Svako - bihamk

uvodnikIZDAVA^Bosanskohercegova~kiauto-moto klubZA IZDAVAÂGLAVNIUREDNIKElmedin Bajramovi}Amer Obradovi}Nije sve tako crno Pi{e: Amer Obradovi}UREDNIKREDAKCIJADIZAJNLEKTOR[TAMPAZA[TAMPARIJUADRESAREDAKCIJEAdmir Muharemovi}Sena Zorani}-Hodì}(glavni koordinator iurednik za BIHAMK)Ksenija Selimovi}Darko Omeragi}Ivana VidmarAmir Guto{i}Lejla Guto{i}GRAFI^KO-IZDAVA^KA KU]A d.d.PRINTING & PUBLISHING HOUSE Inc.SARAJEVOMevludin Hamzi}Skenderija 23,71000 Sarajevo,Bosna i HercegovinaTel:+387 33 212 770Fax:+387 33 213 668Revija BIHAMK AUTObesplatna je povlastica svih~lanova BIHAMK-a.Ovaj broj revije je {tampan utiraù od 20.040 primjeraka.e-mail: bihamkauto@bihamk.bawww.bihamk.baSvako otvoreno novo radno mjesto u vrijeme globalne ekonomske nesigurnosti,pogotovo u zemlji kakva je Bosna i Hercegovina gdje su dobre vijesti gotovo nevjerovatne,predstavlja istinsku vrijednost. U novootvorenom Tehni~kom centruBIHAMK-a u Zenici uposleno je 12 radnika, a daljnjim razvojem ovog centrataj broj }e se pove}avati. BIHAMK nije slu~ajno izabrao Zenicu za svoju najve}uposlijeratnu investiciju: osim {to }e omogu}iti kvalitetniji, brì i efikasniji servis ~lanovimai gra|anima, ovaj TC predstavlja i centralnu bazu za slu`bu pomo}i na cestina podru~ju srednje Bosne. Zenica je, ujedno, i drugi grad po broju ~lanova najmasovnijegudruènja motorizovanih gra|ana u BiH, odmah iza Sarajeva.Komunikacija Zenice sa Sarajevom pobolj{ana je sa novih, skoro 10 km na Koridoru5c, ~ime je FBiH dobacila do brojke od oko 40 kilometara sagra|enog autoputa.Posao je uradio doma}i gra-|evinski konzorcij, a investicija jevrijedna 64,4 miliona KM. Dakako,sve je to jo{ uvijek presporo ineodgovaraju}e potrebama gra|anaove zemlje, pa bi tako Koridor5c kroz na{u dràvu, prema rije-~ima aktuelnog ministra prometai komunikacija BiH, Rude Vidovi}a,trebao da bude izgra|en dokraja 2017. godine. Jo{ dugihosam godina... Me|utim, bez teinfrastukturne vrijednosti u ovojzemlji ne moè biti ni razvoja, ibarem generacijama koje dolazemora biti omogu}eno da ìve unaprednom dru{tvu. Stoga je svakinovoizgra|eni kilometar dugoro~nozlata vrijedan.Sve je jo{ uvijek presporo ineodgovaraju}e potrebamagra|ana ove zemlje, pa bi takoKoridor 5c kroz na{u dràvutrebao da bude izgra|en dokraja 2017. godine. Jo{ dugihosam godina... Me|utim, bez teinfrastukturne vrijednosti u ovojzemlji ne moè biti ni razvoja, ibarem generacijama kojedolaze mora biti omogu}eno daìve u naprednom dru{tvuOsim priloga o ovim va`nim investicionim projektima u na{oj zemlji, u ovom broju,donosimo i specijalnu reportaù sa lica mjesta iz Frankfurta, gdje je odràn velikisajam automobila ove godine. Tamo su jaki pokazali kako se treba nositi s krizom uautoindustriji. Nismo presko~ili ni izvje{taj na{e saradnice Ivane Vidmar, koja je bilau Cazinu gdje se vozila brdska trka za Prvenstvo BiH i CEZ. O sje}anjima na vozilakoja su obiljeìla {ezdesete, sedamdesete i osamdesete i dalje pi{e Ahmed Buri}, a novinaod ovog broja je na{ budu}i stalni saradnik Nisvet Dànko, sada ve} ikona reporterskognarodskog novinarstva. Njegova rubrika iz suvoza~kog ugla trebala bi i nama,voza~ima na neki na~in pokazati da ìvot posmatramo malo druga~ijim o~ima. O~imakoje ne vide sve tako napeto i crno. U tome je tajna Dànkinog uspjeha u kontaktusa obi~nim svijetom. Tu metodu bi trebalo ~e{}e primjenjivati u ovoj zemlji.BIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009. 3

sadràjBIHAMK AUTO, br. 256BIHAMK NOVOSTIoktobar/listopad2009.22 TESTHYUNDAI i20 16V iSMILE8EKSKLUZIVNO BIHAMK NAAUTOSALONU U FRANKFURTU12 BIHAMKME\UNARODNA SARADNJA14BIHAMKSAOBRA]AJNA PREVENTIVA24 TEST16BIHAMK AKTUELNO JU@NADIONICA U RALJAMA POLITIKE18 INFO SAOBRA]AJ 2820BH NOVOSTISEAT EXEO 2.O TDI STYLE26 TEMAUMOR I VO@NJASUVOZAÔLOGIJA STRAHOVI IOSTALE NELAGODE21KRATKI TEST DACIA LOGANPICK-UP 1.6 / VAN 1.5 dCi30VREMEPLOV PEGLICA,SVJEDOK ODRASTANJA32AUTOSPORTBRDSKA UTRKA U CAZINU4

AKCIJA ZA ^LANOVEBIHAMK }e u periodu od 15. 10. do 15. 11.2009. godine, u okviru pripreme vozila zanadolaze}u zimu, provoditi akcijsku prodajupneumatika renomiranih svjetskih proizvo|a~apo vrlo povoljnim cijenama (10% niè odprodajne cijene). Prilikom kupovine pneumatikaosigurana je besplatna montaà i balansiranje.Posjetite nas u TC Ilidà, Plandi{te bb.Za detaljne informacije pozovitetel.: (033) 777 101BIHAMK u saradnjisa DEKRA-om vr{iprodaju ekolo{kih vinjetaza Saveznu RepublikuNjema~ku. Promet umnogim gradovimaNjema~ke dozvoljen jesamo onim vozilima kojaposjeduju ekolo{kuvinjetu. Zahtjev zaizdavanje vinjete moè se podnijeti za sve vrste vozila koja su registrovanau Bosni i Hercegovini.Posjetite nas na web stranici: www.bihamk.baZa detaljne informacije tel.: +387 (0)33 777 116U Tehni~kom centru BIHAMK-a koji se nalazi na lokaciji Plandi{te b.b. Ilidà,pruàju se sve usluge vezane za opravku i odràvanje motornih vozila i to:- sve vrste mehani~arskih radova- dijagnostika motora i vozila- kontrola i pode{avanje geometrije trapa vozila- punjenje klima ure|aja- dezinfekcija i sterilizacija klima ure|aja- kontrola i popravak alternatora- kontrola akumulatora- balansiranje i montaà guma za sve tipove vozila- vuklanizerske usluge- pranje vozila.Sve informacije moète dobiti na broj: 033/777-101.Osim servisnih usluga u TC Ilidà, tako|er moèteobaviti registraciju vozila.Stanica tehni~kog pregleda BIHAMK-a obavlja sljede}e usluge:- redovni tehni~ki pregledi putni~kih i teretnih motornih i priklju~nih vozila,- preventivni tehni~ki pregledi- tehni~ki pregledi o ispunjavanju tehni~ko-eksplatacionih uvjeta (licencni)- o~itavanje broja motora.Za{to gubiti vrijeme ~ekaju}i u redovima kad sve neophodno za registracijuVa{eg limenog ljubimca moète obaviti na jednom mjestu.Posjetite na{ TC BIHAMK, Plandi{te bb, Ilidà.AKCIJA ZA ^LANOVEBIHAMK pruà i usluge rent-a-car. U bogatoj ponudi vozilaBIHAMK-ovog rent-a-car moète iznajmiti vozilo po va{oj mjeri iva{im potrebama uz vrlo pristupa~ne cijene. Posjetite nas naweb adresi: www.bihamk.ba i saznajte vi{e o BIHAMK-ovomrent-a-car.Sve informacije moète dobiti na broj:033/208-440 i 212-706BIHAMK u narednom periodu, u okviru svogdjelovanja na preventivnom planu, u oblastipripreme vozila za nadolaze}u zimu, provodit}e akcijsku prodaju akumulatora renomiranihsvjetskih proizvo|a~a po vrlo povoljnimcijenama. Prilikom kupovine akumulatoraobezbje|ena je besplatna ugradnja istog kao ikontrola punjenja akumulatora, jer neispravnopunjenje uzrokuje lo{ rad akumulatora.Posjetite nas u TC Ilidà, Plandi{te bb.Za detaljne informacije pozovitetel.: (033) 777 101

BIHAMK NOVOSTISVEÂNO OTVOREN SAVREMENITEHNI^KI CENTAR BIHAMK-a U ZENICIPotpredsjednik Federacije BiH Mirsad Keboi nekada{nji predsjednik Bosanskohercegova~kogauto-moto kluba IbrahimKoluder na prigodnoj sve~anosti 29.septembra 2009. pustili su u rad savremeniTehni~ki centar BIHAMK-a u Zenici. Ovaj novootvoreniobjekat smje{ten u naselju Blatu{a (ulazu Zenicu) je najmoderniji dijagnosti~ki centar una{oj zemlji i ujedno najve}a poslijeratna investicijaBIHAMK-a.U sklopu objekta povr{ine 782, 78 m2 nalazese poslovnica za pruànje svih agencijskihusluga voza~ima, servisna radionica i stanicatehni~kog pregleda. Servisna radionica raspola-è najmodernijom opremom za ispitivanje podvozjamotornih vozila, testiranje motora, ispitivanjenajzna~ajnijh sklopova vozila, te vulkanizerskeusluge. Stanica za tehni~ki pregled motornihvozila opremljena najsavremenijom opremomza ovu vrstu usluga, zajedni~ki je investicijskiprojekat sa “Sarajevo osiguranjem”, najve}omdoma}om osiguravaju}om ku}om, koja je obezbijedilafinansijska sredstva za njenu izgradnjui opremanje. To je druga zajedni~ka investicijaBIHAMK-a i „Sarajevo osiguranja“, kao plod vi-{edecenijske uspje{ne saradnje i razvijenih poslovnihodnosa.Kako je izjavio Zoran Kalini}, aktuelni predsjednikBIHAMK-a, u izgradnju objekta u Zenici, kojase po broju registriranih ~lanova BIHAMK-a na-Mirsad Kebo i Ibrahim Koluderlazi na drugom mjestu, odmah iza Sarajeva, zajednosa suinvestitorom, uloèno je oko dva milionaKM. Kalini} je, tako|er, kazao kako otvaranjemovog Tehni~kog centra BIHAMK zapo~injenovu fazu svog razvoja koja treba da u ve-}oj mjeri stvori uslove za kvalitetniju uslugu ikvalitetniju organizaciju saobra}ajno-preventivnihakcija koje su nezaobilazan segment pove}anjanivoa tehni~ke ispravnosti vozila.Sve~anoj ceremoniji su prisustvovali i WernerKraus, predsjednik Me|unarodne automobilisti~kefederacije (FIA) za Evropu, Bliski Istoki sjevernu Afriku, kao i na~elnik Op}ine Zenica,6BIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009.

IZ GOVORA WERNERA KRAUSA, PREDSJEDNIKA FIA REGIJE 1Dokazani partner na me|unarodnom planu- Kao predsjednika FIA Regije 1, koja okuplja~ak 106 organizacija ~lanica, èlio bih naglasiti daje BIHAMK pouzdan partner i uvaèni ~lanevropske porodice autoklubova. Bosanskohercegova~kiauto-moto klub se dokazao kao izuzetnoHusejin Smajlovi}. Pored Wernera Krausa, predsjednikaFIA Regije I, ceremoniji otvaranja TCBIHAMK-a u Zenici prisustvovali su visoke delegacijeAuto-moto klubova iz regije (AMSS, AMZS,HAK, AMSM, AMSCG i TTOK), te brojni predstavnicidoma}eg javnog i politi~kog ìvota. Krausje naglasio da }e BIHAMK-ov Tehni~ki centar zasigurnozna~iti veliki korak naprijed u stabilnomrazvoju bh. auto-moto kluba i jo{ kvalitetnijempruànju usluga, kako doma}im, tako i ~lanovimastranih autoklubova koji automobilima posje-}uju BiH.Husejin Smajlovi} je izrazio svoje zadovoljstvoaktivan i kompetentan ~lan Svjetske automobilisti~keorganizacije, FIA na me|unarodnoj sceni.U nizu BIHAMK-ovih uspjeha èlio bih pomenuti:- da je BIHAMK bio jedan od prvih auto-motoklubova u Evropi koji je uveo ISO me|unarodnestandarde kvaliteta,- da je bio izuzetno uspje{anorganizator FIA Evropskog saobra-}ajno-obrazovnog takmi~enja 2005.- jedna od rijetkih asocijacijaizvan Evropske unije koje suuspjele potpisati i implementirati„Evropsku povelju o cestovnojsigurnosti“, dokument Evropskekomisije usmjeren ka ostvarivanjuambicioznog cilja smanjenja brojapoginulih u saobra}ajnim nezgodamaza 50%, na evropskim cestamado 2010. A bilo bi jo{ mnogo togaza nabrajati...{to je Zenica dobila jedan ovakav centar, a MirsadKebo, potpredsjednik FBiH, je istaknuo kakose kriza i recesija mogu pobijediti jedino novimulaganjima i otvaranjem novih radnih mjesta. Unovootvorenom Tehni~kom centru uposleno je 12radnika, a daljnjim razvojem broj uposlenih }e sepove}avati. Otvaranjem TC Zenica ostvaren jezna~ajan iskorak u modernizaciji i izgradnji kapacitetaBIHAMK-a s ciljem kvalitetnijeg, brèg i efikasnijegobavljanja usluga, a posebna dimenzijaTehni~kog centra je ta da }e on predstavljati icentralnu “bazu” za slu`bu pomo}i na cesti napodru~ju srednje Bosne.^LANSTVOPreko 20.000 gra|ana~lanovi BIHAMK-aBez obzira na svjetsku ekonomsku krizukoja je dobro uzdrmala i bosanskohercegova~kuekonomiju, BIHAMK nastavlja sa odli~nimrezultatima. Naime, broj ~lanova najmasovnijegudruènja motorizovanih gra|ana u zemlji pre{aoje cifru od 20.000, ta~nije 20.040 gra|ana –~lanovi su BIHAMK-a. Ovaj broj pokazuje stalnirast i zaineresiranost gra|ana u na{oj zemlji dabudu dio najmodernijeg auto-moto kluba koji impruà sigurnost kako u Bosni i Hercegovini, takoi van nje. Dakako, ovakvo povjerenje gra|anadodatno obavezuje Bosanskohercegova~ki auto--moto klub da im novim uslugama, pogodnostima,sadràjima... stoji na raspolaganju kaomoderan i koristan servis.AKCIJA ZA ^LANOVEDje~ije autosjedaliceU cilju podizanja sigurnosti djece usaobra}aju, Bosanskohercegova~ki auto--moto klub je u saradnji sa austrijskim auto--moto touring klubom (ÖAMTC) organizovaoakciju besplatne podjele dje~ijih autosjedalicasvojim ~lanovima –roditeljimajednogodi{njedjece. Pravo naautosjedalice imaju~lanovi koji suduè od jednegodine u~lanjeni uBIHAMK. Zau~e{}e u akcijizainteresovani semogu prijaviti unajbliì auto-moto klub, tj. podru`nicuBIHAMK-a, uz podno{enje na uvid ~lanskeiskaznice i rodnog lista djeteta. Akcija }etrajati do isteka zaliha, a detaljnije informacijese mogu dobiti u Slu`bi za ~lanstvo BIHAMK-ana telefon: 033/ 22 22 10.BIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009. 7

EKSKLUZIVNO:BIHAMK NA AUTOSALONU U FRANKFURTUElektro{okza autoindustrijuSajam je pokazao daautoindustrija nastavljagdje je i stala prije krize.Globalni svjetskiekonomski problemi susamo ubrzali procesprelaska na elektromotorei zasigurno }e to bitibudu}nost. Naravno, onikoji vole benzin jo{ nekovrijeme ne}e moratibrinutiVISION EFFICIENT DYNAMICS Ovaj BMW sa futuristi~kimdizajnom vi{e li~i na vozilo iz nekog filma, a ne auto koji }eteuskoro sresti na cesti. Ali, svi su izgledi da nas upravo to ~eka,jer je Frankfurt pokazao da se ve}ina proizvo|a~a dugoro~nokoncentrira na tu tehnologiju8BIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009.

