EU ZA MEDIJE - Zagreb.hr

Rukopis dovršen u siječnju 2012.2 EU za medije

SadržajEUROPSKA UNIJA6 Europska unija - pregled8 Najvažniji datumi u povijesti europskih integracija10 Institucije EU-a17 Ključna područja politika EU-a››Vanjska i sigurnosna politika (str. 17)››Pravosuđe i ljudska prava (str. 19)››Tržišno natjecanje (str. 20)››Promet (str. 22)››Digitalna agenda (str. 23)››Industrija i poduzetništvo (str. 25)››Zaštita okoliša (str. 26)››Ekonomska i monetarna politika (str. 27)››Razvojna politika (str. 28)››Unutarnje tržište i usluge (str. 29)››Obrazovanje, kultura, višejezičnost imladi (str. 30)››Oporezivanje, carina i borba protivprijevara (str. 32)››Vanjska trgovina (str. 34)48 Lisabonski ugovorHRVATSKA I EU50 Najvažniji datumi u odnosima Hrvatske i EU-a51 Pristupni proces59 Financijska pomoć EU-a HrvatskojRJEČNIK››IPA (str. 60)››IPARD (str. 61)››Phare (str. 62)››ISPA (str. 62)70 Rječnik europskih pojmovaKONTAKTI86 Kontakt osobe za dodatne informacije88 Korisne web stranice››Javno zdravstvo i zaštita potrošača (str. 35)››Istraživanje, inovacije i znanost (str. 37)››Proračun i financijsko programiranje(str. 38)››Ribarstvo i pomorska politika (str. 39)››Međunarodna suradnja, humanitarnapomoć i odgovor na krize (str. 40)››Energetika (str. 41)››Regionalna politika (str. 42)››Borba protiv klimatskih promjena (str. 43)››Proširenje i Europska politikasudsjedstva (str. 43)››Zapošljavanje, socijalna politika iuključivanje (str. 45)››Unutarnji poslovi (str. 46)››Poljoprivreda i ruralni razvoj (str. 46)››SAPARD (str. 63)››CARDS (str. 63)››Strukturni i kohezijski fondovi(str. 64)

4 EU za medije

EUROPSKA UNIJAEuropska unija - pregledNajvažniji datumi u povijesti europskih integracijaInstitucije EU-aKljučna područja politika EU-aLisabonski ugovorEU za medije 5

Europska unija – pregledEuropska unija je jedinstvena. Ona nije federacija,poput Sjedinjenih Država. Onanije ni organizacija za suradnju izmeđuvlada, poput Ujedinjenih naroda. A nijeni država koja ima za cilj zamijeniti većpostojeće. S druge strane, ona je mnogoviše od bilo koje druge međunarodneorganizacije. Nikad se dosad još nije dogodiloda države dragovoljno pristanuosnovati zajedničke institucije na koje biprenijele dio svojeg suvereniteta kakobi se odluke o specifičnim poslovima odzajedničkog interesa mogle demokratskidonositi na višoj razini, u ovom slučaju naeuropskoj. Sve odluke i procedure EU-atemelje se na sporazumima koje su prihvatilesve zemlje članice. To udruživanjesuvereniteta naziva se “europskim integracijama”.Rezultat toga je unija 27 zemaljačlanica koja se prostire na više od 2,4milijuna četvornih kilometara i ima višeod 500 milijuna stanovnika. Na njih seodnosi četvrtina svjetskog bruto nacionalnogproizvoda, a govore više od 20 jezika.Sve njih povezuje želja da razvijaju mir,demokraciju, napredak, stabilnost i vladavinuprava. EU se temelji na zajedničkimvrijednostima svojih zemalja članica koje6 EU za medije

obuhvaćaju čitav niz različitih kultura, jezikai tradicija. Zemlje članice slažu se da jedemokracija najbolji oblik vladavine. Onevjeruju u društva koja potiču pluralističkupolitičku misao i zalažu se za slobodugovora i vjeroispovijesti. One podupiruslobodno tržišno gospodarstvo u kojemgospodarski razvoj i rast pokreće privatnisektor, a pomažu ga vlade. Vjeruju da prosperitetnezemlje imaju obvezu pomoćisiromašnijim i manje razvijenim regijamai nacijama. A iznad svega, stalo im je dozajedničkog života u miru i globalnogpromicanja tih načela. Europska unija otvorenaje svakoj europskoj zemlji koja zadovoljavademokratske, političke i gospodarskekriterije za članstvo. Svaki ugovoro pristupanju s nekom novom zemljommoraju jednoglasno odobriti sve zemlječlanice. Buduće članice moraju imati kapacitetpotreban za usvajanje i provođenjeskupa zakona i propisa EU-a koji osiguravajusuradnju na brojnim područjimauz trgovinu i gospodarstvo, uključujućigrađanska prava, slobodu, sigurnost ipravdu te otvaranje radnih mjesta, regionalnirazvoj, zaštitu okoliša i nastojanja dasvi imaju koristi od globalizacije.EU za medije 7

Najvažniji datumi u povijestieuropskih integracija1950.1950.9. svibnja - Robert Schuman, francuski ministar vanjskih poslova,drži važan govor u kojem iznosi prijedloge temeljene na zamislimaJeana Monneta. Predlaže da Francuska i Savezna RepublikaNjemačka svoje resurse ugljena i čelika udruže u novu organizacijukojoj bi se mogle pridružiti i druge europske države. Taj se govorčesto naziva Schumanovom deklaracijom. Od tada se 9. svibnjasvake godine slavi kao Dan Europe.1951.18. travnja - U Parizu, šest država(Belgija, Savezna RepublikaNjemačka, Francuska, Italija, Luksemburgi Nizozemska) potpisujuugovor kojim se osniva Europskazajednica za ugljen i čelik.1990.1995.1. siječnja - Austrija, Finska iŠvedska pridružuju se Europskojuniji, povećavajući brojčlanica na 15.1993.1. siječnja - Stvoreno jedinstvenotržište.1992.7. veljače - U Maastrichtu potpisanUgovor o Europskoj uniji. Na snagustupa 1. studenog 1993. godine.1997.2. listopada - Potpisan Ugovoriz Amsterdama. Na snagu stupa1. svibnja 1999. godine.1998.30. ožujka - Započinje pristupniproces za Cipar, Maltu ideset država srednje i istočneEurope.1999.1. siječnja - Jedanaest država EU-aprihvaća euro, koji se uvodi na financijskatržišta i tako zamjenjujenjihove valute u bezgotovinskimtransakcijama.2010.2011.30. lipnja – Pristupni pregovori sRepublikom Hrvatskom službenozatvoreni.9. prosinca – Potpisan Ugovor opristupanju Republike HrvatskeEuropskoj uniji2010.17. lipnja - Europsko vijećeusvaja Europu 2020., strategijuza stvaranje pametnog, održivogi uključivog gospodarstvau EU-u.2008.13. prosinca - U Lisabonu potpisanLisabonski ugovor. Na snagu stupa1. prosinca 2009. godine.

1970.1957.25. ožujka - U Rimu, istih šestdržava potpisuju ugovorkojim se osnivaju Europskaekonomska zajednica (EEZ) iEuropska zajednica za atomskuenergiju (Euratom).1973.1. siječnja - Danska, Irskai Ujedinjena Kraljevinapristupaju Europskimzajednicama, povećavajućitako broj članica nadevet.1974.9.–10. prosinca - Na sastanku u Parizu,politički vođe devet država članica odlučujuda će se triput godišnje sastajatikao Europsko vijeće. Ujedno odobravajuneposredne izbore za Europski parlamenti dogovaraju se osnovati Europskifond za regionalni razvoj.1980.1986.,1. siječnja - Španjolska i Portugalpridružuju se Europskimzajednicama, povećavajućibroj članica na 12.1981.1. siječnja - Grčka se pridružujeEuropskim zajednicama,povećavajući brojčlanica na deset.1979.7. i 10. lipnja - Održani prvineposredni izbori za Europskiparlament s 410 mjesta.2000.1999.15–16. listopada - Europskovijeće u Tampereu donosiodluku o EU-u kao područjuslobode, sigurnosti i pravde.2001.26. veljače - PotpisanUgovor iz Nice, koji stupana snagu 1. veljače 2003.godine.2002.1. siječnja - U 12 država eurozone počinjuse koristiti novčanice i kovaniceeura.2007.1. siječnja - Bugarska i Rumunjskapridružuju se Europskoj uniji.2005.3. listopada - Otvaraju sepristupni pregovori s Turskomi Hrvatskom.2004.1. svibnja - Cipar, Češka, Estonija, Latvija,Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačkai Slovenija pristupaju Europskoj uniji.

Institucije EU-aEuropska unija je jedinstveno tijelo.Njezini članovi su suverene države kojesu odlučile udružiti svoj suverenitet unekim ključnim područjima vlasti. Ovlastiinstitucija EU-a proizlaze iz njezinihosnivačkih ugovora i njihovih kasnijihizmjena i dopuna, unesenih nakon slobodnihpregovora i ratificiranih od stranečlanica. Nakon stupanja na snagu Lisabonskogugovora 1. prosinca 2009. godine,institucije zadužene za stvaranjepolitika i donošenje odluka jesu:››Europsko vijeće››Vijeće Europske unije››Europska komisija››Europski parlamentVažnu ulogu igraju i dvije druge institucije:Europski sud, koji podupire vladavinueuropskog prava, i Revizorski sud, kojiprovjerava financiranje aktivnosti Unije.Ovlasti i odgovornosti tih institucija navedenesu u Ugovorima, koji predstavljajutemelj svega što EU čini. Ugovori ujednonavode pravila i procedure kojih se institucijeEU-a moraju pridržavati. Osim tihinstitucija, EU ima još i nekoliko drugihtijela sa specijaliziranim ulogama, naprimjer:››Europski gospodarski i socijalni odbor,koji predstavlja poslodavce, sindikate,poljoprivrednike, potrošače idruge interesne skupine koje zajednočine “organizirano civilno društvo”.Odbor je integralni dio procesa odlučivanjau EU-u i sudjeluje u konzultacijamaprije donošenja odluka o gospodarskoji socijalnoj politici.10 EU za medije

››Odbor regija sastoji se od predstavnikaeuropskih regionalnih i lokalnih vlasti.Odbor se konzultira prije donošenja odlukao regionalnoj politici, zaštiti okoliša,obrazovanju i prometu – pitanja kojase tiču lokalnih i regionalnih vlasti.Europsko vijećeEuropsko vijeće definira opći političkismjer i prioritete Europske unije te nemazakonodavnu funkciju. Stupanjem nasnagu Lisabonskog ugovora 1. prosinca2009. godine, Vijeće je postalo institucija.Europsko vijeće sastoji se od šefova državaili vlada zemalja članica, te predsjednikaVijeća i predsjednika Komisije. Visokapredstavnica Unije za vanjsku i sigurnosnupolitiku, Catherine Ashton, takođersudjeluje u njegovom radu. Europskovijeće sastaje se dvaput u šest mjeseci, asaziva ga predsjednik. Odluke Europskogvijeća prihvaćaju se konsenzusom, osimako Ugovori ne određuju drukčije. U nekimslučajevima, Vijeće usvaja odlukejednoglasno ili kvalificiranom većinom,ovisno o tome kako je određeno Ugovorom.Predsjednički mandat traje dvije ipol godine i može se obnoviti jedanput.Više informacija možete pronaći na:www.european-council.europa.euPredsjednik Europskog vijeća je HermanVan Rompuy.Kontakt:Glasnogovornik predsjednikaDirk De BackerZamjenik glasnogovornikaJesús CarmonaT: +32 (0)2 281 51 50T: +32 (0)2 281 51 51E: press.president@consilium.europa.euEU za medije 11

Vijeće Europske unije5. razvija zajedničku vanjsku i sigurnosnupolitiku EU-a na temelju smjernicakoje je postavilo Europsko vijeće,6. koordinira suradnju između nacionalnihsudova i policijskih snaga ukaznenim predmetima.Trenutačno postoji deset sastava Vijeća:Vijeće je glavno tijelo Europske unije zadonošenje odluka i usvajanje zakonskihprijedloga. Ministri država članica sastajuse u sklopu Vijeća Europske unije.Ovisno o pitanjima koja su na dnevnomredu, svaku državu predstavljat će ministarodgovoran za taj predmet (vanjskiposlovi, financije, socijalna pitanja, promet,poljoprivreda itd.). Države članicepredsjedaju Vijećem u razdoblju od šestmjeseci, prema načelu rotacije. Vijeće jeodgovorno za donošenje odluka i koordinaciju.Ono ima šest ključnih dužnosti:1. zajedno s Europskim parlamentom,usvaja europske zakone na mnogimpolitičkim područjima kroz postupakzvan suodlučivanje,2. koordinira šire gospodarske i socijalnepolitike država članica,3. sklapa međunarodne sporazumeizmeđu EU-a i drugih država ilimeđunarodnih organizacija,4. odobrava proračun EU-a, zajedno sEuropskim parlamentom,››Opći poslovi (General Affairs): Općiposlovi koordiniraju rad Vijeća, pripremajusjednice Europskog vijeća i bavese pitanjima koja se tiču različitih sastavaVijeća.››Vanjski poslovi (Foreign Affairs):Vanjskim poslovima predsjeda Visokapredstavnica, a ne Predsjedništvo;Vanjski poslovi bave se zajedničkomvanjskom i sigurnosnom politikom teobrambenom politikom.››Gospodarska i financijska pitanja(Economic and Financial Affairs): Tajsastav uključuje ministre gospodarstvai financija država članica. Bavi se pitanjimaproračuna i eurozone, kroz radneformalne skupine sastavljene isključivood ministara iz članica eurozone.› › Poljoprivreda i ribarstvo (Agricultureand Fisheries): Kao jedan od najstarijihsastava, jednom mjesečno okuplja ministrepoljoprivrede i ribarstva, kao ipovjerenike zadužene za poljoprivredu,ribarstvo, sigurnost hrane, veterinarskapitanja i javno zdravstvo.12 EU za medije

››Vijeće za pravosuđe i unutarnjeposlove (Justice and Home AffairsCouncil - JHA): Taj sastav okuplja ministrepravosuđa i ministre unutarnjihposlova država članica. Uključuje i civilnuzaštitu.››Vijeće za zapošljavanje, socijalnupolitiku, zdravstvo i zaštitu potrošača(Employment, Social Policy,Health and Consumer Affairs Council- EPSCO): Sastavljeno je od ministarazapošljavanja, socijalne zaštite,zaštite potrošača, zdravstva i jednakihmogućnosti.››Konkurentnost (Competitiveness):Stvoren u lipnju 2002. spajanjem tri ranijasastava (za unutarnje tržište, industrijui istraživanja). Ovisno o pitanjimana dnevnom redu, ovaj sastav obuhvaćaministre odgovorne za područjakao što su europski poslovi, industrija,turizam i znanstvena istraživanja.››Promet, telekomunikacije i energetika(Transport, Telecommunicationsand Energy): Stvoren je u lipnju 2002.,spajanjem triju područja politika ujedan sastav. Njegovi članovi mijenjajuse ovisno o konkretnim pitanjimakoja su na dnevnom redu. Sastaje seotprilike jednom u dva mjeseca.››Zaštita okoliša (Environment): Unjegovom radu sudjeluju ministri zazaštitu okoliša, a sastaju se oko četiriputa godišnje.››Obrazovanje, mladi i kultura (Education,Youth and Culture - EYC):Sastoji se od ministara obrazovanja,kulture, mladeži i komunikacija, kojise sastaju tri do četiri puta godišnje.Obuhvaća i pitanja vezana za audiovizualnupolitiku.Svaki ministar u Vijeću ovlašten je obvezatisvoju vladu, a odgovoran je svojem nacionalnomparlamentu i građanima kojetaj parlament predstavlja. Tako se osiguravademokratski legitimitet odluka kojeVijeće donosi.Više informacija možete pronaći na:www.consilium.europa.euKontakt:Ured za medijeT: + 32-2 281 63 19F: + 32-2 281 80 26E: press.office@consilium.europa.euEU za medije 13

Europska komisijaEuropska komisija je izvršno tijelo EU-a.Ona zastupa i podupire interese Europskeunije kao cjeline. Priprema prijedlogenovih europskih zakona i bavi sesvakodnevnim poslovima vezanim zaprovođenje politika EU-a i dodjeljivanjesredstava EU-a. Komisija ujedno pazi dase svi pridržavaju europskih ugovora izakona. Komisija se sastoji od nekolikouprava i službi. Uprave se nazivaju općimupravama. Svaka opća uprava klasificiranaje prema javnoj politici kojom se bavi.Službe Komisije bave se općenitijim upravnimpitanjima ili imaju konkretnimandat, na primjer, za borbu protivprijevara ili prikupljanje statističkihpodataka.Više informacija možete pronaći na:www.ec.europa.euPredsjednik Komisije (2010.–2014.) je JoséManuel Durão Barroso.Kontakt:Šef Službe za medije Europske komisije:Koen DoensT: +32 2 29 81566M: +32 498 981 566E: koen.doens@ec.europa.euPopis kontakt osoba Službe zamedije: http://ec.europa.eu/dgs/communication/about/contact_us/ec_spokespersons/index_en.htm14 EU za medije

Europska služba vanjskihposlova (EEAS)Lisabonski ugovor omogućio je stvaranjeEuropske službe vanjskih poslova (EuropeanExternal Action Service - EEAS)kako bi ojačao ulogu Europske unije nasvjetskoj razini. Na čelu EEAS-a izabranaje visoka predstavnica EU-a za vanjsku isigurnosnu politiku Catherine aSHTON.Zadaća Europske službe vanjskih poslovaje osigurati konzistenciju i koordinacijuvanjskih poslova EU-a te pripremitiprijedloge politika i implementirati ihnakon odobrenja Vijeća. EEAS takođerpomaže predsjedniku Europskog vijeća,predsjedniku Europske komisije te povjerenicimau njihovim funkcijama kojese tiču pitanja vanjskih poslova. Također,EEAS osigurava suradnju među zemljamačlanicama.Više informacija možete pronaći na:www.eeas.europa.euKontakt:Glasnogovornica visoke predstavniceEU-a za vanjsku i sigurnosnu politikuMaja KocijancicT : +32 (0)2 298 65 70M : +32 (0)498 984 425E: maja.kocijancic@ec.europa.euEU za medije 15

Europski parlamentEuropski parlament je jedino tijeloEuropske unije koje neposredno birajugrađani EU-a. Članovi Europskogparlamenta (njih 736) predstavljajueuropske građane. Birači u svih 27država Europske unije svakih pet godinabiraju članove Parlamenta u ime500 milijuna stanovnika Unije. RadEuropskog parlamenta je važan jer namnogim područjima javnih politikaodluke zajednički donose Parlament iVijeće ministara, koje predstavlja državečlanice. Parlament ima aktivnu ulogu uizradi zakona koji utječu na svakodnevniživot građana: na primjer, na zaštituokoliša, potrošačka prava, jednakemogućnosti, promet i slobodno kretanjeradnika, prava potrošača i roba. Osimtoga, Parlament i Vijeće imaju zajedničkuovlast nad godišnjim proračunomEuropske unije.Više informacija možete pronaći na:www.europarl.europa.euPredsjednik Europskog parlamenta jeMartin SCHULZ. Za predsjednika je izabran17. siječnja 2012. godine.Kontakt:GlasnogovornikArmin MachmerT: Bruxelles: +32 2 28 44 151T: Strasbourg: +33 3 88 1 74 134E: armin.machmer@europarl.europa.eu16 EU za medije

