Broj 1 - KPZ ZT Zenica

KPZRe fresh izdanje KPZ DANI br.I April / Maj 2007 ZenicaEXKLUSIVNOAMNESTIJAU KPZLIÈNI STAVD R O G A - Z L OKOJE UZIMA MAHAOBRAZOVANJED A N IRe fresh design by Džemal Poturkoviæ Malldini

Poštovani èitaoci!Kako je prošlo više od godinu dana od posljednjeg izlaska i štampanja našeg i Vašeg lista «KPZ Dani», aovoj pauzi su razlozi kako objektivne tako i subjektivne prirode, pred Vama je novo izdanje lista.Samu potrebu za ponovno pokretanje lista nije potrebno posebno isticati, jer èinjenica da je izdavanje listadoživjelo stanovitu pauzu, govori nam, da je u uredništvu lista došlo do promjene èlanova uredništva kao i dopromjene strukture redakcije.Ali, eto, kako je tako je, te smo se svi mi na svoj naèin potrudili i dali svoj doprinos da se ponovno pojavinaš i Vaš list u kojem možemo u pisanoj rijeèi iskazati svoje stavove, mišljenja, istaæi probleme, pohvaliti ikritikovatri uèinjeno.Buduæi da svi mi koji smo uèestvovali na izradi ovog broja, nismo po struci i znanjunovinari ili dopisnici, te æe se pojaviti i poneka greškica na koju bi nam i Vi trebali ukazati putem svojih usmenihili pismenih sugestija kako bi sljedeæi brojevi bili kvalitetniji i bolji.Osim toga, bilo bi poželjno, da ako lièno imate potrebu i želju, da uèestvujete u novinarskoj sekciji, da seslobodno ukljuèite u rad iste te da i Vi doprinesete kvalitetnijem i boljem radu.U ovom broju lista osvrnut æemo se na dešavanja unutar Zavoda u proteklom periodu, na buduæe dogaðajekao i na redovne rubrike koje smo nazvali Obrazovanje, posjete kolektivima, Razgovori sa vaspitaèima, Rad naradnim mjestima i slièno. Pored ovih tema razmatrali smo i komentarisali vjerska dešavanja i sportske dogaðaje.Oformili smo i novu rubriku pod nazivom Pravni savjeti, Kutak za ljubitelje životinja i kuænih ljubimaca a nismozaboravili ni stranice zabave.Koliko smo uspjeli u svemu tome uvjerite se sami èitajuæi ovaj broj lista.Autor: Irfan ŠabiæIntervju sa odgajateljem str. 3Obrazovanje str. 4Lièni stav str. 6Poroci - DROGA str. 8Stanje u stacionaru str. 10Resocalizacija - Livnica str. 11Pravni savjeti str. 12Amnestija str. 13Vjerski praznici str. 14Sport i zabava str. 16Glavni urednik: Jasenko KaroviæTehnièki urednik: Irfan ŠabiæRedakcija: Mujkanoviæ Almir, Ikiæ Denis, Tutundžiæ Suvad, Bihorac NesibNovinari: Koluder Armin, Subašiæ Zlatan, Mican Aleks, Pavloviæ Zoran, Haziraj ArminDesign by: Poturkoviæ Džemal Malldini

L I V N I C A3»Livnica«Staro gvožðe u novom ruhuRadno odjeljenje »Livnica« je jedan od glavnih proizvoðaæa sirovih, neobraðenihmetalnih produkta u KPZ-u Zenica, koji kroz svoju kontinuiranu proizvodnju, te nadalekoprepoznatljivu kvalitetu izrade proizvoda, pruža moguænost zasnivanja radnog odnosavelikom broju osuðenih lica kojima je to potrebno bilo iz potrebe za materijalnimsredstvima, prelaska u pozitivniju grupu, radi sticanja pogodnosti ili drugog.Rad osuðenih lica se vrši u dvije smjene, i to jutarnjoj i noænoj, te u okruženju koje jekarakteristièno za djelatnost livarstva.Radna mjesta su raznolika i sa razlièitim stepenom potrebnog struènog znanja, vještine iodgovornosti. To su: kalupari, livci, peæari, sklapaèi, poslužioci robota, trake i mašine zapjeskarenje, zatim osoblje zaduženo za pripremu radnog materijala, te osoblje održavanjafunkcionalnosti opreme i fluidne proizvodnje.Renoviranje i obnovaStanje i uvjeti rada R.O. » Livnica« se polako ali konstantno kreæu ka boljem, pri èemu se posebnovodi raèuna o uslovima rada uposlenih, bezbjednosti kao i humanom radnom okolišu. Tako u svjetlunovih dogaðaja treba posmatrati: remont svih malih kao i jedne velike peæi èime se postiže veæi nivosigurnosti i efikasnosti pri radu.Zatim tu je i uklanjanje zastarjelih i neispravnih mašina, njihovih dijelova kao i druge dotrajale opreme.Takoðe jedna od novina je i polaganje novog betona u odreðenim djelovima »Livnice«, ponajprije nadijelovima prilaza, èime se osim osvježavajuæeg, estetskog efekta, postiže i stalna moguænost pristupatransportnih mašina tipa »viljuškar« i drugih èime se uveliko olakšava rad osuðenih lica s obzirom daviše nije potrebno angažovati veliki broj uposlenih radi podizanja i transportovanja bilo kakvih vrsta težerobe ili predmeta. Na kraju, buduænost radnog odjeljenja »Livnica« možemo svakako gledati optimistièkiuzimajuæi u obzir najnovija dogaðanja, profesionalnost i struènost rukovodstva i šefova smjena,osposobljenost uposlenih osuðenika, dugogodišnju vjernost tradicionalnoj izradi proizvoda, te i jedan odnajbitnijih faktora, a to je zadovoljstvo krajnjeg korisnika.Autor: Mican Aleksa