Tekst i foto: Amer Obradovi}(specijalno iz Frankfurta)Od Sarajeva pa do Frankfurta valja prevalitine{to manje od 1.400 km. Dobrimautomobilom, u vrijeme bez sezonskihgu`vi i sa pa`njom da se zaobi|u velikigradovi u vrijeme saobra}ajne {pice,put se dade prevaliti u jednom danu. Povod putu je,dakako, Internacionalni sajam automobila koji se po63. put odràvao u Frankfurtu. Nakon 40-tak kilometaraautoputa u BiH, 250-tak kroz Hrvatsku, na graniciEvropske unije, na ulazu u Sloveniju, standardnaslika – autobusi sa bh. tablicama pomjereni ustranu,pregleda se svaka „kesa“, Bosanci i Hercegovci, ve-}inom, pu{e i zbijaju {ale, kao da im je pre{lo u naviku.Dionica oko Maribora je kona~no rije{ena autoputem,i neobi~no kada do|ete na [entilj, a ne viditeni automobilske kolone, niti carinike. Kamo sre}eda tih granica uop}e nema... A od Slovenije ih, barem,do Atlantika vi{e nema.Ekologija i strujaAutoputevi u Njema~koj su, dijelom, projektovanii izgra|eni u vrijeme nacisti~ke vladavine Adolfa Hitlera.Oni predstavljaju krvotok ove zemlje i neuporedivaje slika sa njema~kih autoputeva sa onom saaustrijskih, slovenskih ili hrvatskih. Auto za autom...,a u blizini ve}ih gradova Nijemci otvaraju i zaustavnutraku kako bi rasteretili saobra}aj. U Njema~koj postojedionice gdje nema ograni~enja i onda valja dobropaziti u retrovizor, jer zna proletjeti pokoji Porsche,Audi, Ferrari... A posebna briga se u ovoj zemlji dajeekologiji, uvo|enje ekolo{kih vinjeta je obavezno u nekimpodru~jima. Ekologija i struja su bili lajtmotivi ovogodi{njegsajma u Frankfurtu, ali i autoindustrije uo-MERCEDESVeliki gazdaIpak, glavni gazda u gradu nebodera jeMercedes. Njegova pozicija je bila u sve~anojhali, sa perfektntim efektima i velikomzvijezdom, Lewisom Hamiltonom, na predstavljanjuzvijezde sajma – Mercedesa SLS. Radise o reinkarnaciji modela iz 1954., a osimprepoznatljivog dizajna, glavna odlika su mulegendarna podizna krilna vrata. Ovaj Mercedesdo „stotke“ juri za 3,8 sekundi. SLS, za razlikuod mnogih auta vi|enih na sajmu, kre}e uproizvodnju i ve} }e ga na prolje}e prvi kupci uNjema~koj mo}i imati za 177.310 eura.Dakle, Mercedes je pokazao da jeinspirativan, idealan i impulsivan, na ~emu suizgradili svoju imperiju. Va`na novina za kupceu Evropi, koji posebno cijene karavanskeizvedbe Mercedesa, je i nova E klasa u svojojT izvedbi. Mercedes je bio i ostao broj 1 uFrankfurtu.JAPANCI Osim druge generacije Toyote Prius, najprodavanijeg i najpoznatijegekolo{kog vozila na svijetu, obogatili svoju hibridnu tehnologiju – HSD FullHybrid, u izvedbi Aurisa, ~ija proizvodnja kre}e u junu 2010.BIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009. 9

EKSKLUZIVNO: BIHAMK NA AUTOSALONU U FRANKFURTUp}e. âk 700 izlaga~a i 60 automobilskih brandovapokazalo je zube krizi na izlo`benom prostoru povr{ine170.000 metara kvadratnih.Frankfurt je nastavio pri~u iz @eneve, samo su dodatanprostor dobili automobili na struju, {to je potvrdioveliki broj konceptnih elektri~nih automobila izlo-ènih na ovogodi{njem salonu automobila.Novinare je i prvo ~ekala nova hala 11, koju je,uz Minija i Rolls Roycea, ~itavu zakupio BMW ~ija jeglavna zvijezda bio ekolo{ki koncept Vision EfficientDynamics, na koga je oko bacila i njema~ka kancelarkaAngela Merkel. Ovaj BMW sa futuristi~kim dizajnomvi{e li~i na vozilo iz nekog filma, a ne auto koji}ete uskoro sresti na cesti. Ali, svi su izgledi da nasupravo to ~eka, jer je Frankfurt pokazao da se ve}inaproizvo|a~a dugoro~no koncentrira na tu tehnologiju.Me|utim, to nipo{to ne zna~i da je do{ao krajhibridima koji su jo{ uvijek financijski najjednostavnijaekolo{ka vozila. Hibridno konceptno vozilo predstavioje Volkswagen – L1 Concept koji koristi dizela{a ukombinaciji s elektromotorom, te tro{i samo 1 l/100km! Ipak, proizvodnja za ovog VW-a nije u planu.Lexus LF-Ch je koncept koji bi se u serijskomBRITANCI I ITALIJANILuksuz i hosteseNaravno, nije moglo pro}i bez luksuza. I onikoji vole oktane, a Frankfurt je potvrdio da su oniu ve}ini, mogli su uìvati u Ferrariju 458 Italia, aPorsche je predstavio RS verziju modela 911 GT3.Ljubitelji Audija su kona~no mogli vidjetikabrioletsku verziju modela R8, a Italijani supredstavili i Lamborghini Spydera. Zanimljivo je daje ovaj italijanski proizvo|a~ uz svoje modelepostavio i iste hostese kao u @enevi. Ne bezrazloga, stotine fotoaparata {kljocalo je okoLaborghinija. Britanski veliki adut u Njema~koj jebio Bentley Mulsanne, u prepoznatljivoj ljubi~astoplavojvarijanti. Jaguar je predstavio model XJ,a Aston Martin Rapidea.izdanju mogao pojaviti ve} u ljeto 2010, a pokretat}e ga hibridna tehnologija preuzeta od Priusa.Japanci su, osim druge generacije Toyote Prius,najprodavanijeg i najpoznatijeg ekolo{kog vozila nasvijetu, obogatili svoju hibridnu tehnologiju – HSDFull Hybrid, u izvedbi Aurisa, ~ija proizvodnja kre-}e u junu 2010., a kako najavljuju, o~ekivani po-~etak prodaje za BiH je septembar 2010. Na na-{em trì{tu bit }e predstavljene dvije verzije opreme– Luna i Sol.Ipak, struja je bila ja~a i prezentnija. Naprimjer, Renault,poznat po futuristi~kim konceptima koji nikadane ugledaju svjetlo dana na cesti, u Frankfurtu je predstavio~etiri vozila na elektri~ni pogon – Twizy ZE,10BIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009.

Kangoo ZE, Fluence ZE i Zoe ZE, alikako je krenulo ovaj put bi Renaultovikoncepti mogli, kona~no, zavr{itina cesti. I to ve} 2012... [to seti~e Twizy ZE-a, to ipak jo{ uvijek izgledanerealno.Audijev, tako|er, zasad samokoncept, E-tron, izgleda mnogoupe~atljivije da bi se uskoro mogaona}i u prodajnim autosalonima.Da se radi o ozbiljnoj namjerikonstruktora, govori podatak daovaj Audi s mjesta do 100 km/hubrzava za samo 4,8 sekundi, imadoseg od 250 km, a u prodaji bi semogao na}i ~im Audijevi stru~njaciusavr{e elektri~nu tehnologiju. Osim E-trona, prezentiranje novi A5, petovratni model koji se u ponudismje{ta izme|u coupea i cabrija.âk je i legendarni isto~nonjema~ki Trabant dobiosvoju elektro-verziju! Prototip novog modela soznakom Trabant nT predstavljen je u kombi verziji.Njemu baterije omogu}uju autonomiju 160 km.Mini ispod neboderaNo, nije bilo samo zanimljivo u halama, novinarisu mogli uìvati i u terenskim uìcima, karting vo`njom,ili pak onoj na PlayStationu. U Frankfurtu je Miniproslavio svoj pedeseti ro|endan, {to se dalo vidjetiispod frankfurtskih nebodera. Tako|er, Mini je predstavioi koncept atraktivnog dvosjeda.Volkswagen nije briljirao, osim spomenutog L1Concepta predstavio je Polo u trovratnoj izvedbi, R linijuGolfa VI, novi Golf Variant, redizajnirani T5 i Multivan.Glavna zvijezda njihovog {tanda je bio maleniE-Up! Ovaj VW s elektromotorom od 40 kW (55 KS)pojuri do 135 km/h, i izgleda da bi uskoro mogao bitiu prodajnim salonima. Litij-ionske baterije kapaciteta18 kW/h E-Up!-u omogu}uju autonomiju od 130 kilometara.Temperamentni Seat u{ao je sa Ibizom IBZna podru~je karavana, {to je, s obzirom na potrebekupaca u Evropi, pravi potez. Ibiza je i u karavanskojverziji atraktivna i emocionalna, kako to kaè sloganSeata.Ford je bljesnuo sa novim C-MAX-om, a iznena-|enje Frankfurta bio je Grand C-Max, njegova duljaverzija s tri reda sjedala, te kliznim bo~nim vratima.No, i oni su osim standardnih modela publici ponudilii EcoBoost, ~etverocilindarski benzinac s najmodernijimsistemom izravnog ubrizgavanja i turbom, {topredstavlja vrh ponude razvoja elektri~nog automobilakod Forda.RENAULT Naprimjer, Renault, poznat po futuristi~kim konceptima kojinikada ne ugledaju svjetlo dana na cesti, u Frankfurtu je predstavio ~etirivozila na elektri~ni pogon – Twizy ZE, Kangoo ZE, Fluence ZE i Zoe ZE, alikako je krenulo, ovaj put bi Renaultovi koncepti mogli kona~no zavr{iti nacesti. I to ve} 2012...Venga je krasila Kijin {tand, anajva`niji model Hyundaija je ix35,nasljednik Tucsona. U proizvodnjukre}e u februaru 2010. [koda jepredstavila karavansku izvedbu Superba.Combi je golem automobil,nimalo nalik starim vremenima[kode. Ali, êsi su to svojim prodajnimrezultatima i zasluìli, srednjaklasa koja koketira s visokomsrednjom klasom. Proslava 20 godinapopularnog Roadsterra MX-5,Miate, obiljeìo je Mazdin nastup uFrankfurtu. Predstavljen je prototipsa sportskim i izraèno retro stilom.Redizajnirani SUV CX-7 ipak jebio u drugom planu, iako Mazdi donosi neke novinekod motora.Angela Merkel, naravno, nije zaobi{la ni Opelov{and, kojem je njema~ka Vlada itekako pomogla uovom kriznom razdoblju. Njihov glavni adut je kompaktAstra, kojom èle da nastave filozofiju Insignije, da buduatraktivni i cjenovno pristupa~ni. Za na{e trì{tevjerovatno }e biti zanimljivi dizeli 1.7 CDTi sa 110 i125 KS, kao i 2.0 CDTi sa 160 KS i potro{njom od4,9 litara.Mladala~i i kreativnoCitroen, s druge strane, uvijek je bio futuristi~kinastrojen i ~ini se da ova francuska marka dolazi nasvoje, dok drugi tek tragaju sa svojim identitetom. Tako,recimo, Revolte, novi koncept s vratima koja seotvaraju u suprotnim stranama mnoge podsje}a na legendarni2CV, izgleda fantasti~no, a stu~njaci predvi-|aju da bi se na njegovom dizajnu mogao napravitiC2. Predstavljen je i novi C3, jedan od boljih auta usvom segmentu.Peugeot je nastupio mladala~ki i kreativno. Konceptimaje data prednost. Osim The 3008 Hybrid4 kojije najava serijskog modela, te studije RCZ HYbrid4 kojasimbolizira sintezu performansi i ekolo{ke prihvatljivosti,posebna atrakcija je bio BB1. Svi su se pitalikako mogu ~etiri odrasle osobe stati u ovog mali{ana.Mogu, bez problema. Peugeot sa BB1 opasnonapada podru~je Smatra i Toyote iQ.Na kraju, sajam je pokazao da autoindustrija svojom„elektro{ok“ terapijom nastavlja gdje je i stalaprije krize. Globalni svjetski ekonomski problemi susamo ubrzali proces prelaska na elektromotore i zasigurno}e to biti budu}nost. Naravno, oni koji volebenzin jo{ neko vrijeme ne}e morati brinuti. Na ulicamaFrankfurta, Nijemci su bili zasuti bilbordima politi~kihstranaka. Bliìli su se izbori, jedni su poru~ivalida se Njema~ka treba povu}i iz Afganistana, drugi suu kampanju uklju~ili i elektromotore. A na bilborduCDU-a stajao je slogan „Kanzlerin“. Kratko i precizno,kako to samo Nijemci znaju. A to ve}ina u toj zemljiprepoznaje...BIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009. 11

BIHAMK ME\UNARODNA SARADNJA24. FIA Evropsko saobra}ajno--obrazovno takmi~enje u~enikaU veoma jakoj konkurenciji ekipa BIHAMK-a zauzela je sedmo mjesto oddvadeset jedne ekipe, {to predstavlja zna~ajan uspjeh s obzirom na ~injenicuda ekipe iz godine u godinu dolaze kvalitetnije pripremljeneEkipa BIHAMK-a je i ove godine, ve} potradiciji, u~estvovala na Evropskomtakmi~enju u poznavanju saobra}aja zau~enike osnovnih {kola koje se pod pokroviteljstvomFIA-e odràva po dvadest ~etvrti put.Doma}in ovogodi{njeg takmi~enja bio je finskigrad Turku i finski autoklub “Autoliitto”. EkipuBIHAMK-a ~inili su dva dje~aka i dvije djevoj~icekoji su pokazali najbolje rezultate na dràvnomtakmi~enju odrànom juna mjeseca ove godine:Ismar [abanovi} iz Jablanice, Ahmet Mujanovi} iz[pionice, Amra \elmo iz Jablanice i Marjana Zeciz Odàka, te nastavnici Sabina Keskin izJablanice i Zahid Bajri} iz Odàka. Takmi~enje sesastojalo od teoretskog i prakti~nog dijela, i to dvateoretska testiranja, ~etiri poligonske vo`nje i dvijefakultativne discipline.U veoma jakoj konkurenciji na{a ekipazauzela je sedmo mjesto od dvadeset jedneekipe, {to predstavlja zna~ajan uspjeh s obziromna ~injenicu da ekipe iz godine u godinu dolazekvalitetnije pripremljene. Na~in provo|enjaevropskog takmi~enja i kompletan sistemtakmi~enja ima odre|ene specifi~nosti koje }e seubudu}e morati ugraditi u pripreme ekipe zaodlazak na evropsko takmi~enje, a to je, izme|uostalog, postavljanje pitanja pomo}u videoprojekcije, te kolektivno odgovaranje na pitanja,kao i uvr{tavanje novih elemenata poligona uprakti~noj vo`nji. Po op{toj ocjeni na{e ekipefinski klub se pokazao kao odli~an organizator usvim segnmentima ovako sloène organizacije,po~ev od smje{taja, takmi~arskog dijela, pa dozabavnog programa.12BIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009.