Ključna područja politika EU-aVanjska i sigurnosna politikaPovećavajući svoju gospodarsku moć,Europska unija je istovremeno stvaralasvoju vlastitu vanjsku i sigurnosnu politiku.Ona joj omogućuje zajednički nastupu svjetskoj politici. Regionalni sukobiu Europi i drugim krajevima svijeta1990-ih godina i borba protiv terorizmauvjerili su vođe EU-a da stvore formalneinstrumente za diplomaciju i intervencije.EU je ključni akter u međunarodnimpitanjima, u rasponu od globalnogzatopljenja do sukoba na Bliskom istoku.Osnova zajedničke vanjske i sigurnosnepolitike EU-a (CFSP) i dalje je“meka” snaga: korištenje diplomacije– poduprte trgovinom, humanitarnomdjelatnošću i mirovnim snagama kad jepotrebno – za rješavanje sukoba i postizanjemeđunarodnog razumijevanja. Dabi svojoj diplomaciji dala više snage ividljivosti, Unija je uvela funkciju Visokogpredstavnika za vanjsku i sigurnosnupolitiku. Njegova je zadaća koordiniranjezemalja EU-a u oblikovanju i provođenjuvanjske politike. Visokom predstavnikupomaže političko i vojno osoblje. Vanjskai sigurnosna politika područje je u kojemsuštinske ovlasti i dalje imaju vlade zemaljaEU-a, iako su Europska komisija i,u manjoj mjeri Europski parlament, povezanis tim procesom. Ključne odlukedonose se jednoglasno.EU za medije 17

Vanjski odnosiEuropska unija održava diplomatskeodnose sa skoro svim zemljama svijeta.U strateškom je partnerstvu sa svimključnim međunarodnim akterima, intenzivnosurađuje s novim silama širom svijetai potpisala je bilateralne sporazume opridruživanju s više zemalja u svojoj blizini.EU gradi odnose s republikama srednjeAzije. Održava redovite sastanke navrhu sa Sjedinjenim Državama, Japanom,Kanadom i, odnedavno, Rusijom, Indijomi Kinom. EU je predana djelotvornom iuravnoteženom partnerstvu sa SAD-om,svojim najvećim trgovinskim partnerom.Želi uže surađivati s Rusijom kako biosigurala opskrbu energijom. Također,radi na jačanju veza sa šest drugih zemaljana istoku: Gruzijom, Armenijom,Azerbajdžanom, Moldavijom, Ukrajinomi Bjelorusijom. U skladu s time, EU bi trebalaosigurati veća sredstva za te zemlje iponuditi im mogućnost sklapanja sporazumao slobodnoj trgovini ako poduzmupolitičke i gospodarske reforme. EU je usrpnju 2008. pokrenula Uniju za Mediteranradi uspostavljanja čvršćih veza s Bliskimistokom i sa svojim sjevernoafričkimsusjedima. Osim bilateralnih odnosa, EUjača i odnose s regionalnim skupinama,posebice u Aziji i Latinskoj Americi. Lisabonskimugovorom EU je dobila Europskuslužbu vanjskih poslova (EEAS), sciljem da osigura dosljednost i koordinacijuu svom vanjskopolitičkom djelovanju.Visoka predstavnica za vanjsku isigurnosnu politiku, Catherine ASHTON,zadužena je i za Europsku službu vanjskihposlova (EEAS).Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/ext/index_en.htmhttp://eeas.europa.eu/Potpredsjednica Europske komisije i Visokapredstavnica za vanjsku i sigurnosnupolitiku je Catherine ASHTON.Kontakt:GlasnogovornikMichael MANNT: +32 2 299 97 80M: +32 498 999 780E: michael.mann@eeas.europa.eu18 EU za medije

Pravosuđe i ljudska pravaPravda, sloboda i sigurnostEU je stvorila područje slobode, sigurnosti ipravde kako bi osigurala slobodno kretanjeljudi i omogućila višu razinu zaštite građana.Ono pokriva područja politike u rasponu odupravljanja vanjskim granicama Europskeunije do pravosudne suradnje u građanskimi kaznenim predmetima. Ono obuhvaćapolitiku pružanja azila, imigracijsku politiku,policijsku suradnju i borbu protiv kriminala(terorizam, organizirani zločin, trgovinu ljudima,drogom itd). To područje osigurat ćeda se u cijeloj Uniji jednako provode zakonikoji vrijede za građane EU-a, posjetitelje iuseljenike iz drugih dijelova svijeta, kao i zakriminalce i teroriste. Šengenski sporazumosigurava pravo slobodnog putovanja izjedne zemlje u drugu. Građani EU-a više nemoraju pokazivati putovnice ili osobne iskaznicekad ulaze u drugu državu EU-a. Jedineiznimke su Ujedinjena Kraljevina, Irska (osimkad se u nju ulazi iz Ujedinjene Kraljevine),Bugarska, Cipar i Rumunjska. Budući da ljudiunutar EU-a putuju slobodno, važno je da neizgube pristup pravdi, odnosno da ne mogupobjeći od nje. EU je uspostavila Europskupravosudnu mrežu kako bi poboljšala pravosudnusuradnju između država članica uborbi protiv ozbiljnih zločina kao što su korupcija,trgovina drogama i terorizam.Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/justice/index_en.htmhttp://europa.eu/legislation_summaries/justice_freedom_security/index_en.htmLjudska pravaLjudska prava, demokracija i vladavinaprava najvažnije su vrijednosti Europskeunije. Inkorporirane su u osnivačkeugovore, a ojačane usvajanjem Povelje otemeljnim pravima. Zemlje koje se želepridružiti EU-u moraju poštivati ljudskaprava. To vrijedi i za zemlje koje su s njomsklopile trgovinske i druge sporazume.Europska unija smatra ljudska prava univerzalnimai nedjeljivima. Ona ih zatoaktivno promiče i brani, kako unutarsvojih granica, tako i u svojim odnosimas vanjskim zemljama. Politika ljudskihprava unije usredotočena je na politička,ekonomska, socijalna i kulturna prava.Ona ujedno nastoji promicati prava žena idjece, kao i manjina i prognanika. U skladus Programom za zapošljavanje i socijalnusolidarnost (PROGRESS), EU financira nizaktivnosti čiji je cilj borba protiv rasizmai ksenofobije unutar njezinih granica. Gotovojedna četvrtina proračuna za PROG-RESS za razdoblje od 2007. do 2013., kojiiznosi 743 milijuna eura troši se na borbuprotiv diskriminacije. Napori da se zaustavitrgovina ljudima, posebice ženama idjecom, za Uniju je postala politički prioritet.EU provodi niz prekograničnih programaza borbu protiv trgovine ljudima,posebice u suradnji sa zemljama kandidatkinjamai susjedima u jugoistočnojEuropi. U cilju promicanja ljudskih pravaširom svijeta, EU financira i Europskuinicijativu za demokraciju i ljudska pravaEU za medije 19

(EIDHR). S proračunom od 1,1 milijardieura za razdoblje od 2007. do 2013.godine, ta inicijativa stavlja poštivanjeljudskih prava i demokraciju u globalnikontekst i sredotočena je na jačanjedemokracije, dobrog upravljanja i vladavineprava (potpora političkom pluralizmu,slobodi medija i kvalitetnom pravosudnomsustavu), ukidanje smrtne kazneu zemljama u kojima ona još postoji, borbuprotiv mučenja kroz poduzimanje preventivnihmjera (na primjer, usavršavanjei obrazovanje policije) i represivnih mjera(osnivanje međunarodnih tribunala i kaznenihsudova), te borbu protiv rasizmai diskriminacije osiguravanjem političkihi građanskih prava.Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/rights/index_en.htmPotpredsjednica Europske komisije i povjerenicaza pravosuđe, temeljna prava igrađanstvo je Viviane REDING.Kontakt:GlasnogovornikMatthew NEWMANT: +32 2 296 2 406M: +32 498 962 406E: matthew.newman@ec.europa.euTržišno natjecanjePolitika tržišnog natjecanja EU-a nastojiomogućiti tržištima da osiguraju višepogodnosti za potrošače, poduzeća idruštvo u cjelini. To čini tako što štititržišno natjecanje na unutarnjem tržištui podupire kulturu konkurencije. To sepostiže jačanjem pravila i djelovanjatržišnog natjecanja, čiji je cilj osiguratida regulativa na odgovarajući načinima u vidu i tržišno natjecanje, izmeđudrugih interesa javnih politika. Tržišnonatjecanje pridonosi učinkovitomkorištenju nedovoljnih resursa društva,tehnološkom razvoju i inovacijama.Vlade EU-a dale su Europskoj komisijiširoke ovlasti za jačanje pravila tržišnognatjecanja, s izričitim ciljem da osiguraizravne koristi za potrošače. Komisijadjeluje na nekoliko područja. Sprječavatvrtke da ograničavaju konkurencijufiksiranjem cijena i/ili međusobnomraspodjelom tržišta. Redovito istražujei kažnjava tvrtke koje formiraju kartelkako bi na svojim tržištima održavalecijene visokima umjesto da se nadmećujedna s drugom. Isto tako, Komisijasprječava velike tvrtke da koriste dominantnipoložaj na tržištu kako bi previše20 EU za medije

naplaćivale svojim kupcima ili eliminiralemanje konkurente. Druga dužnost joj jeda kontrolira spajanja velikih tvrtki kojaimaju prekogranični učinak. Isto tako,Komisija nadgleda tržišno nadmetanjeu sektorima telekomunikacija, strujei plina, gdje je EU uklonila prijašnjedržavne monopole. Komisija pokušavauspostaviti ravnotežu kako bi osiguralada bivši monopoli ne koriste svojutržišnu moć protiv novih igrača natržištu, osiguravajući pritom da financijskipristupačne osnovne usluge budu naraspolaganju siromašnim ili invalidnimpotrošačima, odnosno onima koji živeu zabačenim ili udaljenim područjima.Komisija pažljivo prati državne potporejer one mogu narušiti nadmetanjeizmeđu poduzeća i loše utjecati natrgovinu između zemalja EU-a. Ako nekopoduzeće dobije državnu potporu, onobi moglo steći nepoštenu prednost nadsvojim konkurentima. To je razlog zaštoEU obično zabranjuje državne potpore.Iznimke su moguće za poduzećau zapostavljenim regijama, za malapoduzeća i za određene planove vezaneza promicanje istraživanja i razvoja,zaštite okoliša, izobrazbe, zapošljavanjaili kulture.Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/comp/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/dgs/competition/index_en.htmPotpredsjednik Europske komisije i povjerenikza tržišno natjecanje je JoaquínALMUNIA.Kontakt:GlasnogovornicaAmelia TORREST: +32 2 295 46 29M: +32 498 980 161E: amelia.torres@ec.europa.euEU za medije 21

PrometIako su mnogi aspekti prometne politikepod ingenerencijom nacionalnih vlada,europsko jedinstveno tržište ima jedinstvenuprometnu infrastrukturu. Europskaunija je sva svoja nacionalna prometnatržišta otvorila za tržišno natjecanje, posebiceu cestovnom i zračnom prometu, a unešto manjoj mjeri i u željezničkom prometu.Zahvaljujući tome, kamioni moguprevoziti i izvan vlastitih zemalja i više sene moraju prazni vraćati s međunarodnihputovanja. Liberalizirani zračni prometdonio je veću konkurenciju i niže cijenekarata, kao i veću međusobnu povezanostdržava članica. Nakon više godina pregovaranja,Europska unija je usvojila sporazumsa Sjedinjenim Državama o “otvorenomnebu” iz 2007. godine, prema kojem bilokoji zračni prijevoznik iz EU-a može letjetiod bilo koje zračne luke u EU-u do bilokojeg grada u SAD-u. Zahvaljujući tomdogovoru, koristi od liberalizacije EU-atrebale bi se proširiti i na transatlantskaputovanja. Isto tako, EU promiče velikeprojekte prometne infrastrukture, takozvaneTranseuropske mreže (TEN).Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/trans/index_en.htmPotpredsjednik Europske komisije i povjerenikza promet je Siim KALLAS.Kontakt:GlasnogovornicaHelen KEARNST: +32 2 298 76 38M:+32 498 987 638E: helen.kearns@ec.europa.eu22 EU za medije

Digitalna agendaInformacijsko društvoCiljevi europske politike informacijskogdruštva uključuju reguliranje tržišta informacijskihi komunikacijskih tehnologija,poticanje informacijskog društva u vidupomaganja u prevladavanju prepreka, odautorskih prava do sigurnosti, te osiguravanjeda Europa iskoristi mogućnostikoje joj informacijsko društvo nudi natako raznovrsnim područjima kao štosu zdravstvo, sigurnost i obrazovanje.Komisija je 2006. godine poduzela korakeza snižavanje neopravdano visokih cijenakoje su građani morali plaćati za razgovormobilnim telefonom kad bi putovaliu neku drugu zemlju EU-a. Cijene tih tzv.roaming poziva u prosjeku su 2007. paleza više od 60%, a 2008. i 2009. uslijedioje daljnji, manji pad. Drugi, dugoročnijiprioritet je spriječiti stvaranje “digitalnogjaza” između bogatijih i siromašnijih (čestoudaljenijih) regija EU-a koje imaju manjipristup internetu ili novim digitalnim uslugama,odnosno između država članicaEU-a. Unija je pokrenula nekoliko inicijativaza omogućavanje brzih širokopojasnihkomunikacija za kućanstva, za širenjeelektroničkih poslovnih usluga za poduzećai za uvođenje online javnih usluga.Trenutačna inicijativa, poznata kao “Digitalnaagenda”, predstavlja europsku strategijuza procvat digitalnog gospodarstvado 2020. godine. Sveukupni cilj Digitalneagende je omogućiti održivu gospodarsku isocijalnu korist od digitalnog jedinstvenogtržišta temeljenog na brzom i ultrabrzominternetu i međuoperabilnim aplikacijama.Više informacija možete pronaći na:http://ec.europa.eu/information_society/digital-agenda/index_en.htmEU za medije 23

Audiovizualna politika i medijiAudiovizualna i medijska politika EU-aprovodi se na četiri načina:››kroz regulatorni okvir – uglavnomputem Direktive o audiovizualnimmedijskim uslugama, čiji je cilj stvoritidjelotvorno jedinstveno europskotržište za audiovizualne medije, ali ieuropskih Preporuka o online zaštitidjece/maloljetnika i Europske filmskebaštine;››kroz programe financiranja (npr. ME-DIA) koji funkcioniraju kao nadopunanacionalnih sustava;››kroz mjere koje promiču online distribucijusadržaja i medijski pluralizam;››kroz djelovanje izvan EU-a čiji je ciljobrana europskih kulturnih interesa uSvjetskoj trgovinskoj organizaciji.Program MEDIA pruža financijsku potporuza širenje europske proizvodnjekvalitetnih filmova i televizijskih programa,za povećanje njihove cirkulacije u Europii šire te za povećanje konkurentnostilokalne industrije na međunarodnomplanu. Programi MEDIA pokrenuti su 1990.godine. Sadašnji se provodi u razdobljuod 2007. do 2013., a ukupni proračun muje 755 milijuna eura. Nakon što je uskladilasvoje zakone o elektroničkim medijimas propisima EU-a, Hrvatska se 2008.pridružila programu MEDIA 2007.Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/av/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/avpolicy/index_en.htmMedia desk Hrvatske:http://www.mediadesk.hr/Potpredsjednica Europske komisije i povjerenicaza Digitalnu agendu je Neelie KROES.Kontakt:GlasnogovornikJonathan TODDT: +32 2 299 41 07M: +32 498 994 107E: jonathan.todd@ec.europa.eu24 EU za medije

Industrija i poduzetništvoPoduzetnička politika EU-a omogućavaveću konkurentnost i otvaranje radnihmjesta. Obraća posebnu pozornost napotrebe proizvodne industrije te manjihi srednjih poduzeća. Poticanje rasta industrijatemeljenih na znanju i inovacijamakoje će povući gospodarstvo EU-ai otvoriti radna mjesta zahtijeva zdraveindustrijske osnove i sredstva za ovladavanjenovim tehnologijama. Poduzetničkapolitika EU-a usredotočena je na stvaranjeodgovarajućeg okruženja za ulaganja ukonkurentnost i inovacije, okruženja ukojem strateški važni sektori, ali i tradicionalneindustrije, mogu prosperiratiusvajanjem najmodernije tehnologije.Pokrenuti su posebni programi i fondoviza promicanje poduzetništva i vještina,poboljšavanje pristupa malih i srednjihpoduzeća tržištima i povećanje potencijalaza rast. Na primjer, Okvirni programza konkurentnost i inovacije (CIP) prvenstvenoje usredotočen na mala i srednjapoduzeća. Njegov proračun za razdoblje od2007. do 2013. iznosi 3,6 milijardi eura. CIPnaročito financira ulaganja u energetskuučinkovitost i obnovljive izvor energije,tehnologije zaštite okoliša te informacijskei komunikacijske tehnologije (ICT). Mala isrednja poduzeća predmet su posebne pozornostii glavnog programa EU-a za financiranjeznanstvenih istraživanja, poznatogkao FP7. EU je glavni izvor financiranja zaznanstvena i industrijska istraživanja i razvojputem tog programa. Godišnji proračuntog programa je veći od 7 milijardi eura.Hrvatska primjenjuje načela politike Zajednicekoja se odnosi na mala i srednjapoduzeća te, naročito, Europske povelje omalim poduzećima kojoj se pridružila 2003.godine. Isto tako, hrvatska definicija malihi srednjih poduzeća u skladu je s definicijomu Europskoj uniji. Od listopada 2007.godine, Hrvatska je pridružena Okvirnomprogramu za konkurentnost i inovacije.Pored toga, odabrana je za sudjelovanje uEuropskoj mreži za potporu poduzećima.Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/enter/index_en.htmProgram CIP u Hrvatskoj:www.mingorp.hr/default.aspx?id=1833Potpredsjednik Europske komisije i povjerenikza industriju i poduzetništvoAntonio TajaNI.Kontakt:GlasnogovornikCarlo CORAZAT: +32 2 295 17 52M: +32 498 992 862E: carlo.corazza@ec.europa.euEU za medije 25

