PASIVNO STANOVANJE ZA AKTIVNE ZAJEDNICE - REC

Pravne napomene 

Odgovornost za sadržaj ove publikacije 

pripada njenim autorima. Publikacija ni na 

koji način ne predstavlja mišljenje Zajednice. 

Europska komisija nije odgovorna za bilo kakvo 

korištenje informacija iz ove publikacije. 

PASIVNO STANOVANJE 

ZA AKTIVNE ZAJEDNICE 

Brošura namijenjena lokalnim samoupravama 

koja predstavlja tehnička rješenja kao pomoć 

pri određivanju i ocjenjivanju standarda 

pasivne gradnje, te prilagodbi standarda 

lokalnim uvjetima 

Jörg Faltin 

Michal Tvrdoň

Autori: 

Jörg Faltin 

Auraplan, Privatna komercijalna organizacija 

Hartzlohplatz 5, 22307, Hamburg 

Tel: +49 4351 76 75 91 

E-mail: joerg.faltin@auraplan.de 

Michal Tvrdoň 

Regionalni centar zaštite okoliža za Srednju i Istočnu Europu 

Ured u Slovačkoj 

Vysoká 18, 85102 Bratislava, Slovačka 

Tel: +421 2 5263 2942 

E-mail: rec@changenet.sk 

INTENSE koordinacija: 

Ingrida Bremere 

Baltički forum za okoliš Latvija 

Doma laukums 1-53, LV-1050 Riga 

Tel: +371 6735 7561 

E-mail: ingrida.bremere@bef.lv 

INTENSE 

Mjere uštede energije u stambenim objektima na lokalnoj razini u Srednjoj i Istočnoj Europi 

Pravne napomene 

Odgovornost za sadržaj ove publikacije pripada njenim autorima. 

Publikacija ni na koji način ne predstavlja mišljenje Zajednice. 

Europska komisija nije odgovorna za bilo kakvo korištenje 

informacija iz ove publikacije.

PASIVNO STANOVANJE 

ZA AKTIVNE ZAJEDNICE 

Brošura namijenjena lokalnim samoupravama 

koja predstavlja tehnička rješenja kao pomoć 

pri određivanju i ocjenjivanju standarda 

pasivne gradnje, te prilagodbi standarda 

lokalnim uvjetima 

Jörg Faltin 

Michal Tvrdoň 

Ožujak 2011. 

ıntense 

energy efficiency

Sadržaj 

Predgovor ............................................................................................................................................... 3 

Uvod .......................................................................................................................................................... 5 

Najbolji primjeri iz prakse - standard pasivne kuće................................................................ 7 

Što je to pasivna kuća? ........................................................................................... 8 

7 koraka do „pasivnosti ......................................................................................... 8 

Najbolji primjeri iz prakse od škole do doma .................................................... 10 

Dionici – tko se sve pridružuje projektu na putu prema pasivnoj kući ........................... 21 

Kriteriji odabira: građevina iz šire perspektive ....................................................................... 23 

Koncept prilagodbe: raznolikost klime dovodi do raznolikih tehničkih rješenja ..... 25 

Priče o uspjehu koje mjenjaju stereotipe o energiji ............................................................. 26 

Zaključak ............................................................................................................................................... 34 

Izvori ....................................................................................................................................................... 35 

Korisni linkovi .......................................................................................................................................36

Predgovor 

Međunarodni projekt INTENSE 1 teži sveobuhvatnom 

promišljanju energetske učinkovitosti, a također 

promiče i primjenu obrazaca inteligentnih 

energetskih rješenja u zgradama. Cijelim svojim 

opsegom projekt INTENSE cilja na općine i gradove 

u Srednjoj i Istočnoj Europi kao važne dionike. 

Razlozi smanjenja potrošnje energije i energetskih 

gubitaka dobro su poznati i osjetit ćemo 

njihove posljedice prije ili kasnije. Neizvjesne 

zalihe fosilne energije u budućnosti, okolišni 

problemi i predviđena velika povećanja troškova 

energije su među najvažnijim posljedicama. 

Osim toga, nadolazeće promjene koje su rezultirale 

novim europskim zakonodavnim okvirom 

poput EU “20-20-20” ili nove EPDB direktive 2010 

pozivaju na promptnu akciju. Obje direktive u 

cilju imaju povećanje energetske učinkovitosti i 

prevenciju emisija u okoliš. 

S obzirom na ove činjenice, nekoliko je projekata 

s novim energetskim rješenjima realizirano u 

zadnjih nekoliko godina. Obuhvatili su sve tipove 

kuća, od obiteljskih kuća, stambenih zgrada, 

terasastih kuća i velikih urbanih projekata koji se 

mogu pronaći na mnogim mjestima u Europi. To 

predstavlja pozitivan signal promjene u razumijevanju 

pitanja uštede energije, i to ne samo u 

široj javnosti. Ova tema mijenja filozofiju urbanista, 

arhitekata, investitora, kao i gradova i njihovih 

predstavnika te postaje sve atraktivnija. 

Ono što mi pokušavamo jest predstaviti spomenutu 

promjenu u filozofiji u svjetlu praktičnih 

primjera i uspješnica iz prakse. Oduvijek 

se trudimo ukazati na standard pasivne kuće 

uzimajući u obzir i ostale važne aspekte poput 

opskrbe energijom, urbanog planiranja i raznolikih 

tehničkih aspekata. I posljednje, ali ne i manje 

bitno: ispostavilo se da ključnu ulogu uvijek 

odigraju entuzijastični inicijatori i pobornici no- 

1 INTENSE — međunarodni projekt inteligentnih mjera uštede energije u stambenim objektima na lokalnoj razini u Srednjoj 

i Istočnoj Europi koji podupire program Europske komisije Inteligentna energija Europe. Bavi se kompleksnošću holističkog 

energetski održivog urbanog planiranja i potiče sveobuhvatno razmišljanje o energetskoj učinkovitosti u 12 zemalja od 

Estonije do Hrvatske. 

Pasivno stanovanje za aktivne zajednice 3

vih izazova – i to vrijedi kako na razini privatnih, 

tako i na razini gradskih i općinskih aktivnosti. 

Neka ova brošura posluži kao nadahnuće onima 

koji je budu čitali, a trebala bi ukazati i na to što 

je sve moguće postići uz učinkovitu suradnju odgovarajućih 

aktera. 

4 Pasivno stanovanje za aktivne zajednice 

Pozivamo vas sad na obilazak pasivnih kuća, 

u nadi da će i vaš grad ili općinu potaknuti na 

odgovorno ponašanje u skladu s geslom Pasivno 

stanovanje za aktivne zajednice.

Uvod 

Namjera je ove brošure da posluži kao praktično 

nadahnuće (u nekim slučajevima samo priručnik) 

za tijela lokalne samouprave u Srednjoj 

i Istočnoj Europi, da im pomogne pri poduzimanju 

mjera kako bi se postigla maksimalna energetska 

svojstva zgrada i istovremeno održala 

najniža razina potrošnje energije. To zahtijeva 

kombinaciju različitih tehničkih mjera, od temelja 

zgrade do konstrukcije krova. 

Prije ili kasnije, lokalna će tijela kao predstavnici 

svojih gradova biti suočena s politikama, zakonskim 

odredbama, planovima i programima koje 

su usvojile njihove vlade kako bi se potrošnja 

energije u svim njihovim zgradama značajno 

smanjila: od škola, društvenih stanova do stambenih 

blokova koji su u vlasništvu općina ili gradova. 

Ključni koncept u podlozi “Pasivnog 

stanovanja za aktivne zajednice“ 

jesu zgrade konstruirane tako da odgovaraju 

standardima pasivne kuće. 

Uputili smo na najbolje primjere iz 

prakse kako bismo dokazali da standard 

pasivne kuće nije samo za male 

obiteljske kuće opremljene visokom 

tehnologijom, već da i škola može 

biti izgrađena prema standardu pasivne 

kuće, kao i društveni stanovi za 

građane s oskudnim primanjima. 

Ova brošura ujedinjuje glavne rezultate iz tri 

faze jedne projektne aktivnosti – Najbolje 

mogućnosti iz prakse za povećavanje energetske 

učinkovitosti u zgradama. U prvoj fazi 

predstavljamo standarde pasivne kuće i detaljno 

objašnjavamo što to u praksi znači za zgradu. 

Održati nisku potrošnju energije svejedno može 

biti izazov, pa stoga u drugoj fazi uvodimo 16 

kriterija kao metodu za vrednovanje, koja ne 

uključuje samo tehničke aspekte, već i kriterije 

koji omogućuju evaluaciju zgrade iz šire 

perspektive. U trećoj fazi pokušavamo zgradu 

smjestiti u tri različita klimatska okruženja koja 

bi trebala odgovarati potrebama svih uključenih 

zemalja. Čitatelji bi trebali imati na umu da je 

ova brošura izvadak iz spomenutih dokumenta 

u kojima mogu pronaći pregled i inspiraciju, pa 

ih stoga pozivamo da i njih potraže. 


Nadamo se da ćemo kroz predstavljanje i 

promoviranje ove brošure potaknuti naše 

gradove da počnu aktivno razmišljati o 

smanjenju potrošnje energije u građevinskom 

sektoru i da će se potom, ako je moguće, odlučiti 

za “pasivna” rješenja. 

6 Pasivno stanovanje za aktivne zajednice

Najbolji primjeri iz prakse – 

standard pasivne kuće 

U novom je diskursu predstavljenom u spomenutom 

zakonskom okviru EU-a skicirana budućnost 

javnih zgrada. Od 2018. g. sve nove zgrade koje 

koriste javna tijela i koje su u njihovom vlasništvu 

bit će zgrade s gotovo nultom potrošnjom. Ali to 

se neće odnositi samo na javne zgrade, jer počevši 

od prosinca 2020. svaka nova zgrada bit će zgrada 

s nultom potrošnjom (Europski parlament, 2010). 

Unatoč tome što Europa žustro apelira na naprednija 

rješenja – kuće s nultom potrošnjom energije, 

postojeće je rješenje starije od 20 godina 

(Napomena: prva kuća takve vrste izgrađena je u 

Darmstadtu, u Njemačkoj, 1990.). Testirano je na 

međunarodnoj razini i razvijano postupno. Riječ 

je o konceptu “pasivne kuće” s veoma niskom potrošnjom 

energije. U proteklom je desetljeću ovo 

rješenje postalo veoma uobičajeno i tehnički i financijski 

izvedivo (vidi Graf 01 ispod). Tako je utrta 

budućnost naših domova i zgrada i počela je nova 

era, od energetski učinkovitih kuća do niskoenergetskih 

kuća, preko pasivnih kuća koje pripremaju 

teren za zgrade s gotovo nultom potrošnjom energije. 

Ilustracija: projekt PASS-NET - Trenutačno stanje 

projekta Pasivne kuće u Europi, podaci iz studenog 2010. 

