Zbog smanjenog etata – pomoć drugima - Hrvatske šume

casopis.hrsume.hr
  • No tags were found...

Zbog smanjenog etata – pomoć drugima - Hrvatske šume

SADRŽAJNenadoknadiv gubitakza hrvatsko šumarstvo 1Čija su našaodmarališta? 3Snijeg zatvorio šumu 5Suma se vraća na Pag 6Od Velebitado Kopačkog rita 10Barbarski lov naprirodu 11Hoće li ribe isplivati 15Pošumljavanjedevastiranih površina 17Zbog smanjenog etata- pomoć drugima 18Primjeri mikorize 19Jedna od najvećih 20Prve motorike bile suteške i 18 kilograma 22Višak kapacitetai manjak novca 24Zašto moramo čuvatinaše šume? 25Zanimljiva prirodnapojava 27Previše papirologije 28Više stradavaju mladi 29Smanjena otprema 31Svestrani ekolozi 32Osobna iskaznica »Hrvatskih šuma«»Hrvatske šume« - javno poduzeće zagospodarenje šumama i šumskimzemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o.Zagreb, djeluju od 1. siječnja 1991., a temeljnaim je zadaća gospodariti državnimšumama i šumskim zemljištem.»Hrvatske šume«, p.o. Zagreb, gospodares oko 80 % svih šuma i šumskogazemljišta Republike Hrvatske. Šume išumsko zemljište zauzimaju 43 % kopnenepovršine Republike Hrvatske.Temeljno je načelo hrvatskoga šumarstvapotrajno gospodarenje. U skladu s tim.Zakon o šumama obvezuje na jednostavnui proširenu biološku reprodukciju šuma.Jednostavna biološka reprodukcijaobuhvaća pripremne radove u obnovi sastojina,sadnju i sjetvu, njegu sastojina,doznaku stabala i prosijecanje šume. Ti seradovi obavljaju u skladu sa šumskogospodarskomosnovom koja vrijedi do 2005.godine na ploštini oko 328.000 ha.Proširena biološka reprodukcija obuhvaćaplantažiranje i pošumljivanje neobraslihpovršina te konverziju i sanaciju sastojinana ploštini oko 97.918 ha. Sve su tošumskouzgojni radovi, koji s radovima nazaštiti šuma predstavljaju značajan diošumarske djelatnosti. Najveći dio ovih radovafinancira se prihodom od prodajedrva, budući da Zakon o šumama i načelopotrajnosti nalažu vraćanje stečenih prihodau šumu.Od ostalih gospodarskih djelatnostišumarstvo se razlikuje:- posebno dugom ophodnjom iliproizvodnim ciklusom; katkad prođe i 150godina između početka i svršetka proizvodnogaprocesa, od ulaganja kapitala doostvarenja prihoda;obvezom održavanja proizvodneosnove na nepromijenjenoj razini, odnosnoodržanja opstojnosti šume i potrebnebiomase za kakvoćni prirast drveta;- obvezom obnove šuma na krškomšumskom zemljištu mediteranskog i submediteranskogpojasa od Savudrije do Prevlake,posebno značajnog za turizam;- obvezom održanja i poboljšanjaopćekorisnih i ekoloških fiankcija šume.Suma veže znatnu količinu ugljičnog dioksida,stvara kisik i pročišćava atmosferu,ČASOPIS »HRVATSKIH ŠUMA«, p.o. ZagrebIZDAVAČ: »HRVATSKE ŠUME« P.O. ZAGREBDIREKTOR PODUZEĆA:ANĐELKO SERDARUŠIĆ, DIPL. ING.UREĐIVAČKI ODBOR: MILAN KRMPOTIĆ,DIPL.ING. IVAN ZOVAK, DIPL. ING.IVICA TOMIĆ, DIPL. ING.GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKMILAN rVKOŠIĆREDAKCIJA ČASOPISA:ANTUN ZLATKO LONČARIĆ IVICA TOMIĆMIROSLAV MRKOBRAD VESNA PLEŠEIVAN ŠIMIĆADRESA REDAKCIJE:LJ. F. VUKOTINOVIĆA 2, ZAGREBTEL.: 4828 481FAKS: 4551 138štiti tlo, prometnice i druge objekte od erozije,bujica i poplava, održava zalihu pitkevode te čuva postojeći vodni režim i hidroenergetskisustav, utječe na plodnost tla ipoljoprivrednu proizvodnju, utječe na klimu,zaštitu i unapređenje čovjekovaokoliša, ona je mjesto za razonodu i odmor,utječe na faunu i lov, ima rekreativnu,turističku i zdravstvenu funkciju i, napokon,pridonosi stalnosti globalnog ekosustava.Zato su »Hrvatske šume« dužnegospodariti šumama višenamjenski;- konačno, drvo kao tvorivo rijetka jeobnovljiva tvar koja se može izravnotehnički rabiti.Šumarstvo ima energetsku pozitivnubilancu te mali utrošak energije po jediniciproizvoda.Ustroj je »Hrvatskih šuma« - javnogpoduzeća za gospodarenje šumama išumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj,p.o. Zagreb, trostupanjski - Direkcijau Zagrebu, 16 uprava šuma i 171 šumarija.»Hrvatske šume« imaju oko 10.000 zaposlenika,pri čemu oko 1200 s akademskomnaobrazbom.U 1996. godini »Hrvatske šume« su nagospodarenju šumama obavile oko 50 %radova vlastitim zaposlenicima i sredstvimarada, a 50 % radova putem usluga drugih.Poduzeće gospodari s 14.096 km tvrdihšumskih cesta, što je duljinski oko 50 %svih javnih prometnica Hrvatske. Tijekom1996. izgrađeno je 242,5 km donjega strojai 118,4 km gornjega stroja šumskih cesta.U 1996. godini sječni je etat »Hrvatskihšuma« iznosio 4.934.000 m\ a prirast drvetaiznosio je 8.123.000 m^. »Hrvatskešume« financiraju znanstvenoistraživačkirad Šumarskoga fakulteta i Šumarskogainstituta u godišnjem iznosu od 7 mil. kn.One gospodare s dijelom, točnije 30 državnihlovišta, gdje se danas kao prvenstvenazadaća nameće obnova ratom uništenogafonda divljači.Višenamjenskim potrajnim gospodarenjemšumama i šumskim zemljištem,kojim se podjednako osiguravaju ekološke,općekorisne i gospodarske funkcije šumeHrvatske šume«, p.o. Zagreb, uvećavajunacionalno bogatstvo i pridonose opstojnostihrvatske države.^^jOwy^¥ATsacE^ \\^ Šn DMELAYOUT: ŽELJKA JORDANČASOPIS »HRVATSKE ŠUME« IZLAZIJEDNOM MJESEČNOOBLIKOVANJE, PRIPREMA I TISAK;HRVATSKA TISKARANAKLADA: 5000MIŠLJENJEM MINISTARSTVA PROSVJETE,KULTURE I ŠPORTA BROJ 532 - 03 - 1/7 - 93 -01ČASOPIS JE OSLOBOĐEN PLAĆANJAOSNOVNOG I POSEBNOG POREZA NAPROMET.Naslovna stranica: snimio Mio Vesović


RESTRUKTURIRANJE »HRVATSKIH SUMA«Čija su naša odmarališta?Kada je na sjednici Glavnog zaposleničkog vijeća »Hrvatskih šuma«,održanoj polovicom siječnja, otvoreno pitanje o tome gdje će se ipod kojima uvjetima odmarati radnici »Hrvatskih šuma« ove godinei što će biti s odmaralištima, kao daje otvorena Pandorina kutija i temperaturameđu prisutnima je porasla. A Glavno zaposleničko vijeće time seprihvatilo vađenja vrućeg kestenja iz vatre i već u siječnju - što s obziromna složenost problema nipošto nije rano - otvorilo raspravu o pitanju okojem se među radnicima već dosta dugo glasno šapuće. Točnije, od trenutkakada se pročulo da će i odmarališta u restrukturiranje i otkadameđu zaposlenima raste nezadovoljstvo.Odmarališta, vrijednost, očuvanost»Hrvatske šume« raspolažu sa 20-ak objekata za odmaranje različitogprofila i vrijednosti, od običnih starih kamp-kućica do hotela: Njih su jošranije kupili ili izgradila ondašnja šumska gospodarstva uključujući se uhrvatski turistički boom sedamdesetih i ranih osamdesetih godina, kadasu cijene ljetovanja na moru bile nedostupne šumarskom džepu, aodmarališta nudila mogućnost jeftinijeg sindikalnog odmora. Dogodilo seto istovremeno sa sazrijevanjem svijesti već odavno izgrađene u zapadnomsvijetu da je odmoran radnik koristan radnik. Neka šumska gospodarstvakupovala su, gradila ili iznajmljivala objekte s jednim jedinim zadatkom- da pojeftinim subvencioniranim cijenama, na rate, privuku štoviše šumskih radnika. Odmarališta su imala određeni socijalni karakter,pokrivala su ono što radnik nije mogao ostvariti svojom plaćom, a diotroškova takvog odmaranja pokrivala bi gospodarstva.Osnivanjem jedinstvenog javnog poduzeća »Hrvatske šume« 1990.godine, sva su odmarališta objedinjena. Najvrijedniji objekt svakako jehotel B kategorije »Quercus« u Drveniku (iza Makarske). O njemu posebnou daljnjem tekstu. Objekt B kategorije ima i požeška uprava(odmaralište u Kaštel Kambelovcu), a gotovo nove i dobro održavaneapartmane B kategorije u Novalji, Nerezinama na M. Lošinju, u Dugojuvali, Barbarigi imaju požeška, karlovačka, našićka, sisačka, koprivnička ibuzetska uprava. Tu su još odmarališta uglavnom C kategorije, međukojima su najatraktivnija ona u Selcu i u M. Lošinju, uprava šuma Bjclo-var i Delnice. Bjelovarsko ima iznimnu rentu položaja, na samoj je obaliu centru mjesta, kapaciteta 65 postelja, djelomično B kategorije. To jebivši hotel »Alpe Adria« koji je 1978. kupljen sredstvima poslovnog i fondazajedničke potrošnje, ali i osobnim sredstvima radnika. Kasnijom kupovinomjoš jednog objekta kapacitet je povećan na 98 postelja. U Selcuobnovljeno i dobro održavano odmaralište od 30-ak ležajeva ima i UpravaOgulin. Šumari delničke uprave dugi niz godina odmaraju se u svomodmaralištu D kategorije u M. Lošinju, smještenom u borovoj šumi, nasamoj obali. Objekt je na izuzetnom položaju a s dodatnim ulaganjempostao bi još atraktivniji. Ponudu mjesta za odmor šumskih radnikazaključuju apartmani C kategorije i kamp kućice u Filip Jakovu, Dramljui Vrsaru, a nešto kapaciteta ima i u toplicama u Bizovcu i Varaždinskimtoplicama. Ukupno »Hrvatske šume« raspolažu sa 975 postelja, no dio senjih već godinama ne koristi, neki objekti nisu upotrebljivi zbog oštećenjai tu su potrebni veći zahvati pa se stoga moglo koristiti oko 600 postelja.RestrukturiranjeTemeljem odluke Upravnog odbora »Hrvatskih šuma« od 25. lipnjaprošle godine (a prije toga zaključka Vlade RH, 29. svibnja) Povjerenstvoza izradu elaborata, koje je osnovano još ranije, dobilo je zadatak izraditielaborat o ekonomskoj opravdanosti osnivanja društva s ograničenomodgovornošću od ugostiteljskih objekata i objekata za odmor i rekreacijuzaposlenika. Time je u stvari otpočela treća faza u restruktuiranjupoduzeća. Nakon Ribnjčarstva u Lipovljanima, Tvornice ambalaže uLanišću i Tvornice čačkalica u Vrbovskom, pa svih jedinica transporta igrađevinarstva na red za izdvajanje izvan šumarske djelatnosti došli su ineki ugostiteljski objekti i objekti za odmor i rekreaciju.Povjerenstvo je izradilo elaborat i predložilo a Upravni odbor donioodluku o osnivanju tri društ\'a s ograničenom odgovornošću: »HoteliQuerecus i Kambelovac«, »Hoteli Selce« (obuhvatili bi bjelovarsko i ogulinskoodmaralište) i »Hoteli Mali Lošinj« koji bi obuhvatili delničkiobjekt. Sva tri društva imala bi sjedište u Zagrebu. Sve ostalo (apartmani,kamp kućice, odmarališta) bi se prodalo. Ovdje treba spomenuti da jesličan, no u jednom važnom detalju drukčiji prijedlog imalo jedno drugoTu se koplja lome:hotel »Ouercus« uDrvenikuSlučaj »QUERCUS«Vjerojatno posebno mjesto u cjelokupnomprocesu restruktuiranja objekata za odmor zauzimavinkovački hotel »Quercus« u Drveniku.Ne bez razloga. Ovaj relativno novi objekt(1983.) s blizu 250 ležajeva, sa solarnimgrijanjem vode, pratećim sadržajima (rukometnoi tenisko igralište, igralište za djecu), ali bezgrijanja, zanimljiv je tržištu. Izgrađen je iz sredstavaPoslovnog te Fonda zajedničkepotrošnje. Iz dokumentacije koju je sakupiopredsjednik Zaposleničkog vijeća (ZV)vinkovačke uprave ing. Ivan Zovak vidljivo jeda »slučaj Quercus« počinje znatno ranije. Evonekoliko značajnijih datuma.Još u travnju 1996. godine ZV vinkovačkeuprave piše dopis Upravnom odboru i direktorupoduzeća u kome upozorava na previsokecijene pansion dana za tu godinu (oko 30 DM)koje su gotovo jedanput veće nego za prethodnu1995., što će dovesti do »nepopunjenosti kapacitetaa u tom slučaju i gubitaka«. ZV takođernapominje da »su zaposlenici Uprave šumaVinkovci dobrim dijelom (oko 50 posto) hotelgradili sredstvima nekadašnjeg Fondazajedničke potrošnje«. Kod donošenja Pravilnikao organizaciji rada i poslovanja i uvjetakorišćenja objekata društvenog standarda, stojidalje u dopisu. Upravni odbor morao se u duhučlanka 145. Zakona o radu prilikom donošenjaPravilnika o organizaciji rada i poslovanja iuvjetima korišćenja objekata društvenog standarda»savjetovati sa Zaposleničkim vijećem«. Ulipnju iste godine ZV tuži »Hrvatske šume«tražeći da se spomenuti Pravilnik proglasi nevažećim.Žalba nije prošla, a u svom odgovoruna tužbu direktor »Hrvatskih šuma« navodi dapravilnikom nije »utvrđena obveza zaposlenika«već da je »ostavljeno na volju zaposleniku daprihvati uvjete korištenja odmarališta poduzećaili ne«. Potom Zovak odgovara sudu i međuČasopis Hrvatske šume / 3


