr4 7 cm 5 gr5 9 cm 10 gr6 4,5 cm 3 gr7 5 cm 4 grNa lokalitetu 1c nađene su sledeće vrste riba (Tabela 7.2.2.)Tabela 7.2.2. Rijeka Crnojevića, lokalitet 1c (vir, pool)Vrsta Dužina (cm) Težina (gr)Telestes montenigrinus(mekiš)1 11,5 cm 13,5 grPhoxinus sp. (gaovica)1 4,5 cm 3 gr2 5 cm 4,5 gr3 8 cm 9 gr4 7 cm 7 gr5 6 cm 8 gr6 4,5 cm 5 gr7 5 cm 4 gr26

8 3 cm 1,5 gr9 7 cm 6,5 gr10 5 cm 4 gr11 6 cm 4,5 gr12 4,5 cm 4 gr13 8 cm 7,5 gr14 9 cm 10,5 gr15 5 cm 4 grRijeka Crnojevića, Lokalitet 2 (2a, 2b, 2c)Na lokalitetu 2a nađene su sledeće vrste riba (Tabela 7.2.3.)Tabela 7.2.3.Rijeka Crnojevića, lokalitet 2a (brzak, rapid)Vrsta Dužina (cm) Težina (gr)Salmo farioides (potočna pastrmka)1 19,5 cm 166,5 gr2 20 cm 174,5 gr3 20,5 cm 186,5 grNa lokalitetu 2b nađene su sledeće vrste riba (Tabela 7.2.4.)Tabela 7.2.4.Rijeka Crnojevića, lokalitet 2b (preliv, run)Vrsta Dužina (cm) Težina (gr)Salmo farioides (potočna pastrmka)1 27,5 cm 322,5 gr2 23,5 cm 234,5 gr3 21,5 cm 221 gr4 24,5 cm 265 grPhoxinus sp. (gaovica)1 3 cm 1,5 gr2 4,5 cm 3 gr3 5 cm 3,5 gr4 3,5 cm 1,5 gr5 4 cm 2,5 gr6 7 cm 5,5 gr7 5 cm 3,5 gr8 9 cm 7,5 gr9 4 cm 2,5 gr10 6 cm 4 gr11 5 cm 3 gr12 5 cm 3 gr13 5,5 cm 3 gr14 3,5 cm 2 gr15 4,5 cm 3 gr16 4 cm 2,5 gr17 7 cm 6 gr18 8 cm 9 grNa lokalitetu 2c nađene su sledeće vrste riba (Tabela 7.2.5.)Tabela 7.2.5.Rijeka Crnojevića, lokalitet 2c (vir, pool)27

Vrsta Dužina (cm) Težina (gr)Phoxinus sp. (gaovica)1 4 cm 3,5 gr2 9 cm 10,5 gr3 8,5 cm 10 gr4 5 cm 3,5 gr5 4 cm 3 gr6 5,5 cm 4,5 gr7 5 cm 4 gr8 7 cm 6,5 gr9 6 cm 5,5 grTelestes montenigrinus(mekiš)1 10 cm 13,5 gr2 13 cm 20,5 gr3 9 cm 11 gr4 12 cm 15,5 gr5 11,5 cm 14,5 gr6 9 cm 10 grKvalitativno-kvantitivni sastav ihtiofaune na istraživanim lokalitetima i po staništimaTabela 7.2.9. Kvalitativno kvantitativni upordni prikaz uzorkovane ihtiofaune po lokalitetima istaništimaAnguilla anguilla (jegulja) 2Rijeka CrnojevićaLokalitet I Lokalitet IIa b c a b cPhoxinus sp. (gaovica) 7 15 18 9Telestes montenigrinus(mekiš) 1 6Salmo farioides (potočna pastrmka) 3 4Barbus sp. (mrena)Tabela 7.2.10. Ukupna biomasa obrađenog uzorka po vrstama, po lokalitetima i po staništimau gramima (gr)Anguilla anguilla(jegulja)Phoxinus sp.(gaovica)Telestes montenigrinus(mekiš)Salmo farioides(potočna pastrmka)Barbus sp.(mrena)Rijeka CrnojevićaLokalitet ILokalitet IIa b c a B c57339 83 66,5 5113,5 85527,5 104328

Suma po staništu 612 96,5 527,5 1109,5 136Suma po lokalitetu 708,5 1773Grafik 7.2.1. Uporedni pregled broja jedinki i detektovanih vrsta po staništima i lokalitetimaGrafik 7.2.2. Uporedni pregled biomase (u gramima) i učešća detektovanih vrsta po staništimai lokalitetimaBarbus sp. (mrena)Salmo farioides (potočnapastrmka)Telestes montenigrinus (mekiš)Phoxinus sp. (gaovica)Anguilla anguilla (jegulja)Na osnovu dobijenih podataka sa terena lako se može primijetiti velika razlika u kvalitativno –kvantitativnom sastavu ihtiofaune između Rijeke Crnojevića i rijeke Cijevne. Ova razlika jeposljedica potpuno različite hidrologije i količine vode u ova dva vodotoka u najsušnijem dobugodine.29

Međutim, razlike između pojedinačnih staništa na ova tri lokaliteta, a naročito između lokalitetaRijeka Crnojevića II i Cijevna III, daleko su manje od očekivanih. Ovo se naročito odnosi na virkao tip staništa. Ono što je evidnetno jeste da sve detektovane vrste riba u Cijevni imajudaleko veću abundancu, što je za očekivati zbog povoljnijeg hidrološkog režima.Ukoliko se uporede dva lokaliteta na Rijeci Crnojevića, lokalitet I koji ima manjak vode ilokalitet II koji se nalazi ispod mejsta vraćanja vode u korito ove rijeke, primjećuju se veomavelike razlike. Ove razlike su posledica manjka vode u koritu, ali i velikog krivolova koji seodvija na ovoj rijeci, a kojem niži vodostaj naročito pogoduje.Pastrmke su se pokazale kao naročito osjetljive jer odsustvuju na sva tri staništa prvoglokaliteta, dok su na drugom lokalitetu prisutne u brzacima i na prelivu. U Cijevni pastrmke sutakođe prisutne u ovim staništima. I na prelivu i brzaku lokaliteta II Rijeke Crnojevića i Cijevnepastrmke su dominantne u pogledu biomase u našem uzorku.U smislu biomase razlike su takođe značajne kada se uporede gornji i donji lokalitet na RijeciCrnojevića. Razlike su drastične kako u smislu pojedinčnih staništa, tako i u smislu ukupnebiomase oba lokaliteta.Kao jedan od zaključaka možemo istaći da su na nedostatak vode, a posmatrano kroz prizmusastava ihtiofaune na lokalitetima i na staništima, najosjetljiviji brzaci i prelivi, dok su virovidaleko manje podložni promjenama. Sa tim u vezi i riblje vrste kojima su ova dva staništaznačajna (pastrmske vrste prije svega) pokazale su se veoma osjetljivim kada dođe dosituacije kada je voda u manjku (smanjen protok usled korišćenja vode). Ove razlike seogledaju kako u pogledu sastava ribljih zajednica, tako i u pogledu detektovanih biomasauzoraka.7.2.2. InvertebrataMakrozoobentosStepen dosadašnje istraženosti područja sliva Rijeke Crnojevića i rijeke Cijevna je različit upojedinim njihovim regionima: najbolje su istraženi njihovi donji djelovi sliva, od uliva Cijevne uMoraču i Rijeke Crnojevića u Skadarsko jezero, kao i samo Skadarsko jezero o čemu postojidosta literalnih podataka. Što se ide prema gornjim tokovima sliva ovih rijeka sve je manjepoznatih podataka, a još manje publikovanih radova o njihovoj invertebratnoj zajednici. Dosada su vršena samo parcijalna istraživanja ovih pomenutih lokaliteta od strane pojedinihistraživača i uglavnom u ljetnjem periodu godine.Analizom uzoraka sa lokaliteta Rijeke Crnojevića i rijeke Cijevne identifikovano je ukupno 64taksona iz 13 taksonomskih grupa: Chironomidae,Chaoboridae, Ephemeroptera, Plecoptera,Trichoptera, Simulidae, Hirudinea, Oligochetae, Gastropoda, Coleoptera, Crustacea, Acari,Odonata.Tabela7.2.11. Kvantitativni sastav zoobentosa (a- brzak; b-preliv; c-vir)Lokalitet IRijeka CrnojevićaLokalitet IIChironomidae a b c a b cChironomus plumosus 1 1 3 1 3Chironomus semireductus 1 5 1 5Chironomus 3 4Microspectra praecox 2 1 430

Ortocladius sp. 3 3Polypedilum exsectum 1 1 2 2 2Tanytarsus lobatifrons 2 1Psectrocladius griseipennis 1 3 3 4Trichocladius sp.ChaoboridaeChaoborus crystallinus 1 1 3EphemeropteraEphemera danica 1 1 2 1 3Beatis fuscatus 1 3 1 5Ephemerella ignita 1 3 1 2 7Ceanis macruraPlecopteraAmphinemura triangularisNemoura marginata 1 2 2 3Protonemura autumnalis 1 3 4 1 7Leuctra autumnalisCapnioneura balkanica 1 1 3Isoperla grammatica 1Perla marginataChloroperla tripunctata 1 3 1 1 4TrichopteraRyacophila balcanica 1 4 4Hyaropsyche instabilisTinodes braueri 2 3Odontocerum albicorneMystacides azurea 1 3 1 2 5SimulidaeSimulium sp. 2HirudineaHelobdella stagnalis 1 2OligochetaeTubifex sp. 1 2 1 3Limnodrilus udekemianus 1 2 3GastropodaLymnaea fragilis 1 4Lymnaea stagnalis 1 2 1 6Theodoxus fluviatilis 3 2 3 10Coleoptera31

Enochrus coarctatus 1 2 4Helochares lividus 1 3 3 1 4 7Enochurus coarctatusLaccophilus hyalinus 3 3 5Laccophilus minutes 2 1 4Graptodytes veterator 1 2 3 1 4 4Haliplus laminates 2 4 5Platambus maculatusDisticus margnalis 1 2 2 3Peltodites caesus 1 2Elmis sp. 1 2Limnius sp.Helodes sp. 1 3 3 1 1 3CrustaceaGammarus balcanicus 1 3 5 2 5 10Echinogammarus sutarensis 1 2 3 5Echinogammarus veneris 3 4Laurogammarus sutarensis 1 4 5 1 7 10Asellus aquaticus 1 2 3AcariHydrodroma reinhardiOdonataCoenagrion ornatum 1 2 2 1 1 4Erythromma najas 1 3 2 3Enellgama cyathigerum 1 3 2 4Ischnura pumilo 2 3Coenagrion puella 3 1 3Aeshna afinis 1 2Orthetrum cancellatumLibelulla depressaSympetrum flaveolumGomphus flavipesGomphus vulgatissimusU kvalitativnom smislu dominiraju sledeće grupe: Crustacea, Coleoptera, Plecoptera,Ephemeroptera i Chironomidae. Srednja brojnost faune kreće se oko 1000 ind/m 2 , dok jesrednja vrijednost biomase iznosila 10gr/ m 2 . Struktura zajednica Rijeke Crnojevića i rijekeCijevne se u mnogome poklapa (grafik 1 i 2) kako u broju taksona, tako i u kvantitativnojstrukturi. S obzirom da je uzorkovanje vršeno na dvije pozicije u slučaju Rijeke Crnojevićadobijen je, u nekoliko, i bolji rezultat u pogledu brojnosti jedinki i njihovom taksonomskomdiverzitetu.32