(izvor: www.pass-net.net) 

2 U sklopu projekta PASS-NET analizira se trenutačna situacija zgrada po standardu pasivne kuće u zemljama sudionicama. 

Postoji oko 27.600 pasivnih kuća u 10 PASS-NET zemalja na kraju 2010. Očekuje se da će se taj broj do 2012. rapidno povećati 

na 65.000 zgrada. Unutar 10 zemalja uključenih u projekt PASS-NET broj zgrada po principu pasivne kuće značajno varira. 

U nekoliko je regija standard pasivne kuće već obvezatan, dok su u nekim drugim regijama tek nastali prvi pilot projekti. 

(PASSNET. 2010). 


Naš je cilj pokazati najbolje primjere iz prakse, 

zahvaljujući kojima zgrade i njihovi energetski 

sustavi funkcioniraju s optimalnom učinkovitošću 

i ostvaruju najmanje moguće potrebe za energijom. 

Stoga smo potražili projekte koji uspješno 

predstavljaju tehničke mjere s niskim zahtjevima 

za energijom poput standarda pasivne kuće ili, 

u nekim slučajevima, niskoenergetskog standarda. 

Što je pasivna kuća? 

Općenito, za “standard pasivne kuće” kriterij je 

potreba za toplinskom energijom po kvadratnom 

metru kuće i potreba za primarnom energijom. 

Prema začetniku Wolfgangu Feistu, katkad nazvanom 

“g. Passivehaus”, koncept pasivne kuće: 

....nije standard u smislu energetskih svojstava, 

već ideja kako postići najveći toplinski 

osjet ugode uz niske ukupne troškove – ovo je 

točna definicija: „Pasivna kuća je zgrada kod 

koje toplinski osjet ugode (ISO 7730) može biti 

postignut isključivo naknadnim grijanjem ili 

hlađenjem svježe mase zraka, što je potrebno 

da kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru 

bude odgovarajuća (DIN 1946) – bez potrebe 

za recirkulacijom zraka.“ (Feist, W., 2006)circulated 

air.“ (Feist, W., 2006) 

7 koraka do „pasivnosti“ 

Postoji mnoštvo tehničkih mjera i građevinskih 

specifikacija koje treba primijeniti kako bi se 

dosegnuo standard pasivne kuće, koje variraju 

u skladu s klimatskim uvjetima i ostalim aspektima. 

Bez obzira na to, moguće ih je sažeti u 

7 osnovnih koraka koji nas vode do pasivne 

kuće. 


U mnogim slučajevima NIJE MOGUĆE do maksimuma 

realizirati tehničke opcije, ali svaka pojedinačna 

mjera razvijena za pasivne kuće, razumne 

cijene, može se primijeniti na održavanje niže potrošnje 

energije u bilo kojoj zgradi. 

Nadalje, pasivnom kućom možemo smatrati standard 

zgrade u kojoj se može održati ugodna unutrašnja 

klima bez aktivnog sustava grijanja. Kuća 

se sama grije i hladi, zato se i zove “pasivna”. Godišnje 

toplinske potrebe pasivne kuće veoma su 

niske – u Srednjoj Europi oko 15 kWh/m² godišnje. 

Potrebe za ukupnom primarnom energijom ne bi 

smjele premašiti 120 kWh/m² godišnje, uključujući 

grijanje i hlađenje, toplu vodu i električnu struju 

u domaćinstvu (Faltin, J., von Knorre, Ch., 2009). 

Samo za usporedbu, tipičan stambeni blok iz 

osamdesetih godina kakvih ima u Srednjoj i Istočnoj 

Europi u prosjeku troši 12 puta više toplinske 

energije od pasivne kuće. 

Standard pasivne kuće temelji se na postupnoj 

realizaciji arhitektonskih i tehničkih mjera, a isto 

vrijedi i za dizajn ostalih tipova energetski visokoučinkovitih 

zgrada. Jednom kad odlučite napraviti 

gradsku vijećnicu prema standardu pasivne 

kuće, na umu trebate imati sljedeće korake:

Sedam koraka 

do pasivne kuće 

Izvor: E.U.[Z]. ©2000, passôtel 

[21] - transformation ©2009, 

J.Faltin 

• Ključna je optimizacija omotača zgrade pasivnim 

elementima poput dobre zidne izolacije 

(korak 2), solarno optimiziranih prozora (korak 

3) i zračna nepropusnost (korak 4) koja se dokazuje 

testom mjerenja zrakopropusnosti. 

• Promjena ili optimiziranje bilo koje komponente 

s ciljem najmanjih mogućih energetskih gubitaka 

istovremeno utječe i na sve ostale komponente, 

kao i na tehničke aspekte. Kako bi se 

riješila ta složenost mjera, potreban je integrirani 

proces dizajna (korak 1). Na tome zajedno 

rade arhitekt, inženjer i sposoban građevinar u 

ranom razdoblju planiranja. 

učinkoviti električni i kućanski uređaji, 

osvjetljenje itd. 

visokoučinkoviti uređaji za grijanje i hlađenje 

solarnih kolektora za grijanje tople vode 

ventilacija s visokoučinkovitim povratom topline 

h ≥ 75% 

odlična zračna nepropusnost 

n50 ≤ 0,6 1/h 

solarno optimizirani „super prozori“ 

Trostruko ostakljeni prozori (EU--centralna klima U ≤ 0,8 W/m²K, g ≥ 0,5) 

„podvostručavanje“ debljine izolacije 

U-vrijednosti oko ~0,1 W/m²K (EU, hladnija klima) do ~0,2 W/m²K (EU, toplija klima) 

integrirani dizajn zgrade 

energetska optimizacija okvira, spojeva i opskrbnog sustava, barem za grijanje i hlađenje 

• Sljedeći korak (korak 5) je visokoučinkoviti 

povrat topline s kontroliranom ventilacijom. 

Sustav zagrijava dolazni hladni zrak koristeći 

izlazni topli zrak te gubitak topline drži na strogom 

minimumu. 

• Koraci 6 i 7 sastoje se od primjene tehnologija 

koje se koriste obnovljivim izvorima energije 

(grijanje, hlađenje, priprema tople vode) i racionalnog 

korištenja električnih uređaja s niskom 

potrošnjom energije. 

Odlučujući kriterij kvalitete za pasivnu kuću jest 

minimalizacija potrošnje primarne energije, što je 

lako moguće postići slijedite li sve gore pobrojane 

korake. 

7 

6 

5 

4 

3 

2 

1 


Najbolji primjeri iz prakse od škole do doma 

Obično svaka općina ili grad moraju održavati 

različite tipove zgrada, počevši od vijećnica, preko 

stambenih zgrada, društvenih stanova, škola, 

kazališta, i sve se one razlikuju po starosti, stilu, 

tipu, visini, dimenzijama i potrošnji energije. 

Ipak, sve ih je moguće oblikovati prema standardu 

pasivne kuće. Stoga ćemo vam kroz najbolje 

primjere iz prakse ponuditi projekte koji su već 

realizirani i mjerenja koja su potvrdila niske potrebe 

za energijom. Usredotočili smo se na zgrade 

koje obično svaki grad ili općina imaju u svome 

vlasništvu i koje vam stoga mogu poslužiti kao 

nadahnuće. 

Ilustracija: Kuće iz 1950-tih godina obnovljene na 

standard pasivne kuće (Izvor: www.faktor10.com). 


1. Prvi primjer – projekt SOLANOVA 

- odnosi se na sanaciju zgrade iz 

osamdesetih godina, što je najčešći tip 

zgrada u Srednjoj i Istočnoj Europi. 

2. Drugi je primjer također predstavljao 

veliki izazov jer je poduzeće ABG iz 

Frankfurta odlučilo sanirati zgradu iz 

1950. prema standardu pasivne kuće. 

3. Treći je primjer direktna suprotnost 

prvom i drugom: riječ je o kompleksu 

društvenih stanova izgrađenom prema 

standardu pasivne kuće, novogradnji 

koja se nalazi u predgrađu Beča. 

4. Četvrto je sanirani seminarski centar 

Hostětín u Češkoj, koji može poslužiti 

kao primjer kulturnim centrima na 

lokalnoj razini ili vijećnicama u malim 

gradovima, a ne samo kao seminarska 

zgrada. 

5. Peti primjer iz Badena (Austrija) svjedoči 

o tome da je i dječji vrtić moguće 

izgraditi po standardu pasivne kuće te 

da i on može funkcionirati na ovaj način. 

6. Šesti se primjer odnosi na stambene, 

terasaste kuće BEZ sustava grijanja u 

Glumslövu (Švedska).

1. Prvi primjer: projekt SOLANOVA 

Velik dio zgrada u zemljama Srednje i Istočne Europe 

sastoji se od tipičnih stambenih blokova iz ranih 

osamdesetih godina koji su napravljeni od betonskih 

montažnih ploča. Obično su to zgrade s više od 20 

katova koje rasipaju gomilu energije. U novije se vrijeme 

u svim ovim gradovima može vidjeti da su “sivi” 

stambeni objekti promijenili boju. Katkad je to znak 

da zgrada ima novu izolaciju i da se u njoj pokušava 

smanjiti potrošnja energije. Međutim, samo je mali 

postotak tih zgrada prošao kompleksnu rekonstrukciju 

s ciljem značajne promjene u potrošnji energije. 

Projekt SOLANOVA u Mađarskoj svijetli je primjer. 

Godine 2005., jedna je betonska zgrada sa sedam 

katova u mađarskom gradu Dunaújvárosu transformirana 

u prvu zgradu ovakve vrste u Europi. Ono 

što u ovom primjeru najviše fascinira jest njegova 

kompleksnost. SOLANOVA je bio prvi projekt koji je 

poduzeo opsežno renoviranje svih važnih aspekata. 

Stvorena je simbioza između opskrbe energijom i 

energetskih potreba pa se najprije pokušalo pronaći 

optimalno rješenje koje proizlazi iz potreba. Nadalje, 

potrebe za toplinskom energijom u zgradi pale su 

sa 213 kWh/m2a na 20 kWh/m2a. Obnovljivi izvor 

energije u obliku solarne energije pokriva 20% njihovih 

potreba. Što se tiče ventilacije, odlučeno je da 

se upotrijebi mala ventilacijska jedinica za svaki stan, 

s integriranim izmjenjivačem topline zrak-zrak u 

kombinaciji s radijatorima pod prozorom u svakom 

dnevnom boravku (Hermelink, 2006a; Hermelink, 

2006b). Tijekom ovoga projekta došlo je do izvrsne 

suradnje s vlasnicima stanova koji su bili voljni pristupiti 

kompleksnoj rekonstrukciji. Vlasnici stanova 

od rane su faze sudjelovali u planiranju, a uz pomoć 

upitnika investitori su bili su u mogućnosti doznati i 

ispuniti njihove potrebe. 

Ilustracija: Projekt Solanova – građevina u izvornom 

stanju (lijevi kut) te građevina nakon obnove 

Tehnički parametri Vrijednost Opis 

Potrošnja topline: 20 kWh/m²a 

Izmjerena godišnja potrošnja energije za grijanje 

2006/07. 