povjerenstvo koje se pozabavilo problematikom poslovanja odmarališta iuopće upitnosti njihovog postojanja u poduzeću. Ono je pošlo odčinjenice daje odmor radnika nešto bez čega suvremena proizvodnja nemože i da slične institucije, na mnogo višoj razini, postoje i na Zapadu.Predložilo je također osnivanje tri (ista) društva s ograničenomodgovornošću, ali i to da apartmani B kategorije koji su relativno novi, udobrom stanju i pogodni za održavanje te se i niskom cijenom u najmanjuruku sami pokrivaju, ostanu i dalje u »Hrvatskim šumama«, a dase prodaju samo oni objekti nižih kategorija u koje bi trebalo punoulagati.Zaposleničko vijeće, sindikatNa već spomenutoj sjednici Glavnog zaposleničkog vijeća »Hrvatskihšuma«, na kojoj je pokrenuto pitanje restruktuiranja objekata za odmor irekreaciju (možda je to trebalo učiniti i ranije), dotaknuta je i srž problemakoja bi se mogla svesti na sljedeće: u izgradnji i kupovini objekatasudjelovali su, negdje više negdje manje, i sami radnici sa svojim sredstvima,odričući se regresa i viškova (na primjer u Bjelovaru, Osijeku,Vinkovcima). Imaju li dakle i oni (radnici), koji su, usput i ogorčeni štose to događa, pravo nešto reći i treba li ih se pitati žele li oni prodati svojeodmaralište, ili svoj dio? Nadalje, postavljeno je pitanje, kako to da nekadruga poduzeća ili ustanove za razliku od »Hrvatskih šuma« ne izdvajajuniti prodaju odmarališta. Bjelovarskom odmaralištu u Selcu istječe 15.kolovoza ove godine, dakle u punoj sezoni, rok da može raditi upostojećim uvjetima. Nakon toga mora tražiti novu dozvolu, po novimpropisima, možda i u kategorizaciju, a to znači nužno i adaptaciju. Kakoće predviđeni d.o.o. u Selcu to riješiti? Osiječani su sami kupili svojekamp kućice i imaju za to dokumente. Ipak, u središtu pozornosti jevinkovački hotel »Quercus«, najreprezentativniji objekt za odmor upoduzeću, koji zapravo jedini u ovom trenutku može na otvoreno tržište(uz ugrađivanje grijanja ako se želi produžiti sezona). U kuloarima kružepriče da se već zna tko je bacio oko na njega. Tragajući za mogućimdugoročnim rješenjem koje će odgovarati i čelništvu firme i radnicima.Glavno zaposleničko vijeće želi najprije utvrditi kako će se ljetovati ovegodine, odnosno da li još uvijek vrijedi Pravilnik o korištenju objekatadruštvenog standarda, a onda kako će se restruktuiranje nastaviti. Takavupit bit će proslijeđen čelništvu poduzeća.I oba šumarska sindikata imaju ponešto reći o »sindikalnom odmaranju«,kako se nekad zvalo jeftino ljetovanje. Uostalom, sindikat je i biopokretač i sudjelovao u akcijama gradnje ili kupovine objekata. U Hrvatskomsindikatu šumarstva koji obuhvaća veliku većinu zaposlenih (oko9000) o sudbini objekata za odmor raspravljalo se na sjednici Glavnogodbora. Predsjednica HSS Gordana Colnar podsjeća daje Vlada RH još29. svibnja prošle godine donijela zaključak da se u roku od 30 dana»putem Ureda za ekonomiku i restruktuiranje javnih poduzeća« izradiprijedlog mjera za provođenje privatizacije. A to je u suprotnosti sčlankom 13 Zakona o privatizaciji koji kaže da će se privatizacija za tapoduzeća urediti posebnim zakonima koji (još) nisu donijeti. Šumarskisindikat zajedno sa sindikatom koji djeluje u poduzećima u vlasništvudržave (INA, HEP, HŽ, HC i druga), stoga je Vladi RH i Hrvatskomdržavnom saboru uputio zahtjev u kome se među ostalim traži da se staviizvan snage zaključak Vlade RH (o privatizaciji) i »zabrani prodaja svihobjekata društvenog standarda«. Sindikalci su pisali i Hrvatskom državnomsaboru i predsjedniku Vlade Zlatku Mateši, ali nema odgovora.Apartmani u Dugoj uvaliKako je kod drugih»Hrvatska elektroprivreda« je dioničko društvo s oko 14.600 zaposlenihkoje posjeduje SO-ak objekata sa odmor. Nema hotela,uglavnom odmarališta, apartmani, kamp-kućice. Nisu ništa službenoni »papirnato« dobili o restruktuiranju objekata sa odmor, no, kakokažejerko Latković iz Nesavisnog sindikata HEP-a, čuli su da se otome govori, a kod nekih več i sprema provođenje. Zbog toga suzajedno sa sindikatima iz ostalih javnih poduzeća (osim HŽ-a)osnovali Udrugu polagatelja prava na dionice.- To je institucionalni okvir u kojem ćemo voditi bitku za dioniceu poduzećima u kojima radimo, dakle ne samo za objekte za odmornego i za sve ostalo, kada dođe do privatizacije. Borimo se, dakle, zapravo koje su imali svi građani Hrvatske kad su kupovali dionice.Nas u HEP-u ne zanimaju dionice tamo neke tvornice čarapa, većnašeg poduzeća na koje pravo moraju imati bivši i sadašnji radnici teumirovljenici. To je stvoreno našim rukama, ne želimo da se to proda- želimo ostaviti nešto za budućnost. Kakva korist od toga novca udržavnom proračunu, želimo da se otvore nova radna mjesta. Stogasmo i osnovali ovu Udrugu jer se bojimo privatizacije koja bi se moglaobaviti u stilu pretvorbe.- Ovih smo dana zajedno sa sindikatima poduzeća u vlasništvudržave registrirani Udrugu polagatelja prava na dionice poduzeća uvlasništvu Republike Hrvatske. Naš će sindikat biti jedna od podružnicate Udruge koja bi trebala biti pravni akvir za ostvarivanje, promicanje izaštitu prava i interesa svih polagatelja prava na dionice poduzeća uvlasništvu države, kaže predsjednica Colnar.I Sindikat zaposlenih u šumarstvu Bjelovar, koji obuhvaća oko 1000zaposlenih u bjelovarskoj Upravi šuma, zajedno sa Zaposleničkimvijećem raspravljali su u više navrata o tome »bolnom« pitanju, potvrđujunjihovi čelnici Damir Ferček i Željko Cutvarić. Većina zaposlenih, kažuoni, protivi se načinu restrukturiranja odmarališta,jer smatraju daje velikdio objekta u Selcu kupljen osobnim sredstvima, odricanjem od regresaza godišnji odmor, viškova po završnom računu kao i odricanjem sindikataod ondašnjih redovnih godišnjih dotacija. »Radnici pitaju dokud jeto došlo da se država i poduzeće moraju spašavati mrvicama od prodajeodmarališta te da lije konačni cilj da njihovu muku i ranija odricanja sadauživaju razni tajkuni, a oni da se ponovno odmaraju kod kuće kao uvrijeme dok nisu imali svoja odmarališta«.Miro Mrkobradostalim piše daje odmaranje ne samo socijalniinteres radnika nego bi trebao biti i gospodarskiinteres poslodavca, »no naše poslodavce, koji sune znajući ni sami zašto, došli do tuđe imovine,ovo ne zanima«.Početkom 1997. godine počinju pripremeza restruktuiranje poduzeća (o čemu je već uprethodnom tekstu bilo riječi), nešumarskedjelatnosti idu i društva s ograničenomodgovornošću, na red dolaze i odmarališta.Izrađen je elaborat o ekonomskoj opravdanostiizdvajanja i predloženo osnivanje društva »HoteliQuercus i Kambelovac« d.o.o. Zagreb.U opširnom materijalu vrijednost »Quercusa«(zemljište, građevinski objekti,postrojenja i oprema, inventar i namještaj)procijenjena je na 22.898000 kuna (Kambelovac6.654000 kn). ZV se u dopisu iz srpnja1997. protivi prodaji objekata za odmor i predlažeUpravnom odboru i Vladi RH da serješenje ove problematike »prolongira baremdvije godine...« Kako pripreme za restrukturiranjeunatoč svemu i dalje teku. Zaposleničkovijeće vinkovačke uprave uz dogovor sa sindikatompoduzima novi korak - na svojoj sjednici15. siječnja ove godine donosi zaključak dase na osnovu ankete među radnicima i umirovljenicimautvrdi interes za upis dionica s popustomi na otplatu ne samo za »Quercus« veći za u listopadu prošle godine osnovani »Sumatrans«d.o.o. Drugim riječima, da se sadašnji ibivši radnici te umirovljenici nađu prvi u reduza upis dionica (do 20000 DM, s popustom)ako dođe do prodaje. U tu svrhu izrađen je iobrazac prijave za radnike.Vrijeme će vrlo skoro pokazati što će bitidalje.Za cjelokupno stanje oko »Quercusa« nijena kraju nevažno spomenuti još jedan znakovitdetalj s dalekosežnim posljedicama koji jemožda i odredio sudbinu hotela. Radi se omišljenju jednog visokog dužnosnika hrvatskeVlade, o samo tri rukom ispisane riječi naizvješću kojim su »Hrvatske šume« odgovorilena upit o uporabi hotela »Quercus«, postavljenna sjednici Upravnog odbora »Hrvatskih šuma«još u ožujku prošle godine. Te tri riječi bile su:»Prodati ili komercijalizirati«.4 / Časopis Hrvatske šume


HRVATSKI OTOCISuma se vraća na PagPiše Ivo PalčićJedan od najpoznatijiheuropskih putnika, AlbertoFortis (1741-1803), na svojimse putovanjima po Dalmacijidoskitao 1774. godine i na otokPag. Opisujući izgled otoka najednom je mjestu zapisao i ovo:»Olujno more bijesno udara ukamenitu obalu otoka nasuprotplanini; s te su strane vrhovi ipadine bregova pusti zbog vjetra,tako da na njima nema ni šume, nipašnjaka, ni njiva, osim nanekoliko mjesta; nego strašno golokamenje, pusto i nenaseljivo,pokriva gotovo svu površinu.«Na toj strani otoka, sućeliceVelebitu, koju i dalje udaraju oštrebure i natapaju vlagom morske*•»prašine, ništa drugačije nije ni uovo naše vrijeme. U to se može uvjeriti svatko tko se provezejadanskom magistralom od Rijeke prema Zadru, ili obratno.Mnogi su, čudeći se divljini tog dijela otočnog krajolika,pomišljali ima li uopće života na otoku? Oni pak koji su na Pagdolazili preko Paškog mosta ostajali su također zapanjenimjesečevim izgledom njegova sjeveroistočnog dijela.Legenda o stablimaCijeli otok obiluje surovim kamenjarom. Među nastanjenimhrvatskim otocima Pagjc najsiromašniji šumom. Sume pokrivajutek oko tri posto od ukupne površine otoka koja iznosi 284,6četvornih kilometara. No, tako nije bilo uvijek. Po mnogim sepovijesnim izvorima i toponimima može zaključiti da je otok uminulim vremenima bio znatno više pošumljen nego danas. Starisu ga Rimljani nazivali »zlatnim otokom«, čini se upravo zbogšumskog bogatstva kojim je obilovao u to doba. Upućeniji starijiljudi znaju kazivati legendu o otoku po kojoj se u davno doba sjednog kraja otoka na drugi, od rta Luna na sjeverozapadu do rtaFortice na jugoistoku, moglo proći pješice a da se ne dotakne tlo!To je, dakle, moglo značiti samo jedno: sa stabla na stablo!Nestanak šuma zacijelo traje više stoljeća. Dr. Viče Ivančević,iz Uprave »Hrvatskih šuma« u Senju, drži da je proces degradacijeponajprije poslijedak ekstenzivnog stočarenja i neprimjerenogiskorištavanja šuma a potom i jačanja crozivnih procesa.Tako je 1987. godine na Pagu bilo samo 742 ha površine obraslešumom. U međuvremenu pošumljeno je uspješno još 54 ha.Teško će se ikada više mo^i propješačiti otokom onako kakokazuje spomenuta legenda. No obogaćivanje otoka šumskimpovršinama svakako je plemenit posao, značaj kojega se ponajprijeogleda u razvitku ti:rizma. U tome je svakako najznačajnijauloga »Hrvatskih šuma«, koje posljednjih dvadesetak godina sustavnoi planski skrbe o šumama otoka, izdvajajući za to ipozamašan novac.6 / Časopis Hrvatske šume


dipl ing. Tome DevčićAnte DevčićČasopis Hrvatske sume / 7


ne blokove, što kasnije biljci omogućuje lakše prodiranje korijenau tlo. Riperanjem su se zadnjih godina pripremala zapošumljavanje, primjerice, područja na Žigljenu i Vidalićima. Naisti način pripremit će se uskoro i 11 ha terena oko mjesta Vlašića,gdje će se realizirati obveza pošumljavanja iz programa FAO.Protiv požara - danonoćnoPošumljene površine valja čuvati i njegovati. Kad se šumapodigne, vrebaju je različite opasnosti. Najozbiljnije su one odmogućega požara. U tu svrhu djelatnici Šumarije njeguju sastojinečišćenjem. U vremenu od 1981. do 1997. godine na taj jenačin uređeno 276 ha šumskih površina. U panjačama crnike,čišćenjem i prorjedivanjem, na godinu se izvodi oko stotinu prostornihmetara ogrjeva, dok se medu borovim kulturama, zbogsanacije vjetroloma, vjetroizvala i sušaca, posijcče dvadesetak kubikadrvne mase. Osim toga, radi protupožarne zaštite. Šumarijaprobija prosjeke kroz pošumljene površine. Proteklih godinatakvih je prosjeka probijeno na području Dudića, Paških rebara.Selca, Zaglave, Basa i Hrastovca, u ukupnoj duljini od 27 km.Dobar dio prosjeka je s elementima šumskih cesta, što olakšavapristup protupožarnim vozilima. Naši sugovornici sa zadovoljstvomističu da na Pagu do sada nije zabilježen nijedan ozbiljnijipožar. No, u najugroženijem dijelu godine, od sredine lipnja dosredine rujna. Šumarija redovito organizira danonoćno protupožarnomotrenje.- Od biljnih štetnika najčešći je borov čctnjak - dodajeTome Devčić. - Radi njegova suzbijanja svake godine mehaničkiskidamo njegove zapreke na oko 50 ha šumske površine. Prošlesmo ga godine prvi put prskali kemijskim sredstvom, što je dalodobre rezultate. Drugi se štetnici ne pojavljuju u većoj mjeri.Ozbiljniji golobrst gubara imali smo 1993/94. godine, na stablimacrnike u autokampu Straško i na području Dudića. Međutim, i tajsu problem riješili prirodni paraziti, napavši jajašca gubara.nog jasena. To je značajno stoga štoje crnika vrijednija, otpornija naklimatske uvjete i posebno naopasnosti od požara - objašnjavaTome Devčić.Godišnji plan pošumljavanjaŠumarije je 20 ha površina. Sve se,dakako, ne uspije sačuvati i podići.Rezultat uspješnosti kreće se oko60 posto. Usporedi li se taj podataks ukupnom neobraslom površinomna otoku, može se učiniti da je tovrlo mali postotak uspješnostiposla. No, valja imati na umu ukakvim je specifičnim prirodnimprilikama otok Pag, posebice klimatskim,hidrološkim i pedološkimuvjetima. Stoga je svako podignutostablo pravo malo bogatstvo.- Dodatne teškoće stvara jakabura i posolica zimi, a ponekad iovce. Zbog dugog sušnog razdobljau ljetnim mjesecima prisiljeni smona područjima gdje se može doći autocisternama, zalijevatisadnice prve dvije do tri godine - kaže upravitelj Šumarije.Uz novaljsku Šumariju vezan je i jedan, za neupućene,neobičan pojam: riperanjc. Naime, 1980/81. godine na područjuZrča u blizini Novalje prvi put je (u cijeloj tadašnjoj državi) zapripremu terena za pošumljavanje iskorišten stroj - buldožer.Zapravo, riječ je o svojevrsnom oranju teškog, krševitog tla riperom.Stroj zaore brazde duboke od 60 do 80 cm, razmakne kaine-Šumarija uza svoju zgradu ima i manji rasadnik koji uglavnomsluži radi pripreme sadnica. Uz te šumske. Šumarija drži idruge hortikulturne sadnice, za koje ima dosta zanimanja međudomaćim ljudima i vlasnicima vikendica. Prošeta li se čovjek,primjerice, apartmanskim naseljem Gajac nedaleko od Novalje,može se uvjeriti koliko je to naselje, izgrađeno na kršnom terenu,u zadnjih desetak godina hortikulturno oplemenjeno. U tomedobar dio zasluga pripada i djelatnicima Šumarije Pag u Novalji.Časopis Hrvatske šume / 9


RAZGOVORRazgovor s prof. dr. Milanom Glavašom prigodom njegovog izbora za predsjednikaHrvatskog ekološkog društvaOd Velebita do KopackoQ ntangodom izbora prof. dr. Milana Glavaša, voditelja Katedreza zaštitu šuma i Predstojnika zavoda za Lovstvo na Šumar-1 skom fakultetu za novog Predsjednika Hrvatskog ekološkogdruštva, zamolili smo ga za kraći razgovor u našem Časopisu.- Poštovani prof. Glavaš, Vi ste novoizabrani predsjednikHrvatskog ekološkog društva, s tim povodom u ovomrazgovoru bismo Vas zamolili da nam prikažete osobnuiskaznicu Društva od njegova nastanka pa do trenutnihaktivnosti.- Hrvatsko ekološko društvo je kao hrvatsko, osnovano ipostoji već preko dvadeset godina. Jasno da sam naziv govoričime se to društvo bavi od svog osnutka. U to prije svega valjaubrojiti promidžbu prirode i zaštitu. Značajno je naglasiti da sušumari idejni začetnici i osnivači Društva. Među njima posebnotreba istaknuti pok. prof Đuru Rauša, koji je dugo godina biopredsjednik Društva. Iz toga proizlazi da nije novina daje šumarpredsjednik jer su prije mene već bili pok. prof Rauš, a i profBranimir Prpić.Moja predhodnica je bila prof Paula Durbešić, vrlo aktivna,koja je s nizom svojih aktivnosti bilježila Društvo, ali i uvelikeodredila njegove buduće aktivnosti. Na skupštini je odlučeno daDruštvo u ovom mandatu vode šumari, pa je pored mene uUpravni odbor izabran doc. dr. Vladimir Kušan i mr. Josip Margaletić.U razgovoru i kontaktima koje sam dosad ostvario smnogim stručnjacima šumarima na terenu iz različitih ustanova,nameće se zaključak da bi ovaj mandat trebao sadržavati dostašumarskih aktivnosti.Između ostalog za ovu godinu planiramo kao glavnu aktivnostobilježavanje dvadesetogodišnjice proglašenja Velebita rezervatombiosfere od strane UNESCO-a. Upravo je 10. veljače bilonavršenih 20 godina. Mislimo da to Velebit i zaslužuje svojimpoložajem, ljepotom i bogatstvom flore i faune. Stoga ćemo ovugodinu proglasiti godinom Velebita skupa s Hrvatskim šumarskimdruštvom s kojim planiramo koordinirati zajedničke akcije.U tom smislu namjeravamo napraviti nekoliko serija predavanjas eminentnim stručnjacima različitih profila, dakako da će medunjima biti veliki broj stručnjaka šumara. Sve aktivnosti bi zaokružiliposjetom jednog značajnog lokaliteta na Velebitu. Sve referates predavanja nastojat ćemo skupiti u jednu knjigu o Velebitubez obzira stoje do sada o Velebitu jako puno pisano, jer jeto planina koja se istražuje sustavno već punih 200 godina.S druge strane smo zamislili posjet Kopačkom ritu misleći danam je to dužnost sada kada je i taj dio domovine oslobođen.Naravno, sa svim eminentnim stručnjacima koji svojim radomzadiru u to područje.- Kada već spominjete Velebit, što biste mogli reći onamjerama izgradnje termoelektrane u Lukovu Sugarju,koliko bi to doista štetilo širem okruženju?- Ja sam sudjelovao na nekim stručnim skupovima na tutemu, pri čemu sam susreo dosta ljudi različitih profila koji suukazivali da bi poremećaji prirode na Velebitu bili za nas velikozlo, a među tim je i moj stav da Velebit treba sačuvati, jer držimda bi nam se jedan takav potez mogao jako osvetiti i pri tom predlažemtraženje nekih drugih izlaza. Po meni, Lukovo Šugarje nijepravo mjesto.- Prof. Glavaš, poduzeće »Hrvatske šume« je zaduženoza gospodarenje najvećim i najznačajnijimdijelom hrvatskog državnog ekološkog prostora, u tomsmislu nas zanima kakvu je dosada suradnju ostvarivaloDruštvo s ovom ustanovom?- Ovo je pitanje zaista na mjestu i zato prije svega zahtijevaobjašnjenje. Najbolje se to predočava tako što sam ja već trećišumar koji vodi Društvo, a i osobno sam kao aktivan član društvasvjedok da su šumari bili jako aktivni po broju posjetilaca na predavanjimapa i u pomaganju i u razumijevanju za potrebom postojanjaovog Društva. Iz toga proizlazi da su kroz tu povezanostitekako »Hrvatske šume« uključene u život i rad ovog Društva.Suradnja je prirodna jer znamo koliko su šume i šumskazemljišta dio našeg stručnog i znanstvenog rada. Rekao bih dajesuradnja do sada bila izuzetna, a nadam se tome i u buduće, jer semi uvelike u svom radu oslanjamo na »Hrvatske šume«, a mislimda nam je to i zajednički cilj.- Koliko zakonodavna vlast uvažava mišljenja ovog isličnih udruga pri donošenju propisa i odluka važnih zaokoliš i koliko su to veliki formalni i neformalni kontakti?- Moja je prethodnica bila vrlo hrabra i aktivna kucajući namnoga vrata uzdignute glave, jer je imala zdrave stavove. Nekadaje išlo lakše, a nekada teže u ostvarivanju određenih zahtjeva, aliipak, kada sve sagledamo, možemo biti zadovoljni.- Što biste putem ovog časopisa poručili hrvatskoj javnosti,a što je trenutno aktualno u svjetskim ekološkimkrugovima?- Trenutno, kod nas i u svijetu je glavna stvar promjena klime.Svi mi tome pridonosimo i treba težiti da se ona sačuva takvakakva jest. Cijeli svijet na tome radi smanjujući zagađenje zraka itla, čuvajući kuglu zemaljsku onakvom kakva je sada i ne treba sezavaravati da se ono što se događa nekom drugom negdje dalekou svijetu ne može dogoditi i nama. Prema tome, glavne aktivnostitreba usmjeriti sprečavanju onečišćenja zraka i atmosfere i takoosigurati budućnost pokoljenjima koja dolaze.razgovarao: Ivan Simić10 / Časopis Hrvatske šutne