Za obje rijeke je karakteristično da je naslabiji diverzitet taksona u korelaciji sa brzinomproticanja vode, pa je u brzacima Rijeke Crnojevića pronađeno od 11-21 takson, a u rijeciCijevni 10 taksona. Za brzake su karakteristične vrste koje su otporne na vodeno strujanje, a ukvalitativnom pogledu čine ih: Chironomus plumosus, Helodes sp., Protonemura autumnalisitd.Na pozicijama uzorkovanja koja smo označili kao preliv i vir, koje odlikuje smanjen protok vodei odsustvo turbulentnijeg kretanja vode imamo znatno veće taksonomsko bogatstvo u odnosuna brzake. Ovdje dominiraju Chironomida, Plecoptera, Crustacea, Trichoptera, Coleoptera iOdonata. U pogledu abudantnosti ističu se vrste: Laurogammarus sutarensis,Echinogammarus veneris, Helochares lividus, Theodoxus fluviatilis, Chloroperla tripunctata,Protonemura autumnalis, Ephemerella ignita, Beatis fuscatus i Tanytarsus lobatifrons.Najveća odstupanja u kvalitativnom smislu odnose se na grupu Odonata gdje vrste kao što suOrthetrum cancellatum, Libelulla depressa, Sympetrum flaveolum, Gomphus flavipes iGomphus vulgatissimus koji su pronađeni u rijeci Cijevni, nisu bili prisutni u uzorcima iz RijekeCrnojevića.Na Rijeci Crnojevića na pozicijama uzorkovanja sa dva različita lokaliteta uočene su određenerazlike u kvalitativnom i kvantitativnom sastavu faune zoobentosa. U dijelu uzorkovanja koji jeoznačen kao brzak imamo visok stepen preklapanja taksona, kao zajedničkih za taj dio tokana obje pozicije. Ovo se odnosi na vrste kao što su: Chironomus plumosus, Polypedilumexsectum, Ephemera danica, Mystacides azurea, Helochares lividus, Graptodytes veterator,Gammarus balcanicus, Laurogammarus sutarensis i Coenagrion ornatum (Tabela 7.2.11.).U dijelu toka koji je označen kao preliv i vir (Grafici 7.2.3. i 7.2.4.) uočene su značajne razlike iu kvantitativnom sastavu faune zoobentosa. Pojedine vrste kao što su Tanytarsus lobatifrons,Simulium sp., Peltodites caesus, Aeshna afinis u potpunosti izostaju u gornjem toku rijeke, doksu u donjem toku u poziciji vira ili preliva prisutne. Na sastav i abudantnost makrozoobentoskezajednice u velikoj mjeri utiče i zajednica perifitona koja je u znatnoj mjeri redukovana ugornjem toku rijeke na lokalitetu koji se nalazi neposredno pored hidrocentrale. Smanjenihidrološki režim vode i visina vodostaja čini se u ovom slučaju ključnim faktorom koji utiče napad brojnosti i taksonomski diverzitet zoobentoske zajednice, pa na lokalitetu koji ima dodatnitok vode iz hidrocentrale je povećanje diverziteta i ukupne biomase. To se najbolje uočava naprimjerima gamaridnih račića Gammarus balcanicus, Laurogammarus sutarensis i coleopteraEnochrus coarctatus i Haliplus laminatus koji su veoma osjetljivi na kolebanja vodnog režima.33

Grafik 7.2.4. Taksonomski odnos na pozicijama uzorkovanja I i II na Rijeci CrnojevićaGrafik 7.2.5. Taksonomski diverzitet Rijeke Crnojevića i rijeke CijevneMikrozoobentos i zooplanktonU faunističkom materijalu je registrovano ukupno nekoliko osnovnih grupa mikroinvertebrata:Protozoa, Copepoda, Cladocera i Rotatoria. U grupi Copepoda nađeno je više od 10 vrsta kojepripadaju podgrupama Cyclopoida, Calanoida i Herpacticoida; a u grupi Protozoa koja je jednaod brojnijih u zajednici, veći dio zajednice čine vrste Testacea i Ciliata. Ipak najveći diomikrofaune Cijevne i Rijeke Crnojevića čine predstavnici grupe Rotatoria među kojima jeidentifikovano preko 30 vrsta. Karakteristični rodovi iz ove grupe su: Euchlenis, Lecane,Trichocerca, Testudinella, Cephalodella i Clurella. Ostali rodovi su bili predstavljeni sa ponajčešće jednom, do dvije vrste. U faunističkom i tipološkom smislu ovi rodovi su glavno jezgroiz kog se uglavnom regrutuju oblici koji ulaze u osnovni sastav limnofaune rotatorijske34

komponente istraživanih rijeka. Mali broj vrsta i mali broj individua u pozicijama uzorkovanjana lokalitetu Rijeka Crnojevića ukazuje na to da je ovdje rječna voda čista, oligotrofna i da jevrlo malo opterećena organskim materijama. Posledično ovome, na transektu rječnog korita odpozicije uzimanja uzorka iznad hidrocentrale do pozicije uzorkovanja ispod hidrocentrale,imamo i pad vrijednosti kvalitativno-kvantitativnog sastava mikrofaune. Nešto eutrofnija voda urijeci Cijevni uzrokovala je da je broj nađenih vrsta mikrofaune bio znatno veći, a i njihovepopulacije su imale znatno veću gustinu, što bi bilo slično nekim drugim betamezosaprobnimvodama, mada na osnovu nađenih bioindikatora saprobnosti nije moglo da se zaključi da je uovom dijelu rječnog toka koji prolazi nadomak naselja zabilježeno neko enormno povećanjestepena populacije - bilo organskog ili neorganskog porijekla. Među predstavnicima ovevodeće mikrofaunističke grupe bili su zastupljeni uglavnom široko rasprostranjeni i za drugevode u Crnoj Gori već dobro poznati oblici. U grupi Cladocera determinisano je 8 oblika,predstavnika familije Chidoridae, Daphnidae, Macrothricidae i Bosminidae. Faunistički itipološki odlučujuću ulogu ima familija Chydoridae sa 5 predstavnika, a ističu se rodovi : Alonai Chydorus. Ove vrste su bile dominantne u rijeci Cijevni pa po trofičkoj orjentaciji i premagustini populacija pojedinih oblika, koja je sasvim mala, oni takođe ukazuju na relativnu čistoćuistraživane rijeke i njenu oligo do betamezosaprobnost. Svi iz ove grupe zabilježeni oblicimahom su obični i dobro poznati i imaju široko biogeografsko rasprostranjenje. U tom smisluističu se: Acroperus harpae, Chydorus sphaericus, Biapertura affinis, Alona rectangula, A.quadrangularis, A.guttata, Allonela nana, Simocephalus vetulus. Vrste koje su dostaabundantne u slatkim vodama, a koje nisu nađene na lokalitetu Rijeka Crnojevića su: Bosminalongirostris, Iliocriptus sordidus, Eurycercus lamellatus.U grupi Copepoda nađeno je 10 vrsta među kojima je bilo oblika Cyclopoida 6 vrsta, Calanoida4 vrste (Diaptomidae 1 vrsta, Canthocamptidae 3 vrste). Među oblicima Cyclopoidanajabundantniji je bio rod Euciclops. Ovaj rod je pronađen na oba lokaliteta u pozicijama vira.Pojava Eudiaptomus vulgaris u nižem toku Rijeke Crnojevića predstavlja izuzetak. S obziromda je on najčešće planktonska forma, njegovo prisustvo ovdje ima samo tranzitni karakter.Njegovo porijeklo ovdje možemo vezati za obližnju stajaću vodu jezera koje ima izuzetan uticajna donji tok rijeke u periodu smanjenog vodostaja. Međutim njegove populacije su bilezastupljene sa malim brojem individua. U poziciji vira u donjem toku Rijeke Crnojevića, gdje sevir dodatno hrani podzemnim izvorom pronađene je i Paracyclops sp. koji je inače stanovnikpodzemnih voda.Grupu Protozoa predstavljaju Rhyzopoda (Testacea i Amoebina) i Ciliata. Vodeći rodovi suArcella i Difflugia:ovi rodovi predstavljaju tipične bentoske i najčešće slabo pokretne ili sesilneforme čije populacije ne razvijaju veliki broj individua. Pretežno su to oblici širokoggeografskog rasprostranjenja i nastanjuju slatke vode različitog tipa. Njihova velikaraznovrstnost, ali i relativno mali broj individua njihove populacije, takođe, ukazuju na trofičkikarakter ovih rijeka po kojima se one mogu svrstati u oligo do betamezosaprobni limničkisistem. Posmatrajući ove predstavnike može se konstatovati da nijesu nađeni indikatori jačezagađenosti vode. U pogledu načina života pojedinih oblika mikrofaune, posebnu zanimljivostpredstavlja pojava pravih planktona - na mjestima vira gdje je tok vode jako usporen. Ovo sedešava u periodu niskog vodostaja.Grupa Rotatorija je predstavljena sa rodovima: Keratella, Gastropus, Ascomorpha iSynchaeta. Uz Bosminu longirostris, Eudiaptomus vulgaris i Tintinnopsis lacustris onipredstavljaju tzv. potamoplankton kojem se pridružuju i mnogi tranzitni plankteri koji se običnomogu naću u jezerskom litoralu, među vodenim biljkama. U širem smislu riječi ovdje se radi oalohtonom planktonu koga u drugim vremenskim prilikama, tokom visokog vodostaja uopštenema.Grafik 7.2.6. Procentualna zastupljenost mikrozoobentosa i zooplanktona u Rijeci Crnojevića iCijevni35

Analizom živog svijeta rijeka Cijevna i Rijeka Crnojevića bile su obuhvaćene zajedniceperifitona algi i makrofaune lentičkih i lotičkih područja kroz pozicije: brzak, preliv i vir. Upogledu longitudinalnih sukcesija primijećene su neznatne razlike u njihovoj osnovnoj strukturi.To se može objasniti kao posledica dejstva uniformnih ekoloških faktora koji vladaju u ovimrijekama. Nešto veći broj mikrozoobentosa je na širim i mirnijim potezima rijeka (pozicije vira ipreliva), nego gdje je nagib bio veći i struja rječnog toka jača. Apsolutne numeričke vrijednostigustine mikrofaunističkih populacija iznosile su 2-10 ind/dm 2 i ove vrijednosti se odnose napozicije uzorkovanja-vir. Znatno niže vrijednosti od 1-3 ind/dm 2 kretale su se na pozicijamauzorkovanja preliv i brzak.Na poziciji I Rijeke Crnojevića iz grupe Rotatoria dominirali su rodovi Euchlenis, Lecane, ali ukvantitativnom smislu sa znatno redukovanim broj vrsta. U donjem toku rijeke pojavljuju sedodatno i Cephalodella i Clurella kao vrste sa stenovalentnom ekološkom valencom. Manjiprotok vode koji uzrokuje smanjenu rastvorljivost kiseonika i povećanje eventualne saprobnostiima naročito uticaja na one grupe organizama koji imaju usku ekološku valencu i manji pragtolerantnosti na promjene biotičkih i abiotičkih faktora. U tom smislu su i izostale vrste ugornjem toku Rijeke Crnojevića: Keratella, Gastropus, Arcella, Alona quadrangularis,A.guttata, Acroperus harpae.Kvalitativna zajednica mikrozoobentosa rijeke Cijevne je u mnogome slična sa Obodskomrijekom. Vrste koje smo pobrojali predstavljaju prave kosmopolite među predstavnicimalimnofaune. Kao izuzetak naveli bismo odsustvo vrste Eudiaptomus vulgaris na ovomlokalitetu, što se može objasniti odsustvom stajaće vode, pa je ovdje nemoguće da se pojavikao tranzitna vrsta. Takođe Paracyclops sp. koji je inače stanovnik podzemnih voda, nijeuočen na ovom lokalitetu. I vrste koje dodatno navodimo kao dodatne za rijeku Cijevnu su:Bosmina longirostris, Iliocriptus sordidus, Eurycercus lamellatus.Među predstavnicima limnofaune nije bio zabilježen gotovo ni jedan indikator jače zagađenihvoda. Konstatovane vrste mikrofaune, ove dvije rijeke, po svojoj ekološkoj i trofičnoj orijentacijiukazuju na to da je njihova voda još uvijek čista i u biološkom smislu nezagađena. Promjenahidrološkog režima u smislu povećanja vodostaja pozitivno utiče na rječni dio, što je uočenona donjem toku Rijeke Crnojevića, u dijelu transekta koji se puni vodom iz hidrocentrale. Timese obezbjeđuje i povećana stopa rastvorenog kiseonika, čija se količina povećava i iz procesafotosinteze svih primarnih rječnih producenata i mikrofita i makrofita.Kocentracija ovog gasa sepovećava zahvaljujući i povećanoj aeraciji vode, što ima za posledicu povećanu aktivnostživotnih zajednica i poboljšanju opšteg abiotskog i biotskog stanja u njoj. Zahvaljujući prisustvuraznovrstnih algi-primarnih producenata perifitona stvaraju se povoljni uslovi za raznih i brojnih36