Temeljna ploča: Nema informacija 

Vanjski zidovi: 0,435 U (W/m²K) Izolirani stiroporom debljine 16 cm 

Krov: 0,46 U (W/m²K) 30 cm izolacije i zeleni krov 

Prozori (stanovi): 1,1 U (W/m²K) 

2+1 staklo sa žaluzinama integriranima između dva 

stakla 

Zračna nepropusnost: Nema informacija 

3 Trolitarska stambena zgrada (3-litre-panel-building) je pojednostavljeni termin koji se uglavnom koristi u zemljama 

njemačkog govornog područja. Većinom se koristi za ilustriranje odnosa potrošnje: 1 litra/m²/god goriva je jednaka 

≤10 kWh/m²/god energije za grijanje. Znači, termin trolitarska stambena zgrada odnosi se na 30 kWh/m²/god. 


Lokacija: 

Vlasnik/investitor: 

Arhitekt: 

Troškovi: 

Godina završetka projekta: 

Tip zgrade : 

Broj stanova: 

Obuhvaćena površina: 

Energetski standard: 

Okolišne mjere: 

Grijanje: 

Hlađenje: 

Ventilacija: 


Dunaújváros, MAĐARSKA 

Privatni vlasnici 

Andreas Hermelink (Sveučilište u Kasselu) 

240 Eur/m2 + PDV 

2005. 

Sedmerokatnica od montažnih panela 

42 

2350 m 2 (42 stana) 

Niskoenergetska kuća 

Zeleni krov 

Radijatori u svim dnevnim boravcima 

Informacija nije dostupna 

Ventilacijske jedinice s rekuperacijom topline, učinkovitost 82%, jedna 

ventilacijska jedinica po stanu 

Ključni elementi obnove: 

1. Složena rekonstrukcija 

2. Složen pristup procesu planiranja i izgradnje 

3. Aktivno uključivanje stanara i komunikacija s ciljem ispunjavanja njihovih potreba 

4. Zeleni krov na raspolaganju za sastanke stanara 

Ima još razloga zašto je ovaj projekt predstavljen 

kao najbolji primjer iz prakse koji vrijedi slijediti. 

Mi smo ih naglasili samo nekoliko, ali želite li 

2. Drugi primjer: sanacija kuće iz 

pedesetih godina – Rotlintstraße u 

Frankfurtu (Njemačka) 

Frankfurtsko stambeno poduzeće ABG FRANK- 

FURT HOLDING je 2009. završilo rekonstrukciju 

tri stambena bloka iz pedesetih godina u 

Rotlintstraßeu s ciljem postizanja standarda pasivne 

kuće. Taj tip zgrade može se naći u Srednjoj 

doznati više, posjetite: www.solanova.org i potražite 

inspiraciju. 

i Istočnoj Europi, a ovo je pozitivan primjer da se i 

takve zgrade mogu rekonstruirati u skladu sa standardima 

pasivne kuće. 

Provedena je opsežna rekonstrukcija zgrada iznutra 

i izvana. Cijeli se stambeni kompleks sastoji 

od 3 bloka i uključuje 7 zgrada. Saniran je 61 stan 

s ukupnom stambenom površinom od oko 3800 

m2. Potreba za toplinskom energijom značajno je 

pala, s 220 kWh/m2a na manje od 20 kWh/m2a. 

Za opskrbu energijom korištena je kogeneracijska

jedinica s uljanom repicom kao gorivom. Nadalje, 

na krovu je postavljen solarni sustav kao dodatni 

izvor energije. Tehnički je zanimljiv način na koji je 

riješen problem fasadne izolacije: konstrukcija od 

drvenih greda postavljena je na vanjske zidove i 

ispunjena celulozom (od recikliranog papira, starih 

novina, itd.) Takva konstrukcija na kraju ima debljinu 

34 cm i U-vrijednost 0.13 W/(m²K) vanjskog 

omotača. Moglo bi se prigovoriti da je to previše u 

usporedbi s ostalim materijalima, ali, s druge strane, 

riječ je o okolišno prihvatljivoj konstrukciji (drvene 

grede, reciklirane novine, itd.). 

Kad je riječ o odabranom standardu pasivne kuće 

spominju se tehnička rješenja, ali i društveni aspekt 

i ekonomska održivost. Sanacije starih stambenih 

zgrada donesu više opipljivih koristi. Prije početka 

procesa sanacije stanove su uglavnom unajmljivale 

društvene skupine slabijih primanja. Kao posljedica 

toga, siromašne i manje imućne skupine više 

su pogođene neadekvatnim stambenim uvjetima 

i većem okolišnom opterećenju u svojim stambenim 

uvjetima. Uz neadekvatnu stambenu okolinu 

također se veže i cijeli niz društvenih aspekata 

poput stambene sigurnosti, stope kriminala, zdravog 

življenja, itd. Odlučeno je da će se ti problemi 

riješiti i da će se poboljšati uvjeti stanovanja, ali i 

Lokacija: 

Vlasnik/Investitor: 

Arhitekt: 

Troškovi: 

Broj stanova: 


Grijanje: 

Hlađenje: 

Ventilacija: 

Frankfurt, NJEMAČKA 

ABG, gradsko stambeno poduzeće Frankfurt 

faktor 10 GmbH (d.d.), Darmstadt 

1 300 EUR/m2 (trošak obnove) 

61 

Standard pasivne kuće 

Kogeneracijska jedinica (gorivo: uljana repica) 

Aktivno hlađenje nije potrebno 

Ventilacijska jedinica u svakom stanu 

općenita kvaliteta stambene okoline. U protivnom 

bi morali iseliti stanare i srušiti zgrade. Tijekom radova 

svi su stanari privremeno iseljeni, a prioritet je 

bio useliti ih natrag nakon rekonstrukcije. Štoviše, 

ovaj je projekt pomogao ABG Holdingu riješiti problem 

starih zgrada i osigurati financijsku održivost. 

Trošak obnove iznosio je oko 1 300 EUR/m2, što je i 

dalje manje negoli bi bilo da su odlučili srušiti stare 

zgrade i podići novu u skladu sa standardima pasivne 

kuće (procijenjeni troškovi novih zgrada bili 

su oko 1600-1900 EUR/m2). 

S jedne strane, treba priznati da iza uspjeha ove 

priče stoji činjenica da je vlasnik stanova u Frankfurtu 

jako stambeno poduzeće (ABG) koje ima 

sredstva da ih uloži u obnovu i ne mora se nositi 

s problemom razlomljenog vlasništva. U većini 

zemalja Srednje i Istočne Europe gradovi nisu vlasnici 

velikih stambenih kompleksa. Svjesni smo da 

višekatnice uglavnom posjeduju pojedinačni vlasnici, 

no to ne znači da ne mogu postići zajednički 

dogovor i provesti opsežnu i odgovarajuću obnovu 

poput one u projektu Solanova. 



Potrošnja topline: 10-15 kWh/m2 Temeljna ploča: 0,298 U (W/m²K) 

Napravljena je dodatna izolacija od betona (36 cm) na 

podu podruma. 

Vanjska izolacija od drvene konstrukcije sastoji se od 

Vanjski zidovi: 0,131 U (W/m²K) 7 materijala – ukupna joj je debljina 36 cm, a glavni 

izolacijski materijal je celuloza (debljina 29 cm). 

Krov: 0,105 U (W/m²K) 

Ukupna se izolacija sastoji od 5 slojeva, a glavni je dio 

izolacija od celuloze (debljina 40 cm). 

Prozori: 0,74 U (W/m²K) 

Korišteno je više vrsta prozora, ovo se odnosi na onaj u 

stanovima, s tri okna i izoliranim okvirom. 

Zračna nepropusnost: 0,31/h Prvotna zračna nepropusnost iznosila je n = 3,21/h 

50 

1. 

2. 

3. 


Prvotna je potrošnja topline bila oko 220 kWh/m2 i smanjila se na 10-15 kWh/m2, što je u 

tehničkom smislu veoma dobar rezultat. 

Trošak obnove bio je oko 300 EUR/ m², što je manje od troška nove kuće (u Njemačkoj je to 

oko 1600-1900 EUR/m²). 

Rekonstrukcija je također pomogla pri rješavanju socijalnih problema koji su postojali u 

ovom dijelu grada. 

3. Treći primjer: Društveni stanovi po 

standardu pasivne kuće – Mühlweg - Beč 

(Austrija) 

Tko bi rekao da se društveni stanovi također mogu 

izgraditi po standardu pasivnih kuća? Sigurno će se 

naći mnogo protivnika tome rješenju, ali zgrade u 

vlasništvu gradova i općina (što nije česta pojava u 

Srednjoj i Istočnoj Europi) trebale bi imati veliki interes 

u smanjenju troškova gdje je god to moguće. 

Pri tome se ne govori o kvaliteti uporabljenih materijala. 

Naprotiv, govori se o najmodernijim tehnologijama 

i novim građevinskim procesima koji mogu 

bitno smanjiti potrebu za toplinskom energijom, 

troškove održavanja i ostale operativne troškove. 

Zvuči li to kao rješenje iz neke druge galaksije? 


Ilustracija: Društveni stanovi sa standardom pasivne 

kuće u Beču (AUSTRIJA). (Izvor: www.untertrifaller.com) 

Ne moramo putovati toliko daleko. U Beču postaje 

uobičajeno graditi društvene stanove prema standardu 

pasivne kuće. Projekt Pasivne kuće Mühlweg 

usredotočio se na subvencionirane višekatnice dr-

vene konstrukcije s ciljem postizanja standarda 

pasivne kuće. Stambeno područje sastoji se od 70 

jedinica s ukupnim prostorom od 6750 m2. Osnovna 

je ideja bila izgraditi rezidencijalno područje 

dugoročne okolišne održivosti uz ograničene 

ukupne troškove, budući da je riječ o subvencioniranoj 

gradnji. Projekt je završen i kuće su useljene 

u studenom 2006. g. Potrošnja toplinske energije 

je 13 kWh/m2a, tj. odgovara standardu pasivne 

kuće. Mada su početno procijenjeni troškovi bitno 

premašeni, projekt se smatra uspješnim. Taj je 

kompleks pasivnih kuća izgrađenih od drveta i miješanih 

konstrukcija ujedno i nagrađen. 

Lokacija: 

Vlasnik/Investitor: 

Arhitekt: 

Troškovi: 

Godina završetka: 

Broj stanova: 

Tip i površina: 


Grijanje: 

Hlađenje: 

Ventilacija: 

Kako bi se troškovi tijekom izgradnje kompleksa 

optimizirali, za vrijeme razvoja projekta uspostavljena 

je “partnerska” suradnja između svih 

uključenih strana, vlasti, urbanista, građevinara i 

dobavljača tehnologija. Stoga se ovaj projekt navodi 

kao primjer dobre prakse s obzirom na nužnost 

dobre suradnje i racionalizaciju troškova koja 

je proizašla iz toga. 

Dakle, ako se odlučite za društvene stanove u svojoj 

općini, ne zaboravite uključiti sve dionike u ranoj 

fazi i stvoriti “partnersku” suradnju. I dobar proces 

javnog natječaja, primjerice zelena javna nabava, 

može vam u nekim slučajevima smanjiti troškove. 

