Otvori PDF - Europska poduzetnička mreža Hrvatske

een.hr

Otvori PDF - Europska poduzetnička mreža Hrvatske

enterprise europePiše >> Ružica Gelo, direktoricaCentra za EU HGK-aEuropske fondovezanimaju najviše mala isrednja poduzećaSkoro članstvo Hrvatske u Europskojuniji donijet će brojnepromjene u svakodnevnom poslovanjuhrvatskih poduzeća.Osim što će omogućiti slobodnokretanje robe, kapitala, a za nekolikogodina i ljudi, pristupanjeEU-u omogućuje i pristup još većimmogućnostima financiranjaiz europskih fondova te pristupsvim programima Unije.Korištenje sredstava europskihfondova bilo je moguće i u pretpristupnomrazdoblju, ali su oniprije svega bili namijenjeni uspostaviinstitucija i pripremamaza članstvo, a radilo se i o znatnomanjim iznosima. Ulaskom Hrvatskeu Europsku uniju stanjeće se drastično promijeniti. Dokje, primjerice, u razdoblju 2006.-2013. iz pretpristupnog programaIPA Hrvatska na raspolaganjuimala oko 150 milijuna eura godišnje,prijedlog financijske alokacijeza Hrvatsku u sljedećojfinancijskoj perspektivi 2014.-2020. iznosi 13,7 milijardi eura,od čega je za provedbu kohezijskepolitike predviđeno 9,36 milijardieura....Osim za administraciju, korištenjeEU fondova bit će veliki izazovi za hrvatske poduzetnike.Osmisliti projekt, izraditi dokumentaciju,skupiti potrebnu papirologiju,osigurati financijskasredstva, provesti projekt unutarrokova utvrđenih ugovorom i nanačin utvrđen ugovorom zadaćaje poduzetnika. Važno je imatina umu da financiranje projektamora osigurati poduzetnik, a upravilu tek kada je projekt završeni kada je provedena kontrola,izvršit će se povrat dijela sredstava.Sufinanciranje je jedno od temeljnihnačela korištenja EU fondova,a poduzetnik uvijek morauložiti dio svojih sredstava....Od 2014. godine Hrvatskoj će naraspolaganju biti pet fondova:· Europski fond za regionalnirazvoj· Kohezijski fond· Europski socijalni fond· Europski poljoprivredni fond zaruralni razvoj· Europski fond za pomorstvo iribarstvoNajveće mogućnosti financiranjaposlovnog sektora postojeunutar Europskog fonda za regionalnirazvoj čija je svrha jačanjeekonomske i socijalne kohezijei smanjivanje razlika urazvoju između regija unutarEU-a. Najznačajniji dio sredstavaovog fonda izdvaja se za potporuu sektoru transporta, istraživanjei razvoj te zaštitu okoliša.Kohezijski fond namijenjenje manje razvijenim državama,a odnosi se na velike infrastrukturneprojekte u sektoru transportai zaštite okoliša. Cilj jeEuropskog socijalnog fonda promicanjezapošljavanja, investicijeu obrazovanje i cjeloživotnoučenje, promicanje socijalneuključivosti i borba protiv siromaštvate jačanje institucionalnihkapaciteta i učinkovitostijavne administracije.[cijeli blog moguće je pročitati na web stranici http://www.hgk.hr/izdvojeno/europske-fondove-zanimaju-najvise-mala-i-srednja-poduzeca/]HBOR-ov programrazvoja gospodarstvaHrvatska banka za obnovu i razvitakpredstavila je svoj program razvojagospodarstva kojemu je glavnielement povoljnije osiguravanjekredita za poduzetnike. Ovim programomkredite mogu doibiti trgovačkadruštva, obrtnici i druge pravne osobekoji imaju najmanje 25 posto privatnogvlasništva u vlasničkoj strukturina dan podnošenja zahtjeva za kredit,najmanje 10 posto prihoda od prodajeroba/usluga na međunarodnom tržištuodnosno od noćenja stranih gostijui za prethodnu godinu poslovanja,koeficijent zaduženosti 0,75, te ostvarenuneto dobit.Krediti su namijenjeni za obrtna sredstava- podmirenje obveza prema dobavljačima,financijskim institucijama (do 50posto ukupnog kredita), državi i drugimvjerovnicima. Iz kredita je dozvoljeno financiranjei osnovnih sredstava. Sredstvakredita korisniku kredita osigurava poslovnabanka i HBOR u omjeru 50:50. Za dobivanjekredita korisnik podnosi dokumentiranizahtjev za kredit poslovnoj banci sasljedećom dokumentacijom:· Specifikacija namjene utroška kreditnihsredstava· Izjava o već korištenim državnim potporama· Potvrda Porezne uprave o reguliranjuobveza prema državi· Izjava o vlasničkim pozajmicama (akose iste tretiraju kao kapital u smisluizračuna koeficijenta zaduženosti)· Ostala dokumentacija sukladno zahtjevuposlovne banke ili HBOR-aRadionica za potencijalne poHrvatska gospodarska komora u suradnjis projektnim partnerom, Visokomškolom Nikola Šubić Zrinski izZagreba, organizirala je početkomlistopada u Splitu trodnevnu radionicuza potencijalne poduzetnice.Radionicom se željelo pomoći zainteresiranimženama (nezaposlenima,studenticama...) u pokretanjunjihove vlastite tvrtke.Iznos kredita može biti do 70 milijunakuna HBOR-ova udjela, a udio komercijalnihbanaka može biti u stranoj valuti ili ukunama s valutnom klauzulom. Rok korištenjakredita je šest mjeseci, poček do 12mjeseci te rok otplate tri godine uključujućii poček. Kamatna stopa HBOR-ova dijelakredita iznosi 1,8 posto godišnje, a komercijalnihbanaka u visini fiksne maržekoju je poslovna banka ponudila na aukciji,uvećane za referentnu kamatu - prinostrezorskih zapisa ostvaren na aukcijiMinistarstva financija denominiranih u kunamas rokom dospijeća 364 dana, važećina dan prvog korištenja kredita (za krediteu kunama) ili 12-mjesečni EURIBOR, važećina dan prvog korištenja kredita (za krediteu kunama uz valutnu klauzulu).Referentna kamata se utvrđuje jednomgodišnje, a po isteku godine dana oddana prvog korištenja kredita, odnosnood zadnje izmjene kamatne stope. Korisnikkredita dogovara instrumente osiguranjas poslovnom bankom. Poslovnabanka je dužna osigurati ukupni iznoskredita sukladno dobroj bankarskoj praksi.Za osiguranje urednog izvršenja obvezapo kreditima poslovne banke ugovarajuuobičajene instrumente osiguranja,odnosno mjenice i zadužnice, zalog ili fiducijarniprijenos vlasništva na imovini idruge uobičajene instrumente osiguranjasukladno svojim općim aktima.Detaljnije informacije o provedbi ovogaprogram mogu se dobiti na HBOR, Strossmayerovtrg 9,10000 Zagreb, telefon:01/4591 555, e-mail: razvoj-gospodarstva@hbor.hr.Obrađivana su dva modula na dan tesu pokrivene sljedeće teme: Od poslovneideje do profita, Sve je marketing,marketing je sve, Poslovno planiranje– od kuda krenuti, Organizirajtesvoj posao, Poduzetnik u elektroničkomposlovanju, Mogući pravni obliciorganiziranja poduzetništva i poslovneodgovornosti, te Od poslovne idejedo profita.