NJEMA^KE EKO-VINJETE U BIHAMK-uOd 01.augusta 2009. godine BIHAMK je po~eo saprodajom ekolo{kih vinjeta za Saveznu RepublikuNjema~ku. Za izdavanje eko-vinjete potrebna je saobra}ajnadozvola, kao i zahtjev za izdavanje, koji sepopunjava na licu mjesta.Na osnovu uvida u euro normu motora, odlu~uje se ododjeli eko-vinjete.Za izdavanje je potrebno 48 sati.Sve informacije u vezi sa izdavanjem eko-vinjeta uBIHAMK-u mogu se dobiti na broj telefona:033/777-100.Spo~etkom 2008. godine, u skladusa Europskom direktivom, uNjema~koj je stupio na snaguZakon o ekolo{kim zonama kojima seograni~ava prometovanje za sva vozilakoja ne ispunjavaju odre|ene ekolo{kestandarde. Time je promet u mnogimgradovima dozvoljen samo onimvozilima koja posjeduju ekolo{kuvinjetu. Ovo vrijedi za putni~ka vozila,kamione i autobuse sa stranim registarskimoznakama, bez obzira radi li se oposlovnom ili turisti~kom putovanju.Prve ekolo{ki za{ti}ene zone uvedenesu 01. januara 2008. u Berlinu, Kölnu iHannoveru. Podru~ja koja su osobitougroèna mikro pra{inom ozna~ena suposebnim znakom (1) kao: „ekolo{kiza{ti}ena zona“. Uz njega se dodatnimznakom propisuje kojim vozilima je,prema boji vinjete, dopu{ten prolazodre|enim podru~jem. Prestanakekolo{ki za{ti}ene zone tako|er seozna~ava znakom predstavljenim na slici.Vozilima bez ekolo{ke vinjete nije dozvoljenpromet kroz ekolo{ki za{ti}ene zone. Usuprotnom, propisana je kazna u visini od40 eura i negativni bod u prometnom registru (~aki onda kada bi vozilu, s obzirom na koli~inu mikropra{ine, prolaz bio dozvoljen).Aktuelne ekolo{ke za{ti}ene zone:- 01. 01. 2008. Berlin, Hannover, Köln- 01. 3. 2008. Ilsfeld, Leonberg, Ludwigsburg,Mannheim, Schwäbisch-Gmünd, Stuttgart,Tübingen- 01. 7. 2008. Bochum- 01. 10. 2008. München- u 2008. Augsburg, Dortmund, Düsseldorf,Essen, Mühlacker, Pforzheim, Regensburg,Reutlingen, Frankfurt/Main- 01. 01. 2009. Nürnberg, HerrenbergOne koje se tek planiraju uvesti su:- 01. 01. 2010. Freiburg (Breisgau)- 2010. godina jo{ nije utvr|ena Braunschweig,Darmstadt, Dresden, Heidelberg, Karlsruhe,Leipzig, Magdeburg, Neu-Ulm, Pleidelsheim, Ulm.AMZS proslavio 100-godi{njicu postojanjaCentralna sve~anost proslave 100 godina odosnivanja Auto-moto Zveze Slovenije (AMZS)odràna je u Grand hotelu Union u Ljubljani, 16.septembra 2009. godine. Danilo Tuerk,predsjednik R Slovenije, bio je po~asni gostproslave kojoj su prisustvovale i brojnedelegacije najvi{eg nivoa iz me|unarodne mreèFIA klubova sa kojima je AMZS razvila izuzetnodobru saradnju me|u koje se ubrojila i delegacijaBosanskohercegova~kog auto-moto kluba. Usvom obra}anju Tuerk se osvrnuo na zna~aj i uloguAMZS-a na polju unapre|enja saobra}ajnesigurnosti i borbe za zdraviji prirodni okoli{~estitav{i klubu na dosada postignutim rezultatima.On je, tako|er, izrazio uvjerenje da }e AMZS, kaonajmasovnija asocijacija civilnog dru{tva u Sloveniji,i u budu}nosti jo{ uspje{nije nastaviti sa svojimaktivnostima vode}i ra~una o ravnoteì izme|umobilnosti, sigurnosti i ekolo{koj osvije{tenosti kaoimperativu kojeg nam donosi sutra{njica.BIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009. 13

BIHAMK SAOBRA]AJNA PREVENTIVAIZVJE[TAJ O AKCIJI“PUTUJTE SIGURNO”Na uzorku 778 ukupno pregledanih motornih vozila uovogodi{njoj akciji ustanovljena je neispravnost na 608motornih vozila, {to ~ini 78%Tabela 1. Podaci o kontrolisanim vozilimaTabela 2. Neispravnosti na pojednim sistemima motornih vozila u odnosu naukupan broj kontrolisanih vozilaTabela 3. Rezultati akcije kontrole tehni~ke ispravnosti vozila “Putujte sigurno” po godinamaBosanskohercegova~ki auto-moto klub je od15. juna do 25. jula 2009. realizirao tradicionalnusaobra}ajno-preventivnu akcijukontrole i pripreme motornih vozila za sezonugodi{njih odmora pod nazivom “Putujte sigurno“.Akcija je imala za cilj preventivnu kontrolu ure-|aja i sklopova na motornim vozilima, otklanjanje manjihnedostataka na licu mjesta, te evidentiranje stanjatehni~ke ispravnosti voznog parka u Federaciji BiH,a realizirana je u saradnji s kantonalnim MUP-ovima ilokalnim auto-moto klubovima na 33 lokacije. Statisti-~ki podaci prezentirani u izvje{taju o ovoj akciji ne dajupovoljnu sliku o stanju voznog parka u FBiH. Na uzorku778 ukupno pregledanih motornih vozila u ovogodi{-njoj akciji ustanovljena je neispravnost na 608 motornihvozila, {to ~ini 78%. Ispravno je bilo 170 motornihvozila, {to procentima izraèno iznosi 22%. Prosje~anbroj pre|enih kilometara kontrolisanih vozila iznosi257.655 km, dok je njihova prosje~na starost 20 godina.Najve}i procenat neispravnih vozila uo~en jena podru~ju Tuzlanskog (82%), potom Sarajevskog(79,5 %) i Unsko-sanskog kantona (78,5%).Neispravnosti su svrstane u {est grupa: neispravnostina sistemu za upravljanje, neispravnosti na sistemuza ko~enje, neispravnosti na elektri~nim ure|ajimai signalizaciji, neispravnosti na motoru i prate}imure|ajima, neispravnosti na pneumaticima i nepotpunaoprema vozila.Za razliku od protekle godine, kad se najve}i brojneispravnosti uo~enih tokom trajanja akcije odnosiona motore i prate}e ure|aje, tokom ovogodi{nje akcijenajve}i broj neispravnosti na vozilima odnosio sena svjetlosno-signalne ure|aje 53% od ukupnog brojapregledanih vozila, zatim na pneumatike 31%, dok sena tre}em mjestu po broju neispravnosti na vozilimai sa zna~ajnim porastom u odnosu na proteklu godinu,odnosio na ko~ioni mehanizam – 20%. Posebnozabrinjavaju}a je ~injenica da veliki broj vozila, njih ~ak425 ili 54% ne posjeduje obaveznu opremu u vozilu.Iz prezentiranih podataka evidentno je da se u posljednjihpet godina smanjuje broj tehni~ki ispravnih vozila,dok broj tehni~ki neispravnih vozila proporcionalnoraste. Posebno je zabrinjavaju}a ~injenica da se neispravnostina ko~ionom sistemu, jednom od najbitnijih sis-14BIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009.

Grafikon 3. Kretanje broja tehni~ki ispravnih i tehni~ki neispravnih vozila u periodu 2005. – 2009.tema za sigurnost vozila u saobra}aju, nalaze me|u trinaj~e{}e i najbrojnije neispravnosti na vozilima.Za procjenu prikazanih pokazatelja va`no je napomenutida su u okviru akcije kontrolisana samoputni~ka motorna vozila metodom slu~ajnog uzorka.Iako uzorak kontrolisanih vozila nije adekvatno reprezentativanza cjelokupno stanje ispravnosti motornihvozila na nivou FBiH, ipak se moè re}i da ilustrujestvarno stanje voznog parka FBiH.Upore|uju}i podatke iz pro{logodi{nje sa podacimaovogodi{nje akcije vidljivo je da je stanje tehni-~ke ispravnosti putni~kih motornih vozila u FBiH napribli`no istom nivou, ali gledaju}i procentualno pojedineneispravnosti po pojedinim sistemima (pneumatici,ko~ioni mehanizam) moè se zaklju~iti da je tehni~kaispravnost putni~kih motornih vozila na cestamau FBiH i dalje nezadovoljavaju}a.Saobra}ajnaedukacija mladihU pripremi globalna edukativnakampanja djece pred{kolskoguzrasta ”Djeca u saobra}aju”BIHAMK u saradnji sa JP Direkcija cestaFBiH i Federalnim ministarstvom obrazovanja,nauke i kulture pripremio je adekvatan edukacionimaterijal koji se sastoji od bojanki i slikovnicaistog sadràja, koji }e se uz prigodna predavanjapodijeliti svim pred{kolskim ustanovamana teritoriji Federacije BiH. U navedenim publikacijamaobra|ene su slijede}e teme: saobra-}ajna abeceda, kretanje pje{aka: trotoarom,pje{a~kom stazom i kolovozom, va`ni saobra-}ajni znakovi i pravila, prelazak preko kolovoza,obilazak prepreka na trotoaru, opasnosti koje prijeteu saobra}aju, vezanje sigurnosnim pojasomi izlazak iz vozila, vo`nja autobusom, lokacije zaigranje, kretanje u uslovima smanjene vidljivosti...Realizacija navedene kampanje planirana jeza oktobar i novembar teku}e 2009. godine.Tabela 4. Neispravnosti na pojednim sistemima motornih vozila u odnosu na ukupan brojkontrolisanih vozila pojedina~no po kantonimaGrafikon 1. Prikaz stanja pregledanih vozila pojedina~no po kantonimaGrafikon 2. Procentualni prikaz neispravnosti na pojedinim ure|ajimaBIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009. 15

BIHAMK AKTUELNO: Autocesta na Koridoru 5c izazvala brojne reakcijeJU@NA DIONICAU RALJAMA POLITIKERazgovori o ju`noj dionici autoputa preba~eni na Radnu grupu •Iz EBRD-a ~ekaju zvani~ne informacije • Ho}e li biti novih arheolo{kihistraìvanja na dionicama autoputa?Tekst: Darko Omeragi}Struka i politika, a koliko se moglovidjeti i sama struka, imaju potpunorazli~ita vi|enja o tome kuda bitrebalo da pro|e trasa autocestena Koridoru 5c kroz Hercegovinu.âk je formirana i Radna grupa za analizurje{enja budu}e trase autoceste kroz FederacijuBiH s ciljem da se mi{ljenja onih kojidonose odluke podudare. Do tog “podudaranja”,naravno, nije do{lo na prvom sastanku.A ko bi o~ekivao da }e i do}i s obziromna to da se u sre|enim zemljama ovakverasprave ne bi vodile na nivou na kojemse vode u BiH. Pitala bi se, dakako, struka.Podijeljena strukaFederalni premijer Mustafa Mujezinovi},predsjedavaju}i ove radne skupine, novinareje nakon prvog sastanka izvijestio da su“stavovi struke jako razli~iti”. I taj odgovorje, zapravo, otkrio da tu i nema mnogo struke,jer da ima, ne bi na dvije strane stola sje-dile politi~ke stranke, nego stru~njaci. Kako je,zapravo, krenula pri~a o ju`noj dionici autocestena Koridoru kroz na{u zemlju?Sve je po~elo prije otprilike dvije i po godinekada je u Oslobo|enju iza{ao tekst EdineKamenice u kojem je vrlo objektivno i bezikakvog prikrivenog interesa autorica nakonrazgovora sa eminentnim stru~njacima za za-{titu kulturno-istorijskih spomenika napisalada bi most koji je planiran pokraj Po~iteljamogao ugroziti ovaj drevni grad. U Oslobo-|enju je poslije iza{la serija tekstova u kojimasu autorica i autor ovog teksta kroz razgovoresa stru~nim osobama takvu tezu, u potpunosti,dokazali. Protiv takvog mosta su se pobunilii gra|ani potpisuju}i peticiju i na tomese pri~a zavr{ila, sve do po~etka septembraove godine kada dolazi do sukoba Federalnogministarstva prostornog ure|enja i okoli{ai hrvatskih ministara u federalnoj Vladi.Hrvatski ministri napu{taju sjednicu federalneVlade, ministar Salko Obho|a{ podnosiostavku i pada odluka o formiranju radneskupine koja }e “rije{iti” sve probleme.Kada su “politika i popotpuno razlPri~a o tome treba li trasu pomjeriti lijevoili desno dovodi do otvorenog sukobavode}ih politi~kih stranaka u FBiH u kojimase iznose i optu`be da je neko od politi~arave} ranije kupio zemlji{te pored trasera~unaju}i na skok cijena zemlji{ta i unosnupreprodaju istog. Nakon nove serijetekstova i tv debata o tome kako rije{iti pro-Salko Obho|a{OSTAVKA Po~etkom septembraove godine dolazi do sukobaFederalnog ministarstvaprostornog ure|enja i okoli{a ihrvatskih ministara u federalnojVladi. Hrvatski ministri napu-{taju sjednicu federalne Vlade,ministar Salko Obho|a{ podnosiostavku i pada odluka o formiranjuradne skupine koja }e“rije{iti” sve probleme16BIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009.