Zaštita okolišaPolitika zaštite okoliša EU-a ima za svrhuštititi, očuvati i unaprijediti okoliš zasadašnje i buduće generacije. U tom cilju,ona predlaže politike koje osiguravaju visokurazinu zaštite okoliša u EU-u kojomse čuva kvaliteta života građana. Europskaunija ima neke od najviših standardazaštite okoliša na svijetu. Razvijala ih jedesetljećima kako bi riješila čitav niz pitanja.Danas su glavni prioriteti borbaprotiv klimatskih promjena, očuvanjebioraznolikosti, smanjivanje zdravstvenihproblema izazvanih zagađenjem i odgovornijekorištenje prirodnih resursa. Iakoim je glavna svrha zaštita okoliša, ti ciljevipridonose i gospodarskom rastu time štopotiču inovacije i poduzetništvo. Održivirazvoj je već dugo jedan od glavnih ciljevapolitike EU-a. Vođe EU-a pokrenuli su prvustrategiju EU-a za održivi razvoj 2001. godine.Dopunili su je 2006. kako bi moglaukloniti nedostatke i uzeti u obzir nove izazove.Taj revidirani plan, koji je usko povezans politikom borbe protiv klimatskihpromjena i energetskom politikom,naglašava važnost obrazovanja, istraživanjai javnog financiranja za postizanjeodržive proizvodnje i obrazaca potrošnje.Djelujući u tom pravcu, ona ispitujepritužbe građana i nevladinih organizacijai može pokrenuti sudske postupke ukolikosmatra da su prekršeni zakoni EU-a. Tapolitika osigurava financiranje projekatakoji pridonose zaštiti okoliša u EU-u. Od1992. godine, oko 2.600 projekata dobiloje određena sredstva iz LIFE-a, europskogfinancijskog instrumenta za zaštituokoliša. Šesti akcijski program Zajedniceza zaštitu okoliša predstavlja osnovni okvirza politiku EU-a za zaštitu okoliša zarazdoblje od 2002. do 2012. godine. Tajakcijski program detaljno planira glavnapodručja politike i izlaže mjere potrebneza njihovo ostvarivanje. Četiri prioritetnapodručja su: prirodni resursi i otpad,zaštita okoliša i zdravlje, priroda i bioraznolikostte klimatske promjene.Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/env/index_en.htmPovjerenik za zaštitu okoliša je JanezPOTOČNIK.Kontakt:GlasnogovornikJoe HENNONT: +32 2 295 35 93M: +32 498 953 593E: joseph.hennon@ec.europa.eu26 EU za medije

Ekonomska i monetarnapolitikaCilj ekonomske i monetarne politike EU-aje osigurati održivi gospodarski rast, visokurazinu zaposlenosti, stabilne javnefinancije i financijsku stabilnost. Radi sena povećavanju ekonomskog blagostanjagrađana Europske unije i šire. Ugovor izMaastrichta iz 1992. (Ugovor o Europskojuniji) izlaže temeljna pravila za uvođenjeeura. Ta pravila objašnjavaju ciljeveEkonomske i monetarne unije (EMU) –naprednog stadija gospodarske integracijetemeljene na jedinstvenom tržištu. Onaobuhvaća usku koordinaciju ekonomskihi fiskalnih politika i, za one zemlje koje zadovoljavajuodređene uvjete, jedinstvenumonetarnu politiku i jedinstvenu valutu –euro. Da bi mogla uvesti euro kao svojuvalutu, država članica mora zadovoljitinekoliko uvjeta, poznatih kao “kriterijikonvergencije” ili “kriteriji iz Maastrichta”.To su: niska i stabilna inflacija, stabilnostdeviznog tečaja i zdrave javne financije(pri čemu se misli na kamatne stope,proračunski deficit, stope inflacije i razinudržavnog duga). Od svih država EU-aočekuje se da uvedu euro, ali tek kadanjihova gospodarstva budu spremna.Stoga se zemlje koje su članicama EU-apostale 2004. i 2007. postupno pridružujueurozoni, a Danska i Ujedinjena Kraljevinatrenutačno ne koriste euro zbog posebnihpolitičkih sporazuma.Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/emu/index_en.htmPotpredsjednik Europske komisije za ekonomskui monetarnu politiku i euro je OlliREHN.Kontakt:Glasnogovornik:Amadeu ALTAFaj TARDIOT: + 32 2 295 26 58M: +32 498 952 658E: amadeu.altafaj-tardio@ec.europa.euEU za medije 27

Razvojna politikaViše od polovice novca koji se u svijetupotroši na pomoć siromašnim zemljamadolazi iz Europske unije i njezinih državačlanica, što ju čini najvećim donatoromna svijetu. Na primjer, EU osigurava čistuvodu i asfaltirane ceste siromašnim zemljama.Ujedno se služi trgovinom kakobi potaknula razvoj. Primarni i glavni ciljrazvojne politike EU-a je iskorijenjivanjesiromaštva na održivi način. Milenijskiciljevi razvoja ključ su te politike. Većinapomoći koju pruža EU dolazi u obliku bespovratnihpotpora. Europska investicijskabanka (EIB) stavlja na raspolaganjeograničene iznose u vidu povoljnih zajmovai investicijskog kapitala.Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/dev/index_en.htmPovjerenik za razvoj je Andris PIEBALGS.Kontakt:GlasnogovornicaCatherine RayT: +32 2 296 99 21M:+32 498 969 921E: catherine.ray@ec.europa.eu28 EU za medije

Unutarnje tržište i uslugeJedinstveno tržište EU-a jedno je odnajvećih postignuća EU-a. Ljudi, robe, uslugei novac mogu se unutar njega slobodnokretati. Jedinstveno tržište je od svojegnastanka otvorilo nekoliko milijuna radnihmjesta i stvorilo dodatno bogatstvo u iznosuvećem od 800 milijardi eura. Kad se uklonetrgovinske barijere i otvore nacionalnatržišta, više se poduzeća može međusobnonadmetati. To znači niže cijene i veći izborza potrošače. Tvrtke koje prodaju na jedinstvenomtržištu imaju neograničeni pristupskoro 500 milijuna potrošača u Europskojuniji. I dok se jedinstveno tržište uglavnomoslanja na tržišno natjecanje i regulatorekako bi jamčilo slobodno kretanje roba i usluga,slobodno kretanje ljudi zajamčeno jeŠengenskim sporazumom (nazvanom poluksemburškom gradiću gdje je potpisan).Time su uklonjene kontrole na većini unutarnjihgranica EU-a, a pojačane su kontrolena vanjskim granicama.Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/singl/index_en.htmPovjerenik za unutarnje tržište i usluge jeMichel BARNIER.Kontakt:GlasnogovornicaChantal HUGHEST: +32 2 296 44 50M: +32 498 964 450E: chantal.hughes@ec.europa.euEU za medije 29

Obrazovanje, kultura,višejezičnost i mladiObrazovanjeVrhunsko obrazovanje ključno je za razvojEurope kao društva znanja i njezinodjelotvorno konkuriranje u svjetskomglobaliziranom gospodarstvu. O obrazovnojpolitici kao takvoj odlučuje svakazemlja za sebe, ali zajedno postavljajuzajedničke ciljeve i razmjenjuju najboljupraksu. EU financira brojne programe tetako omogućava svojim građanima da unajvećoj mjeri iskoriste svoj osobni razvoji gospodarski potencijal EU-a tako što ćestudirati, usavršavati se ili volontirati udrugim zemljama. EU je izdvojila oko 7milijardi eura za cjeloživotno učenje zarazdoblje od 2007. do 2013. godine. Glavniprogrami su:››Leonardo da Vinci (strukovno obrazovanjei usavršavanje),››Erasmus (studentska mobilnost isveučilišna suradnja), nešto noviji E-rasmus Mundus (program za poslijediplomcei znanstvenike koji objedinjujestudije na najmanje tri europskasveučilišta),››Grundtvig (financira programe zaobrazovanje odraslih, posebicetransnacionalna partnerstva, mrežei mobilnost) i››Comenius (financira suradnju izmeđuškola i njihovih nastavnika).Hrvatska je 2011. godine postalaravnopravnom članicom Programa zacjeloživotno učenje i Mladi na djelu. Krozprojekte sveučilišne suradnje, Hrvatskasudjeluje i u programu Tempus. Tempusje program EU-a koji podupire modernizacijuvisokog obrazovanja u zemljamapartnerima iz istočne Europe, srednjeAzije, zapadnog Balkana i iz mediteranskeregije.Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/educ/index_en.htm30 EU za medije

KulturaEuropska unija i njezine države članicecijene svoje zajedničko kulturno nasljeđei svoju kulturnu raznolikost. Europskaunija želi sačuvati i poduprijeti tu raznolikosti učiniti je dostupnom i drugima. Tisu ciljevi izričito navedeni u Ugovoru izMaastrichta iz 1992. godine, koji je prviput formalno priznao kulturnu dimenzijueuropskih integracija. EU provodi programekoji podupiru određene kulturneindustrije, potičući ih da iskoriste povoljneprilike koje im pružaju jedinstveno tržištei digitalne tehnologije. Unija kulturnudimenziju uključuje i u mnoga drugapodručja politika, na primjer, obrazovanje(uključujući i učenje jezika), znanstvenaistraživanja, potporu informatičkim i komunikacijskimtehnologijama te društvenii regionalni razvoj. Jedna od najvažnijihinicijativa EU-a, program Kultura, sada jeveć afirmirana. U sadašnjem obliku trajeod 2007. do 2013. godine, s ukupnimproračunom za to razdoblje u iznosu od400 milijuna eura. Pokriva sve kulturneaktivnosti koje nisu iz audiovizualnogpodručja. Tim programom, koji se provodii u Hrvatskoj od 2007., nastoji se postići triglavna cilja: promicanje prekogranične mobilnostiradnika u kulturnom sektoru, poticanjetransnacionalne cirkulacije kulturnih iumjetničkih proizvoda i njegovanje interkulturnogdijaloga. Potpora jezičnoj raznolikostijedno je od operativnih načela EU-a.Nakon pridruživanja novih članica 2004. i2007. godine, broj službenih jezika Unije porastaoje s 11 na 23. Nakon pristupanja Uniji,hrvatski će postati 24. službeni jezik EU-a.Unija zahtijeva da njezino zakonodavstvobude napisano na svim jezicima te na tajnačin dostupno svim građanima.Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/cult/index_en.htmKulturna kontaktna točka Ministarstvakulture:www.min-kulture.hr/default.aspx?id=4961Povjerenica za obrazovanje, kulturu,višejezičnost i mlade je AndroullaVASSILIOU.Kontakt:GlasnogovornikDennis ABBOTTT: +32 2 295 92 58M: +32 498 959 258E: dennis.abbott@ec.europa.euEU za medije 31

Oporezivanje, carina, revizija iborba protiv prijevaraOporezivanjeEU osigurava da nacionalni porezni propisibudu u skladu s glavnim ciljevimaUnije vezanim uz otvaranje radnih mjestai da poduzećima iz jedne zemlje nedaju nepoštenu prednost pred njihovimkonkurentima iz druge zemlje. Različitedržave članice imaju različite prioritete u izdacima.EU se ne miješa u te prioritete, poduvjetom da države članice ne prekoračujuprihvatljiva ograničenja izdataka. Ako toučine i previše se zaduže, mogle bi ugrozitigospodarski rast ostalih zemalja EU-a.No, ako vode razboritu gospodarsku politiku,imaju znatnu slobodu u odabiru načinatrošenja svog novca, a time i u određivanjukoje će poreze prikupljati za financiranjepotrošnje. Određivanje stope poreza nadodanu vrijednost (PDV) zahtijeva određenistupanj uključenosti EU-a jer ona predstavljatemelj valjanog funkcioniranjajedinstvenog tržišta i poštenog tržišnognatjecanja u cijeloj Europskoj uniji. Unija jestoga odredila gornju i donju granicu stopaPDV-a koja se može uvesti. Svejedno, toostavlja dovoljno prostora za nacionalnerazlike u stopama PDV-a; u nekim okolnostimamoguće je čak prekoračiti donjugranicu. Promjene i razlike u trošarinamaza benzin, pića i cigarete vrlo lako mogunaškoditi tržišnom nadmetanju na cijelompodručju Unije. To je razlog zašto su onepodložne nekim zajedničkim pravilima.EU ima zajednička pravila i za oporezivanjeenergetskih proizvoda. Time se Unijiomogućava jedinstveni pristup njihovomkorištenju kao poticaja za energetskuučinkovitost. No, pravila su i tu dovoljnofleksibilna te mogu uzeti u obzir i specifičnenacionalne okolnosti.Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/cust/index_en.htmCarinaCarinska unija bila je jedan od najranijihkamena temeljaca EU-a. Njome su ukinutecarinske pristojbe na unutarnjim granicama,a uveden je jedinstveni sustav oporezivanjauvoza. Kontrola na unutarnjim granicamavremenom je nestala. Carinike danasmožete vidjeti samo na vanjskim granicamaEU-a. Carinska unija je jedinstveno trgovinskopodručje u kojem se roba slobodnokreće, bilo da je proizvedena u Europskojuniji ili uvezena izvana. Carinici brinu da svebude u skladu s europskim i međunarodnimpropisima o zaštiti okoliša i zdravlja i sigurnostipotrošača. Također, brinu o zaštitiugroženih vrsta i štite kulturnu baštinutime što traže krijumčarena umjetničkablaga. Provjeravaju zakonitost izvozaosjetljive tehnologije koja bi se mogla iskoristitiza izradu nuklearnog ili kemijskogoružja. Carinski službenici ujedno su i na32 EU za medije

prvoj crti borbe protiv različite falsificiranerobe, poput mobilnih telefona i lijekova, ivrebaju piratske CD-ove i softvere. To čineu interesu javnog zdravlja i sigurnosti teda bi zaštitili radna mjesta onih koji rade ulegalnim tvrtkama koje tu robu proizvode.Oni obavljaju i važan posao prikupljanjastatističkih podataka. Odluka treba li uvestiograničenja na robu koja bi mogla predstavljatinepoštenu konkurenciju proizvodima izEU-a temelji se i na njihovim podacima. Carinskislužbenici odgovorni su i za utvrđivanjeprijevara kod prijava i plaćanja poreza nadodatnu vrijednost (PDV), kao i prijevarau vidu izbjegavanja plaćanja trošarina naproizvode poput cigareta.Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/tax/index_en.htmBorba protiv prijevaraKako bi ojačala mehanizme za sprječavanjeprijevara, Europska komisija osnovala je Europskiured za borbu protiv prijevara (OLAF).On brine o financijskim interesima Europskeunije i njezinih poreznih obveznika.Zloporaba strukturnih fondova EU-a koji financirajupoljoprivredu, socijalne projektei regionalni razvoj najveća je pojedinačnakategorija prijevare protiv koje se OLAFmora boriti. Posao OLAF-a je i otkrivanjekrijumčarene robe. Misija OLAF-a je zaštitafinancijskih interesa Europske unije, borbaprotiv prijevara, korupcije i bilo koje drugenezakonite aktivnosti. To se odnosi i na sve financijskenepravilnosti u europskim institucijama,iako je takvih primjera malo. Jedna odključnih uloga OLAF-a je koordinacija. Budućida se nalazi u središtu istražiteljske mreže,OLAF je u mogućnosti osigurati neprekidnilanac djelovanja u vrlo različitim nacionalnimistražiteljskim i pravosudnim sustavima.OLAF ili neka država članica vode koordinacijskicentar u Bruxellesu za zajedničke carinskeoperacije koji pruža tehničku ili logističkuopremu 24 sata na dan.Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/fraud/index_en.htmPovjerenik za oporezivanje, carinsku uniju,reviziju i borbu protiv prijevara je AlgirdasŠEMETA.Kontakt:GlasnogovornicaEmer TRayNORT : +32 2 29 21548M: +32 498 983 871E: emer.traynor@ec.europa.euEU za medije 33

Vanjska trgovinaVanjskotrgovinska politika EU-a ima zacilj liberalizaciju svjetske trgovine za dobrobitkako bogatih, tako i siromašnih zemalja.EU je najveći trgovinski partner nasvijetu: na trgovinu otpada 20% svjetskoguvoza i izvoza. Upravo je slobodna trgovinaizmeđu njegovih članica ono što jepoduprlo osnivanje EU-a prije 50 godina.Uklonivši carine iz međusobne trgovine,države EU-a su ujedno ujedinile svojecarine na robu uvezenu izvana. Trgovinskasu pravila multilateralna, ali samatrgovina je bilateralna – odvija se izmeđukupaca i prodavatelja, između izvoznika iuvoznika. To je razlog zašto je EU razvilai mrežu bilateralnih trgovinskih sporazumas pojedinačnim zemljama i regijamaširom svijeta. Trgovinska politika EU-ausko je povezana s njezinom razvojnompolitikom. U skladu sa svojim Općimsustavom povlastica (GSP), Unija je odobrilaoslobađanje od carine ili niže cijeneza većinu robe koja se na njezino tržišteuvozi iz zemalja u razvoju. EU je razvilanovu trgovinsku i razvojnu strategiju sasvojih 78 partnera iz skupine zemaljaAfrike, Pacifika i Kariba, s ciljem njihoveintegracije u svjetsko gospodarstvo.Međutim, EU nema posebne trgovinskesporazume sa svojim glavnim trgovinskimpartnerima među razvijenim zemljama,poput Sjedinjenih Američkih Država iJapana. Trgovina se obavlja putem mehanizamaSvjetske trgovinske organizacije(WTO), iako je EU s obje zemlje sklopilamnoge sporazume u pojedinačnim sektorima.Okvir WTO-a primjenjuje se i natrgovinu između Europske unije i Kine,koja se svjetskom trgovinskom tijelupriključila 2001. godine. Kina je sada drugipo veličini trgovinski partner Europskeunije nakon SAD-a.Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/comm/index_en.htmPovjerenik za trgovinu je Karel DE GUCHT.Kontakt:GlasnogovornikJohn CLANCYT: +32 2 295 37 73M: +32 498 953 773E: john.clancy@ec.europa.eu34 EU za medije

Javno zdravstvo i zaštitapotrošačaJavno zdravstvoSvaka je članica EU-a slobodna samaodlučivati o zdravstvenim politikama kojenajviše odgovaraju nacionalnim prilikamai tradicijama, no sve države članice dijelezajedničke vrijednosti. Među tim vrijednostimasu pravo svih na iste visoke standardejavnog zdravstva i ravnopravan pristupkvalitetnoj zdravstvenoj skrbi. Da bi ostvarilate zajedničke ciljeve, EU godišnje trošiviše od 50 milijuna eura na aktivnosti čiji jecilj poboljšati zdravstvenu skrb, promicatidobro zdravlje (uključujući i smanjivanjenejednakosti), te omogućiti više informacijai znanja o zdravlju. Strategija u sklopu Akcijskogplana za okoliš i zdravlje proučava vezeizmeđu okolišnih čimbenika s jedne strane iastme, alergija, bolesti dišnih putova, raka ineuroloških razvojnih poremećaja (npr. autizami problemi s govorom) s druge strane.Povrh toga, EU je za razdoblje od 2007. do2013. izdvojila šest milijardi eura u skladu saSedmim okvirnim programom za istraživanjei tehnološki razvoj (FP7). Naglasak je stavljenna korištenje rezultata temeljnih otkrića zakliničke primjene, razvijanje i vrednovanjenovih terapija, strategije za promicanjezdravlja i prevenciju, bolje dijagnostičkealate i medicinske tehnologije te održive iučinkovite sustave zdravstvene skrbi. Drugiprogram aktivnosti Zajednice u područjuzdravstva za razdoblje od 2008. do 2013.godine stupio je snagu 1. siječnja 2008.,nakon Prvog programa (2003.–2008.) kojije uspješno financirao više od 300 projekatai drugih akcija. Program ima tri glavnacilja: nastoji povećati zdravstvenu sigurnostgrađana, promicati zdravlje i smanjitizdravstvenu neravnopravnost te širiti informacijei znanje o zdravlju.Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/health/index_en.htmSigurnost hraneEU ima sveobuhvatnu strategiju za sigurnosthrane. Ona se odnosi ne samona sigurnu hranu, već i na zdravlje i dobrobitživotinja i zdravlja bilja. Strategijaomogućuje sljedivost hrane čak i kad toznači prelaženje unutarnjih granica EU-a,tako da ne dolazi do zadržavanja trgovinei da europski građani imaju velik izborhrane. Na hranu proizvedenu u EU-u iuvoznu hranu primjenjuju se visoki standardi.Strategija EU-a za sigurnost hraneima tri ključna elementa – zakonodavstvovezano uz sigurnost ljudske i životinjskehrane, dobre, znanstveno utemeljenesavjete na kojima se zasnivaju odluke teprovođenje i nadzor. Zakonodavstvo jesveobuhvatno – pokriva životinjsku i ljudskuhranu, a obuhvaća i higijenu hrane. Europskaagencija za sigurnost hrane (EFSA)neovisna je agencija smještena u ParmiEU za medije 35

