6OGLEDALObroj 479. 6. novembar 2009.ŠTA SE DEŠAVA U ŠKOLAMA?Vršnjačko nasilje, nasilje nad profesorimai agresivni roditeljiNEDAVNO JE OBELEŽEN Međunarodnidan prosvetnihradnika kojim se ističe značajnauloga prosvetne profesijeu pružanju kvalitetnogobrazovanja za sve kako bise odgovorilo zahtevima 21.veka.S druge strane, poslednjihgodina mediji su preplavljenivestima o vršnjačkom nasiljuu školama, a pored toga javnostse sve češće suočavasa nekada nezamislivim incidentima,u kojima učenicizlostavljaju nastavnike i profesore.Zato se nameće pitanjeda li je posao nastavnika iprofesora postao rizičan.Klara Kurin Barta, pedagoškinjau Osnovnoj školi„Šamu Mihalj“, smatra da sui škola i nastavnici izgubili autoritetpred učenicima i roditeljima.Klara Kurin Barta„Razloge za to što su prosvetniradnici izgubili autoritettražim u višim instancama imislim da naše sistemsko rešenjenije baš najbolje. Višese potencira na pravima, amanje na odgovornostimaučenika. Stalno govorimo onjihovim pravima i učenici ihsve više traže, a odgovornostii obaveze ostaju po strani.Ove godine ćemo u našojškoli posvetiti više ili baristo pažnje odgovornostima iobavezama učenika, koliko injihovim pravima“.Dragana Karadžić, profesoricasrpskog jezika u školi„Šamu Mihalj“, objašnjavada je u Srbiji štošta degradirano,pa i autoritet profesora:„Sve je degradirano i problemje u državi. Ipak smatram daje profesorski poziv lep, daješirinu i za njega se ili rađaš iline. Moraš da budeš kompletnaličnost, da imaš svoj stav,ne smeš imati dvojne kriterijume,a u isto vreme morašbiti otvorena duša da deca satobom imaju komunikaciju,jer si tada uspostavio autoritetnad detetom i nema problema.Problem nastaje kadatrougao deca, roditelji i mi,negde nije zatvoren.“Nataša Nikolovski, profesoricaračunovodstva uEkonomsko-trgovinskoj školi,kaže da ne oseća da je profesijadegradirana: „Radim15 godina i zaista deca nisuista kao što su bila kada sampočela da se bavim ovomprofesijom, ali s obzirom naokolnosti i na vreme i ti seprilagođavaš. Uvek moraš ićikorak ispred eventualnih njihovihreakcija. Mislim da jedanlep, normalan razgovorsa učenicima sve rešava. Ciljje da se postigne dogovor naobostrano zadovoljstvo i dane dođe do nasilja.“Nada Vukanić, psihološkinjau Ekonomsko-trgovinskojškoli, smatra da je profesijaprosvetnih radnika izgubilana poštovanju i da su tomejednim delom doprineli medijiprenoseći previše informacijao nasilju u školama i timezapravo postigli kontraefekat,napravivši reklamu za takavvid ponašanja.Nasilje nadprofesorimaProgram UNICEF-a „Školabez nasilja“ u Srbiji je pokrenut2005/06. godine u okvirukojeg je Institut za psihologijuFilozofskog fakulteta iz Beogradasproveo istraživanje onasilju u 120 osnovnih školau Srbiji, a rezultati pokazujuda je svaki šesti prosvetniradnik (17 posto) bar jednombio izložen nasilju. Taj procenatvarira, i u nekim školamaje od dva do tri posto, a u nekimi do 30 posto prosvetnihradnika bilo je izloženo nekojvrsti nasilja.Istraživanje Foruma beogradskihosnovnih škola spočetka godine, pokazuje daje 80 posto nastavnika biloizloženo psihičkom ili fizičkommaltretiranju učenika injihovih roditelja. O ovoj vrstinasilja nastavnici i profesorine govore ili traže da ostanuanonimni iz straha da se nebi narušila reputacija škole,zbog mogućih problema ilistida zbog nemoći da se suprotstavenasilnicima.U bečejskim školamatvrde da nema evidentiranihslučajeva fizičkog nasiljaučenika nad profesorima i nastavnicima.Dragana KaradžićFOTO: LJ.M.