Beč, AUSTRIJA 

BWS Gemeinnützige Allgemeine Bau-Wohn- und Siedlungsgenossenschaft 

Hermann Kaufmann ZT GmbH 

Troškovi ukupne investicije: 11 milijuna eura (procjena: 1100 EUR/m2, 

zahvaljujući subvenciji) 

2006.70 

Višekatnica ukupne površine 6750 m 2 


Pojedinačni sustavi grijanja koji se kontroliraju u sobama kao mali radijatori 

Nema aktivnog hlađenja 

Središnja ventilacijska jedinica postavljena na ravnom krovu, svaka jedinica 

upravlja prozračivanjem pojedine prostorije kroz izmjenu vanjskog i 

unutarnjeg zraka, pločasti izmjenjivač topline prostrujnog toka omogućuje 

83%-tno ponovno iskorištavanje toplinske energije 


Potrošnja topline: 13 kWh/m2 Temeljna ploča: 0,105 U (W/(m²K) Izolacija debljine 31cm uključujući stiropor. 

Vanjski zidovi: 0,145 U (W/(m²K) 

Zidna izolacija sastoji se od 7 slojeva 

(sve zajedno 43 cm). 

Krov: 0,075 U (W/(m²K) 

Prozori: 0,74 U (W/(m²K) Trostruko ostakljen prozor. 

Zračna nepropusnost: 0,21/h 




1. Društveni stanovi prema standardu pasivne kuće. 

2. 

3. 

4. 

Projekt koji je po razmjerima jedinstven u Europi i koji je reprezentativni primjer modernog i 

kompleksnog inženjeringa, ali ujedno i dobar primjer urbanog i stambenog dizajna. 

Trošak po kvadratnom metru (subvencioniran) bio je 1100 eura, a stanari za tu vrstu 

subvencioniranog stanovanja mjesečno izdvajaju samo 6.14 EUR/m², uključujući naknade za 

komunalne usluge. 

Zahvaljujući uključivanju svih strana u ranoj fazi projekta i natječaju, ovaj je projekt postao 

ekonomski isplativ. 

4. Četvrti primjer: koraci energetske 

učinkovitosti u seminarskom centru – 

Hostětín (Češka) 

Ovo je prva zgrada izgrađena sukladno standardu 

za pasivne kuće u Češkoj. Hostětin je selo u Češkoj 

koje pruža podršku okolišnim projektima, poput 

postrojenja za biološku preradu otpadnih voda, ili 

područnom grijanju korištenjem biomase. 

Ovaj primjer ne navodimo samo zato što je bio 

prvi takav primjer. Važnija od toga je činjenica 

da može predstavljati inspiraciju za svaku manju 

općinu, tim prije što su sjedišta manjih općina 

često smještena upravo u zgradama ovakve vrste. 

Ilustracija: Energetski centar Hostětín (Češka). 

(Izvor: Atelje arh. Georg W. Reinberg) 

Povrh toga, primjer koji ovdje predstavljamo pokazuje 

kako čak i seminarski centar ili manji hotel 

može biti sagrađen na temelju standarda za pasivne 

kuće. Sama zgrada sastoji se od predavaonice, 

smještajnih kapaciteta za 25 osoba, kuhinje 

i uredskog prostora na prvom katu. Riječ je o centru 

za poduku koji provodi programe izobrazbe 

o građevinarstvu utemeljenom na ekološkim 

standardima, a ujedno služi i kao pokazna zgrada. 

Doista, primjeri dobre izgradnje poput ovog 

mogu pridonijeti širenju standarda pasivne kuće 

kako u izgradnji javnih sadržaja, tako i u izgradnji 

privatnog stambenog smještaja. Nedavno je ova 

zgrada također poslužila i kao mjesto izobrazbe 

za lokalne urbaniste kako bi naučili nešto više o 

ekološkoj izgradnji. 

Ovdje imamo konkretan primjer odgovorne 

općine koja je odlučila postati „zelena“ putem 

korištenja obnovljivih izvora energije za grijanje, 

a istovremeno je posrijedi i primjer odgovorne 

zajednice. Povrh toga, valja spomenuti 

kako je 50% ulaganja pokrila regija Donje 

Austrije (Niederösterreich), čime je ovo postao 

i primjer regionalne suradnje u energetskim 

pitanjima. Uzajamno učenje i odgovorno življenje 

trebali bi tako postati glavna poruka na 

svim razinama, od lokalne do međunarodne.

Lokacija: 

Vlasnik: 

Arhitekti/urbanisti: 

Troškovi: 

Završetak projekta: 

Tip zgrade: 

Broj stanova: 



Grijanje i topla voda: 

Ventilacija: 


Potreba za toplinom: 17,6 kWh/m²a 

Toplinsko opterećenje: 14 W/m² 

Potreba za 

energijom: 

primarnom 

65 kWh/m²a 

Podna ploča: 0,17 U (W/m²K) 

Vanjski zidovi: 0,13 U (W/m²K) 

Krov: 0,09 U (W/m²K) 


Zračna nepropusnost 

(n50-vrijednost): 

0,7 1/h 

Hostětín , ČEŠKA 

Centar Veronica 

Georg W. Reinberg, Beča and Atelier Zlamal + Stolek, Brno 

1420 Euro/m² 

2006. 

Zidana konstrukcija 

5 (projekt sadrži prostoriju za podučavanje, kuću za goste za 25 

sudionika, kuhinju i ured na prvom katu) 

700 m² 


Biomasa (toplana), solarni paneli 36m², solarni PV sustavi 22 m² 

Središnji ventilacijski sustav za seminarsku prostoriju, ured i kuhinju, 

decentralizirane jedinice za dvokrevetne sobe. 

Zidovi od betona, opeke i drveta, izolacija od slame 

(kuhinjski dio). 

1. 


Novoizgrađena seminarska zgrada prema standardu pasivne kuće. 

2. 

Grijanje preko toplane na biomasu (visoka razina osviještenosti cijelog grada, odnosno 

općine) 

3. 

Primjer prekogranične suradnje Austrija – Češka, djelomično financiran (50 %) od strane 

Donje Austrije. 


5. Peti primjer: koraci energetske 

učinkovitosti u primjeru vrtića 

Biondekgasse – Baden (Austrija) 

Obavezna, no besplatna godina u vrtiću za svako 

dijete u Austriji dovela je do naglog porasta izgradnje 

vrtića diljem zemlje. Obično su za takve javne 

sadržaje odgovorne naše gradske uprave, pa se 

tako može osigurati da građevine ovog tipa – povrh 

strogih higijenskih normi – ispunjavaju i standarde 

pasivnih kuća. 

U slučaju ove građevine može se reći da je nastala 

na posljednjem dostupnom prostoru koji kao da 

je „otet“ od područja gradskog predgrađa, kako bi 

u pozadini obiteljskih kuća nastao ovaj vrtić. Pojedinačna 

funkcionalna područja organizirana su na 

slobodan način u obliku kućica, kako bi se stvorila 

zaštita protiv vjetra i lošeg vremena. 

Lokacija: 

Vlasnik: 

Arhitekt: 

Troškovi: 


Tip gradnje: 


Enertgetski standard: 

Grijanje: 

Hlađenje: 

Ventilacija: 


Oblikovanje interijera zasnovano je na načelu „“trg 

– ulica – kuća“: glavni ulaz otvara se prema prvom 

manjem „trgu“ i „ulici“ koja vodi do kuća. između 

restorana za djecu i dvorane za vježbanje postoji 

javni prostor koji se može povezati otvaranjem velikih 

kliznih vrata, i tako postati jedna funkcionalna 

jedinica. Na tom „trgu“ može se smjestiti restoran 

na otvorenom, a prostor može dobiti i festivalsku 

namjenu. Prostori za vrtićke skupine razvijaju se 

prema van u obliku pojedinačnih kuća, a dvije skupine 

povezane su galerijama koje ujedno pružaju 

obilato osvjetljenje. Vrtić je sagrađen na ploči od 

armiranog betona koja leži na sloju balasta od pjenastog 

stakla. Zidovi su većinom sagrađeni u konstrukciji 

od drvenih okvira. Krovna konstrukcija leži 

na nizu stupova i također je napravljena od laganog 

građevnog drva. 

Ilustracija: Dječji vrtić u Badenu, 

arhitekt Ernst Michael Jordan 

(Izvor: Lothar Hasenleithner). 

Baden, AUSTRIJA 

Immobilien Baden GmbH & CoKG 

JORDAN [ architektur & energie ] St. Valentin www.jordan-solar.at 

2428 Euro/m² 

2009. 

Drvena konstrukcija 

1059 m² 


Toplana, podno grijanje 

Nema aktivnog hlađenja 

Centralni sustav


Potrošnja topline: 15 kWh/m²a Opskrba iz toplane. 

Potreba za primarnom 

energijom: 

31 kWh/m²a 

Podna ploča: 0,10 U (W/m²K) Izolacija od pjenastog stakla raspršena ispod betonske ploče. 

Vanjski zidovi: 0,10 U (W/m²K) Debljina zidne izolacije 40 cm. 

Krov: 0,08 U (W/m²K) Debljina krovne izolacije – 45 cm. 


Zračna nepropusnost 

(n50-vrijednost): 

Nema informacija Centralno prozračivanje uz ponovno iskorištavanje topline 

1. 


Dječji vrtić prema standardu pasivne kuće 

2. Uporaba eko-materijala – drvena konstrukcija 

3. Holističko urbano planiranje 

6. Šesti primjer: rezidencijalne kuće u 

nizu BEZ sustava grijanja – Glumslöv 

(Švedska) 

Ovo rezidencijalno područje sastoji se od 35 terasastih 

kuća (sa stambenim prostorom od 70 do 115 

m²). Kuće su oblikovane na takav način da pružaju 

ugodnu unutarnju klimu uz minimalnu potrošnju 

energije (sukladno standardu pasivne kuće). Sagrađene 

su na takav način da zahvaljujući izvanrednoj 

izolaciji, vrlo niskoj zrakopropusnosti i sposobnosti 

iskorištavanja topline izlaznog zraka NE zahtijevaju 

sustav grijanja. 

Ove kuće pružaju isti životni komfor kao i konvencionalne 

kuće, a život u njima ne zahtijeva ikakav 

posebni trud ili usvajanje novih životnih navika 

(Fossum, T., Eriksson, L., 2008). 

Kuće su opremljene sustavima ventilacije za dovod 

i odvod zraka te izmjenjivačem topline prostrujnog 

toka koji omogućuje učinkovitost od približno 

85%. Postignuta je sjajna zračna nepropusnost, a 

povrh toga iznimna pozornost posvećena je odgovarajućem 

planiranju u cjelini, pa su tako građe- 

vinski radnici imali na raspolaganju detaljne nacrte 

i upute. Mjerenja su pokazala kako su ove kuće 

među stambenim objektima s najnižom razinom 

zrakopropusnosti u Švedskoj – 0.1 l/s pri razlici 

tlaka od +50 Pa (Fossum, T., Eriksson, L., 2008). 