mikro i makrofaunističkih invertebratnih elemenata. A sve ovo stvara i ogovarajuće uslove zaživot i razvoj populacije riba. Shodno ovome imamo i pad u kvalitativnom i kvantitativnomsastavu mikroinvertebratne zajednice u dijelu toka sa smanjenim dotokom vode koji se odvodiza potrebe hirocentrale.7.2.3. FitobentosU istraživanju fitobentosa Rijeke Crnojevića i rijeke Cijevne identifikovan je ukupno 61 taksoniz tri razdjela: Bacillariophyta, Chlorophyta i Cyanophyta, što je prikazano u tabeli (Tab.7.2.12.).Tabela. 7.2.12. Kvalitativni sastav fitobentosa prema trostepenoj skali 1, 3 i 5 ( 1 - pojedinačnoprisustvo, 3 - srednja brojnost, 5 - dominantna zastupljenost, s -saprobni nivo) u RijeciCrnojevića37sRijeka CrnojevićaTačka 1 Tačka 2CYANOPHYTA a b c a b cPhormidium sp. b-a 1 1Oscilatoria sp. b-a 1BACILLARIOPHYCEAEAchnanthes minutissima o-b 1 3 5 3 5 5KützingA. clevei Grunow 1 3 1A. exigua Grunow 1 1A. flexella (Kützing) Brun 1 1 1 1A. lanceolata (Brebisson) x-b 1 1GrunowA. laterostrata Hustedt 1 1Amphora ovalis Kützing o-b 1Cocconeispediculus b 1 3 1 1 1 1EhrenbergC. placentula Ehrenberg b 3 3 5 3 5 5Cymbella affinis Kützing o 3 1 1C. cymbiformis AgardhC. silesiaca Bleisch o-b 1 1C. cistula (Ehrenberg) Kirchner oC. amphicephala NaegeliC. caespitosa (Kutzing) Brun bC. minuta Hilse ex Rabenhorst b 1 1 1 1 1C. mesiana CholnokyC. subaequalis GrunowC. hybrida GrunowC. leptoceros (Ehrenberg)1KutzingDiatoma vulgaris Bory b 1 1 1 1 1D. mesodon (Ehrenberg) o 1 1 1 1KutzingDiploneis subconstrictaA.CleveFragilariacapucina b 1DesmazièresFragilaria ulna (Nitz.) Lan.-Bert. b 1 1 1 1F. pinata Ehrenberg 1 1Gomphonema angustum o 3 1 1Agardh

G. parvulum Kützing o-aG. acuminatum (Kütz) Raben. bG. angustatum (Kützing) o 1 1 1Raben.G. truncatum Ehrenberg 1G. subtile EhrenbergG. minutum Agardh 1 1 1 1Melosira varians Agardh o-bNavicula cryptotenella Lang- o 1 1Bert.N. tripunctata (O. F. Müller) o-b 1 3 3 1 1 1BoryN. cryptocephala Kutzing a 1 1 1 3N. trivialis Lange-Bertalot 1 1 1 3 1N. capitoradiata GermainN. radiosa Kutzing b 1 1N. capitata Ehrenberg 1 1N. laterostrata Ehrenberg 1 1Navicula graciliso-bNitzschia linearis (Agardh) o-bSmithRhoicosphenia abbreviata L.-B. b 1Surirella angusta Kützing o-bCHLOROPHYTACHLOROPHYCEAEMicrospora sp. 1 1Ulothrix sp. 1 1Gongrosira sp. 1Geminellaminor (Nageli) b 1HeeringOedogonium sp. o-b 1Scenedesmus acutus Meyen b 1 1S. acuminatus (Lagerh) Chod. b 1 1S. ecornis (Ehr.) Chod. b 1 1 1 1S. disciformis (Chod) b 1 1Fott&Kom.ZYGNEMATOPHYCEAEMougeotia sp. o-b 1 1Spirogyra sp.Zygnema sp.Cosmarium sp.Ukupni broj taksona: 7 22 25 8 23 32Saprobni indeks: 1.48 1.61 1.68 1.59 1.70 1.83Kvalitativno dominiraju Bacillariophyta, od kojih je zabilježeno 46 taksona, što čini 76% odukupnog broja identifikovanih taksona. Na drugom mjestu su Chlorophyta (13 taksona), koječine 21% kvalitativne strukture, a na trećem mjestu su Cyanophyta sa 2 taksona, odnosno 3%(Sl). U okviru razdjela Bacillariophyta florističkom raznovrsnošću se najviše ističu rodoviCymbella (11), Navicula (9), Gomphonema (7) i Achnanthes (6), a u razdjelu Chlorophytanajveći broj oblika zabilježen je u okviru roda Scenedesmus (4 vrste).38

Grafik 7.2.7. Procentualna zastupljenost razdjela algi u Rijeci CrnojevićaChlorophyta21%Cyanophyta3%Bacillariophyta76%Generalno, kvalitatitvna struktura zajednica fitobentosa Rijeke Crnojevića i Cijevne je slična ipo bogatsvu vrsta (Rijeka Crnojevića - 42 taksona, Cijevna - 47) i po zastupljenosti pomenutihrazdjela algi u ukupnoj kvalitatitvnoj strukturi zajedice fitobentosa. Međutim, ako posmatramobogatstvo vrsta po pojedinim tačkama uzorkovanja, veći broj taksona karakteriše Cijevnu,nego Crnojevića rijeku, što između ostalog, može biti i posljedica boljih svjetlosnih uslova naCijevni (odsustvo drvenaste vegeticije na obalama). U obje rijeke najmanji broj taksonaregistrovan je na mjestima brzog proticanja vode (brzaci - lokaliteti 1a) i to 7-8 taksona u RijeciCrnojevića, odnosno 16 u rijeci Cijevni. Osim manjeg broja taksona, brzake karakteriše ispecifičan sastav vrsta – isključivo su prisutne silikatne alge i to većinom oni oblici koji suotporni na strujanje vode i površinom ćelije čvrsto priljubljeni za sustrat (Achnanthes,Cocconeis, Navicula).Na mjestima sa smanjenim strujanjem vode (lokaliteti „preliv” i „vir”) u obje rijeke zastupljen jeznatno veći broj taksona nego u brzacima – pored gore pomenutih oblika, prisutni su ikolonijalni oblici silikatnih algi pričvršćeni za supstrat galertnim drškama (Cymbella,Gomphonema), kao i končaste zelene alge (Mougeotia, Zygnema, Microspora itd), ali i poredmirnijeg toka i dalje ipak brojčano dominiraju najčešće Achnanthes minutissima i povremenoCocconeis placentula. Inače, ove dvije vrste su jedine koje su bile prisutne u svim uzorcima tj.na svim istraživanim tačkama, a u najvećem broju slučajeva su bili prisutni i sa velikombrojnošću. A. minutissima je jedna od najraširenijih vrsta silikatnih algi na svijetu ikarakteristična je za vrlo različite tipove voda; tolerantan je na zagađenje, ima visokadaptacioni potencijal na promjene svjetlosnog inteziteta, često se srijeće u dobro aerisanimvodama i vodama koje sadrže niske ili srednje vrijednosti koncentracija nutrijenata iliorganskog opterećenja, može se često sresti i u vodotocima opterećenim teškim metalima i nereaguje na promjene brzine strujanja. Osim toga, velika brojnost ove vrste na svim ispitivanimtačkama pokazuje da vrste koje razvijaju velike populacije nikada ne nestaju iz zajednica, dokse vrste iz malih populacija pojavljuju i nestaju na datom staništu periodično.U Rijeci Crnojevića, zapažene su izvjesne razlike između dva uzorkovana lokaliteta. Tačka 1.koja je više uzvodno sadrži i oligosaprobne oblike karakteristične za čistu vodu, bogatukiseonikom (Cymbella silesiaca, Gomphonema angustum, Achnanthes lanceolata) i imaznatno veću brojnost vrste Navicula tripunctata koja je tipična za oligotrofne vode. Naprotiv,tačka 2. pokazuje veću brojnost Navicula cryptocephala i Achnanthes exigua, kao i končastihzelenih i modrozelenih algi, za koje je poznato da preferiraju vode većeg trofičnog i saprobnogstupnja. Ovo se prvenstveno odnosi na staništa sa manjom brzinom strujanja vode („preliv” i„vir”), dok je u brzacima utvrđena mnogo veća sličnost u pogledu kvalitativne i kvantitativnestrukture zajednice fitobentosa između ove dvije posmatrane tačke.Izračunati saprobni indeksi takođe potvrđuju postojanje izvjesnih razlika između dvauzorkovana lokaliteta na Rijeci Crnojevića. Naime, saprobni indeksi su nešto manji na tački 1(1.48-1.68) i ukazuju na oligo-betamezosaprobni stupanj (I-II klasa), dok na tački 2, koja je39

nizvodno, saprobni indeksi imaju veće vrijednosti (1.59-1.83) – betamezosaprobni stupanj (IIklasa). U rijeci Cijevni, vrijednosti saprobnog indeksa (1.61-1.74) ukazuju na oligobetamezosaprobnido betamezosaprobni stupanj saprobnosti (I-II klasa). Najniže vrijednostisaprobnog indeksa karakterišu brzake na sva 3 ispitivana lokaliteta, a najveće vrijednostivirove.Bray-Curtisov koeficijent sličnostiSličnost u sastavu vrsta i učestalosti pojavljivanja algi na istraživanim lokalitetima je prikazanapomoću Bray-Curtisovog koeficijenta sličnosti. Na prikazanom dendrogramu se zapažaju triklastera. U prvom klasteru su grupisani uzorci uzeti iz brzaka Rijeke Crnojevića sa dvijeuzorkovane tačke koji se izdvajaju po malom broju vrsta i kako je već naglašeno, po najnižemsaprobnom stupnju. U drugom klasteru su uzorci sakupljeni na Rijeci Crnojevića na tački 1(mjesta mirnijeg toka), čiji sastav i abundanca vrsta su najsličniji uzorku iz brzaka Cijevne, apredstavljaju uglavnom oligo do betamezosaprobne oblike algi. Treći klaster čine uzorcisakupljeni u Rijeci Crnojevića na tački 2 i Cijevni na mjestima mirnijeg toka (“preliv” i “vir”).Karakteriše ih veći ukupni broj vrsta i veće prisustvo i brojnost oblika prilagođenih na nešto višisaprobni nivo. Iz dendrograma je vidljivo da u slučaju brzaka, prostorne razlike ne igrajuznačajnu ulogu, ali na mjestima sporijeg proticanja vode, postoje značajnije prostorne razlikeizmeđu zajednica fitobentosa uzorkovanih lokaliteta, naročito kada su u pitanju tačke 1 i 2Rijeke Crnojevića. Ovo ukazuje da i pored slične (male) brzine strujanja, postoje faktori kojiuslovljavaju pojavu ovih razlika.Grafik 7.2.8. Bray-Curtisov koeficijent sličnosti za fitobentos između različitih istraživanihlokaliteta i različitih staništa u njima za Crnojevića rijeku i CijevnuObodska 1 brzakObodska 2 brzakObodska 1 prelivObodska 1 virCijevna brzakObodska 2 prelivObodska 2 virCijevna prelivCijevna vir7.3. Rezultati Fizičko - hemijski parametriRezultati analize jednokratnog uzorka vode na profilima Lokalitet 1 i Lokalitet 2 su dati u Tabeli7.3.1.40

Tabela7.3.1: Rezultati fizičkohemijske i mikrobiološke analize vodeVodno tijeloRijeka Crnojevića GV za A1Mjerni parametriProfil Profil EPP2klasuEPP1 Brodska njivaRadišTemperatura vodeo C 12,0 12,0 9-12Suvi ostatak na 105 o C Mg/l 174 168 -Suspendovane materije Mg/l