„Nemam takvih iskustava.Moja iskustva govore dasu deca iz manjih sredinadrugačija, prostodušnija, prijemčivija,ne prave nam probleme.Naravno, treba imatina umu da su to deca u pubertetui treba da vratimo filmi prisetimo se kakvi smo mibili u tom periodu, mada sadsvi tvrdimo da smo bili drugačiji,a znali smo i mi neštogrubo da kažemo nastavniku.Na početku rada svi se susrećemosa pojedincima kojiispipavaju teren i traže granicu,učenici vide gde mogui koliko mogu, a na nama jeda pronađemo način da imse nametnemo kao autoritet“,kaže profesorica Karadžić izškole „Šamu Mihalj“.Slično razmišlja i LidijaŠujica-Kiso, profesorica matematikeu Ekonomsko-trgovinskojškoli: „Radila sam uKarlovačkoj gimnaziji, a u Bečejupredajem već pet godinai do sada se nije desilo dase neki učenik nasilnički postavioprema meni ili nekomLidija Šujica-Kisodrugom profesoru. Kada viditekako se deca ponašaju naodmoru, shvatite da su prepunaenergije. Mislim da, akose preskoči ono klasično ’umoje vreme bilo je tako’ i lepose postupa sa decom, nećebiti nikakvih problema.“Informacije dobijene odstručnih saradnika u školamatakođe potvrđuju da fizičkonasilje na relaciji učenik-nastavnikili profesor nije prisutnou našoj sredini, ali jesudrugi oblici nasilja, kao štosu verbalno uznemiravanje,pretnje, zastrašivanja.Savka Segedinac, pedagoškinjau Osnovnoj školi„Zdravko Gložanski“, kažeda bi se odnos učenika premanastavnicima mogao okarakterisatikao nepoštovanjenastavnika, naročito mlađih.„Najgore što se dešava je dase učenici nastavnicima obraćajusa ’ti’ ili izraze revolt zbogocene, ali to su stvari koje sedešavaju i koje se razjasnena času, a nema napada ivređanja. Nastavnik koji imaautoritet ne doživljava neprijatnosti,a mlađi nastavnicipokušavaju da priđu deci sadrugarske strane i deca toiskoriste, međutim, ni tu se nedešava ništa drastično, negoje pomerena granica izmeđunastavnika i učenika“, kažeSegedinac i navodi primerod pre tri godine: „Imali smoslučaj kada je jedna učenicaburno reagovala i rekla ružnureč nastavnici hemije zbogocene koju je dobila pred krajosmog razreda, pa smo biliprinuđeni da je premestimo udrugu školu. Inače drugih incidenatate vrste nije bilo.“Pedagoškinja Klara KurinBarta kaže da je verbalno ipsihičko nasilje nad nastavnicimaprisutno: „U svakomodeljenju ima bar jedan ilidvoje učenika koji hoće daometaju čas mobilnim telefonom,upadima ili na nekidrugi način, pa kad nastavnikpokuša da smiri situaciju učenikreaguje rečima, nedoličnim,vulgarnim ponašanjemili pretnjama. Pre par godinasmo imali jednog učenika kojise agresivno ponašao, nijemogao i hteo da prati nastavu,bio je i zapušten od porodice,dirao je drugu decu, paje u jednom trenutku nasrnuoi na nastavnicu jer je htela daga smiri. Taj učenik više neide u školu, završio je osmirazred, a nastavnica sadaradi u drugoj školi.