•IIWMiiiMllllilllWWmmmmtiNa tabli A] Ribnjaka »Podunavlje« Belje d.d. u svako doba godine, bez obzira na vodostaj, zadržava se veći broj raznovrsnih ptica močvaricaUništavanje močvarica na ribnjal


Ptke na tabli A2 su zbo^ stalnog lova vrlo oprezne i plahe pa ih je vrlo teško fotografirati (na slici: sive čaplje, nekoliko žličarki / jedna velika hijehi čaplja)Učestalost rijetkih vrsta pticau odnosu na učestalost (frekvenciju od 1-10) promatraneptice podijelili smo na:- vrlo česte, dominirajuće vrste,- uobičajene vrste,- rjcdc vrsteVrlo je zanimljivo da smo u prvu skupinu uvrstili i orlaštekavca (Haliačctus albicilla) i patku njorku (Aythya nyroca), vrstekoje se u mnogim državama Europe navode kao rariteti.Ribnjaci su mjesta okupljanja ptica tijekom zimsko-proljetnogi proljetno-ljetnog razdoblja, mjesto gdje se mnoge skupineptica zadržavaju i prehranjuju. Radi ilustracije brojnosti ptica, uproljetnoj seobi, zabilježili smo između 5528-13.102 ptice (II.,III., rV. mj.) prosječno 6303 ptice; u vrijeme gniježđenja1118-3135 (V., VI. mj.), prosječno 1978 ptica, tijekom jesenskeseobe 7960-11.072 (VII., VIII., K. mj.), prosječno 9605 i jesensko-zimskograzdoblja 3741-8850 (X., XI., XII. mj.) prosječno6473 ptice. Dakako, ovi su podaci nepotpuni. Nismo evidentiraliprelete divljih gusaka (pretežno Anser fabalis, A. crythropus, A.albifrons) koje bi se podizale s Kopačkog jezera i letjele premastrništima Eblina (10-50 tisuća ptica).U vrijeme istraživanja u koloniji »Banja« koja se nalazi uzribrnjak CI evidentirali smo 7 vrsta čaplji i ukupno 4299 ptica.Prema tablici boravka ptica na Ribnjaku, među najbrojnijimasu: gakovi (Nycticorax nycticorax), divlje patke (Anatidae), posebicedvila patka (Anas platyrhynchos), liska (Fulica atra), galebovi(Laridae), posebno obični galeb (Larus riđibundus). U novijevrijeme su to veliki vranci, kormorani (Phalacrocorax carbo) kojidolaze na ribnjak iz Kopačkog rita.Ribnjaci su gnijezdilišta vrlo rijetkih u Europi patki njorki(50 pari). Oko ribnjaka, posebice u »Banji«, gnijezdi se manjapopulacija sive divlje guske (Anser anser, 20-40 pari). Na ribnjakuse rado zadržavaju orlovi štekavci (5. X. 1982. cvid. 18orlova), crne rode (Ciconia nigra), žlićarke (Platalea leucorođia),velike bijele čaplje. Prošle godine (30. 10. '97.) na Ribnjaku smozabilježili 300 velikih bijelih čaplji (Egretta alba) i 16 crnokljunihlabudova (Cygnus olor). Jedan par se gnijczdio u Dravici(Kopački rit). U nekoliko navrata radnici Ribnjaka ulovili suzamkom vidre (Lutra lutra), stoga treba vjerovati da se ova rijetkai ugrožena vrsta zadržava i na ovom mjestu.Ugrožen životinjski svijetribnjakaPrema zabilješkama Službe za zaštitu i čuvanje Zoorezervatai lovišta, od 1967. do 1975. godine podneseno je protiv nekihdjelatnika Ribnjičarstva veći broj prijava zbog ubijanja i ometanjagniježđenja zakonom zaštićenih životinja. Tako su npr. nekidjelatnici Ribnjičarstva redovito pljačkali gnijezda čaplji, divljihpataka, liski, gnjuraca i drugih močvarica. Odnosili su jaja,međutim, zbog njihovog nezgrapnog i neuviđavnog kretanja krozkoloniju mnoge mlade ptice ispale bi iz gnijezda i uginule u vodi.Godine 1972. i 1973. prijave su podnesene zbog razaranjagnijezda motornom kosilicom za vodeno bilje. Stradalo jestotinjak gnijezda bjelobrade čigre (Chlidonias hybrida), neštomanje gnijezda crne čigre (Chlidonias nigra) i čigre obične (Stcrnahirundo), zatim običnog galeba (Larus riđibundus), čubastihgnjuraca (Podiceps cristatus), gnjurca pilinorca (Podiceps ruficollis)i drugih močvarica.Velika neprilika za koloniju čaplji »Banja« na Ribnjaku bili sutimaritelji Zoološkog vrta u Osijeku koji su redovito sakupljalimlade ptiće za razmjenu s inozemnim zoološkim vrtovima (vidiPriroda br. 2/1972. »Hrvatske šume« br. 6/1977.). Tijekom skupljanjau 1972. godini bili su odneseni mladunci blistavog ibisa(Plegađis falcinellus (L., 1758), nakon čega se ova vrsta prestalagnijezditi u Kopačkom ritu. Poslije pohoda skupljača kolonija biopustjela. Danas znamo daje od 22 kolonije čaplji iz 1954. godine12 / Časopis Hrvatske šume


preostala samo jedna, posljednja, u šumskom predjelu »Ćošak.šume« kod ribnjaka Cl, pa ipak je ne čuvamo dovoljno.Tijekom mjeseca svibnja 1985. godine na »otoku« ribnjakaAl gnijezdilc su čaplje dangube (Ardea purpurea L., 1758). Ovećakolonija (pedesetak pari) istovrsnih čaplji često je mijenjalamjesto gnježđcnja, no najčešće se zadržavala na Ribnjaku. Umjesecu svibnju djelatnici Ribnjičarstva posjekli su motornomkosilicom trščak, a s njime i brojna gnijezda čaplji s mladuncima.Mnogo mladih ptica bilo je osakaćeno i ubijeno (vidi »Hrvatskešume« br. 3/4, godina 1997.), a preostale žive raznijeli su valovi ivjetar koji je tih dana bio osobito jak. Dio mladunaca se utopio,neki su uginuli zbog gladi, a mnogo ih je stradalo od grabežljivaca.Upravitelj Ribnjaka bio je dr. Velimir Đordcvić, pa možemoreći daje kriv za pokolj i uništenje ovih rijetkih vrsta ptica.Guske odletjele?Zbog šteta u gojilištu ribljeg mlada 1989., 1990., i ranije glavomsu platile mnoge žute (Ardeola ralloides) i male bijele čaplje(Egretta garzetta). Desetak čaplji redovito bi se zadržavao kodispusnika vode gdje se obično zbog protočnosti nagomilalo natisuće ribica, ribljeg podmlatka šarana, tolstolobika i drugih vrstaribe koje bi one neumorno lovile i proždirale. Šteta je nesumnjivobila velika, pa ipak mislimo dajebilo načina da se ptice odvrate odmrijestilišta i ne ubiju puškom.Evidentno je da su čaplje, divljeguske i druge močvariceugrožavali i djelatnici Operativnonaučnogainstituta »Dr. IlijaĐuričić« iz Bilja. Sa željom za isticanjembili bi prstenovali na stotinečaplji (vidi priloge Bilten »Jelen«42/1969.). Prilikom svake takveakcije u čapljarniku mnoge bičaplje zaglavile zapletene u trščakui mulju, mnogo je gnijezda bilosrušeno ili prevrnuto u vodu.Godine 1989. sakupljana sujaja sivih divljih gusaka (/\nser anser)za umjetnu inkubaciju, u želji inastojanju da se poveća populacija ionda ponudi lovcima kao posebnalovna ekskluziva. Skupljena su 63jaja, od toga se izleglo 19 guščića.Na kraju je jato brojalo 17 gusaka(mužjaka i ženki) kojima, zbograta, sudbina nije sasvim poznata.Navodno je netko otvorio ograduguščinjaka pa su guske odletjele naribnjak i na slobodu.Zhoj;; sve veće nazočnostiljubitelja prirode, promatračaptica (Birdivatch), članovanevladinih udruga,stranaca-turista, - L. SG.»Jelen« je još 1975. godineprestao loviti močvarice naRibnjaku. Lovne aktivnosti suobnovljene 1992, godine uorganizaciji fantomskogaNacionalnoga parka »Jelena -Baranja. Zadnji lov s gostimalovcima iz Italije obavljen je1996. godine.Guske u zatočeništvu su bileindirektno uzročnik pogibije većegdijela populacije vodomora (Alcedoatthis) u okolici Ribnjaka. Naime,zbog zaštitne mreže koja se postavilaiznad guščinjaka i vode vodomoribi umjesto u vodu nalijetalina mrežu u koju bi se zapleli i tuuginuli. U jednom trenutku prilikomposjete nekih Nijemaca umreži je bilo zapleteno i uginulo 17vodomora. Slika uginulih vodomoranavodno se pojavila u nekim časopisima u inozemstvu.Ribnjaci Cl i C2 bile su lovne površine LŠG »Jelen«. Odosnutka 1952. pa do 1975. godine »Jelen« je dovodio lovce iz Italije.Da bi lov na močvarice bio što uspješniji, domaća populacijadivljih pataka »pojačala« bi se uzgojenim patkama tzv. »talijankama«iz Dobanovačkog Zabrana. Tako je primjerice 1972. godinena tablu Cl ispušteno 377 »talijanki«. Međutim, te patke nenaviknutena letenje, polupitome, nisu bile zanimljive lovcima, pa suoni radije pucali po čapljama i drugim močvaricama. Kasnije, po/ ^ 'Redoviti posjetitelji ribnjaka su sive čaplje, male bijele čapljice, crne rodezavršetku lova, polovili bi ih lovački psi, stoje kod lovaca izazvalonevjericu u pogledu stvarno ubijenih ptica. Lovcima bi se pripisaloviše ubijene divljači nego što su potrošili (ispucali) patrona.Na sreću, pod sve većim pritiskom zaštitnika prirode i svevećeg broja turista, birdvočera koji su počeli obilaziti ovopodručje, »Jelen« je prestao loviti močvarice. Lov na močvariceponovno je aktiviran za vrijeme Domovinskog rata u organizacijifantomskog Nacionalnog parka »Jelcn-Baranja«. Lovilo se od1992. do 1996. godine. Lovci su bili Talijani.Časopis Hrvatske šume 113


Trombini odmahuje rukomu povijesti rastjerivanja, ubijanja, proganjanja i zatiranja pticamočvarica u Kopačkom ritu i na Ribnjaku značajno mjestozauzima grupa Vittoria Trombinija iz Bologne (ili Ferrarc) koja jezakupila Ribnjak (po prilici) 1985. godine. Ugovor o zakupupotpisalo je Lovačko društvo iz Vardarca, na čelu s njihovim predsjednikomMilutinom Lazarom, posredstvom Generalturista izOsijeka. LJbrzo nakon potpisivanja ugovora Talijani su dopremilispecijalne metalne čeke, čamce, plastične ptice divljih pataka igusaka. Kasnije su uvedeni u lov suvremeni magnetofoni koji bipo cijelu noć dozivali ptice.O lovačkoj (ne)kulturi talijanskih lovaca dosta je napisano irečeno. Kao i na drugim mjestima u Hrvatskoj, tako i u ovomkraju nimalo se nisu pridržavali Zakona o zaštiti prirode, Zakonao lovu i drugih propisa kojim se zaštićuju močvarice. Strijeljali suzakonom zaštićene vrste ptica, nisu bile pošteđene ni pjevice, trstenjaci,voljići, strnadice, sjenice, drozdovi itd. Na ptice se pucalopoluautomatskim oružjem koje je zakonom zabranjeno. Navodnosu talijanski lovci dolazili i u vrijeme Domovinskog rata;nimalo ih nije zasmetalo što topovi, haubice porazmještane okoVardarca danonoćno uništavaju grad Osijek. Strast za lovom bilaje veća od bilo kakvih osjećaja i sućuti prema jednom narodu. Istotako svi ti ugovori i dogovori s lovačkim društvom iz Vardarcabili su mimo zakona, dakle nelegalni, nepostojeći, drugimriječima Trombinijevo društvo je bilo društvo krivolovaca, a nelovaca.Prema navodima K. F., dragovoljca domovinskog rata,tijekom jeseni 1997. godine talijanski lovci su postreljali masu»vrabaca«, što su vidjeli mnogi mještani Vardarca. Nije potrebnoposebno objašnjavati da su se pod ubijenim »vrapcima« krile navedenepjevice, trstenjaci, strnadice itd.Prije Domovinskoga rata 1989. čuvari Zoorezervata zavrijeme jednoga obilaska Ribnjaka naišli su osobno na VittoriaTrombinija, koji je upravo spremao u prtljažnik auta ubijenogajastreba kokošara (Accipiter gentilis) koji je zakonom zaštićen. Naupit zastoje ubio pticu, Trombini je lakonski odmahnuo rukom,kao daje htio reći - eto, naletio je!Poznavatelji Kopačkoga rita, a među njima je i više europskihstručnjaka za zaštitu prirode, uvijek bi začudila činjenica daje Ribnjak izvan granice Zoorezervata, odnosno da se na njemulovi. Na sve prijedloge i inicijative, pisane zamolnice u kojima semolila i zahtijevala zakonska zaštita Ribnjaka i njegove ornitofauneodgovaralo se verbalnim odobravanjem. Nije poznato zašto sebivši Republički zavod za zaštitu prirode nije energičnije postavioprema zaštiti ribnjaka kada se tome nije protivilo ni »Belje« niLŠG »Jelen«.Odgovoriti na to pitanje i nije tako jednostavno. U interesnojzavrzlami »za« i »protiv« zaštite, osim interesa lovaca, bilo jei pitanje plaćanja šteta od ihtiofagnih ptica, što bi u tom slučajubila obaveza države - premda moramo podsjetiti da su investitorigradnje ribnjaka bili upozoreni na brojnost ihtiofagnih ptica i naKopački rit koji je bio u zakonskoj proceduri da se proglasizaštićenim objektom prirode.Nesumnjivo da bi stavljanje Ribnjaka pod zakonsku zaštituodgovaralo vlasnicima, budućim dioničarima, jer bi, kako smorekli, država bila obavezna podmirivati štete.Jedno od rješenja, a u interesu zaštite državnoga proračuna,mogla bi biti redukcija populacije kormorana u Kopačkom ritu ikod sela Sveti Đurad u Slavoniji. Ostale ihtiofagnc ptice zbogmalobrojnosti ne bi trebale biti veća opasnost za Ribnjak.Zanimljivo je daje Ribnjak od 1984. godine privremenimrješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode o proširenjugranica (ondašnjeg) Specijalnoga zoološkog rezervata »Kopačkirit« bio pod zakonskom zaštitom, na žalost, bez nekih vidljivihaktivnosti fizičke zaštite na terenu. Prijedlog o proširenju granicaZoorezervata trebalo je usvojiti Vijeće udruženoga rada SaboraRepublike Hrvatske. Zašto nije usvojen a ni odbačen, nije poznato.Imajući na umu sve dosad rečeno predlažemo daDržavna uprava za zaštitu prirode (NN 30/94) privremenomodlukom stavi Ribnjak »Podunavlje« Belje d.d. pod zakonskuzaštitu, jer to nesumnjivo zaslužuje.U skorašnje vrijeme sve se leiće zapažaju crvenokljuni labudovi. Pretpostavljamo da dolaze iz zooloških vrtova, iz nacionalnih parkova, s prirodnih i umjetnih jezeraiz sjeverozapadnih dijelova Europefff^^'-I '•l^' fe. i^*^ ^» r,:,-i;Ei|,|i14 / Časopis Hrvatske sume