Najveća razlika postoji između sadržaja parametara HPK i BPK5. Mislimo da je ovo rezultatveće fito aktivnosti u interakciji sa prisutnim organskim materijama u vodi na profilu EPP1, gdjeje voda mirnija, njena količina veća, a brzina manja, nego na profilu EPP2.Mikrobiološki parametri su veći na uzvodnom profilu EPP1, iz najmanje dva razloga: Prvi profilje bliži izvoru zagađenja i usporeni tok na ovom profilu dozvoljava veće zagrijavanje vode idruge povoljne uslove za razvoj bakterija.Na osnovu rezultata ispitivanja može se zaključiti da zahvat vode na uzvodnom dijelu toka zapotrebe HE ne utiče bitno na kvalitet vode u nizvodnom toku.8. Identifikacija ekoloških vrijednosti i drugih vrijednosti rijekeProstor sliva Rijeke Crnojevića, Crnojevića pećina, sama rijeka i njen uliv u Skadarsko jezerosa veoma promjenljivim godišnjim režimom – sve to predstavlja veoma jedinstven sistem sanespornim environmentalnim vrijednostima:• karstna priroda Crnojevića pećine i njenog sliva – sam prostor pećine, promjenljivirežim voda (sezonski minimumi i maksimumi)• sam gornji tok Rijeke Crnojevića sa svojim ekosistemskim vrijednostima• dalje donji tok Rijeke Crnojevića, plavljen od Skadarskog jezera, opet poseban idrugačiji• raznolikost navedenih pejzaža na veoma kratkoj dužini toka• izuzetan "vodni" ambijent čitavog prostora vezanog za Rijeku Crnojevića, veomapopularan i turistički atraktivanU ekološkom smislu najvažniji parametar za funkcionisanje svakog akvatičnog ekosistema, pai riječnog kao jednog od njih, jeste vodni balans u tom ekosistemu odnosno količina vode kojaje prisutna u pojedinim sezonama u toku godišjeg ciklusa. Ostali ključni parametri (ekološkifaktori) kao što su brzina protoka, količina rastvorenog kiseonika i temperatura uvijek suuzročno povezani sa vodnim bilansom u pojedinim sezonama kao i temperaturnim režimomokolne kopnene sredine.U smislu temperature vode, potpuno je za očekivati da tokom zime kada su i temepraturevazduha najniže budu i najniže temeprature vode, dok količina vode u vodotoku diktiratempreturnu stabilnost u odnosu na okolni kopneni ekosistem. Drugim riječima, veća količinavode znači i veću stabilnost usljed fizičko-hemijskih karakteristika vode kao hemijskogjedinjenja (veliki toplotni kapacitet same vode, veća količina vode se sporije grije ali i sporijehladi). Nadalje, veća količina vode predstavlja i garant da konkretni vodotok neće u potpunostismrznuti (ovo se ne odnosi na rijeke u Mediteranskoj ekoregiji). Tokom toplih ljetnjih mjesecimože doći do pregrijavanja vode (u smislu da temepratura ne odgovara pojedinimkomponentama riječnog ekosistema), ali ukoliko se u riječnom koritu nalazi dovoljno vode toznači i konstantan protok ali i veću termičku stabilnost što sa druge strane garantuje minimalnotrajanje „nepovoljnih” termičkih uslova.Od brzine protoka takođe zavisi tip konstituenata pojedinih riječnih zajednica koje suadaptirane na raziličite dinamičke uslove (adaptacije na brzi protok u vidu raznih tipova kukica,pijavki ali i načina ponašanja). I opet je količina vode u vodotoku, uz nagib pojedinih sektora ipoprečne profile na tim mjestima, ta koja dominantno determiniše dinamičke uslove u riječnomekosistemu odnosno u pojedinim njegovim djelovima. Drugim riječima, manje vode znači imanju brzinu protoka na pojedinačnim staništima i obrnuto.Kiseonik, odnosmo količina rastvorenog kiseonika u vodi, primarno je zavisna od količine vodeu vodotoku. Saturacija kao termin odnosi se na mogućnost rastvaranja jednog gasa u vodi, uovom slučaju kiseonika, i obrnuto je proporcijalna temepraturi vode. To generalno znači da je uhladnijoj vodi moguće rastvoriti veću količinu kisenika nego u toplijoj. Nadalje, kiseonik senajbolje rastvara u vodi na mjestima gdje vodotok ima brzake i kaskade i na tim mjestimasvaka tekućica se obogaćuje ovim esencijalnim gasom, tako da ponovo veća količina vode42

znači i veću temperaturnu stabilnost, ali i veće brzake i kaskade što doprinosi i većoj saturacijiriječne vode kiseonikom.9. Definicija kritičkih parametara za ekološke vrijednosti rijekeIz prethodnog poglavlja jasno je da je količina vode u nekom akvatičnom ekosistemu zaistakritični ekološki parametar i da u odnosu na njega svi drugi koji su pobrojani stoje u zavisnomodnosu. Od količine vode u prvom redu zavisi veličina životnog prostora za živu komponenutusvakog akvatičnog ekosistema. Drugim riječima više vode znači i više prostora što je i osnovnapretpostavka za kvalitetniji i stabilniji ekosistem. Ovo naročito ako se ima u vidu da akvatičkiorganizmi nemaju niti jednu drugu mogućnost za život osim u vodi i da su većinom netolerantnina desikaciju ali i da nemaju sposobnost zaobilaznog savlađivanja prepreka ili migracijaizmedju vodotokova koji nijesu međusobno povezani (prethodno se ne odnosi na organizmekoji koriste akvatične ekosisteme za pojedine stupnjeve u svom ontogenteskom razvoju, uprvom redu vodozemci i pojedine vrste insekata).I z ekološkog ugla ključni parametar od kojega zavisi kvalitativno/kvantitativno stanje nekogakvatičog ekosistema jeste količina vode u njemu. Ovo ne znači da ta količina mora bitikonstantna, čak naprotiv. U mediteranskoj ekoregiji Crne Gore svi vodotoci su veoma bujični ikoličina vode u njima jako varira. Sami organizmi koji naseljavaju ovakve vodotokove su setokom svoje evolucije prilagodili ovakvim ekstremima što znači da tokom ljeta kada su vodotocina najnižem mogućem nivou ti organizmi „znaju“ da žive sa takvom situacijom, ali takođekoriste povodne djelove godine kao ključne u svom životnom ili godišnjem ciklusu (tada serazmonožavaju ili imaju period intezivne ishrane tokom koje magacioniraju energetske zalihekako bi preživjeli „nepovoljne“ uslove).Biološka komponenta u mediteranskim riječnim ekosistemima u Crnoj Gori najosjetljivija je nanedostatak vode u periodima koiji su inače povodni (druga polovina jeseni i prva polovinaproljeća).10. Procjena EPPZa proračun EPP-a prema odabranim metodama urađen je pripremni proračun parametara Q sr, sr Q min , i sr Q DEK(j) .Proračun parametra Q srTabela 10.1: Srednji mjesečniproticaji HS Brodska njiva, Rijeka Crnojevića, period 1987-2003.Srednji mjesečni i godišnji proticaji (m 3 /s)GOD I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Qsrg1987 28,56 13,99 11,86 10,13 10,01 8,09 2,14 1,52 1,13 4,04 14,00 14,06 9,961988 8,42 15,33 13,69 8,44 2,40 2,03 1,07 0,96 2,66 2,64 10,66 11,56 6,651989 1,21 3,09 10,79 3,89 2,45 0,99 0,78 0,91 1,99 7,24 6,16 3,21 3,561990 2,56 3,64 1,51 11,60 1,34 0,79 0,62 0,60 0,90 7,83 8,48 12,13 4,331991 3,44 12,46 2,84 5,25 3,45 2,49 0,93 0,66 1,14 8,51 26,50 2,37 5,841992 2,98 3,63 4,37 10,68 1,03 1,63 0,74 0,55 1,81 11,77 11,00 6,38 4,711993 1,51 1,34 7,99 6,62 1,40 0,72 0,62 0,64 1,14 7,48 13,08 18,81 5,111994 8,50 9,94 2,92 17,97 2,54 1,15 0,79 0,74 1,17 3,46 4,29 4,23 4,811995 11,18 10,10 12,55 9,44 7,84 1,28 0,87 2,56 6,47 1,07 11,21 17,88 7,701996 12,56 13,04 11,86 15,51 4,59 1,02 0,72 0,86 9,39 9,62 17,88 13,75 9,231997 10,90 3,51 1,80 5,52 3,44 0,64 0,57 0,53 0,52 2,88 8,88 15,66 4,571998 8,60 6,33 1,40 3,68 5,36 0,68 0,56 0,76 6,10 8,27 9,74 10,06 5,131999 9,58 12,14 3,99 6,89 1,40 1,66 0,94 0,75 0,86 2,44 8,99 25,09 6,2343

2000 3,34 11,02 8,84 8,18 2,22 1,23 1,33 0,92 1,26 4,36 19,03 27,65 7,452001 29,10 6,91 13,82 14,95 2,66 1,15 0,87 0,81 4,21 1,23 13,44 5,52 7,892002 7,34 8,96 3,96 10,18 2,41 1,33 0,94 2,46 5,46 11,80 11,00 15,33 6,762003 19,59 10,75 2,22 7,68 1,70 0,95 0,83 0,71 2,02 25,22 39,18 35,78 12,22Qsrmj 9,96 8,60 6,85 9,21 3,31 1,64 0,90 1,00 2,84 7,05 13,74 14,09 6,60Prema tome: Qsr = 6,60 m3/sProračun parametra sr Q min (MNQ proračun*)*MNQ je srednji minimalni godišnji proticaj definisan kao aritmetička sredina minimalnihgodišnjih proticaja u razmatranom periodu (3)Proračun je urađen na bazi minimalnih godišnjih protoka za period 1987 – 2003., Tabela 10.2.Tabela 10.2. Minimalnimjesečniproticaji HS Brodska njiva, Rijeka Crnojevića, period 1987-2003.Minimalni mjesečni i godišnji proticaji (m 3 /s)God/mjJAN.FEB.MARTAPR.MAJ JUN JUL AVG. SEP. OKT.NOV.DEC.GOD.1987 3,18 8,13 4,18 3,58 4,18 2,06 1,65 1,15 1,10 1,10 1,45 2,19 1,1001988 1,79 2,19 4,58 2,50 1,45 1,15 1,05 0,91 0,91 1,10 1,92 1,55 0,9051989 1,05 0,95 1,55 1,35 1,10 0,91 0,72 0,66 0,81 0,91 0,95 1,25 0,6551990 0,72 1,55 0,91 1,35 0,91 0,66 0,60 0,58 0,58 0,60 1,10 2,94 0,5751991 1,12 0,95 1,36 1,74 1,74 0,95 0,78 0,59 0,50 0,59 1,24 1,12 0,5001992 1,24 1,60 1,24 1,74 0,73 0,68 0,59 0,46 0,50 2,78 1,74 1,24 0,4581993 0,78 0,84 1,00 1,48 0,84 0,64 0,55 0,59 0,59 1,12 1,00 3,82 0,5461994 2,16 1,36 1,36 1,36 1,24 0,89 0,73 0,68 0,64 0,73 0,95 0,84 0,6381995 2,16 3,10 2,94 2,62 1,88 1,00 0,73 0,64 1,24 0,95 0,95 4,00 0,6381996 1,88 3,46 1,88 1,88 1,60 0,84 0,68 0,64 0,95 1,00 0,81 1,79 0,6381997 0,91 0,72 0,86 1,10 0,77 0,60 0,54 0,52 0,50 0,52 0,95 1,79 0,4991998 1,10 0,86 0,68 0,64 0,81 0,58 0,54 0,54 0,58 1,05 1,65 2,06 0,5371999 1,48 1,88 0,78 0,73 1,00 0,89 0,78 0,68 0,68 0,64 1,00 2,62 0,6382000 1,79 3,98 2,67 3,18 1,55 1,00 0,95 0,86 0,91 0,91 2,33 2,19 0,8592001 4,38 2,06 2,67 2,67 1,65 0,95 0,81 0,77 0,81 0,91 0,95 1,00 0,7672002 2,19 2,84 1,65 1,45 1,25 0,95 0,91 0,91 0,86 1,92 2,84 3,98 0,8592003 3,18 1,79 1,55 1,25 1,05 0,91 0,72 0,68 0,68 1,25 8,95 14,7srQ min 1,832,251,87 1,80 1,400,9200,7840,6960,75400,6751,06 1,81 2,89 0,676Prema tome: sr Q min = 0,676 m 3 /sProračun parametra srQ DEK(j)Tabela 10.3.: HS Brodska njiva, Rijeka Crnojevića - proračun prosječnog dekadnog proticajasrQ DEC(j) , m 3 /s, period 1987-2003.QsrI II III IV V VI VII VIII IX X XI XII gSD1 8,24 16,3 10,8 10,1 6 10,8 2,53 1,73 1,15 1,12 5,8 14,6SD2 50,1 13,7 5,53 5,88 11,8 4,42 2,14 1,58 1,13 8,95 14,8 25,844