“Ona kaže da se u praksipokazuje sve učestalije mešanjeroditelja u rad nastavnikai njihovo agresivno ponašanjeprema nastavnicima,drugim učenicima i njihovimroditeljima u školi.„Roditelji se sve češćemešaju u ocenjivanje učenikai u rešavanje konflikata međudecom. Kad se tako neštodesi, roditelji krive školu, alimi smo tu prvenstveno da ihobrazujemo, a roditelji bi trebalida ih vaspitavaju, a pritome neće da prihvate realnostanje kada pokušavamoda analiziramo situaciju i nađemorešenje. Prošle godineje bila jedna takva situacija,kada roditelji nisu prihvatili činjenicuda su u konflikt umešaneobe strane i da je teškoutvrditi ko je prvi počeo. Radise o jednoj učenici sa smetnjamau razvoju koju smopokušali uključiti u redovansistem obrazovanja, a nekolikodrugarica iz odeljenja suje stalno dirale, ponižavale,čupale za kosu... Ostala decaiz odeljenja su pokušavala toda spreče, ali nisu uvek uspevala.S druge strane, roditeljisu rekli da su se njihovadeca žalila na tu učenicu itvrdila da ih je i ona napadala.Učenicu smo premestili udrugo odeljenje gde se boljeuklopila, a ove devojčice držimopod nadzorom, međutim,njihovi roditelji se i dalje međusobnosukobljavaju zbogtoga i narušavaju mir i red uškoli“, kaže pedagoškinja uškoli „Šamu Mihalj“.I pedagoškinja u školi„Zdravko Gložanski“ tvrdi daje i u toj školi prisutno mešanjeroditelja, intervenisanjei negodovanje prilikom ocenjivanjadece, ali da se na toveć gleda kao na normalnupojavu. „Roditelji dolaze priličnoagresivni, napunjeni informacijamaod strane svogdeteta, međutim, sve se torazjasni, obrazloži, predočiim se procena nastavnika isve ostane u okviru škole, naverbalnom nivou i bez nasilja.Međutim, nedavno smo imalisituaciju da su roditelji jednogučenika nasrnuli na nastavnikai pretili da će se žaliti Ministarstvujer smatraju da školanije uradila sve da zaštitinjihovo dete od zlostavljanjaod strane drugog deteta. Takvužalbu su podneli i prošlegodine, intervenisali smo,uradili sve što je predviđenoprotokolom, proverili sve, ispostavilose da su u pitanjulični odnosi, da je ta porodicaposvađana sa roditeljimadrugog deteta i u pitanju suprivatne stvari. Mi smo uradilisve što je u našoj nadležnostii obratili se svim nadležniminstitucijama i ustanovama“,kaže Segedinac.Prema mišljenju profesoriceNataše Nikolovski, ni uBečeju, pa ni u školi gde radi,nema izraženog nasilja učenikanad nastavnicima, pogotovone fizičkog, ali je sveprisutnije i opasnije nasilje roditeljakoje je i sama doživela.„Smatram da nastavnik trebai može da proceni kako da seponaša u određenim situacijama.Ukoliko učeniku da jedinicu,zaključi jedinicu ili gakazni ukorom, smatram da jeto njegova procena, jer radis tim detetom. Kada se takonešto desi, ono što roditeljiprvo urade je da okrive nastavnikai da prete. Prete daće ići na više instance, žalićese, podneće prigovore... Toje njihovo pravo i to treba daurade. I sve je to u redu, alise onda prilikom podnošenjaprigovora služe svakakvimnedozvoljenim radnjama, savetujuse sa strane, pokušavajuda igraju na ’neku loptu’.Nataša NikolovskiTo je možda suptilniji oblikzlostavljanja ali ima i toga, adešava se i da roditelji otvorenoprete.