(Italija). Ona pruža savjete kad se sastavljajupropisi i kada kreatori politika morajuriješiti probleme vezane uz pojavu panikeoko sigurnosti hrane. Komisija provodizakone EU-a o ljudskoj i životinjskoj hranitako što provjerava jesu li propisi EU-a naodgovarajući način uključeni u nacionalnezakone i primjenjuju li se u svim zemljamaEU-a; provodi ih inspekcijama na licumjesta u Europskoj uniji i izvan nje.Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/food/index_en.htmZaštita potrošačaEuropska politika zaštite potrošača nastojiosigurati da interesi potrošača buduugrađeni u zakonodavstvo EU-a u svimrelevantnim područjima. Između ostalog,potrošačka politika može pridonijetiublažavanju socijalnih problema te na tajnačin pridonosi koherentnijem društvuu svim državama članicama EU-a. Ta politikaujedno osigurava da potrošačka tržištabudu konkurentna, otvorena, transparentnai poštena te da nude sigurne proizvodei usluge. U siječnju 2004. godine, EUje uvela nove stroge propise o povlačenjuneispravnih proizvoda. Europska komisijasada svake godine dobiva više od 1.000obavijesti o opasnim ili nesigurnim proizvodima.Glavni rizični proizvodi su igračke;nakon njih slijede električni aparati i opremaza rasvjetu. Novi propisi postavljaju i uvjeteza proizvode poput sportske opreme iopreme za igrališta, opreme za bebe, plinskeuređaje i većine proizvoda za kućanstva, naprimjer, tekstil i namještaj. Tijekom godina,poduzet je veći broj mjera za zaštitu širihinteresa potrošača u područjima poputpoštene poslovne prakse, obmanjujućegili komparativnog oglašavanja, indikatoracijena i etiketiranja, nepoštenih uvjeta ugovora,prodavanja na daljinu i po kućama,timesharinga, turističkih paket-aranžmanai prava putnika.Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/cons/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/consumers/strategy/index_en.htmPovjerenik za zdravstvenu i potrošačkupolitiku je John DALLI.Kontakt:GlasnogovornikFrédéric VINCENTT: +32 2 298 71 66M: +32 498 987 166E: frederic.vincent@ec.europa.eu36 EU za medije

Istraživanje, inovacije iznanostIstraživanja i razvoj pridonose gospodarskomrastu i otvaranju radnih mjesta. CiljEU-a je ostvariti integrirani pristup politikamaistraživanja i razvoja. Da bi ostalakonkurentnom, EU mora više trošiti naistraživanje i razvoj, kako bi u tome bilaizjednačena sa svojim glavnim konkurentima.Najkonkretniju manifestaciju europskepolitike istraživanja i razvoja predstavljaSedmi okvirni program za razdoblje od2007. do 2013. (FP7), koji ima proračunod 50,5 milijardi eura. Cilj je tog programastvoriti Europsko istraživačko područje(ERA) koje zamjenjuje suradnju s integriranimprekograničnim i multidisciplinarnimistraživačkim programima. FP7ima četiri osnovna bloka aktivnosti:››suradnja (zajednička istraživanjana raznim područjima, na primjer:zdravstvo, hrana, poljoprivreda, ribarstvoitd.),››ideje (osnivanje Europskog istraživačkogcentra za pružanje potporegraničnim istraživanjima),››ljudi (ljudski potencijali),››kapaciteti (istraživanje infrastrukture,razvoj potencijalnih istraživačkih kapacitetamalih i srednjih poduzeća).Kroz različite programe EU-a, Hrvatska jeprimila sredstva za unaprjeđenje znanostii istraživanja u zemlji. Hrvatska sudjelujei u programu FP7.Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/rd/index_en.htmPovjerenica za istraživanja, inovacije iznanost je Márie GEOGHEGAN-QUINN.Kontakt:GlasnogovornikMichael JENNINGST: +32 2 296 33 88M: +32 498 986 880E: michael.jennings@ec.europa.euEU za medije 37

Proračun i financijskoprogramiranjeProračun omogućava Europskoj unijida zadovolji potrebe za financiranjemsvojih programa i projekata na područjurazličitih politika. U svojem najjednostavnijemobliku, ukupni proračun EU-apodijeljen je na sedam dijelova, po jedanza svaku godinu tekućeg financijskogokvira za razdoblje od 2007. do 2013. godine.Taj sustav omogućava dugoročnijeplaniranje, kao i fleksibilnost i odgovornostsvake godine. Višegodišnji okvirodređuje granice i ciljeve za djelovanjeEU-a. Godišnji proračun pokriva svakupojedinačnu stavku izdataka, od olovakaza administraciju preko potporaza poljoprivrednike EU-a, pa do pomoćigospodarski manje razvijenim regijamaUnije. Kad se uspostavi “financijskiokvir”, on sadrži maksimalni iznos kojiEU planira potrošiti te precizira načinna koji se on dijeli po predmetima izgodine u godinu, iako se o točnom iznosugodišnjeg proračuna svake godine pregovara.Sve u svemu, EU svake godine u imesvojih građana potroši 1% svojeg brutonacionalnog dohotka (BND), odnosnooko 130 milijardi eura. To iznosi oko 235eura po stanovniku EU-a svake godine.Europska komisija svake godine iznosiprijedlog za svaku politiku i program. Noizabrani zastupnici u Europskom parlamentui Vijeće Europske unije su ti kojiodlučuju o planovima potrošnje za idućugodinu. Izdatke temeljito provjerava i Europskirevizorski sud.Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/financ/index_en.htmhttp://www.europarl.europa.eu/news/public/focus_page/034-83461-266-09-39-905-20100923FCS83457-23-09-2010-2010/default_en.htmPovjerenik za financijsko programiranje iproračun je Janusz LEWANDOWSKI.Kontakt:GlasnogovornikPatrizio FIORILLIT: +32 2 295 81 32M: +32 498 958 132E: patrizio.fiorilli@ec.europa.eu38 EU za medije

Ribarstvo i pomorska politikaPrioritet europske ribarske politike jepronaći pravu ravnotežu između postojanjakonkurentne ribarske industrije sjedne strane i postojanja održivog ribljegfonda i održivog morskog eko-sustavas druge strane. Europski ribarski fondraspolaže s 3,85 milijardi eura koje u razdobljuod 2007. do 2013. može potrošiti naprioritete koje svaka država članica postavina temelju vlastitih odluka o tome što jojje najpotrebnije. Taj se novac može upotrijebitiza morsko i slatkovodno ribarstvo,tvrtke koje se bave akvakulturom, udrugeproizvođača, prerađivački i marketinškisektor te za gospodarsku diversifikaciju uribarskim zajednicama. Kako bi osiguralapridržavanje ograničenja u ribarenju uinteresu dugoročnog opstanka ribljegfonda, Europska unija je 2005. osnovalaAgenciju za kontrolu ribarstva zajednice.Integrirana pomorska politikaobuhvaća pomorski prijevoz, konkurentnostpoduzeća u pomorskom sektoru,zapošljavanje, znanstvena istraživanja,ribarstvo i zaštitu morskog okoliša. Kakobi naglasila važnost ovog sektora, Europskakomisija je 20. svibnja proglasila Europskimdanom mora.Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/fish/index_en.htmPovjerenica za pomorska pitanja i ribarstvoje Maria DAMANAKI.Kontakt:GlasnogovornikOliver DREWEST: +32 2 299 24 21M: +32 498 980 081E: oliver.drewes@ec.europa.euEU za medije 39

Međunarodna suradnja,humanitarna pomoć iodgovor na krizeEU nastoji pružiti pomoć onima kojimaje potrebna, i to što je prije moguće. Točini bez obzira na rasu, vjeru ili političkauvjerenja i bez obzira je li kriza izazvanaljudskim sukobom ili prirodnom katastrofom.Operacijama pružanja pomoći odstrane Europske unije upravlja ECHO,njezin ured za humanitarnu pomoć. AktivnostiECHO-a odražavaju širenje ozbiljnihkriza širom svijeta i spremnost EU-ada preuzme vodstvo u pribavljanju bitneopreme i stručne pomoći žrtvama. Njezinprosječni godišnji proračun posljednjihgodina iznosi oko 700 milijuna eura. Prvadužnost ECHO-a je pomagati u spašavanjui čuvanju života, smanjivanju patnji izaštiti integriteta i dostojanstva stradalih.Među stvarima koje treba hitno dostavitimogu biti šatori, pokrivači i druge važnestavke, poput hrane, lijekova, medicinskihuređaja, sustava za pročišćavanjevode i goriva. Isto tako, ECHO financiramedicinske ekipe, stručnjake zarazminiranje, prijevoz i logističku potporu.Od 1992. godine vodio je operacije uviše od 100 zemalja.Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/hum/index_en.htmPovjerenica za međunarodnu suradnju,humanitarnu pomoć i djelovanje u krizamaje Kristalina GEORGIEVA.GlasnogovornikDavid SHARROCKT: +32 2 296 89 09M: +32 460 750 628E: david.sharrock@ec.europa.eu40 EU za medije

EnergetikaEuropska energetska politika ima triključna cilja:››održivost – aktivna borba protiv klimatskihpromjena promicanjem obnovljivihizvora energije i energetskeučinkovitosti;››konkurentnost – povećavanjeučinkovitosti europske energetskemreže kroz istinski konkurentno unutarnjetržište energije;››sigurnost opskrbe – bolja koordinacijaopskrbe EU-a energijom i potražnjeza energijom u međunarodnom kontekstu.Cilj energetske politike EU-a je i da Europazauzme vodeće mjesto u svijetuna području obnovljivih izvora energijei niskougljičnih tehnologija. U prosincu2008. godine, EU je usvojila sveobuhvatnipaket mjera za smanjivanje doprinosaglobalnom zatopljenju i osiguravanjepouzdane i dovoljne opskrbe energijom.Poticaj toj politici daje se kako bi se ostvarilodvadesetpostotno smanjenje stakleničkihplinova u EU-u do 2020. godine (u usporedbis razinama iz 1990-ih), uglavnompoticanjem korištenja obnovljive energije ireguliranja potrošnje energije. Te će mjereujedno smanjiti ovisnost o uvozu plina inafte i pridonijeti zaštiti gospodarstva odnestabilnih cijena energije i nesigurne opskrbe.Budući da uvjeti na tržištu ne potičuuvijek korištenje obnovljivih izvora energijeu Europi, EU koristi program Inteligentnaenergija u Europi (IEE) kao sredstvoza financiranje mjera za poboljšavanje tihuvjeta i kretanje prema energetski inteligentnojEuropi. S proračunom od 730milijuna eura za razdoblje od 2007. do2013. godine, program Inteligentna energijau Europi pomoći će u ostvarivanjuambicioznih ciljeva vezanih za klimatskepromjene i energiju. Program podupirekonkretne projekte, inicijative i najboljupraksu kroz objavu godišnjih natječaja. IEEje dio europskog Okvirnog programa zakonkurentnost i inovacije (CIP). Hrvatska uCIP-u sudjeluje od 2007. godine.Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/ener/index_en.htmPovjerenik za energetiku je GüntherOETTINGER.Kontakt:GlasnogovornicaMarlene HOLZNERT: +32 2 296 01 96M: +32 498 982 280E: marlene.holzner@ec.europa.euEU za medije 41

Regionalna politikaRegionalna politika predstavlja instrumentsolidarnosti i snažnu silu za koheziju i gospodarskuintegraciju. Kohezija naglašavanačelo pogodovanja građanima putemsmanjivanja jaza u dohotku i blagostanjukoji postoji između regija. U razdoblju od2007. do 2013. godine, na regije se troši36% proračuna EU-a. Tri su cilja na kojasu usredotočeni napori na tom području:konvergencija, konkurentnost i suradnja.Oni su spojeni u ono što se danas nazivakohezijskom politikom. Prioritet su zemlječlanice iz srednje i istočne Europe te regijeostalih zemalja EU-a koje imaju posebnepotrebe. Tri su značajna fonda u središturegionalne politike:››Europski fond za regionalni razvoj (ERDFpokriva programe koji obuhvaćajuopću infrastrukturu, inovacije i ulaganja.Novac iz ERDF-a na raspolaganju jenajsiromašnijim regijama širom EU-a;››Europski socijalni fond (ESF) plaća projektestrukovnog usavršavanja i drugevrste pomoći u zapošljavanju, kao i projekteza otvaranje radnih mjesta. Kao iu slučaju ERDF-a, svaka zemlja EU-a imapravo zahtijevati pomoć ESF-a.;››Kohezijski fond pokriva projekte zazaštitu okoliša i projekte za prometnuinfrastrukturu te za razvoj obnovljiveenergije. Financiranje iz ovog izvorarezervirano je za zemlje čiji je životnistandard niži od 90% prosječnogstandarda EU-a. To se odnosi na 12najnovijih članica te Portugal i Grčku.Španjolska, koja je ovaj fond koristilaranije, postupno je izašla iz skupine zemaljakoje imaju pravo na ta sredstva.Većina regionalnih izdataka rezerviranaje za regije s BDP-om ispod 75% prosjekaUnije i pomaže u unaprjeđivanju njihoveinfrastrukture i razvijanju njihovih gospodarskihi ljudskih potencijala. To se odnosina 17 od 27 zemalja članica EU-a. S drugestrane, svih 27 članica imaju pravo na financiranjeza potporu inovacija i istraživanja,održivog razvoja i osposobljavanje za radnamjesta u manje razvijenim regijama. Manjiiznos odlazi na projekte prekogranične imeđuregionalne suradnje.Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/reg/index_en.htmPovjerenik za regionalnu politiku je JohannesHAHN.Kontakt:GlasnogovornikTon van LIEROPT: +32 2 296 65 65M: +32 498 966 565E: ton.van-lierop@ec.europa.eu42 EU za medije

Borba protiv klimatskih promjenaBorba protiv klimatskih promjena je jedanod najvećih izazova s kojim se suočava EU.Europska unija je predvodnica borbe protivklimatskih promjena na globalnoj razinite je imala je ključnu ulogu u donošenjudva međunarodna ugovora: KonvencijaUN-a o klimatskim promjenama koja jeusvojena 1992. godine i Protokol iz Kyota,dogovoren 1997. godine. Iako se usvajanjeova dva ugovora može smatrati važnimpostignućem, najnoviji znanstveni dokazipokazuju da se još mnogo toga mora učinitina globalnoj razini kako bi se spriječilo daklimatske promjene dosegnu opasnu razinu.U prosincu 2008. godine EU je usvojilacjelovitu politiku o energetskim i klimatskimpromjenama uključujući i ambiciozne ciljeveza 2020. godinu. Ti ciljevi uključuju: smanjenjestakleničkih plinova za 20% (30%ukoliko se postigne međunarodni dogovor);smanjenje potrošnje energije za 20%te povećanje energetske učinkovitosti; tepovećanje korištenja obnovljivih izvora energijakako bi se pokrilo 20% potreba EU-a.Više informacija možete pronaći na:http://ec.europa.eu/climateaction/eu_action/index_en.htmPovjerenica za borbu protiv klimatskihpromjena je Connie HEDEGAARD.Kontakt:GlasnogovornikIsaac VALERO LADRONT: +32 2 296 49 71M: +32 498 964 971E: isaac.valero-ladron@ec.europa.euProširenje i Europska politikasusjedstvaEuropska unija otvorena je svakoj europskojzemlji koja je demokratska, ima tržišnogospodarstvo i posjeduje administrativnekapacitete za ispunjavanje prava i obvezačlanstva. To znači da je proširenje trajan proces.EU je već primila nove članice u nekolikovalova. Svako proširenje pridonijelo ješirokoj kulturnoj i jezičnoj raznolikosti kojapredstavlja značajku Europske unije. Osnovnekriterije za članstvo, poznate kao „kriterijiiz Kopenhagena“, šefovi vlada EU-a utvrdilisu na sastanku u Kopenhagenu 1993.godine. Da bi se mogle pridružiti, novečlanice moraju imati: stabilne institucijeEU za medije 43

koje jamče demokraciju, vladavinu prava,ljudska prava, poštivanje manjina i njihovuzaštitu; funkcionalno tržišno gospodarstvoi sposobnost suočavanja s pritiscimakonkurencije i tržišnim silama unutar Unije;sposobnost preuzimanja obveza koje proizlazeiz članstva, uključujući podupiranjeciljeva Unije, te javnu upravu koja je sposobnau praksi primjenjivati zakone EU-a iupravljati njima. Još prije nego što su se Bugarskai Rumunjska pridružile Uniji, započelisu (u listopadu 2005.) pristupni pregovori sdruge dvije države, Turskom i Hrvatskom.U lipnju 2010. godine, Europsko vijećeodlučilo je otvoriti pregovore s Islandom,a u prosincu iste godine i s Crnom Gorom.Zahtjev za članstvom kojeg je podnijelaBivša Jugoslavenska Republika Makedonijaformalno je prihvaćen od strane EU-a, alidosad još nije određen datum početkapristupnih pregovora. Europska unija jeotvorena za daljnje proširenje na područjuzapadnog Balkana, što će naposljetku obuhvatitiAlbaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovou skladu s rezolucijom 1244 Vijeća sigurnostiUN-a i Srbiju.Europska politika susjedstva (ENP) razvijenaje 2004. kako bi se izbjegao nastanaknovih podjela između proširene Europskeunije i njezinih susjeda. Taj okvir predloženje za 16 najbližih susjeda EU-a – Alžir, Armeniju,Azerbajdžan, Bjelorusiju, Egipat, Gruziju,Izrael, Jordan, Libanon, Libiju, Moldaviju,Maroko, Okupirani Palestinski Teritorij, Siriju,Tunis i Ukrajinu. Europska politika susjedstvaje izmijenila odnose između Europske unijei njezinih susjeda na sljedeći način: pojačaose profil i intenzitet političkih kontakata;trgovina je porasla za dvoznamenkasti brojpostotaka, uz pomoć nepokolebljivog procesaliberalizacije i regulatorne konvergencije;ojačana je mobilnost s određenim partnerimau sklopu ENP-a; pomoć EU-a poraslaje za 32% u financijskom okviru za razdobljeod 2007. do 2013.Više informacija možete pronaći na:http://ec.europa.eu/enlargement/index_en.htmhttp://europa.eu/pol/enlarg/index_en.htmPovjerenik za proširenje i politiku susjedstvaje Štefan FÜLE.Kontakt:GlasnogovornikPeter STANOT: +32 2 295 74 84M: +32 460 757 484E: peter.stano@ec.europa.eu44 EU za medije