IZMJE[TANJE TRASE Pri~a otome treba li trasu pomjeriti lijevo ilidesno dovodi do otvorenog sukobavode}ih politi~kih stranaka u FBiH ukojima se iznose i optu`be da je nekood politi~ara ve} ranije kupio zemlji{tepored trase ra~unaju}i na skok cijenazemlji{ta i unosnu preprodaju istog.Nakon nove serije tekstova i tv debatao tome kako rije{iti problem ove trase,stigle su i prve otvorene reakcije iargumenti za i protiv izmje{tanja traseolitika” rekli svoje, {to je, kako se vidi,li~ito, na scenu stupa i strukahrvatski ministri navode da su ve} raspolo-ìva sredstva iz ugovora potpisanog saEBRD-om, a u toku je i okon~anje proceduresa EIB-om, {to }e, smatraju oni, biti dovedenou pitanje “zbog neselektivnosti, anarhi~nostii razli~itog tretmana pojedinih prostorai regija”.Kao politi~ke razloge ministri navode kakoje zbog samovoljnih politi~kih odluka uzoni Mostara i Hercegovine dovedeno u pitanjefunkcionisanje cijele Vlade. Ministarstvoprostornog ure|enja i okoli{a je demantovaloi to da }e biti ugroèni krediti kojim }ese finansirati izgradnja ju`ne dionice autoceste.Kada su “politika i politika” rekli svoje,{to je, kako se vidi, potpuno razli~ito, nascenu stupa i struka.Profesorica Vjekoslava Sim~i}-Sankovi} jeo trasi rekla: “Vrlo je va`no da se stvari nazivajupravim imenom, a meni se ~ini, prate}ite javne rasprave, da su najglasniji upravooni koji, uop}e, ne znaju o ~emu zapravogovore”. Profesorica Sim~i}-Sankovi} smatrada predloèna korekcija idejnog projektatrase Koridora 5c kod Po~itelja ne prijetiop}im interesima, pa ni razvoju zapadneHercegovine. Mogu}e je, tvrdi profesorica,da ugroàva samo neke osobne interese.“Du`nost mi je upoznati javnost da jeprojektant IGH jo{ u prolje}e 2005. godinebio upozoren na zna~aj prirodnih i kulturno-povijesnihvrijednosti Po~itelja i nemogu-}nost prihvatanja predloène varijante trasenizvodno od gradskih bedema. Ve} tadasmo predloìli 13. varijantu trase, neusporedivopovoljniju (koja je sada aktuelna), a kojabi uzvodno od povijesne cjeline, na udaljenostioko jedan kilometar, pre{la s lijevena desnu obalu Neretve (lokalitet [eva{ njive)”.Na kraju, profesorica Sim~i}-Sankovi}poentira i nagla{ava da su, i kada se utvrdikona~na trasa, mogu}a nova arheolo{ka otkri}akoja }e, tako|e, mo}i utjecati na korekcijutrase.blem ove trase, stigle su i prve otvorene reakcijei argumenti za i protiv izmije{tanja trase.Tako su federalni dopremijer i ministarfinansija Vjekoslav Bevanda i njegove kolegeministri Vidovi}, Herceg, Ljubi} i Jele~evi},koji su protiv izmije{tanja trase u svompisanom stajali{tu o pravnim, stru~nim, finansijskimi politi~kim razlozima o autocestina Koridoru 5c rekli: “Prilikom utvr|ivanjaprostorne osnove u cijelosti se zanemarila~injenica postojanja ranije usvojenih dokumenatakao {to su: prostorni plan BiH,prostorni plan grada Mostara, prostorno--prometna studija cestovne mreè u HNKu2006. – 2020.”, naveli su ministri.[to se stru~nih razloga ti~e, oni navodeda je od Jablanice do ju`ne granice od 91 kilometra,71 kilometar nove trase, {to se smatraradikalnim. Kao finansijske razlogeRazgovori su dobrodo{liOglasio se i \ulio Moreno, direktorEvropske banke za obnovu i razvoj u BiH koja}e djelomi~no finansirati ju`nu dionicu,koji je demantovao navode da }e rasprave otome kuda }e i}i trasa uticati na dogovor ofinansiranju. “Vlasti se uvijek mogu konsultiratisa EBRD-om o potencijalnim uticajimai prije dono{enja odluka. Da bismo moglidati bilo kakvu procjenu, potrebno je da dobijemozvani~ne informacije o predloènimpromjenama”, istaknuo je Moreno.Prema njegovom mi{ljenju, dobro je {tosu bh. vlasti izbjegle osjetljiva prirodna stani-{ta, kao {to su Hutovo Blato i deltu rijekeNeretve. Kako sada stvari stoje, odgovor napitanje ho}e li trasa pored Po~itelja biti pomjerenai koliko, dat }e nam stru~njaci kojisjede u Radnoj grupi za analizu rje{enja budu}etrase autoceste kroz FBiH.BIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009. 17

INFO SAOBRA]AJ: Zavr{ni radovi na dionici autoceste Dobrinje – KakanjNOVIH DEVET KILOMETARA AUTRadovi su, zbog finansijskih problema, okon~ani za godinu i po ili {est mjeseci nakon roka •Pohvale doma}im kompanijama • Postavljanje opti~kih kablovaTekst: Darko Omeragi}Dionica autoceste Dobrinje– Kakanj na Koridoru 5cu duìni od 9,4 kilometrai u vrijednosti od 64,4 milionamaraka kona~no je izgra|ena,~ime je FBiH dobacila do brojke odoko 40 kilometara sagra|ene autoceste.Grubi gra|evinski radovi naovoj dionici zavr{eni su krajem septembra,{est mjeseci nakon zacrtanogroka za {ta krivicu ne snose niizvo|a~i radova – gra|evinski konzorcijsastavljen od bh. firmi, ni Direkcijaza izgradnju, upravljanje iodràvanje autocesta FBiH, negoVlada Federacije BiH koja u nekolikonavrata nije uspjela da obezbijedidovoljna sredstva za radove koji suzbog toga prekidani nekoliko puta.Pu{tanje u oktobruPodsje}amo, izgradnja ove dioniceautoceste po~ela je 6. februara2008. godine, a radovi su povjerenidoma}em gra|evinskomkonzorciju u sastavu Euroasfalt Sarajevo,Hering [iroki Brijeg, HP InvestingMostar i Putovi Grude. AzizTurzi}, rukovodilac gradili{ta, prijenekoliko dana je rekao da }e dionicaautoceste biti pu{tena u prometDOMA]I PROIZVOD Izgradnja ove dionice autocestepo~ela je 6. februara 2008. godine, aradovi su povjereni doma}em gra|evinskomkonzorciju u sastavu Euroasfalt Sarajevo,Hering [iroki Brijeg, HP Investing Mostar iPutovi Grudeprovizorno, to jeste, ne potpuno i uoba smjera, jer nisu zavr{eni radovina servisnim i lokalnim saobra}ajnicama,kao i na regionalnoj cesti.Nakon {to i ti radovi budu zavr{eni,dionica }e biti u potpunosti pu-{tena u promet, a to }e se, najvjerovatnije,dogoditi sredinom oktobra.O finansijskim problemima s kojimasu se suo~avali tokom izgradnjeove trase autoceste gra|evinarinisu puno pri~ali. Bili su strpljivi ina kraju su uspjeli.Pohvale doma}im kompanijamauputio je i direktor Direkcije za izgradnju,upravljanje i odràvanjeautocesta FBiH, Erdal Trhulj, rekav-{i da je projekat unato~ brojnim problemima,zavr{en. “Ovo nam pokazujeda je doma}a operativa sposobnaodgovoriti svim zahtjevima izgradnjemodernih saobra}ajnica”,kaè Trhulj.Uporedo sa izgradnjom novih kilometaraautoceste od Sarajeva premaZenici po~elo je i polaganje cijeviu kablovsku kanalizaciju kroz koje}e pro}i opti~ki kablovi potrebniza uspostavljanje zatvorenog sistemanaplate, to jeste, kako bi se {touspje{nije povezale postoje}e sabudu}im naplatnim ku}icama naDo 2012. godine FBiH bi trebala da dobije novih 65 kilometara autoceste18BIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009.

Direkcija za autoceste FBiH planirada od najma kablovske kanalizacijegodi{nje zaradi oko milion konvertibilnihmaraka.Zatvoreni sistem naplate, koji bitrebalo da krene kada se telekomunikacijskiuveù bo~na naplatnamjesta s naplatnim mjestom u Jo-{anici, vrlo je mogu}e, FederacijiBiH }e donositi godi{nju zaraduizme|u 20 i 25 miliona maraka.Nakon {to su bh. gra|evinci jo{jedan poduhvat ostavili iza sebe,ve} se razmi{lja o novim dionicamaautoceste.TOPUTAsagra|enim kilometrima autoceste.Cijevi se polaù i uz ranije sagra|enedionice autoceste, ~ega se “nisusjetili” oni koji su ranije gradiliautocestu. Ugovor za polaganje opti~kogkabla potpisan je sa firmomTeleoptic.“Uz odre|ene u{tede ugovorilismo postavljanje kablova, pa dokraja oktobra o~ekujemo da }e i tajprojekat biti zavr{en. Do tada bi trebaloda bude postavljeno {est cijeviizme|u Jo{anice, Podlugova, Visokogi Kaknja. U drugoj fazi projekta}e biti postavljen opti~ki kabl”,rekao nam je Trhulj.Opti~ki kablovi }e, osim za povezivanjenaplatnih ku}ica, sluìti iza komunikaciju izme|u meteorolo-{kih stanica, SOS telefona, te promjenjivusignalizaciju, {to, ustvari,zaokruùje jedan savremeni transportnisistem. Kroz cijevi }e se mo-}i jo{ provu}i 40 kablova za raznasavremena sredstva komunikacije,kao {to su internet ili kablovska TV.Pogled ka ZeniciSljede}a od ~etiri planirane traseautoceste u razvojnom ciklusudo 2012. godine bi trebala biti dionicaKakanj – Drivu{a (ulaz u Zenicu)u duìni od 15,3 kilometra, agradnja bi mogla po~eti ve} krajemove godine. Nakon te dionice ili uporedotrebala bi krenuti izgradnja dionicaVlakovo – Tar~in (19,8 kilometara),pa Po~itelj – Bija~a (20 kilometara)i na kraju Svilaj – Odàk(10 kilometara), ~ime bi trebalo dabude zavr{en ciklus izgradnje autocestau FBiH u periodu od 2009. do2012. godine. Do te godine bi FBiHtrebala da dobije novih 65 kilometaraautoceste. Ove dionice }e biti gra-|ene kreditom u visini od 180 milionaeura, koji je na{a zemlja dobilaod Evropske banke za obnovu i razvoj.Kredit }e se vra}ati u narednih15 i po godina, s odgodom pla}anjaod 54 mjeseca. EBRD je jo{ ranijebh. vlastima poru~io da }e kreditpostati validan kada bude uvedenataksa na gorivo, {to je i u~injeno.Me|utim, ostalo je jo{ da se entitetidogovore oko rasporeda sredstavaprikupljenih od taksi, a to sejo{ nije dogodilo. Kreditu EBRD-apridruìt }e se i kredit od Evropskeinvesticijske banke (EIB) u iznosuod 75 miliona eura, a po~etkom narednegodine s ovom bankom bitrebao biti potpisan ugovor na kreditod 240 miliona eura.Cijela autocesta na Koridoru 5cbi, prema rije~ima aktuelnog ministraprometa i komunikacija BiH, RudeVidovi}a, trebala da bude izgra-|ena do kraja 2017. godine.BIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009. 11

BH VIJESTINOVITETI NA BH TR@I[TU Porsche PanameraJedan od najatraktivnijih ~etveroto~ka{a predstavljenih ikada nadoma}em trì{tu je Porscheova sportska limuzina sa pet vrata i ~etirisjedi{ta, Panamera, ~iji sportski maniri nisu nimalo umanjeni u odnosu nalegandarni 911. Panamera je duga skoro pet metara, a prtlja`nik od 445litara ima svoju primjenu. Pogone je dva V8 motora. Prvi iz 4.806 ccmrazvija 400, a ja~i uz asistenciju turbo punja~a, ~ak 500 KS. Snaga seprenosi na stra`nje (Panamera S) ili na sve to~kove (4S i Turbo) uz pomo}6-stepenog ru~nog ili 7-stepenog PDK mjenja~a sa dva kva~ila. Finansijesu sortirane na tri izvedbe. Panamera S ko{ta 181.500 KM, Panamera 4Sje skuplja za oko 15.000 KM, dok najsna`nija Panamera Turbo ko{tapaprenih 259.500 KM. Dostupnija V6 verzija stiè naredne godine. [koda YetiYeti je prva [koda sa pravim 4x4 pedigreom, napravljen na Golfovim temeljima iTiguanovoj mehanici, a sve po zanimljivoj cijeni od 27.479 do 44.722 KM. Vanj{tinaobiluje robusnom optikom prilago|enom za silazak sa asfaltnih puteva. Integralnipogon prepu{ten je elektrohidrauli~ki kontrolisanom Haldex kva~ilu, dok je udaljenostod tla solidnih 180 mm. Unutra{njost sa parkti~nom raspodjelom prostora svrstavaYeti u najpoèljnije automobile za slobodno vrijeme. Pogonske jedinice su sveoplemenjene turbo punja~ima, a pored dva benzinska 1.2 TSI (105 KS) i 1.8 TSI (160KS) Yeti pogone i tri 2.0 TDI dizela{a, sna`ni 110, 140 i 170 KS. Ulazni benzinacdolazi samo sa prednjim pogonom, dok sve ostale verzije prati 4x4 oznaka. Peugeot 3008Peugeot poja~ava ponudu u segmentu tzv. terenskih vozila. Model 3008je kompilacija MPV, karavana i SUV koncepta, a u osnovi donosi pogonsamo na prednje to~kove. Nadomje{taj je ponu|en kroz Grip Control(doplata 1.000 KM), sistem koji optimizira trakciju i adekvatno izlazi na krajsa vla`nim, blatnim, snije`nim ili pjeskovitim podlogama. Unutra{njost jeprostrana zbog napuhanih gabarita, a prtlja`nik varira od 432 do 1604 litra ipravo je djelo prakti~nosti. Motorizacija se sastoji od dva benzinska (1.6VTi-120 KS i 1.6 THP-156 KS) i tri dizel motora (1.6 HDi-109 KS; 2.0 HDi-150/163 KS). Peugeot u BiH ima velike prodajne ambicije iako nemapozitivna iskustva uSUV segmentu gdjeje do sada jedini adutbio model 4007.Cijena je zanimljiva.Bazni 1.6 VTi stoji36.950 KM, adizelski 1.6 HDi od39.213 KM. KIA Cee'd faceliftModel koji je uzburkao bh trì{te nemoralno niskom cijenom uvremenu recesije, kompaktni Cee'd, pro{ao je kroz ruke stilista iinènjera. Osvjeèna i privla~nija optika donijela je i ve}e gabarite, dok jeu enterijeru novost kolo upravlja~a iz Soula, novi centralni greben plusdvozonski klima-ure|aj kod opremljenijih verzija. Tehnolo{ka stranaotkriva da novi Cee'd uopremljenijim izvedbamadonosi sistem za pomo}pri kretanju na uzbrdicikao i napredni Idle Stop &Go sistem koji automatskimga{enjem istartanjem motora {tedigorivo. Motori ostaju istikao prije, benzinci su: 1.4(109 KS), 1.6 (115 126KS) i 2.0 (143 KS), dok1.6 CRDi (115 KS) i 2.0CRDi (140 KS) prezentuju dizele. Dizela{a sa 90 KS za sada ne}e biti uponudi. Po~etna cijena (1.4 LX Fresh) trovratnog Pro_Cee'da iznosi 23.990KM, petovratnog 24.790 KM i karavanskog 25.990 KM. VW PoloOmiljeni mali auto na doma}im cestama VW Polo u novoj generaciji po svemu je ispredsvog prethodnika. Unutra{nji ambijent karakteri{e jednostavnost i visok stepen izrade.Benzinski agregati u verzijma 1.2 razvijaju 60 i 70 KS, dok je 1.4 sa 85 KS najsna`niji.Zanimljiviji mali motor s prednabijanjem 1.2 TSI sa 105 KS stiè narede godine. Dizela{i podoznakom 1.6 TDI kona~no rade kultivisanije zbog ugradnje common raila. Snaga im je: 75, 90i 105 KS. Opremljenost i kvalitet materijala proizilaze iz tri nivoa: Trendline, Comfortline iHighline. Osnovi Trendline posjeduje: ABS, centralnu bravu, el stakla, servo upravlja~, prednjei bo~ne zra~ne jastuke. Doplata za klima-ure|aj je 1.529 KM, MP3 854 KM, metalik lak 561KM. Raspon cijena je od 18.309 KM (1.2-60 KS) do 25.765 KM (TDI-105 KS).20 BIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009.