Građevinski troškovi nisu bili viši u usporedbi 

s konvencionalnim građevinama (Fossum, T., 

Eriksson, L., 2008). Moglo bi se pomisliti kako je 

dodatna izolacija (temeljna ploča, vanjski zidovi, 

prozori s trostrukim ostakljenjem) morala dovesti 

do značajnog povećanja troškova, no valja imati na 

umu da stoga uopće nije bilo troškova povezanih 

sa sustavima grijanja. 


Lokacija: 


Arhitekt: 

Troškovi: 

Broj stanova: 



Grijanje: 

Hlađenje: 

Ventilacija: 


Potrošnja topline: 15 kWh/m²a 

Podna ploča: 0.10 U (W/(m²K) 

Temelji se sastoje od 10 cm debele betonske 

ploče koja leži na 35 cm stiropora u tri sloja i 20 

cm makadama. 

Vanjski zidovi: 0.10 U (W/(m²K) 

Od čelične i drvene konstrukcije, izolirano s 45 

cm stiropora i drvne izolacije. 

Krov: 0.08 U (W/(m²K) 

Izolacija je debljine 55 cm, načinjena od 

izolacijske vune. 

Prozori: 0.9 – 1.0 U (W/(m²K) Trostruko ostakljen prozor. 

Zračna nepropusnost 0.1 l/s Mjereno na +50 Pa razlike tlaka. 

1. 


Troškovi izgradnje nisu premašili troškove konvencionalnih zgrada 

2. Zračno najnepropusnija stambena zgrada u Švedskoj 

3. Planiranje iznimno pomno provedeno 

4. 

Iskustvo građevinskog projekta u Glumslövu pokazalo je da se trošak cjelokupnog životnog 

ciklusa građevine može smanjiti za otprilike 25 % 


Glumslöv, ŠVEDSKA 

Landskronahem, Glumslöv – gradsko stambeno poduzeće 

Prime Project AB 

Troškovi nisu bili veći od onih kod konvencionalnog stanovanja 

Stambeni se prostor sastoji od 35 terasastih kuća (površina u rasponu 

70 – 115 m 2 ) 

3452 m 2 


Povrat topline od otpadnog zraka ne zahtijeva NIKAKAV sustav grijanja 

Nema hlađenja 

Ventilacijski sustav s izmjenjivačem topline prostrujnog toka koji omogućuje 

85%-tnu učinkovitost

Dionici – tko se sve pridružuje 

projektu na putu prema pasivnoj 

kući 

Kao i uvijek, temeljna ideja jest uravnotežiti 

vrijednost ulaganja u uštedu energije i količinu 

ušteđene energije (iskreno govoreći: “najjefitinija 

energija je ona koju se uopće ne potroši”). Svi 

predstavljeni primjeri imaju nešto zajedničko. 

Oni dokazuju kako je odgovarajuće planiranje u 

ranim fazama presudno za osiguranje optimalnog 

vremena, troškova i kvalitete izgradnje. No, 

odgovarajuće planiranje također podrazumijeva 

da sve važne dionike valja uključiti već u ranim 

fazama projekta. Načelno govoreći, mogli bismo 

reći kako svaka profesija ima vlastite smjernice 

koje je dužna slijediti u razvoju i provedbi 

projekata usmjerenih na uštedu energije. 

Tijekom planiranja i realizacije većih građevinskih 

projekata nužno je imati na umu suradnju između 

raznih profesija i uključenih dionika. Stoga, 

nemojte zaboraviti uključiti sljedeće aktere: 

1. Klijent 

Neovisno o tome radi li se o pojedinačnom korisniku 

ili velikoj kompaniji, klijent je ključni dionik u 

procesu. Prije svega, klijent je onaj koji financira 

projekt, odlučuje o usmjerenju projekta i postavlja 

određene zahtjeve. Stoga, kad se nađete u ulozi klijenta, 

važno je da ne zaboravite uključiti energetsku 

učinkovitost kao prioritetni zahtjev. 

2. Projektant 

Ta osoba uzima u obzir osobne želje investitora 

(klijenta) o tome kako će zgrada funkcionirati, 

razmatrajući sve aspekte i pronalazeći tehnička 

rješenja za energetska pitanja. Ovaj posao obično 

obavlja arhitekt, no važno je reći kako proces 

projektiranja završava s ishođenjem građevinske 

dozvole. 

3. Arhitekt 

Riječ je o osobi koja vodi skupinu uključenih 

inženjera s posebnim profesionalnim iskustvima 

u svakom pojedinačnom aspektu izgradnje 

(strukturnom, mehaničkom, električnom), i koja 

osigurava tehničku izvedivost čitavog projekta. 

4. Inženjer 

Ta je osoba specijalizirana za područje grijanja/ 

hlađenja, ventilacije, toplinskih mostova, 

energetskih certifikata (npr. za zaštitu od požara, 

zaštitu od buke, itd.), kao i za druga područja. 

Inženjer nadležan za energetska pitanja mora 

imati sposobnost pružanja stručnih savjeta u 

području energetski učinkovite izgradnje. 


Ilustracija: Rezidencijalno područje Kronsberg u Hannoveru (NJEMAČKA), sagrađeno u standardu niske energetske 

potrošnje. (Izvor: Jörg Faltin) 

u svom području da štede energiju. 

5. Građevinske tvrtke 

To su iskusne građevinske kompanije koje provode 

u stvarnost ono što je u obliku nacrta. Iskustvo 

nam govori da one predstavljaju ključni 

element kako bi se ostvarili dobri rezultati u vezi s 

energetskom učinkovitošću. 

6. Nadležna tijela 

U postupku izdavanja dozvola osiguravaju 

sukladnost projekta s nacionalnim ili regionalnim 

propisima u vezi s postupkom građenja. To se 

mora reflektirati u njihovu konačnom odobrenju 

projekta, no nadležna tijela ujedno moraju provjeriti 

i deklarirane tehničke karakteristike građevina. 

Povrh toga, lokalna uprava može stvoriti 

okvir i osmisliti gospodarske poticaje za energetski 

učinkovite zgrade (određene manje subvencije, 

porezne olakšice, itd.), kao i motivirati građane 


7. Korisnik 

Na kraju lanca je korisnik pasivne kuće, koji bi trebao 

biti svjestan osnovnih načela koja vrijede za 

tu vrste gradnje, premda iskusni korisnici tvrde 

kako pasivne zgrade ne zahtijevaju ikakve posebne 

vještine za njihovo korištenje. 

Trebate biti svjesni kako napredno 

planiranje koje uključuje sve 

dionike u ranim fazama procesa 

može značajno smanjiti troškove i 

osigurati željene rezultate u vezi s 

energetskom učinkovitošću.

Kriteriji odabira: 

građevina iz šire perspektive 

Predočili smo primjere najbolje prakse iz zemalja 

zapadne i istočne Europe, da bismo pokazali kako 

je moguće krenuti u „pasivnom“ smjeru. No, za 

dionike u općinama pojavljuju se neka otvorena 

pitanja: 

Kako odlučiti koju vrstu prakse treba 

iskoristiti? 

Kako možemo znati hoće li ova ili ona zgrada 

služiti našim potrebama i očekivanjima? 

Koje kriterije treba uzeti u razmatranje? 

U svim predstavljenim slučajevima ukazujemo na 

čitav kompleks primijenjenih mjera. Nemoguće je 

govoriti samo o tehničkim aspektima, a pritom zanemarivati 

aspekte kao što su financijska održivost 

projekta, načela projektiranja, ili korištenje ekoloških 

materijala. U tu svrhu razvijen je pojednostavljeni 

alat koji je jednostavno koristiti i koji omogućuje 

prvi korak u cjelovitom ocjenjivanju zgrade 

u fazi planiranja, ili prije aktivnosti nadogradnje. 

kako bi se povećala energetska učinkovitost zgrade. 

No, ovaj alat nije namijenjen za energetsko certificiranje 

zgrada, i ne može zamijeniti nijedan od 

postojećih sustava ocjenjivanja i certificiranja koji 

se drugdje primjenjuje. 

O čemu je riječ u ovom alatu: INTENSE Chart koristi 

velik skup kriterija za bolju orijentaciju u građevinskoj 

praksi, a korisnici ovog alata pritom su slobod- 

ni donijeti odluku o nizu važnih kriterija, ovisno o 

tome što najviše odgovara njihovim potrebama. 

Načelno govoreći, pozornost je posvećena tehničkim 

kriterijima, kako bi se primjenom najnovijih 

tehnologija u građevinskoj industriji osigurale 

maksimalne uštede energije, no tu su i drugi 

aspekti koji pružaju širu sliku postupka izgradnje. 

• Socio-ekonomski kriteriji odražavaju činjeničnu 

procjenu, poput troškova, troškovne 

učinkovitosti, aspekata građevine u kontekstu 

naselja, izbora materijala i unutrašnje klime, pri 

čemu se primjenjuje poseban energetski standard, 

načela projektiranja zgrade, kao i kontrola 

kvalitete za faze planiranja i provedbe. 

• Građevinski elementi uključuju kriterije koji 

se izravno odnose na mjerljive vrijednosti debljine 

izolacije krova, zidova i podova (U vrijednost), 

kao i na U vrijednost za prozore te na 

nepropusnost građevine na zrak. 

• Energetske tehnologije uključuju kriterije 

koji se odnose na sustave ventilacije i sustave 

opskrbe energijom za grijanje i hlađenje, kao i 

na korištenje obnovljivih izvora energije. 

Postoji šesnaest kriterija koji su izraženi u pojednostavljenoj 

tablici s oznakama u vidu raznih boja 

(vidi iduću stranicu). 


Cjelovito objašnjenje svih 16 kriterija može se pronaći 

u stručnom radu – Popisu kriterija za ocjenjivanje, 

koji je objavljen na internetu (www.intense-energy.eu). 

Primjer u nastavku pokazuje kako 

su ovi kriteriji primijenjeni na jednoj obnovljenoj 

zgradi u Njemačkoj (Rotlintstraße u Frankfurtu). 

Ovaj projekt odnosio se na obnovu zgrade iz pedesetih 

godina prošlog stoljeća, čiji su zahtjevi u vezi s 

ostalo 

izravno vezano uz energetsku učinkovitost 

Tehnička oprema Građevina 

Društevno-gospodarski aspekti 

Ukupni trošak 

ulaganja po m² 

Analiza troškovne 

učinkovitosti tokom 

životnog ciklusa 

(cost-benefit) 

Prostorno planiranje 

(planiranje naselja) 

Unutarnji prostor 

(unutarnja klima) 

Eko materijali 

Energetski standard 

u odnosu na 

važeće propise 

Načela projektiranja 

građevine 

Kontrola kvalitete - 

Planiranje i izvedba 

Krovna izolacija 

Zidna izolacija 

Podna izolacija 

Prozori 

U-Vrijednost 

Zrakonepropusnost 

Ventilacija 

Grijanje i hlađenje 

Obnovljivi izvori 

energije 

ocjena 


održavanjem i potrošnjom energije bili iznimno visoki. 