SD3 27,4 11,5 18,6 14,4 12 9 1,79 1,26 1,1 2,23 21,3 2,951987 28,6 14 11,9 10,1 10 8,09 2,14 1,52 1,13 4,04 14 14,1 9,94SD1 2,7 29,2 9,95 13,5 3,69 3,41 1,11 1,040,905 2,45 3,19 31,2SD2 2,71 5,42 14 6,48 1,88 1,5 1,05 0,939 4,22 1,64 8,34 2,81SD3 18,8 10,9 16,8 5,3 1,69 1,17 1,05 0,905 2,85 3,72 20,4 1,651988 8,42 15,3 13,7 8,44 2,4 2,03 1,07 0,958 2,66 2,64 10,7 11,6 6,61SD1 1,4 1,02 27,3 1,86 4,14 1,08 0,827 0,703 2,89 14,3 6,15 1,910,960,97SD2 1,17 3 2,41 7,49 2 3 0,785 0,684 2,05 6,8 2,05 4,27SD3 1,08 8,31 3,42 2,31 1,33 0,91 0,734 1,29 1,02 1,24 10,3 3,420,981989 1,21 3,09 10,8 3,89 2,45 8 0,78 0,905 1,99 7,24 6,16 3,21 3,57SD1 1,04 3,1 1,64 7,04 1,57 0,93 0,633 0,615 0,64 5,02 4,66 11,8SD2 0,79 5,11 1,06 7,97 1,020,767 0,623 0,5990,591 1,32 2,44 18,9SD3 5,55 2,49 1,8 19,8 1,440,672 0,613 0,588 1,48 16,3 18,4 6,280,901990 2,56 3,64 1,51 11,6 1,34 0,79 0,623 0,6 3 7,83 8,48 12,1 4,33SD1 5,99 6,41 4,73 3,28 3,82 4,44 1,05 0,742SD2 3,1 24,6 2,39 4,55 3,78 2,02 0,833 0,6560,551 1,11 13,8 3,450,528 18,6 35,6 1,44SD3 1,42 4,82 1,53 7,92 2,81 1,01 0,909 0,592 2,33 6,04 30 2,251991 3,43 12,5 2,84 5,25 3,45 2,49 0,931 0,661 1,14 8,51 26,5 2,37 5,75SD1 1,28 2,4 1,88 12,3 1,360,738 0,843 0,5920,90SD2 2,56 6,09 1,66 16,6 8 3,09 0,747 0,569SD3 4,89 2,26 9,1 3,120,541 11,8 7,3 13,20,523 15,1 22,4 4,880,843 1,05 0,651 0,5 4,37 8,76 3,29 1,531992 2,98 3,63 4,37 10,7 1,03 1,63 0,744 0,552 1,81 11,8 11 6,38 4,7SD1 1 1,93 5,55 10 1,150,89SD22 1,09 4,4 7,95 2,030,89SD3 2,53 9 13,5 1,87 1,061993 1,51 1,34 7,99 6,62 1,40,789 0,647 0,6470,912 18,9 18,5 9,50,693 0,62 0,666 1,36 2,56 16,4 26,90,675 0,584 0,613 1,15 1,6 4,35 19,90,719 0,616 0,641 1,14 7,48 13,1 18,8 5,14SD1 12,8 1,76 5,17 14,5 3,66 1,07 0,849 0,721SD2 8,34 9,36 2,32 36,4 2,27 1,44 0,768 0,741 1,31SD3 4,7 20,9 1,43 2,97 1,770,738 1,45 2,610,9990,811 9,08 2,170,935 0,745 0,745 1,47 7,71 1,18 9,051994 8,5 9,94 2,92 18 2,54 1,15 0,786 0,736 1,17 3,46 4,29 4,23 4,75SD1 16,2 8,25 18,2 8,9 2,89 1,57 0,914 0,684 3,89 1,25 2,94 7,42SD2 3,33 12,2 8,15 4,8 16,5 1,2 0,941 1,04 6,91 1,02 15,9 210,94SD3 13,7 9,74 11,4 14,6 4,5 1,06 0,764 5,64 8,61 6 14,8 24,51995 11,2 10,1 12,5 9,44 7,84 1,28 0,869 2,56 6,47 1,07 11,2 17,9 7,69SD1 19,6 11,7 2,49 28,3 5,25 1,28 0,768 0,647 2,11 9,230,994 6,32SD2 3,95 12,9 12,9 15,5 6,55 0,93 0,716 1,23 8,06 18 8,76 15,745

SD3 14 14,7 19,4 2,75 2,2150,854 0,684 0,701 18 2,41 43,9 18,81996 12,6 13 11,9 15,5 4,59 1,02 0,721 0,855 9,39 9,62 17,9 13,8 9,19SD1 19,30,831 2,52 1,73 7,62SD2 13,3 6,3 1,11 1,31 2,090,87SD3 1,11 3,37 1,76 13,5 71997 10,9 3,51 1,8 5,52 3,440,694 0,585 0,5370,631 0,575 0,5330,601 0,542 0,5180,642 0,567 0,5290,5180,543 3,83 14,20,522 6,13 16,5 8,510,507 2,05 6,31 23,50,515 2,88 8,88 15,7 4,59SD1 7,39 15,1 1,990,653 14SD2 12,1 1,86 1,48 7,27 1,19SD3 6,51 0,96 0,78 3,13 1,291998 8,6 6,33 1,4 3,68 5,360,751 0,56 0,5370,804 10 8,07 180,678 0,56 0,537 14 5,5 15 4,470,595 0,546 1,18 3,53 9,17 6,2 7,960,675 0,555 0,763 6,1 8,27 9,74 10,1 5,12SD1 7,81 9,53 8,02 1,98 1,770,946 1,1 0,784SD2 15,8 12,8 1,55 12,6 1,28 1,01 0,908 0,7520,7480,718 1,7 6,610,684 1,61 16,7 51,3SD3 5,54 14,6 2,54 6,08 1,17 3,03 0,828 0,727 1,16 4,76 8,54 18,10,861999 9,58 12,1 3,99 6,89 1,4 1,66 0,943 0,753 3 2,44 8,99 25,1 6,2SD1 4,82 6,93 15,1 16 2,82 1,45 0,963 0,977 1,92 7,21 28 3,41SD2 2,38 18,3 5,85 5,01 2,14 1,21 1,95 0,920,944 4,37 7,73 9,01SD3 2,87 7,45 5,83 3,56 1,75 1,02 1,11 0,8590,905 1,75 21,4 66,62000 3,34 11 8,84 8,18 2,22 1,23 1,33 0,917 1,26 4,36 19 27,6 7,43SD1 29,2 9,53 31,4 8,29 3,24 1,41 0,901 0,818 4,62 1,68 4,77 3,34SD2 10,9 3,03 7,02 25,9 2,43 1,08 0,859 0,767 5,390,977 14,6 1,22SD3 45,5 8,47 4,04 10,7 2,330,968 0,846 0,838 2,62 1,06 21 11,42001 29,1 6,91 13,8 14,9 2,66 1,15 0,868 0,809 4,21 1,23 13,4 5,52 7,89SD1 11,7 7,31 5,09 2,54 2,96 1,83 0,954 3,83 1,02 3,05 9,29 15,8SD2 4,66 7,36 5,01 22,9 1,68 1,18 0,934 2,670,935 25,1 11,7 10,4SD3 5,83 13 1,99 5,09 2,570,982 0,945 1,02 14,4 7,69 12 19,42002 7,34 8,96 3,96 10,2 2,41 1,33 0,944 2,46 5,46 11,8 11 15,3 6,74SD1 38,8 25,2 2,58 1,51 2,51SD2 9,52 3,31 2,52 11,8 1,54SD3 11,3 1,97 1,62 9,74 1,112003 19,6 10,7 2,22 7,68 1,70,986 0,873 0,739 2,65 14,5 40,1 33,30,934 0,818 0,698 2,33 5,55 12,4 18,60,915 0,796 0,679 1,06 52,8 65 53,70,945 0,828 0,705 2,01 25,2 39,2 35,8 12,2SRd1 11,1 9,21 9,08 8,38 4,03 2,01 0,948 0,961 1,57 6,14 9,52 11,5SRd2 8,57 8,5 4,67 11,8 3,59 1,4 0,931 0,917 3,03 7,29 13,6 13,4SRd3 10,2 8,02 6,8 7,46 2,4 1,5 0,831 1,1 3,92 7,66 18,1 17,11987-6,80,90 0,992003 9,96 8,6 5 9,21 3,31 1,64 1 5 2,84 7,05 13,7 14,16,5846

10.1. Metoda Mathey15 QRF ( uzuslovda je osiguranoQ2(ln Q )30030050l/300sPrema navedenoj jednačini sa parametrom Q 300 , potrebna je konstrukcija krive trajanja.Konstruirana je prosječna kriva trajanja za period 1987 - 2003, na osnovu srednjih dnevnihprotoka, Slika 10.1.1.)Slika 10.1.1: Prosječna kriva trajanja, HS Brodska njiva, period 1987 - 2003Sa krive očitan je Q 300 = 1,61 m 3 /s. (Ispunjen je uslov Q 300 ≥ 50 l/s.) Prema tome:RF = 15 x 1610 / (ln1610) 2 = 442 l/s = 0,442 m 3 /s47

Proračunom prema metodi Mathey dobijen je EPP u vrijednosti 0,442 m 3 /s.10.2. Metoda BiHProračun vrijednostisrQ DEK ( j)Q eppvrši se na osnovu vrijednosti parametaraQ min srrijeke u profilu za koji se određuje EPP, na osnovu slijedeće jednačine:,Q sr, iQepp1,0 1,5 srsrQQminminzazasrsrQQDEK ( j)DEK ( j) Q QsrsrTabela 10.2.1: HS Brodska njiva, Rijeka Crnojevića: Proračunate vrijednosti EPP-a podekadama u godini, Q epp (m 3 /s)Q DEKQsr1xQ minsrQepp1,5xQ minsrJanFebMarAprMajJunJulAvgSepOktNov11,1 >Qsr 6,60 1,0148,57 >Qsr 6,60 1,01410,2 >Qsr 6,60 1,0149,21 >Qsr 6,60 1,0148,5 >Qsr 6,60 1,0148,02 >Qsr 6,60 1,0149,08 >Qsr 6,60 1,0144,67 Qsr 6,60 1,0148,38 >Qsr 6,60 1,01411,8 >Qsr 6,60 1,0147,46 >Qsr 6,60 1,0144,03