Zapošljavanje, socijalnapolitika i uključivanjeEU je razvila Europsku strategijuzapošljavanja kako bi potaknularazmjenu informacija i zajedničke razgovoresvih država članica, pokušavajući takozajednički pronaći rješenja ili najboljupraksu koja bi mogla pripomoći otvaranjudodatnih i boljih radnih mjesta u svakojdržavi članici. Kroz Europski socijalnifond (ESF), EU podupire zapošljavanje ipodizanje životnog standarda u cijelojEuropskoj uniji, ulažući u obrazovanje iusavršavanje. Svake godine pomogne okodevet milijuna Europljana. ESF je ključnielement strategije Europa 2020., čiji jecilj poboljšavanje života građana EU-akroz pružanje boljeg obrazovanja i većihizgleda za pronalaženje posla. Europskifond za prilagodbe globalizaciji (EGF)osnovan je da bi podupirao radnike kojiizgube posao uslijed promjena obrazacau globalnoj trgovini, tako da mogupronaći novi posao što je brže moguće.EGF-u je svake godine na raspolaganjumaksimalni iznos od 500 milijuna eura zafinanciranje takvih intervencija. EU imai program PROGRESS, za zapošljavanjei socijalnu solidarnost. Osnovan je da bipružao financijsku potporu provođenjuciljeva Europske unije na područjuzapošljavanja, socijalne politike i jednakihmogućnosti, kao što je to navedeno u Socijalnojagendi. Od siječnja 2011. godine,Hrvatska kao punopravna članica možesudjelovati u programu PROGRESS, a ESFće joj biti na raspolaganju nakon pristupanja.Hrvatska se trenutačno pripremaza ESF kroz projekte koji se provode u sklopuKomponente IV pretpristupnog programaIPA – Razvoj ljudskih resursa.Više informacija možete pronaći na:http://europa.eu/pol/socio/index_en.htmHrvatski zavod za zapošljavanje:http://www.hzz.hr/default.aspx?id=6198http://www.hzz.hr/default.aspx?id=6358vPovjerenik za zapošljavanje, socijalnu politikui uključivanje je László ANDOR.Kontakt:GlasnogovornicaCristina ARIGHOT: +32 2 298 53 99M: +32 498 982 118E: cristina.arigho@ec.europa.euEU za medije 45

Unutarnji posloviJedan od osnovnih ciljeva Europske unije jepružiti njenim građanima prostor bez unutarnjihgranica u kojemu će se svi građani,bili oni iz EU-a ili ne, moći kretati, živjeti iraditi, donositi nove ideje i znanje te biti sigurniu poštivanje njihovih prava i sigurnosti.Politike u području unutarnjih poslova imajuključnu ulogu u tom kontekstu te pridonosestvaranju prostora slobode, sigurnosti ipravde. One uključuju pitanja imigracije (legalnei ilegalne), azil, te unutarnju sigurnostkoja djeluje na područjima borbe protiv terorizmai organiziranog kriminala, policijskesuradnje i upravljanje vanjskim granicama.Suradnja sa zemljama koje nisu članice EU-au tim područjima je od ključne važnosti.Djelovanje unutarnjih poslova temelji se naProgramu iz Stockholma koji je usvojen uprosincu 2009. godine, a koji definira širokiaspekt djelovanja unutarnjih poslova. Utravnju 2010.godine, Europska komisija jepredložila i Akcijski plan za provedbu Programaiz Stockholma.Više informacija možete pronaći na:http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/about.htmUnutarnjii poslovi:http://ec.europa.eu/home-affairs/policies/intro/policies_intro_en.htmProgram iz Stockholma:http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/Lex-UriServ.do?uri=COM:2010:0171:FIN:EN:PDFPovjerenica za unutarnje poslove je CeciliamaLMSTRÖM.Kontakt:GlasnogovornikMichele CERCONET: + 32 2 298 09 63M: + 32 498 982 349E: michele.cercone@ec.europa.euPoljoprivreda i ruralni razvojZajednička poljoprivredna politika (ZPP) jednaje od najstarijih zajedničkih politika EU-akoju su na razini Europske unije ustanovilevlade država članica i koju vode državečlanice. Iako je doživjela znatne promjeneod svojih početaka 1950-ih godina, njeziniciljevi i dalje su isti:››osigurati stabilnu opskrbu građana EU-a financijskipristupačnom i sigurnom hranom;››omogućiti prihvatljive životne standardepoljoprivrednicima EU-a, ujednoomogućujući poljoprivrednom sektoru dase modernizira, razvija i bude konkurentanna svjetskim tržištima;46 EU za medije

››omogućiti nastavak poljodjelstva u svimregijama EU-a;››osigurati održivo poljodjelstvo, koje pomažezaštiti okoliša za buduće generacije;››štititi dobrobit životinja;››podupirati održivo i dinamično seoskogospodarstvo.ZPP se sastoji od dva elementa: prvo,pomaganje europskim poljoprivrednicimada budu konkurentni, što se postižeizravnim potporama poljoprivrednimimanjima i organiziranjem jedinstvenogzajedničkog tržišta za poljoprivredne proizvode;drugo, promicanje razvoja u ruralnimpodručjima, posebice u najzapostavljenijimregijama, putem jedinstvenog financijskoginstrumenta koji promiče poljoprivredui šumarstvo i sve vrste seoskih aktivnosti.Na ZPP otpada velik dio proračuna Europskeunije, iako se postotak izdataka za ZPPs vremenom smanjio. Od vrhunca 1970-ihgodina, kada je iznosio blizu 70%, pao je naoko 40% za razdoblje od 2007. do 2013. godine.To je posljedica sve većeg broja drugihodgovornosti EU-a, ušteda zbog reformii nove usredotočenosti na ruralni razvoj,za koji se u istom razdoblju predviđa dodjela11% proračunskih sredstava. TroškoviZPP-a iznose oko 55 milijardi eura godišnje.Kroz program Instrument za pretpristupnupomoć za ruralni razvoj (IPARD), Europskaunija pomaže Hrvatskoj i drugim zemljamakandidatima da prilagode svoju poljoprivrednuinfrastrukturu uvjetima ZPP-a. EUje za Hrvatsku namijenila 179 milijuna eurau razdoblju od 2007. do 2011 godine. Prioritetiuključuju povećavanje učinkovitostitržišta i provedbu standarda Zajednice,pripremno djelovanje za provedbupoljoprivredno-ekoloških mjera i strategijalokalnog ruralnog razvoja te razvoj ruralnoggospodarstva.Više informacija možete pronaći na:Opća uprava Europske komisije za poljoprivredui ruralni razvoj:http://ec.europa.eu/agriculture/index_en.htmMinistarstvo poljoprivrede, ribarstva, šumarstvai ruralnog razvoja Republike Hrvatske:http://www.mps.hr/default.aspx?id=7144Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvui ruralnom razvojuhttp://www.apprrr.hr/Default.aspx?lang=1Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvojje Dacian CIOLOŞ.Kontakt:GlasnogovornikRoger WAITET: +32 2 296 14 04M: +32 498 961 404E: roger.waite@ec.europa.euEU za medije 47

Lisabonski ugovorEuropska unija ušla je u novo razdoblje 1.prosinca 2009. godine, kada je na snagustupio Lisabonski ugovor. Ugovor je Europskojuniji pružio pravni okvir i mehanizmepotrebne za rješavanje budućih izazova izadovoljavanje zahtjeva građana. Na svjetskojrazini, Lisabonski ugovor ojačao jeulogu Europske unije, dao je veću važnostglasu EU-a na diplomatskom, sigurnosnom,obrambenom, trgovinskom i razvojnompolju te je omogućio i dvije važneinstitucionalne inovacije: predsjednikaEuropskog vijeća i Visoke predstavnice zavanjsku i sigurnosnu politiku. Jedna odmožda najuočljivijih inovacija koje donosiLisabonski ugovor definitivno je Europskaslužba vanjskih poslova, koja djelujepod okriljem Visoke predstavnice. Zato subivše delegacije Europske komisije širomsvijeta promijenile ime u delegacije Europskeunije te su postale dio mreže Europskogdiplomatskog zbora.Lisabonski ugovor omogućio jedemokratskiju i transparentniju Europu, sojačanom ulogom Europskog parlamentai nacionalnih parlamenata, brojnijimprilikama da se čuje glas građana i jasnijompredodžbom o tome tko je zaduženza što na europskoj i nacionalnoj razini.Građanska inicijativa omogućila je europskimgrađanima da zatraže od Komisije dapodnese prijedloge novih politika. Lisabonskiugovor priznao je i prava, slobode inačela postavljena u Povelji o temeljnimpravima te je tu povelju učinio pravovaljanom.Isto tako, ugovor omogućava Unijida pristupi Europskoj konvenciji o ljudskimpravima. Ta konvencija, i Europski sud zaljudska prava koji je nadgleda, temelji suzaštite ljudskih prava u Europi.Više informacija o Lisabonskomugovoru dostupno je na:http://europa.eu/lisbon_treaty/index_en.htm48 EU za medije

Hrvatska i EUNajvažniji datumi u odnosima Hrvatske i EU-aPristupni procesFinancijska pomoć EU-a Hrvatskoj

Najvažniji datumi u odnosimaHrvatske i EU-a2001. 2003.2004.29. listopada 2001.U Luksemburgu potpisanSporazum o stabilizacijii pridruživanjuizmeđu Europske unije injezinih država članica sjedne strane i RepublikeHrvatske s druge strane.21. veljače 2003.Hrvatska podnosi zahtjevza članstvom.travanj 2004.Europska komisija izdajepozitivno mišljenje ohrvatskom zahtjevu začlanstvom u EU-u.prosinac 2004.Europsko vijeće određuje 17. ožujka2005. kao datum početka pregovora,uz uvjet potpune suradnje sMeđunarodnim kaznenim sudom zabivšu Jugoslaviju (ICTY).lipanj 2004.Europsko vijeće potvrđuje Hrvatskukao zemlju kandidatkinju.2005.1. veljače 2005.Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju(SAA) stupa na snagu.16. ožujka 2005.EU odgađa početak pristupnih pregovorazbog nedovoljne hrvatske suradnje s Haškimtribunalom, ali usvaja Okvir za pregovore.2011.9. prosinca 2011.Potpisan Ugovor o pristupanjuRepublike HrvatskeEuropskoj uniji30. lipnja 2011.Zaključeni pristupni pregovoriizmeđu Europskeunije i RepublikeHrvatske.3. listopada 2005.Započinju pristupni pregovoris Hrvatskom. Glavnatužiteljica Međunarodnogkaznenog suda za bivšu Jugoslaviju(ICTY) zaključujeda Hrvatska sada upotpunosti surađuje sHaškim tribunalom. Vijećezaključuje da je ispunjeni zadnji preostali uvjet započetak pregovora.50 EU za medije

Pristupni procesKako on funkcionira?Svaka zemlja koja ispunjava uvjete zaproširenje može podnijeti zahtjev. Zemljakoja se želi pridružiti EU-u podnosi zahtjevza članstvom Vijeću koje traži Komisiju daprocijeni sposobnost kandidata da zadovoljiuvjete članstva. Ako Komisija donesepozitivno mišljenje i Vijeće jednoglasnoprihvati pregovarački mandat, službenose otvaraju pregovori između zemlje kandidatkinjei svih država članica. Godine1993., Europsko je vijeće u Kopenhagenudefiniralo kriterije za članstvo. Da bi sepridružili, kandidati moraju imati:››stabilne institucije koje jamče demokraciju,vladavinu prava, ljudska prava,poštivanje manjina i njihovu zaštitu;››funkcionalno tržišno gospodarstvo isposobnost suočavanja s pritiscimakonkurencije i tržišnim silama unutarUnije;››sposobnost preuzimanja obvezakoje proizlaze iz članstva, uključujućipodupiranje ciljeva Unije. Morajuimati javnu upravu koja je sposobnau praksi primjenjivati zakone EU-a iupravljati njima.Kriteriji za članstvo zahtijevaju i da zemljakandidatkinja stvori uvjete za svoju integracijuprilagođavanjem svojih administrativnihstruktura, kako je naglašeno na sjednici Europskogvijeća u Madridu 1995. godine.EU za medije 51

Od kandidata za pristupanje Uniji očekujese da prihvate pravnu stečevinu, odnosnopodrobne zakone i propise usvojene natemelju osnivačkih ugovora EU-a, uglavnomUgovora iz Rima, Maastrichta,Amsterdama, Nice te Lisabona. To nužnoznači cijelu pravnu stečevinu, sveukupnozakonodavstvo EU-a. Zato pregovaračkitim tijekom pregovaračkog procesa morapokazati da je njihova zemlja prevela ili daje u stanju prenijeti svako od 35 poglavljapravne stečevine EU-a u svoje nacionalnozakonodavstvo. Sudionici pregovaračkogprocesa su zemlja kandidatkinja s jednestrane i države članice EU-a s druge strane.Na strani Unije, primarni donositelj odlukaje Vijeće ministara (koje predstavlja državečlanice), a konzultira se s Europskim parlamentomi drugim institucijama, ukoliko jeto potrebno. Na svojoj strani, zemlja kandidatkinjaimenuje glavnog pregovaračai pregovarački stručni tim koji mu pružapotporu. Oni bi se trebali konzultirati sasvim dijelovima vlade i sa širom javnošću,uključujući poduzeća, sindikate, civilnodruštvo, regionalne skupine i predstavnikesvih interesa u društvu.Pristupni pregovori s RepublikomHrvatskomU srpnju 2003. godine, Europsko vijeće sena sjednici u Solunu dogovorilo da proširimogućnost članstva u EU-u i na zemlje jugoistočneEurope – Hrvatsku, Bivšu JugoslavenskuRepubliku Makedoniju, Albaniju,Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju,Kosovo (u skladu s rezolucijom 12444 Vijećasigurnosti UN-a) i Tursku. Pristupni pregovoris Hrvatskom započeli su 3. listopada2005., a završili 30. lipnja 2011. godine.Opća uprava Europske komisije zaproširenjeOpća uprava za proširenje koordinirala jehrvatskim pristupnim procesom od straneEuropske unije. Opća uprava bila je zaduženaza koordinaciju uvjeta i dinamikuusvajanja te provedbu i primjenu svih postojećihpropisa EU-a od strane Hrvatske.Ta uprava svake godine priprema dokumento napretku Hrvatske koji se naziva“Izvješće o napretku”.Kontakt službe za medije Opće upraveza proširenje:E: elarg-info@ec.europa.eu52 EU za medije

Delegacija Europske unije uRepublici HrvatskojDelegacija Europske unije u RepubliciHrvatskoj službeno je predstavništvoEuropske unije u Hrvatskoj i veza izmeđuhrvatskih institucija i institucija EU-a.Osnovana je u ožujku 2000. godine, anjezini zadaci su:››pratiti provedbu reformi koje sepoduzimaju u cilju pripreme začlanstvo;››pratiti i izvještavati o političkim iekonomskim pomacima vezanim uzbuduće članstvo Hrvatske u Europskojuniji;››pružiti nužnu potporu u uspostavi irazvoju struktura potrebnih za upravljanjepretpristupnim programimakoje financira Europska unija.Delegacija prati i provedbu projekataEU-a koje vode nadležne hrvatskeinstitucije, a važno je spomenuti daje Europska unija do sada stavila naraspolaganje više od milijardu euraza razne projekte diljem Hrvatske.Također, Delegacija EU-a pomažehrvatskim vlastima objasniti pristupniproces svojim građanima. Komunikacijskastrategija Delegacije EU-a temeljise na Komisijinoj Komunikacijskojstrategiji za proširenje. Cilj strategijeje informirati hrvatske građane o izazovimai prednostima članstva u Europskojuniji. Kako bi pružila relevantne informacijehrvatskim građanima, DelegacijaEU-a poduzima različite komunikacijskeaktivnosti s ciljem povećanja informiranostihrvatskih građana o pitanjima kojase tiču EU-a. Većinu najčešćih zabluda oEuropskoj uniji možete pronaći na webstranicama Delegacije EU-a. Šef DelegacijeEU-a u Hrvatskoj je veleposlanik PaulVandoren.Kontakt:Mirella RašićTel. + 385 1 4896 571E-mail: mirella.rasic@eeas.europa.euFax : +385 1 4896 555Web: www.delhrv.ec.europa.euAdresa: Trg žrtava fašizma 6, 10000,Zagreb, HrvatskaEU za medije 53

Informacijski centarEuropske unijeInformacijski centar Europske unije(EUIC) osnovala je Delegacija EU-a uprosincu 2006. godine kako bi hrvatskimgrađanima omogućila lakši pristup informacijamao procesu pristupanja HrvatskeEuropskoj uniji. Informacijski centar nudiopće i specifične informacije o Europskojuniji, organizira različita događanjavezana za Delegaciju EU-a, te seminare,radionice, konferencije za medije i predavanjao EU-u. Osim toga, nudi besplatnipristup internetskim bazama podatakao EU-u preko službenog servera EUROPAi drugih online izvora. Centar ujedno sasvojim partnerima organizira različite aktivnostivezane uz EU. U suradnji s Ministarstvomregionalnog razvoja i fondovaEU-a i Hrvatskom radiotelevizijom, DelegacijaEU-a proizvodi TV-emisiju podnaslovom “Putem europskih fondova”.Cilj emisije je informirati i educirati gledateljeo fondovima i programima EU-a uHrvatskoj, kao i o institucijama uključenimu pripremanje i implementaciju tih fondova.Isto tako, Informacijski centar nudičitav niz publikacija. Izdaje mjesečnielektronički EUbilten u kojem se objavljujunovosti o procesu pristupanja Hrvatskeu EU, aktivnostima Delegacije EU-a, vijestiiz EU-a (uključujući informacije o projektimaEU-a u Hrvatskoj) i još mnogo toga.Popis svih raspoloživih publikacija možetepronaći na web stranicama Delegacije EUa,a niže u tekstu ukratko je opisano nekolikonajnovijih publikacija koje je izdalaDelegacija EU-a:“101 pitanje o utjecaju EU na živote građana”Ova publikacija jednostavnim riječima opisuje što to znači bitigrađanin EU-a, neka od prava i mogućnosti koje im članstvodonosi te neke od glavnih politika EU-a. Pokriva širok rasponpodručja – od prava putnika i potrošača do socijalnih pravai onoga što građani EU-a mogu učiniti kako bi sudjelovali udonošenju odluka u EU-u.54 EU za medije

“Zajedno za europsko danas i sutra 1”pregled je projekata koji su već pridonijeli razvoju gospodarstva,uprave, obrazovanja ili socijalnom razvoju u Hrvatskoj. Od velikihinfrastrukturnih i ekoloških projekata vrijednih desetine milijunaeura pa do malih potpora nevladinim udrugama koje djeluju ulokalnim zajednicama – ovaj vodič pokazuje na koje se sve načinesredstva mogu upotrijebiti u brojnim segmentima društva.“Zajedno za europsko danas i sutra 2”nastavak je publikacije “Zajedno za europsko danas i sutra”koja predstavlja uspješne projekte EU-a u Hrvatskoj. Publikacijaopisuje 40-ak projekata iz različitih programa EU-a u kojimasudjeluje Hrvatska. U njoj je i popis rezultata projekata, a navedenasu i iskustava korisnika.“Europa u 12 lekcija”Koja je svrha Europske unije? Zašto i kako je osnovana? Što je većostvarila za svoje građane i s kakvim se novim izazovima suočavadanas? To su samo neka od pitanja koja u ovoj brošuri razmatrastručnjak za EU i bivši predavač na sveučilištu Pascal Fontaine.“Abeceda prava Europske unije”Abeceda prava Europske unije Klausa - Dietera Borchardta istražujekorijene europskog projekta i njegovog razvoja kao pravnogporetka i predstavlja važan referentni rad o ovoj temi. Autor nudiuvid u način na koji je izgrađena Europska unija, široka načela ipravni poredak na kojima počiva, analizirajući ih u usporedbi s nacionalnimpravima u državama članicama.EU za medije 55