“Vršnjačko nasiljeVršnjačko nasilje je kao„dobar dan“. Podaci istraživanjau okviru programa „Školabez nasilja“ kojim je obuhvaćeno50 škola, pokazuju da je65 posto učenika bar jednom,a 24 posto više puta bilo izloženonekom obliku nasilja uperiodu od tri meseca. Najzastupljenijioblici nasilnogponašanja su verbalno nasilje,širenje laži i spletkarenje,pretnje i zastrašivanje.Bečej je mešovita sredinai mogući su incidenti na nacionalnojosnovi.Nada Vukanić iz Ekonomsko-trgovinskeškole kaže danema zvaničnih informacijao takvim incidentima u ovojškoli. „Obično čujemo i znamošta i gde se dešava, alinam se deca na ovu temune žale, međutim, indirektnoznam da postoji i to. Ne znamza fizičko nasilje, da su sedešavale tuče, ali znam dapostoji izvesna netrpeljivosti da učenici neće mnogo dase mešaju, tu su jedni poreddrugih. Na prevazilaženjeovog problema mogli bi prvoda utiču odeljenske starešine,da ohrabruju decu i podstičuih na međusobnu povezanost,pa tek onda možemoraditi na nivou škole u smislunekih akcija.“Nada VukanićPrema rečima pedagoškinjeiz škole „Šamu Mihalj“,u ovoj školi postoji vršnjačkonasilje, a kako je reč o dvojezičnojškoli, obično se zadirkivanja,svađe i intrige dešavajumeđu decom iz srpskogi mađarskog odeljenja. „Predve godine je između srpskogi mađarskog odeljenjabilo nekih intriga i onda je došaojedan roditelj iz ’d’ odeljenja,napao nastavnika, vikaona njega, pitao ’zašto nijesačuvao njegovo dete?’, ana kraju je bilo takvih ispadada smo morali da pozovemopoliciju. Roditelji jednostavnonisu mogli da prihvate da jenjihovo dete učestvovalo uprovociranju i konfliktu i napalisu nastavnika zbog toga.Posle se sve to smirilo“, kažepedagoškinja Kurin Barta.Ona je rekla i da je nedavnoizbila tuča između učenikasrpske i mađarske nacionalnosti.Reagovao je i školskitim za prevenciju nasilja i zlostavljanja,razgovaralo se saučenicima. O tome da li suovakvi incidenti učestali, dali među decom nedostaje tolerancije,pedagoškinja KurinBarta kaže: „Deca se stalnozadirkuju, da li oni osećajunetrpeljivost prema nacionalnostiili prema nekom detetu,da li je to samo navika, da lito nose iz porodice ili je rečo spontanoj reakciji, teško jeodrediti. Mislim da su to svedečji nestašluci i nesporazumi,jer se već na sledećemodmoru igraju zajedno, družese, ne razdvajaju se, idu naekskurzije. Kada ih zovemona razgovor, kažu da je biloslučajno da su se pomirili.“Ljiljana Milovanov
péntekenként2009. november 6.új sorogat,479. számA KÖZSÉGI KÉPVISELŐ-TESTÜLET 19. ÜLÉSÉNMódosították a költségvetéstKEDDEN tartották meg aközségi képviselő-testület 19.ülését, amelyen a 36 helyiképviselő közül 30 jelentmeg, azonban az ülés végéremindössze 20-an maradtakPáll Sándoraz ülésteremben.Huszonhat napirendi pontróltárgyaltak a tanácsnokok.A napirend elfogadása előttPáll Sándor (Magyar Koalíció- VMDK) kért szót, akikioktatta a képviselő-testületianyag összeállítóit. Szerintehuszonegy napirendi pontrólnem kellett volna tárgyalni azülésen, mert azok nem voltakmegfelelő módon iktatva ésszámozva. Páll emellett aztis szóvá tette, hogy a tanácsnokoknégy hónapja nemkapták