KRATKI TEST Dacia Logan Pick-up 1.6 / Van 1.5 dCiTERETNJACI ZA SVAKI DANDacia nastavlja sa {irenjem game. Model Logan dobio je bra}u koji su zaduìli radnekombinezone, Logan Pick-up i Logan Van. Jednostavni za kori{tenje, robusni zaupotrebu i primamljivi cijenom. Nisu za otpisati niti u redovnoj eksploatacijiPi{e: Admir Muharemovi}Europljani su vi{e nego pasivni spramPick-up segmenta. U 90-tima smo nacestama mogli vidjeti Feliciju Pick up,a danas, ve}inom su to SUV-ovi u ovojizvedbi. Od 'manjih' putni~kih pick-upovato je Fiat Strada ili sada Logan Pick-up. Vizuelniidentitet pripada Loganu MCV prije redizajna, a iunutra{njost je ista za obje verzije i poti~e od navedenogro|aka.Unutra{njost je ista za obje verzije i poti~e od Logana modelskih godina prijeredizajna. Prostor za odlaganje prtljage kod Pick-upa nalazi se iza sjedi{takapaciteta do 300 litaraDostavlja~iLogan Pick-up je kompaktno i prakti~no vozilosa sandukom nosivosti 800 kg, utovarnim prostoromduìne 1,80m i sa prostorom za odlaganjeprtljage u kabini iza sjedi{ta do 300 litara. Sandukduìne 180 i {irine 138 cm, koji se dodatno moèproduìti spu{tanjem stra`nje stranice, bit }e dovoljanza razne vrste tereta. Dostupne verzijeRenaultovih motora s kojima dolazi Pick-up su benzinski1.6 ili dizelski 1.5 dCi.S druge strane, zatvoren u sebe, ali nikakonespreman za rad i saradnju, Logan Van nijeklasi~ni dostavnjak, ali je blizu toga. Nema standardnaklizna vrata ve} su zadràna klasi~na ~ijastaklena povr{ina je postala limena. Prakti~nostjednih kliznih vrata nadomje{tena je kroz par klasi~nihu seriji. Prostor izme|u putni~ke kabine iradnog prostora pregra|en je limenom i robusnomstijenom, a podnica je obloèna gumiranim materijalomkako 'roba' ne bi klizila. Stra`nja vrataotvaraju se pod uglom od 40, 90 ili 180°. Korisniprostor iznosi 2.5m2 ili 800 kg nosivosti. Za razlikuod Pick-upa, Van se nudi i sa baznim 1.4 litrenimbenzincem. Manjim privrednicima }e se koddizela{a svidjeti mala potro{nja od 5 litara prosje~noi iskoristiv moment kod niskih obrtaja.SVE VERZIJEPick-up 1.6 BasePick-up 1.6 Amb.Pick-up 1.5 dCi Amb.Van 1.4 BaseVan 1.6 Amb.Van 1.5 dCi Amb.87 KS87 KS68 KS75 KS87 KS68 KS8,1 lit.8,1 lit.5,3 lit.7,9 lit.8,1 lit.5,3 lit.15. 618 KM16.657 KM18.850 KM14.574 KM16.657 KM18.850 KMMe|utim, ni 8-ventilski 1.6 benzinac kod Pick--upa nije za odbaciti. Zbog starije konstrukcije motorodaje dojam trajnosti i jednostavne upotrebe, auzoran je i niìm obrtajima budu}i da 8-ventilska tehnologijadopu{ta 'lijenu' vo`nju. Pored toga, po potro{njise drì ~ak i ispod fabri~kih mjerila.FinansijeStartni Logan Van povoljniji je za oko 1.000 KMod Pick-upa, jer se moè nabaviti uz 1.4 benzinac.Dizelske varijante stoje 16.657 KM u kombinaciji saAmbiance opremom. Naj~e{}i dodaci odnose se naAmbiance Plus opremu koja uklju~uje: klimu, daljinskozaklju~avanje, el. stakla i svjetla za maglu po cijeniod 1.416 KM. ABS je u seriji od osnovnog, a servoi obi~na centralna brava od paketa Ambiance.BIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009. 21

TEST Hyundai i20 1.2 16V iSmileU generalki dobar,nerviraju sitniceIzvedbom i gabaritima i20 ravnopravno stoji uz bok ve}ini malih automobila. Motorizacija je, tako|e,pogo|ena za kupce malih vozila, dok se u finansijama Dvadesetka drì zlatne sredine. Preporu~ljivakombinacija bi mogao biti ulazni novorazvijeni 1.2 benzinac i srednji paket opreme iSmilePi{e: Admir Muharemovi}Hyundai lagano kr~i put u B segmentu.Getz je bio taj koji jepreuzeo ulogu pionira, a nasljednik,novi i20, prihvata uloguonoga zbog kojeg}e Evropljani, bez la`ne skromnosti,na i20 gledati kao i naClio, Corsu, Punto ili bilo kojietablirani mini automobil.DIZAJN: Izgled nije ja~a stranaHyundaijevim vozilima, nekakoje previ{e konfekcije, a dizajnerimakao da nedostaje ideja,ali i hrabrosti. No, i20 donosidio svjeìne iako ne puca odoriginalnosti. Pri prvom pojavljivanjupore|en je s Corsom(naprijed) i Swiftom (straga).Otuda ta nevjerica kod simpatizera.Me|utim, nije se te{kooduprijeti dojmu da je Korejacunio svjeìnu u segment, a no-vi dizajn sa sobom je donio komfornepluseve. Kada ga poredimo sa Getzom,i20 je porastao u duìnu 11,5 cm, {irinu4,5 cm, dok je visina ostala identi~ana, alije zato razmak izme|u osovina napredovaoza solidnih 7 cm. ()PRTLJA@NIK je u vrhu klase, mjeri 295 litara,41 vi{e od GetzaUNUTRAŠNJOST: Utjecaj evolucijeuo~ava se i ispod lima. Masivno i vje{toskrojena armatura modernog je izraàja.Cjelokupno je sa~injena od tvrdih materijala,na dijelove reljefne i na manje dijelovetotalno glatke povr{ine. Solidno.Mi{ljenja smo da se moglo ubacitivi{e pretinaca, a u pregraduu vratima nije mogu}e odloìtibocu od 0,5 litara. Brisa~i su posebnapri~a. Nemaju rad u intervalima,mehanizam ne podràvaparalelni rad pranja staklai metlica, a stra`nji brisa~ seuklju~uje istovremeno kad iprednji i nikada se ne vra}a uprvobitni i krajnji poloàj. Mukepo brisa~ima malim dijelom nastavljajuse na putnom ra~unaru~iji je taster izmje{ten na centralnukonzolu, a sam sistem pokazujesamo dvije distance i vrijemevo`nje.22 BIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009.

[ta se cijeni? Izuzetan komfor na prednjimsjedi{tima. Straga ima dovoljnoprostora za dvije osobe, dok }e tre}i putniknajbolje pro}i na kratkim distancama.I prtlja`nik je u vrhu klase, mjeri 295 litara,41 vi{e od prethodnika. Ugodnu vo`nju~ini srednji paket opreme koji donosii ru~nu klimu, el. stakla i vanjska ogledala,te MP3 ure|aj. ()MOTOR, MJENJA^: I prije nego jepenzionisan Getz, osnovni 1.1 litreni benzinaczamijenjen je novom ma{inom. Tehnolo{kinapredniji aluminijski ~etverocilindra{sa 1.2-litarskom zapreminom kodnognaziva Kappa, razvija solidnih 78 KSi 118 Nm obrtnog momenta. Sistem jeupotpunjen radom dvije bregaste osovineu glavi motora i 16-ventilskom tehnologijom.Trajnost ovog motora osigurava serviszup~astog remena koji ne zahtijeva sis-tem za automatsko zatezanje, ~ime je reduciranamogu}nost kvarova, a njegovazamjena preporu~ena je tek na 160.000km. Pored toga, novi benzinac koji je namijenjenza i10 i novi i20 sa 82,4 kg je najlak{iu klasi. Ja~i je i poletniji od starog 1.1,a usto je ekonomi~niji za oko 8%, te emituje5 grama manje CO2 (119g). S njim semoè dobiti sve {to èlite od jednog gradskogvozila. Petobrzinski mjenja~ je precizani kod brìh izmjena smeta {to je palicapomalo mlitava. ()VOZNE OSOBINE: Pove}anjem tragato~kova Dvadesetka je postala stabilnija,ali mu drànje putanje, zbog izuzetnomekanog ogibljenja i osjetnog vertikalnogpomjeranja, nije ja~a strana. Niupravlja~ ne sara|uje najbolje, u brzimzavojima buntovno klizi iz ruku i dijelompodrhtava. Niti prva ugradnja HankookMasivno i vje{toskrojena armaturamodernogje izraàja.Cjelokupno jesa~injena odtvrdih materijala,na dijelovereljefne i namanje dijelovetotalno glatkepovr{ine. SolidnoTehni~ke karakteristikei20 1.2 16VD-[-V:3,94 x 1,71 x 1,49 mMe|uosov. razmak: 2,52 mPrtlja`nik:295 lit.Snaga kW/KS: 57/78 pri 6.000 o./min.Ob. moment: 118 Nm pri 4.000 o./min.Ubrzanje:12,9 sMax. brzina: 165 km/hPotro{nja (o/g/p): 4,5/6,4/5,2 lit.Masa:1.045 kgOsnovna cijena do reg: 19.700 KMCijena test modela:22.010 KMpnematika nije sre}a, posebno na mokrojcesti, a ko~nice sa ABS-om su kalibriranemekano. Daleko od toga da }eovakva vo`nja biti svakodnevnica, i20 nosijednu notu koja najbolje zvu~i u gradskoji leèrnoj vo`nji. Udobnost, prije svega,prona}i }e korisnici ovog Korejca. Izuzetnoudoban i na dalje staze. Magistralnacesta i brzina do 100 km/h je pravi uìtak,Korejac totalno spontano nabire kilometre.Autocesta sa 130 km/h, tako|e, nijenau~na fantastika za i20 i ako se odlu~iteza ulazni malolitra`ni benzinski model.Po satu ’maksimala’ je 165 km/h {to je,zbog buke, potro{nje i nestabilnosti potrebnoizbjegavati, tako da mu 35 km/hmanje leì k’o naru~eno.Potro{nja? Uz iznadprosje~an brzinskiprosjek tro{ili smo 7,2 litra, a uz ritamblizak standardnoj vo`nji uspjeli smospustiti za jedan litar manje. Fabri~kihdeklarisanih 5,2 litra u prosjeku te{ko jeostvariv zadatak. Motor je èdan, ali nei rastro{an. ( )ZAKLJUÂK I KONA^NA OCJENA:Nakon svega, finansije su ~imbenik kojidaje kona~an sud. Ulazni model ko{ta19.970 KM. Testni model sa srednjim paketomopreme i 1.2 benzincem stoji22.010 KM. Cijena uklju~uje pune dad`binebudu}i da se i20 proizvodi u Indiji.Prvi, “~isto europski” i20 stiè narednegodine. Budimo realni, garda iz EU samaksimalnim popustima koji su trenutnoaktuelni, i20 moè staviti u neugodnupoziciju. No, s prvim uvo|enjem tro{arinai20 }e biti jedna od laskavih ponuda, ali saumjerenim kompromisom u percepcijimotorizacije i opreme, kakav je i testni primjerak.Oprostiti mu treba samo sitnice.Ukupna ocjenaBIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009. 23

TEST Seat Exeo 2.0 TDI StyleDobri temeljiza novu mladostNakon dugo vremena Seat je predstavio klasi~nu limuzinu. Dugo vremena najavljivan jenasljednik limuzinskog Toleda, a umjesto njega, k'o zec iz grma, isko~io je broj ve}i Exeo.Dimenzijama zaostaje od novih rivala u srednjoj klasi, tehnologijom tako|e, iako ima zanimljivihrje{enja, dok su mu najve}i aduti provjerena tehnika i cijenaPi{e: Admir Muharemovi}[panci se ne mogu pohvaliti da suutro{ili vrijeme u razvoj ili da supravili milione testnih kilometara.Jednostavno su krenuli putemmanjeg otpora i u kratkomvremenu lansirali kopiju predzadnjegAudija A4. Dugo se povla~ila tema pravognasljednika starog Toleda koji uaktuelnom monovolumenskom modeluto nije jer pla}a ceh eksperimentisanja.Kupci {panske marke u rekordnom rokusu dobili limuzinu koja daje dosta zauloèni novac. Exeo nije ~istokrvni nasljednikToleda, jer ide u klasu iznad, alikupci limuzina }e od sada ponovo mo}iposje}ivati Seatove prodajne salone.DIZAJN: Zlobnici }e re}i da je Seatizgubio kompas. Prvo je napravio serijuistih modela, kao jaje jajetu istih,redom: Altea, Leon, Toledo i AlteaXL, da bi limuzinsku izvedbu „u{u-{kao“ u Audijev omota~. Ruku nasrce, Ibiza jedina prolazi redovnu evolucijui zra~i originalnim izgledom. No,jedno je ta~no, jo{ uvijek se uzdi{e kadapro|e A4 B7. Zato bi Exeo ve} uUNUTRA[NJOSTSa vrlo malimizmjenamaprepoznatljiviambijentpremium izgledadolazi iz kabrioizvedbe A4, a neiz limuzine.Razlog je ve}istepen kvalitetei svjeìnestartu mogao zadobiti neke stare kupce.Nju{ka je izvedena u Seatovom stilu.Nizak nos nagla{ava izgled strijele,Ibizino novo ruho. Oblikom je privla-~an, a izvedbom kompaktan. Exeo je inekoliko centimetara duì od origina-24 BIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009.