Informacijski centar EU-aTrg žrtava fašizma 6, Zagreb, HrvatskaRadno vrijeme:Ponedjeljak – petak: 10.00 – 17.30Tel.: + 385 1 4500 110Fax: + 385 1 4500 111E-mail: info@euic.hrWeb: www.delhrv.ec.europa.euFacebook:www.facebook.com/euinfocentarKontakt osoba:Avis Beneš,voditeljica Informacijskog centra EU-aTel: + 385 1 4896 532E-mail: avis.benes@eeas.europa.euUkoliko želite primati mjesečni elektronskiEUbilten Delegacije Europske unije uRepublici Hrvatskoj, prijavite se na mailinfo@euic.hr.Državno izaslanstvo RepublikeHrvatske za pregovoreo pristupanju RepublikeHrvatske Europskoj unijiIzaslanstvo na čelu s bivšim potpredsjednikomvlade i ministrom vanjskihposlova i europskih integracija GordanomJandrokovićem vodilo je izravnepolitičke razgovore i pregovore s EUomna temelju smjernica usvojenih odstrane Vlade RH i odgovorno je za ishodpregovora o svim poglavljima.Kontakt:Ministarstvo vanjskih i europskihposlovaTrg N. Š. Zrinskog 7-8, 10000 ZagrebTel: +385 1 4569 964Fax: + 385 1 4920 149Web: www.mvep.hrBesplatni telefon za informacije - Halo EU:0800 622 622Ured za odnose s javnošću:Tel. +385 1 4597 704Fax: + 385 1 4569 973E-mail: odnosi.javnost@mvep.hr56 EU za medije

Misija Republike Hrvatske priEuropskoj uniji50, Avenue des Arts1000 BruxellesTel: + 32 2 507 54 11Fax: + 32 2 646 56 64Pregovarački tim za pristupanjeRepublike Hrvatske Europskoj unijiPregovarački tim bio je zadužen zapregovore o svim pregovaračkimpoglavljima na stručnoj i tehničkoj razinis institucijama i državama članicamaEU-a. Pregovarački tim podnosio jeizvještaje o tijeku pregovora državnomIzaslanstvu i Vladi Republike Hrvatske.Nacionalni odbor za praćenjepregovora s EU-omNacionalni odbor je posebno radno tijeloHrvatskog sabora koje je nadgledalo iocijenjivalo tijek pregovora. Odborom jepredsjedala Vesna Pusić.Kontakt:Tatjana TomićTel: +385 1 45 69 507Fax: + 385 1 63 03 599E-mail: tatjana.tomic@sabor.hrKontakt:Ured glavnog pregovaračaTrg Sv. Marka 2Tel: + 385 1 4569 333Fax: +385 1 4569 325Tajništvo pregovaračkog timaTrg N.Š. Zrinskog 7-810 000 ZagrebTel: + 385 1 4896 363Fax: + 3 85 1 4569 960EU za medije 57

Stupanje u punopravnočlanstvoKada se pregovori privremeno zatvoreu svim poglavljima, Europsko vijeće usvojim zaključcima uobičajeno obilježavadovršetak pregovora s državom kandidatkinjom.Vezano za Republiku Hrvatsku,Europsko vijeće je 24. lipnja 2011. godinedonijelo odluku o završetku pristupnihpregovora. Zatim se rezultati pregovoraugrađuju u odredbe nacrta Ugovora o pristupanju,u čijoj izradi sudjeluju predstavnicidržava članica i institucija Europskeunije te predstavnici države kandidatkinje.Nakon postizanja dogovora izmeđuEuropske unije i države kandidatkinje otekstu nacrta Ugovora o pristupanju tekstse upućuje u odgovarajući postupak uinstitucijama i državama članicama Europskeunije te državi kandidatkinji. Natemelju nacrta Ugovora, a prije njegovapotpisivanja, Europska komisija moradonijeti konačno mišljenje o zahtjevu začlanstvo države kandidatkinje, Europskiparlament mora dati suglasnost, a Vijećena kraju donijeti jednoglasnu odluku oprihvaćanju nove države članice i njezinazahtjeva za članstvo. Država kandidatkinjaotada se smatra državom pristupnicom.Nakon potpisivanja Ugovora o pristupanjudržava pristupnica počinje sudjelovatiu radu tijela Vijeća Europske unijei Europskoga parlamenta kao aktivnipromatrač.Ugovor potpisuju najviši dužnosnicidržava članica Europske unije idržave pristupnice 1 te se Ugovor upućujeu postupak potvrđivanja (ratifikacije)sukladno ustavnim odredbama svakeod država potpisnica. Da bi Ugovor opristupanju stupio na snagu, trebaju gapotvrditi (ratificirati) parlamenti državačlanica i države pristupnice. Prije potvrđivanjaUgovora o pristupanju većinadržava pristupnica provodi i referendumna kojem građani donose konačnu odlukuo ulasku države u članstvo Europskeunije. Stupanjem na snagu Ugovora opristupanju uobičajeno na utvrđeni datum,pod uvjetom da je dovršen procesratifikacije, država pristupnica postaječlanica Europske unije.1 Država sama odlučuje tko će potpisatiUgovor o pristupanju.58 EU za medije

Financijska pomoć EU-a HrvatskojEU osigurava specifičnu ciljanu financijskupomoć zemljama kandidatkinjama,uključujući Hrvatsku, kao i potencijalnimzemljama kandidatkinjama, kako bi podupronjihove napore da pojačaju političke,gospodarske i institucionalne reforme.Programi pomoći Europske unije djeluju uHrvatskoj od 1991. godine. Pomoć je tadauglavnom bila usredotočena na kriznoupravljanje i obnovu, jer su to zahtijevalehitne potrebe Hrvatske. Od 1991. do 1998.godine, Europska komisija je Hrvatskojosigurala humanitarnu i drugu pomoć uvrijednosti od 243,2 milijuna eura. Kakoje regija izlazila iz tog teškog razdoblja,počela je stizati pomoć za obnovu, gospodarskioporavak, demokratizaciju,neovisne medije i razminiranje. Europskaunija pokrenula je 2000. godine programpomoći CARDS u sklopu Procesa stabilizacijei pridruživanja. Sredstva iz CARDS-adodjeljivana su Hrvatskoj od 2001. do2004. godine. U 2005. i 2006. godini, EU jeHrvatskoj osiguravao financijsku pomoćkroz pretpristupne fondove PHARE, ISPA iSAPARD. Hrvatska je primila 260 milijunaeura iz programa CARDS i 252 milijunaeura iz tri pretpristupna fonda (PHARE,ISPA i SAPARD) 2005. i 2006. godine. Od 1.siječnja 2007. godine, na snagu je stupionovi Instrument za pretpristupnu pomoć(IPA), zamijenivši ranije financijske instrumente.Tijekom razdoblja od 2007. do2011. godine, Hrvatskoj je iz programaIPA dodijeljeno sredstava u vrijednosti od747,1 milijun eura.EU za medije 59

IPAInstrument za pretpristupnu pomoć (IPA 2 )financijski je instrument za pretpristupniproces EU-u za razdoblje od 2007. do2013. godine. On zamjenjuje sve prijašnjeprograme, konkretno programe za zemljekandidatkinje (CARDS, PHARE, SAPARD iISPA). IPA je fleksibilan instrument te stogaosigurava različite razine pomoći, ovisno onapretku postignutom od strane zemaljakorisnika i njihovim potrebama, navedenimau izvještajima o napretku i strateškimdokumentima Europske komisije. Zemljekorisnice dijele se u dvije kategorije, premastatusu njihove kandidature:››zemlje kandidatkinje: Hrvatska, Island,Bivša Jugoslavenska RepublikaMakedonija, Crna Gora i Turska;››potencijalne zemlje kandidatkinje:Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo(u skladu s rezolucijom 1244 Vijećasigurnosti UN-a) i Srbija.Kako bi se ciljevi svake zemlje postiglina najučinkovitiji način, IPA se sastojiod sljedećih pet komponenti:1. Komponenta I (Pomoć u tranzicijii izgradnja institucija) osiguravasredstva za izgradnju institucija i stime povezana ulaganja. Podupiremjere za poticanje stabilizacije i tranzicijuu demokratsko društvo i tržišnogospodarstvo. Komponenta I otvorenaje svim kandidatkinjama i potencijalnimkandidatkinjama, a njomeupravlja Opća uprava za proširenje.2. Komponenta II (Prekograničnasuradnja) podupire prekograničnusuradnju između kandidatkinja i potencijalnihkandidatkinja te suradnjus državama članicama EU-a. Istotako, može financirati sudjelovanjeu transnacionalnim programimasuradnje (u sklopu strukturnih fondova)i “Sea basin” programima (usklopu Europskog instrumenta zasusjedstvo i partnerstvo). KomponentaII otvorena je svim kandidatkinjamai potencijalnim kandidatkinjama,a njome upravljaju Općauprava za proširenje i Opća upravaza regionalnu politiku.2 Upravljačka struktura programa IPA uRH nalazi se na str. 66 i 67.60 EU za medije

3. Komponenta III (Regionalni razvoj)financira ulaganja i s njima povezanutehničku pomoć u područjima poputprometa, zaštite okoliša i ekonomskekohezije. Otvorena je samo zemljamakandidatkinjama, a njome upravljaOpća uprava za regionalnu politiku.4. Komponenta IV (Razvoj ljudskihpotencijala) ima za cilj jačanjeljudskog kapitala kroz obrazovanjei usavršavanje te borbuprotiv isključenosti. Otvorena jesamo zemljama kandidatkinjama,a njome upravlja Opća uprava zazapošljavanje, socijalna pitanja i jednakemogućnosti.5. Komponenta V (Ruralni razvoj- IPARD) pridonosi održivom ruralnomrazvoju. Osigurava pomoćza restrukturiranje poljoprivrede injezino prilagođavanje standardimaEU-a na područjima zaštite okoliša,javnog zdravstva, zdravlja životinjai biljaka, dobrobiti životinja i zaštitena radu. Otvorena je samo zemljamakandidatkinjama, a njome upravljaOpća uprava za poljoprivredu i ruralnirazvoj.IPARD1. povećavanje učinkovitosti tržišta iprimjena standarda zajednice;2. pripreme za provedbupoljoprivredno-ekoloških mjera;3. razvoj ruralnog gospodarstva.IPARD je integralni dio Komponente Vprograma IPA – Ruralni razvoj. Glavni ciljprograma IPARD je unaprjeđenje poljoprivrednogsektora konkurentnošću poljoprivrednihproizvoda. Program IPARDima tri prioriteta:Za razdoblje od 2007. do 2011. godine,korisnici programa IPARD u Hrvatskojimat će na raspolaganju 179 milijuna eura.Program IPARD u Hrvatskoj provodi Agencijaza plaćanja u poljoprivredi, ribarstvui ruralnom razvoju (više informacija nawww.apprrr.hr).EU za medije 61

PharePriprema za uključivanje hrvatskih lokaliteta umrežu zaštićenih područja NATURA 2000Program Phare ustanovljen je 1989. kaopretpristupni instrument EU-a čija jenamjena bila da se zemljama kandidatkinjamaiz srednje i istočne Europe pomogneu pripremama za pridruživanjeEuropskoj uniji. Phare osigurava sredstvaza potporu izgradnji institucija kroz twinningi tehničku pomoć i za investicijskupotporu kojom se zemljama kandidatkinjamapomaže u nastojanjima da zadovoljekopenhaške kriterije potrebne za članstvou Europskoj uniji, to jest: da ojačaju javnuupravu i institucije kako bi mogle djelotvornofunkcionirati u EU-u, da promičukonvergenciju s opsežnim zakonodavstvomEU-a (pravna stečevina) i smanjepotrebu za prijelaznim razdobljima, te dapromiču gospodarsku i socijalnu koheziju.Ti su prioriteti dodatno razrađeni 1999.godine, s uvođenjem SAPARD-a i ISPA-e,koji su preuzeli projekte ruralnog i poljoprivrednograzvoja (SAPARD) i infrastrukturneprojekte na području zaštite okolišai prometa (ISPA), omogućivši Phare programuda se usredotoči na izgradnju institucijate gospodarsku i socijalnu koheziju.Hrvatskoj je program Phare bio na raspolaganjuu financijskim godinama 2005.i 2006. U sklopu programa Phare 2005 iPhare 2006, dodijeljeno joj je 167 milijunaeura. Provedba projekata programa Pharezavršila je 30. studenog 2010. godine.ISPAObnova željezničke pruge Vinkovci – Tovarnik– državna granicaISPA je pretpristupni financijski instrumentEuropske komisije čija je svrhapružanje potpore zemljama kandidatkinjamau infrastrukturnim projektima napodručju prometa i zaštite okoliša. ProgramISPA pruža potporu velikim ulaganjimau zaštitu okoliša i promet.62 EU za medije

Glavni prioriteti ISPA-e u pripremi zemaljakandidatkinja za pristupanje su:››upoznati zemlje kandidatkinje s politikamai procedurama EU-a;››pomoći zemljama kandidatkinjama uudovoljavanju ekoloških standarda EU-a;››proširiti se i povezati s transeuropskimprometnim mrežama.U razdoblju od 2005. do 2006. godine,Republici Hrvatskoj je u sklopu programaISPA doznačeno 60 milijuna eura (25 milijunau 2005. i 35 milijuna u 2006).SAPARDPosebni pretpristupni program za poljoprivredui ruralni razvoj (SAPARD) uvedenje kao jedan od tri pretpristupna programaFinancijske perspektive 2005.-2006. Cilj muje financiranje ulaganja u poljoprivredui ruralni razvoj i pripremanje zemlje kandidatkinjeza provedbu Zajedničke poljoprivrednepolitike (CAP) i korištenje njezinihfinancijskih instrumenata nakon pristupanja.U Financijskoj perspektivi 2007. - 2013.,SAPARD je zamijenjen IPARD-om.CARDSGodine 2000., pomoć regiji bila je organiziranakroz program po imenu CARDS(Pomoć Zajednice za obnovu, razvoj istabilizaciju). Širi cilj programa bila jepotpora sudjelovanju zemalja zapadnogBalkana (Albanije, Bosne i Hercegovine,Hrvatske, Srbije, Crne Gore, KosovaEU za medije 63

(u skladu s rezolucijom 1244 Vijećasigurnosti UN-a) i Bivše JugoslavenskeRepublike Makedonije) u Procesustabilizacije i pridruživanja (PSP). PSPpredstavlja temelj politike Europskeunije prema toj regiji. On nastoji promicatistabilnost u regiji i omogućiti užupovezanost s EU-om. Za zemlje koje suostvarile dovoljan napredak u političkimi gospodarskim reformama i administrativnimkapacitetima, ključni elementPSP-a je Sporazum o stabilizaciji ipridruživanju (SSP). CARDS je podupiraoprovedbu SSP-a u Hrvatskoj i dostizanjestandarda EU-a. Tijekom razdoblja od2000. do 2006. godine, toj regiji je krozCARDS bilo osigurano 5,13 milijardi euraza ulaganja, izgradnju institucija i drugemjere za ostvarivanje četiri glavna cilja:1. obnova, demokratska stabilizacija,pomirenje i povratak izbjeglica;2. razvoj institucija i zakonodavstva,uključujući razvoj demokracije, vladavineprava, ljudskih prava, civilnogdruštva, medija i funkcioniranje slobodnogtržišnog gospodarstva;3. održivi gospodarski i socijalni razvoj,uključujući strukturne reforme;4. regionalna suradnja.Program CARDS se više ne provodi. Zamijenioga je program IPA.Strukturni i kohezijski fondoviKohezijska politika je druga financijskinajznačajnija zajednička politika EU-a. Ufinancijskom razdoblju od 2007. do 2013.godine, ona iznosi 308 milijardi eura od864,3 milijardi eura ukupnog proračunaEU-a, odnosno 35%. Ova politika odražavarazmjer socioekonomskih razlika unutarEU-a, ali i politički značaj kohezije za ujedinjenuEuropu. Naime, sa svakim proširenjemEU-a u pravilu je prihvaćala siromašnije imanje razvijene zemlje koje je bilo potrebnočim prije integrirati u zajedničko tržištete ih učiniti ravnopravnim sudionicima gospodarskogi političkog projekta. Dodatnarazvojna sredstva s razine EU-a su način dase sva područja i stanovništvo EU-a osnažiza mogućnost korištenja svih prednostizajedničkog tržišta roba, kapitala, radnesnage i usluga: veće tržište, većamobilnost u radu i obrazovanju, veći izborusluga itd.Instrumenti kohezijske politike su:1. Europski fond za regionalni razvoj(EFRR);2. Europski socijalni fond (ESF);3. Kohezijski fond.64 EU za medije

Ciljevi instrumenata su:››konvergencija (postizanje i održavanjestabilnosti cijena, tečajnih stopa,dugoročnih razina kamatnih stopai održivih državnih financija);››regionalna konkurentnost izapošljavanje;››teritorijalna suradnja.1. Europski fond za regionalni razvoj- ima za cilj jačanje ekonomske isocijalne kohezije te smanjivanje razlikau razvoju između regija unutarEU-a. Uglavnom je usmjeren na infrastrukturneinvesticije, proizvodneinvesticije u cilju otvaranja radnihmjesta, te na lokalni razvoj i razvojmalog i srednjeg poduzetništva.Republici Hrvatskoj će ovaj fond bitiotvoren nakon pristupanja. Hrvatskase već sada priprema za njegovokorištenje kroz pretpristupni programIPA odnosno njegovu KomponentuIII – Regionalni razvoj.2. Europski socijalni fond – ima zacilj smanjenje razlika u životnomstandardu i blagostanju u državamačlanicama Europske Unije i njihovihregija, te time promicanje gospodarskei socijalne kohezije. Naglašavase promicanje zapošljavanja u Europskojuniji te pomoć europskimtvrtkama i radnoj snazi u štouspješnijem suočavanju s globalnimizazovima. Hrvatska se već sadapriprema za njegovo korištenje krozpretpristupni program IPA odnosnonjegovu Komponentu IV – Razvojljudskih potencijala.3. Kohezijski fond - je financijski mehanizamza financiranje velikih infrastrukturnihprojekata u Europskojuniji na području prometa i zaštiteokoliša u svrhu postizanja gospodarskei socijalne kohezije Europske Unijete poticanja održivog razvoja. UFinancijskoj perspektivi 2007.-2013.vrijednost mu je oko 55 milijardieura. Na sufinanciranje projekata uiznosu od najviše 85% pravo imajudržave članice čiji je bruto domaćiproizvod ispod 90% prosjeka Europskeunije i koje primjenjuju nacionalniprogram konvergencije premagospodarskoj i monetarnoj uniji.Kohezijski fond otvoren je Grčkoj,Portugalu i Španjolskoj, te nakonproširenja u svibnju 2004. godine inovim državama članicama Unije.Hrvatska se već sada priprema zakorištenje Kohezijskog fonda krozpretpristuoni program IPA odnosnonjegovu Komponentu III – Regionalnirazvoj. Više informacija nawww.strategija.hr.EU za medije 65

Upravljačka struktura programa IPA uRH u 2011.66 EU za medije

Izvor: Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU Europske za medije unije67