www.een.hr22. listopada 2012.2 3Hrvatska prehrambena industrija u EU-uPritisak cijenaugrožava čokoladu i voduStudija A.T. Kearneya pokazuje kako će prilikom ulaska Hrvatske u Europsku uniju neki hrvatski proizvodi, poput čokolade, vode,sladoleda i salame, biti pred ozbiljnim pritiskom pada cijena inozemnih marki, dok će ulazak u EU biti prilika za rast i izlazak na novatržišta za proizvođače pršuta, mlijeka i čajaHrvatski proizvodi, poput čokolade,vode, sladoleda i salame, naći ćese pred ozbiljnim pritiskom pada cijenainozemnih marki, dok će ulazaku Uniju biti prilika za rast i izlazak nanova tržišta za one koji proizvode pršut,mlijeko i čaj. Rezultat je to studijekonzultantske kompanije A.T. Kearneyo utjecaju skorog ulaska u Europskuuniju na hrvatsku prehrambenuindustriju. Studija je usporedila cijeneproizvoda 19 prehrambenih artikalau Hrvatskoj s onima u četiri susjednezemlje koje su već uEuropskoj uniji- Italijom, Austrijom,Slovenijomi Mađarskom.Istraživanje je pokazalokako je, suprotno uvriježenommišljenju, većinahrvatskih prehrambenihproizvoda i daljejeftinija od europskihkonkurenata, noulaskom u EU za mnogeod njih situacija će sepromijeniti.“Zbog niže kupovne moćiu odnosu na zemlje EU27,i najmanja promjena u cijenimože uzrokovati značajnepromjene u ponašanjuhrvatskih potrošača.Ulaskom Hrvatske u Europskuuniju nestat će trgovinskebarijere u odnosu nazemlje EU27, čime će inozemnimproizvođačima prisutnima nadomaćem tržištu biti olakšan uvoz iotvorit će im se prostor za smanjenje cijena.Put će na hrvatsko tržište pronaćii strani proizvodi kojidosada ovdje nisu bili prisutni,a istovremeno ćese hrvatskim proizvođačimaotvoriti vrata nanova tržišta. Iako će ulaskomu EU Hrvatskaprestati biti dijelomCefte, čime se postavljaju određenebarijere prema ostalim članicama,to će ipak manje utjecati nanaše proizvođače nego velika konkurencijas EU tržišta. Zato je iznimnovažno da hrvatska prehrambenaindustrija odmah poduzmenužne korake kako bi maksimalnoiskoristila ovaj trenutak iistovremeno preduhitrila konkurenciju”,objašnjava SrečkoDebelak, viši direktor uA.T. Kearneyu i stručnjakza prehrambenu industriju.Domaći proizvodi poput mljevenei instant kave, voćnih čajeva,trajnog mlijeka, jogurta ipršuta, jeftiniji su ne samo odstranih proizvoda u Hrvatskojnego i od proizvoda iz promatranihEU zemalja. Zato sutrenutno u najboljojcjenovnojpoziciji. “Ovaskupina proizvoda,koju smo nazvalinapadačima, imapriliku kroz strategijurasta i repozicioniranja,ostvariti dobrerezultate na tržištu EUa.Tako je domaći pršutznačajno jeftiniji od pršuta ubilo kojoj od promatranih EUzemalja, a u Mađarskoj nemadomaćeg proizvođača pršutakoji je na tržištu zastupljensa značajnijim volumenom.Ovo je izvrsna prilika za domaćeproizvođače pršutaza probijanje na tržište zemaljaEU27”, zaključuje Debelak.Velik broj hrvatskih prehrambenihproizvoda danas ima dobru cjenovnupoziciju, no ulaskom u EUbit će pod pritiskom snižavanja cijenazbog jeftinije strane konkurencije.Među njima su domaće markečokolade, espresso kave, cappuccina,zelenog čaja, prirodne vode,sladoleda, maslaca i goude.“Čokolada je izvrstan primjerove skupine, koju zovemoborcima. Domaćačokolada je u Hrvatskoj i dalje jeftinijaod inozemnih proizvoda, no inozemnačokolada je kod nas i dalje skupljanego u EU zemljama. Hrvatski će proizvođačimorati odgovoriti na očekivanipad cijena stranih marki, pa očuvanjemarži mogu ostvariti povećanjem operativneučinkovitosti”, objašnjava Debelak.U skupinu domaćih proizvodakoji će biti ugroženi cjenovno prihvatljivijiminozemnim proizvodimaspada, primjerice, gazirana prirodnavoda, za koju se očekuje da ćeulaskom u EU postati jeftinija. Nekistrani proizvodi poput zimske salame,jogurta i pilećih hrenovkiveć su jeftiniji od domaćih, paće tako ulaskom Hrvatske u EUzbog skidanja carina i drugih uvoznihizdataka za pojedini proizvod povećatiprofitabilnost i više ulagati u rast tržišnihudjela.A.T. Kearney hrvatskim prehrambenimtvrtkama preporuča povećanje operativneučinkovitosti i/ili strategiju rasta irepozicioniranja.duzetnicePredavanja su na seminaru održali predavačiVisoke škole Nikola Šubić Zrinskite gostujuće ambasadorice ženskogpoduzetništva koje su teme potkrijepilesvojim primjerima dobre prakse. Takoje Irena Kaštela govorila o svojim počecimai razvijanju biznisa te poručila kakonije lako, ali se isplati. Lada Karninčić jegovorila o svojim iskustvima organiziranjaposla i poslovnog planiranja, a HelenaBudiša je održala stručno predavanjena temu Mogući pravni oblici organiziranjapoduzetništva.Radionica se održala u sklopu projektaEntrepreneurSHEp Croatia - Europskamreža ambasadorica poduzetništvakoju provodi HGK sa svojim projektnimpartnerima - Visokom školom zaekonomiju, poduzetništvo i upravljanjeNikola Šubić Zrinski iz Zagreba,Tera Tehnopolisom iz Osijeka iTehnološkim parkom Varaždin TPV.Nakon radionice u Osijeku, Zagrebui Rijeci ovo je četvrta u nizu odpet radionica koje će se održatiove godine u različitim hrvatskimgradovima. Posljednja radionicaće se održati u Varaždinu polovinomstudenog ove godine.