Slijedom toga, došlo je do odluke o potpunoj 

rekonstrukciji. Rezultati su bili nevjerojatni, budući 

da je zgrada čija je potrošnja iznosila 220 kW/m2/a 

uspjela ispuniti standard za pasivne zgrade. Naš 

alat za ocjenjivanje dokazao je kako su gotovo svi 

aspekti bili primijenjeni u potpunosti, a to je jasno 

iz prikaza i prevladavajuće zelene boje u njemu. 

[vrlo velik] 150% [velik] 100% [tipično] 75% [nizak] 50% [vrlo nizak] 

ne da 

pojedini aspekti više aspekata većina aspekata holističko planiranje 

niti jedan aspekt pojedini aspekti više aspekata većina aspekata 

zdrav život 

ne 

neusklađeno 

sa standardom nacionalni standard važeći EU-standard pasivna kuća objekt bez emisija 

niti jedan aspekt pojedini aspekti više aspekata većina aspekata 

nema 

nema 

holističko planiranje 

nije definirano slabo definirano dobro definirano definirano u cijelosti 

planirano, nije testirano testirano, ali slabo (

Koncept prilagodbe: 

raznolikost klime dovodi do 

raznolikih tehničkih rješenja 

Već spomenuta nova verzija Direktive o energetskim 

svojstvima zgrada (EPBD recast) pokazala je 

kakvo je usmjerenje europskih zemalja: zgrade s 

nultom potrošnjom energije trebale bi u bliskoj 

budućnosti postati standard. To zvuči iznimno ambiciozno, 

no ova odluka zasniva se na praktičnom 

iskustvu: kuće s vrlo niskom potrošnjom energije 

već su sagrađene u svim kategorijama stambene 

gradnje – kao samostojeće kuće, kuće u nizu i 

višekatnice – a isto tako i u gotovo svim vrstama 

nerezidencijalnih zgrada. Takve je zgrade moguće 

pronaći u svim europskim klimatskim zonama, od 

Norveške do Italije. 

Definicija zgrade u kojoj se toplinska ugoda (najčešće 

21 °C, no to se može razlikovati od zemlje 

do zemlje) osigurava ponovnim zagrijavanjem ili 

ponovnim hlađenjem svježeg zraka ne ovisi o klimatskim 

uvjetima. Adaptacija podrazumijeva odgovore 

na sljedeća pitanja: što učiniti s ovojnicom 

zgrade u raznim klimatskim uvjetima, kako bi se 

postigao željeni cilj? Koliko je značajan utjecaj klimatskih 

ili mikroklimatskih uvjeta? Koje su tipične 

U vrijednosti za građevinske elemente? Postoje li 

posebni zahtjevi za otvaranje roleta, i što se preporučuje 

za konkretnu klimu? 

Odgovore na ta pitanja možemo pronaći u trećem 

stručnom dokumentu – Koncept prilagodbe za 

pasivne kuće (Passive house adaptation concept) 

(www.intense-energy.eu). Srž koncepta prilagodbe 

bila je doći do preliminarnih okvirnih procjena 

o ključnim karakteristikama zgrada i definirati promjene 

tehničkih parametara sukladno klimatskim 

uvjetima. Koristili smo jednostavni eksperiment u 

kojem je primjer jedne vrste iznimno niskoenergetske 

kuće virtualno proslijeđen u zemlje središnje i istočne 

Europe. Ta „kuća-model“ potom je testirana u 

raznolikim klimatskim uvjetima, a pomoću softvera 

PHPP mogli smo provjeriti kako se tehnički parametri 

mijenjaju ovisno o klimi. 

Rezultati eksperimenta pokazali su kako je kuću 

moguće izgraditi sukladno standardima pasivne 

kuće u raznolikim klimatskim uvjetima, ponekad s 

minimalnim promjenama. Povrh klimatskih uvjeta, 

u provjeri adaptacije uzeli smo u obzir i tehničku 

izvedivost te socioekonomski aspekt. Drugim 

riječima, cilj je bio pokazati čitatelju koje je tehničke 

mjere potrebno poduzeti za određene klimatske 

uvjete, koliko to košta, i koje je alate moguće koristiti 

za jednostavne izračune. Komparativna studija 

provedena je u tri razne klimatske regije, u rasponu 

od hladne klime (sjevernoeuropskih zemalja), preko 

blage klime (središnjeg dijela Europe), do tople regije 

južne Europe. 

3 Paket za planiranje pasivnih kuća (Passive House Planning Package - PHPP) je ključni alat za dizajniranje i planiranje pasivnih 

kuća te služi kao verifikacijska osnova za Standard pasivne kuće. To je program koji je razvio „Passive House Institut„ i njegov 

direktor Dr. Wolfgang Feist. (Izvor: www.passivhaustagung.de) 


Priče o uspjehu koje mijenjaju 

stereotipe o energiji 

U poglavlju naslovljenom “Priče o uspjehu koje 

mijenjaju stereotipe o energiji” pružamo nekoliko 

primjera uspjeha. Ponekad u gradu u kojem živimo 

možemo proći kraj neke zgrade i promotriti 

je, kako ljudi često to čine, iz perspektive njezina 

izgleda, odnosno pitanja koliko se dobro uklapa 

u okoliš. U mnogim slučajevima čak i ne znamo 

ima li ta zgrada u sebi najsuvremenija tehnološka 

rješenja. Često pak nismo svjesni činjenice da je 

u nekim slučajevima godišnji trošak održavanja 

zgrade po kvadratnom metru niži od cijene jedne 

kave. Neke zgrade prave su male „elektrane“, 

zbog svoje niske potrošnje energije proizvedenu 

energiju mogu dijeliti s drugima i prodavati je 

opskrbnoj mreži. To se ne događa slučajno, jer u 

pozadini svakog takvog „energetskog uspjeha“ 

leži neki ključni pokretač. Postoji određena vizija, 

ponekad san, ponekad pak samo osjećaj da je nešto 

moguće ostvariti. Stoga u ovom posljednjem 

poglavlju predstavljamo uspješne priče. Postoji 

jedna priča u kojoj je arhitekt bio ključna silnica 

zaslužna za to što je njegova vizija ostvarena u 

stvarnosti. Jedna druga priča govori o tome kako 

se građevinska tvrtka odlučila na prvi korak. Predstavljamo 

i Energetski odjel iz Frankfurta, koji je 

promijenio čitavu svoju filozofiju i ostvario zaokret 

od 180 stupnjeva. U posljednjoj priči objašnjavamo 

kako je kvalitetna komunikacija između 

klijenta i arhitekta dovela do prilagodbe projekta 

obiteljske kuće, čime je ostvarena osam puta 

manja potrošnja energije. Cilj je pokazati kako 

uštedu energija mogu potaknuti posve različite 

skupine, u rasponu od privatnih investitora do 

donositelja javnih politika, od velikih poduzeća 

do pojedinaca. 


1. priča o uspjehu: prijelomni 

trenutak za arhitekta 


trenutak za gradsko stambeno 

poduzeće 


trenutak za grad 


trenutak za privatnog klijenta

1. Priča o uspjehu : Prijelomni trenutak za 

arhitekta 

– “Solarno naselje Schlierberg, Freiburg (NJEMAČKA)” 

“Sunce nam nikada 

ne šalje račun, ono 

sjaji svima i ne treba 

distribucijsku mrežu.” 

Ilustracija: Arhitekt Rolf Disch i njegovo solarno-naselje Schlierberg u Freiburgu (NJEMAČKA). (Izvor: Rolf Disch) 

Arhitekt Rolf Disch dobio je zadatak osmisliti posve 

novo naselje privatnih stambenih jedinica. Zadatak 

je postavila jedna privatna tvrtka iz glazbenog 

sektora. Kad je ova tvrtka otišla u stečaj, skupina 

privatnih ulagača nastavila je s projektom, budući 

da je projekt u tom trenutku već bio razvijen i isplaniran. 

Arhitekt Disch imao je viziju da stvori kuće koje 

proizvode vlastitu energiju. Želio je izgraditi kuće 

s pozitivnom energetskom ravnotežom: kuće koje 

ne samo da imaju nizak utrošak energije, već zapravo 

proizvode energiju! Odnedavno su takve 

građevine poznate i kao “kuće u energetskom 

plusu”. 

Kad su arhitekta u jednom intervjuu iz 2009. 

godine za novine TAZ upitali o tome, rekao je 

i sljedeće: „Prvo trebate iskoristiti ono što vas 

ne košta ništa. To podrazumijeva uštedu energije, 

korištenje solarne energije, a pritom se 

ujedno ostvaruje značajna kvaliteta života.“ 


Jedna opaska: od 2011. godine sve nove stambene zgrade u Freiburgu 

moraju ispunjavati standarde za pasivne kuće, što je ujedno osnova za „kuće u 

energetskom plusu“. 

Lokacija: 


Arhitekt: 

Troškovi: 


Tip zgrade: 

Broj stanova: 

Površina: 



Korist za okoliš: 


Hlađenje: 

Ventilacija: 

1. 

2. 

3. 


Freiburg, južna Njemačka 

Privatni investitor 

Rolf Disch 

Nabavna cijena terasastih kuća, uključujući imanje i troškove investitora, 

bila je između 2700 i 3300 EUR/m2, ovisno o pojedinačnom uređenju. 

Kuće seu prosjeku iznajmljuju za 11 EUR po kvadratu. (Gaiddon B., Kaan 

H., Munro D., 2009) 

1998. 

višekatnice i kuće u nizu, komercijalna zgrada 

59 

6745 m 2 višekatnice 

6034 m 2 kuće u nizu 

6745m² višekatnice, 6034m² kuće u nizu. 1200m² dućani u prizemlju, 

3600m² servisni centar 

10-20 kWh/( m 2 *a) 

Prema izračunu optimalne učinkovitosti, naselje godišnje uštedi ukupno 

200000 litara nafte i 500 tona CO 2 

Toplinska elektrana na otpadno iverje (u susjedstvu), solarni sustav za zagrijavanje 

vode 

Nije potrebno aktivno hlađenje 

Ventilacija s rekuperacijom topline 


Arhitekt Rolf Disch sa svojim je projektima dokazao da zgrada s nultom potrošnjom energije 

nije samo znanstvena fantastika, već realna budućnost 

„Najprije treba iskoristiti ono što ne košta ništa. To znači štedjeti energiju, iskorištavati 

solarnu energiju i dijeliti kvalitetu života.” (Rudolf Disch) 

“Sunce vam nikad neće poslati račun, ono sja za svakoga i ne treba ga distribuirati.” 

(Rudolf Disch)

2. Priča o uspjehu: Prijelomni trenutak za 

gradsko stambeno poduzeće 

Inicijativa je došla izvana. Od stručnjaka koji 

projektiraju kuće što funkcioniraju bez aktivnih 

sustava grijanja, i koji su imali snažnu želju predstaviti 

drugima tu svoju viziju. Organizirali su ekskurzije. 