meg havi juttatásukat(7500 dinár), ezért nem iskellene dolgozniuk. DušanJovanović, a helyi parlamentelnöke elmondta, hogy amintmegtörténik a költségvetésmódosítása, a tanácsnokokmegkapják térítményüket.A parlamenti többség nemfogadta el Páll módosítójavaslatát, maradt tehátaz eredeti napirend. ZoranSubotički (Mint egy ház) tanácsnokkérte, hogy vegyékle a napirendről a költségvetésmódosítását, ugyanisszerinte szakembereket kellalkalmazni, akik elvégzik amódosítást, illetve elkészítika 2010. évi büdzsét is. A képviselőkezt a javaslatot semfogadták el.Csaknem másfél órás vitaelőzte meg a 2009. évi költségvetésrőlszóló határozatmódosításának elfogadását.Horváth Angelina, a pénzügyiosztály vezetője elmondta,hogy a költségvetés módosításáraazért van szükség,mert a 2009. évi költségvetéstervezésekor a köztársaságitranszfereszközöket 176317 129 dinár összegbentervezték, de a pénzösszega köztársasági költségvetésátütemezése miatt 55 410685 dinárral csökkent. Ezenfelül a foglalkoztatottak bérekifizetésének késése miattjelentős mértékben, 74 226000 dinárral csökkentek apolgárok jövedelmi adójábóleredő bevételek is.Dušan Stefanović (SzerbÖsszefogás Koalíció) tanácsnokelmondta, hogy a SzerbÖsszefogás Koalíció tagjaia 2009. évre szóló községiköltségvetés meghozatalakorsem szavaztak, hiszen nemtartották reálisnak a költségvetést,ezért módosításárasem szavaznak. Szerintea büdzséből sokat kapnaka civil szervezetek, az ÖkoAlapnak szánt eszközöketsem csökkentették megfelelőmértékben, továbbá a levéltárműködtetése is sok pénztemészt fel. Mint mondta, avárosközpont kiépítési tervesem tartozik a prioritásokközé. Stefanović megkérdezte,hogy miért csökkentettéka szociális segélyre szántpénzösszeget, valamint aVöröskeresztnek tervezett juttatást.Nebojša Kolarski (SzerbÖsszefogás Koalíció) arramutatott rá, hogy a községházándolgozók fizetésétnagymértékben csökkentették,míg a kinevezett személyekjárandósága alig egymilliódinárral kevesebb.Zoran Subotički tanácsnok(nemrégiben még a hatalmikoalícióhoz tartozó párttagja) eszmefuttatást tartotta költségvetés módosításáról,de beszélt a tájékoztatásieszközöknek előlátott pénzösszegről,az Iparosok Egyesületénekszánt pénz átutalásáról- Subotički a szervezettitkára -, azaz arról, hogy azátutalások nem a megfelelőütemben történnek.Páll Sándor a tájékoztatásieszközök támogatásárólbeszélt. Szerinte a községiFOTÓ: F.D.K.hatalom lefizette a médiát(ötmillió dinárt láttak elő aközségi szintű tájékoztatástámogatására), amely nemobjektíven számol be a helyiönkormányzat munkájáról,hanem úgy teljesít, ahogyanaz az önkormányzatnak megfelel.Páll nem értette, hogymiért támogatja a község asajtót, hiszen, mondta, magánvállalatokrólvan szó.A helyi képviselők kérdéseireKnézi Péter polgármesterigyekezett válaszolni.