enterprise europeUZ SVJETSKI DAN HRANEHrvatska zna što je kvPropisi koji su u Hrvatskoj regulirali kvalitetu hrane stroži su od onih na EU tržištu, a europsko tržište prava je prilika našim malim proizvođačiSvetozar SarkanjacUdruživanje malih poljoprivrednika jebudućnost za prehranu svijeta – to jetemeljna poruka skupa održanog u Osijekuu povodu Svjetskog dana hrane nakojem se puno govorilo i o sigurnosti ikvaliteti hrane.Kad je riječ o kvaliteti hrane,hrvatski su proizvođači naučenina kriterije znatno strože odonih u Europskoj uniji“Naš sustav sigurnosti hrane u potpunostije usuglašen sa sustavom sigurnosti u zemljamaEuropske unije, a u nekim je elementimai razvijeniji. Problema ima svudajer nitko i nigdje ne može jamčiti stopostotnusigurnost hrane, ali je sigurno dasustav funkcionira i to mogu odgovornoreći”, izjavila je Zorica Jurković, ravnateljicaHrvatske agencije za hranu(HAH) na međunarodnom skupu Hrvatskana putu u EU - izazovi i očekivanja upodručju sigurnosti hrane i poljoprivrednepolitike održanom u Osijeku u povoduSvjetskog dana hrane. Uz HAH, u organizacijiskupa sudjelovala je i Organizacija zahranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda(FAO), te ministarstva poljoprivrede i vanjskihposlova.Šansa malih proizvođačaObraćajući se sudionicima skupa video linkom,pokrovitelj događaja predsjednik IvoJosipović naglasio je kako je nedopustivoda jedni bacaju hranu, dok je drugi nemaju.Istaknuo je važnost iskorištavanja hrvatskihpotencijala za proizvodnju hrane i razvijanjekonkurentnosti, naglašavajući kakoposebnu pozornost treba posvetiti malimproizvođačima. A, govoreći upravo o tome,Božica Rukavina, pomoćnica ministrapoljoprivrede je objasnila kako mali proizvođačihrane imaju šansu prvenstveno uudruživanju u različite proizvođačke organizacije.“Time u Europskoj uniji ostvaruju pravo nanovčanu potporu za svoje programe rada,a onda svojom kvalitetom itekako mogukonkurirati na europskom tržištu. Na tomtragu su i udruživanja u klastere jer se timepovezuje proizvodnja s plasmanom. Poredkvalitete, mali proizvođači velikima mogubiti konkurentni i posebnošću svojih proizvoda.Postoji mogućnost proizvodnjeekoloških proizvoda, kao i proizvoda sa zemljopisnimoznakama i podrijetlom, a to suproizvodi više kakvoće koji svoj put do potrošačamogu naći upravo putem udruživanja”,kaže Božica Rukavina.S obzirom na brojna aktualna događanja,poseban značaj ima zdravstvena ispravnosti sigurnost prehrambenih proizvodakoji nam se danas nude na brojnim policama.Raspravljalo se i o spremnosti hrvatskeprehrambene industrije za tržišnu utakmicuu Uniji, kao i o usklađivanju naših propisas onima iz EU-a.Visoki standardi kvaliteteU izjavi za Privredni vjesnik Božica Rukavinaje istaknula kako hrvatska prehrambenaindustrija nije imala osobitih problema uusklađivanju s europskim kriterijima kada jeZelena ekonomija na djeluObnova zgrada, obObnova i osuvremenjavanje objekata znači od 52 do 75 milijardi eura niže troškove energije i devet do 12 milijardi eura popratnih koristi kroLada Stipić - NiseteoObnova objekata, prvo javnih, potomposlovnih i stambenih zgrada, trebalabi do kraja desetljeća, i to svake godine,donositi koristi mjerene sa 104 do175 milijardi eura, sve uz ulaganja kojagodišnje ne bi smjela premašiti maksimalaniznos od 78 milijardi eura. Ovoje samo jedna od nesporno zanimljivihbrojki iz studije pripremljene za potrebekonferencije o obnovi zgrada u Europi,održane u sklopu 10. Europskogtjedna regija i gradova.Obnova zgrada i njihova prilagodba višim,zahtjevnijim standardima energetske efikasnostidio je velikog plana ozelenjavanjaEurope i njene ekonomije a koji bi dobrimdijelom iznio ekonomski oporavak Starogkontinenta. Brojke nadalje vele da bi obnovai osuvremenjavanje objekata značilo,ovisno o scenariju, i 52 do 75 milijardi euraniže troškove energije plus devet do 12 milijardieura popratnih koristi kroz ograničenjezagađivanja zraka.Koristi i za zdravljeNa računicu se nadograđuje procjena dabi se time poboljšala opća zdravstvena slikastanovništva ili, opet gledano kroz prizmunovca, snizili troškovi na ime zdravstveneskrbi u iznosima između 42 i 88 milijardieura. Godišnje, da ne bude zabune, madase danski autori (Copenhagen economics,nezavisna istraživačka kompanija specijaliziranaza energiju i klimu) ove studije ograđujuopaskom da su evidentne koristi pojavno zdravlje zapravo nesigurne za konkretnijuprocjenu. Radi se o brojkama do2020 godine. Nastavi li se ulagati i mijenjatiistim tempom, procjenjuje studija, kori-