Dec11,5 >Qsr 6,60 1,01413,4 >Qsr 6,60 1,01417,1 >Qsr 6,60 1,014Proračunom prema metodi BiH dobijen je EPP u vrijednostima koje su prikazane u tabeli10.2.1, a mogu se interpretirati i grafički:Proticaj (m3/s)201816141210864200 4 8 12 16 20 24 28 32 36dekade tokom godinesrQdekQsrQeppSlika 10.2.1: HS Brodska njiva, Rijeka Crnojevića: Srednji proticaj, srednji dekadni i EPP podekadama u godini10.3. Metoda GEPZa potrebe ove metode koristimo tri osnovna parametra (već navedena u prethodnom tekstu):1) prosječni višegodišnji protok: Q sr = 6,60 m 3 /s2) minimalni srednji mjesečni protok 95% vjerovatnoće pojave Q 95% min.mj. = 0,52 m 3 /s3) minimalni srednji mjesečni protok 80% vjerovatnoće pojave Q 80% min.mj. = 0,65 m 3 /s(Proračun za 2) i 3) je urađen na bazi minimalnih srednjih mjesečnih protoka, raspodjela LOGPEARSON III.)Prema njima, garantovani ekološki protok (GEP protok – Q ecol . gar – Q EF,GEP ):(1) Tokom hladnog perioda godine (Oktobar – Mart)Qsr = 6,6 m 3 /s;Q 95% min.mj. = 0,52 m 3 /smin.mjQ95%= 0,52 m 3 /s < 0,1 x Q sr = 0,66 m 3 /sprema tome:Q = 0,1 x Q sr = 0,66 m 3 /secol.gar.(2) Tokom toplog perioda godine (April – Septembar)Q sr = 6,6 m 3 /s;Q 80% min.mj. = 0,65 m 3 /sQ 80% min.mj. = 0,65 m 3 /s< 0,15 x Q sr = 0,99 m 3 /s49

Prema tome:Q ecol.gar.= 0,15 x Q sr = 0,99 m 3 /s10.4. Slovenačka metoda Q sr = 6,6 m 3 /s; srQ min = 0,676 m 3 /s; dužina toka između vodozahvata i tačke vraćanja vode: 700 m količina zahvaćene vode: 450 l/s površina sliva: F = 83 km 2U slučaju uzimanja vode za HE, radi se o korišćenju površinske vode sa povratnimzahvatanjem.Provjera odnosa između Q SR i SR Q MIN :Qsr : sr Q min = 6,6 : 0,676 = 9,76 ( < 20 )Proračun Q EF,SLO (Q es ) dalje razmatra dužinu zahvata. U našem slučaju udaljenost izmeđuzahvata i povrata vode 700 m je veća od 100 m, i radi se o dugom zahvatu.Procenat zahvaćene vode:450 : 6600 * 100 = 6,82 (%) - (< 20%) radi se o malom zahvatuprema tome, za vodotok ekološkog tipa 2 kojem Rijeka Crnojevića pripada:za sušni period (XII, I, II, VI, VII, VIII, IX):Q es = 1,0 x sr Q min = 1,0 x 0,676 = 0,676 m 3 /s.a za vodni period:Q es = 1,6 x sr Q min = 1,6 x 0,676 = 1,082 m 3 /s.Vrijednost ekološki prihvatljivog protoka, određenog na bazi vrijednosti faktora f se možemijenjati prema mišljenju o uticaju aktivnosti na status riba i prema uslovima korišćenja kojiproističu iz propisa i uputstava vezanih za zaštitu prirode.10.5. Holistički pristupHolistički pristup je funkcionalna analiza koja razmatra široko područje ekoloških i hidrološkihaspekata riječnih sistema i često uključuje sazivanje panela eksperata. Svi koraci u procjeniEPP-a trebaju biti detaljno objašnjeni i podržani argumentima u izvještaju eksperata. Uprocesu procjene EPP potrebno je izabrati najranjivije i najosjetljivije biološke/ekološkeelemente, na koje vodozahvat ima najveći uticaj. EPP treba odrediti tako da se održe strukturei funkcije rijeke i obalskog ekosistema, a takođe i najosjetljiviji elementi rijeke i obalskihekosistema, slijedeći ciljeve koji trebaju biti postignuti.10.5.1. Biološka komponentaHolistički prstup u određivanju EPP-a, iz ugla ekologije i zaštite akvatičnog živog svijeta, prijesvega treba da bude osjetljiv na pojedinačne slučajve (case sensitive). Ovo se odnosi načinjenicu da postoje vodotoci koji su iz biološkog ugla veoma bitni za očuvanje pojedinihbiodiverzitetskih komponenti. U tom smislu ovaj pristup morao bi biti veoma osjetljiv nasljedeće situacije:50

1. Ukoliko je neki vodotok dio zaštićenog područja (Nacionalni park, Regionalnipark, Spomenik prirode, Rezervat prirode itd.).2. Ukoliko neki vodotok značajno doprinosi vodnom bilansu nekog nizvodnogzaštićneog područja (Nacionalni park, Regionalni park, Spomenik prirode,Rezervat prirode itd.).3. Ukoliko u nekom vodotoku žive organizmi koji su značajni sa stanovištaočuvanja biodiverziteta i kao takvi su prepoznati u nacionalnim inadnacionalnim pravnim aktima (nacionalna legislativa, EU direktive ikonvencije).4. Ukoliko se neki vodotok povremeno, tokom pojedinih faza životnog ciklusa,koristi od strane nekih nacionalno ili internacionalno značjanih vrsta koje suprepoznate i koje se pominju u nacionalnim i nadnacionalim pravnim aktima.5. Ukoliko neki vodotok predstavlja značajan dio areala neke zaštićene vrste ili unjemu živi neka specifična populacija koja svojom genetičkom raznolikošću ispecifičnošću predstavlja veoma bitnu populaciju za očuvanje vrste nanacionalnom, regionalnom ili globalnom nivou.6. Ukoliko je neki vodotok esencijalan u smislu pijaće vode za živi svijet okolnihterestričnih ekosistema.Iako se direktno ne odnosi na biološku komponentu akvatičnog ekosistema smtramo da jedobro da se na ovom mjestu, a vezano za holištički pristup, pomenu i neki drugi parametri okojima je potrebno voditi računa tokom određivanja EPP-a. To su prije svega potrebe lokalnogstanovništva za pijaćom vodom i vodom za navodnjavanje kao i tradicija lokalnih zajednicakoje naseljavaju okolinu i koje gravitiraju konkretnom vodotoku.11. Zaključci11. 1. Hidrološki aspektAnalizom i uzajamnim upoređenjem dobijenih rezultata, može se zaključiti sljedeće:Metodom Mathey dobijena je najniža vrijednost EPP. Ista se ne mijenja tokom godine,što ne uzima u obzir prirodni režim proticaja na rijekama.Metoda GEP, u pogledu godišnjeg režima, vodi se naime očekivanim potrebama zakorišćenje vodne snage. Tako da je dobijena godišnja kriva predloženih proticajapraktično u suprotnosti sa godišnjom raspodjelom prirodnih proticaja. U opisu metodenavedene su i mogućnosti prilagođavanja EPP potrebama drugih korisnika voda ili"potrebama razvoja biocenoza", ali za to nedostaje konkretniji mehanizam, čime segubi mogućnost dobijanja jednoznačnog rezultata (odmah u prvom proračunu, koji biradio bilo koji zainteresovani subjekt).BiH metoda, koristeći pri proračunu čak dekadne proticaje, dobro kopira variranjeprirodnog proticaja tokom godine - s tim što je predviđeni režim pojednostavljenkorišćenjem samo dvije vrijednosti tokom godine. Takođe postoji mogućnost da se uzobrazloženje uvode pik-proticaji, koji su veoma važni na nekim tipovima vodotoka.Vrijednosti EPP dobijene ovom metodom, relativno su niske.Slovenačka metoda je prilično kompleksna. Kao jedina od razmatranih metodaprilikom proračuna direktno uzima u obzir i veličinu sliva, dužinu zahvata, proporcijuizmeđu minimalnih i srednjih proticaja, te činjenicu da li je zahvat povratan ilinepovratan. U upoređenju sa ostalim metodama, dobijene su najveće vrijednosti EPP.51

Mada, razmatrajući cjelokupnu metodologiju, vrijednosti EPP se uz obrazloženje mogujoš znatno povećavati – za ovu metodu bi se moglo reći da je prilično "prijateljskaprema životnoj sredini".50454035proticaj (m3/s)3025201510srQDEKQsrMatheyGEPQepp (BiH)Slov. met.500 3 6 9 12 15 18 21 24 27 30 33 36dekade tokom godineSlika 11.1: Godišnji režim prirodnih proticaja i EPP izračunatih prema raznim metodama.Na slici 11.1 može se vidjeti da su rezultati dobijeni prema metodama BiH i Slovenačkojprilično slični – s tim što Slovenačka metoda uzima u obzir teritoriju sliva, kod Cijevne priličnoveliku, i zato u ovom slučaju daje nešto niže vrijednosti.Takođe je vidljivo da se prema skoro svim metodama dobija EPP, koji bi i u ljetnjim mjesecimadozvoljavao korišćenje dijela voda iz Cijevne (konkretno uzimanje 53% od najnižeg dekadnogproticaja).11. 2. Ekološki aspektSve metode koje su testirane imjaju za svoj krajnji cilj da na neki način obezbijede kakav takavopstanak riječnih ekosistema u uslovima sa minimalnim količinama vode, dok sa druge stranedozvoljavaju maksimalno korišćenje riječne vode u najrazličitije svrhe. Iz biološkog uglaposmatrano, niti jedna od pobrojanih metoda ne polazi od potreba ekosistema već od potrebainvestitora ili korisnika vode. Drugim riječima, korisnicima voda se omogućava maksimalnokorišćenje vode do granice održivosti samog riječnog ekosistema. Smatramo da u slučajuCrne Gore koja je svojim ustavom deklarisana kao ekološka država i koja je u sve svojerazvojne planove inkorporirala princip održivog razvoja, mora postojati metoda za određivanjeEPP-a koja više uvažava potrebe same životne sredine. To ne znači da nam je manje bitnarazvojna komponenta, to znači da budući razvoj treba biti brižljivo planiran i da invesitiori nebi52

smjeli biti u prilici da zarad svoga profita izvrše trajnu devastaciju životne sredine, ne vodećiračuna o budućim generacijama.U Evropi ali i cijelom svijetu evidentan je trend porasta cijene električne energije,poljoprivrednih prizvoda i pijaće vode sa jedne strane, dok cijene izgradnje i mašina (turbine,genratori, flaširanje vode, mašine za preradu i pakovanje hrane...) imaju trend pada. Drugimriječima, sa manjim ulaganjima generiše se veći profit. Stoga, ali i zbog svega prethodnopobrojanog, smatramo da bi budući korisnici voda morali biti obavezni da u riječnom toku„ostave” nešto više vode kada akvatični organizmi imaju potrebu za njom, dok tokom drugogdijela godine količina vode koja se mora naći u riječnom koritu treba da bude ista kao i u većinitestiranih metoda. Iz svega gore iznesenog proizilazi da svaki odgovoran investitor, a željanam je da većina njih takvih dođe u Crnu Goru, ima nespornu ekonomsku dobit ali i da imaobavezu da pruži minimalne šanse za odražavanje riječnih ekosistema.Umjesto daljih zaključaka mi ćemo u ovom dijelu iznijeti i predstaviti metodu koju smo razvilitokom realizacije ovog projekta a usljed pređašnje konstatacije da sve ostale metode nepredstavljaju neki krupan korak ka dostizanju proklamovanog cilja održivosti i želje da neostanemo na nivou kritizerstva.11.2.1. Ekološki Prihvatljiv Protok (inovativni pristup kolokvijalno označen kaoMM metoda proračuna EPP-a)Najprije uzmimo da analiziramo sve metode odredjivanja EPP koje smo u ovom projektutestirali na modelima Rijeke Crnojevića i rijke Cijevne.Grafik 11.1.1. Uporedni prikaz za raznih metoda za određivanje EPP na primjeru RijekeCrnojevića:Ako se malo bolje pogleda, niti jedna od ovih metoda ne daje ništa “revolucionarno” u smisluodržavanja ekologije samog vodotoka već se sve vrti u istom krugu a vode nema pa nemaonda kad je najviše potrebna živim organizmima, a što se poklapa sa najpovodnijim djelovimagodine. Metoda po Mathey-u ili GEP metodi ne daju nikakav doprinos u odnosu na ono što je uCrnoj Gori dosadašnja inžinjerska praksaUsljed ovakvog stanja stvari i želje da ovaj problem stvarno riješimo pošli smo od sledećihčinjenica u traganju za održivim rješenjem:- Prva činjenica jeste da su u Crnoj Gori sve rijeke bujičnog tipa i da postoji ogromna razlikaizmeđu minimalnih i maksimalnih,53