O B R A Z O VA N J E5U školskoj 2006/2007 godini proces školovanja i sticanja diplome osnovne škole zapoèelo je 26 osuðenih lica od èega je 23 licauspješno završilo neki od razreda osnovne škole. Za sticanje diplome srednjeg obrazovanja zapoèelo je školovanje 60 osuðenih lica odèega je 54 osuðena lica i završilo polazeæe razrede. Èinjenica da je prolaznost polaznika na veoma visokom stepenu i èinjenica da se uprocesu obrazovanja našlo 86 osuðenika, za svaku je pohvalu. U nastavku navodimo spisak svih osuðenih lica koji su u ovom perioduuspješno završili jedan od razreda osnovnog i srednjeg obrazovanja u Zavodu:Stepen i razred školeOsnovna školaPrvi do treæi razredÈetvrti razredPeti razredŠesti razredSedni razredOsmi razredSrednja školaPrvi razred:Zvanje ElektromehanièarPrvi razred:Zvanje Keramièar,Teracer,PodopolagaèPrvi razred:Zvanje Zidar, Fasader, IzolaterDrugi razred:Zvanje Instalater centralnog grijanjaDrugi razred:Zvanje BravarDrugi razred:Zvanje VodoinstalaterDrugi razred:Zvanje MetalostrugarTreæi razred:Zvanje Instalater cenmtralnog grijanjaTreæi razred:Zvanje BravarZvanje VodoinstalaterTreæi razred:Zvanje Rukovaoc graðevinskim i privrednim mašinamaPrezime i ime polaznikaAhmetoviæ Suljo, Osmanoviæ Senad, Fafuliæ Armin,Sejdiæ Hajrudin, Imširoviæ Almir, Imširoviæ Sadmir,Ferhatoviæ Nedžad, Janjoš AdnanGrahoviæ ŠeherzadGujièiæ Bore, Zeka Enver, Seljiæ MehmedalijaDžuvo DenisOkiæ Ibrahim, Haliloviæ Edin, Doliæ Adnan, Leliæ Denijel, Jusiæ Midhat, Kuniæ Fikret, ŠeèiæHasib, Slipèeviæ Marko.Bostandžija Adis, Muflizoviæ FikretBeganoviæ Almir, Bevrnja Ermin, Kundiæ Adis, Matkoviæ Milan, Mujagiæ Amir,Rogoviæ Halil,Stupar Mihajlo, Subašiæ Adnan, Šišiæ Nermin, Todoroviæ DarioBajramoviæ Faruk, Èešljar Muris, Hasanoviæ Elsan,Kovaè Šerif, Mehoviæ Almir, Mujkiæ Alis, Mušanoviæ Almir, Paèariz Jasmin, Smlatiæ Selvin,Užièanin MidhatMariæ Emanuel, Sejdoviæ AdnanHaliloviæ Džemal, Handanagiæ Safet, Æatiæ Suvad,Drek Vernes, Poturkoviæ Džmal, Radeljaš Semir, Kariæ Adnan,Salihoviæ SareStanojloviæ Derhan, Subašiæ Izudin, Šeèiæ Nedžad, Murga Muamer,Bešireviæ AbdurahimBajrektareviæ Rasim, Ikiæ DenisKesiæ SenadBajriæ Adnan, Muminoviæ Elvis, Mujanoviæ Damir,Æoraliæ Safet, Vidimliæ Adnan, Sukanoviæ Adis, Hiroš AmirÆosiæ Amir, Zelenika Denis, Šabanoviæ Elvir,Ramiæ AdemŽuniæ SanjinNapominjemo da su polaznici koji su završili treæi razred srednjeg obrazovanja, primili teme za izradu maturskih radova i polaganjemature završili u mjesecu junu pa donosimo i njihov spisak.Za kraj bih istakao da ukoliko nemate završenu osnovnu ili srednju školu, razmislite o moguænosti školovanja unutar Zavoda te davrijeme koje ionako morate provesti u ustanovi, iskoristite za Vaše bolje sutra te tako ipak izbjegnete uèešæe u onih 750.000nepismenih.Spisak polaznika maturanata koji su polagaliu junskom roku 2007 godine.Instalater centralnog grijanja1. Bajriæ Adnan2. Muminoviæ Elvis3. Mujanoviæ Damir4. Æoraliæ Safet5. Vidimliæ Adnan6. Sukanoviæ Adis7. Hiroš AmirBravar1. Èosiæ Amir2. Škiljo Rizah3. Bešireviæ Abdurahim4. Murga MuamerVodoinstalater1. Ramiæ AdemOsuðenici koji nisu završilizapoèeto školovanjePremještaj1. Zelenika DenisIzdržalo kaznu1. Šabanoviæ Elvir2. Nasupoviæ Fikret3. Žuniæ SanjinAutor: Šabiæ Irfan

6L I È N I S T A Vosobina ili nosi sa sobom sve ono sa èime sesuèeljava doktrinarna infrastruktura uprojektovano-projiciranom prevaspitnomprocesu.Na ovoj dodirnoj taèci sve uloge supodijeljene jednako i na naravne èasti, jer jekaznena ustanova u osuðenoj osobi dobilarudimentirano sirovinski materijal zaustaljeni proces prevaspitnog odgoja, dok jeosuðena osoba u legitimitetu kazneneustanove dobila cjelovit i uhodan sistem zasvoju prevaspitno odgojnu preobrazbu ikonaèno profiliranje do razine graðanskelojalnosti, bez ikakvih primjesa socijalnihživotnih nazora. Onda, predstava može dapoène.Prva i najveæa zabluda osuðenika u tojpredstavi, sadržana je u njegovoj percepciji oosobnoj statusnoj poziciji u labirintuzakonodavno pravosudne i izvršne vlasti saposebnim osvrtom na Kaznenu ustanovu, kaodomicilno utoèište svake osuðene osobe nadkojom se provodi tretman resocijalizacije zanjegovu sopstvenu infiltraciju u normalnetokove civiliziranog dijela društveno-politièke zajednice.Osuðenièko opserviranje na temu da njegoviproblemi nastaju,inkubiraju,gomilaju se irješavaju iskljuèivo u okviru Kazneno-popravnog zavoda,okreæe ga u pogrešnomsmjeru i od tog trenutka on je na kriviènomputu ka ostvarenju svojih ambicija, koje suuglavnom vezane za proklamirana, steèenaili imaginarna, njegova prava.Cjelovita ili parcijalna riješenja nagomilanihosuðenièkih problema samo su prividni ilibolje reæi: samo su djelimièno moguæa naadresi Kazneno- popravne ustanove,dokpravu destinaciju za prosijecanje Gordijevogèvora satkanog od njihove nevoljepredstavljaju Parlamentnarna skupština, kaopersonifikacija zakonodavne vlasti, DržavnoFederalno pravosuðe gdje su odmjerenenjihove kaznene sankcije, teFederalno ministarstvo pravde koje provodiimplementaciju i praktiènu primjenudonesenih zakonskih rješenja.Idiliènu sliku uznièkog bitisanja s vremenana vrijeme zasjene isforsirani turbulentniodnosi koji vladaju izmeðu osuðenika iadministrativnog aparata Kazneno-popravneustanove, koji su opet po svojoj ozbiljnostiviše ekscesi nego incidentne situacije, asvakako su vajkada uspostavljenedemarkracione linije izmeðu ta dva društvenasloja olièena u službenoj osobi, kaopersonifikaciji zavodske administracije s jednestrane i u osuðenoj osobi, koji èini elementarnidio osuðenièkog korpusa s druge strane .Veoma zanimljiv bi bio letimièan, kratkianalitièki presjek, kroz meðusobne odnose ovedvije kategorije èimbenièke struktureKazneno-popravne ustanove, koji bi i bez ioleozbiljnije provedenog monitoringa, pokazaosve interesnokomplimentarne taèkezajednièkog ili separatnog zavodskog života,kao i one neuralgiène taèke na kojima serazilaze ova dva po svemu specifièna tabora.Prvoj kategoriji dodijeljena je uloga zaštitinikadruštvenih vrijednosti i analogno tome,preuzela je obavezu da ih po svaku cijenu štitiod odreðene kriminogene skupine društvenezajednice, s jedne strane i da istovremenosprijeèi èlanove te kriminogene skupine dapoèine nove povrede pozitivnih zakonskihpropisa, te da ih u praksi oprobanimpenološkim metodama u modalitetuprimjenjenih induktivno-deduktivnih nauènihdostignuæa, vrati sa stranputice na koju su veæodavno zakoraèili.Da budemo EXPLICITE DECIDNI DOKRAJA: ovdje se radi o posrnulom dijeluciviliziranog društva ili još preciznije: radi se obulumenti obijesnih mladiæa kokošara,sjecikesa i narkodilera, te o razbojnicima,silovateljima, ubicama, pedofilima kao iratnim zloèincima i rodoskrvnicima razlièitogživotnog doba od 18 do 80 godina života.Uspjeh nadležnih organa Kaznene ustanove uprocesu resocijalizacije osuðenih osoba krajnjeje upitan i po svemu neizvjestan uz visokistupanj relativiteta,a sve zbog postojanjanebrojeno mnogo faktora koji u manjoj iliveæoj mjeri smetaju ili sprjeèavaju tok procesaprevaspitnog odgoja i može se mjeritireciprocitetom broja rekovalescenata u odnosuna broj procesom resocijalizacije tretiranihosuðenih osoba na izdržavanju zatvorskekazne.No, da se vratimo osuðeniku kao elementarnojkategoriji zavodske strukture, koji u okriljekaznene ustanove sa sobom nosi kompletnuatribuciju uroðenih, naslijeðenih i steèenih