RESTRUKTURIRANJERibnjačarstvo d.o.o. za proizvodnju i trgovinu, LipovljaniUoče li ribe isplivatiPiše: Miro MrkobradProšle smo godine zajedno s poćctnim zalihama proizveli374.694 kg ribe, od toga više od 95 posto šarana. Ostvarenjeukupni prihod od oko 1,566 milijuna kuna, te dobit prijeoporezivanja od 324.000 kuna. Komercijalno poslovanje odvijalose u prilično složenim uvjetima - u prvom dijelu godine, prijeizdvajanja, poslovali smo preko »Hrvatskih šuma«, poslije kadsmo se izdvojili našli smo se u nekom zrakopraznom prostoru. Idalje smo morali koristiti iste dobavljače s kojima smo i prije radili- opisuje u najkraćim crtama trenutno stanje u Ribnjačarstvud.o.o. Lipovljani - direktor novoosnovanog trgovačkog poduzećaing. Zvonimir Balen.Nekadašnja radna jedinica u sastavu šumarije Lipovljani, kasnijeOOUR u ŠG »Josip Kozarac«, medu prvima se, uz Tvornicuambalaže u Lanišću i Tvornicu čačkalica u Vrbovskom, našlana popisu onih sporednih šumskih djelatnosti koje su odlukom orestrukturiranju izdvojene iz »Hrvatskih šuma«. RješenjemTrgovačkog suda u Zagrebu 9. svibnja 1997. godine Ribnjačarstvoje konstituirano kao društvo s ograničenom odgovornošću kojeslužbeno samostalno posluje od 1. srpnja prošle godine.Nekad biloRibnjaci u Lipovljanima, velikom slavonskom selu nadomakSave, danas sjedištu općine, projektirani su i izgrađeni kao kompletansustav toplovodnog ribogojstva 1969. godine. Na ukupnojpovršini od 649 ha nalazi se pet ribnjaka (najveći 191 ha), te sviostali objekti i oprema potrebni za ribogojstvo: 20 mrjestilišta,rastilišta, zimnjaci, tu je i 5000 m kanalske mreže za napajanje teoko 9000 m za odvodnjavanje. Kompleks ribnjaka napaja se vodomiz gravitacionog područja rječice Pakre te istoimene akumulacije.Nekadašnja radna jedinica bila je opremljena s pet kamiona,tri traktora, buldožerom, bagerom, autobusom.Prirast postignut u tovu predstavlja godišnju proizvodnju iračuna se da je za jedan kilogram prirasta potrebno utrošiti trikilograma hrane. U proteklih sad već skoro 30 godina života ribnjakabilo je uspona i padova, uvijek je nedostajalo obrtnih sredstava,no radilo se i (od toga) živjelo. Rat i agresija na RepublikuHrvatsku gotovo potpuno su presjekli proizvodnju i uzlaznitrend razvoja i zadali su Ribnjačarstvu udarac čije posljedice će sejoš dugo osjećati. Izgubljen je najveći dio domaćeg tržišta, (70posto ribe išlo je na istočno tržište) poremećen ciklus proizvodnje.Došlo je do smanjenja ribljeg podmlatka što se i te kakoodrazilo na proizvodni ciklus koji u uzgoju šarana traje 18-30mjeseci. Osim toga, dio je radnika bio angažiran u Domovinskomratu. Ribogojstvo je i inače bilo orijentirano na jesenski izlov,tome je bila prilagođena i veličina ribnjaka a šaran kao najkonjukturnijavrsta postao je već konfekcija. Iznenadnim ratomprouzročenim prekidom već uhodanogsistema, nametnuta je i potreba preorijentacijeproizvodnje, promjene asortimana.Nova pravila igre traže nova rješenja,ali i sredstva - kojih nikada nijebilo dovoljno. Kako je ribnjačarstvo ušumarstvu ipak bilo sporedna djelatnost,pitanje o potrebi, isplativosti i rentabilnostinovih ulaganja u ribnjačarstvo biloje samo po sebi dvojbeno. Tako se već(ili još) 1992. godine počelo pričati opretvorbi.1. Upravna zgradaRihnjačarstva d.o.o. 2. Unekim ribnjacima travazauzima sve višepovršine... 3. Od 20mrjestilišta neka su bezvode i bez ribe., 4.Ribnjak na kojem je\994. godine izvršenarekonstrukcija i koji jeosposobljen za proizvodnju.3, 4


UPRAVA SUMA OSIJEKPošumljavanje devastiranihpovršinaTeritorijalnom reintegracijom Podunavlja u pravni sustav Republike Hrvatske, konačno su šume i šumska zemljišta kojasu oduvijek i pripadala Hrvatskoj, pripojena našem poduzeću»Hrvatske šume« p.o. Zagreb. Tako je i Uprava šuma Osijekkonačno pod svoje upravljanje stavila i tri baranjske šumarije kaoi dio šuma uz Dunav na području osječke Šumarije. S prvim srpnjaUprava šuma Osijek otpočela je nakon dugih šest i više godinagospodariti ukupnim svojim površinama od 72.475 ha, drvnomzalihom više od 9.281.300 metara kubnih i godišnjimetatom od gotovo 300.000 metara kubnih. Sumama i šumskimzemljištem gospodari osam šumarija i to: Osijek na 8129 ha.Đakovo na 11.083 ha, Levanjska Varoš na 8071 ha, Valpovo na5735 ha, te na baranjskoj strani Šumarije Batina na 8601 ha, Darda14.523 ha, Tikveš 10.191 ha i Beli Manastir na 6141 ha. Naslavonskoj strani nalazi se 33.018 ha i na baranjskoj strani 39.456ha. Međutim, kada se pogledaju površine koje su obrasle šumomslika je posve drugačija. Na baranjskoj strani šumom je obraslosamo 20.094 ha, a na slavonskoj strani 29.756 ha, što čini ukupno49.850 ha ili svega 3,3 posto od ukupnih obraslih površina »Hrvatskihšuma« p.o. Zagreb. Najmanje obraslih površina imaju baranjskešumarije Tikveš i Darda, od preko 25.700 ha obraslo jesvega oko 10.400 ha, a ostalo su trstici, bare i močvare Prirodnogrezervata Kopački rit.Zbog toga što su područja Uprave šuma Osijek bila prva crtabojišnice u Domovinskom ratu, zbog mnogih crta obrane koje suse često premještale, šume i šumsko zemljište ove uprave jošuvijek je u znatnoj površini radno nedostupan. U ovom trenutkuto je još uvijek 14.546 ha uglavnom na baranjskoj strani, a time jejoš uvijek onemogućeno korištenje više od 502.650 kubnih metaradrvne mase ili 16 posto od godišnjeg etata Uprave šumaOsijek. Tako šumarije Darda i Beli Manastir imaju čak radnonedostupno više od 12.500 ha.U drugoj polovici prošle godine, svi djelatnici Uprave šumaOsijek, odmah po preuzimanju šuma i šumskog zemljišta, krenulisu u obnovu devastiranih površina šuma i šumskog zemljišta,tako da su radeći gotovo sve subote uspjeli izvršiti sve planiranezadatke.Na slavonskom dijelu priprema staništa obavljena je na 127ha, pošumljavanje sadnicama hrasta lužnjaka, topole i vrba obavljenoje na ukupno 62 ha i tom prilikom je zasađeno 36.000 sadnica,od čega čak na 59 ha topola i vrba. Za to je utrošeno1.150.000 kuna.Zbog sušenja sadnica iz prethodnih godina obavljeno je popunjavanjesadnicama hrasta lužnjaka i kitnjaka, topola i vrba nadaljnjih 65 ha, za stoje utrošeno 105.500 sadnica. Individualnimograđivanjem sadnica u zaštiti od divljači obavljeno je na površiniod gotovo 3 ha.U proširenoj biološkoj reprodukciji obavljena je priprema tlana 22 ha, pošumljavanje crnim borom na ispraznim i siromašnimtlima u đakovačkim brdskim predjelima na gotovo 4 ha, a sadnicamahrasta lužnjaka i kitnjaka na 8 ha, za stoje utrošeno više od67.200 sadnica.Na baranjskoj strani, unatoč tome što mnogi djelatnici još neprihvaćaju Upravu šuma Osijek kao svoje poduzeće, niti »Hrvatskešume« p.o. Zagreb, obavljena je priprema staništa na 49 ha, apošumljavanje je obavljeno na onim površinama koje su bile devastiranetijekom Domovinskog rata za vrijeme okupacije, jer jeokupator nemilice sjekao i ono što ne dolazi za sječu u idućihnekoliko desetaka godina, posebice u Šumariji Darda. Tako jesanirano više od 38 ha i zasađeno više od 200.000 sadnica hrastalužnjaka na 26 ha, sadnicama topola na 8,5 ha i vrba na gotovo 4ha. Obavljena je i konverzija sadnicama hrasta topolova staništana 3 ha, a pošumljavanje sadnicama topola obavljeno je na više od13 ha. Ukupno je obavljeno pošumljavanje na 55 ha.Također je obavljena zaštita od divljači, i to individualnimograđivanjima na 8 ha i podizanjem ograda oko kultura hrasta.Unatoč tome što su u baranjskim šumarijama zaposleni mnogidjelatnici koji su reintegracijom došli u Upravu šuma Osijek,za na vrijeme obavljeni sav posao moralo se posegnuti i za privremenimupošljavanjem gotovo 30 posto zaposlenika.Ovog proljeća djelatnike Uprave šuma Osijek očekujetakođer velik posao na pripremi staništa i na pošumljavanju, atako će biti svake godine i u idućih najmanje desetak godina dokse ne dovede u približno stanje šuma u Baranji na ono stoje biloprije rata i prije ove bezdušne devastacije, koju nisu ni pokušalispriječiti šumari za vrijeme okupacije, a koji bi danas htjeli ponovobiti na vodećim mjestima u baranjskim šumarijama, premdasu se za vrijeme okupacije pokazali »vrsnim šumarskim gospodarstvenicima«.A. Z. LončarićČasopis Hrvatske šume / 17


PREDSTAVLJAMO - ŠUMARIJA POŽEGAZbog smanjenogetata - pomoćdrugima1. Priprema tla za popunjavanje sadnicamalužnjaka i crvenog hrasta(Šumski predjel »Babjak«), Snimio: D. Krakar2. Izvlačenje tužnjakovih trupaca kod Gradca(šumarija Požega), Snimio: D Krakar3. Snjegolomi na »Istočnom Psunju«, na područjušumarije Požega,Snimio: I. FUszar4. Dipl. ing. Ivica FUszar - upravitelj šumarijePožega,Snimio: I. Tomiić5. Uspješno popunjena površina crvenimhrastom - šumski predjel »Bahjak« Snimio: I. FliszarJedna od šest šumarija na područjuPožeštine, šumarija Požega, zauzimapovršinu 9144 ha, a prostire se u gospodarskimjedinicama Istočni Psunj,Poljadijske šume. Sjeverna Babja gora i udijelu Požeške gore. Gospodarska jedinicaSjeverna Babja gora je najveća i čini gotovopolovicu površine šumarije (4206,50ha). Drvna zahha ove šumarije iznosi1.736.000 m\ a u strukturi drvne masenajzastupljeniji je hrast kitnjak (40 %), aslijede bukva (35 %) lužnjak (8%) i drugevrste drveta. Prosječna drvna zaliha ušumariji je 186 m3 po hektaru.Uspješno unošenje crvenoghrastaDesetogodišnje zaduženje šumskouzgojnihradova u okviru jednostavnebiološke reprodukcije iznosi 2490 ha, anajviše posla ima na njegama podmlatka imladika te čišćenju guštika. Na proširenojbiološkoj reprodukciji također su najzastupljenijiposlovi njege u sklopu konverzija(1765 ha). U planu za ovu godinupožeška šumarija ima u jednostavnojbiološkoj reprodukciji 269 ha, a naproširenu reprodukciju otpada 55 ha. Premariječima mladog upravitelja ing. IviceFliszara, u posljednjih nekoliko godinatijekom radova na konverzijama unošenesu sadnice crvenog hrasta, koji se nakonpopunjavanja dobro primio, pokazavši senadmoćnijim nad nekim drugim vrstama,kao što je, primjerice, grab iz panja.Premda je prema propisu uređajnihelaborata godišnjeasječiva drvna masa(etat)oko 41000 m', zadnjih nekoliko godina jcprepolovljena (oko 22000 m^), jer je, ističeing. Fliszar, u prvim godinama važenjaOsnova gospodarenja planirani etat bioprevisok zbog zanemarivanja razmjeradobnih razreda po površini. Naime, nisuusklađeni površinski ctat i etat po drvnojmasi. Predviđa se da će u idućimuređajnim elaboratima godišnji etat šumarijeiznositi oko 25.000 m^. Glavni prihodšumarije, na koji otpada 53 % ukupnogetata, je visok, smatra požeški upravitelj,budući da su znatne šumske površineobuhvaćene konverzijama. Prevođenješuma niskog uzgojnog oblika (panjače) ušume visokog uzgojnog oblika iziskujenemale troškove.Problem šumskih štetaNa sjeći i izvlačenju drvne mase ušumariji Požega zaposleno je 11 sjekača i 9traktorista, a na uzgojnim radovima 9 radnika.Ovi potonji su uglavnom invalidirada, no uz pomoć povremenih radnikaplan šumskouzgojnih radova se izvršava.Na radovima izvlačenja drvnih sortimenatauposleno je 7 traktora, od kojih je višeod polovice dotrajalo, što stvara stanoviteteškoće, a prema riječima ing. Fliszaratraktor LPKT 40 je promašaj u šumarstvu.Naime, ima male učinke i spor jc, a skupisu i održavanje i nabava rezervnih dijelova.Privatni kirijaši na izvlačenju manje suzastupljeni, jer je slabo njihovo zanimanjeza ovu fazu rada. U vidu samoizrade,okolnom stanovništvu i poduzetnicimagodišnje se proda oko 8500 m' drvnemase.Kao osobit problem, ing. Fliszar ističešumske štete, koje na području ove šumarijedolaze do izražaja zbog velikog brojaokolnih sela i sklonosti stanovništvaotuđivanju drveta. Tako je prošle godineevidentirano 40 šumskih šteta, što jcnajviše na području požeške Upravešuma.Zbog smanjenog opsega sječe u vlastitojšumariji, požeški sjekači protekle sugodine radili na području uprava šumaSenj i Gospić te posjekli 10300 m\ stojepolovica ukupno posječene drvne mase.I. Tomić18 / Časopis Hrvatske šume