Tehni~ke karakteristikeExeo 2.0 TDID-[-V: 4,66 x 1,77 x 1,43 mMe|uosov. razmak: 2,64 mPrtlja`nik: 460 lit.Snaga kW/KS: 105/143 pri 4.200 o./min.Ob. moment: 320 Nm pri 1750-2.500 o./min.Ubrzanje: 9,2 sMax. brzina: 214 km/hPotro{nja (o/g/p): 4,3/7,6/5,5 lit.Masa: 1.430 kgOsnovna cijena do reg: 41.783KMCijena test modela:46.976 KMla, ali vidno manji od direktnih konkurenata(C5-4,78m; Insignia-4,83m;Mondeo-4,84m;). ( )Sportska vo`nja jegenetski utkana u Seattarski nafta{ koristi piezo ubrizgava~e saosam raspr{iva~a sa maksimalnim pritiskomubrizgavanja do 1.800 bara. Odlikujega rafinirani rad, umjerena potro{nja iPOVJERENJE Kome jerezanje tehnolo{kih dodatakakoji ~esto nisu potpunoeksploatisani plus, Exeo }ebiti privla~na limuzina upogledu opremljenosti,provjerene tehnike i,prvenstveno, finansijaispunjenje Euro 5 norme. Iako su smanjenevibracije ugradnjom dvije osovine zauravnoteènje, nafta{, ipak, povremenopresko~i ritam pa na tren nemirno se zavrti.U praksi dizela{ glatko povu~e ve} od1.500 obrtaja u minuti, ali i dalje nosi TDImanu, nerado ide preko 4.000 obrtaja.Potro{njom je solidan, prosje~no tro{i 7,5litara. Dizel }e, ipak, biti zahvalniji odabirod benzinca zbog ve}e autonomije. [estobrzinskiru~ni mjenja~ sa kompaktnomAMBIJENTSveukupnoje umanjenu pore|enjusa konkurencijom.Istovrijedi i zaprtlja`nik od460 litara iuskogutovarnogotvoraUNUTRA[NJOST: Pri~a se nastavlja sprvim otvaranjem vrata. Sa vrlo malim izmjenamaprepoznatljivi ambijent premiumizgleda dolazi iz kabrio izvedbe A4, ane iz limuzine. Razlog je ve}i stepen kvalitetei svjeìne. Ono {to nedostaje jesuprakti~ne stvari. Samo jedan drà~ za bocustoji na cetralnom stubu. Nedostatakkoji je pratio i Audi moè biti deficit prostora.Ambijent je sveukupno umanjen upore|enju sa konkurencijom, posebnona stra`njoj klupi gdje se u jednoj limuzinisrednje klase o~ekuje da komforno primii iznadprosje~no visoke putnike. Istovrijedi i za prtlja`nik od 460 litara i uskogutovarnog otvora. ()MOTOR, MJENJA^: Stari A4 bio bi ponosanda je njegovo srce umjesto grubogbrundanja moglo rafinirano kucati. PrednostExea je start sa ponudom modernihcommon-rail dizela{a, a upravo dvolitreniTDI inaugurisan novim A4. Dvolipalicomkorektno odra|uje svoje zadatke.Opcija automatike za sada je nepoznatpojam. No, ru~ni mjenja~ bit }e komponentakoja se cijeni zbog prezicnosti ikratkog hoda. ( )VOZNE OSOBINE: Podjela po paktimaopreme zna~i i podjelu na leèrnu i dinami~nuvo`nju. Ljubitelji tvrde, precizne isportske vo`nje odabrat }e sport paketuz koji standardno dolazi i sportskiovjes. Oni koji kupe Exeo sa reference ilistylance opremom ipak }e dobiti vi{e naudobnosti. Me|utim, oba navedena paketadonose i dalje tvrdu, ali ipak umjerenusportsku vo`nju koja je genetski utkanau Seat. Balans naru{ava uzdu`nopostavljeni motor koji istovremeno kradei prostor u unutra{njosti. Zato su unovom A4 napravljene preinake podprednjm poklopcem. Slabiji dvolitreni dizela{~upa ve} od niskih obrtaja i odgovaraza sprint do stotke za 9,2 sekunde i maksimalnubrzinu iznad 210 km/h. Cijenomje pristupa~nijni za oko 3.500 KM od 170KS sna`nog top dizela{a. ()ZAKLJUÂK I KONA^NA OCJENA:Za Seat je vrlo bitno da u ponudi ima ilimuzinu. Koliko }e kupci dati povjerenjeSeatu, otkrit }e naredni period. Konkurentibarataju ve}im gabaritima i modernijomtehnologijom koja je u nekim segmentimazaobi{la [panca. On ne nudiadaptivni tempomat niti senzore kojiprepoznaju saobra}ajne znakove. Exeo jemanji i ogoljeniji, te analogno tome cijenomdostupniji. Kome je rezanje tehnolo{kihdodataka koji ~esto nisu potpunoeksploatisani plus, Exeo }e biti privla~nalimuzina u pogledu opremljenosti, provjerenetehnike i, prvenstveno, finansija.Ukupna ocjenaBIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009. 25

TEMA BROJA: UMOR I VO@NJAPOTCIJENJENA OPASNOSTVo`nja vozila je naporna,ona umara kao i svakidrugi rad. Ne umara tolikofizi~ki, ali zna~ajno umarazbog psihi~kog naprezanjavoza~a. Da li smo uvijeksvjesni te opasnosti?Umor je normalna, prolazna psihofizi~kapojava, koja nastaje kao posljedicaaktivnosti koje dovode do postepenogopadanja radne sposobnosti organizma.To je prirodno, a ne bolesno stanjeorganizma. Upravljanje motornim vozilom usaobra}aju je naporan rad, izloèn stalnim stresovimai zahtijeva stalnu koncentraciju. S druge strane,umor vr{i sloèn uticaj na psihofizi~ke sposobnostivoza~a.êst uzrok nesre}eMe|u faktorima koji dovode donastanka saobra}ajnih nezgoda umorje relativno ~esto prisutan, ali je te{konjegov uticaj izmjeriti i ustanoviti. Upraksi se o uticaju umora na nastanaknezgoda naj~e{}e zaklju~uje naosnovu vremena provedenog zaupravlja~em vozila ili mjerenjem brzine(vremena) reakcije. Oslanjanje samona vrijeme provedeno u upravljanjuvozilom predstavljalo bi nedopustivopojednostavljenje.dipl.in`.saobr.Pi{e: Akif Smailhodì},Bez obzira na sve te{ko}e kojestoje na putu egzaktnog utvr|ivanja kvalitativnog ikvantitativnog uticaja umora na nastanak saobra}ajnihnezgoda, sa sigurno{}u se moè re}i da je njegovuticaj zna~ajan. Neki autori skloni su tvrditi daje uticaj umora ve}i od uticaja alkohola. U~e{}eumora kao etiolo{kog faktora u nastajanju saobra-}ajnog traumatizma, prema razli~itim izvorima informacijakre}e se od 3,8 do 14,3%.Kod umornog voza~a naru{ava se psihomotornasposobnost i spretnost pri izvo|enju radnji. Naru{avase perceptivno misaoni proces, a bitno popu{tasnala`ljivost u odlu~ivanju. Umoran voza~ jeusporen u percipiranju opasnih situacija i uop{te opa-CESTOVNA HIPNOZA Za jednoli~nu vo`nju, bezpromjena, monotonu vo`nju u koloni ili po autocesti~esto se kaè kako ubija. Monotonija u vo`njidirektno uti~e na nastajanje ili pove}anjeumora. Pospanost zbog monotonije ceste neki jo{nazivaju i “cestovna hipnoza”ànja elemenata za sigurnu vo`nju izsvog okruènja. Pod uticajem umoranepa`nja se pove}ava, a redoslijed,ta~nost i brzina izvo|enja radnji su poreme}eni, a~esto jedno od toga moè izostati. Reakcije mogu bitiiznenadne i ubrzane, ali neta~ne i isprekidane. Umorotupljuje stavove prema vo`nji, okolini i opasnosti.Najgora je posljedica umora da voza~ zaspi za volanom,a tada posljedice bivaju tragi~ne.Umor kao uzrok ili kao jedan od uzroka nezgoda~esto je prisutan kod profesionalnih voza~a. Izloènostneracionalnom i nefiziolo{kom ritmu rada, prekomjernomnaprezanju nekih organa, prisilnom polo-àju tijela i ~esto neravnomjernom intenzitetu rada idrugim uslovima koji prate obavljanje ovog posla znatnouti~u na psihofizi~ke sposobnosti za upravljanjevozilom kod ovih voza~a.FaktoriUmor je sloèna pojava i ima toliko izvora kolikoima aktivnosti. Umor koji izaziva upravljanje motornimvozilom je druga~iji od umora izazvanog fizi-~kim radom jer napada istovremeno fizi~ku i psihi-~ku stranu ~ovjeka. U objektivne uzroke umora spadajuspoljni i faktori u vezi sa vozilom, a u subjektivnefaktori u vezi sa li~no{}u voza~a. Od spoljnih faktoraza vrijeme upravljanja vozilom na nastajanjeumora najvi{e mogu uticati: nepovoljan ritam rada iodmora, predugo upravljanje vozilom, gust i heterogensaobra}aj, monotonija, vremenske prilike (ki{a,snijeg, magla, poledica, visoke temperature), smanjenavidljivost, mogu}nost nepovoljnih iznena|enja,ISPLANIRANOST PUTA olak{ava potrebnu koncentraciju, li{ava voza~anapetosti zbog ùrbe i, tako|e, odlaè nastajanje umora26 BIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009.

kvalitet ceste (kolovoz, signalizacija, cestovni objekti),zasljepljenje (od sunca, no}u farovima vozila izsuprotnog smjera ili drugih izvora svjetlosti), biolo{kinepovoljno vrijeme (temperatura, pritisak i vla`nostvazduha) i drugi destimulativni faktori iz spoljne sredine.Od faktora vezanih za li~nost nastanak umoranajvi{e stimuli{e: nepovoljno zdravstveno stanje,slaba kondicija, nedovoljna obu~enost zaupravljanje vozilom, nepovoljno psihi~ko stanje(uznemirenost, brige zbog raznih problema,strah), psihofizi~ka neadaptiranost, nepovoljnastruktura ishrane, alkohol, itd.Na psihofizi~ke sposobnosti voza~a ne uti~e samoumor koji je posljedica upravljanja vozilom, nego i umorkoji je izazvan radnim i drugim aktivnostima voza~a prijeuklju~ivanja u saobra}aj. Na ovaj umor skre}e pa`nju ivremenska distribucija. Naime, preko 60% nezgoda doga|ase u drugoj polovini dana. Najvi{e nezgoda doga-|a se od 14 do 20 sati. U vrijeme zavr{etka radnog vemena(14 do 16 h) doga|a se daleko vi{e nezgoda negou jutarnjim ~asovima (5 do 7 h) iako je intenzitet saobra}ajapribli`no isti.Nastajanje umoraNa nastajanje umora najdjelotvornije se djelujetako {to se treba prije vo`nje (posebno duge) naspavati,odnosno dobro odmoriti. Alkohol je nespojiv svo`njom. Osim {to propis ne dopu-{ta vo`nju pod uticajem alkohola,moramo biti svjesni kako voza~ poduticajem alkohola ima znatnih problemai s budno{}u, osje}a pospanost,a ima problema sa odràvanjemotvorenih o~iju.No}na vo`nja izuzetno je napornai valja je izbjegavati. Vo`nja u vrijemepredvi|eno za odmor predstavljanaru{avanje dnevnog bioritma.Za jednoli~nu vo`nju, bez promjena,monotonu vo`nju u koloni ili poautocesti ~esto se kaè kako ubija.Monotonija u vo`nji direktno uti~e nanastajanje ili pove}anje umora. Pospanostzbog monotonije ceste nekijo{ nazivaju i “cestovna hipnoza”.Mo`da neki voza~i pamte neugodanosje}aj kada se trgnu iz polusvijesti izazvane umoromi odjednom postanu svjesni kako su pro{li dionicuceste koje se, uop{te, ne sje}aju. To nazivamo“crnom rupom” u svijesti zbog umora.Umor }e se jo{ znatno pove}avati u vo`nji u lo-{im vremenskim uvjetima: u magli, po ki{i, gustomsnijegu, u uvjetima bilo koje slabe vidljivosti i ako jeto jo{ kombinacija s kasnom no}nom vo`njom, ondaje to gotovo sigurna formula za nezgodu.Umor se vrlo brzo javlja ukoliko vozimo nakonobilnog jela. Prirodno, nakon jela vegetativni ìv~ani[ETNJA UMJESTO KAFANE Samo promijeniti stolicu i sjesti u zadimijenui zagu{ljivu kafanu, {to mnogi voza~i rade, ne zna~i pravi odmor. Mnogoje efikasnija {etnja jer popravlja cirkulaciju krvi u nogama i drugim dijelovima tijelakroz koje krv u toku vo`nje sporije cirkuli{e, pove}ava ventilaciju plu}a itd.sustav krv {alje u èludac zbog probave. Tada je prirodnovrijeme za odmor, jer pri tome mozak ne dobivadovoljno kisika, {to ima za posljedicu pospanosti umor.SimptomiRani simptomi (subjektivni znaci) zamora voza-~a su zasi}enost, pasivnost, oteànost o~nih kapaka,bol i druge smetnje u o~ima (osje}aj stranog tijela“pijeska” u o~ima i dr.) osje}aj bola u mi{i}imale|a, vrata i potkoljenica, usporenost u radu, jeza izijevanje, glavobolja, osje}aj da vozilo lo{ije vu~e iPAZITE da se zbog potcjenjivanja umora, kao jednog od markantnihfaktora nastanka saobra}ajne nezgode, ne dovedete u situaciju “da izneobja{njivog razloga” ba{ Vi ne skrenete sa ceste, i u krajnjem slu~ajune doìvite saobra}ajnu nezgodu!da slabije “{altuje”, rasijanost i skretanje pa`nje, neraspoloènje,razdra`ljivost, gre{ke u redoslijedu operacija,oteàno uo~avanje znakova, osje}aj da seprebrzo vozi, dvoumljenje u te{kim situacijama i dr.Prevencija i otklanjanje umoraPrakti~no, umor napada one psihofizi~ke sposobnostivoza~a koje su od vitalnog zna~aja za sigurnoupravljanje vozilom. I pored toga {to svaka osobadruga~ije reaguje na umor i {to je sposobnost regeneracijesnage razli~ita, voza~ moè ostvariti istiu~inak, tj. pre}i odre|eno rastojanje mnogo sigurnijeukoliko pravilno rasporedi svoje snage, odnosnoukoliko u odre|enoj mjeri suzbije {tetno dejstvoumora.a) Aktivan odmor, osveàvanje i stimulatori.Voza~ moè, u izvjesnoj mjeri, suzbiti umor odmaranjem,upotrebom raznih stimulatora i uzimanjem deficitarnihmaterija. Jedno vrijeme voza~ moè odolijevatiumoru. Me|utim, kada pre|e granicu tolerancijesvog nervnog sistema bit }e zahva}en umorom velikogstepena i za odmor mu je potrebno duè vrijemenego da se na vrijeme odmarao. Zbogtoga su u toku vo`nje bolje ~e{}e ikra}e pauze, nego rje|e i duè. Samopromijeniti stolicu i sjesti u zadimljenui zagu{ljivu kafanu, {to mnogivoza~i rade, ne zna~i pravi odmor.Mnogo je efikasnija {etnja jer popravljacirkulaciju krvi u nogama i drugimdijelovima tijela kroz koje krv, u tokuvo`nje, sporije cirkuli{e, pove}avaventilaciju plu}a itd. Stimulatorinaro~ito fiziolo{ki (vje`be, umivanjehladnom vodom) i psiholo{ki (poja-~avanje motivacije ili stimulisanje dobrograspoloènja) doprinose suzbijanjuumora, dok farmakolo{ki stimulatorimogu izazvati la`no osje}anjeodmornosti. Umor izaziva deficit vitamina,{e}era, kiseonika i drugih materijau organizmu. Uzimanje deficitarnihmaterija, tako|e, dopninosi suzbijanju umora.b) Raclonalno kori{}enje resursa. Racionalnimuskla|ivanjem angaòvanja sposobnosti sa te-ìnom voza~kog zadatka voza~ moè izbje}i nepotrebniumor.c) Organizacija ìvota i pona{anja. Bez obzirana mehanizam nastanka umora njegov nastanak,odnosno {tetne posljedice nastanka umora mogu seu izvjesnoj mjeri ublaìti. Isplaniranost puta olak{avapotrebnu koncentraciju, li{ava voza~a napetostizbog ùrbe i, tako|e, odlaè nastajanje umora.BIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009. 27