„A 2009. évi büdzsé tervezésekornem tudhattuk, hogya világgazdasági válság ekkoraméretet ölt, hogy ennyipolgártársunk marad munkanélkül, hogy a köztársaságtóljáró eszközöket ennyiremegnyirbálják. Teljesenegyetértek azzal, hogy aszociális szférára és az oktatásraszánt eszközöket nemkellene csökkenteni. Nembontottuk fel a szerződést azIparosok Egyesületével sem,de az a kikötésünk, hogy aközségi pénzekből ne ZoranSubotički fizetése legyen kifizetve.Nem erre szántuk apénzt. Sajnos idén a községekszociális büdzsével rendelkeznek,a cél a túlélés“,mondta Knézi.Kijelentette, hogy a községiönkormányzat igyekszikgondot viselni az ún. szociáliskategóriáról, ugyanis abecsei népkonyha napontaháromszáz ebédet oszt ki, januártólpedig négyszáz ebédetfog biztosítani, habár sokkaltöbbre lenne szükség. Ahelyi önkormányzat havontaegymillió dinárt költ a középiskolásokhónapos jegyeire,hatszázan részesülnek támogatásban,harminc százalékkaltöbben, mint tavaly.„Könnyű bírálni a helyihatalmat, de be kell látnunk,hogy nincs elegendő pénz.A jövő évi büdzsé tervezetebiztosan sokaknak nem fogtetszeni”, mondta a polgármester.A becsei képviselők határozatothoztak a vízellátásrólis. Eszerint a VodokanalKözvállalat Becsét ivóvízzel,Péterrévét, Bácsföldvárt,Mileševót, Radičevićet ésPecesort pedig, amíg ezekena településeken nem teremtődnekmeg a minőségesivóvízellátáshoz szükségesfeltételek, műszaki vízzel látjael.Páll Sándor tanácsnokkövetelte, hogy töröljék azta kitételt, hogy a péterrévei,bácsföldvári, mileševói, radičevićiés pecesori háztartásokatműszaki vízzellátják el (nem használhatóívóvízként), hiszen ez egyrésztazt jelenti, hogy az ottélő polgárok másodrendűek(a becseieknek minőségesvizet szolgáltatnak, a többieknekpedig műszaki vizet),másrészt pedig félő, hogy a„másodrendűek“ sosem jutnakmajd ivóvízhez.Gallusz Zsolt, a Vodoknaligazgatója, valamint a polgármesterkijelentették, hogya közvállalat mindent megteszannak érdekében, hogya község területén élő polgároknakmihamarabb ivóvizetszolgáltassanak, ehhezazonban befektetésre vanszükség.A tanácsnokok elfogadtáka község 2009-2010. évitervdokumentumai kidolgozásánakés meghozatalánakprogramjavaslatát, és agyógyfürdő, a gyáripari övezet,valamint az üdülőteleprészletes szabályozási tervénekkidolgozásáról szólóhatározatokat.Szavazattöbbséggel elfogadtáka Toplana Közvállalat2008. évi ügyviteli beszámolóját,valamint határozatothoztak a mezőgazdaságiföldterületek védelmére, rendezéséreés használatáravonatkozó 2009. évi programjavaslatkidolgozásárahivatott bizottság tagjainakfelmentéséről, s helyettük újtagokat neveztek ki. Az új bizottságtagjai Julija Popić (elnök),Balzam Tibor, LjubomirPejović, Slavko Doroslovački,Vasa Džigurski, Blaža Stajićés Boja András.Feladatuk kidolgozni ajövő évre szóló programjavaslatot.Leváltások éskinevezésekSiniša Momčilović, a községiStatútum-ügyi bizottságelnöke lemondott posztjáról,helyére Vince Lászlót neveztékki, a bizottság új tagja pedigTamara Perišić.Sor került a Mint egy házpárt tagjainak menesztéséreis a helyi közvállalatok és intézményekigazgatóbizottságaiból.Ezt azzal indokolták,hogy a párt immár nem tagjaa hatalmi koalíciónak. PállSándor (MK) és NemanjaLam (Szerb Összefogás Koalíció)kijelentették: elfogadhatatlannaktartják, hogy valakitazért menesszenek, mertegy bizonyos politikai párttagja, hiszen ezzel a községihatalom ismét demonstrálta,hogy az igazgatóbizottságitagok kinevezésekor nem atagok szakértelme a döntő,hanem a pártpolitika. DušanJovanović, a becsei