ZNANSTVENIČKI ZAPISPrimjeri mikorizeNe sjećam se već razloga zbog kojeg sam jednog jesenskogdana na Pijescima kod Đurđevca, u blizini druge novootvorenepjeskare, otpočeo lopatom prekapati tlo u blizini jednog15-godišnjeg borovog stabla. Već nakon 15-20 cm dubine nailazimna tanje ogranke borovog korijenja i otkrivam u rastresitom pijeskunesvakidašnje sivosmede tvorevine koje su bile priraštcnc za tkivakorijena. Nailazio sam na njih sve više i više sve do približno 70 cmdubine. Nalikovale su malim mesnatim privjescima duljine do 3cm. Oni manji i jednostavnije građeni dijelovi nisu bili veći od 10mm i promjera ?)—4 mm. Razvijeniji primjerci bili su znatno veći,smeđe boje, hrapave i pomalo Ijuskave površine te prstoliko razgranjeniu jednoj ravnini i upadljivo nalikujući nekim vrstama koralja.Svi moji pokušaji da slične tvorevine otkrijem i na kojem drugomsličnom mjestu u tlu pod istovrsnim stabaljem, ostali su dodanas bez uspjeha. Ostaje mi pomalo zagonetno kako ovaj»slučajni« prvi nalaz ostaje i jedini do danas, a proteklo je od togotkrića i dvadesetak godina.Ovaj slučaj tzv. peritrofne mikorize, tj. specifičnog simbiozno-parazitskogodnosa između određene vrste hifa gljive i korijenjadrveća, primjer je takvog zajedništva gdje se bife gljiva ispreplićuoko završetaka korijena. U drugim slučajevima bife mogu prodrijetii unutar tkiva završetka korijena, pa je tada riječ o endotrofnojmikorizi.Isto tako zanimljiv je i drugi primjer, odnosno nalaz pojavemikorize na Pijescima kod Đurđevca.Jednu malu pjcskaru na putu od Đurđevca prema Ferdinandovcuokružuje bagremov šumarak i šikara zečjaka /Sarohamnusscoparius/. Kako se iskopom pijeska stalno osipa i odronjava rubiskopa, korijenje bagreina ostaje sve više na površini. Na jednomtako ogoljelom korijenu, na posve tankim korijenovim završecima,opazio sam nekoliko izraštaja u obliku sivosmeđih privjesaka, oko1-2 cm dugačkih. Tijela su im bila mesnata, malo Ijuskavepovršine, kružnog presjeka i tek neznatno razgranjena. Očito se iovdje radilo o mikoriznim tvorbama koje do tada nisam opažao nakorijenju bagrema.Za razliku od većeg broja vrsta i primjera mikorize, togspecifičnog odnosa gljiva s korijenjem višeg bilja, koji su nam poznatina raznim vrstama hrastova, na bukvi, na korijenju graba idrugog listopadnog drveća i koji se često i upadljivom oboljenošćumogu dosta lako i prostim okom otkriti i prepoznati, ova dvaslučaja predstavljaju mnogo izrazitije i veće formacije. Bilo bi zanimljivoi značajno mikroskopski istražiti i utvrditi anatomske pojedinostite fiziološki odnos ovih simbionata.Pojava mikorize kod šumskih biljnih vrsta danas se sve višeistražuje, a rezultati istraživanja dolaze sve više do izražaja u posvepraktičnim aspektima. Naime, poznato je da znatan broj jestivihgljiva iskazuje tijesnu vezanost svojih nalazišta uz određene vrstešumskih biljaka. Mogli bismo nabrojiti čitav niz jestivih vrsta gljivakoje u svojem nazivu sadrže i ime biljke s kojom su biokemijski ifizički vezane /hrastov vrganj, brezov vrganj, brezov djed, topolovdjed i đr./ Ako nam je ta povezanost poznata, u mnogo slučajeva bitće nam olakšano i skraćeno traganje za »šumskim mesom«.Istraživanje pojave mikorize na mnogobrojnim konkretnimprimjerima omogućilo je već danas i »umjetni« uzgoj određenihjestivih vrsta gljiva uz odgovarajuće vrste šumskog drveća na čije sekorijenje umjetnim zahvatima unose miceliji gljive koji kasnijerazvijaju i jestiva plodišta. Delikatnost ovih međuzavisnosti u pojedinimslučajevima mikorize tek se naslućuje. I sama pojava mikorizetraži još mnogo istraživalačkih napora. U kojoj mjeri je tokooperativni odnos dvaju organizama, a kada, zašto i kako, baremza jednog člana, postaje i poprima karakter nametništva i konkurencije- predmet je još uvijek u znatnom broju slučajeva pionirskihistraživanja znanstvenika. T-> T> j T^ •- r•>Dr. Radovan Kranjcev, prof.Snimio R. KranjcevIste mikoriznetvorbe u početkuoblikovanjaMikoriznazadebljanjana korijenjubagremaPoput koralja prstolikorazgranjene tvorevine(mikoriza) nakorijenu crnog bora naĐurđevačkimpijescima


UPRAVA SUMA DELNICEJedna od najvećih po površini idrvnoj zalihiPiše: Vesna PlešeJedna od najvećih po površini inajbogatijih po drvnoj zalihi Upravašuma unutar Javnog poduzeća »Hrvatskešume« p.o. Zagreb je dclnička Upravašuma. Gospodari na površini od 96.658 hašuma uređenih u 44 gospodarske jedinicedržavnih šuma i 15 gospodarskih jedinicaprivatnih šuma.Šumom je obraslo 93.809 ha. Drvnazaliha iznosi 25.746.000 m^ ili 274 mVha.Od toga drvna zaliha crnogorice iznosi13.894.000 m3 i bjelogorice 11.852.000 m\Godišnji prirast iznosi 5,2 m^/ha, od togabjelogorice 2,9 m-^/ha i crnogorice 2,3 mVha.Na području Uprave šuma Delnice imai oko 28.300 ha privatnih šuma, a šumom jeobraslo 21.500 ha.Godišnji plan na sječi i izradbi u 1997.g. izvršen je sa 98 posto. Posječeno jeukupno 345.572 m^ netto drvne mase, odčega crnogorice 185.037 m' i bjelogorice160.535 m-'. Plan na vuči i iznosu izvršenje Upravna zgrada Uprave šuma Delnice100 posto, a na otpremi 101 posto. Zalihe u odnosu naproizvodnju iznosile su 12 posto odnosno 42.900 m'.»U potpunosti su izvršeni i radovi na uzgoju tijekom prošlegodine«, ističe upravitelj Uprave šuma Delnice Krunoslav Pupić,dipl. ing. šum. Radovi u jednostavnoj biološkoj reprodukcijiizvršeni su 101 posto. U jednostavnoj biološkoj reprodukcijipošumljavanje je izvršeno na 46 ha, popunjavanje na 47 ha,prihranjivanje na 143 ha, njega pomlatka na 220 ha.Proširena biološka reprodukcija izvršena je 102 posto, pa jetako priprema staništa izvršena na 47 ha, pošumljavanje neobraslogšumskog zemljišta na 24 ha, popunjavanje na 16 ha, žetvakorova na 153 ha.U rasadniku dclničke Uprave šuma u Kuželju tijekom prošlegodine proizvedeno je oko 500.000 komada sadnica, od čeganajviše crnogorice (sadnica smreke, jele, ariša, duglazijc, običnogbora). Proizvedeno je u manjim količinama i ponešto hortikulturnihvrsta (tuja, pačempres, berberis...)Treba istaknuti da Uprava šuma Delnice naročito nekolikoposljednjih godina veliku pozornost pridaje sakupljanju sjemenau vlastitim priznatim sjemenskim sastojinama, što znači da sevodi računa o zdravstvenom stanju i kakvoći sjemena.Europska otvorenost šumaSnimio: B. Pleše»Na području Uprave šuma Delnice otvorenost šuma je gotovokao i u ostalim razvijenim zemljama Europe i iznosi oko 21km/1000 ha. Sume su dovoljno otvorene, stoga nema razlogadaljnje gradnje cesta, već samo kvalitetnog održavanja postojećihšumskih komunikacija«, govori upravitelj Uprave šuma KrunoslavPupić, dipl. ing. šum.Tijekom 1997. g. izgradenoje protupožarnih vlaka u dužiniod 12,8 km te protupožarnih vlaka s elementima cesta u dužiniod 16,6 km.Lovstvou Upravi šuma Delnice izuzetna pozornost pridaje se i lovstvu.Uprava šuma Delnice gospodari lovištima Bjelolasica iSmrekova draga - Gumance ukupne površine 48.000 ha. Gospodarenjeu tim lovištima vrši se sukladno lovno-gospodarskimosnovama, a najznačajniji poslovi u lovištima su gradnja lovnogospodarskihi lovno-tchničkih objekata, briga o prehrani divljačii si.Dolina rijeke KupeStuiuio B Pleše Lovačka kuća Lividraga Snimio: B. Pleše20 / Časopis Hrvatske šume


»Suho« šumarija KlanaSnimio: B. PlešeU lovištima dclničke Uprave šuma obitava, uz jelensku isrneću divljač, i populacija medvjeda, vuka, risa...Plan za 1998. g.Tijekom 1998. g. planira se u jednostavnoj biološkoj reprodukcijipošumljavanje na 76 ha, njega na površini od 880 ha,čišćenje korova na 612 ha...U proširenoj biološkoj reprodukciji planira se pošumljavanjena 125 ha, njega sastojina na 203 ha, zaštita bilja od bolesti i štetnikana 4 ha...U sastavu Uprave šuma Delnice danas se nalazi četrnaestšumarija. Radna jedinica Lovački dom Delnice i dva središnjamehanizirana stovarišta s oko 750 zaposlenih.Zbog restrukturiranja u Javnom poduzeću »Hrvatske šume«p.o. Zagreb, s kojim se krenulo tijekom prošle godine, te formiranjemsamostalnih društava sukladno Zakonu o trgovačkimdruštvima, izdvojile su se iz Uprave šuma Delnice radne jedinice- 1. srpnja Galanterija Vrbovsko, od 1. listopada 1997. od radnihjedinica Transport Delnice, Građevinarstvo Delnice, Transport imehanizacija Vrbovsko formirano je d.o.o. »MGP« sa sjedištem uLučicama s oko 203 zaposlena.Problema ima, ali nisu nerješivi»Unatoč tome što je tijekom Domovinskog rata Upravašuma Delnice bila pošteđena ratnih razaranja i radila na cijelomsvom području, nismo pošteđeni problema u poslovanju, osobitoonih koji se odnose na pomanjkanje financijskih sredstava«, govorigospodin Pupić. »Ova situacija najviše je posljedica nelikvidnostiu drvnoj industriji, te neplaćanja računa za isporučene drvnesortimente od strane šumarstva. Zbog toga se šumarstvo većduže vrijeme nalazi u nezavidnom položaju, te nije u mogućnostina vrijeme plaćati svoje račune privatnim poduzetnicima idobavljačima. U svemu tome ipak raduje činjenica da smo svedugove prema svojim zaposlenicima podnamirili (četiri terenskadodatka i regres za godišnji odmor), a redovito se uplaćuje išumski doprinos jedinicama lokalne samouprave,« ističe upravitelj.»Zahvaljujući zalaganju i štednji svih zaposlenika, proizvodnjaide dobro, radi se i subotama ako treba, pa očekujemo da ćese i uloženi trud uskoro vidjeti, da će se popraviti i stanje u drvnojindustriji...Ovom prigodom svim zaposlenicima Uprave šuma Delnicezahvaljujem na uloženom trudu i zalaganju na radnim mjestimau postizanju dobrih rezultata u proizvodnji«, završio je upraviteljUprave šuma Delnice Krunoslav Pupić, dipl. ing. šum.Borova kultura uz cestu prema PlatkuSnimio: B. PlešeČasopis Hrvatske šume / 21


LJUDI KOJE SUSREĆEMMirko Srbiš, traktoristPrve tnotorke bile suteške i 18 kilogratna!Kako se ne bi sjećao prvih dana na poslu iprve plaće. Nije bila ni cijela, odnosnonisam bio na normi već prva tri mjeseca naprobi pa sam dobio 90 tisuća ondašnjih dinara, aostali sjekači 180 pa i 200 tisuća. Kad sam i jadošao na normu, za svoju sam plaću tada mogaokupiti i 10 tisuća komada male cigle. A to je bilodovoljno za manju kuću, devet puta pet metara -prisjeća se Mirko Srbiš (1994), traktorist ušumariji Vrbovec u bjelovarskoj upravi. Sa 29godina provedenih na šumskim poslovima Srbišje nakon odlaska nekolicine još starijih radnika upenziju prošle godine, jedan od najiskusnijih.Sjeća se i pila koje su imale »pogon na žgance« jerje još kao 15-godišnjak išao izrađivati drva.Ručnom pilom, gudalicom, jer motorki još tadanisu imali. Kasnije su došle i prve motorke,Styhlove kontre koje će ostati zapamćene potome što su bile vrlo teške - 18 kg s punimrezervoarom - bez amortizera, pa su imalestrahovitu vibraciju, tako da su ruke nakon dvijegodine od silne trešnje pobijelile a radnik postaonesposoban za rad.- Počeo sam 1969. godine i prvih 17 godinaradio samo kao sjekač - niŠta drugo nego samosjekira, pila i put na posao i s posla. Nisam nipodnosio nikakvu molbu za posao. Radio samranije kao sezonac, znah su me i jednostavnopozvali da dođem raditi. Nije tada bilo ni dizalica,sve smo sami ručno tovarili. Zima, snijeg, nijebilo važno. Bila su to takva vremena. Da sadarade u takvim uvjetima, ovi mladi ne bi ni radili.Onda su nam iz Bjelovara poslali traktor idizalicu i to je bilo olakšanje.Srbiš živi u Bolču, selu nedaleko od Vrbovca,odakle s još nekoliko radnika kombijemsvakodnevno putuje na posao. »Tu nas je peterti,dva Sveca, ja, onda Vukovarac koji sad živi uBolču i dolje Majhen.« Ima nešto zemlje »no to jena ženu i ona se time uglavnom bavi. Ja imamsvoj posao, a kod kuće koliko stignem. No tečetiri rali za dva popodneva su i uzorane iposijane.« Nema vinograd, samo brajdu. Vinograd,veli, ne uspijeva u tom kraju, nekad je neštoi bilo ali se posmrzavalo. I s ove brajde dostaje igrožđa i vina. Kad je kod kuće, nešto vremenaostavi i za TV. Boks je na prvom mjestu onog štose gleda, zatim nogomet, Kolo sreće.Kao radnik koji je je u Šumarstvu prošao bašsve, od pješačenja na posao i s posla do sadašnjegipak »gospodskog« voženja. Srbiš je uvijek biorealan. Pamti brojne reorganizacije, kad je»Vrbovec bio sam i imao svoj žiro račun, što jebilo najbolje«, pa do udruživanja s Bjelovarom iovih najnovijih promjena. Usmena predaja međuradnicima dobro funkcionira, tako da su dečki ušumi i sad dosta dobro obaviješteni o tome Što se,na primjer, zbiva u firmama koje su se nedavnoizdvojile iz šumarstva. Kad govori o sadašnjimuvjetima, o normama i plaćama, a to je ono s čimpočinje i završava svaki razgovor uz vatru ili uzčašicu i nekoj birtiji, on će reći da su norme»dobro našpanane«, da se mogu izvršiti, ali datreba dobro zapeti. Starijima je teže, ne mogu onikao mladići od 20 godina.U očekivanju mirovine: Mirko Srbiš- Plaće su manje nego prije. Sada su boljiuvjeti za rad ali je manje novaca. Prije sam c)dplače sagradio imanje, sada ne mogu ništa investirati,nemam ni za sušionicu. Za prosinac samdobio 1770 kuna, to je još i dobro, prije je bilojoš manje. Za mene samog to bi bilo još i dobro,ali za uzdržavati obitelj, stoje to? Ne smijem nipriviriti negdje u gostionicu, nas deset nekasjedne, ode dnevnica za čas. S terenskim je neštobolje, 2500 do 3000, no dosta su veliki ti porezi,razna davanja. Terenski malo kasni, nismo jošdobili za prosinac.Pred desetak godina Srbiš je posao sjekačazamijenio za drugi - sjeo je za traktor. Imao jeproblema s kičmom i »kad bi ga ulovilo« morao jena injekcije. No kako je to grupni rad, on popotrebi, kad za traktor nema posla, radi drugeposlove, kala, slaže drva. Na traktoru kanidočekati penziju. Nada se da bi to moglo biti većsljedeće godine, jer »ima i neŠto beneficiranogstaža«. Ako pak ostane raditi do 60. godine života,nakupit će i punih 40 godina staža.Nije išao na more, godišnji odmor koristio jeza liječenje u toplicama. No čuo je, kaže, da se iza odmarališta priprema reorganizacija. Tko ćeonda ići na more po visokim cijenama, jer»sigurno više ne bude ljetovanja po ovako povoljnimcijenama«.Uz priče koje traju ide i ona o zaštitnojopremi, gablecu. Sa HTZ-oprcmom je slabo jeruvijek kasni, kaže Srbiš. Zimsku opremu dobitćemo kad zima prođe. S gablecom je drugčije ibolje. Vrbovec je jedna od rijetkih šumarija kojesvojim radnicima dovoze gablec u šumu.- Mi smo se izjasnili da želimo topli obrok.Plaćamo ga 16 kuna dnevno i dovozi nam se ušumu. To nam se odbija od plaće. Ja sam probaosve, i nositi gablec od kuće, ponekad s ostalimaispeći nešto uz vatru, najčešće kobasice. Znatekako je to kad se ljeti sve što donesete ujutro odkuće upari u vrećici. Znam što je to i ovo jenajbolje rješenje. Gablec je dobar, ja sam superzadovoljan, a mislim i ostali dcČki. Inače ga ne biuzimali. Ja znam da su druge šumarije odustaleod toga, i sad im baš nije pravo. Ne možeš odkuće svaki dan nositi špek i suho meso, treba jestinešto i sa žlicom.Topli obrok u Šumarstvu, osim iznimno, nijepreživio no neki običaji i tradicija ipak se čuvaju.Jedan od običaja je da grupa po završetku posla unekom odjelu »okrene odojka«. Kak bi to bilo kadse nikad ne bi sastali, kaže Srbiš. Skupimo novce,kupimo odojka ili ribu, sokove i pivo iproslavimo završetak posla. To nam je inajjeftinije, jer si odlazak negdje drugdje nemožemo priuštiti, (m)22 / Časopis Hrvatske sume