SUVOZAÔLOGIJASTRAHOVII OSTALE NELAGODEU svijetu postoji bezbroj novina, radijskih i televizijskih emisija ~iji je sadràj posve}en voza~ima.U isto vrijeme u svijetu ne postoji ni{ta od svega toga {to bi se ticalo suvoza~a. On je nebitan.Suvoza~ je najpasivniji u~esnik u saobra}aju. Za vrijeme vo`nje obi~no drijema, a budi se tekna traumatologiji u prosjeku za sedam dana. Naj~e{}e vi{e nikadPi{e: Nisvet DànkoPsiholo{ki profil suvoza~a? Kako postati suvoza~?Da li su ljudi bez voza~ke dozvole i suvoza~i urodbinskoj vezi? Da tu, ipak, nije rije~ o kakvojnastranosti? O ~emu suvoza~ razmi{lja kad ve} nevozi? Da li suvoza~, uop}e, razmi{lja? Treba li muuskratiti pravo glasa i koliki mu je rok trajanja?Mnogo je pitanja koja jo{ treba postaviti i na koja trebaodgovoriti da bi se dobila kakva takva slika bi}a koja uautu ne sjedaju za volan, nego tik pored njega. Nauci kojabi se tim ovozemaljskim fenomenom ozbiljnije pozabavila,jo{ uvijek nisu udareni temelji pa suvoza~e, za sada,jedino nau~no tretiraju medicinski radnici u kolimaHitne pomo}i nakon katastrofalnih gre{aka koje napravevoza~i i drugi u~esnici u saobra}aju.A da fenomen suvoza~a postoji, to se vi{e ne moènegirati, niti pre{u}ivati.Pojava jeste kompleksna,ali se da analizirati. Vi{eje razloga uzrok takvomjednom porivu da ~ovjekvi{e voli da ga voze, negoda to sam elegantno obavi.Ne{to opse`nija analizatih razloga suvoza~e daFENOMEN SUVOZAÂ Postoji, to se vi{ene moè negirati niti pre{u}ivati. Pojavajeste kompleksna, ali se da analizirati. Vi{eje razloga uzrok takvom jednom porivu da~ovjek vi{e voli da ga voze, nego da to samelegantno obaviklasificirati u nekoliko osnovnih vrsta i podvrsta.1. POLOVNI SUVOZA^: U pitanju je najbezazlenijioblik. U ovom benignom slu~aju se radi o onima kojiimaju poloèn voza~ki ispit, ali ne zato {to su ga èljelipoloìti, nego su im ìvotne okolnosti tako nalagale.Takoreku} kolekcionari. To zna~i da su pored nizadrugih poloènih ispita i ovaj morali imati. To isto zna~ida su, kao i sve druge koje su poloìli zato {to su morali,i njega najprije arhivirali, pa zaboravili. Oni ne vole, aznaju voziti. Radi se o prikrivenim voza~ima koje jedinoljuta nevolja moè natjerati da zavire u stari kredenacgdje stoji sve {to ne treba, a moè biti zatreba, i iz njegaizvade znanje potrebno za upravljanje motornim vozilom.Dakle, zna voziti, a ne voli. Radije bira mjestosuvoza~a.2. KO^NIÂR: Taj nezna voziti zato {to se,ina~e, boji svih nepredvi|enihìvotnih situacija, apogotovo onih gdje se odnjega traì brza reakcija isnalaènje u novonastalojsituaciji odmah iza okuke.28 BIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009.

A voziti automobil cestamaBosne i Hercegovine jedanas jedna od visokorangiranih avanturisti~kihdisciplina. Forsiranjekanjona Rakitnice je naprvom mjestu i nema vezesa cestovnim saobra}ajem.Na drugom mjestu jepreìvljavanje cestovnedionice od Donjeg Vakufado Jajca. I obratno. E,upravo na toj relacijinajvi{e do izraàja dolaziko~ni~arska vrsta suvoza-~a. Voza~i imaju startnudozu samopouzdanja ~imsjednu u auto i ona sepove}ava na dionicamaputa koju ~esto forsirajubez obzira na neprdvi|enei novonastale situacije.Suvoza~ ko~ni~arskog tipaulazi u auto, veè sesigurnosnim pojasem, (aliiste sekunde) i dok voza~pali ma{inu, on je ve}zauzeo gard kakav zauzmusumo hrva~i, a ne suvoza~i.Ipak, primjenjivo. Svezaose, noge ra{irio i pruìokoliko se moè. Dok o~ilete po naslovima dnevne{tampe, desna ruka se ve} srodila sa rukohvatom koji jenegdje iznad vrata. Suvoza~a ko~ni~ara je te{ko raskrinkati.O kojoj se vrsti ta~no radi, sazna se tek kada automobilode na prodaju. Potencijalni kupci automobila senajvi{e i{~u|avaju kada vide u kakvom je stanju sjedi{tesuvoza~a i blià okolina. Patos je u najgorem stanju, aru~ka iznad vrata, uop{te, ne postoji. Da se samo naslutitigdje je nekad bila. Za voza~e je suvoza~ ko~ni~ar prihvatljivakategorija jer znaju da uvijek ima gore.3. TOTALNI SUVOZA^: To je, definitivno, najteìoblik suvoza~a. To je bolesnik koji je obolio onda davnokada mu je brat ustupio mjesto voza~a i volan Renaulta4, ~isto da osjeti vo`nju, a nije mu objasnio za{to banderepored puta postaju sve ve}e i ve}e kada im se brzopribliàva{, pa se ~ini da nisu pored puta posa|ene, negoposred njega. Takvima nema lijeka. Ti i u trijesci videbanderu. Totalno otpisani voza~i, u ìvotu osu|eni namjesto suvoza~a, poslije zagor~avaju ìvot voza~ima. Toho}e po svom }ejfu da bira muziku koja }e se slu{ati uautu, to ho}e klimu hladnu, klimu toplu, pa jo{ pod noge,jok u glavu, ho}e da se odmara poslije svakog sata vo`njeitd... Ova dijagnoza plus itd... je donesena ne na jednomkonziliju voza~a, i sada, kada se nakon toliko suvoza~kogzuluma, utvrdilo i definitivno ustanovilo da se ne{to podNEPREDVI\ENE SITUACIJE Forsiranjekanjona Rakitnice je na prvom mjestu i nemaveze sa cestovnim saobra}ajem. Na drugommjestu je preìvljavanje cestovne dionice odDonjeg Vakufa do Jajca. I obratno. E, upravona toj relaciji najvi{e do izraàja dolaziko~ni~arska vrsta suvoza~a. Voza~i imajustartnu dozu samopouzdanja ~im sjednu uauto i ona se pove}ava na dionicama putakoju ~esto forsiraju bez obzira nanepredvi|ene i novonastale situacijehitno treba poduzeti da imse stane u kraj, do{lademokracija koja kaè dabi trebala da se ~uje i drugastrana. A ima li i{ta bolnijeza voza~a od toga kad {uti islu{a suvoza~a jer ovaj imane{to da mu kaè popitanju vo`nje. Malo {ta.Ali ako izdrì da {uti i dasaslu{a suvoza~a totalnogtipa barem jedan kilometarvo`nje, voza~ poslije togamoè:A: Traìti i dobitimjesto na najdebljoj granihrasta i dva metra {trika(gratis) poslije popijenegajbe pive klipa~e unajblièm usputnomgranapu. Gajbu }e dobitibez kaucije kao pomagalopotrebno za takvo djelopod hrastom.B: Kumiti i moliti da seu granapu upali i friìderda se pive bar malo ohlade.Pa, koliko ko{ta da ko{ta.C: U slu~aju da predgranap do|u organi reda izoblasti saobra}aja, voza~treba da zovne turu svima isve prizna. Kad se ispovijedi,ne samo da }e imati besplatan {trik i gajbu za podnoge, nego i ovacije od publike pred granapom. Kada sesve zavr{i i svane zora, suvoza~ ne}e ni za {ta biti kriv.Takvi se slu~ajevi zakonski ne terete i to voza~i znajuisto kao i organi iz oblasti saobra}aja.. Kriv je voza~ jer jedozvolio suvoza~u da u toku vo`nje iznosi svoje mi{ljenjeu duìni od jednog kilometar. Da ne bi do{lo do hrasti}ai {trika, voza~i obi~no prekinu pridike ove vrste suvoza~anakon sto metara. Ako ne uspiju u tih sto metara zaustavitisuvoza~a, onda suvoza~ osvane u crnoj hronici. Kadase sve sabere, vi{e je suvoza~a osvanulo u crnoj hronicinego voza~a na hrasti}u pred granapom odmah iza tre}eokuke poslije Donjeg Vakufa.Nastavit }e se.U sljede}em broju:E K S K L U Z I V N O :Reportaà iz ukrajinskog transportera.(Ne moè nam niko ni{ta)Ko je ukrao asfalt?[to si vozio, vozio si.BIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009. 29

VREMEPLOVPeglica, svjedok odrastanjaI danas, kad pro|em pored nekog groblja automobila i vidim, negdje na kraju, odba~enu{koljku od Peglice, pomislim ~ija je ona mogla biti, svjedok ~ijeg odrastanja je ona, ~ijasje}anja staju u nju, kao nekad na{aPi{e: Ahmed Buri}Kad se negdje u osamdesetimpo~elo ìvjeti bolje,u nas je stigao i obi~aj dase negdje za maturu – uku}ama koje su imalo boljestajale – polazniku na fakultet kupii mali automobil. Raja koja su upisalatehni~ke nauke, nekako su osmozomlak{e deverali s ma{inama, nego mi shumanisti~kih odsjeka, a i njima seudjenulo i to da su im fakulteti podaljeod centra grada. Elektrotehni~ki je biosmje{ten ~ak u Lukavici, pa se, pogotovou zimskim jutrima, valjalo preba-citi na predavanja. Prigradski autobusje tako, malo po malo, gubio duel speglicom, autom u koje je, bez obzirana dimenzije, uvijek moglo stati ~etvero,ne do kraja odraslih ljudi, na izlazuiz tinejdèrske dobi.Opereta na malimsjedi{timaPeglica je, tako, postala zamjena zaFi}u, iako nikada nije postala toliko popularna.Nije ni mogla. Fi}o je bio narodniauto, stvoren za to da se prva porodicanagura u njega, dok je peglica,na krilima standarda, bila drugi ili ~aktre}i auto u ku}i. Takva, malena i „~usta“,{to bi se narodski reklo, posluìlaje u odrastanju, bila svjedok prvih saobra}ajnihprekr{aja i smije{nih ljubavnihiskustava u kojima je znala posluìti kaozamjena za sobu za milovanja, koja jeuvijek nekako falila. Kad bolje potraìmpo memoriji, ne mogu se sjetiti ni da jeneko ozbiljnije stradao u Peglici; sve suto bila neka bezazlena iskustva koja bizavr{avala razbijenim `migavcem ili, unajgorem slu~aju, odvaljenoj karambolci.Korozija koja je, brè nego ostaleaute, napadala peglicu bila je znak davrijeme neumitno te~e, da studiranje ne-}e vje~no trajati i da }e, kad se po~neraditi, na njezino mjesto sti}i neki robusniji,~vr{}i i sigurniji auto. Ta sigurnostnikada nije stigla, jer se iluzija o ìvotuu kontinuitetu raspr{ila po~etkomrata koji je do{ao na na{a vrata, tamankad su se upisali posljednji semestrii kad se po~injalo razmi{ljatigdje i kako dalje.Posljednja mladostNeki od nas nikada nisu stigli dalje,ostali su ìvjeti u uspomenama, nakon{to su ih sasjekli prvi rafali napada nagrad. Ve} pomalo izblijedjelo sje}anje naSamira – ve} je skoro dvije decenije odtad – kaè da je studirao ma{instvo,svirao gitaru, imao curu s kojom se du-Peglica je, tako, postala zamjena za Fi}u, iako nikada nije postala toliko popularna44 30 BIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009.

SOBA ZA MILOVANJE Takva, malena i“~usta” {to bi se narodski reklo,posluìla, je u odrastanju, bila svjedokprvih saobra}ajnih prekr{aja i smije{nihljubavnih iskustava u kojima je znalaposluìti kao zamjena za sobu zamilovanja, koja je uvijek nekako falilago zabavljao i, najvjerojatnije je planiraooèniti, i vozio, naravno, Peglicu.Negdje po~etkom aprila 1992. naivno,kakvi smo svi skupa bili u uvjerenjuda „rat ne}e na nas“ i „da }eovo ludilo brzo pro}i“, je iza{ao predzgradu igrati basket. Vi{e se nikadanije vratio, presjekao ga je rafal iz automatskepu{ke. S one strane orozamogao je biti kvalificiran zlikovac, alii prepla{eni, golobradi regrut kojem jenapunjena glava time kako su napoljuusta{e i mudàhedini, èljni krvi, ikoji bacaju djecu lavovima u Pionirskojdolini. Ali, to vi{e nije ni bilo va-`no, ostali smo bez nekoga na{eg ina najbrutalniji mogu}i na~in shvatilida vojska kojoj smo, uglavnom, svidali godinu ìvota ne}e posluìti kaonikakav faktor mira i stabilnosti, nego}e se svom snagom i èstinomuklju~iti u uni{tenje nas, i svega na-{eg. îni mi se da vi{e nikada nisamuzeo ko{arka{ku loptu bez svijesti otome da vi{e nikada ne}e biti ni bezbri`neigre, ni bezbri`ne vo`nje. Ratje bio najbrutalnija stepenica odrastanja,i do{ao je kao malj u glavu, kaonajstra{nije podsje}anje da je jednovrijeme kona~no zavr{eno.Kad smo stigli u izbjegli{tvo, nakonpotucanja kod ku}nih prijatelja kojijesu èljeli pomo}i i primiti nas u nevolji,ali ~iji su pogledi uvijek nekakoodavali da je njihov komfor naru{en inaizgled neodre|enih re~enica „da seneko rje{enje mora na}i“, a koje susugerirale da }e se boravak kod njihmorati zavr{iti, dobili smo klju~eve odjedne napu{tene vikendice na kraju selau Istri, koju je trebalo dezinficirati,okre~iti i uljuditi za kakav-takav ìvot iklju~eve od Peglice, da se prevezemodo obli`njeg gradi}a, samoposluge ilida se odvezemo negdje gdje na{e mislii slutnje ne bi bile tako crne. Pomaloistrulila, ali jo{ uvijek ìva, Peglicaje pomogla koliko je mogla i nastavilasluìti u tom ìvotu bez i~ega, u ìvotukoji to, zapravo, i nije bio jer sve u njemubila su sje}anja, dok se na budu-}nost ba{ nikako nije moglo misliti.I danas, kad pro|em pored nekoggroblja automobila i vidim, negdje nakraju, odba~enu {koljku od Peglice, pomislim~ija je ona mogla biti, svjedok~ijeg odrastanja je ona, ~ija sje}anjastaju u nju, kao nekad na{a, ~ija jebezbri`na mladost pro{la kad je du{amalog auta kona~no oti{la tamo gdjeidu sve stvari, u povijest, i u sfumata,magle koje danas nazivamo sje}anjima,a koja su nekada bili jedini ìvotiza koje smo mislili da }e trajati duènego su trajale Peglice, prvi automobilikoje smo zvali svojima.BIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009. 31