L I È N I S T A V 7Polazeæi od èinjenice da Parlamentarnaskupština na federalnom nivou donosizakone od vitalnog pa èak i odegzistencialnog znaèaja za osuðenu osobu, aprije svega Zakon o amnestiji i pomilovanjuosuðenih osoba na izdržavanju zatvorskekazne kao i Zakon o izvršenju kaznenihsankcija u Kazneno-popravnim zavodimaFederacije Bosne i Hercegovine, stièe sepravi utisak o tome koliko je minorna ulogaKazneno-popravne ustanove u tomantireformskom galimatijasu.Neusvojen Zakon o amnestiji i pomilovanjuna federalnoj razini i selektivna primjenazakona o izvršenju kaznenih sankcija uKazneno-popravnim zavodima Bosne iHercegovine, pogotovo u onom dijelunjegovih odredaba kojima se reguliše pravona uvjetni otpust osuðene osobe sa dijelomizdržane zatvorske kazne, do samog usijanjausložnjava i onako mukotrpan i rekao bih,oèajan položaj osuðene osobe.U toj neospornoj èinjenici leži suštinauznièke nesreæe jer, krucijalno pitanjesvakog osuðenika ponaosob, je pitanjenjegovog definitivnog i konaènog povratkau okrilje svoje porodice, kao i njegovoukljuèenje u normalne životne tokove.Ni jedno pitanje slièno tome ne rješava se uokviru Kazneno-popravne ustanove neuzimajuæi u obzir preporuke nadležnih kojeizdvojeni centri moæi uvaže ili ne uvaže, alizato posljedice loših ili manje dobrih odlukai sistemskih rješenja tih centara moæi,Kazneno-popravne ustanove skupo plaæa.Kaznena ustanova koja u ovom sluèajupreuzima ulogu svojevrsnog amortizera, nataj naèin projicirano generiranih problema,predstavljajuæi tako neprobojnu»BARLEOVU» liniju na relaciji izmeðuosuðenika i resornog ministarstva.Malo je nezadovoljstva osuðenika proizišloiz eventualnih propusta u funkcioniranjuKazneno-popravnog zavoda Zenica, jer uzrenomiran kadrovski potecijal i uz njenubezprijekorno uhodanu organizacijskustrukturu, gotovo da i nije ostalo prostora zanepoznanice i ozbiljnije propuste bilo kojevrste, zbog èega se ništa ne dešava što veænije viðeno, jer je rijeè o po svemubesprijekorno uhodanoj organizacionojcijelini, sa ogromnim višedecenijskim pa istoljetnim radno-organizacijskim, kao isvakim drugim iskustvom i ništa se neprepušta sluèaju da bi se eventualno zbilo,što se kroz dugo povijesno praktiènoiskustvo ovdje nije dešavalo i èime se sveovdje nije ovladavalo, a pogotovo jeiskljuèen bilo kakav, pa i najmanji problemu funkcioniranju Kaznene ustanove za èijerješenje ne postoji unaprijed pripremljenkonceptualno provjeren obrazac.Kada bi krovne institucije društvenopolitièkogsistema u punom kapacitetuosigurale na vrijeme donošenje zakonskihrješenja koja regulišu odnose u toj oblasti,pa uz to osigurali još i njihovu dosljednuimplementaciju, bez korupcijom protkaneselektivno provoðene primjene tih rješenja,onda bi se sve postojeæe i sve eventualnetenzije na relaciji osuðena osoba-zavodskidužnosnik svele na izolovane sluèajeve,kada neki od sistema odlutali dužnosnik uzaboravu prekoraèi i zloupotrijebi svojeovlasti ili mu proradi solonsko-drakonskivirus za krojenjem pravde, po njemusvojstvenim mjerilima, pa osjeti da jesamo nebo iznad njega ili kada osuðenaosoba umjesto propisnog izaberene-konvencionalan naèin za riješenje svojih,uz istovremeno produkovanje tuðihproblema.Na sreæu svih osuðenih lica na izdržavanjuzatvorske kazne u Kaznenom zavodu u komse ta kazna izdržava, takvih dužnosnika jeveoma mali broj i biva ih sve manje, èak ihnema ni toliko da bismo mogli baciti makarsjenu na sve ono znaèajno i svake hvalevrijedno što Kaznena ustanova pružaosuðenoj osobi, koja ima ispravan stavspram osobne kaznene sankcije, kao i premaonima koji su zaduženi da ta sankcija budeizvršena u cjelosti i do kraja kako bi bezuvjetnoposlužila svrsi kažnjavanja i kako bise još jednom u praksi potvrdilo ne-pisanopravilo koje je u ovoj Kazneno-popravnojustanovi i postao svojevrstan aksiom.«Da je ponašanje osuðenika funkcija odnosanadležnog dužnosnika prema njemu samom,odnosno da od osuðene osobe ovisi to kadaæe i u kojoj mjeri nadležni službeni djelatnikposegnuti za svojim ovlastima».Napisao: Bihorac Nesib

8P O R O C ID R O G A N E - Ž I V O T D ADroga je poslije alkohola drugo zlo savremenog svijeta.I jedno i drugo su bolesti ovisnosti.1. Politika kao uslov pojave droge na našimprostorimaPred raspad Jugoslavije, odmah poslije Titovesmrti, stvari, što se tièe tokova droge na njenimprostorima, ubrzano su poèele da se dogaðaju iizmièu kontroli kada je u pitanju nedozvoljenatrgovina i korištenje droge. Èinjenica da je ovajprostor bio i ostao raskrsnica puteva izmeðu Europei Istoka, samo je tome više pogodovalo. U doba višestranaèkog pluralizma (period priprema za raspadove Jugoslavije) putevi droge na ovim prostorimabrzo su bili trasirani. Mafija Evrope se preselila naove prostore, posao je poèeo da cvjeta.Rat je izbio, Jugoslavija je podjeljenja. Saprostora ratom obuhvaæenim krenule su koloneizbjeglica prema Zapadnoj Evropi. Mnogi odnjih doživjeli su svoje prve kontakte i iskustvasa drogom i njenim korištenjem u želji da doðudo novca. Ta ista droga dovela ih je u kandžekriminala. Sudari sa zakonom, zatvori.Kao posljedica takvog ponašanja mnogi suprotjerani nazad u BiH, sa dugotrajnimzabranama povratka na prostore gdje su suðeni.neizbježni narko seks kao vrhunac druženjazapoèetim na partiju. Ponekad tu zaluta i LSD,èist opijum i druge droge koje je CIA koristila uVijetnamskom ratu.4. Zatvori puni korisnika droge i onih koji suPoèinili djela pod dejstvom drogeOd 2001. godine pa sve do današnjegdana zatvori su sve puniji. Prošla 2006. godinabila je rekordna. Svi zatvori su prebukirani.Odobreno je pravljenje novih zatvorskihjedinica u oba entiteta. U meðuvremenu, nadesetine hiljada osuðenih lica èeka naizdržavanje kazni.2. Ekonomski faktor kao uzrok pojave droge Droga je uèinila svoje. Sa sigurnošæu se možekod nasustvrditi, da je 90% osuðenih lica koji sadaizdržavaju kaznu, koristilo neku od droga (odTalas povratnika iz Zapadne Evropekanabisa do najfatalnijeg heroina). Ostaje onajprosto je zapljusnuo prostor BiH sa kojeg sumali procenat od 10% osuðenih lica koji nisunakratko bili izašli. Kada su otišli bili su djeca.koristili drogu ili su je koristili nekada davno izSada su to odrasli ljudi koji imaju savremenepuke radoznalosti. Primjera radi, od 14 lica kojipotrebe viðene oèima zapada. Mnogi od njihsu prošli istražni postupak, 12 lica uveliko jedonijeli su sa sobom negativno iskustvo koristilo drogu (dva do èetiri puta u sedmici), 1kriminala i kontakta sa korištenjem i dilanjem lice probalo je drogu iz puke radoznalosti i 1droge.lice nikada nije koristilo drogu. Od tih 14 lica,Bih je u tranziciji. Nema radnih mjesta, nema4 lica se sude zbog dilanja droge (ili 30% odinstitucija koje su se bavile pitanjima mladih.posmatranog uzorka).Pod naletom oskudice i bijede raspadaju seEvidentno je da 20 do 30 posto osuðenih licamnoge porodice, kao osnov svakog društva, pa iizdržavaju kaznu zbog dilanja drogenašeg.(proizvodnja i prodaja) i korištenja droge, uMladost traži. Hoæe da se dobro oblaèi,50% sluèajeva droga je ta koja je doprinijela dazabavlja, druži. Gdje su djevojke, momci,se poèini krivièno djelo (najèešæe džeparenje,prijatelji. Polako, sa sjetom pada se u oèaj.tzv. »šana«, obijanje auta i kraða vrijednihPutevi odlaska u kriminal su otvoreni.predmeta iz istih, obiajnje stanova i kraða svegavrijednog što ima u njima, teška drumska3.Gdje je droga tu je i kriminalrazbojništva, teške pljaèke, iznude, otmice,silovanje i drugo). Ostaje onih 20% sluèajevaSteèena iskustva samo se nadograðuju.poèinjenih djela gdje droga nije umiješala svojeStvaraju se klanovi, iskustva sa Zapada dobro suprste. Podatak da 80% sluèajeva osuðenih djeladošla. Regrutuju se novi èlanovi korisnika.zbog droge je u najdirektnijoj vezi ili jePoèinje sa bezazlenim pušenjem »Jointa«uèinjeno pod teškim dejstvom droge govori,zavijenog od kanabisa (indijska konoplja). Nasamo po sebi, mnogo.partijima (koji su sve više u modi) sve se višeSve je u centralnom nervnom sistemu-mozgu,dimi kanabis, koristi spid i ekstazi, kao droge(moje iskustvo govori), sve i jedan ovisnik odkoje su najpopularnije kod mladih. Na »afteru«droge vara sebe kad kaže da se ne može izlijeèitivrši se popravka sa kokainom i heroinom, uzod droge. Napisao: Poturkoviæ Džemal