- Druga činjenica jeste da je potrebno definisati minimum ispod kojega količina vode u koritune smije da ide jer je to minimum na koji su se navikli svi organizmi iz tog vodotoka tokomsvoje evolucije. Dakle, protok na nekoj rijeci čija se voda koristi u neke svrhe (navodnjavanje iproizvodnja elektricne energije itd.) ne smije biti manji od srednjeg minimalnog protoka za svemjesece. Drugim riječima, vrijednost Q min SR je ta količina koju korisnik vode mora u svakommomentu da ispušta u rijeku. Naravno, ukoliko se desi veoma sušan period kada u koritu rijekenema ni ove količine onda korisnik voda mora da ispusta sve što u tom trenutnk ima u korituprije vodozahvata ili brane. Ovo je i logično jer ne možemo zahtijevati od korisnika voda da “denovo” stvaraju vodu i da je ubacuju u vodotok.- Treće, pošli smo od činjenice da su se akvatični organizmi tokom svoje evolucije prilagodiliekstremnim variranjima vodostaja pa te povodne periode koriste za centralne događaje usvom razviću. Ovakvi visoki vodostaji u cronogrskim rijekama dešavaju se makar dva putagodišnje tokom kojih se akvatični organizmi ili intezivno razmnožavaju ili migriraju dužvodotokova u potrazi za boljim uslovima za ishranu i magacioniraju energiju za nepovljno dobaniskih voda. Stoga, tokom visokih vodostaja svi organizmi u rijeci moraju imati dovoljandonosno nešto povećan protok koji bi korisnik vode morao da obezbijedi.Nakon ovoga sve se ovo mora i precizno matematički definisati. Prvi problem je bio na kojinačin matematički definisati visok vodostaj. Odlučili smo se da ga definišemo kao odnossrednjeg mejesečnog protoka (Qsrm za taj mjesec) i srednjeg minimalnog protoka za tajmjesec (Q min SR). Visok vodostaj u nekom mjesecu jeste onaj kada je Qsrm / Q min SR ≥ 10 (ilipribližno deset, od 9,5 pa na više). U takvom slučaju EPP za taj mjesec treba da bude 20% odsrednjeg protoka za taj mjesec - 20% Qsrm (tada riječni ekosistem i organizmi u njemuimaju potrebu za većim protokom).Za mjesece u kojima je odnos Qsrm / Q min SR manji od 10 važi da je EPP za taj mjesec =Q min SR. U slučaju Cijevne, EPP za takve mejsece iznosi 1,988 m 3 /s. Zbog mogućih zluradihkomentara, ovdje opet moramo da ponovimo da u slučajevima kada u rijeci nema toliko vodekorisnik je dužan da ispušta bilo koju količinu ili drugim riječima može da skrene vodu naturbine ili da akumulira vodu ili da je koristi u neke druge svrhe tek kada je protok veći od1,988 m 3 /s.Iznosimo i primjer kako se za rijeku Cijevnu računa EPP za mjesec novembar.Qsrm za novembar 36,63342m 3 /sQ min SR =1,988 m 3 /sQsrm/Q min SR = 36,633m 3 /s : 1,988 m 3 /s.= 18,42581 što je veće od 10 i tada EPP protok zaovaj mjesec iznosi:20% od Qsrm = 0,2 x 36,633m 3 /s = 7,3266 m3/sSa grafika 11.2.2. jasno se vidi da prema MM metodi za rijeku Cijevnu postoje 3 mjeseca kadaje EPP = Q min SR, a to su jul, avgust i septembar što se poklapa sa sušnom periodom.54

Grafik 11.1.2. Uporedni prkaz metoda i EEP računatih po različitim metodama i MM zaCrnojevića rijeku.Potencijalni nedostaci metode:1. Najveći nedostatak je što se EPP definiše na mjesečnom nivou. Po nama to nije nikakavnedostatak jer se on tehnicki lako rješava (otvorom sa kliznom klapnom, pa u zavisnosti odpolozaja zavisi i protok kroz otvor).2. Uzima nešto više vode, što za nekoga ko koristi tu vodu znaci i manje profita. Mišljenja smoda kada ima više nego dovljno vode tada se i nešto više mora ispuštati u riječno korito. Upravokada investitor najviše zarađuje onda ispušta i malo više vode u riječno korito. Drugim riječima,investitor može da koristi svu količinu vode iznad MM linije pa do srQdek linije, što je više negodovoljno za svakog odgovornog investitora. Na kraju krajeva, ne mora investitor da vratiinvesticiju za dvije godine, može i za tri jer dobija koncesiju na makar 30 godina, pa muostaje više nego dovoljno vremena da generiše profit.3. Metoda ne predviđa nikakva dodatna proračunavanja u slučaju „specifičnosti“ konkretnihprojekata. Lično vjerujemo da su sve prave stvari jednostavne i da svako usložnjavanje vodiobesmišljavanju onoga zbog čega smo uopšte krenuli u ovo. Na primjer, tzv. „Slovenačkametoda“ računa površinu sliva, zatim uzima u obzir i dužinu cjevovoda kojim se voda skreće izkorita i vodi ka nekom postrojenju a zatim se vraća u rijeku. Smatramo da je to nepotrebnokomplikovanje i da na ekologiju neke rijeke u Crnoj Gori ne utiče bitno kolika je površina slivaili dužina cjevovoda. Za EPP je bitno da ima vode u koritu jer ako je npr. cjevovod kratak, mi idalje prekidamo riječni tok ako se propišu minimalne količine vode za EPP. Kontinuumriječnog toka je najbitnija stavka, tako da ako se primijeni MM metoda on se u potpunostiobezbjeđuje bez obzira na bilo kakve tehničke detalje.4. NIjesu definisani tzv “flash protoci”. Ni ovo ne predstavlja problem ako definiše potrebu za“flash prtokom” kao odnos Qsrm / minQsr ≥ 20. Ukoliko imaju dva ili tri mjeseca sa takvimodnosom, a koji su jedan za drugim (a jesu), onda je rješenje u sljedećem: u takvim55

slučajevima investitor je na početku takvog perioda (u prvom mjesecu prilikom nastupanjaogromnih vodostaja, proljeće i jesen) dužan da u trajanju od dva – tri dana obezbijedi protokod makar 50% od prirodnog u tom momentu, kako bi se omogućilo spiranje (50% od Qsrm zataj mejsec). Na sljedećem grafiku je prikazan uporedni prikaz svih metoda za EPP ali i MMmetoda sa inkorporiranim „flash protokom“.Grafik 11.1.3. Uporedni prikaz metoda sa MM metodom koja ima uključen i flash protok(zbog strukture podataka koij se odnose na dekadne protoke, flash protok na grafiku traje 10dana a u stvari treba da traje 2-3 dana)Biološki gledano flash-protok je najbitniji u jesen tj.da se speru ostaci organske materije kojabuja tokom ljetnjih mjeseci kao i svega drugoga što se nataložilo tokom niskih ljetnjihvodostaja. U suštini manje je bitan tokom proljeća i prema MM metodi je nepotreban jer setada obezbjeđuje dovoljno vode za sve potrebe.Evo kako izgleda uporedni prikaz svih testiranih i MM metode za drugu oglednu rijeku, rijekuCIjevnu:Grafik 11.1.4. Uporedni prkaz EEP-a računatih po različitim metodama i MM za rijeku Cijevnu(bez flash protoka koji bi trebao da bude takodje u Novembru).56

Grafik11.1.5. Uporedni prkaz EEP-a računatih po različitim metodama i MM za rijeku Cijevnusa „flash protokom“ (Flash protok bi trebao da traje da traje 2- 3 dana a ne 10 kao na grafikuusled takve strukture podaka, dekadni protoci)Slijede i primjeri za MM metodu računanja EPP i za druge rijeke. Najprije smo uzeli rijekuĆehotinu jer ona predstavlja najstabilniji riječni tok u Crnoj Gori u smislu ekstremnih vodostajai ima najmanje izražen bujični efekat. Podaci za protoke se odnose na poziciju Gradac ispodPljevalja i operisalo se sa srednjim mjesečnim protocima jer drugi podaci nijesu bili dostupni.57

Grafik 1.1.6. EPP po MM metodi primijenjena na Ćehotinu (Gradac) (srednji mjesečni protociu m 3 /s)QsrmEPPSljedeći problem koji smo željeli da testiramo jeste da li je MM metoda izračunavanjaprimjenjiva na malim vodotocima na kojima se uglavnom planiraju male HE i koje su zbogizuzetno izraženog oscilovanja u smislu protoka podložne drugačijem tumačenju i devastacijijer su veoma osjetljivi. Evo kako MM metoda izgleda za Vrelo (mala pritoka Ljuboviđe na kojojje već počela sa gradnjom i instaliranjem mala HE). Na ovim malim vodotocima nema serijapodataka koji bi omogućili izračunavanje minQsr pa je za ovu vrijednost korišćen najnižimjesečni protok.Grafik 11.1.7. EEP po MM metodi na malom vodotoku Vrelo ( u litrima/s)QsrmEPPPrimjena MM metoda na Temjačkoj rijeci i Treskavačkom potoku (Prokletije)58

Grafik 11.1.8.EEP po MM metodi na malom vodotoku – Temjačka rjieka (u m 3 /s)QsrmEPPGrafik 11.1.9. EEP po MM metodi na malom vodotoku – Treskavački potok (u m 3 /s)12. Monitoring riječnog ekosistema radi procjeneučinkovitosti EPP12.1. Hidrološka i morfološka komponentaU razmatranom slučaju Rijeke Crnojevića najbitniju činjenicu predstavlja postojeća hidrološkastanica HS Brodska njiva sa nekolikogodišnjim nizom zabilježenih podataka i, u posljednjevrijeme, automatskim sistemom prikupljanja i javljanja podataka o vodostaju. Uz redovnaažuriranja mjernog profila, to je osnov za monitoring hidroloških parametara na datomvodotoku.Potrebno je da se ovaj redovan monitoring dopuni mjerenjima vezanim za konkretna ispitivanjaostalih faktora, naime u sušnom periodu godine.59