Središnji državni ured zarazvojnu strategiju ikoordinaciju fondova EUSredišnji državni ured za razvojnu strategijui koordinaciju fondova EU-a pripremastrateške dokumente potrebne zakorištenje fondova EU-a i prati ostvarivanjeciljeva koje postavlja strategija. Ured jeodgovoran za sveukupnu koordinacijufondova EU-a koji su na raspolaganju RepubliciHrvatskoj. Ti se zadaci obavljaju usuradnji s drugim tijelima državne uprave,nevladinim sektorom i službama Europskekomisije. Ured osigurava povezanostprocesa pristupanja Hrvatske Europskojuniji (uključujući pristupne pregovore) ikorištenje financijske pomoći EU-a. Više informacijao fondovima EU-a dostupnima uHrvatskoj mogu se pronaći u publikacijamaSredišnjeg državnog ureda za razvojnustrategiju i koordinaciju fondova EU-a na:www.strategija.hr.Kontakt:Radnička cesta 80/V, 10000 ZagrebT: +385 1 4569 179F: +385 1 4569 187W: www.strategija.hrSredišnja agencija zafinanciranje i ugovaranjeSredišnja agencija za financiranje i ugovaranje(SAFU) je provedbena agencijaodgovorna za raspisivanje natječaja, ugovaranje,plaćanja, računovodstvene aspektei financijsko izvještavanje kod svake nabaveu kontekstu decentraliziranih programa uHrvatskoj koje financira EU. U svojem raduSAFU usko surađuje s nadležnim ministarstvimai vladinim tijelima koja su konačnikorisnici projekata. SAFU je, također, specijaliziranaagencija za administrativno i financijskoupravljanje twinning operacija.Kontakt:Ulica grada Vukovara 284 (zgrada C),10 000 ZagrebT: +385 1 4591 245F: +385 1 4591 075W: www.safu.hr68 EU za medije

RječnikEU za medije 69

Apsorpcijska sposobnost /Absorption capacity:Sposobnost državne uprave zemljekorisnice da planira i provede vanjskupomoć ili sposobnost potencijalnih korisnikada pripreme kvalitetne projekte,koji će maksimalno apsorbirati alociranasredstava.Bliskija suradnja / Enhanced cooperation:To je aranžman pomoću kojeg skupinazemalja EU-a (mora ih biti najmanjeosam) može surađivati na određenompolju čak i kada ostale zemlje članice jošne mogu ili ne žele sudjelovati u tome.One zemlje koje nisu uključene u bliskijusuradnju ipak moraju imati mogućnostpriključiti joj se kasnije ako to požele.Četiri slobode / Four freedoms:Jedno od najvećih dostignuća EU-a sigurnoje stvaranje područja bez unutarnjihgranica u kojemu se (1) ljudi, (2) robe, (3)usluge i (4) kapital mogu slobodno kretati.Ta četverostruka sloboda kretanjaponekad se naziva “četiri slobode”.Demokratski deficit / Democraticdeficit:Često se kaže da je sustav odlučivanja uEU-u suviše udaljen od običnih ljudi jeroni ne mogu razumjeti njezinu složenost isložene zakonske tekstove. EU to nastojiprevladati pojednostavljivanjem zakonskihtekstova i boljim informiranjem građana,kao i većim uključivanjem civilnogdruštva u postupak kreiranja politika uEuropi. Građani su preko Europskog parlamentaveć zastupljeni u postupku donošenjaodluka u Europskoj uniji.Dionik / Stakeholder:Svaka osoba ili organizacija zainteresiranaza donošenje zakonodavstva iliosoba na koju se odnosi zakonodavstvoili politike EU-a naziva se “dionikom” (stakeholder)u tom procesu. Europska komisijakonzultira što je veći broj dionikamoguće prije nego predloži novi zakonili inicijativu za novu politiku.70 EU za medije

Europska građanska inicijativa/European Citizens’ Initiative:Europska građanska inicijativa omogućujejednom milijunu državljana iz minimalnosedam država članica EU-a daizravno zatraže Europsku komisiju dapredloži za njih relevantnu zakonodavnuinicijativu u području nadležnostiEU-a. Svrha joj je omogućiti da građanskeinicijative uistinu predstavljaju javnomnijenje EU-a.Europska zajednica / EuropeanCommunity:To je sadašnji naziv za ono što se prvobitnonazivalo “Europska ekonomskazajednica” (EEZ).Europska komisija / EuropeanCommission:Politički neovisna institucija koja zastupai podupire interese Europske unijekao cjeline. Predlaže zakone, politike iprograme djelovanja i odgovorna je zaprovođenje odluka Parlamenta i Vijeća.EEA / EEA:Kratica koja označava Europski gospodarskiprostor (European EconomicArea), koji čine Europska unija i sve zemljeEFTA-e, osim Švicarske. Sporazum oEEA-u, koji je stupio na snagu 1. siječnja1994., omogućuje da Island, Lihtenštajni Norveška uživaju pogodnosti zajedničkogtržišta, ali da pri tome nemajusve povlastice i odgovornosti zemaljačlanica EU-a.EEZ / EEC:Kratica za Europsku ekonomsku zajednicu– jednu od tri Europske zajedniceosnovane 1957. godine radi ekonomskeintegracije Europe. Isprva je okupljalašest zemalja: Belgiju, Francusku,Njemačku, Italiju, Luksemburg i Nizozemsku.Kada je 1993. godine Ugovoriz Maastrichta stupio na snagu, EEZje preimenovana u Europsku zajednicu(EZ), koja čini osnovu današnjeEuropske unije.EU za medije 71

Eurobarometar / Eurobarometer:Služba Europske komisije osnovana 1973.godine, a zadaća joj je mjeriti i analiziratitrendove javnog mišljenja u svim zemljamačlanicama i zemljama kandidatkinjama.Europskoj komisiji je važno znatišto javnost misli u postupku donošenjanovog zakonodavstva, pri donošenjuodluka i pri ocjenjivanju rada Komisije.Eurobarometar se služi anketama i praćenjemtzv. fokus-grupa. Istraživanja Eurobarometraobjavljuju se svake godine uviše od 100 izvješća. Za više informacijavidjeti web stranicu Eurobarometra.››http://ec.europa.eu/public_opinion/index_en.htmEuropa 2020. / Europe 2020:“Europa 2020.: strategija za pametni, održivii uključivi rast” strateški je dokumentkojeg su države članice EU-a usvojile uproljeće 2010. godine. On izlaže vizijueuropskog socijalnog tržišnog gospodarstvaza 21. stoljeće. Pokazuje na kojibi način Europa mogla izaći iz krize jačai kako bi se mogla pretvoriti u pametno,održivo i uključivo gospodarstvo kojeomogućava visoku razinu zaposlenosti,produktivnosti i socijalne kohezije.Eurozona / Euro zone:To je neslužbeni naziv za ono što se službenozove “područje eura”. To se područjesastoji od država članica EU-a koje suusvojile euro kao svoju valutu. Zasad suto Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska,Francuska, Grčka, Italija, Irska, Luksemburg,Malta, Nizozemska, Njemačka,Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska.Bugarska, Češka, Danska, Latvija, Litva,Mađarska Poljska, Rumunjska, Švedska iUjedinjena Kraljevina članice su EU-a alijoš ne koriste euro kao jedinstvenu europskuvalutu.Europske integracije / EuropeanIntegration:Pojam označava povezivanje europskihzemalja i naroda. Unutar Europske unijepojam označava da države udružuju resursei zajednički donose mnoge odluke.Zajedničko odlučivanje odvija se interakcijommeđu institucijama EU-a (Parlamenta,Vijeća, Komisije itd.).72 EU za medije

Europske zajednice / EuropeanCommunities:Šest europskih zemalja odlučilo je u 1950-ima udružiti svoje gospodarske resurse iosnovati sustav zajedničkog donošenjaodluka u gospodarskim pitanjima. Kakobi to učinile, osnovale su:››Europsku zajednicu za ugljen i čelik(ECSC);››Europsku zajednicu za atomsku energiju(Euratom);››Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ).Te tri zajednice, poznate pod zajedničkimnazivom „Europske zajednice“, čine osnovuonoga što je danas Europska unija. EEZje vrlo brzo postala najvažnijom od te trizajednice i kasnije je dobila jednostavnijinaziv “Europska zajednica“ (EZ), ili „the EuropeanCommunity“ (EC). Naposljetku jenazvana Europskom unijom (1993.).Financijska perspektiva / Financialperspective:Riječ “perspektiva“ u ovom kontekstuznači “plan“. EU planira svoja djelovanjadosta unaprijed te osigurava dovoljna financijskasredstva za ostvarenje svojih aktivnosti.Stoga se glavne institucije EU-a(Parlament, Vijeće i Komisija) moraju unaprijeddogovoriti o prioritetima za idućihnekoliko godina te pripremiti plan troškovakoji se naziva “financijska perspektiva“.Na proračun EU-a može se gledati kao nacjelinu podijeljenu na sedam dijelova, pojedan za svaku godinu sadašnjeg financijskogokvira za razdoblje od 2007. do2013. godine.Jednoglasnost / Unanimity:Kad se o nekim pitanjima donose odluke,Vijeće Europske unije mora biti jednoglasno– to jest, sve se zemlje morajusložiti. Svako neslaganje, pa makar isamo jedne zemlje, blokirat će odluku.Budući da bi to vrlo otežalo napredaku uniji od 27 zemalja, jednoglasnost sesada primjenjuje samo kod naročitoosjetljivih područja kao što su pružanjeazila, oporezivanje, proširenje i zajedničkavanjska i sigurnosna politika. U većinipodručja odluke se donose kvalificiranimvećinskim glasovanjem.EU za medije 73

Klauzula “rendez-vous” / Rendezvousclause:U nekim slučajevima čelnici EU-a ne mogupostići dogovor u raspravi o važnom zakonskomaktu. U takvim se slučajevimamogu dogovoriti da se tom pitanju vratekasnije. Odluka će biti službena kadse stavi napismeno i uključi kao klauzulau zakonski akt o kojem su raspavljali. Tavrsta klauzule ponekad se naziva “klauzulomrendez-vous”.Kohezija / Cohesion:To doslovno znači “držati se zajedno”. Rašireniizraz “promicanje socijalne kohezije”znači da EU nastoji osigurati da svi imajusvoje mjesto u društvu – na primjer, borbomprotiv siromaštva, nezaposlenosti idiskriminacije. Proračun EU-a uključujesredstva poznata kao “kohezijski fond”koji se koristi za financiranje projekata kojipomažu Europskoj uniji da se “drži zajedno”.Na primjer, iz tog se fonda financirajunove ceste i željezničke pruge koje slabijerazvijenim regijama pomažu da u punojmjeri sudjeluju u gospodarstvu EU-a.Kohezijski fond / Cohesion fund:Kohezijski fond je strukturni instrumentkoji od 1994. državama članicama pomažesmanjiti gospodarski i socijalni disparitet istabilizirati svoje gospodarstvo. Kohezijskifond financira do 85% prihvatljivih izdatakavelikih projekata koji se odnose naprometnu infrastrukturu i infrastrukturuza zaštitu okoliša. Time se jačaju kohezijai solidarnost u Europskoj uniji. Sredstvaiz tog fonda mogu zatražiti najmanje razvijenedržave članice Unije čiji je brutonacionalni proizvod (BNP) po stanovnikumanji od 90% prosjeka u EU-u.Kopenhaški kriteriji / Copenhagencriteria:Na sastanku Kopenhagenu u lipnju 1993.godine, vođe EU-a postavili su tri kriterijakoje svaka zemlja kandidat mora ispunitiželi li postati članica EU-a. Prvo, mora imatistabilne institucije koje jamče demokraciju,vladavinu prava, poštovanje ljudskih pravai prava manjina. Drugo, mora imati funkcionalnotržišno gospodarstvo. Treće, morausvojiti pravnu stečevinu i podupirati različiteciljeve Europske unije. Osim toga, moraimati javnu upravu sposobnu za primjenuzakona EU-a i upravljanje njima u praksi.EU zadržava pravo odlučiti je li zemlja kandidatkinjaispunila te kriterije i kada će jeprihvatiti kao novu državu članicu.74 EU za medije

Kriteriji iz Mastrichta / MaastrichtcriteriaUgovor iz Maastrichta postavlja pet kriterijakojih se europske zemlje morajupridržavati žele li uvesti euro, jedinstvenuvalutu Europske unije. To su:1. Inflacija ne smije za više od 1,5 postotnipoen prelaziti prosječnu stopu inflacijeu tri države članice s najnižominflacijom u prethodnoj godini;2. Nacionalni proračunski deficit morabiti na ili ispod 3% bruto nacionalnogproizvoda (BNP);3. Nacionalni javni dug ne smije prelaziti60% bruto domaćeg proizvoda.Međutim, i zemlja koja ima veći dugmože usvojiti euro ako joj je razinaduga u stalnom padu;4. Dugoročne kamatne stope ne smijubiti veće od dva postotna poenaiznad stope u tri države članice EU-as najnižom inflacijom u prethodnojgodini;Kvalificirano većinsko glasovanje /Qualified majority voting:Kvalificirana većina je broj glasova kojije potreban da bi Vijeće usvojilo odlukukada se o pitanjima raspravlja na temeljuČlanka 205(2) Ugovora o Europskojzajednici. Od 1. siječnja 2007. godine,nakon proširenja Europske unije, zakvalificiranu većinu potrebno je 255 odukupno 345 glasova koji predstavljajuvećinu država članica. Osim toga, svakadržava članica može zahtijevati da seprovjeri predstavlja li kvalificirana većinanajmanje 62% ukupnog stanovništvaUnije. Ako to nije slučaj, odluka se neusvaja. Budući da su na snagu stupile različiteinstitucionalne reforme, glasovanjekvalificiranom većinom zamijenilo jejednoglasno odlučivanje, koje je manjedjelotvorno za razvijanje operativne politikeZajednice (zbog rizika od veta).5. Nacionalna valuta mora ući u ERM2(tečajni mehanizam) dvije godineprije uvođenja eura.EU za medije 75

Lisabonski ugovor / Lisbon Treaty:Lisabonski ugovor stupio je na snagu 1.prosinca 2009. godine. Uniji je osiguraomoderne institucije i optimizirane radnemetode pomoću kojih će se, učinkovito idjelotvorno, suočiti s današnjim izazovimau današnjem svijetu. Europljani očekuju odEU-a da se uhvati u koštac s pitanjima kaošto su globalizacija, klimatske i demografskepromjene, sigurnost i energija. Lisabonskiugovor jača demokraciju u Europskojuniji i njezinu sposobnost da promičeinterese svojih građana na svakodnevnojosnovi. On Uniji osigurava pravni okvir ialate potrebne za rješavanje budućih izazovai zadovoljavanje zahtjeva građana.Lisabonska strategija / Lisbon strategy:Kako bi se učinkovito natjecala s globalnimekonomskim igračima, EU treba modernoi učinkovito gospodarstvo. Stoga suna sastanku Europskoga vijeća održanomu Lisabonu u ožujku 2000. čelnici EU-a postavilicilj da EU do 2010. postane najdinamičnijei najkonkurentnije gospodarstvosvijeta temeljeno na znanju. “Lisabonskastrategija” obuhvaća područja poput istraživanja,obrazovanja, izobrazbe, pristupainternetu i online poslovanja.Madridski kriterij / Madrid criteria:Kriteriji za članstvo zahtijevaju i da zemljakandidatkinja stvori uvjete za integracijuprilagođavanjem svojih administrativnihstruktura, kako je to naglašeno na sastankuEuropskog vijeća u Madridu 1995. godine.Iako je važno da se zakoni Europske zajednicetransponiraju u nacionalno zakonodavstvo,još je važnije da se zakoni djelotvornoprovode uz pomoć odgovarajućihadministrativnih i pravosudnih struktura.To je preduvjet za uzajamno povjerenjekoje nalaže članstvo u Europskoj uniji.Metoda zajednice / Communitymethod:To je uobičajena metoda donošenja odlukau EU-u, u kojoj Komisija podnosi prijedlogVijeću i Parlamentu, koji potom o prijedloguraspravljaju, unose izmjene i dopune tega konačno i usvajaju kao pravni akt EU-a.U tom će postupku često konzultirati drugatijela EU-a, poput Europskog gospodarskogi socijalnog odbora i Odbora regija.Međuvladina konferencija /Intergovernmental conference (IGC):Pojam označava konferenciju koja okupljavlade država članica EU-a radi izmjena idopuna ugovora o Europskoj uniji ili radipregovora sa zemljom kandidatkinjom.76 EU za medije

Međuvladino / Intergovernmental:U doslovnom smislu riječ znači „među vladama“.U EU-u se o nekim pitanjima, poputsigurnosti i obrane, odlučuje isključivomeđuvladinim ugovorima, tj. ugovorimasklopljenim između vlada zemalja članicaEU-a, a ne metodom Zajednice. Takve semeđuvladine odluke donose na ministarskimsastancima Vijeća Europske unije ilina najvišoj razini sastanaka premijera ilipredsjednika država članica EU-a u Europskomvijeću.Nadnacionalno / Supranational:To doslovce znači “na razini višoj od nacionalnihvlada“ – i razlikuje se od izraza “međuvladin“.Mnoge odluke EU-a donose se nanadnacionalnoj razini jer obuhvaćaju institucijeEU-a kojima su zemlje članice prenijeleneke ovlasti u donošenju odluka.Opće uprave / Directorates-GeneralZaposlenici glavnih institucija EU-a (Komisije,Vijeća i Parlamenta) rade u mnogimrazličitim odjelima, poznatijim kao općeuprave (“Directorates-General”, DG). Svakaod općih uprava odgovorna je za određenezadatke ili politike. Administrativni šefopće uprave je glavni direktor (“Director-General”, čija je kratica također “DG”).Otvorena metoda koordinacije /Open method of coordination:U mnogim područjima politika EU-a (npr.u obrazovanju i izobrazbi, mirovinama izdravstvenoj skrbi, imigraciji i pružanjuazila), vlade zemalja članica radije provodevlastitu nacionalnu politiku nego štodopuštaju usklađivanje tih politika na raziniEU-a. Ipak, države članice surađuju i utim područjima razmjenjujući informacije,primjenjujući najbolje prakse i usklađujućisvoje nacionalne politike. Taj postupakrazmjene iskustava poznat je pod nazivom“otvorena metoda koordinacije”.EU za medije 77

Povelja o temeljnim pravima /Charter of fundamental rights:Povelja o temeljnim pravima priznaječitav niz osobnih, građanskih, političkih,gospodarskih i socijalnih prava građanaEU-a i onih koji u njoj borave te ih inkorporirau zakone EU-a. Europski parlament,Europsko vijeće i Europska komisijaslužbeno su je proglasili u Nici 2000.godine. U prosincu 2009., sa stupanjemLisabonskog ugovora na snagu, poveljaje dobila obvezujuću pravnu snagujednaku pravnoj snazi ugovora. S tim jeciljem povelja izmijenjena i dopunjenate je po drugi put proglašena u prosincu2007. godine. Povelja u jednom dokumentuobjedinjuje prava koja su do togtrenutka bila definirana u nizu zakonodavnihinstrumenata, poput nacionalnihzakona i zakona EU-a, te međunarodnihkonvencija Vijeća Europe, Ujedinjenihnaroda (UN) i Međunarodne organizacijerada (ILO). Čineći temeljna prava jasnijimai vidljivijima, ona stvara pravnusigurnost unutar EU-a.Pravna stečevina / Acquiscommunautaire:To je francuski pojam koji, u osnovi, znači“EU takva kakva jest”, drugim riječima- prava i obveze koje dijele sve zemljeEU-a. Stečevina obuhvaća sve Unijineugovore i zakone, deklaracije i rezolucije,međunarodne ugovore vezane uzposlove EU-a i presude koje je donioSud pravde. Uključuje i zajedničko djelovanjevlada država članica EU-a na području“pravosuđa i unutarnjih poslova”te zajedničke vanjske i sigurnosne politike.Prema tome, “prihvaćanje pravne stečevine”znači uzimanje Europske unijeonakve kakva jest. Zemlje kandidatkinjemoraju prihvatiti pravnu stečevinu prijenego se pridruže EU-u, a zakone EU-amoraju inkorporirati u svoja nacionalnazakonodavstva.Proračunski deficit / Budget deficit:Tehnički izraz koji znači da su državniprihodi manji od njezinih izdataka.78 EU za medije