P O R O C I 9AVANTURA NARKOMANAI NJEGOVE HALATKE.POŠAO JE KOD SVOG DOBROG“HAVERA” JER JE ÈUO KODNJEGA IMA NEŠTO DOBRO ŠTOÆE GA MOTIVIRATI DA LAKŠEZAVRŠI SVOJE DNEVNE OBAVEZE.BEZBELI DA JE DOBRO KAOŠTO PRIÈAJUIJUHUUUHU !!!ŠTO MI JE DOBRO !MALO ÆU DASE PROŠETAM,A MOGU TO I SUTRADA ZAVRŠIM.DA JE JOŠ MALO OVOGA PA DASE PROŠETAM PO GRADUNE DA MI SE RADITI NIŠTA DRUGO.KAKO DOBAR DAN !!!1972 godine, nauènici sa univerziteta za istra- mozgu. Endorfin je prirodno proizveden u mozguživanje mozga Johns Hopkins, pokušali su da otkriju kako bi se tjelesne promjene kao što su bol i streskako nastaje ovisnost od opijata.odstranile tako reæi dobrim vibracijama i osjeæajemNaime, našli su da neuroni ljudskog mozga imajutotalne relaksacije (feel good). On se zove prirodnispecifiène receptore za opijatske droge:opijum,opijat tijela.heroin.codein, morphin. Ali tad se pojavilo oèigledno Kada edorfin proradi, organizam se osjeæa dobro,pitanje. Zašto je priroda stavila u naš mozak receptor euforièno, opijeno i nastaje totalna opuštenost odza biljku? Nakon svega ljudska biæa nisu evoluirala bolova (analgesia).milionima godina od jedenja opijuma i koristeæiKao brat blizanac zla molekula morfina kaèi se zaheroin.endorfinske receptore na krajevima moždanih nerava,Nauènici su takoðe smatrali po nekom rezonu dastvarajuæi doživljaj koji vodi ka euforiji. Uljez jemora postojati i druga strana funkcije tih receptora. mnogo jaèi od veæ postojeæeg edorfina u mozgu, jerUbrzo su shvatili da aktivni sastojak u svim timorganizam može u stvari kontrolisati samo do nekogopijatima je u stvari morfijum (morphin) koji ima istu nivoa, a ne do potpune euforije stanja opijenosti kojistrukturu kao endorfin, tj.hemikalija koja je prisutna u postiže sam uljez.Napisao: Poturkoviæ Džemal

1 0P R E V A S P I T N A S L U Ž B AKPZ dani: Hoæete li nam nešto reæi o radu odgajatelja kaodjelatnosti u zavodu, odnosno po èemu je rad odgajateljaspecifièan?Gdin. M Mugdim: Rad odgajatelja je izuzetno složen ikompleksan. Prije svega taj rad determiniše kroz svakodnevnerazgovore sa osuðenim licima u realizaciji zacrtanih tretmanskihzadataka, što je i cilj procesa resocijalizacije. Naravno da u tomradu ima dosta prepreka na koje nailazi odgajatelj i osuðenaosoba, što je u dometu preodgojne službe, odnosno konkretnoodgajatelja, uglavnom se ti problemi rješavaju na jedanzadovoljavajuæi naèin.Najèesæe teškoæe dolaze kroz deprivacijske uticaje na osuðenog,nemoguænost ostvarenja odreðenih prava koja nisu regulisanaRazgovor sa gospodinom Musiæ Mugdimom zakonom, a u zadnje vrijeme primjetno je da je puno osuðenièkefrustracije na rezultate uvjetnog otpusta, a pomilovanje je nažalost kako osuðenih lica, tako i nas zaposlenih više od dvijePo reakcijama osuðenika iz kolektiva I/1 može se konstatovati da godine suspendirano od strane visokog predstavnika.su zadovoljni jer nakon odreðenog vremena imaju svogOsnovna teškoæa u radu sa ovom populacijom je konstantnaodgajatelja, a to je gosp. Musiæ Mugdim. Iz navedenih razloga prebukiranost uz specifikum narušenog zdravstvenog stanjasmo obavili informativni razgovor sa odgajateljem , te krozosuðenih osoba, tako da veæi broj osuðenika ovog kolektiva jedanzatvorske novine predstavljamo vam kolektiv I/1.dio svoje kazne provede u zavodskom stacionaru ili odlazi nalijeèenje u specijalizovane klinike širom BiH.KPZ dani: Koristite li neke posebne metode iz dosadašnje prakse, Postavlja se realno pitanje, kako realizovati planirane zadatke izi ako da koje su to?preodgojnog ciklusa sa osobama izuzetno narušenog zdravstvenogstanja.Starijim i iznemoglim, te invalidima raznih kategorija,Gdin. M Mugdim: Nikakve posebne metode ne koristim, veæ dijabetièarima, slabovidnim i nagluhim osobama i teškopokušavam u svom radu biti korektan, profesionalan, nastojeæi da pokretljivim, kada je vrlo èesto njihova jedina preokupacijau svakom momentu saslušam osuðenu osobu i da pokušamsaniranje njihovih zdravstvenih tegoba, tako da ih druge stvari uzajedno sa osuðenim naæi adekvatno rješenje.naèelu puno i ne zanimaju.KPZ dani: Koliko osuðenika ima u kolektivu I/1, i kakva je KPZ dani: Kakva su vaša razmišljanja o moguænostimastruktura kvalifikacionih grupa?penološkog djelovanja na starije osobe koje su poèinile kriviènodjelo?Gdin. M Mugdim: Prema zadnjoj reklasifikaciji osuðenih osoba Gdin. M Mugdim: Kada je u pitanju èinjenje kriviènih dijela biloI/1 kolektiva osuðenici su svrstani u sljedeæe klasifikacione koje vrste, tu nema nekog zlatnog pravila, a i same godinestimulativne grupe, i to:poèinioca nisu nikakav limitirajuæi faktor. Pošto se u ovom· 44 u «A» grupu kolektivu nalaze osobe zrelije životne dobi kojima je, nauèno je,· 14 u »B» grupu dokazano, vrlo teško izmjeniti stavove, imamo jednostavnu· 2 u «C» grupu situaciju da je veæi broj osuðenih osoba za djela ubistva, od kojihDakle prema ovim pokazateljima može se sa sigurnošæu tvrditi da su odreðeni procenat ubistva “na mah”i zato se pretežno kaju, a daje ovo kolektiv uglavnom primjernih i tihih osuðenika koji svoje je veæi dio njihovog života prošao bez ikakvih asocijalnih ispada iponašanje i vladanje usklaðuju s odredbama kuænog redauz odreðenu normalnu društvenu prilagoðenost. Shodno istom uzavodskih pravila.ovom kolektivu imamo par sluèajeva razbojništva i kraðe, štojasno ukazuje na èinjenicu da osobe zrelije životne dobi nisuKPZ dani: Pripadnici kolektiva su starije osobe. sklone èinjenju ovih kriviènih dijela.Možete li nas informisati o radnoj i drugoj angažovanosti uzavodu kao i korištenju vanzavodskih pogodnosti ?KPZ dani: Koje su po vama specifiènosti ovog kolektiva koje bitrebalo naglasiti ?Gdin. M Mugdim: Interesantno je pomenuti da je ogromnaveæina unutar kolektiva zainteresirana za radnu terapiju, pretežno Gdin. M Mugdim: U momentu opserviranja kolektiv broji 60na lakšim poslovima koji iziskuju manji fizièki napor. Najviše iz osuðenika èija ukupna starost iznosi 3690 godina, odnosnorazloga pošto se radi o populaciji osuðenih lica zrele životne dobi, prosjeèna starost po osuðeniku je 61,5 godina. Gledajuæi nanarušenog zdravstvenog stanja ogranièene radne sposobnosti. Žao ukupnu dužinu kazne osuðenih osoba ovog kolektiva, ona iznosinam je što moramo konstatovati da jedan broj osuðenih lica i6,9 godina. Ako analiziramo samo krivièna dijela ove promatranepored upornog insistiranja i vlastite želje za radnim angažmanom grupacije, dominiraju krivièna dijela protiv života i tijela(ubistvo ido sada nije radno uposleno jer su prevashodno radna mjesta za pokušaj ubistva), 37 osuðenih osoba ili 56%, a odmah iza ovihkoja su zainteresovane ove grupacije osuðenih deficitarna ukriviènih dijela nalaze se djela protiv spolne slobode i moralazavodu. (silovanje i bludne radnje), 13 osuðenih osoba ili 18%.Imamo i primjera da i osuðenici koji imaju status penzionera žele Na kraju dodajem da kroz vlastitio iskustvo u radu sa osuðenimda rade bilo kakav posao. Naravno, da u odnosu na ovu kategoriju osobama mogu slobodno izjaviti da nema lakog kolektiva, te daosuðenih osoba prednost imaju osuðenici sa lošijim materijalnim su svi preodgojni kolektivi unutar zavoda specifièni na svojprilikama. Trenutno u ovom kolektivu 14 osuðenih osoba koristi osoben naèin kao i sami osuðenici zbog èega se u radu savanzavodske pogodnosti što je 23% od ukupnog broja. U sklopu osuðenim posebno cijeni termin «individualizacija kazne» -slobodnih aktivnosti imamo veæi broj osuðenih lica iz ovogsvaki osuðenik je zasebni entitet.kolektiva koji su izuzetno aktivni i struèni u radu raznih sekcijaunutar službe za KPR, a prije svega su to šahovska sekcija, Zahvaljujemo se gospodinu Musiæ Mugdimu, odgajatelju I/1slikarska, novinarska , muzièka itd.kolektiva na poznatoj susretljivosti i posveæenom vremenu.Napisao: Ikiæ Denis