Prva ekskurzija odvila se u ljeto, no nije 

odmah polučila uspjeh. Tijekom druge posjete prvoj 

pasivnoj kući sagrađenoj za smještaj nekoliko 

obitelji niže razine prihoda, menadžer je izravno 

razgovarao sa stanarima o tome koliko su zadovoljni 

životom u kući. Odgovor je glasio kako bi 

svi željeli opet živjeti u kući sagrađenoj na takav 

način, i tu je počela priča o ABG holdingu. Otad 

frankfurtsko stambeno poduzeće ABG sve svoje 

projekte priprema sukladno standardu za pasivne 

kuće. 

1. 

2. 

3. 


Povedite donositelje odluka iz svoga grada ili općine na obilazak pasivnih kuća i tako im 

dajte priliku da donesu pravu odluku 

Izravno komunicirajte sa stanarima kako biste ispunili njihove potrebe, a najbolje je da 

počnete u ranoj fazi planiranja 

Gradsko stambeno poduzeće ABG izrađuje sve projekte po standardu pasivnih kuća, 

uključujući nove građevinske projekte, ali i projekte obnove 


3. Priča o uspjehu: Prijelomni trenutak za grad 

“Smjernice za ekonomične građevine – Grad Frankfurt /Njemačka“ 

Smješten na rijeci Majni u jugozapadnom dijelu 

Njemačke, Frankfurt je grad s približno 650.000 

stanovnika. To je ujedno najveći grad njemačke 

pokrajine Hessen, i peti grad u Njemačkoj po veličini. 

Ukupno područje Frankfurta je 248,3 km², 

uključujući 15,4% šuma. Prosječna godišnja temperatura 

je 11°C. 

In 1999 the city council decided to support the 

Godine 1999. gradsko vijeće odlučilo je podržati 

koncept jednolitrene kuće u sklopu novosagrađenih 

naselja i javnih projekata u gradu. Godine 

2007. gradsko vijeće donijelo je odluku o potrebi 

da svaka novogradnja u Frankfurtu ispunjava 

standard pasivne kuće. 

Gradonačelnica Petra Roth bila je presudna u donošenju 

takve odluke: “Ne možemo preuzeti 

odgovornost da propustimo graditi isključivo 

po standardu za pasivne kuće, budući da dodatni 

troškovi iznose samo 5 – 8 %.“ 

Ova odluka zorno pokazuje stav grada, zahvaljujući 

kojem je standard pasivne kuće postao obvezatan 

za sve zgrade u Frankfurtu. Svaka nova zgrada, a 

ujedno i svaka obnova, projekt rekonstrukcije stare 

zgrade, prodaja nekretnina ili definiranje nekog područja 

kao građevinskog – svi projekti moraju biti 

sukladni tom standardu. To je dovelo do izuzetnog 

broja projekata koji podupiru korištenje obnovljive 

energije za uredske i industrijske zgrade, stambene 

zgrade i osobne kuće u tom području. 

Frankfurt je, nadalje, bio jedan od prvih njemačkih 

gradova koji je osnovao vlastitu energetsku 

agenciju. Oni nude povoljne enrergetske ugovore 

za sve gradske projekte i usmjeravaju opskrbu 

energijom novim, ekološkim putevima, pri čemu 


se štede resursi. Ta je agencija ekonomski svjesna 

kad je riječ o gradskim financijama – a opskrba 

energijom pritom je inovativna i održiva. Povrh 

toga, Frankfurt uređuje „Smjernice za ekonomsku 

izgradnju“ kao brošuru koja se ažurira svake godine. 

U njoj su sadržane upute za urbaniste, obrtnike, 

druge profesionalce i zainteresirane građane 

koje vode u smjeru standarda pasivnih kuća u 

građevinskim procesima. U tom materijalu mogu 

se pronaći i smjernice u vezi s obnovljivim i bezopasnim 

materijalima za tehničku i elektronsku 

opremu. Pripadajuće metode izračuna uključene 

su i u pristup INTENSE, a mogu se besplatno 

preuzeti s gradske internetske stranice posvećene 

energiji. Englesku verziju pod naslovom “Information 

in English” možete pronaći na adresi: 

www.energiemanagement.stadt-frankfurt.de 

Ovo je primjer u 

kojem je jedan 

odgovoran 

grad postao 

sjajan primjer 

za građevinske 

poduzetnike, 

privatne investitore 

i vlastite građane. 

Štoviše, bilo bi 

sjajno da ovaj 

primjer slijede i 

druge sredine.

1. 

2. 

3. 


Vaš bi grad trebao jasno artikulirati svoje energetske ciljeve, a onda dati sve od sebe da ih 

ostvari 

Kako bi se postigli značajni rezultati na području energetske učinkovitosti na razini grada 

nije vam potreban golemi odjel specijaliziran za energiju; katkad četvoro ljudi može 

pokrenuti revoluciju (npr. Frankfurt ili Münster) 

Najprije napravite odgovarajuće izračune (npr. trošak životnog ciklusa, period povrata, 

itd.) i isplanirajte projekt jer veći inicijalni troškovi održavanja boljeg energetskog standarda 

ne znače nužno veće troškove u tijeku životnog vijeka zgrade. 

Ilustracija: Panorama Frankfurta (NJEMAČKA). (Izvor: Jörg Faltin) 


4. Priča o uspjehu – prijelomni trenutak za 

privatnog klijenta 

Ilustracija: Obiteljska kuća kraj Baltičkog mora u Lielkalniju – selo Gipka, okrug Roja, LATVIJA. (Izvor: Ervins Krauklis) 

Faza planiranja ovog projekta bila je posve gotova, 

natječaj je bio dovršen, i još su samo dva tjedna 

dijelila projekt od početka građevinskih radova. 

Međutim, klijent se odlučio osloniti o vlastita 

istraživanja i prikupljene informacije, pa je počeo 

razmišljati o tome kako bi mogao ispuniti standard 

pasivne kuće. Izvorno je građevina, sukladno 

tehničkim specifikacijama, bila projektirana kao 

objekt s energetskim potrebama za grijanje od 

otprilike 127kWh/m²a. Izvorni projekt pritom je 

bio usuglašen s propisima u sklopu nacionalnog 

zakonodavstva. Unatoč svemu tome, klijent se 

odlučio na veliki iskorak i krenuo je u projekt s nastojanjem 

da kuća ispuni standard pasivne kuće. 

Ovo su riječi Ervinsa Krauklisa, arhitekta koji je 

oblikovao kuću: 

„U pozadini svega toga zapravo je jedna zabavna 

priča. Klijent je poslao kratak opis onoga što želi 

u nekoliko arhitektonskih ureda, a to je među 


ostalim stiglo i do nas putem e-maila. Tako smo 

organizirali sastanak, i projicirali smo sliku kuće na 

zidni ekran. Reakcija je došla u tren oka, i bila je vrlo 

pozitivna. Kuća, koju smo oblikovali kao idejni nacrt, 

susrela je svog vlasnika. Međutim, mene nisu 

izabrali zbog interesa za projektiranje pasivnih 

kuća. 

Valja spomenuti da su u natječaju sudjelovale tri 

tvrtke, a odabrana je lokalna tvrtka. Ponuda tvrtke 

koja je pobijedila kretala se oko 100.000 eura, i bila je 

jeftinija od najskuplje ponude, koju je priložio jedan 

klijentov poznanik. To je dobar primjer cjenovnih 

razlika između pasivne kuće i uobičajene gradnje, 

o čemu se često postavljaju pitanja – ponekad 

su razlike u ponudama za jednu te istu 

uobičajenu gradnju puno veće, ovisno o tome tko 

priprema izračun. Na kraju mi se klijent ponovo obratio 

nakon što je promislio o svom izvornom planu i 

odlučio se na pasivnu gradnju. „

Lokacija: 


Arhitekt: 


Tip zgrade: 



Okolišne mjere: 


Ventilacija: 


Potreba za toplinom: 

Između 15 i 27 

kWh/(m²/a) 

Temeljna ploča: 0,076 kWh/(m²/a) 

Vanjski zidovi: 0,07 U (W/m²K) 

Krov: 0,05 U (W/m²K) 

Gipka, LATVIJA 

Privatni vlasnik 

Ervins Krauklis 

2009. 

Dvokatnica za jednu obitelj 

184 m² 


PV solarni paneli; koristi se jedino lokalno drvo; trad. krovni pokrov 

Toplinska crpka na slanu vodu/vodu 

Ventilacijski sustav s visokoučinkovitom rekuperacijom topline 

Prozori: 0,8 U (W/m²K) Drveni prozori 

Zračna nepropusnost: 

Nema dostupnih 

podataka 

Ovo su teorijske vrijednosti i prema scenariju najgoreg 

slučaja potreba za toplinom može maksimalno 

dosegnuti 27 kWh/(m²/a) 

Monolitni beton na izolacijskom sloju od granulata 

staklene pjene 

Lagana betonska opeka, 25 cm izolacije staklenom 

vunom, složena u I-profilu 

Krovište od drvenih ploča, izolirano staklenom 

vunom. Pokriven drvenom šindrom 


1. Građanska aktivnosti može donijeti veoma dobre rezultate 

Katkad postoje veće razlike u cijenama u standardnim kućama pa stoga zatražite ponudu 

2. od arhitekta specijaliziranog za pasivne kuće. To vrijedi i kad nastupate kao privatni 

klijent i kao predstavnik svoje općine ili grada. 

3. Aktivno komunicirajte s odabranim arhitektom za vrijeme cijeloga projekta 


Zaključak 

Promatrajući načelna iskustva s projektima pasivnih 

kuća koji su već provedeni u praksi, možemo 

uočiti kako tehnička rješenja već postoje. 

Standard pasivnih kuća koji se promiče nije novi 

diskurs, niti pilot program, a ograničenja i bojazni 

protivnika ove vrste gradnje smanjuju se iz dana 

u dan. Prepreke ne predstavljaju ni tehnička primjena, 

niti financijska sredstva. Štoviše, pouke koje 

možemo izvući iz iskustva ključnih pokretača i 

predočenih primjera ukazuju na sljedeće: 

• svaka građevina može se sagraditi sukladno 

standardu pasivne kuće, neovisno o tome je li riječ 

o stambenoj zgradi ili vrtiću; 

• odgovarajuće planiranje u ranim fazama presudno 

je u smislu vremena, troška i kvalitete izgradnje, 

što vrijedi i za nove zgrade i za obnovu 

starih zgrada, 

• kad je riječ o opskrbi energijom, prvo trebamo 

koristiti ono što nas ne košta ništa (Rolf Disch); 

• razlika u početnim troškovima za konvencionalne 

građevine i pasivne kuće danas je manja nego 

prije, a dobar postupak natječaja može značajno 

smanjiti troškove; 

• kako bi se na lokalnoj razini postigao značajan 

iskorak u energetskoj učinkovitosti nije nam potreban 

golem odjel posvećen tom pitanju – ponekad 

je dovoljno imati dva iznimno posvećena 

zaposlenika; 

• svaka općina treba imati jasno definirane 

energetske ciljeve, i uvijek je bolje dobro se pripremiti 

prije nego što neka nova direktiva EU 

stupi na snagu (npr. u slučaju zgrada s nultom 

potrošnjom). 