parlamentelnöke elmondta, hogyaz indoklásban nem akartakhazudni, ezért az igazat írtákmeg.Az Idegenforgalmi Szervezetigazgatóbizottságánakelnöke okleveles mezőgazdaságimérnök lett, a VárosiSzínház igazgatóbizottságábaelektrotechnikust és oklevelesinformatikai mérnökötMEGEMLÉKEZÉS CSÚROGONÉvről évre új akeresztNOVEMBER 1-jén tizenhatodikalkalommal szervezteka csúrogi sintérgödörnélmegemlékezést. Ezúttal isállítottak fakeresztet az 1944-es megtorlások áldozatainakemlékére, amelyen ez állt:„Évről évre új a kereszt. ÉnIstenem, mért tűröm ezt?”A szervezők nevébenTeleki Júlia szólt az összegyűltekhez.Emlékeztetett azegy évvel ezelőtt elhangzottígéretekre, miszerint öszszefogva,közösen mindentmegtesznek azért, hogya sintérgödörnél, ahova akivégzetteket elhantolták,emlékpark és kegyhely létesüljön.„Mindenszentektőlmindenszentekig egy keresztsem maradt meg eddig. Ezzelemberi méltóságunkbanTeleki Júlia a csúrogi megemlékezésenaláztak meg bennünket. Hamár elvették az életünknekegy darabját, csak azt kérjük,hogy méltón emlékezhessünkmeg ezen a helyenhozzátartozóinkról, és oldozzanakfel bennünket a kollektívbűnösség terhe alól”,mondta Teleki Júlia.Pásztor István, a VMSZelnöke az emlékezésről beszélt.„Az emlékezés az életfontos része, s leginkábbcsaládi jellegű. Egy esetetkivéve: amikor a nemzetmártírjaira emlékezünk.Vajdaságban tizenöt évetöbb mint húsz helyen emlékezünkmeg nyilvánosana nemzet mártírjairól, akikazért haltak meg, mert anemzethez tartoztak. Ezena helyen is a nemzet mártírjairaemlékezünk. Az utóbbihónapokat leszámítva, nemvolt szerb politikus, akivelbeszélni lehetett az 1944-eseseményekről. Tudom, hogypillanatnyilag kevésnek tűnika két köztársasági elnök,Sólyom és Tadić megállapodása,de mégis a holtpontbólvaló kimozdulást jelenti.Időt igényel a tényekkel valószembenézés, próbára teszitűrőképességünket, de nincsmás lehetőségünk”, mondtaPásztor.A megemlékezésen jelenvolt Nagy Ferenc, a MagyarKöztársaság szabadkai főkonzulja,aki hangsúlyozta,hogy a két köztársasági elnöktalálkozójának üzenetebiztató. Szerinte létre kellhozni a közös történész bizottságota II. világháborús,és az azt követő időszaktörténéseinek feltárására. „Abékés együttélés előfeltételea múlt lezárása, a tényekfeltárása, szakmai szinten, apolitika kizárásával”, mondtaa főkonzul.Dr. Becsey Zsolt, az EurópaiParlament képviselőjekijelentette, hogy első lépéskéntfontosnak tartja avegyes bizottság megalakítását,de szerinte el kell jutniaz erkölcsi hozadékig, vagyisbe kell ismernie a szerb félnekis, hogy sok embert kivégeztek,kollektív bűnössényilvánítottak. „A megbékéléshezvezető úton a magyarfél beismerte, s már a háborúalatt feltárta atrocitásait.Ezért lenne nagy szükségarra is, hogy feltárják a szerbfél atrocitásait, megtorlásait.Tisztázatlan morális tudattalnem lehet Európát építeni.Amíg a tisztázatlanság fennáll,megosztható a régió”,mondta Becsey.Összeállította: Ererneveztek ki, a Városi Múzeumigazgatóbizottságábanóvónő fog tevékenykedni, aKomunalacéban pedig egyérettségizett gimnazista. Talána Stankom Közvállalatjárt a legjobban, az igazgatóbizottságúj tagja ugyanisgeológus mérnök lett.Ricz Róbert