www.een.hr22. listopada 2012.4 5alitetna hranama ako nastupe udruženoSve skuplja hranaPoskupljenje hrane je globalna stvari događa se kako na europskom takoi na svjetskom tržištu. U tom kontekstuje izgledno i moguće da će doćido poskupljenja hrane i u Hrvatskoj.I upravo zbog toga Ministarstvo poljoprivrederazgovara s predstavnicimaprehrambene industrije i prodajnihlanaca da do poskupljenja ipakne dođe ili da ono bar bude ublaženo,objasnila je Božica Rukavina. Naravno,suša i ostali aktualni klimatskiproblemi svakako utječu na formiranjecijene hrane. Međutim, pitanjeje u kojoj su mjeri takve objektivneokolnosti zapravo izlika globalnimigračima u cilju ostvarenja još većegprofita. No, socijalne države ipak imajumogućnost regulacije takvih “zločestihnamjera”. Dakako, uz uvjet dabaš sve ne bude prepušteno bahatostitržišta.o sigurnosti hrane riječ. Dapače, u nekim segmentima,kao što je kvaliteta hrane, hrvatskisu proizvođači naučeni na znatno strožekriterije nego što su u Europskoj uniji.“Mi imamo propisanu kvalitetu nekih prehrambenihproizvoda za koje je u EU-udovoljno da su zdravstveno ispravni i sigurniza konzumaciju. Hrv atska se, recimo,odlučila propisati pravila za meso imesne proizvode, i to je naša mesna industrijabila ta koja je tražila postavljanjeodređenih standarda kvalitete. Time midržimo kvalitetu domaće hrane”, rekla jeRukavina.Riječ je o kriterijima i nizu propisa koji regulirajukvalitetu prehrambenih proizvodapostavljenih još u bivšoj Jugoslaviji i kojisu nastavljeni i u Hrvatskoj. Propisi današnjeEuropske unije nisu toliko detaljni nitisu na toj razini dijelom i zbog drukčije, novijetehnologije koja se danas primjenjujeu proizvodnji hrane. Zdravstvena ispravnosti sigurnost hrane prema kriterijimaEU-a nije upitna, ali se nešto drukčije regulirakakvoća.nova financijaz ograničenje zagađivanja zraka. Nastavi li se ulagati i mijenjati istim tempom, koristi bi se udvostručile do 2030. godinesti bi se udvostručile do 2030. godine. Sveove mjere zajedno donijele bi porast BDPaizmeđu 153 i 291 milijarde eura.U kampanji Renovirajmo Europu, podržavanojod velikih kontinentalnih proizvođačagrađevinskog materijala i opreme igrađevinarskih tvrtki, ne krije se računicada bi masivnija provedba politike promjenai ušteda spasila krizom pogođeni građevinskisektor novčanom injekcijom od830 milijardi eura do 2020. godine, kolikose procjenjuje koštanje svih ulaganja umodernizaciju. Pojačavanje aktivnosti skrojenihza uštede i efikasnost značilo bi i sigurnostza do dva milijuna radnih mjesta,direktno ili indirektno vezanih uz industriju.Obveze vrijede i za HrvatskuCilj je europske kampanje i, naravno, sadaveć službene politike EU-a kakva će oddana pristupanja obvezivati i Hrvatsku,Masivnija provedba politikepromjena i ušteda spasila bikrizom pogođeni građevinskisektor novčanom injekcijomod 830 milijardi eura do 2020.godinesmanjiti potrošnju energije u objektima za80 posto – do sredine stoljeća. Da bi se topostiglo valjalo bi ipak pojačati aktivnostijer sa sadašnjim postotkom obnove i modernizacijeod 2,5 posto javnih objekatašto je, manje-više, službeni postotak u članicamaEU-a, cilj nije dohvatljiv, upozoravadanska studija. Tri posto renoviranih i osuvremenjenihobjekata godišnje do 2020.godine i zadržavanje tempa još jedno desetljećegarantiralo bi visoke uštede.Iza cijele aktivnosti stoji nova Direktiva oenergetskoj efikasnosti. Kao i svi EU zakoni,donosi donju granicu u određenom poljuaktivnosti, u ovom slučaju sadrži obvezujućeciljeve za smanjenje potrošnje energije.Direktiva se smatra temeljem revolucijeza građevinarstvo, proizvođače, istraživače,projektante... ali i obične građane kojitek trebaju učiti štedjeti. Direktor kampanjeRenovirajmo Europu Adrian Joyce svjestanje da članice još dvoje ulagati li i kolikou programe energetski efikasne renovacijeobjekata, čak i ako nova direktiva decidiranoodređuje (što su države, naravno, potvrdilei prihvatile u procesu usvajanja dokumenta!)da svaka članica zajednice morasložiti i prihvatiti dugoročne strategije kojimabi se mobiliziralo ulaganje u obnovui modernizaciju zgrada kao i na nacionalnojrazini ustvrditi broj objekata, bilo javnihbilo stambenih ili komercijalnih, podobnihza modernizaciju. “Ovaj naš izvještaj državamau dvojbi pruža financijski uvjerljiveargumente, ulaganje u energetsku učinkovitostobjekata korisno je ulaganje, biloda je kratkoročno, srednjoročno ili dugoročno“,poručuje Joyce. Günther Oettinger,povjerenik za energiju Europske komisije,najavio je da će EU preusmjeriti nekeod svojih financijskih resursa kako bi zadovoljioizazov mijena u području energetskeefikasnosti. U ovom se smislu kreće irasprava o sadržaju srednjoročnih financijskihokvira do 2020. godine, proces usklađivanjanovog budžeta EU-a u punom jejeku... i u njemu aktivno sudjeluje budućačlanica, Hrvatska. Oettinger najavljuje da jeEuropska komisija spremna osmisliti odgovarajućeuvjete kako bi na tržište energetskeefikasnosti privukla više privatnog financijskogsektora.