ŠUMARIJA POŽEGAPrijave protiv nesavjesnihNesavjesni pojedinci već duževrijeme odlažu različit otpad ušumama požeške šumarije. Urazgovoru s upraviteljem gradske šumarije,ing. Ivicom Fliszarom, doznali smoda se otpad odlaže na gotovo cijelompodručju gospodarske jedinice Poljadijskešume, u nizinskom dijelu ove šumarije, aosim u šumama ima ga u njihovoj blizini,uz naselja, prometnice i vodotoke. Posebicega ima blizu šume uz prometnicuJakšić-Trapari te u okolišu sela Lakušija,Stara Lipa, Marindvor i Mihaljevci. Nedalekood Mihaljevaca nalazi se vcčesmctište, no unatoč čišćenju i opetovanimintervencijama problem nije riješen.Prema Zakonu o šumama, ističe I.Fliszar, zabranjeno je odlaganje smeća iotpadaka u šumi, ali pojedinci se toga nepridržavaju ili su neupućeni u navedenizakon, što ih opravdava. Dobar primjer zato je šuma kraj Marindvora, u bliziniPožege, u kojoj se glomazni otpad nalazionekoliko godina. Na inicijativu šumarije,u lipnju prošle godine na lice mjesta izašlaje županijska šumarskolovna inspekcija teje podnesena prijava protiv jednogGlomazni otpad prije uklanjanja u deveđesetgodtinjoj šumi hrasta lužnjaka šumarije Požega Foto: I. Fliszarmještanina. Premda je po rješenju inspekcijetrebao otpad ukloniti - radi se ostarim automobilskim karoserijama -počinitelj to nije učinio pa je nedavnomorala intervenirati šumarija i s policijomPredsjednik Ivica FliszarNa izbornoj skupštini Šumarskog društvaPožege, koja je održana u restoranu»Lovački rog«, za novog predsjednikaizabran je ing. Ivica Fliszar, upravitelj šumarijePožega. Dopredsjednik je ing. TomicaLešković, iz pleterničkg drvnoindustrijskogpoduzeća »Oroplet«, a novi članovi Upravnogodbora Josip Orešković, ing. Željko Ognjenčić,ing. Marijan Aladrović, ing. Hrvoje Zdelar,mg. Vesna Žmire, Ivica Šarić i Ivan Došen. Začlanove Nadzornog odbora imenovani su ing.Miljenko Katranček, Ivan Matovina i ing.Božidar Terzić. Novi članovi Suda časti su ing.Zlatko Lisjak, ing. Božidar Legac i ing. AntunStarčević. Na skupštini Hrvatskog šumarskogdruštva požeško Društvo predstavljat če mrJuraj Zelić, ing. Stjepan Blažičcvić, ing. IvicaFliszar i ing. Tomica Lešković.O radu Šumarskog društva Požegegovorio je dosadašnji predsjednik MarijanAladrović, a članovi su jednoglasno usvojili novistatut, prilagođen nedavno donesenom Zakonuo udrugama. Društvo okuplja 84 člana izpožeške Uprave šuma te drvnoindustrijskihpoduzeća »Spin Vallis« i »Oroplet«. Uzabavnom dijelu skupštine nastupio je poznatipožeški tamburaški sastav »Naša grana«, (t)»"•»^ * ^ukloniti otpad. Počinitelj će za svojnepromišljeni čin sudski odgovarati temorati snositi troškove izvoženja, no hoćeli to biti pouka ostalim onečišćivačimašuma na ovom području? (t)Požeške šumare na skupštini je zabavljao poznati tamburaški sastav »Naša grana«Foto: I, TomićČasopis Hrvatske šume 123


RAZGOVORRazgovor s dipl. ing. Ivanom Gašparom nakon osnivanja »Transporta, mehanizacije igraditeljstva« d.o.o.PožegaRazgovarao: Ivica TomićSamo uz veliki napor na tržištu ćemo biti konkurentni, ističe dipl. ing. IvanGašparFoto: I. Tomićedno od dvanaest nedavno osnovanih društavaograničene odgovornosti u vlasništvu »Hrvatskihšuma« je i »Transport, mehanizacija i graditeljstvo«d.o.o. Požega, koje je registrirano početkom listopadaprošle, a počelo raditi u siječnju ove godine. Tom prigodomrazgovarali smo s direktorom Društva, dipl. ing. IvanomGašparom.- Gospodine Gašpar, predstavite nam strukturu zaposlenih uvašem Društvu!- Imamo 56 uposlenih, a strukturu čine 14 režijskihradnika, 18 je u mehaničkoj radionici, 13 u građevinskojdjelatnosti, ali radi na poslovima transporta. Među zaposlenimau mehaničkoj radionici je 9 mehaničara, 2 bravara,a ostalo su tokari i autoelektričari. Osobit problem je 8 invalidarađa različitih struka, od kojih će uskoro trojica otićiu mirovinu, a u prvoj polovici godine postupno ćemorješavati status i drugih te očekujemo da će na popisu bitinakon toga 48 uposlenih. Smatram daje to dovoljan broj zaobavljanje svih poslova.- Kako funkcionira strojni i vozni park novoosnovanogDruštva?- Moram istaknuti da su nam strojni i vozni park izuzetnostari, a zbog čestih kvarova morat ćemo pojedinestrojeve i kamione otpisivati. Prosječna starost našihgrađevinskih strojeva iznosi 14, a kamiona 11 godina. No,unatoč tome, zbog kvalitetne mehaničke radionice i tipiziranogvoznog parka uspijevamo držati korak s održavanjemstrojeva i vozila. Imamo na popisu 8 kamiona, buldožer, 2grejdera, 2 valjka, rovokopač-utovarivač, kompresor idrobilično postrojenje s utovarivačima. Procijenjena vrijednostmaterijalnih sredstava je 10,87 mil. kuna, anajznačajniji udjel čine građevinski strojevi, oko 73 posto.- Koliki su vaši ovogodišnji planski zadaci?- Ove godine planiramo prevesti oko 65.000 m^ drvnihsortimenata, uglavnom na području požeške Uprave šuma,te proizvesti oko 28.000 m' kamena za šumske ceste. Odukupne količine kamena trećina će biti namijenjena zapožeško područje, a preostali, veći dio, bit će prodan naslobodnom tržištu. Unatoč zastarjelom đrobiličnom postrojenjuza proizvodnju kamena, držim da ćemo izvršitiplanske zadatke. Moram napomenuti da nismo očekivali daće kamenolomi ostati unutar UŠ Požega, pa smo dovedeniu stanje da radimo samo usluge, bez mogućnosti da u tomdijelu proizvodnje ostvarimo prihod. Za transport drvnihsortimenata načinili smo ugovore s Upravom šumaPožega, odnosno s drvnoinđustrijskim poduzećima napodručju i izvan Požeštine.Smatram da imamo višak kapaciteta u odnosu naponuđene robe UŠ Požega. S obzirom na to da »špica« otpremepada u travnju i svibnju i od listopada do kraja godine,a u međuvremenu nema intenzivne otpreme, teškoćemo tada zaposliti naša specijalna vozila. Za sve posloveniskogradnje te pripreme i izrade šumskih vlaka sklopilismo ugovore s požeškom Upravom šuma. S obzirom namali kapacitet građevinskih strojeva, bit će maksimalno zaposleni.- Namjeravate li se baviti i drugim poslovima?- Budući da nam je kapacitet mehaničke radionice relativnovelik, nastojimo prihvatiti poslove sa slobodnogtržišta pa uvodimo servis teških vozila i nudimo veće popravkei generalne reparature u postojećim radionicama.- S kojim ćete se problemima najviše susretati u vašoj djelatnosti?- Osim navedenih problema iskorištenosti i dotrajalostivoznog i strojnog parka, nedostaju nam financijska sredstva,pa nastojimo s raspoloživim sredstvima pratiti programerestrukturiranja, koji bi nam trebali jamčiti budućnostposlovanja našeg Društva. Ponuda na tržištu transporta igrađevinskih radova je velika, a cijene koje postižemo uovom trenutku su minimalne. Samo uz velik napor bitćemo na tržištu konkurentni. Požeška Uprava šuma, s obziromna etat i manje vrijednu drvnu masu, je relativnosiromašna pa stoga od nje ne očekujemo veliku pomoć.24 / Časopis Hrvatske šume


PRENOSIMOIz časopisa »Priroda« članal< objavljen prije 58 godinaZašto moramo čuvatinaše šume?Pripremio: I. Tomićrelistavajući stare brojeve »Prirode«, naišli smo na uvijekaktualan članak dr. Josipa Poljaka »Zašto moramo čuvatinaše šume?«. Premda objavljen prije čak 58 godina, zbogiznošenja općekorisnih funkcija šuma te ekološko-gospodarskei zaštitne problematike koju autor, iz svog kuta i na temeljuznanja kojim u to vrijeme raspolaže, iznosi u svezi s našimšumama, članak nije mnogo izgubio na aktualnosti. Naime,ekološki problemi u šumskim ekosustavima uvijek su prisutni,a posebice u zadnje vrijeme kada čovjekov utjecaj na funkcioniranješume, kao biocenoze, ima prvorazredno značenje.Članak prenosimo u nešto skraćenom obliku i na jeziku kakavje bio u uporabi tih godina.Riječi besmrtnog Kozarca»Divna i prostrana slavonska hrastova šuma pomalo je nestala,a tamo gdje se ponosno kočilo na tisuće hrastovihorijaša, nalazimo danas samo još po kojega hrastovog diva, kojinam govori o veličanstvenosti i silnom bogatstvu slavonskihhrastovih šuma. Kao što je nestalo nizinskih hrastovih šuma,isto tako postepeno nestaju bukove, jelove i smrčeve šumenaših planinskih krajeva. Nepregledni šumski pokroviprevlačili su se preko padina naših planina od glavica do skrajnihgorskih izdanaka. Tamno modrikasta boja tih šuma gledanaizdaleka pobuđuje u nama osjećaj, kao daje crna, gluha imrtva. Taj naš osjećaj traje samo tako dugo, dok ne stupimo unjihovu unutrašnjost, jer tim trenom vidimo da te šume nisumrtve, gluhe i crne, nego kako kaže ljubitelj i dobar poznavalacslavonske šume, neumrli Josip Kozarac, 'u njoj diše život isvijet izvoran, naravan, gdje kao nigdje priroda upravo naočigled stvara i čisti, nagađa i popravlja'.Duboke i uzvišene su ove riječi neumrlog Kozarca, pakamo sreće da ih svaki onaj, koji ima posla sa šumom zna i dapo njima radi, jer onda ne bi nastalo od tih prekrasnihšumskih prostora ono što vidimo danas diljem naših šumskihkrajeva. Pogled na većinu današnjih šumskih površina jasnopotvrđuje đa većina ljudi smatra šumu samo 'prostorom obraslimdrvljem', iz kojega nastoji izvući što veću korist, bez obzirana to da li će sječa šume imati štetnih posljedica za pojedincaili za cio kraj, oko kojega se siječe šuma.Svaki bi naime onaj, koji raspolaže sa prostranim šumskimpovršinama, morao znati da šumski prostori i ako po gruntovnompravu pripadaju pojedincu, ipak nisu samo vlasništvopojedinca, od kojega vlasništva ima pravo samo on na korist,nego daje šuma isto tako općenito dobro i bogatstvo i onogakraja u kome se nalazi, jer su uz šumu vezane mnoge prirodnepojave, koje uvelike imaju utjecaja ne samo na bližu već i nadalju okolinu šumskih prostora.Koristi, što nam ih pruža šuma, mogli bismo prema tomerazdijeliti u dvoje, u općenite i pojedinačne. Pod prvima razumijevamosve one faktore, koji su zavisni u opstojanju šume,a koji su od važnosti za općenito dobro čovjeka. Pod drugimamislimo na trgovačku korist pojedinca koju dobivaiskorišćivanjem šumskih prostora. O ovim potonjim koristimaneće biti govora u ovom članku.Časopis Hrvatske sume / 25


Voda, vjetrovi...Mnogi će od nas zapitati koji su to faktori tako važni zarazvoj i kulturu čovjeka, a koji stoje u tako tijesnom odnošajusa šumom? Tu je u prvom redu hidrografija koja je važna,koliko za sam život čovjeka, koliko i za njegov gospodarskinapredak i razvoj; zatim morfologija tj. način oblikovanja terenskihoblika pod utjecajem oborinskih i tekućih voda, i napokonklimatski odnošaji, koji uvjetuju povoljni napredakčovjeka i njegove okoline.Hidrografske pojave nekoga kraja u prvom su redu uskopovezane sa opstankom velikih zatvorenih šumskih prostora,jer je šuma jak regulator svih hidrografijskih pojava nekogakraja. Oborinske vode, koje padnu na zatvorenu šumskupovršinu, u pretežnoj česti ostaju neko vrijeme na lišću. Od tevode veliki se dio ispari, a manji pada na tlo, gdje se podzaštitom šume opet nešto ispari, a nešto zalazi u unutrašnjosttla u obliku vode cjcdnice. Ova prolazi kroz tlo otapljajući nasvom putu razne mineralne čestice i zalazi do nepropusnihslojeva, gdje se skuplja u obliku vode podzemnice. Ove vodepodzemnice hrane razna vrela, ova potoke i rijeke. Posve jedrugačiji proces putovanja voda na neošumljenim ili narijetkozašumljenim površinama. Oborine sa ovih površina naglootječu po površini prema potocima i rijekama, a zaostala vlagapovršine naglo se isparuje, dok unutrašnjosti slojeva zalazivrlo neznatna količina, a ponajčešće ništa od tih oborinskihvoda.Šuma je nadalje jak bedem o koji se razbijaju vjetrovi, kojionda dolaze oslabljeni i bezopasni do ljudskih naselja i kultura.Krajevi oko kojih su visoke i guste sastojine šuma trpe vrlomalo od vjetrova, tuče i proloma oblaka. Pošto se šumaposiječe, stradavaju ti krajevi gotovo redovno svake godine odorkanskih vjetrova, tuče ili proloma oblaka, pa se tako uzrokujusvake godine ogromne materijalne štete.Zaštitnica tlaTo su ujedno najvažniji i bitni razlozi zašto smo dužni štititišume, pa bi valjalo imati ove pojave uvijek pred očima,kada se u nekom kraju radi o iskorišćivanju šume .sječom, dase tako JOŠ za vremena spriječi zlo i odvrati mnoga opasnostod ljudi i krajeva. Stvaranjem ogoljenih površina potpunomsječom šume poremete se posve hidrografijske prilike nekogakraja. Nekada brojna i vodom obilna vrela posjeduju danasnakon sječe šuma vode samo za jačih oborina, dok za ljetnihmjeseci redovno presuše, a s njima potoci i rijeke. Ovoopažanje najbolje potkrepljuju predjeli srednje Slavonije, gdjepotoci 1 rijeke sjevernih i južnih pristranaka planina, koji sunekada obilovali vodom, danas su za ljetnih mjeseci vrlo oskudnivodom, štoviše mnogi od njih u to godišnje doba posvepresuše. Sječa šumskih površina znatno povećava i razornusnagu oborinskih voda. Ove padnu na golu površinu, ruše senizbrdice i odnose sobom humus i mekane česti tla, pa stvarajutako od mirnih i romantičnih gorskih potoka prave pravcategorske bujice. Ove odnose hektare plodne zemlje, zamuljujupolja i oranice, pretvarajući ih u bezvrijednu pustoš igolotinju. Cesto se događa da se vodostaj podzemnice takosnizi da pojedini zdenci ostanu bez vode.Sječa šuma očituje se vidljivo i u morfološkim oblicima naposječenim prostorima. Kako je geološka grada naših planina,izuzevši planina krša, u pretežnoj česti sastavljena od raznogakamenja podvrnutog brzoj rastrožbi, to sječom šuma izgubiovo kamenje svoju zaštitu protiv faktora rastrožbe, pa je zbogtoga izvrgnuto izravnom razornom utjecaju oborinskih voda.Djelovanjem ovih procesa razaranja tla na posječenimšumskim prostorima nastaju na gorskim obroncima strme,gotovo okomite dolinske strane, koje su vrlo nepodesne zapošumljivanje. Sa površina pak gorskih ravni i grebena odnosete vode humus i ilovinc, pa stvaraju tako golo i kamenito tlo,koje je također nepodesno za pošumljivanje. Na strmijimobroncima dolazi za kišnih perioda još i do klizanja tla, jer jesječom šume oduzeta tlu zaštita protiv jakoga kvašenja oborinskihvoda. Klizanje tla ima opet vrlo štetnih posljedica, jerse njime pretvore velike površine kulturnog tla u pustošrazrovanc površine, izvaljanog drveća i grmlja, razrušenihzgrada i uništenih puteva.Napokon je od vrlo zamašne važnosti utjecaj šume na klimatskeprilike nekoga kraja. U prvom redu šuma je važan regulatoruzduha, a znamo daje uzduh glavni činilac svemu organskomživotu. Bez uzduha nema opstanka nijednom živomstvoru. Lisnate šume svojim ogromnim površinama obavljajuveliki proces asimilacije i transpiracije. Prvim procesom primajuiz uzduha ugljičnu kiselinu štetnu po čovječje zdravlje,a drugim daju uzduhu kisik, toliko važan za svako organskobiće«.26 / Časopis Hrvatske šume