Z D R A V S T V O 1 1STACIONAR KAZNENO - POPRAVNOGZAVODAODJELJENJE »FORENZIKA«ZDRAVSTVENA SLUŽBA KPZ ZTZENICA - STACIONAROdjeljenje forenzike je u sklopu Kaznenopopravnog zavoda ZT Zenice formirano 1996godine, kao privremeni smještaj za lica koja supoèinila odreðena krivièna djela a u datommomentu nisu bila uraèunljiva. Naime, premazakonu bivše SFRJ, koji je kasnije preuzet kaozakon republike Bosne i Hercegovine a kasnije iFederacije Bosne i Hercegovine, taj zakon jepredviðao da ukoliko se sumnja da je odreðeno licepoèinilo krivièno djelo u momentu neuraèunljivosti,sud pred kojim se vodi proces bi naložiopsihijatrijsko vještaèenje pa kada bi se ustvrdilo daje lice doista bilo neuraèunljivo, istom bi se izreklamjera obaveznog psihijatrijskog lijeèenja i èuvanjau ustanovi koja je predviðena za to. Meðutim,pošto je jedina takva ustanova do rata postojalasamo u Sokocu, tu su bivali smještana ovakvaosuðena lica. Poslije rata takva ustanova nijepostojala pa je kao privremeno rješenje ovogproblema formiran odjel forenzike unutar kazneno-popravnog zavoda zatvorenog tipa Zenica.Ovaj zakon je bio na snazi sve do01.08.2003godine kada je donešen novi zakon oIzvršenju kriviènih sankcija u F BiH, kojim sepredviða da ovakvi sluèajevi ubuduæe buduupuæivani na skrbništvo centra za socijalni rad usvojim kantonima i opštinama. Odnosno, da buduna nekom od psihijatrijskih odjeljenja nad kojim æenadzor imati centar za socijalni rad a u saradnji saèlanovima porodice odreðene osobe. Obzirom daje mjera lijeèenja neogranièena, ove osuðene osobemogu se otpustiti svojim kuæama kada ljekari budusaglasni i kada se porodica pripremi da prihvatiodreðeno lice na daljnje staranje, dakle, kadaprihvati starateljstvo.Meðutim od dana donošenja pomenutogzakona pa do danas sa odjeljenja forenzike je nagore navedeni naèin otpušteno svega 17(sedamnaest) lica dok njih, od ukupno 33(tridesettri), 16(šesnaest) èeka da budu upuæeni kaoi onih sedamnaest. Takoðe treba pomenutièinjenicu da na tom odjeljenju ima osoba koje uzmjeru lijeèenja imaju istovremeno i zatvorskukaznu, ali neizbježno je istaæi da ljudi na odjeljenjuforenzike žive i borave u katastrofalnim uvjetima ikrajnje nehumanim okolnostima dok oni koji su umoguænosti da to promijene samo okreæu glavu odtoga.Što se tièe broja osuðenièke populacije kojaboravi u KPZ ZT Zenica, tu se broj osuðenikakreæe izmeðu 750-800 osuðenika i svi su mahomna listi lijeèenja. Svakom osuðenom licu podolasku na izdržavanje kazne zatvora se otvarazdravstveni karton i savko osuðeno lice ima pravona zdravstvenu zaštitu, odnosno pregled ljekaraopšte prakse. Na upit koji pregledi osim ljekaraopšte prakse su dostupni u Zavodu, medicinskitehnièar gosp. Dindiæ Advan kaže da se tuobavljaju izmeðu ostalog:1. internistièki pregledi2. hirurški pregledi3. otorinolaringološki pregledi (uho,grlo,nos)4. fizijatrijski pregledi5. neuro-psihijatrijski pregledi6. stomatološki pregledi7. dermatološki pregledi8. fizikalne terapijeUkoliko se ukaže potreba za nekim pregledomkoji nije veæ obezbjeðen u Zavodu, a utvrðeno jeda je isti potreban, osuðeno lice æe biti sprovedenopod pratnjom straže u bilo koju od medicinskihustanova na podruèju opæine Zenica a po potrebiidalje, radi pregleda ili nekog operativnog zahvatakaže za naš list medicinski tehnièar gosp. DindiæAdvan te njegov radni kolega glavni medicinskitehnièar gosp. Bajramoviæ Amel.Napisao: Ikiæ Denis