12.2. Biološka komponentaEPP se prije svega primjenjuje kako bi se u riječnom ekosistemu obazbijedili kakvi-takviekološki uslovi koji omogućavaju odražavanje ovoga ekosistema. Doduše ekosistem će seodržati na donjoj granici funkcionisanja jer kao što smo i ranije spominjali, svaki akvatičniekosistem u prvom redu zavisi od količine vode koja mu je dostupna u datom momentu.Akvatični organizmi uglavnom nemaju nikakvu drugu opciju nego da žive u vodi pa stogamanje vode za njih znači i manje mogućnosti za preživljavanje.Da bi se procijenila djelotvornost propisanog EPP za neki riječni tok, prije svega je potrebnouraditi detaljna biološka istraživanja koja bi obuhvatila takozvane „glavne“ komponente ovihekosistema. Ovakava istraživanja je potrebno uraditi prije započinjanja ikakvih radova nazahvatu i neophodna su da bi se procijenio stepen devastacije ekosistema jer ne postojinijedan vodotok u kojem u slučaju smanjenja koločine vode u datom momentu neće doći dodevastacije njegove biološke komponente. Ukoliko ne postoje istraživanje takozvanog „nultog“stanja, stanja prije intervencije, potpuno je izlišno pričati o mogućnosti procjene djelotvornostiEPP, jer izvedeno stanje se neće moći uporediti sa prvobitnim što je osnovno da bi se uopštemogla izreći ocjena o djelotovornosti EPP kao mjere za uspostavljanje održivosti.Što se tiče vodotokova u kojima će se kroz Strateške ili Detaljne Procjene Uticaja na životnusredinu detektovati vrste ili staništa od posebnog značaja na njima bi bilo potrebno da sesvakih 3 godina rade istraživanja u cilju monitoringa stanja populacija tih vrsta. EPP bi trebaoda obezbijedi održavanje populacija takvih vrsta pa bi za nadležne državne i/ili lokalne organebilo od velike važnost da makar svakih 3 godine dobiju podatke o stanju ovih vrsta ukonkretnom vodotoku.Kroz tehička rješenja u projektnoj dokumentaicji bi se morala obezbijediti rješenja koja biomogućila riječni kontinuum i uzvodno-nizvodne migracije akvatičnih vrsta. Ta rješenjauglavnom podrazumijevaju različite tipove ribljih stepenica ili zaobilaznica kroz koje bi poredriba i drugi akvatični organizmi mogli savlađivati novonastale prepreke (brane i vodozahvate).No, ako se ispod brane ili vodozahvata EPP- om porpiše minimalna koločina vode u riječnomkoritu (kao što je sada slučaj) nikakva konstruktorska rješenja neće biti djelotvorna i samo ćebespotrebno uvećati investiciju.Ono što želimo istaći na kraju ovoga poglavlja jeste da, ukoliko se pogriješi prilikomodređivanja EPP na nekom vodotoku (ukoliko se propišu isuviše male količine vode a ovonaročito tokom povodnih perioda godine) kasniji monitorinzi biološke komponente ali iosnovnih fizičko-hemijskih parametara nizovdnih djelova će biti „jalov“ posao i uzaludnotoršenje sredstava budžetskih obveznika ili investitora (zavisno kako je zakonski definisano).Isto tako, ukoliko se EPP odredi na održiv način ali ukoliko investitor nije primoran daprojektom obezbijedi riječni kontinuum biološki monitoring migratornih vrsta će takođjepredstavljati puko zadovljenje zakonske ili podzakonske norme.12.3. Fizičko hemijska komponentaSljedeće fizičko hemijske parametre je potrebno pratiti: Trend parametara kvaliteta vode. Ekološki status vode i njegova promjena duž posmatranog dijela toka. Definisanje i mjerenje karakterističnog odnosa proticaj-zagađenje u raznimhidrohemijskim uslovima i veza sa ekološkim stanjem vode.13. Monitoring EPPEPP na koji god način da se odredi i propiše ogleda se u količini vode u datom trenutku uvodotoku na koji se on odnosi. Stoga smatramo da sama kontrola odnosno „ad hoc“monitoring na samoj brani ili vodozahvatu predstavlja najbolji način kontrole sprovođenjapropisanog EPP-a. Drugim riječima, ukoliko korisnik vode ispod vodozahvata ili brane ispuštapropisanu količinu vode u jedinici vremena to je ono na šta se i obavezao i ne postoji nikakav60

problem sa takvim korisnikom iz ugla državne i/ili lokalne administracije. Iz biološkog uglaneobično je važno da se monitoring vrši u povodnim djelovima godine kada su i vrijednostiEPP-a nešto veće prema većini testiranih metoda, a što je od suštinske važnosti za većinuakvatičnih organizama.U slučaju definisanja konkretnog EPP na Rijeci Crnojevića, bilo bi potrebno osigurati imonitoring ekološki prihvatljivog protoka ispod vodozahvata.Za to bi bile potrebne: adaptacija postojećeg vodozahvata, koja bi omogućavala prestanak uzimanja vode umalovodnom periodu u slučaju kontinualnog monitoringa izgradnja mjerne stanice za automatsko praćenjeproticaja (najvjerovatnije konkretno vodostaja na izgrađenom tipskom profilu) samogućnošću javljanja prekoračenja kritične vrijednosti; u slučaju povremenog monitoringa potrebno je obezbjeđivanje ovlašćene službe kojaće redovno obavljati ovu dužnost. Izabrati mjesta uzorkovanja na proširenoj dionici toka do naselja Rijeka Crnojevića. Definisati učestalost monitoringa vezano za periode ekstremno niskog vodostaja Definisati i indikatore kvaliteta otpadnih voda Cetinja kao ulaznog parametra zaformiranje kvaliteta vode Crnojevića rijeke.14. Preporuke za nastavak aktivnostiUsljed trenutnog i budućeg pritiska energetskog sektora na riječne ekosisteme ali i očekivanjada će doći i do pojačanog pritiska poljoprivrednog sektora na ove ekosisteme (i jedan i drugisektor interesuje voda koja je osnovna komponenta ovih ekosistema) smatramo da bi zaodrživo gazdovanje rijekama u Crnoj Gori bilo od esencijalne važnosti da se nastavi dalji rad usljedećim oblastima:a) Određivanje vodotokova na kojima, usled njihovog značaja za živi svijet, nije mogućekoristiti vodu u nikakve druge svrhe osim u svrhe vodosnabdijevanja (voda za piće,tehnička voda) ili određene vidove ekstenzivne porizvodnje hrane od kojih žive ljudi ulokalnim zajednicama (manji ribnjaci, navodnjavanje manjih zasada, manje stočnefarme). Definisanje tzv. „no go area“.b) Precizno definisanje EPP-a, izbor metodologije i njeno testiranje na različitim tipovimavodotoka, izrada podzakonske regulative koja bi detaljno propisivala i opisivala tumetodologiju, njenu primjenu i kontrolu same primjene.c) Rad na bližem i preciznijem definisanju sadržaja Strateških i Detaljnih Procjena Uticajana životnu sredinu koje se tiču korišćenja voda u energetske ili poljoprivredne svrhe.d) Definisanje i propisivanje obaveze održavanja ili obezbjeđivanja riječnog kontinuumana vodotocima gdje je to potrebno.e) Definisanje i propisivanje obaveze izrade studija „nultog“ stanja za svaki vodotok nakojem se planira bilo kakvo korišćenje vodnog potencijala i to prije ikakvihzapočinjanja radova na njemu.f) Stanje kvaliteta vode, naročito u aspektu utvrđivanja Ekološki prihvatljivog protoka,trebalo bi provjeriti u drugim hidrološkim i ostalim karakterističnim uslovima.g) Izrada Inventara izvora zagađenja u slivu.h) Uspostavljanje Vodnog informacionog sistema u Crnoj Gori (u skladu sa postojećomlegislativom). Isti bi objedinjavao hidrografske i hidrološke podatke i podatke okvalitetu voda, a pružao bi mogućnost importovanja prostornih podataka biološkog,geološkog, privrednog, sociološkog i drugog karaktera, sa ciljem brze i pregledneanalize za razne svrhe i aktivnosti.i) Izučavanje mikrozajednica u specifičnim biotopovima u koritu rijeke tokom sušnogperioda.j) Algološka studija za vodu u ekstremno niskim vodostajima.k) Izučavanje spoljašnjih uticaja (npr. depozicija pustinjskog aerosola) na algološkisastav i produkciju biomase.61

15. Reference(1) Radojičić B., 2005, Vode Crne Gore, Institut za geografiju FF Nikšić(2) Institut za vodoprivredu "Jaroslav Černi" Beograd, 2001, Vodoprivredna osnova CrneGore, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore(3) Žugaj, R., 2000, Hidrologija, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb, str.407(4) Bray, J.R., Curtis, J.T. (1957). An ordination of upland forest communities of southernWisconsin. Ecological Monographs 27:325-349.(5) Georgijev,B.V. (1971) Coleoptera Hydracantares et Palpicornia – Catalogus FaunaeJugoslaviae III/6. Consilum Acamediarum Scientiarum R.P.S.F.J.,AcademiaScieniarum et Artium Slovenica, Ljubljana,1-45(6) Hansen,M. (1999) Coleoptera Hydrophiloidea, Water Scavenger Beetles.In:Wilson,A.(Ed.):Aquatics Insects of North Europe. A Taxonomic Handbook.Apollobooks, Stenstrup.Vol.1:274(7) Hansen,M. (1999) Water Catalogue of Insects. Hydrophiloidea (Coloptera).Apollo.Books,Vol.2:416(8) Hawkins, C. P., Kershner, P., Bisson, A., Bryant, D., Decker, L. M., Gregory, S. V.,McCullough, D. A., Overton, C. K., Reeves, G. H., Steedman, R. J. & Young, M. K.(1993). A hierarchical approach to classifying stream habitat features, Fisheries 18: 3-12.(9) Hustedt, F. (1930). Die Susswasserflora Mitteleuropas. Heft 10. 2nd Edition.Bacillariophyta (Diatomeae). A. Pascher (ed.) Verlag von Gustav Fischer, Germany.466p.(10) Karaman,G. (1973). XLVII. Contribution to the Knowledge of the Amphipoda.Two newNiphargus species from Crna Gora (Montenegro), N.inclinatus n.sp. and N.Boskovicialatus n.ssp. Periodicum Biologorum,Zagreb 75(2) 275-283.(11) Karaman,G. (1974.a.). Contribution to the Knowledge of the Amphipoda.GenusSynurella Wrzes in Yugoslavia with remarks on its all world known species,thairsynonymy,bibliography and distribution(fam.Gammariadae).Poljoprivreda i šumarstvo,Titograd 20 (2-3): 83-133.(12) Pantle, R., Buck, H. (1955). Die biologische Überwachung der Gewässer und dieDarstellung der Ergebnisse. (Biological monitoring of water bodies and thepresentation of results). Gas und Wasserfach, 96, 604.(13) Wegl, R. (1983). Index fur die Limnosaprobitat. Wasser und Abwasser, 26: 1–175.(14) Baza podataka ZHMS(15) Živaljević, R.: Hidrološka analiza kretanja kraških voda u slivu Crnojevićarijeke,.Doktorska disertacija, Fakultet građevinskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu,1993(16) Obušković, Lj., Đurašković, P.: Algološke i saprobiološke karakteristike Crnojevićarijeke u ljetnom periodu 2004.g., 34. konferencija „Zaštita voda 2005“, JDZV,Kopaonik, 2005, str. 159-164(17) Đurašković,P.,N.,Tomić,N.,: KVALITET POVRŠINSKIH VODA U CRNOJ GORI, ”Danvoda 1999”, Beograd, 1999.(18) Đurašković, P., N. : PRILOG POZNAVANJU BILANSA FOSFORA U VODICRNOJEVIĆA RIJEKE, “Zaštita voda 03”, Zlatibor, 2003.(19) Đurašković,P.,Kojović A.(2004): HEMIZAM VODA CRNOJEVIĆA RIJEKE UKRITIČNIM HIDRODINAMIČKIM USLOVIMA, Stručna konferencija “Zaštita voda 04”,Bor.(20) Đurašković,P. (2004): NUTRIJENTI U VODI CRNOJEVIĆA RIJEKE, I Kongresekologa Crne Gore, Tivat.[1] Uradni list RS, “Zakon o vodah ZV-1 (Water Act)”, OG RS, No. 67, (2002)[2] Smolar-Žvanut N., Maddock I, Vrhovšek D., “Evaluation and Application of EnvironmentalFlows for Running Waters in Slovenia”, Water Resources Development, Vol. 24, No. 4,(2008), pp 609-619.[3] Uradni list RS, “Decree on the criteria for determination and on the mode of monitoring andreporting on ecologically acceptable flow”, OG RS, No. 97, (2009).62

16. PriloziPrilog 1: Poprečni profil korita Rijeke Crnojevića na tački HS Brodsta njiva, prikazkarakterističnih vodostajaPrilog 2: Poprečni profil korita Rijeke Crnojevića u mjestima uzorkovanja, prikaz brzinatečenjaPrilog 3: Rezultati hidrometrijskih mjerenja u trenutku uzorkovanja63

64PRILOG 3

Obodska rijeka - Profil P13,203,002,802,602,402,202,001,801,601,401,201,000,800,600,400,200,00-0,20-0,40-0,600 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 550,0500,0400,0300,0200,0100,0000 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55Obodska rijeka - Profil P2 (profil HS Brodska Njiva)3,203,002,802,602,402,202,001,801,601,401,201,000,800,600,400,200,00-0,20-0,40-0,600 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 550,2500,2000,1500,1000,0500,0000 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55