OVE ZIME U LOVIŠTU »TIKVES« U BARANJIZanimljiva prirodna pojavai amrznuta bara bila je sva crvena od azole - tropske paprati/ koja se javlja u rjeđim vremenskim razmacima na vodenim>k površinama tijekom zimskih dana u dunavskim barama i ritovima.Svojevremeno je jedan poznati novinar napisao u Kopačkomritu: »Svaki moj dolazak u ovaj kraj ispunjava me osjećajem dasam došao u neotkriveno područje gdje još žive mnoge nepoznatevrste biljaka i životinja... Mnoge od ovih najmanjih biljčica,dobro skrivene u dubini rita, ostat će još dugo vremena nepoznanicamnogim istraživačima i vrlo je neizvjesno kada će biti otkrivene.«U ushićenju tog novinara imalo malo istine, U stotinjak iviše godina diskontinuiranoga istraživanja većina poznatih evropskihbiljaka i životinja nađena je i na ovom području. Malo je odtoga prebogatog životinjskog i biljnog svijeta promaklo očimaistraživača. Međutim, mladim biolozima i šumarima koji su tekpočeli otkrivati tajne ovoga eko-sustava, mnoge nama starijimapoznate pojave za njih su pravo otkriće.Prilikom nedavnog obilaska nekih dijelova Šumarije Tikveš- predjela Menteš, bili smo zatečeni izgledom jedne zamrznuteplitke bare, čija je površina bila sva pod »crvenim sagom«.Začuđeni ovom nesvakidašnjom pojavom zabilježili smo je i serijomfotografija. Prisutni mladi šumari nisu je mogli objasniti, tesu za nekoliko dana potražili odgovor kod biologa koji slovi zadobrog poznavatelja Kopačkog rita.Već na prvi pogled vidi se da se radi o nekoj biljci, a podmikroskopom je ustanovljena i koja je to vrsta, koja kod nas nemaslužbenog hrvatskog imena. Biljka se zove azola. Ime biljke se zasada izvodi iz njenog latinskog imena AzoUa filiculoides Lam. Toje mala slobodnoplivajuća biljka iz obitelji leća (Lemna ceae L.)Pojavljuje se kao zajednica iste vrste, no isto tako ne izbjegavadruženje sa srodnicima. Ima korijen ali nikada se ne zakorjenjuje.Za svoje stanište bira mirne, plitke i tople bare bogate hranjivimtvarima. Ne pogoduje joj vjetar i valovi pa nije čudno što jenađena baš u ovom šumovitom predjelu Parka prirode Kopačkirit. Listići na kratkoj stapci poredani su u dva reda. Gornji lapovileže na vodi i gusto su obrasli dlačicama. Donji lapovi su podvodom, a ispod njih nalazi se sluzava nakupina u kojoj živi modrozelenaalga Anabaena azoUi. Kako vidimo, ipak ima neke vezes algama. Tijekom ljeta je zelenkasto purpurne boje, a u jesen izimi, kad su temperature ispod ništice, dobija crvenu boju kao naslici. Razmnožava se s porama koje se nalaze u kuglastim sporangijama,a ovi tvore kuglaste sporokarpije ispod donjih lapova.Razvojni ciklus je vrlo kompliciran.Biljka je jednogodišnja, međutim, u klimatski povoljnimgodinama mnoge biljčice prežive i ponašaju se kao trajnice.Potječe iz subtropskog dijela južne Amerike, a u Europu je prenesena1880. godine. Udomaćila se u gornjem dijelu rijeke Rajne,u porječju Majne i Neckera. Za njeno rasprostranjenje »krive«su ptice močvarice. U naše krajeve vjerojatno je došla tijekomredovitih poplava Dunava.Na području Baranje i Kopačkog rita je poznata od 1978.godine (Tinajstić - Pavletić, Topič - Šegulja 1979.). U knjizi»Vegetacija sjeveroistočne Hrvatske (st. 347) prof. Rauš i suradnicipiše: »Azola je tropska vodena paprat koja se periodično javljau velikoj masi i prekriva vodene površine. Nalazimo je u rukavcimaDunava i u Kopačkom ritu.Prema tome, biljka je davno evidentirana kao vrsta i napodručju Kopačkog rita i, kako vidimo, nije se uspjela sakritiočima istraživača. Pa ipak, masovna pojava ove tropske biljčice jevrlo zanimljiva i vrijedna ove zabilješke.D. Getzsnimio: A. Z. LončarićČasopis Hrvatske sume / 27


UPRAVA SUMA BJELOVARPreviše papirologijeSa Stručnogkolegija bjelovarskeupravea dnevnom redu bila su izvršenja za 11 mjeseci, a najžučnije seraspravljalo o - planu. Tako su još jednom na Stručnom kolegijubjelovarske uprave problemi oko donošenja plana za 1998.godinu izbili na prvo mjesto. Jer previše je uputa, naputaka ipromjena bilo prilikom donošenja ovog dokumenta, a da se o tomene bi progovorilo. Tako je upravitelj bjelovarske uprave ing. MilanButkovič konstatirao da već dva mjeseca stručni ljudi u upravi išumarijama ispisuju hrpe papira i bave se planom umjesto da radesvoje poslove«. Dodao je da se ovako nikad nije donosio plan. A kadasmo prije dva mjeseca poslali pismo s primjedbama na plan, podsjetioje, rečeno nam je da smo tim pismom »sebi dali autogol«. I šeficaInformatičkog odjela ing. Marina Mamić potvrdila je da ništa od primjedbinije prihvaćeno i rekla da su za taj posao tražili samo maloviše vremena.Analiza poslovanja za 11 mjeseci, inače, dostaje vjerodostojan pokazateljkako bi to moglo izgledati na kraju godine. Ako je daklenetko u prvih jedanaest mjeseci dobro radio i blizu je izvršenja plana,može s dosta sigurnosti očekivati dobar poslovni rezultat. Jer u prosincuse što zbog vremena (kiša, snijeg, led) što zbog većeg broja blagdanskihdana ne mogu očekivati drastični pomaci u izvršenju plana.Sudeći dakle prema izvršenjima u tom razdoblju, poslovna godinabi za Upravu šuma Bjelovar trebala dobro završiti. Da je to »dobro«manje od onog što se ranije ostvarivalo i to je točno, no u otežanimuvjetima privređivanja i sa smanjenim investicijama (starom mehanizacijom)svaki pozitivan rezultat je bar prihvatljiv.Dakle, po rebalansiranom planu za tekuću godinu (na koji se,rečeno je, također dugo čekalo) glavni uzgojni radovi su blizu stopostotnogizvršenja. Priprema staništa obavljena je 96 posto, sadnja isjetva 95 posto, njega mladika i pomlatka 98 posto. Kod čišćenja sastojinarealizacija je manja, 76 posto, no upravitelji šumarija potvrdilisu da je napravljeno više i da će se i ta brojka značajno povećati.Moglo bi, upozoreno je, biti problema oko zatvaranja financijskekonstrukcije na uzgoju, ako prihod bude manji od očekivanog.Sječa je izvršena 91 posto, a preostalih 46.000 kubika trebalo bi seposjeći tokom prosinca. Kada se zaviri u analizu o izvršiteljima radova,vidljivo je daje u vlastitoj režiji plan ostvaren 91 posto, u samoizradi47 a s poduzetnicima 57 posto. Prodaja je bolje ostvarena naturalno(93,5 posto) nego financijski (86 posto), a razlog ovome, istakaoje rukovoditelj Komercijalnog odjela ing. Zeljko Vusić, treba potražitiu nižoj kvaliteti oblovinc od planirane.(m)VRBOVSKOOsnova gospodarenja g.j. »Glozac «Krajem studenoga 1997. g. stručna komisija koju je imenovalo Ministarstvopoljoprivrede i šumarstva u sastavu: prof. dr. se. RadovanKrižance, Krešimir Turk, dipl. inž. šum., i Slavica Delač,dipl. inž. šum., imala je posao pregledati elaborat - Osnove gospodarenjaza g.j. Gložac šumarije Vrbovsko. Zadatak je bio ne samo pregledativeć i utvrditi da lije elaborat izrađen sukladno Zakonu o šumama.Pravilniku o uređivanju šuma i odredbama Sumsko-gospodarske osnovepodručja.Iz Direkcije, Službe za uređivanje šuma, ispitivanju je bio nazočanDubravko Janeš, dipl. inž. šum., iz Uprave šuma Delnice mr. BorisPleše, dipl. inž. šum. i Tijana Grgurić dipl. inž. šum., a iz šumarijeVrbovsko Mladen Vinski, dipl. inž. šum., i Vladimir Beg, dipl. inž.šum.Valjanost Osnove istekla je 31. prosinca 1996. g., a reviziju Osnovegospodarenja za g.j. Gložac napravio je delnički Odjel za uređivanješuma.Površina g.j. Gložac iznosi 697,58 ha. Površina se povećala zbogpripajanja otkupljenih čestica u odsjecima 13a, 13c, 14 i čestica bivšihopćinskih šuma. Redovna revizija vrijedi od 1. siječnja 1997. g. do 31.prosinca 2006. g.Nakon primjedbi i prijedloga predloženo je Ministarstvo poljoprivredei šumarstva da izda suglasnost na predloženi elaborat - Osnovegospodarenja za gj. Gložac. (p)28 / Časopis Hrvatske šume


VIJESTIBroj ozljeda u porastu1997. g. u Upravi šuma Delnice bilo je 46 ozljeda na raduI što je prema 1996. g. tri ozljede više.Više stradavaju mlađiTijekom prošle godine na području požeške Uprave šumaevidentirane su 34 ozljede na radu. Najviše ih je bilo ušumariji Pletcrnica (8), slijede šumarija Požega (7), Kamenskai Caglin (po 6), Velika (5), Kutjevo (1) i Stručne službe (1), anijedne ozljede nije bilo u Radnoj jedinici »Mehanizacija igrađevinarstvo«. U tom razdo da je izgubljeno 660 radnih dana,što je 78 ozljeda na tisuću zaposlenih, odnosno 0,08 ozljeda pojednom zaposleniku ove uprave.Najčešći izvori ozljeda bili su padovi (8), motorna pila (5),otkinuta grana (4), rukovanje trupcem (4), a najizloženiji dijelovitijela: glava (6), šaka s prstima (5), nadkoljenica i pođkoljenica (po4) i oči (3). Ozljede su se najviše događale u veljači, rujnu i listopadu,a najmanje u siječnju, studenome i prosincu. Tijekom tjednaradnici su najneoprezniji bili srijedom i četvrtkom, a najmanjesu ozljedivani krajem tjedna - petkom i subotom. Za gotovotrećinu ozljeda karakteristično je da su se dogodile u trećem satu,a gotovo polovica zbila se u četvrtom i petom satu rada.Prema dobnim skupinama, najizloženiji ozljedama bili su radniciizmeđu 41 i 45 godina života. Naime, od njih 87, dvanaestih je ozlijeđeno. Radnici s najmanje iskustva (do tri godine staža)najčešće su ozljedivani (9 radnika).Zamor radnika zbog teškog rađa bio je glavni uzrok ozljeda upožeškoj Upravi šuma (14), zbog kršenja Pravilnika o zaštiti naradu ozlijeđeno je 9, a zbog strmog terena, loše organizacije radai više sile 11 zaposlenika, (t)Prema izvorima opasnosti najčešći su padovi na radilištui površinama gdje se zaposlenici kreću, padovi trupaca na zaposlenika,padovi grana i si. Najčešći uzroci ozljeda su zakrčenost, klizavosti neispravnost radnog prostora i površina te kršenje Pravilazaštite na radu.U 1997. g. najčešće ozljedivani dijelovi tijela bili su gležanj ikoljeno - sedam slučajeva, u četiri slučaja - prsa, ozljede glave,višestruke ozljede tijela, zatim leđa, šake s prstima i potkoljenica...Analizirane su ozljede po mjesecima, tjednima i satima rada.Najviše ozljeda tijekom 1997. g. dogodilo se u mjesecu rujnu(11), u lipnju (6) i u veljači (5). Najmanje ozljeda bilo je tijekomsvibnja i prosinca (1).Zaposlenici su se najčešće ozljeđivali početkom tjedna - ponedjeljkomje bilo 11, a utorkom 12 ozljeda. Najmanje ozljedadogodilo se krajem tjedna - petkom (6) i subotom (1). Najvećibroj ozljeda na radu dogodilo se u drugom (10) i trećem (12) satuod početka radnog procesa.Raspodjela ozljeda prema dobnim skupinama zaposlenika pokazujeda su se najviše ozljeđivali tijekom 1997. g. ljudi u dobnojskupini od 26 do 30 godina (13), te u dobnoj skupini od 46 do 50godina (10). Najmanje ozljeda na radu bilježi se u dobnoj skupiniod 21 do 25 godina (2), od 51-55 g. (1), te u dobnoj skupini zaposlenikaod 61 do 65 godina (1).S obzirom na duljinu staža u šumarstvu najčešće su bileozljede zaposlenika koji u šumarstvu rade 4-6 godina (8), 7 do 9godina (6) i 15-17 godina (6).Ova analiza ozljeda na radu napravljena je za zaposlenikešumarija, stručnih službi i RJ Lovački dom Delnice, (p)Praćenje zaraze velikog i malog mrazovca (Hibernia defoliariai Operophtera brumata) na području požeške Upravešuma obavljeno je na 29 ploha, odnosno na 290 stabala sljepljivim prstenovima. S praćenjem se započelo u listopadu,pojavom prvih mrazeva, a završilo u siječnju. Prethodno su obnovljeneplohe s ljepljivim prstenovima, širine 8-10 cm i debljineoko 2 mm. Opažanje zaraze obavlja se već prema jačini napadaovog šumskog štetnika. Ako je napad veći, praćenje je svaki dan,a ako je slabijeg intenziteta, dovoljno je plohe kontrolirati svakidrugi ili treći dan. Pri tome u svakoj kontroli ljepljive pojaseve nastablima treba očistiti od mužjaka navedenih leptira, drugih kukacai eventualnih nečistoća, a ženke se izbroje, evidentiraju u propisaneobrasce te također uklone s prstena.Prosječan broj ženki po centimetru opsega stabla na plohiizračuna se iz omjera ukupnog broja uhvaćenih ženki na svihdeset stabala i ukupnog opsega stabala. Prema riječima ing. ZlatkaLisjaka, stručnog suradnika za ekologiju i zaštitu šuma Upravešuma Požega, prosječan broj ženki velikog i malog mrazovca pocentimetru opsega na svim plohama kretao se od 0,003 do 0,114,što ukazuje na to da nije riječ o kritičnom broju ženki odnosnonema opasnosti od golobrsta. (t)Časopis Hrvatske šume / 29


Kako zaposliti invalideJedan od najvećih problema u šumarijamakoje posluju u sastavu Uprave šuma Vinkovcisvakako je radni invaliditet, sa svim teškimekonomskim, socijalnim i psihološkim posljedicama.Zbog prirode posla na sječi, radnivijek radnika na tim poslovima znatno jesmanjen, tako da je vrlo rijetka pojava dasjekači odlaze u redovnu starosnu mirovinu.Kada nastupi invaliditet, odnosnosmanjenje radne sposobnosti radnici, unajvećem broju slučajeva ne odlaze uinvalidsku mirovinu, jer invalidske komisijenajčešće procjenjuju da imaju još preostaleradne sposobnosti. Stoga određen broj godina idalje ostaju u svojoj šumariji dok ne ispuneuvjete za invalidsku mirovinu. Kako više nisusposobni za poslove na sječi i izradi, takve jeradnike potrebno zaposliti na za njihodgovarajućim drugim poslovima, ili ihprekvalificirati.Međutim, takvih »lakših poslova«, kako jepoznato, sada je u šumarstvu vrlo malo, tako daje samo mali broj invalida angažiran na drugimposlovima puno radno vrijeme. Odatleproizlaze poteškoće i ekonomske i drugeposljedice za šumariju, napose u šumarijamakoje imaju velik broj radnika.U takvim situacijama često se puta, uvjetnorečeno, izmišljaju poslovi samo da bi se nekakoangažirali radnici invalidi.Između ostalog uvođenje nove tehnologijeu procesu rada i proizvodnje traži sve manjibroj izvršilaca, a u šumarijama je stalnoprisutan »višak radnika« zbog invalidnosti.Zbog neproduktivnih radnika proizvodnostrada znatno sporije raste nego što se to planira,a i sama planirana proizvodnja dolazi u pitanje,jer dok sjedne strane imamo »višak radnika« nasječi i izradi je u svim šumarijama manjak.Moramo imati na umu da se radi o ljudimas mnoštvom osobnih problema što proizlaze iztakvog statusa, a što sve utječe i na radnu atmosferui međuljudske odnose u šumariji.Z. PEIĆEVIĆMarinko Matković, jedan od trojke najboljih sjekačaUprave šuma VinkovciNepokorenaljepoticaVinkovci su mnoge godine slovili kaosjedište dviju šumarskih organizacija, čijasu područja obuhvaćala posavske šume,počevši od Morovića u Srijemu pa sve doJasenovca i Lipovljana nadomak Sisku.Jedna od njih sa sjedištem u palači kojupredstavlja slika, bila je Brodska imovnaopćina koja je nakon razvojačenja Vojnekrajine gospodarila šumama dodijeljenimgraničarima na ime sudjelovanja u čuvanjugranice, a druga sa sjedištem u nekadašnjojupravi Trgovačkog poduzeća »Zvijezda«kao Direkcija državnih šuma.U njihovoj ulozi na gospodarskomrazvoju zemlje, pogotovu svoga užeg kraja,isticala se Brodska imovna općina čija susredstva, kao moćnog privrednika, došla doizražaja financiranjem ili davanjempovoljnih zajmova za izgradnju većineslavonskih željezničkih pruga, izgradnjusavskog nasipa, podizanju doma Šumarskogdruštva u Zagrebu, gdje je biosmješten i Šumarski fakultet, te za mnogedruge korisne pothvate.Takvom ulogom nikle su i škole,društveni domovi i vatrogasna spremišta nanjezinu području. Zahvaljujući takvojulozi, Vinkovci su došli do električnecentrale, izgrađena je moderna klaonica,asfaltirane su mnoge ulice, izgrađen je većibroj stambenih zgrada pa i reprezentativnepalače, ponos grada.Z. PeičevičKamenza Vinkovčanei OsječaneOsim gradnjom i održavanjemšumskih cesta, poslovna jedinica »Mehanizacijai graditeljstvo« (od 1. siječnja 1998.d.o.o. »Mehanizacija, transport i graditeljstvo«)požeške Uprave šuma bavi se iproizvodnjom kamena te eksploatacijomkvarcnog pijeska, a čini usluge i drugimupravama šuma. Tijekom 1997. godineproizvodnja kamena bila je u kamenolomuCukur, na području šumarije Kutjevo, aproizvedeno je 31.334 m-'. Kamenje otpremanna ceste Uprava šuma Požega, Osijeki Vinkovci, a prema riječima rukovoditeljaproizvodnje kamena, ing. Krunoslava Kuzlea,za požešku Upravu proizvedeno je oko7000 m-^, pretežito za potrebe čaglinske ikamenske šumarije.Požeški se šumski građevinari bave iiskorištavanjem kvarcnog pijeska u rudniku»Mokreš«, na području šumarijeCaglin, koji je osnovan prije šest godina, aposluje u sastavu požeške Uprave. Za potrebekeramičke industrije u Orahovici oveje godine otpremljeno oko 1500 m^pijeska.Obavljane su i usluge dubinskogbušenja i miniranja u kamenolomu Perčin,na području novogradiške, i kamenolomaHercegovac, na području našičke Upravešuma. (t)30 / Časopis Hrvatske šume