1 2P R A V N I S A V J E T IZAKONSKI OSNOVI I PRIMJER MOLBE ZA UVJETNI OTPUSTZAKONSKI OSNOV: Zakon o izvršenju kriviènih sankcija u Federaciji Bosne i HercegovineÈlanak 108.O uvjetnom otpustu osuðenih osoba, sukladno odredbama Kaznenog zakona Federacije ,odluèuje Komisija za uvjetni otpust.O uvjetnom otpustu osuðenih osoba koje kaznu zatvora izdržavaju u ustanovama Federacije,odluèuje Komisija koju imenuje Vlada FederacijeBosne i Hercegovine ( u daljem tekstu: Vlada Federacije ).Komisija za uvjetni otpust ima predsjednika i èetiri èlana i njihove zamjenike.Komisija za uvjetni otpust imenuje se od predstavnika Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, Federalnog tužiteljstva, Federalnogministarstva i drugih federalnih organa uprave u èiji djelokrug spadaju poslovi socijalne zaštite i odbrane.Komisija za uvjetni otpust donosi poslovnik o svom radu.Èlanak 109.O uvjetnom otpustu Komisija rješava na temelju molbe osuðene osobe ili èlanova njegove uže obitelji ili na prijedlog rukovoditelja ustanove.Molbe, odnosno prijedlozi se dostavljaju Komisiji za uvjetni otpust preko ustanove.Ustanova uz molbu dostavlja podatke o postignutom uspjehu u tretmanu osuðene osobe i druge podatke od znaèaja za odluku Komisiji , kao imišljenje o osnovanosti molbe.Èlanak 110.Komisija za uvjetni otpust može donijeti jedno rješenje, ako rješava molbe za više osuðenih osoba.Rješenje se dostavlja ustanovi, koja je dužna, ako je rješenje pozitivno, pismeno obavijestiti osuðenu osobu i sud koji je uputio osuðenu osobu naizdržavanje kazne, a ako je rješenje negativno, samo osuðenu osobu.Ako je podnositelj molbe èlan obitelji, o ishodu ga izvješæuje Federalno ministartvo.Èlanak 111.Protiv odluke Komisije za uvjetni otpust ne može se izjaviti žalba, niti pokrenuti upravni spor.Primjer molbeKAZNENO - POPRAVNI ZAVOD ZATVORENOG TIPAZENICAPredmet: Molba za uvjetni otpustFEDERALNO MINISTARSTVO PRAVOSUÐASarajevo(KOMISIJI ZA UVJETNI OTPUST)Osuðeno lice trenutno na izdržavanju kazne zatvora u KPZ ZT Zenica od (datum vašeg dolaska u zavod), obraæa se Federalnom Ministarsvu pravosuða sa sljedeæomMOLBOMPravomoænom i izvršnom presudom izreèenom od strane (Ime suda koji vam je izrekao presudu, broj i datum presude) zbog kriviènog djela (èlan po kojem steosuðeni), osuðen sam na kaznu zatvora u trajanju od (visina kazne).Poštovani,U skladu sa Zakonom o izvršenju kriviènih sankcija Federacije BiH u svezi sa uvjetnim otpustom osuðenih osoba koje imaju izdržanu jednu treæinu odnosno jednupolovinu zakonski odreðene kazne zatvora obraæam vam se upravo sa molbom da mi se odobri uslovan otpust na jedan ili kompletan dio kazne koji mi je preostao.Sa obzirom da je moj dosadašnji dio izdržavanja kazne zatovora bio striktno po pravilima KPZ ZT Zenica i programom koji je predviðen za prevaspitanje iresocijalizaciju osuðenih lica na izdržavanju kazne zatvora u ovoj ustanovi, smatram da je i to jedna od stvari koja bi vam trebala olakšati donošenje odluke koja bi bilau moju korist.Naglasit æu èinjenicu da je ova kazna u potpunosti djelovala na mene i na moj pogled po pitanju mog daljeg koraèanja kroz život, a situacija u kojoj sam se našao jesvakako pouka za mene da više ne èinim ništa što bi prouzrokovalo moje ponovno pojavljivanje u nekoj od ustanova ovog karaktera.Sa poštovanjem,Podnosilac molbe_______________

K U L T U R A 1 3Monotonija, a pogotovozatvorska, nagonièovjeka da èini raznegluposti koje u društvu nisuprihvaæene baš.U potrazi za neèim konstruktivnim što bi razbilo tuzatvorsku monotoniju naišli smo na jednu odliènurazbibrigu - «kino sala». Pošto sam imao jaku želju za«daskama koje život znaèe» ušao sam u istu. Našao sampar muzièara koji su svirali «nešto» ljudskom uhunepoznato, sa jako malo entuzijazma. Nalazim kasnijedobrog prijetalja, iskrenu dušu neiskvarena uma, odanogi povjerljivog a nadasve odgovornog i uz to odliènoggitaristu apsolutnog sluha.Poèinjemo sa laganom svirkom. To je bio mali korak zaèovjeèanstvo a veliki za nas. Ni slutili nismo da se raðalagrupa, planetarno popularna «AMNESTIJA». Nakon pardana dovodimo odliènog momka, iskrenog prijatelja anadasve odliènog muzièara koji sjeda za bubnjeve, uzimadirigentske palice i diriguje ritmom i tempom. Jabubnjeve mijenjam za mikrofon i postajem BONO VOXbenda. Pošto smo sva trojica u nekom normalnom životuizvan zidina KPZ-a imali bendove, nije nam trebalomnogo da se uštimamo u filharmonijsko filigranski dosavršenstva izrazenu svirku. Uz pomoæ dva èovjeka izKPR Omera H. i Jasenka K. Dobijamo dopuštenje zasvakodnevnu svirku, što dovodi do odliènih rezultata.Raznolik repertoar od pedesetak pjesama, jedan alivrijedan i jako uspješan koncert, pojavljivanje nadržavnoj televiziji, što izaziva veliko interesovanjekompetentnih novinara diljem svijeta pa se lagano alisigurno uvlaæimo u novinske tekstove. I baš kada smodogovarali snimanje spota na MTV evropskom ipromociju Jack Danielsa, McDonalds-a i Fidelovekampanje za borbu protiv pušenja stvari krenuše loše.Prvo nije bitno i ne bih o tome, drugo zasvira sirena zaustajanje, treæe Krešo (bubnjar) ode u premještaj a èetvrtone možete ni zamisliti. I ponovo zatvor ne bi bio to štojest da sve što je lijepo kratko traje. Ali nas to nijepokolebalo da nastavimo dalje sa projektom ovim nasimtj. istim. Sreæa u nesreæi ili nesreæa u sreæi ili nesreæa unesreæi je to što medju novim zatvorenicima ima iplanetarno popularnih muzièara .Ovom prilikom takodjer pozivam ljude dobre volje, ljudekoji znaju svirati a da pri tome vole rokenrol, jazz, blues,funki i nervoznog postara, da nam se pridruže. Jednom jeNièe rekao (mada u poprilièno pripitom stanju, ali jerekao) «ako je atletika kraljica svih sportova, onda jemuzika kraljica svih umjetnosti». Jednom rijeèju to vamje AMNESTIJA (ili pomilovanje u stvari kad ce vise,hiljadu mu retorti, dabrovih koža, jelenskuh rogova,duhova ontarija, puff, pant i Bingovih niskih cijena.)Poturkoviæ Džemal-Maldini (šef benda, solo gitara)Mujkanoviæ Almir glumac (vokal i bubnjar u rezervi)Jurkoviæ Krešimir Ake (glavni bubnjar, basista,backvokal)Hamustafiæ Nedžad doza (ritam gitara)Husiæ Fahrudin živèo (klavijature-harmonika)Ikiæ Denis Aki (backvokal, tehniæki direktor i portparolza odnose sa javnošæu)U sklopu muziæke sekcije egzistira i dramska sekcija. Alizbog nezainteresovanosti osudjenika, osudjena je u startuna debakl.By Histrion-GlumacA M N E S T I J A