Proširenje / Enlargement:Porijeklo EU-a vodi od Europske zajedniceza ugljen i čelik i Europske ekonomskezajednice, formirane od strane šestzemalja 1950-ih godina. EU danas okuplja27 članica. Povećanje broja državačlanica naziva se proširenje, a događalose u nekoliko navrata:››1950. Belgija, Francuska, Njemačka,Italija, Luksemburg, Nizozemska››1973. Danska, Irska, UjedinjenaKraljevina››1981. Grčka››1986. Portugal, Španjolska››1995. Austrija, Finska, Švedska››2004. Cipar, Češka, Estonija, Latvija,Litva, Mađarska, Malta, Poljska,Slovačka i Slovenija››2007. Bugarska i RumunjskaSuodlučivanje/ Co-decision:Suodlučivanje se temelji na načelu paritetai znači da nijedna institucija (Europskiparlament ili Vijeće) ne može usvojitineki zakon bez pristanka one druge.Suodlučivanje postaje “redovita zakonodavnaprocedura”.Službeni jezici / Official languages:Od 1. svibnja 2004. godine, u Europskojuniji postoje 23 službena jezika.Zakonodavstvo EU-a objavljuje se na svimslužbenim jezicima, a građani se svim institucijamaUnije mogu obratiti na bilokojem od tih jezika. Hrvatski jezik postatće 24. službeni jezik EU-a.Socijalni partneri / Social partners:Izraz predstavlja dvije strane koje sudjelujuu radnom procesu tj. poslodavce i radnike.Na razini Unije njih predstavljaju trinajvažnije organizacije:1. Europska konfederacija sindikata(ETUC), koja predstavlja radnike;2. Unija industrija Europske zajednice(UNICE), koja predstavlja poslodavceiz privatnog sektora;3. Europski centar za javnopoduzetništvo (CEEP), koji predstavljaposlodavce iz javnog sektora.Europska komisija mora se posavjetovatis njima kad namjerava predložiti zakonodavstvokoje se tiče socijalnih pitanja ilizapošljavanja.EU za medije 79

Strukturni fond / Structural fund:U Financijskoj perspektivi za razdoblje od2007. do 2013. godine, samo Europski fondza regionalni razvoj i Europski socijalnifond smatraju se strukturnim fondovima.Njihovi ciljevi uključuju a) konvergentnost,b) regionalnu konkurentnost i zapošljavanjei c) europsku teritorijalnu suradnju.Supsidijarnost / Subsidiarity:“Načelo supsidijarnosti” znači da se odlukedonose najbliže što je moguće svakomgrađaninu. Drugim riječima, Unija nećepoduzimati ništa (osim u područjima kojasu njezina isključiva nadležnost) ako je istuaktivnost moguće provesti učinkovitije nanacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.Sastanak na vrhu / Summit:Sastanci Europskoga vijeća ponekad senazivaju europskim ili EU sastancima navrhu (“summitima”) jer okupljaju čelnikedržava Unije, predsjednike ili premijere.Neke zemlje predstavlja premijer, nekepredsjednik, a neke obojica. To ovisi o njihovomustavu.Šengenski prostor / Schengen area:Godine 1985., pet zemalja EU-a (Francuska,Njemačka, Belgija, Luksemburg i Nizozemska)dogovorile su se da ukinusvaku kontrolu ljudi koji putuju iz jedneod njih u drugu. Tim je sporazumomstvoren prostor bez unutarnjih granicaili Šengenski prostor (Schengen je imeluksemburškog gradića u kojemu jesporazum potpisan). Zemlje Šengenskogprostora uvele su zajedničku viznupolitiku za cijelo to područje i dogovorilese da će uspostaviti djelotvornu kontroluna vanjskim granicama. Kontrole naunutarnjim granicama mogu se provoditisamo tijekom ograničenog razdoblja,ako to zahtijevaju javni red ili nacionalnasigurnost. Danas Šengenskom prostorupripada 26 zemalja, od toga su 22 zemlječlanice Europske unije (osim UjedinjeneKraljevine, Irske, Rumunjske, Bugarskei Cipra), te Norveška, Island, Švicarska iLihtenštajn.80 EU za medije

Ugovor o pristupanju / Accessiontreaty:Ugovor o pristupanju potpisuje se pozavršetku pristupnih pregovora. No, dopristupanja tada ne dolazi automatski, jerUgovor trebaju ratificirati države članicei zemlja kandidatkinja. Ugovor stupa nasnagu nakon ratifikacije, na prethodnodogovoren datum. Ugovor izlaže uvjete iaranžmane pristupanja, uključujući pravai obveze nove države članice te prilagodbuinstitucijama EU-a.Usklađivanje / Harmonisation:To može značiti usuglašavanje tekstova nacionalnihzakona, često radi uklanjanja zaprekau nacionalnom zakonodavstvu kojesprječavaju slobodu kretanja radnika, roba,usluga i kapitala. Drugim riječima, usklađivanjepodrazumijeva obvezu država članicada u nacionalnom zakonodavstvupropišu slične obveze za svoje građanekao i da u svim zemljama članicama budepropisana minimalna obveza u svakompodručju u kojemu EU ima zakonodavneovlasti. Usklađivanje može značiti i koordinacijunacionalnih tehničkih pravila kakobi proizvodi i usluge mogli biti slobodnoprodavani na europskom tržištu. Suprotnoraširenom mitu, usklađivanje ne znači besmislenustandardizaciju svega, od zakrivljenostikrastavaca do boje mrkve. Običnoje u pitanju tek međusobno priznavanjesigurnosnih pravila država članica.Treća zemlja / Third country:Jednostavno, taj izraz označava zemljukoja nije članica EU-a. Njegovo je značenjenajjasnije kad govorimo o odnosimaizmeđu dviju članica EU-a (ili između institucijaEU-a i države članice) i neke trećezemlje koja je izvan Europske unije.Transpozicija direktiva /Transposition of directives:Najveći dio europskog zakonodavstvaima oblik direktiva koje postavljajuopća pravila i ciljeve, ali prepuštaju državamačlanicama izbor načina na kojiće ih ostvarivati. Primarna odgovornostza primjenu zakona EU-a leži na nacionalnimadministracijama u državamačlanicama. Transpozicija direktiva odposebnog je interesa. Transpozicija unacionalno zakonodavstvo odgovornostje nacionalnih vlada i parlamenata,a ponekad su u to uključene regionalnei lokalne vlasti.EU za medije 81

Vijeće / Council:Postoje tri različita europska tijela koja usvojem imenu sadrže riječ “vijeće”:1. Europsko vijeće / European Council- Europsko vijeće definira opći političkismjer i prioritete Europske unije.Stupanjem na snagu Lisabonskogugovora 1. prosinca 2009. godine,ono je postalo institucija. Njegov jepredsjednik Herman Van Rompuy.Europsko vijeće sastoji se od šefovadržava ili vlada zemalja članica, predsjednikaVijeća i predsjednika Komisije.Visoka predstavnica Unije za vanjskui sigurnosnu politiku sudjelujeu njegovom radu. Europsko vijećesastaje se dvaput u šest mjeseci, asaziva ga predsjednik Vijeća. Kad situacijato zahtijeva, predsjednik sazivaposebnu sjednicu Europskog vijeća.3. Vijeće Europe / Council of Europe- To nije institucija EU-a nego međuvladinaorganizacija sa sjedištem uStrasbourgu, koja nastoji pridonositizaštiti ljudskih prava, promicatieuropsku kulturnu raznolikost i boritise protiv društvenih problemapoput ksenofobije i netolerancije.Vijeće Europe osnovano je 1949.godine, a jedno od prvih postignućate organizacije bilo je donošenjeEuropske konvencije o ljudskimpravima. Kako bi se građanimaomogućila zaštita prava zajamčenihKonvencijom osnovan je Europskisud za ljudska prava.2. Vijeće Europske unije / Council ofthe European Union - Vijeće je glavnotijelo Europske unije za donošenjeodluka. Ono predstavlja državečlanice, a njegovim sastancima prisustvujepo jedan ministar iz svakeod nacionalnih vlada EU-a. Vijećese sastaje redovito radi donošenjakonkretnih odluka i donošenjazakonodavstva.82 EU za medije

Vodeće inicijative/ Flagshipinitiatives:U strategiji Europa 2020., usvojenoj u proljeće2010. godine, Europska unija je iznijelasedam glavnih inicijativa:1. “Unija inovacija” s ciljem unaprjeđenjaokvirnih uvjeta i dostupnostifinanciranja za istraživanja i inovacijekako bi se osigurala mogućnosttransformacije inovativnih ideja uproizvode i usluge koje stvaraju rasti radna mjesta.2. “Mladi u pokretu” s ciljem povećanjaučinka obrazovnih sustava i olakšanjaulaska mladih na tržište rada.3. “Digitalna agenda“ s ciljem bržegširenja brzog interneta te korištenjaprednosti jedinstvenog digitalnogtržišta za kućanstva i tvrtke.4. “Učinkoviti resursi” s ciljem razdvajanjaekonomskog rasta od korištenjaresursa, podrške prijelazu nagospodarstvo koje koristi male razineugljika, povećanja korištenja obnovljivihizvora energije, modernizacijeprometnog sektora i promicanjaenergetske učinkovitosti.5. “Industrijska politika za globalizacijskodoba” s ciljem unaprjeđenjaposlovnog okruženja, prvenstvenoza male i srednje poduzetnike te razvojasnažne i održive globalno konkurentneindustrijske osnove.6. “Program za nove vještine i radnamjesta” s ciljem modernizacijetržišta rada te osnaživanja ljudi razvojemnjihovih vještina tijekomcijeloga života s ciljem povećanogsudjelovanja radne snage te boljegslaganja ponude i potražnje, uključujućii kroz mobilnost radne snage.7. “Europska platforma protiv siromaštva”s ciljem jačanja društvene iteritorijalne povezanosti na način dasvi imaju koristi od prednosti rasta iradnih mjesta te da se ljudima kojipate od siromaštva i socijalne isključenostiomogući dostojanstven životi aktivno sudjelovanje u društvu.EU za medije 83

Zemlja kandidatkinja / Candidatecountry:Odnosi se na zemlju koja je zatražila pristupanjeu Europsku uniju i čiji je zahtjevslužbeno prihvaćen. Trenutačno postojipet zemalja kandidatkinja: Hrvatska, BivšaJugoslavenska Republika Makedonija,Turska, Island i Crna Gora. Prije nego štose pridruži EU-u, zemlja kandidatkinjamora zadovoljiti kopenhaške kriterije začlanstvo, kao i madridske kriterije.Zajedničko tržište / Common market:Kada je EEZ osnovana 1957. godine, temeljilase na “zajedničkom tržištu”. Drugimriječima, ljudi, robe i usluge trebali bise moći slobodno kretati između državačlanica, kao da su u jednoj zemlji, bezkontrola koje se provode na granicamai bez plaćanja carinskih pristojbi. Međutim,bilo je potrebno vrijeme da se to postigne:carinske pristojbe između zemaljaEEZ-a u potpunosti su ukinute tek 1. srpnja1968. Za uklanjanje ostalih preprekaza trgovinu trebalo je vremena pa je “jedinstvenotržište” uvedeno tek krajem1992. godine.Zemlja pristupnica / Accedingcountry:To je zemlja kandidatkinja koja je zadovoljilakopenhaške kriterije, koja je dovršilapregovore i koja je potpisala Ugovoro pristupanju Europskoj uniji.* Opsežniji rječnik možete pronaći na:››Eurojargonhttp://europa.eu/abc/eurojargon/index_en.htm››EC Enlargement glossaryhttp://ec.europa.eu/enlargement/glossary/index_en.htm››Leksikon Ministarstva vanjskihPOSLOVA I EUROPSKIH INTEGRACIJAhttp://www.mvpei.hr/ei/download/2005/06/15/Mali_leksikon.pdf84 EU za medije

KONTAKTIEU za medije 85

Kontakt osobe za dodatneinformacijeGlasnogovornička službaEuropske komisijeKoen DOENS,voditelj Glasnogovorničke službeT: +32 2 298 15 66M: +32 2 498 981 566F: +32 2 296 79 12E: koen.doens@ec.europa.euEuropsko vijećeGlasnogovornik predsjednikaDirk De BackerZamjenik glasnogovornikaJesús CarmonaT: +32 (0)2 281 51 50T: +32 (0)2 281 51 51E: press.president@consilium.europa.euVijeće EUUred za medijeT: + 32-2 281 63 19F: + 32-2 281 80 26E: press.office@consilium.europa.euW: www.european-council.europa.euEuropski parlamentGlasnogovornikArmin MachmerT: Bruxelles: +32 2 28 44 151T: Strasbourg: +33 3 88 1 74 134E: armin.machmer@europarl.europa.euDelegacija Europske unijeu Republici HrvatskojTrg žrtava fašizma 6,10000 Zagreb, HrvatskaT: + 385 1 4896 500F: + 385 1 4896 555E: delegation-croatia@eeas.europa.euW: www.delhrv.ec.europa.euRadno vrijeme:ponedjeljak - četvrtak: 9.00 - 17.00petak: 9.00 - 15.00Kontakt:Mirella RašićT: + 385 (0)1 4896 571F: + 385 1 4896 555E: mirella.rasic@eeas.europa.eu86 EU za medije

Informacijski centar Europske unijeTrg žrtava fašizma 6, 10000 ZagrebT: +385 1 4500 110E: info@euic.hrW: www.delhrv.ec.europa.euRadno vrijeme:ponedjeljak - petak: 10.00 – 17.30Kontakt osoba:Avis Beneš,voditeljica Informacijskog centra EU-aT: + 385 1 4896 532E: avis.benes@eeas.europa.euMinistarstvo vanjskihi europskih poslovaTrg N. Š. Zrinskog 7-8, 10000 ZagrebT: +385 1 4569 964F: +385 1 4920 149W: www.mvep.hrBesplatni telefon za informacije o EU:0800 622 622Ured za odnose s javnošću:T: +385 4597 704F:+ 385 1 4569 973E: odnosi.javnost@mvep.hrUred glavnog pregovaračaRepublike HrvatskeKontakt u ZagrebuUred glavnog pregovaračaTrg Sv. Marka 2, 10000 ZagrebT: +385 1 4569 333F: + 385 1 4569 325Kontakt u BruxellesuMisija Republike Hrvatskepri Europskoj uniji50, Avenue des Arts1000 BruxellesT: +32 2 507 54 11F: +32 2 646 56 64Ministarstvo regionalnog razvojai fondova EU-aRadnička cesta 80/V10000 Zagreb, HrvatskaT: + 385 1 4569 179F: + 385 1 4569 187W: www.mrrfeu.hrSredišnja agencija za financiranje iugovaranje (SAFU)Trg kralja Petra Krešimira IV 110 000 Zagreb, HrvatskaT: +385 1 6400 600W: www.mrrfeu.hrEU za medije 87

Korisne web straniceAudiovizualna služba Europske komisije– služba za arhivu i novosti vezane zaEU koja pruža informacije prilagođeneprofesionalnim novinarima i popraćeneraspoloživim video, audio i fotografskimmaterijalima.Kontakt:Šef službe: Fabrizia De RosaT: +32 2 299 37 39E: fabrizia.de-rosa@ec.europa.euW: www.ec.europa.eu/avservicesEurope by Satellite (EbS) je televizijskainformativna služba Europske unije. Osnovanaje 1995. godine i profesionalnimnovinarima putem satelita pruža audiovizualnematerijale vezane za EU. Programise sastoje od kombinacije prijenosa uživo,emisija vijesti, te arhive materijala (stockshots)vezane za javne politike i pitanjavezana za EU.Kontakt:T: +32 2 296 41 06F: +32 2 230 12 80W: www.ec.europa.eu/avservices/ebs88 EU za medije

RAPID priopćenja za javnost››http://europa.eu/rapid/Baza podataka RAPID sadrži svapriopćenja za javnost Europske komisijeod 1985. godine. Sadrži i novosti s podnevnihsastanaka s novinarima u Općojupravi za komunikacije te govore povjerenika.Priopćenja za javnost nekih drugihinstitucija, posebice Vijeća EU-a, mogu setakođer pronaći na Rapidu.EU press room››http://europa.eu/press_room/index_en.htmJedinstveno mjesto pristupa za novinare– najvažnije vijesti iz EU-a i medijski paketio ključnim pitanjima.Svaka institucija EU-a ima prostornamijenjen medijima putem kojeg jeomogućen pristup priopćenjima zajavnost, govorima, izjavama, informacijamai ostalim materijalima za medije.Europski parlament››http://www.europarl.europa.eu/en/pressroom/Europsko vijeće››http://www.consilium.europa.eu/press.aspx?lang=enEuropski revizorski sud››http://eca.europa.eu/portal/page/portal/eca_main_pages/splash_pageEuropski sud››http://curia.europa.eu/jcms/jcms/Jo2_16799/Europski pravobranitelj››http://www.ombudsman.europa.eu/press/home.facesEuropska središnja banka››http://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2010/html/index.en.htmlEuropska investicijska banka››http://www.eib.org/infocentre/press/index.htmEuropski gospodarski i socijalni odbor››http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.homeEU za medije 89

Odbor regija››http://www.cor.europa.eu/EU4Journalists››http://www.eu4journalists.eu/Ova je stranica osmišljena kao pomoćnovinarima koji pokrivaju tematiku Europskeunije, bilo da rade u Bruxellesu,zemljama kandidatkinjama ili negdjedrugdje. Stranica sadrži temeljne informacijeo djelovanju EU-a, kao i kontaktpodatke osoba zaduženih za medije uEU-u. Glavni sadržaj internetskih stranicaEU4Journalists dostupan je sada i nahrvatskom i turskom jeziku.Audiovizualna baza podataka:Audiovizualna služba Europske komisije:››http://ec.europa.eu/avservices/video/index_en.cfm - video materijali››http://ec.europa.eu/avservices/photo/index_en.cfm - fotografije››http://ec.europa.eu/avservices/video/video.cfm?page=thematic&th=10&sitelang=en - Opća uprava za proširenjeAudiovizualna služba Europskogparlamenta:››http://audiovisual.europarl.europa.eu/Audiovizualna služba Vijeća EU-a:››http://www.consilium.europa.eu/council/photographic-library.aspx››http://video.consilium.europa.eu/90 EU za medije

Delegacija Europske unije u Republici HrvatskojInformacijski centar Europske unijeTrg žrtava fašizma 6, 10 000 Zagreb92 EU za medijeTel.: +385 1 4500 110Fax : +385 1 4500 111E-mail: info@euic.hrWeb: www.delhrv.ec.europa.eu