enterprise europeEU NATJEČAJIstudenog, a prijave na norveškom jezikupredaju se na Kongsberg kommunaleeiendom KF, Postboks 115, Kirkegata 4,For the attention of: Brynjar Henriksen,3602 Kongsberg, Norway. Više podatakao nadmetanju na kjell.brandsaeter@ramboll.no, i www.ramboll.no.EU NATJEČAJIOvi i drugi natječaji mogu se pronaćina web stranicama službenogglasnika Europske unije na http://ted.europa.eu.Zdravstvena opremaMinistarstvo zdravstva Republike Makedonijetraži nabavu zdravstvene opreme.Natječaj je otvoren do 19. studenog,a prijave na makedonskom jezikuse predaju na Ministry of Health, 50 divizijaNo6, 1000 Skopje, FYR Macedonia,tangelco@yahoo.com. Više podataka onadmetanju na istoj adresi.Izgradnja zračne lukeOslo Lufthavn AS, Gardermoen, Norveška,traži izvođača radova na izgradnjizračne luke. Natječaj je otvoren do12. studenog, a prijave na norveškomjeziku predaju se na Oslo Lufthavn AS,Sentrallageret, Edvard Munchs veg,Contact point(s): OSL T2. For the attentionof: Ludvig Stam, 2060 Gardermoen,Norway, anskaffelser@oslt2.no. Više podatakao nadmetanju na istoj adresi.Arhitektonske uslugeKongsberg kommunale eiendom KF;Kongsberg, Norveška, traži arhitektonskei druge usluge. Natječaj je otvoren do 27.Nabava vagonaKoleje Śląskie, Katowice, Poljska, tražinabavu vagona. Natječaj je otvoren do21. studenog, a prijave na poljskom jezikuse predaju na Koleje Śląskie Sp. zo.o., ul. Wita Stwosza 7, For the attentionof: Michał Borowski, 40-040 Katowice,Poland, mborowski@kolejeslaskie.com. Više podataka o nadmetanju naistoj adresi.Instalacija sustava za zaštituod požaraInfrabel - Zone Antwerpen, Antwerpen,Belgija, traži uslugu instalacije sustavaza zaštitu od požara. Natječaj jeotvoren do 25. listopada, a prijave na flamanskomjeziku predaju se na Infrabel- Zone Antwerpen, Koningin Astridplein27, Contact point(s): Mets Odilon Alfons,2018 Antwerpen, Belgium, odi.mets@infrabel.be. Više podataka o nadmetanjuna istoj adresi.Izgradnja garažeSMAT, Touluse, Francuska, traži izvođačaradova na izgradnji garaže i prilaznihcesta. Natječaj je otvoren do 26.listopada, a prijave na francuskom jezikupredaju se na SMAT, agissant aunom et pour le compte du SMTC (syndicatmixte des transports en communde l’agglomération toulousaine), 1 placeEsquirol, BP 10416, 1 place Esquirol,BP 10416, For the attention of: M. servicecommande publique, 31004 ToulouseCedex 6, France, commandepublique@smat-toulouse.fr.Više podatakao nadmetanju na istoj adresi.Motorna vozilaREN - Serviços, Lisabon, Portugal, tražinabavu motornih vozila. Natječajje otvoren do 7. studenog, a ponudena portugalskom jeziku predaju se naREN - Serviços, SA, Avenida Estados daAmérica, 55, Contact point(s): https://www.bizgov.pt, For the attention of:Vitor Reis, 1749-061 Lisboa, Portugal,compras@ren.pt. Više podataka o nadmetanjuna istoj adresi.IzgradnjaSC Raja SA Constanta, Konstanca, Rumunjska,traži izgradnju cjevovodnogsustava. Najtečaj je otvoren do 12. studenog,a prijave na rumunjskom jezikupredaju se na SC Raja SA Constanta, strCalarasi 22-24, Contact point(s): DirectiaDezvoltare si Finantari Externe, For theattention of: Stelian Budes, 900590 Constanta,Romania, ionprd@yahoo.co.uk,www.e-licitatie.ro. Više podataka o nadmetanjuna istoj adresi.Postavljanje električneopremeEDF Démász Hálózati Elosztó, Szeged,Mađarska, traži izvođača radova na postavljanjuelektrične distribucijske opreme.Natječaj je otvoren do 2. studenog,a prijave na mađarskom jeziku predajuse na EDF Démász Hálózati Elosztó Kft.,Klauzál tér 1., For the attention of: BallaPéter, 6720 Szeged, Hungary, peter.balla@edf.hu. Više podataka o nadmetanjuna istoj adresi.POSLOVNE PONUDE IZ EU-aPOSLOVNE PONUDE IZ EU-aNa internetskoj stranici www.een.hrsvakog mjeseca možete pronaći najnovijuponudu stranih tvrtki kojesu objavljene u bazi Enterprise EuropeNetwork (EEN) i koje traže poslovnepartnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjemobrasca na internetskojstranici moguće je i svoju tvrtku uvrstitiu europsku bazu. Ako vas zanimaneka od ponuda za suradnju, pošaljiteupit na jravlic@hgk.hr uz brojšifre ponude za koju ste zainteresirani.Lijevanje čelika (20120906017)Turska tvrtka specijalizirana za lijevanječelika (osim nehrđajućeg čelika), za industrijskestrojeve, rudarstvo, građevinskuindustriju te automobilsku industrijutraži trgovinske posrednike,uglavnom distributere i zastupnike.Industrijska automatizacija(20120912029)Poljska tvrtka koja posluje na tržištu industrijskeautomatizacije nudi svoje uslugekao podugovaratelj u procesu savijanjačelika i aluminija.Fitness oprema (20120918004)Talijanska tvrtka, koja se bavi proizvodnjomfitness opreme visoke klase, tražipartnere, agente i distributere za jointventure suradnju.Usluge savjetovanja(0120910007)Grčki istraživački tim s iskustvom u materijalnojfizikalnoj kemiji razvio je nerutinskevibracionalne spektroskopskei kemotermijske metodologije za identifikacijumaterijala, predviđanje njihovihsvojstava, kao i za proces praćenja ikontrole. Tim nudi usluge savjetovanja iR&D outsourcinga te traže uspostavljanjekomercijalnih ugovora s tvrtkama,istraživačkim organizacijama, akademskomzajednicom i krajnjim korisnicima.Prijevoz tereta (20120918030)Bugarska tvrtka nudi prijevoz tekućinavelike viskoznosti specijaliziranim riječnimplovilima sa sustavima grijanja, kojiomogućuju prijevoz za vrijeme hladnijihvremenskih uvjeta. Također, sustavutovara i istovara omogućuje nesmetanuinterakciju s ostalim vidovima prijevoza,poput željezničkog ili cestovnogprijevoza. Tvrtka potražuje komercijalneugovore koji bi im omogućili prijevoztereta za klijente.Savijanje metala (20120912034)Poljska tvrtka koja se bavi savijanjemmetala nudi svoje usluge kao podugovarateljza izradu vrtuljaka namijenjenihdječjim igralištima. Tvrtka traži i partnereiz Europe za usluge distribucije i zastupništva.Zastupništvo u područjudodatne opreme zaautomobile i ekološkeproizvode (20120914018)Njemačka tvrtka nudi zastupništvo stranimtvrtkama u Njemačkoj u područjudodatne opreme za automobile i ekološkeproizvode kroz veleprodaju, diskonte,ljekarne, benzinske postaje...Građevinski alat (20120918023)Poljska tvrtka, vodeći europski proizvođačgrađevinskog alata, uključenau proizvodnju vrtnog namještaja, tražidistributere/agente iz zemalja EU-a, posebnoRumunjske, Mađarske, Hrvatske,Austrije, Italije, Francuske i Švicarske.Pametne boje (20120924009)Irska tvrtka, koja se bavi proizvodnjomtzv. pametnih boja, potražuje partnere/agenteza distribuciju i maloprodaju.Cilj tvrtke je proširiti svoje poslovanje napodručju Europe, Rusije i Bliskog istoka.Osobni i menadžment treninzi(20120921020)Tvrtka iz Velike Britanije koja pruža uslugetreninga u menadžmentu i osobnomrazvoju za pojedince i velike poslovnesubjekte u Velikoj Britaniji iinozemstvu traži potencijalne partnereza joint venture po pitanju suradnje nameđunarodnim projektima.Podizvođač za proizvodnjuobuće (20121008041)Hrvatska tvrtka, koja je razvila inovativnumodnu obuću, traži partnere za proizvodneusluge (podizvođača) u Europii Istočnoj Europi. Proizvođač mora bitiu mogućnosti proizvoditi obuću visokekvalitete te osigurati usluge pakiranjaproizvoda.Distribucija, zastupstvo(20121005008)Češka tvrtka nudi trgovačko-posredničkeusluge, odnosno usluge agenta, zastupnikaili distributera tvrtkama sa zanimljivimproizvodima i izvrsnim brendom– neovisno o industrijskoj grani.Graditeljstvo (20121004002)Litvanska tvrtka, specijalizirana za pružanjeusluga na području inženjerstva,nabave i organizacije građenja, nudipodugovaranje. Tvrtka je specijaliziranaza upravljanje izgradnjom industrijskih istambenih objekata, organiziranje projektantskihprocesa, nabavu opreme, izgradnjui odgovarajuće tehničke radove.Razvoj softvera (20121003032)Mađarska tvrtka specijalizirana za razvojsoftvera traži agente, predstavnike i distributereza trgovačko-posredničke usluge.