1 4V A S K R SU povodu jednog od najveæih pravoslavnih praznika Vaskrsaobavili smo razgovor sa protojerejom zenièkim gosp. MilenkomSandiæem, te dobili i neke odgovore na naša pitanja kako o Vaskrsutako i o drugim pitanjima. Evo šta je rekao za naš list gosp, Sandiæ:Redakcija: Šta je to Vaskrs i šta se njim obilježava i slavi.R E L I G I J AKao što se vidi iz navedenogintervijua naš sagovornik nije biobaš rijeèit a vjerovatno iz razlogakoji je stalno ponavljao da nijeupoznat kolike su njegoveingerencije ali bi smo istakli da jegospodin Milenko Sandiæ radopristao da da interviju poslije svetogbogosluženja, te da je bio krajnjeljubazan prilikom razgovora.M.Sandiæ: Vaskrs je jedan od najveæih pravoslavnih praznika kojislave svi pripadnici pravoslavne vjeroispovijesti diljem svijeta.Naime Vaskrs obilježava onaj dan kada je Hristos sišao na zemlju,otkupio grijehove èovjeèanstva te bio raspet. Treæi dan od raspeæa jevaskrsnuo i to je razlog zašto se slavi vaskrs i što se isti obilježava.Redakcija: Koja je to crkva (parohija) u kojoj vi bogoslužite.M.Sandiæ: To je crkva (parohija) Roðenje Presvete Bogorodice uZenici, u istoj ja trenutno bogoslužim, službujem kao protojerej iste.Redakcija: Da li ste u kotaktu sa direktorom naše ustanove inaèe tj.izuzev praznika.M.Sandiæ: Da ja se èujem telefonom sa direktorom ove ustanove.Redakcija: Da li ste ikada do sada obilazili zavod osim vjerskihpraznika.M. Sandiæ: Ne do sada su moje posjete bile vezane samo zapraznike ali takoðer nisam upoznat dali ja uopšte mogu posjetitiustanovu mimo praznika.Redakcija: Da li ste ikada do sada provjeravali kod rukovodstvaove ustanove a posebno direktora.U kakvom su to stanju odnosno kakav jepoložaj osuðenièke populacijepravoslavne vjeroispovijestiu toku izdržavanja zatvorske kazne.M.Sandiæ: Kao što sam veæ do sada rekaonisam nikada dolazio, a niti se raspitivaoza osuðenièku populaciju, iz razloga štouopšte nisam upoznat kolika su mojaprava po tom pitanju.Napisao: Ikiæ Denis

R E L I G I J A 1 5U S K R SUskrs je najveæi blagdan svih katolika, sveæenika radi održavanja mise. To jerimokatolika, koji se slavi u cijelomujedno i problem jer ako sveæeniksvijetu.održava misu izvan KPZ-a nije uNaime Uskrs obilježava raspeæe imoguænosti istu održavati unutar zavoda.uskrsnuæe Isusa Krista. Da pojasnimo; Pored mnogobrojnih zahtjeva ukljuèujuæiBožiæ je blagdan koji obilježava roðenje i peticiju kardinalu da se fiksira nedjaljaIsusa Krista kojeg je Gospodin poslao na za održavanje mise, ovom zahtjevu nijezemlju kako bi otkupio grijeheudovoljeno. Kada bi veæina odgovornihèovjeèanstva, da bi bio raspet, a treæi dan za vjerska pitanja bila ažurna ,uskrsnuo i to je ono što ovaj blagdan èini dobronamjerna i iskrena kao sestratako velikim te da bi podsjetio sveHermina , sve bi to bilo mnogo bolje.vjernike na žrtvu koju je Isus poèinio da Iz tog razloga sestri Herminibi spasio èovjeèanstvo od propasti.upuæujemo sve pohvale zbogdugogodišnje i iskrene brige za nasPoložaj i problematika osuðenih lica osuðenike.katolièke vjeroispovijesti u KPZ-u., Još jedan od problema koji se možeprevaziæi uz obostrano razumijevanje jeNa pitanje redakcije KPZ-e, Dana, oprelazak preko “šentilja” i dolazak ukakvim problemima je rijeè, dobili smo kapelu.odgovor:Razlog je taj da je kapela otvorena uperiodu od 10-00h do 12-00h i od 16-.00hSvakog utorka u 16-00h dolazi èasnado 18-00h, a osuðenici veæinom mogusestra Hermina, koja pored dugogodišnjeg samo jednom posjetiti kapelu. Npr.dobrovoljnog dolaska donese pregrštosuðenik obavi jutarnju molitvu, a poslijedobrote, pozitivnih savjeta , radosti , a podne dolazi setra Hermina ili sveæenikuvijek i nešto slatko.drži misu i tu dolazi do problema okoŽupa Sveti Josip, pod koju spada i naša posjete kapeli.kapela, pomaže povremenim dolascimaNapisao: Ikiæ DenisPosljednja veèeraKrista saDvanaest apostola

1 6S P O R TTeška atletika BodybuildingUsvakom sportu pa i ubodybuildingu, postoje odreðenapravila kojima se postižu bolji iefikasniji naèini za postizanjeodreðenih sportskih rezultata. Kako uKPZ ZT Zenica postoji sekcija zarazvijanje tijela, koja je veomazastupljana u populaciji koja je naizdržavanju zatvorske kazne, mi Vamu ovom broju lista prezentujemo jedantipièni tjedan treniranja. Da bi sepostigli što bolji rezultati u ovojsportskoj disciplini, neophodno jeredovno treniranje, a ujedno itreniranje koje omoguæavaravnomjeran razvoj tjelesnih imišiænih masa. Nakon mnogoeksperimentisanja u ovom sportu,došlo se je do odreðenih zakljuèaka:koji su to treninzi najpovoljniji a da sesvaka skupina mišiæa ravnomjernorazvija, kakav intenzitet treninga da seupražnjava, koje su to sprave kojetreba upotrebljavati kao i koji jeintenzitet treniranja. Redovnimtreniranjem može se dosta kvalitetnoizraditi vlastito tijelo ali treba voditi iraèuna da tijelo i mišiæna masa trebada ima i odmora u smisluregeneriranja tijela.Razvojni plan jednog tjedna jesljedeæi po ovim preporukama: prvadva dana u tjednu se trenira, treæi danje dan odmora, èetvrtog i petog danase ponovo trenira. Ako se ne pripremaza takmièenje tada se šestog i sedmogdana ponovno odmara a u sluèaju dase priprema za odreðeno takmièenjeovi dani su takoðer radni ali sasmanjenim intenzitetom. Uprednatjecateljskom razdoblju, ranoujutro rade se vježbe izdržljivosti naprazan želudac u trajanju od 40-60minuta, npr. Džoging. Na taj naèintijela sagorijevaju naslage masti aposlijepodne je poželjno raditijednosatni trening s utezima.U nastavku Vam prezentujemojedan tipièni tjedni raspored treniranjakoji se preporuèuje svimkategorijama:Plan radaPonedjeljakPrsaBicepsTricepsNapisao: Šabiæ IrfanPotisak na kosoj klupi s buèicama, Pull-over, Krossprava / razvlaèenje buèica na klupiPregibi sa buèicama/šipkom, koncentrisani pregibi/pregibi naScottovoj klupi (Kako ruke ne rastu istom brzinom kao ostalidijelovi tijela, smatra se da je dobra zamisao ovaj treningstaviti na poèetak tjedna kada ste još svježi i jaki).Triceps potisak na Let-spravi, Triceps potisak ležeæi na klupi,Triceps ekstenzija buèicom (Kada je to u pripremama zanatjecanje u fitnesu, tada primjenjujemo u sklakove narazboju, ubacujuæi tu vježbu u trening prsa/triceps.Subota iNedeljaUtorakLeðaRamenaSrijedaVuèenje na Let spraviispred glave širokim hvatom,Veslanje na donjoj koloturiLet- sprave, Veslanje uPretklonu širokim hvatom,Hiperekstenzija svaki drugitjedan, Podizanje uprednatjecateljskom razdoblju donajveæeg broja ponavljanja.Potisak šipkom iza glave sjedeæi,Odruèenje, Odruèenje upretklonu.Dan odmora uoèi takmièenja:ÈetvrtakNogePetakListoviNožni pregibi sjedeæi, Mrtvodizanje, Iskorak, Nožna ekstenzijaZa zagrijavanje, ÈuènjeviStojeæi pregib, Sjedeæi pregib naspravi za listove (uz promjenupoložaja stopala), TrbuhTreninzi po slobodnom izboru