AUTOSPORTBRDSKA UTRKA U CAZINU, KOJA SE VOZILA I ZA CEZ, BILA JE JEDNA ODNAJBOLJE ORGANIZIRANIH UTRKA SEZONECazin – posljednjautrka za bodoveRecesija se sve vi{e osjeti i u bh. autosportu – otkazane su dvijebrdske utrke: u Tuzli i na Jahovici. Cazin je, pak, potvrdio da zaslu-ùje organizaciju CEZ utrka. U Krajini takmi~ili su se voza~i iz Hrvatske,Crne Gore, Makedonije, Ma|arske, Slova~ke, a rekord stazeoborio je Crnogorac Dragan Mili}Pi{e: Ivana VidmarKraji{kom su se zmijom ovegodine provezla 52 voza~a.Uz na{e, CEZ utrku u Cazinuvozili su gosti iz Hrvatske,Crne Gore, Makedonije,Ma|arske, te Slova~ke. Svakako jepohvalno {to je na utrci svoja voza~kaumije}a pokazao veliki broj voza~aupravo iz Cazina. Odaziv gledatelja bioje odli~an, atmosfera tako|er, a orga-nizator, svakako, zasluùje sve pohvale.Rekord staze duge 4100 metara oborioje Dragan Mili} – gost iz Crne Gore.Njegov je Audi 4 mo`da i najvi{e plijeniopa`nju i neskriveno odu{evljenje znatièljnihgledatelja. Rekord je Mili} oborio uprvoj vo`nji vremenom 2:29:538. Najboljeplasiran voza~ iz susjedne Hrvatskebio je Denis Mo~ibob. Bio je prvi u grupiA do 1.400 kubika, a u ukupnom CEZplasmanu utrku je zavr{io na 16. mjestu.Redovit gost na CEZ utrkama koje sevoze u BiH posljednjih godina je i Ma|arLaszlo Hernadi. Dosada{njeg BMW-azamijenio je Mitchubishi Lancerom i ostaou vrhu. Cazinsku je utrku zavr{io nadrugome mjestu.[olji}ev udesPro{le je godine u Cazinu vozio PeterJurena, slova~ki prvak. Svidjela muse staza, druènje i organizacija te jeodlu~io do}i i ove godine. I on jeupravljao Mitchubishi Lancerom, aodvezao je ~etvrto vrijeme CEZ-a. Kadgovorimo o bosanskohercegova~kimvoza~ima, prvo treba spomenuti Mladena[olji}a koji je pri brzini od oko170 km/h udario u stijenu. Sre}om, [olji}nije teè ozlije|en. Jedina je ozljedaslomljena tri no`na prsta, a i ugruhanje. Renault Clio, za koji mu je napokonstigao novi motor prije Cazina,slupan je u potpunosti. Me|utim, [olji}evsportski duh mu ne da mira i ve}se sprema za povratak na kru`ne i brdskestaze.U H klasi do 1200 kubi~nih centimetara,zasjao je, poslije dugo ~ekanja istrpljenja, Dragan Te{anovi}. Vozio jeSuad Hota je odli~no u32 BIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009.

FOTO: PROAUTO.BAje upravo cazinska. Golfom 2 odvezao jedrugo vrijeme klase.Na tre}em je mjestu zablistao jo{ jedanvoza~ iz Cazina. Doma}a je publika,itekako, bila zadovoljna vo`njama i tre}implasmanom Kasima Ljubijanki}a.Hotinoj Lanciji sjajno je odgovaralaKraji{ka zmija. Preko 500 konjskih snagaSuad Hota je odli~no ukrotio u Cazinu iodvezao prvo vrijeme najja~e, H15 klase.Iza njega, na drugom mjestu, utrku je zavr{ioMiroslav Josipovi}. Jo{ jedan lokalnivoza~ izmamio je odu{evljenje i osmijehna licima doma}ih gledatelja. EkremIki} je u Golfu 2 odvezao tre}e vrijeme Hklase preko 2000 kubika.U N grupi i nije bilo pretjeranih iznena|enja.Mali N je i ovoga puta obiljeìlouzbudljivo i neizvjesno nadmetanje izme-|u Doj~inovi}a i [obota. Kako je to ina-~e bivalo ove sezone, i u Cazinu je [obotbio ne{to brì od Doj~ina u prvoj vo`nji,a u drugoj je vo`nji Doj~inovi} uspio nadoknaditito vrijeme i opet biti prvi za sekunduod [obota. Klasi~no, kao i do sada,tre}i je u ovoj klasi utrku zavr{io MilanStojni}.odli~no i trud se napokon isplatio u potpunosti,pa je Te{anovi} uvjerljivoodvezao prvo vrijeme H12 klase.Drugo mjesto u toj klasi, sa zaostatkomod 16,5 sekundi za Te{anovi}em,pripalo je Nenadu Lehpaneru. Iza njega,na tre}em je mjestu zavr{io utrkuMirsad Krainovi} koji se ove godinenajvi{e àlio na Peugeotove trapove. Zanadati se da se dogodine ti problemine}e ponavljati.Tijekom cijele sezone potpuno dominantanu H13 klasi bio je Vladimir Ili}.Uvjerljive vo`nje i izvrsna vremena imaoje i u Cazinu. Drugu godinu zaredom pripalamu je titula prvaka H13 klase. Preddoma}om publikom jako je dobro vozioHasan Ljubijanki}. Uvijek dobro odveze iuvijek bude u vrhu, Kraji{ku je zmiju zavr{ios drugim vremenom klase. Tre}i uH13 bio je Dragan Mi}anovi} s dosta sporijimvremenima od Ili}a i Ljubijanki}a.KRAJI[KA ZMIJA Pred doma}om publikom jako jedobro vozio Hasan Ljubijanki}. Uvijek dobro odveze i uvijekbude u vrhu, Kraji{ku je zmiju zavr{io s drugim vremenomklase. Tre}i u H13 bio je Dragan Mi}anovi} s dosta sporijimvremenima od Ili}a i Ljubijanki}aKad Integra slu{a, onda su i Hadì}evavremena odli~na. Njegovo voza~koumije}e nije nikad ni bilo upitno. Odli~naHonda Integra, koja je jako dobro radilana Cazinu, omogu}ila je Bakiru Hadì-}u jo{ jedno prvo mjesto i najbrè vrijemeu H14 klasi. Iza njega po vremenima bioje Dario Bilo{. ôvjek koji je imao nevjerojatnopuno pehova ove sezone. Prvautrka koju je uspio zavr{iti ove godine bilaStandardni Miljevi}U N klasi do 2000 kubi~nih centimetarai cazinsku je utrku obiljeìlo uvjerljivovrijeme Davora Domazeta. Obranio jetre}i put prvo mjesto te mu je tako pripalazlatna kaciga. Organizator i voza~, i ovegodine u obje uloge, bio je Samir Kràli}.Obveze ga o~ito nisu puno omele jer jeutrku zavr{io kao drugoplasirani u N3.Iza njega, presretan, na tre}em mjestubio je @eljko Kuki}. Astra radi sve bolje ibolje, a on je sve zadovoljniji i zadovoljniji.Na kraju se nikako ne smije izostavitijedini voza~ u na{oj zemlji koji vozi Formulu3. Boris Miljevi} odvezao je peto vrijemeu CEZ plasmanu koji ga je jo{ jednomu~inio jako sretnim i ponosnim.Iako neplanski, zbog otkazivanja utrke“Jahovica” u posljednjem trenu, cazinskomse utrkom zaokruìlo bodovanjekad je u pitanju Prvenstvo BiH u brdskimauto-utrkama. Nisu ba{ svi voza~i bili presretnitom ~injenicom, ali nisu ni mogliu~initi previ{e kako bi se to promijenilo.Ako recesija ne pogor{a ionako “nebrilijantno”stanje u auto utrkama, moèmose samo nadati da }e se slijede}e sezonevoziti jo{ vi{e utrka i da }e biti jo{ vi{e zadovoljnihvoza~a.ukrotio u Cazinu i odvezao prvo vrijeme najja~e, H15 klaseBIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009. 33

SAOBRA]AJ, EKONOMIJA, EKOLOGIJA, SAOBRA]AJ, EKONOMIJA, EKOLOGIJA, SAOBRA]AJ, EKONOMIJA, EKOLOGIJAPrvi ~as sa ministromRudo Vidovi} zamalo da dobije ~istu desetku za obra}anjepred bruco{ima Fakulteta za saobra}aj i komunikacijePo~etak nove akademske godinena Fakultetu za saobra}aj ikomunikacije Univerziteta uSarajevu za studente prve godinezapo~eo je predavanjem magistra RudeVidovi}a, ministra komunikacijai prometa u Vije}u Bosnei Hercegovine. Bio je todobar potez dekana fakultetaSamira âu{evi}a iprofesora ove visoko{kolskeinstitucije, ali i ministrov dase odazvao na njihov poziv.Mladima ~ast, jer dràvneministre isklju~ivo moguvidjeti na TV ekranima i fotografijamaprintanih medija. Ministar se zapredavanje dobro pripremio. Njegovaprezentacija vrvila je interesantnimpodatcima o poslovima i projektima ~ijaRudo Vidovi}je realizacija u toku ili u pripremi. Kazao imje da su izabrali dobar fakultet i prosperitetanstudij, te ono {to je najva`nije, a to jeda }e, kad zavr{e studij, imati posao.Ministar jedino nije ni{ta govorio obezbjednosti u saobra}aju u kojemkao voza~i u~estvuju i, moglo bise re}i, vi{e nego ostalapopulacija stradaju mladi ljudi. Amogao je u vezi s tim kazati dvije--tri re~enice tek toliko da imostane u glavi da su i kao voza~i ikao pje{aci obavezni po{tivatizakon i pravila. Tim prije jer sumnogi od njih sa studijem zapo~elii ìvot u velikom gradu punom automobila isaobra}ajnih incidenata.Da je to u~inio, ministar Vidovi} bi zapredavanje pred bruco{ima mogao dobiti~istu desetku.Dan bez savjestiNa dan bez automobila, 22. septembra, pokazalo se da smo egoistii nespremni da brè mijenjamo svoj odnos prema ìvotnoj sredini.To vi{e nije nemar, ve} klasi~na nekulturaNa ulicama bosanskohercegova~kihgradova 22. septembar i ove godinenije bio ni{ta druga~iji od ostalih danau godini. Saobra}ajne gu`ve i {pice,brundanje motociklista, u~estalo zaga|enjeiz izduvnih cijevi vozila obiljeìli su iovogodi{nji dan bez automobila. Pokazalo seda smo veliki egoisti i da mislimo samo nasebe i ni na koga vi{e. Skoro niti jedanvlasnik automobila tog dana i upravo zbognjegovog zna~aja nije oti{ao pje{ice naposao ili automobil zamijenio vozilomgradskog saobra}aja. Oni rijetki {to su ve}ranije za takva mala putovanja izabrali bicikl(ekolo{ki prihvatljiviji, a za zdravlje korisniji) bilisu ismijavani mo`da ~ak i psovani odpojedinaca koji su sebi utuvili u glavu da imupravo ovi dvoto~ka{i kvare ugo|aj vo`nje.Ovogodi{nji Dan bez automobila bio jeposve}en biciklizmu, a osnovni ciljevi ove akcijesu podsticanje gra|ana da se pona{aju u skladusa odrìvim razvojem, a naro~ito u skladu saza{titom kvaliteta vazduha, ublaàvanjemposljedica globalnog zagrijavanja, smanjenjanivoa buke i smanjenja zagu{enja u saobra}aju.Prvo spontano organizovanje Dana bezautomobila u svijetu po~elo je za vrijemenaftne krize po~etkom sedamdesetih godinapro{log vijeka. U pojedinim evropskimgradovima organizovan je Dan bez automobilapo~etkom devedesetih godina pro{log vijeka,dok je prva organizovana akcija Evropski danbez automobila pokrenuta 1999. godine kaopilot projekat kampanje EU pod nazivom “Ugrad bez auta”.PRIREDIO: H.S.A.Nalij do vrhaSpas je u pove}anoj potro{nji –savjetujeekonomista i nobelovac Pol KrugmanKao rijetko kada na po~etku ove jeseni li{}e i cijenenaftnih derivata po~eli su zajedno opadati. Tokomseptembra u Federaciji BiH te su cijene tri putasniàvane za po pet-{est feninga u prosjeku po litri. Oni ~ijiautomobili puno tro{e su profitirali – sitno, ali korisno. Benzini idizeli su pojeftinili i u zemljama okruènja, pa oni {to im jeSrbija, Hrvatska ili Crna Gora blià od benzinske pumpe uvlastitoj dràvi ne moraju vi{e prelaziti granicu.Za ovu pogodnost, prije svega, treba da zahvale cijenamanafte na svjetskom trì{tu (na po~etku oktobra iznosila je66,77 dolara po barelu) i posmatrano po danima imala je ~e{}ipad nego rast. Vrlo je te{ko prognozirati kolika }e cijena naftebiti do kraja godine, mada }e ona sigurno jo{ rasti. Ipak, netreba o~ekivati onako visok rast kao pro{le godine.Ako je tako, onda voza~i mogu mirno spavati, a kad do|una benzinsku pumpu, momku {to to~i bez razmi{ljanja mogukazati: nalij do vrha. Da, ba{ tako bi trebalo da bude, no,naàlost, zbog niskih i ~esto neredovnih primanja mnogi, kakoje pokazala mala anketa autora ovog teksta, na pumpamatraè da im se nalije za 20 – 30 KM, vikendom, valjda zbogtoga {to }e voziti van grada, uglavnom za 50 KM.To je jedan od brojnih pokazatelja da li i kako ìvimo sakrizom. Drugi, mnogo relevantniji, je onaj {to nam o zaradamanudi zvani~na statistika. A ona kaè da je prosje~na mjese~naispla}ena neto pla}a po zaposlenom u pravnim subjektima uBiH tokom ljeta iznosila je 793 KM, {to pokazuje nominalni padza 0,7 posto u odnosu na decembar pro{le godine. Agencija zastatistiku BiH je objavila da je prosje~na mjese~na ispla}enaneto pla}a za juni ove u odnosu na isti mjesec pro{le godinenominalno vi{a za {est posto.Pro{logodi{nji dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju,profesor dr. Pol Krugman, na pitanje kakve politike preporu~ujevladama za naredni period, Krugman odgovara: “Kada ne bibilo nikakvih politi~kih ograni~enja, poku{ao bih da uvedemnovu seriju financijskih stimulacija, pomo}u kojih bi sepove}ale potra`nja i potro{nja. Tako|er, podigao bih ciljnuinflaciju za nekoliko posto, {to bi, tako|e, pove}alo potro{nju.Sada posebno ne pozivam na to, jer ne vidim politi~ku volju”.34 BIHAMK AUTO oktobar/listopad 2009.

Svako - bihamk

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?