www.een.hr22. listopada 2012.6 7RAPEX izvješće izvješćeRAPEX (The Rapid Alert System forNon-Food Products) je brzi sustav zaobavještavanje o svim opasnim potrošačkimproizvodima u Europskojuniji koji ne uključuju hranu, farmaceutskei medicinske proizvode.Omogućava brzu razmjenu informacijameđu zemljama članicamapreko nacionalnih kontakt točaka iEuropske komisije kako bi se pokrenulemjere za sprječavanje prodajeili uporabe proizvoda koji predstavljajuozbiljan rizik za zdravlje i sigurnostkupaca. Tjedna izvješća iz kojihsu izvučeni i ovi podaci mogu se naćina web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/dyna/rapex/rapex_archives_en.cfm.15236 74Automobili Hyundai, modeli Elantra iCoupe, proizvedeni između 2001. i 2003.godine. Zbog nedovoljne zaštite od korozijedijelovi prednjih nosača mogu uslijedvibracija propasti i izazvati nesreću.(slika 5)Ljestve, brend Elips, modeli 2, 3, 4, 5, 6, 7,8 i 9. Proizvod predstavlja rizik za korisnikejer je nedovoljno čvrsto napravljenpa se može svinuti i izazvati nesreću.(slika 6)Alarm za ugljični dioksid, brendEterna, model EAN 5013845034197.Proizvod predstavlja rizik za korisnike jernije dovoljno osjetljiv za mjerenje ugljičnogdioksida. (slika 7)Staklena svjetiljka na ulje, brend BrandsScandinavia, barkod 6430013249976.Proizvod predstavlja rizik za korisnike jerpoklopac s tinjajućom niti ne zatvara dobrosadržaj bočice pa ulje može lako iscuritiako se svjetiljka okrene na stranu.Proizvod nije u skladu sa standardom EN14059. (slika 1)Set alata za vrt, brend Atika, modeli BFH30, BHH 30, BFGH 30, BKSH 30, BMGS 30,BFSGT 30. Proizvod predstavlja rizik zakorisnikejer vijcikoji drže 8ispušni sustavnisu dobro učvršćeni pa lako može doćido zapaljenja od vrućih ispušnih plinova.Proizvod nije u skladu s Direktivom ostrojevima. (slika 2)Igračka-puška, Western Cowboy Puskaszett,nepoznatog prozvođača, ozna-9ke PT 184360, model: 5593. Proizvodpredstavlja rizik za korisnika jer plastikaod koje je napravljen sadrži ftalate zabranjeneREACH regulativom. (slika 3)Punjač, brend HL, model HLD4124-120500. Proizvod predstavlja rizik za kupcejer primarni i sekundarni navoj ispravljačanisu dovoljno udaljeni pa možedoći do električnog udara. (slika 4)Automobil Volkswagen, Touran EcoFuel,tip 1T, proizveden između 2005. i 2009.godine. Proizvod predstavlja rizik za kupcajer spremnik plina može biti oštećen ikorodiran. (slika 8)Motocikli Honda, modeli NC700X,NC700S i Integra, proizvedeni od rujna2011. do lipnja 2012. godine. Proizvodpredstavlja rizik za korisnike jer je mogućeda lanac zbog pogreške u proizvodnjipukne tijekom vožnje. (slika 9)Potražnja za tehnologijamaPotražnja za tehnologijamaUpite vezane uz potražnju tehnologijeuputite na een@bicro.hr.Supstituti za prirodnu ljepljivu smolu(Ref: 12 ES 252K 3Q3W) · Međunarodnatvrtka iz Španjolske s infrastrukturomza istraživanje i razvoj traži industrijskogili akademskog partnera za tehnološkusuradnju, komercijalnu suradnju s tehničkompomoći, kako bi razvili i proizvelisupstitut prirodne ljepljive smole za različiteprimjene.Unaprijeđeno uklanjanje masti iulja (Ref: 12 GB 40n4 3O8V) · Globalnatvrtka s uredima u Velikoj Britanijitraži način da značajno unaprijedi uklanjanjemasti i ulja iz različitih supstrata,specifično iz razrijeđenih vodenastihokruženja i pri nižim temperaturama.Traže akademskog ili industrijskog partneraza licenciranje ili zajednički razvoj.Inženjerska pomoć za proces tretiranjaotpadnih muljevitih voda (Ref: 12GB 46P4 3PMM) · Škotska tvrtka s iskustvomu tretiranju otpadnih muljevitihvoda iz kanalizacije radi na procesu oksidacijekataliziliranog vlažnog zraka tetraži suradnju s inženjerima kako bi konstruirali,instalirali i upravljali demonstracijskimpogonom.Partner za tehnologiju solarnih ploča(Ref: 12 TR 99PB 3Q1A) · Turska tvrtkakoja je član veće poslovne grupacije,želi ući u fotonaponski posao i traži partneras iskustvom u tehnologiji solarnihploča. Zainteresirani su za transfer znanjau sklopu komercijalne suradnje s tehničkompomoći koja pokriva instalaciju iodržavanje. Suradnja na projektu je dugoročnicilj.Traže se nove tehnologije digitalnogprinta i elektronskih knjiga (Ref: 12GB 77dz 3PQ8) · Tvrtka iz Velike Britanijeje tržišni lider u printanju digitalnih knjiga(u većim i manjim količinama) te tražipartnere koji mogu pružiti relevantnutehnologiju spremnu za tržište vezanuuz izdavanje digitalnih i e-knjiga. Tvrtkaće sa zainteresiranim partnerima sklapatilicencne sporazume, kao i druge obliketehnološke i komercijalne suradnje.Traži se tehnologija za uzbunjivanjekada opadne efektivnost kremeza sunčanje na koži (Ref: 12 TR 99PD3Q6V) · Turska tvrtka aktivna u kozmetičkojindustriji i specijalizirana za proizvodeza zaštitu kože od štetnih utjecajasunca. Tvrtka traži indikacijske tehnologijepoput narukvice koja mijenja bojukako opada efekt proizvoda za zaštitu odsunca. Tražena tehnologija bi trebala bitivišekratna.Traži se toplinsko izolacijski materijalza transfer topline (Ref: 12 FR 35k93PXE) · Francuska tvrtka razvila je inovativnesolarne ploče velikih razmjera zaproizvodnju toplinske energije (60°C do130°C). Želja im je unaprijediti transfertopline putem cijevi i stoga traže toplinskoizolacijski materijal/proces. Dobavljač/industrijskipartner bi trebao pružititehnologiju u sklopu komercijalne suradnjes tehničkom pomoći.Novi sustav za čišćenje ljuski zelenihmahuna (Ref: 12 TR 99PB 3PXA)· Turska tvrtka, koja izrađuje poljoprivrednestrojeve, traži novu metodu čišćenjaljuski zelenih mahuna. Kako bise spriječilo vlaženje, tražena metodane bi smjela koristiti vodu niti automatskisušiti plod. Tehnološka suradnja, licenciranje,proizvodnja i komercijalnasuradnja su mogući. Tražena tehnologijamože već biti na tržištu, a mogućaje i suradnja na konačnom razvojutehnologije.Specijalizirano pakiranje ribljih fileta(Ref: 12 GR 49Q1 3POH) · Grčka farmaza uzgoj riba koja sustavno uzgaja brancinai deveriku traži nove metodologijeza specijalizirano pakiranje ribljih fileta.Traže partnera s relevantnim iskustvomkoji bi zajedno s njima radio na identificiranjunajboljeg rješenja za svoj proizvodputem tehnološke ili komercijalnesuradnje.