S P O R T 1 7K A R A T EZ a v i d a n u s p j e hK a r a t e s e k c i j e u K P ZSvaka sportska aktivnost u krugu Mido radio sa puno žara, Vahida jeZavoda zaslužuje pažnju ali kada su obuzela lagana trema. Zatim suto polaganja za odreðene stepene nastupili Fikret i Rizah koji suuspjeha na sportskom planu, onda je odradili fantastièno svoj dio posla.to posebna pažnja. Takvu posebnu Uvod je zaèinio uz odliènu izvedbupažnju zaslužili su èlanovi karate Taloviæ Nijaz. Nakon uvodnih borbisekcije koji su na filmski danistim redosljedom su momci izlazili“Petak 13” doduše Aprila 2007odraðujuæi kate.godine izašli pred komisiju zaNakon demonstracije i popriliènopolaganje. Uz te poèetne rijeèidobro uvježbane vježbe, trener se“Rei - us” krenuo je ispit-polaganje zahvalio momcima uz pohvale zaza odreðeni stepen (pojas) u karateu. odlièan rad i prikaz. Uz to je dodaoMomci koji su dostigli odreðeni da je karate veoma zahvalan sport, anivo znanja u ovom sportu polagali i priznat iz više razloga zato štosu ovim redom:razvija tijelo i um. Inaèe,predsjednik komisije Hamziæ Semir1. Užièanin Midhat I/2 Žuti- je trideset godina u karateu, aoranž pojasdvadeset u komisijama tako da je2. Adanaliæ Vahid I/2 Žuti- veoma kompetentna osoba zaoranž pojasvalidnost polaganja. Predstavnike3. Haliloviæ Fikret V/1 Crveni novinarske sekcije momci supojaspozitivno iznenadili sa odliènom4. Škiljo Rizah I/4 Plavi pripremljenošæu i spremnošæu papojassmo zato dužni da vas izvjestimo o5. Taloviæ Nijaz I/5 Treæi Q stopostotnom prolasku naših(Plavi II) pojasmomaka na ovom polaganju.Ujedno, njima svima želimo jošovakvih uspjeha u daljem razvijanjuKomisija u sastavu Hamziæ Semir i i propagiranju ovog, za mlade,Samir Bošnjak je ocjenivala krunu veoma popularnog sporta koji je i udosadašnjeg rada. Polaganje suovim uslovima našao vrlo dobrezapoèeli Midhat i Vahid, dok jepoklonike.Napisao: Poturkoviæ Džemal

1 8Z A N I M L J I V O S T IÈ u d e s n i s v i j e tz n a n o s t iorski psi ribe sa šestim èulom.Morski psi zaMmnoge utjelovljuju samo zlo. Nerado priznajemoda su od velike važnosti za život u moru i da je rijeè ovrlo elegantnim i zadivljujuæim biæima. Morskog psa»bikonju« uz morskog psa »tigra« i bijelu morsku psinuubrajamo meðu najagresivnije vrste. Naraste do 3,5 metraraširen je u toplim morima, a naæi æemo ga i u slatkimvodama Amazona i jezeru Nicarague. Od peraja morskogpsa u kineskoj kuhinji rado pripremaju juhu, što navodnopoboljšava spolnu snagu. Okus im je slièan piletini.Morske pse ljudsko meso uglavnom odbija. Tijekomsvoje duge evolucije specijalizirali su se pretežno za ribe,sipe i ostale morske mekušce. Na jelovniku velikih vrstapoput strašne bijele morske psine nalaze se tuljani i manjikitovi. Zloglasni morski pas »tigar« èini iznimku, on jedegotovo sve što mu dospije u usta èak i predmete poputlimenki ili staklenih posuda ( oni su vjeèito gladni,nezasiti morski žderaèi smeæa). Najveæi živi morski pasdo 18 metara je nazvan »Kitopsina«. Kroz svoja usta do 2metra široka propušta samo planktom. Bijela morskapsina, mlat ili pas modrulj pojest æe i èovjeka. Napadi sasmrtnim posljedicama prilièno su rijetki ali se o njimamnogo govori. Tako od morskih pasa godišnje prosjeènopogiba desetak osoba dok od uboda pèela život izgubiviše od stotinu ljudi.Škorpioni su do 21 cm. dugaèki pauènjaci koji nastražnjem dijelu imaju otrovnu u žaoku ili žalac. Živeuglavnom u tropskim i subtropskim podruèjima, abroje oko 1100 vrsta. Strašni škorpioni i ubodi nekihvrsta mogu za èovjeka biti smrtonosni.Žaba strelièarka dugaèke susamo 1, 5 cm. Imaju jarkeupozorvajuæe boje poput ovogmužjaka dendrobatesguinguevittatus. Njihov jeotrov toliko jak da su gaJužnoamerièki indijancikoristili na vrhovima svojihstrelica, a odatle im i ime.Životinjski otrovipretežno se sastoje odneurotoksina (živèaniotrovi) ili hemotoksina(krvni otrov). Živèaniotrovi djeluju prije svegana središnji živèani sustavi uz bolove uzrokujuvrtoglavicu nesvjesticu tezastoj srca ili disanja.Hemotoksini privremenoili trajno ošteæuju tjelesnotkivo. Èesto sadrže idruge tvari koje razarajukrvna zrnca i druge krvnestanice, usporavajugrušanje krvi i uzrokujuzaèepljenje žila.Otrovnost neke životinjene ovisi samo o jaèininjezina otrova nego i otjelesnoj graði žrtve.Napisao: Poturkoviæ Džemal

Z A B A V A 1 9DANISADAŠNJIPREDSJED.SAD-A NAFOTOGRAFIJILIJEVOGLUMICAHEÆGLUMACNOLTIPERZIJANKAOKAMLJE-NJENI DIOVULKAN.STIJENEEMITOVATI,SLATI UETEROKVIR“LAV NIKOLA-JEVIÆ”ŠEKSPIROVJUNAKVRLO PRO-ŽDRLJIVERIBENEVRIJEME,NEPOGODA(TUR.)ZACIJELITIAMERIÈKAGLUMICAI PJEVAÈICATUMAÈENJESNOVAPOLUPRE-ÈNIKUPIŠITEDŽ.P.BIVŠI PRE-DSJEDNIKSAD-A NAFOTOGRAFIJIDESNOVRSTAUMJETNOGGNOJIVAARAPSKINAZIV ZADAMASKDANILIÈNAZAMJENICAIDEALI,UZORKAPLJICARUMUNIJARIJEKA UHRVATSKOJSTID,SRAMETAŽE,SPRATOVITRGOVATI,ŠVERCATILABARATOR.APARAT ZAUVEÈAVANJEMUŠKO IMESIMBOLST. EGIPTAMUZADRAGOSLAVOD MILJAKONACRIJEÈ URIJEÈNIKU(GRÈ. MN.)EMITIRATIOPSEŽNOMUZIÈKODJELOGRAD UŠVICARSKOJSTARIJAGLUMICAMARIJAULJNABILJKA (MN.)STRANOŽENSKO IMEPROKOP,ŠANACDEMIROVAIMENJA-KINJAALUMINIJJEÈAMU OBLIKUOVALAPRISTAŠADRŽAVNOGUREÐENJAMRAZGRAD UHRVATSKOJ“IVOANDRIÆ”BLAGAJNABIÆAESTONACKONJ SIVADLAKEVISOKOBIH STARATV SERIJASUMPORPRATNJANJEMAÈKARIJEKA UINDIJI IPAKISTANUNAŠI DANIAUTOOZN.OGULINAAM. UPRAVAZA SVEMIR.ISTRAŽIV.REOMIRNARISATIU svaki red i svaku kolonu kvadrata 9x9 potrebno je upisati brojeve od 1 do 9 tako da se oni ne ponavljaju.Isto tako u deblje oznaèenim kvadratima 3x3 (kojih ima ukupno 9) treba upisati brojeve od 1 do 9 bez ponavljanja.Autor: Šabiæ Irfan368756 5929156276829 1Primjer jednog od rješenja2 6 9 4 8 1 5 3 77 3 1 2 5 9 4 6 88 5 4 6 7 3 2 1 99 4 7 3 2 6 1 8 56 1 8 5 9 4 3 7 23 2 5 7 1 8 9 4 641 498 5174 7 6 9 3 5 8 2 11 9 3 8 6 2 7 5 45 8 2 1 4 7 6 9 3

NAŠI DANI