Smanjena otpremaGlavno stovarište drvnih sortimenata u VelikojS glavnog stovarišta drvnih sortimenata,u neposrednoj blizini željezničke postajeVelika, otpremljeno je protekle godinevagonima »Hrvatskih željeznica« oko 15.000m^, različitih sortimenata. Ovo suvremenostovarište uređeno je prije deset godina,posluje u sastavu šumarije Velika, a njegoveusluge koriste kutjevačka, kamenska ipožeška šumarija. Gotovo svakodnevno sena ovom prostoru obavljaju poslovi slaganja,utovara i istovara sortimenatatehničke oblovine i višemetarskog drva.U razgovoru s revirnikom stovarištaZdenkom Mazanikom doznali smo da jedvije trećine svih roba otpremljeno u Drvnoindustrijskikombinat »Belišće«, a ostalo,putem nadmetanja, drugim domaćimkupcima te u inozemstvo: Austriju,Njemačku i Italiju. Zbog smanjene sječe uOdržana godišnja skupštinaHrvatsko šumarsko društvo nestranačka JeUdruga, a u toj udruzi kao sastavni dio djeluje iŠumarsko društvo Delnice sa svojih 180 članova.Sukladno godišnjem planu rada Šumarskogdruštva, svake godine održava se godišnjaskupština. Obično se to događa krajem godine, aprotekle godine Šumarsko društvo Delnicesvoju je skupštinu održalo 5. prosinca. PoredIzvješća o radu za 1997. g. i Izvješća Nadzornogodbora na skupštini se progovorilo i o organizacijskimpitanjima te planu rada Društva u narednoj1998. g.Tijekom 1997. g. sve planirane aktivnostiŠumarskog društva Delnice su izvršene, govoripredsjednik Damir Delač, dipl. inž šum.Održane su četiri tematske tribine, dvijeakcije pošumljavanja (u proljeće i jesen),tijekom svibnja tradicionalna šumarska zabava.Foto ITOMICpožeškoj Upravi šuma i pomoći šumarijamadrugih uprava šuma, prošlogodišnjaotprema s veličkog glavnog stovarišta jesmanjena. Tako je, primjerice, za šumarijeKutjevo i Velika otpremljeno nešto više od5000 m', što je tek polovica uobičajenegodišnje otpreme željeznicom s ovihšumarija. U 1996. godini transportirano jeukupno 21.000 m-* različitih sortimenata, azbog navedenih razloga, očekuje se i ovegodine oko 15.000 m^. Prije Domovinskograta, u vrijeme kada se raspolagalo većomsječivom drvnom masom, s ovog stovarištaznalo se otpremiti i do 50.000 m'.Evidencija o manipulaciji s drvnim sortimentimaje kompjutorizirana, kažeMazanik, no bila bi učinkovitija kada bimodemskim putem bila uspostavljena vezas navedenim šumarijama požeške Upravešuma. (t)te kraće stručne ekskurzije na području Gorskogkotara i Hrvatske.Za narednu godinu planirano je niz aktivnosti,održavanje stručnih tribina, na temu: primjenaGIS tehnologije i daljinska istraživanja ušumarstvu, zaštita vuka u Hrvatskoj, gospodarenjebukvom u Gorskom kotaru, introdukcijadabra u Hrvatskoj. U planu je i održavanje tradicionalnešumarske zabave, te po dvije akcijepošumljavanja. Organizirat će se i dvije stručneekskurzije, od čega jedna u inozemstvo.Najviše pozornosti nazočnih na skupštini uDclnicama izazvala je tema o novom načinu organiziranjaHrvatskog šumarskog društva. HŠDorganizirat će se sukladno Zakonu o udrugamasa središnjicom u Zagrebu, dok će njegoviogranci i dalje zadržati financijsku i drugu samostalnost.(P).Izlika pozornost lovnomgospodarenjuDva su lovišta kojima gospodari Upravašuma Delnice - Bjelolasica i Smrekova draga -Gumance. Lovište Bjelolasica veličine je 28.500ha, prostire se na području pet šumarija: Fužine,Mrkopalj, Ravna Gora, Vrbovsko i Gomirje.Lovište Smrekova draga - Gumance površine je18.500 ha, a prostire se na području šumarijaKlana, Tršće i Prezid.Za svako lovište napravljen je planski dokumentgospodarenja, Lovno-gospodarska osnovakoja vrijedi desetak godina. »Zadatak Odjela zalovstvo je provođenje smjernica Lovno-gospodarskeosnove«, ističe šef odjela Dario Majnarić,dipl. ing. šum. Najhitniji poslovi naznačeni poLovnogospodarskoj osnovi su: odstrel divljači,izgradnja i održavanje lovno-gospodarskihobjekata (hranilišta) i održavanje lovnotehničkihobjekata (čeka), te pribrana i prehranadivljači.»Ovom zimom moramo biti vrlo zadovoljni,jer je dobra za prczimljavanje divljači, nije biloni vertikalnih ni horizontalnih migracija, a zaprehranu divljači je bila dostupna hrana u prirodi«,govori ing. Majnarić.Uprava šuma Delnice u cijelosti je nabavilahranu za pribranu divljači kako je to i bilo planompredviđeno (kukuruz, šećernu repu...), ana krmnim njivama zasađene su stočna repa,čičoka, djetelina, stočni kelj, stočna mrkva,zob...Izvršena je i košnja livada i na taj način jenabavljeno sijeno za popunu hranilišta. Ove godinebit će izgrađeno i osam komfornih zatvorenihšeka koje će lovci koristiti za lov na medvjedai divlju svinju.Najgore su za divljač koja obitava u goranskimšumama zime prepune snijega i leda. Zbogvisine snježnog pokrivača nedostupna je hranadivljači, a tada dolazi do gubitka tjelesne toplinei otežanog kretanja. U takvim uvjetima divljačpostaje vrlo lak plijen krupnih predatora (risa,vuka). Najčešće su žrtve jelenska i srneća divljači divlja svinja.U lovištima dciničke Uprave šuma obitavadivljač i od posebne gospodarske važnosti: mrkimedvjed, jelen obični, divlja svinja i srna obična.Populacija mrkog medvjeda je stabilna i u optimalnombroju. Brojno stanje jelenske divljači idivlje svinje je u blagom porastu.Od ostalih životinjskih vrsta u lovištimadciničke Uprave šuma obitavaju kao zaštićenevrste vuk i ris te tetrijeb gluhan. Tetrijeb gluhanvelika je rijetkost u goranskim šumama, a obitavana nadmorskoj visini više od 1000 m. Od sitnedivljači najzastupljenijaje sojka, dok je populacijadivljeg zeca u opadanju.Divljač u goranskim šumama najčešće stradavaprilikom pokušaja prijelaza prometnica, cestai željezničkih pruga. Zbog toga se prigodomgradnje auto-puta Rijeka-Zagreb kod mjestaDedin napravio i prijelaz za divljač da bi se kolikotoliko spriječile pogibije divljači.Godišnje se zabilježi i pokoji slučaj krivolova,no na sreću toga je malo, a i kazne započinitelje su vrlo visoke. Na meti krivolovacauglavnom je jelenska i srneća divljač, (p)Časopis Hrvatske šume / 31


Udruga HLOJASvestrani ekoloziPišući o delničkoj ekološkoj udruziHLOJA spominjali smo do sada uglavnomnajznačajnije aktivnosti delničkih ekologa napodručju Gorskog kotara, a ponekad i šire. Iovog puta prisjetit ćemo se tih aktivnosti,koje su u ovih desetak godina od kadaUdruga postoji održavane prigodomznačajnijih datuma obilježavanja zaštitečovjekovog okoliša. Uz dan planeta Zemlje(22. travnja) organizira se na području bivšeopčine Delnice akcija kojom se svakomrazredu osnovne škole daruju po tri sadnicekoje učenici moraju zasaditi.Uz Dan zaštite čovjekovog okoliša (5. lipnja)organiziraju se »zelene patrole« čiji sučlanovi uglavnom pučkoškolci. Obilaskomgrada, mladi ekolozi dijeljenjem letaka zelenei crvene boje, skreću pozornostpučanstvu na ono što je lijepo odnosnoružno u okolišu. Tako će zeleni karton poslužitida se nešto pohvali /lijepo uređenbalklon, čist i lijep okoliš, čisto dvorište...).Crvenim kartonom upozorit će se na onošto u okolišu ne valja, na odbačen otpad,zapušten balkon i si.Tijekom jeseni HLOJA organizira akcijupod nazivom »Prvoškolac i sadnica«. U tuakciju uključeno je sve više osnovnih školana području ne samo Gorskog kotara već išire. Ovdje treba spomenuti da je glavnisponzor HLOJE u darivanju sadnica Javnopoduzeće »Hrvatske šume« p.o. ZagrebUprava šuma Delnice.»Sa svim ovim aktivnostima kojima sebavimo već punih desetak godina od kada jeHLOJA osnovana, nastavit ćemo i dalje.Pristaša ovakvog načina rada ima sve višekako među mlađim naraštajem u osnovnimi srednjim školama Lijepe naše tako i u raz-UPRAVA SUMA DELNICEUzgojni radovi za 1998.Već ujesen 1997. g. započele su aktivnostiu svezi s prikupljanjem podataka za izraduplanova uzgajanja šuma u okviru jednostavnei proširene biološke reprodukcije napodručju koje pokriva Uprava šuma Delnice.Kroz JBR tijekom 1998. g. planira seobaviti 32.658 norma-dana. Pošumljavanjeće se obaviti na 46,87 ha, popunjavanje na24,60 ha, njega pomlatka na 174,60 ha,čišćenje sastojina na 423,40 ha, žetva korovana 293,32 ha, prihranjivanje na 144,92 ha...U radovima PBR-a planira se 5562 norma-dana:priprema staništa na 30,7 ha,rekonstrukcije na 8,5 ha, konverzije na 69,66ha, pošumljavanje neobraslog šumskog32 / Časopis Hrvatske šumenim udrugama, od planinarskih društava,ekoloških udruga i si«, ističe predsjednikUdruge Ivan Pleše Lukeža, dipl. ing. šum.Da bi i ubuduće potvrdili svoj rad.Skupština HLOJE na sjednici održanoj 8.siječnja 1998. g. donijela je Statut Udruge.U članku 1. Statuta piše: »Delničko društvoHLOJA je udruga koja sa svojim članstvomradi na razvijanju, unapređivanju i popularizacijiekološke svijesti, ekološke znanosti teunapređenju i zaštiti čovjekove okoline.Članovi Udruge mogu biti znanstveni,stručni i javni djelatnici iz raznih područjadjelovanja kao i građani i mladež koji želesvojim radom pridonijeti ostvarivanju ciljevai zadataka Udruge, a osobito na podizanjui zaštiti čovjekova okoliša.«Organi Udruge HLOJA su Skupština,predsjednik Udruge i Nadzorni odbor.Prihodi Udruge su članarina, prilozi, prihodiod predavanja i si. Za predsjednikaHLOJE ponovno je izabran Ivan PlešeLukeža, dipl. ing. šum. HLOJA ima trenutnoosamdesetak članova, a sjedište joj je uDelnicama, Supilova 32 (Uprava šuma Delnice).Tijekom narednog razdoblja, pored većspomenutih aktivnosti u cilju razvijanja iunapređenja ekološke znanosti i općenitopopularizacije ekologije, članovi HLOJE ćesudjelovati na konferencijama, kongresima isimpozijima u zemlji i inozemstvu,priređivati stručna savjetovanja i sastanke natemu ekologije, organizirati ekskurzije zasvoje članove i šire, a po potrebi surađivatisa srodnim udrugama u zemlji i inozemstvute sa znanstvenim i prosvjetnim ustanovama,gospodarskim i drugim organizacijama.(P)zemljišta na 29 ha, sanacija i obnova šuma na18 ha, popunjavanje na 4,2 ha, prihranjivanjena 76,33 ha...Radovi na uzgajanju šuma planiraju sena osnovi Elaborata uzgoja, zaštite iuređivanja šuma, sukladno kojima revirniciobavljaju radove u JBR i PBR po vrstamasvaki u svom reviru. Svaki elaborat sadržikarte s ucrtanim predviđenim radovima poobjektima, kategoriji terena i uz jedinstvenuprimjenu normativa »Hrvatskih šuma« p.o.Zagreb, a koje vrijede za preborne šumeHrvatske. Sredstva za radove u JBR i PBRosiguravaju se sukladno članku 68. Zakona ošumama, prodajom drvnih sortimenata, zaJBR se izdvaja 15 posto, a za PBR 3 posto.(P)UPRAVA SUMA DELNICEObrada informacijaračunalomOve godine navršit će se dvanaest godinaod uvođenja obrade informacija u poslovanjugoranskog šumarstva uz pomoćračunala. Započelo se 1986. g. u tadašnjemGPŠG Delnice zapošljavanjem jednogstručnog suradnika na poslovima razvojaAGP u Odjelu za razvoj. Koje li slučajnosti- taj prvi čovjek koji započinje težak rad nauvođenju i obuci zaposlenika na računalimau tadašnjem GPŠG je Branko Meštrić, dipl.ing. šum., danas šef Informatičke službe uDirekciji. Uz njega su u tim počecima kaonajveća potpora i stručna pomoć i mr. se.Milan Zdjelar, dipl. ing. šum., tada šefRazvoja u GPŠG Delnice, te Branko Malnar,oecc, danas zaposlenik Informatičkogodjela u Upravi šuma Delnice.Započelo se skromno vlastitim snagama iznanjem. Tijekom godina pored »pokrivanja«svih segmenata u poslovanjuračunalima vrši se i osposobljavanje ljudi zarad na tim računalima, pa je danas gotovodvjestotinjak zaposlenika Uprave šuma Delniceosposobljeno za rad na računalima.U Informatičkom odjelu Uprave šumaDelnice danas je zaposleno šestero ljudi, triorganizatora obrade podataka, dvainformatičara i šef Odjela. Uz stručnu ekipiranostraduje i to što je u Upravi šuma Delnice,po šumarijama i stručnim službama instaliranooko pedesetak računala. Svih četrnaestšumarija povezano je elektronskompoštom sa stručnim službama, tako da se usvakom trenutku putem računala mogu primitii slati podaci na relaciji šumarija-stručneslužbe i obratno. Na istinačin Uprava šuma Delnice povezana je i sDirekcijom u Zagrebu. Od ožujka 1996. g.priključeni smo i na Internet - svjetskumrežu podataka«, govori šef Odjela NinoslavPleše, dipl. oecc.Od znakovitijih programskih aplikacijakoje se svakodnevno koriste u radu, trebaspomenuti HSPRO-praćenje proizvodnje,HSDOZ-doznaka, HSUREL-uređivanješuma. Posebnim programskim aplikacijamaprate se kalkulacije, planovi, kadrovski i općiposlovi.Zelja je stručnjaka iz Informatičkogodjela da se po šumarijama instalira još višeračunala, da se još više zaposlenika osposobiza rad na tim računalima.»Zadovoljni ćemo biti onda kada svakiinženjer Uprave šuma Delnice bude umogućnosti koristiti računalo u svom svakodnevnomobavljanju radnih zadataka. To je iželja kojoj težimo, a to će i biti potvrda današe zalaganje, trud i vrijeme na radnommjestu nisu bili uzaludni«, govori gospodinPleše.(P)


LEMPRIKA(Viburnum thinus)često u životu, kad čovjeka napuste mnogi prijatelji utrenucima kada su mu najpotrebniji, pojavljuju se osobe speriferije njegove pozornosti i svojim pristupom daju muoslonac na koji nikad nije računao. Iz takvih životnihprilika nastala je i ona narodna »Na muci se poznajujunaci«.U životu bilja našeg podneblja, ova bi slika odgovaralalempriki!Ovaj grm u mcditeranu cvateusred zime sa svojimotmjenim bijelim grozdastimc\'atom, unoseći tako radost unaš život kao malo koja vrsta.Tijekom cijele godine jeizuzetno samozatajan, moglobi se reći čak i neugledan.Njegovo tamnozeleno ikožnato lišće u borbi s vrelimljetom kao da djelujesumorno. Ipak, zimi, kada nassvi napuste, on svojomcvjetnom ljepotom prekriva tusumornu sliku i kao da namotkriva dio ljetne toplinesačuvane samo za nas. (š)


,^%..^

More magazines by this user
Similar magazines