enterprise europe22. listopada 2012.8Drugi Poslovniforum DunavskeregijeU Beču će se 8. i 9. studenog u organizaciji Europskekomisije (Generalne direkcije za regionalnirazvoj) i Austrijske gospodarske komoreodržati drugi Poslovni forum Dunavske regije.Glavna tema ovogodišnjeg foruma je tehnologijaza zaštitu okoliša.Cilj događanja je spojiti tvrtke, posebice male i srednjepoduzetnike kroz B2B susrete, ali i privatni sektors akademskom zajednicom i javnim sektoromregije, kako bi se stimulirali rast, inovativnost i konkurentnostPodunavlja.Možete se prijaviti i doznati detaljnije informacijeo samom događanju putem linka: http://www.b2match.eu/danuberegionbusinessforum2012.Međunarodni B2B susretiGreenvestU zajedničkoj organizaciji Hrvatske gospodarskekomore-Europske poduzetničke mreže Hrvatske,tvrtke Energo Media Servis i Saveza za energetikuZagreba održat će se Međunarodni B2B susreti Greenvest.Poslovni susreti će se održati u hotelu TheRegent Esplanade Zagreb 26. i 27. listopada u okvirusajma Greenvest 2012: Invest in Green Croatia.Ovaj Međunarodni gospodarsko-investicijski sajam razvoja,proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvuprvi je susret ove vrste u Hrvatskoj namijenjen pružanjupune podrške razvoju zelenog gospodarstva. U planu sususreti državnih dužnosnika i predstavnika međunarodnihinstitucija s gospodarstvenicima, predstavljanja razvojnihi proizvodnih projekata i programa, predstavljanjazelenog portfelja međunarodnih i domaćih pravnihosoba te predstavljanja veleposlanstava, banaka, agencija,investitora i područja investicijskih interesa za RepublikuHrvatsku.Poslovni susreti su namijenjeni srodnim tvrtkama iz Hrvatskei zemalja članica Europske unije, a tvrtke će moćivoditi poslovne razgovore te uspostaviti poslovne kontakte,razmijeniti iskustva i znanja.U fokusu su sljedeće teme B2B susreta: obnovljivi izvorienergije, energetska učinkovitost, inteligentni sustavii procesi, informatičke tehnologije, zelena gradnja, ekoinovacije i eko poljoprivreda. Težište je stavljeno na okupljanjetvrtki iz Italije, Mađarske, Austrije, Njemačke, Belgije,Nizozemske, Španjolske i Velike Britanije.Raspored B2B susreta može se vidjeti i prijava ispuniti nastranicama sajma www.greenvest.com.hr.Seminar - Hrvatska uEU-u: Španjolska – vašnovi poslovni partnerHrvatska gospodarska komora u suradnji s VeleposlanstvomKraljevine Španjolske u Zagrebuorganizira informativni seminar pod nazivomHrvatska u EU-u: Španjolska – vaš noviposlovni partner.Seminar će se održati 24. listopada 2012. u SredišnjiciHrvatske gospodarske komore (Rooseveltov trg2, Zagreb) s početkom u 9 sati, a namijenjen je hrvatskimtvrtkama koje već posluju sa Španjolskomili pak onima koje imaju namjeru proširiti svoje poslovanjena navedeno tržište. Teme seminara uključujuinformacije o:· specijalnim zahtjevima koje pred hrvatske tvrtkestavlja španjolsko tržište· institucijama i poveznicama koje mogu biti odpomoći hrvatskim tvrtkama· sektorima moguće suradnje· problemima s kojima se susreću hrvatske tvrtke.Seminar iznosi i konkretna iskustva hrvatskih tvrtkite savjete vezane uz poslovanje na španjolskomtržištu.Trgovačka misija proizvođačakrumpira iz BelgijeGospodarski i trgovinski ured priVeleposlanstvu Kraljevine Belgijeu RH organizira u utorak, 23.listopada 2012. godine s početkomu 9.30 sati, posjet delegacijebelgijskih tvrtki koje djeluju uproizvodnji i preradi krumpira uHrvatskoj.U sklopu njihovog posjeta, u hoteluArcotel Allegra (Branimirova 29, Zagreb)održat će se individualni razgovoripredstavnika belgijskihi hrvatskih tvrtkio mogućnostima suradnjei uspostave poslovnihodnosa.Željeli bismo naglasitida se međunjima nalazi i Belgapom - http://www.belgapom.be/en/, bivša nacionalnaudruga trgovacakrumpira iz Belgije, a danaspoznata kao profesionalnaorganizacija kojaujedinjuje belgijsku trgovinukrumpirom, kaoi prateću prerađivačku industrijui u čijoj se organizacijiodržava Sajam Interpom Primeurs(25.-27. studenog 2012.)u gradu Kortrijku - http://www.interpom.be/en/practical-info_36.aspx.Cilj ove misije je razmjena informacijao tržištima Hrvatske i Belgije,kao i međusobno predstavljanjetvrtki dviju zemalja.Kalendar događanja u organizaciji EEN-a22.-24. listopada - Poslovni susretiSIAL Match 2012, Pariz, Francuska24. listopada - seminar Hrvatska uEU: Španjolska – Vaš novi poslovnipartner, Zagreb24. listopada - seminar Industrijskovlasništvo u svjetlu pristupanjaHrvatske Europskoj Uniji, Zagreb26. listopada - konferencija Dankreativnog biznisa, Zagreb26. listopada - Incoterms 2010 pravilaseminar, Zagreb26. listopada - Treći međunarodnigospodarski susreti na sajmu SASO,Split25.-27. listopada - GreenvestCroatia, Međunarodni gospodarskoinvesticijskidani i sajam razvoja,proizvodnje i investicija u zelenomgospodarstvu, Zagreb8. studenog - Drugi poslovni forumDunavske regije, Beč, AustrijaPrilog EEN infoZA EEN HRVATSKA PRIPREMAGlavni urednikDarko BukovićUrednik prilogaKrešimir Sočković

More magazines by this user
Similar magazines