Unatoč svemu ovome, valja naglasiti kako će u 

budućnosti biti sve teže uspoređivati građevinske 

projekte. Postoji sve veći broj tehničkih mogućnosti 

kojima se ostvaruju projekti energetske 

učinkovitosti i zgrada s nultom potrošnjom. 

Svaki projekt je individualan, pa iako je moguće 

sagraditi dvije identične zgrade, ne postoje dva 

identična projekta. Gledajući iz šire perspektive, 

kako bismo osigurali održiviji način življenja, potrebno 

je razmotriti i aspekte izvan građevinskog 

područja (primjerice, vezu s javnim prijevozom, 

razumnu udaljenost do škole, posla, dućana, itd.). 

U protivnom, energetske uštede koje se ostvaruju 

korištenjem pasivnih kuća izgubit će se na druge 

energetske potrebe (npr. prijevoz). Kako bismo 

dovršili ovu slagalicu, uveli smo vas u evaluacijski 

alat koji uzima u obzir više aspekata povrh 

onih isključivo građevinskih. Unatoč tome, imajte 

na umu kako za svaku zemlju vrijede konkretne 

okolnosti, na koje utječe nacionalno zakonodavstvo, 

klimatski uvjeti, itd.; stoga je važno uvijek 

računati s time. 

Mi smo sa svoje strane otkrili kako je od presudne 

važnosti da ovaj glas čuju svi akteri koji igraju 

ključne uloge u razvojnim pitanjima i građevinskom 

sektoru, od ranih faza planiranja i razvoja, 

pa sve do izgradnje, održavanja i svakodnevnog 

korištenja građevine. 

Nadamo se da ste u predočenim primjerima i pričama 

o uspjehu pronašli inspiraciju, i da ćete se 

pridružiti ključnim pokretačima u svojoj općini 

kako biste je potaknuli da djeluje odgovorno u 

smislu krilatice - Pasivno stanovanje za aktivne 

zajednice.

Izvori 

Primjeri najbolje prakse 

Europski parlament, (2010.), Direktiva 2010/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o energetskim svojstvima zgrada (recast), str. 13 - 

35. 

PASSNET projekt, (2010), Trenutna situacija pasivnih kuća u Europi, http://www.pass-net.net/situation/index.htm, visited 20.7.2011 

Hermelink, A. (2006a): SOLANOVA-Highly Efficient Ventilation As a Means to Reach a Healthy Sustainable Standard in Retrofi t of 

Residential Buildings. Proceedings of 8th Healthy Buildings Conference. June 4-8, 2006. Lisbon, Portugal. 

Hermelink, A. (2006b) Pregled stvarnosti: Primjer SOLANOVA, Mađarska u: Zbornik radova European Conference and Cooperation 

Exchange 2006. Sustainable Energy Systems for Buildings - Challenges and Chances. 15.-17. studeni, 2006. Beč, Austrija. 

Biondekgasse, Baden, Austrija 

Ernst Michael Jordan, 2010, Kindergarten Baden – Biondekgasse, project discription, http://www.jordan-solar.at/projektdetail. 

php?id=45 visited April 2011 

Ernst Michael Jordan, Fact sheets of national Passive House examples in Austria - Kindergarten Baden / Biondekgasse, http://www. 

pass-net.net/fact-sheets/factsheets_a.htm posjećeno u travnju 2011. 

Die Besten, 2010, Awardees of Niederösterreich wood construction competition, http://www.holzbaupreis-noe.at/diebesten-2000-2010/2010/detail/detail/kindergarten-baden-biondekgasse/ 

posjećeno u travnju 2011. 

Jordan Atelier für Solararchitektur, 2009, podaci o pasivnim kućama u Austriji, banka podataka, http://www.igpassivhaus. 

at/%C3%96sterreich/DatenbankenFE/Objektdatenbank/tabid/120/language/de-DE/Default.aspx posjećeno u travnju 2011. (samo 

na njemačkom) 

Feist, W., 2006, Definition of passive houses, objavljeno na internetu: http://www.passivhaustagung.de/Passive_House_E/ 

passivehouse_definition.html, posjećeno: 2009. 

Faltin, J., von Knorre, Ch., (2009), Energy performance of buildings – Rječnik pojmova, Latvia, str. 24. 

Hostetín, Češka, seminarski centar 

Georg W. Reinberg, 2010, Seminarzentrum Hostetín, opis projekta, http://www.reinberg.net/architektur/137, posjećeno u travnju 

2011. (samo na njemačkom) 

Georg W. Reinberg, 2010, info-listovi nacionalnih primjera pasivnih kuća u Europi, seminarski centar Hostetín, Czech Republic 

(pdf), http://www.pass-net.net/downloads/pdf/factsheet_cz_hostetin.pdf, posjećeno u travnju 2011. (njemački i engleski) 

Georg W. Reinberg, Ateliér Zlámal a Stolek, 2010, opis projekta: http://www.pasivnidomy.cz/domy/centrum-veronica.html, 

posjećeno u travnju 2011. (češki i engleski) 

Georg W. Reinberg, Atelier Zlámal a Stolek, 2010, Centrum Veronica Hostětín – opis projekta u banci podataka o pasivnim kućama, 

http://www.passivhausdatenbank.eu/obj_basic_show.php?objID=CZ-0353, posjećeno u travnju 2011. (razni jezici) 

Priče o uspjehu - Rotlintstraße, Frankfurt na Majni 

faktor 10, 2008 – 2010, Energetska obnova rezidencijalnih zgrada iz 50-ih godina kako bi se ostvario ideal „kuće s nultom 

emisijom“, http://www.faktor10.com/frameprojekte.htm, posjećeno u travnju 2011. (samo njemački) 

faktor 10, 2011, Tehnički podaci o projektu u Frankfurtu – Nordend, http://www.faktor10.com/ 

frankfurtnordendprojektbeschreibung.htm, posjećeno u travnju 2011. (samo njemački) 

Marc Großklos, 2011, Energetska obnova Rotlintstraße 116 - 128 Frankfurt na Majni, http://www.iwu.de/forschung/energie/ 

laufend/energetische-sanierung-rotlintstrasse/, posjećeno u travnju 2011. (samo njemački) 

Marc Großklos, Dr. Thilo Koch, Dr. Nikolaus Diefenbach, Darmstadt 2010, Wissenschaftliche Begleitung der Sanierung Rotlintstraße 

116-128 in, Frankfurt a. M. - Planungsphase und Null-Emissions-Konzept, http://www.iwu.de/forschung/energie/laufend/ 

energetische-sanierung-rotlintstrasse/, posjećeno u travnju 2011. (njemački i engleski) 


Priča o uspjehu: „Solarno naselje Schlierberg, Freiburg (NJEMAČKA)” 

Rolf Disch, Die Solarsiedlung in Freiburg, 1998 – 2004, Opis projekta na internet stranici arhitekta http://rolfdisch.de/index. 

php?p=home&pid=78&L=1&host=2#a564, visited April 2011 (njemački i engleski) 

Novine TaZ, Rolf Disch – solarni arhitekt, 2009. Intervju s Rolfom Dischom u novinama TaZ, Njemačka http://rolfdisch.de/index. 

php?p=home&pid=16&L=0&host=2#a624, visited April 2011 (njemački) 

Projektna internet stranica za komercijalnu zgradu “Sonnenschiff” www.sonnenschiff.de Informacije na njemačkom, posjeta 26. 

travnja 2011. 

Werkstatt-Stadt (grad radionica) je projektna baza podataka i internet platforma Bundesinstitut für Bau-, Stadt- und 

Raumforschung im Bundesamt für Bauwesen und Raumordnung (Federalni institut za istraživanje gradnje, urbanih poslova, 

prostornog uređenja unutar Federalnog ureda za gradnju i regionalno planiranje) Projektna grupacija Werkstatt-Stadt (Werkstatt- 

Stadt) Brigitte Adam, Bernd Breuer, Manfred Fuhrich, Evi Goderbauer, Mechthild Renner, Robert Schmell. Deichmanns Aue 31 – 37. 

D-53179 Bonn, www.werkstatt-stadt.de/en/projects/22, informacije na engleskom jeziku, posjeta travanj, 2011. 

Odluka grada Freiburga o standardu pasivne kuće, www.freiburg.de Informacije na njemačkom jeziku, posjeta 26. travnja 2011. 

Priča o uspjehu: Smjernice za ekonomsku gradnju, Grad Frankfurt a.M./Njemačka 

Smjernice o ekonomskoj gradnji, 2011., Frankfurt http://www.energiemanagement.stadt-frankfurt.de/ tražiti „Informacije na 

engleskom“ – onda pronaći popis informacijskih brošura energetskog odjela grada Frankfurta posjeta 20. travnja 2011. 

Preuzimanje Kalkulacija ukupnih troškova obrazaca, bilješki i uputa www.energiemanagement.stadt-frankfurt.de Information in 

English, posjeta travanj 2011. 

Rezolucija o pasivnim kućama www.energiemanagement.stadt-frankfurt.de, informacije na engleskom, posjeta travanj 2011. 

Infopaket Passivhäuser Website and downloads, http://www.frankfurt.de/sixcms/detail.php?id=3837&_ffmpar[_id_inhalt]=67265, 

posjeta travanj 2011. 

Priča o uspjehu: Lielkalni, selo Gipka, LATVIJA 

Projekti Latvijā : Ģipkas “Lielkalni”, 2010 opis projekta na latvijskoj internet stranici za pasivne građevine http://passivehouse.lv/lv/ 

projekti-latvija/, posjeta 20. travnja 2011. (latvijski) 

Ervins Krauklis, Lielkalni osnovne informacije o gradnji, 2011 http://www.passiv.lv/blog/wp-content/uploads/2010/07/Lielkalni-PH- 

Latvia-Description-KG.pdf, posjeta 20. travnja 2011. (engleski) 

Intervju s Ervinsom Krauklisom proveo Joerg Faltin, 2011. 

Citati Rolfa Discha 

Preuzeti iz intervjua s Rolfom Dischom, naslova: Rolf Disch, solarni arhitekt, u: TAZ, Njemačka, 5.rujna 2010. Intervju je radio: Ernst 

Volland. 

Korisni linkovi 

http://www.ots.at/presseaussendung/OTS_20061024_OTS0057/niedrigenergie-und-solararchitektur-im-seminarzentrum-hostetn 

www.rolfdisch.de 

APA-OTS – Original text-Service Niedrigenergie- und Solararchitektur im Seminarzentrum Hostetín 

http://www.ots.at/presseaussendung/OTS_20061024_OTS0057/niedrigenergie-und-solararchitektur-im-seminarzentrum-hostetn, 

posjećeno u travnju 2011. (samo na njemačkom) 

36 Pasivno stanovanje za aktivne zajednice

PASIVNO STANOVANJE ZA AKTIVNE ZAJEDNICE - REC

Transform your PDFs into Flipbooks and boost your revenue!

Delete template?

Save as template ?