8. broj 23. veljače 2012.

croatica.hu

8. broj 23. veljače 2012.

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJglasnikGodina XXII, broj 8 23. veljače 2012. cijena 100 FtNa premijeri židanske komedije„Miho se mora ženiti!”briljirali su Joško Ravadić i Ivan PantošFoto: Timea Horvat


2 23. veljače 2012. HRVATSKI GLASNIKAktualnoVrpca može simboliziratii odsječenost, a i vezuTekućeg su mjeseca održane svečanosti predaje maturalnihvrpci u srednjoškolskim ustanovama, jednako tako i u našimhrvatskim dvojezičnim gimnazijama u Budimpešti i Pečuhu.Komadić vrpce simbolizira prekid jedne niti, niti godina provedenihu ustanovi koja simbolično povezuje đake u jednuustanovu, u jednu zajednicu. Presječena vrpca na komadiće,iz koje svakom učeniku 12. razreda dodjeljuje dio, simboliziraprekidanje niti djetinjstva, početak ulaska u svijetodraslih, u svijet samostalnosti. Premda je nit vrpce prerezana,iz nje kod svakog ostaje po jedan komadić, koji ćepodsjećati na provedene dane u ustanovi. U našim hrvatskimgimnazijama maturalnu vrpcu preuzelo je ukupno 45gimnazijalaca, 21 u Budimpešti i 24 u Pečuhu. „Vi ste budućahrvatska inteligencija” – kazao je Mišo Hepp, predsjednikHDS-a, pozdravljajući ovogodišnje maturante u Pečuhu.Četrdeset pet osoba koje maturiraju u našim gimnazijama,dio svoje mladosti provele su u hrvatskom okružju, u hrvatskomduhu upravo u godinama kada im se oblikuje ličnost.Učenici hrvatskih gimnazija proveli su svoje godine u jednoj„hrvatskoj oazi” gdje nisu usavršili samo svoje znanje hrvatskogajezika, nego dobili mnoge druge sadržaje preko kojihim se razvijala nacionalna svijest. Četrdeset pet maturanatapo godini dobra je brojka za našu zajednicu ukoliko većinaostaje u blizini svoje zajednice, ukoliko i nadalje imamogućnosti da se uključi u život Hrvata u Mađarskoj.Provedemo li malo zbrajanje, tijekom deset godina u našimgimnazijama maturira najmanje 400 osoba, nazovimo ihbudućom našom inteligencijom, no ipak mladi su vrlo slabozastupljeni u našem javnom životu, u našim narodnosnimsamoupravama. Uzroci su sažeti. Dospije li tko poslije maturena fakultet, velik dio svog vremena provede učenjem.Ukoliko izabere struku koja se sluša na jeziku većinskognaroda, manje je u dodiru s hrvatskim jezikom, stoga se islabije zanima za programe hrvatske zajednice. Nakondiplome slijedi traženje radnoga mjesta. Uspije li ga naći uregiji gdje žive i Hrvati, veća je vjerojatnost da će se uključitiu javni život hrvatske zajednice. Naravno, mnogo togaovisi i o vrsti radnoga mjesta jer, treba priznati, danas nanajviše radnih mjesta radi se više od osam sati, a da ne spomenemda mladi ljudi trebaju se uhodati u rad, a kadšto uzrad moraju završiti i neku kvalifikaciju. Što je s onima koji nedobivaju odgovarajuće radno mjesto u našoj državi, onimaostaje inozemstvo. Ako je inozemstvo Hrvatska, onda će imse još više jačati hrvatska samobitnost, znanje jezika itd., aliako je to neka druga zemlja, posvema se odstranjuje odsvoje zajednice.Matura se zove i ispit zrelosti, no koliko je zrela jedna osobanakon mature, to je upitno. S lakoćom mogu izjaviti da većinamaturanata još nije. Da bi tko postao zreo, potrebno jesteći iskustvo na raznim poljima života, a dok to ne stekne,nužna mu je pomoć od iskusnijih odraslih. Naša zajednicatreba pripaziti na to da svoju mladu inteligenciju zadrži, davodi računa o njoj, jer bez nje ne može ostvariti nadobudnubudućnost. Vodimo li dovoljno računa o našoj hrvatskoj mladeži?Dovoljno li je podijeliti nekoliko stipendija ili godišnjejedanput održati susret mladeži? Hoće li taj jedan susretriješiti problem? Postoji li neka strategija za njihovo uvođenjeu javni život? Osjećaju li da njihova zajednica skrbi onjima, da su vrijedni članovi hrvatske zajednice? Komadićmaturalne vrpce, koja je simbol napuštanja neke zajednice,može biti i simbol pripadanja njoj ako se komadići vrpce višeputa poslože kao puzle slagalice, jer hrvatska mladež volislagalicu, voli se međusobno družiti, samo joj treba datimogućnost da se uključi i u javni život hrvatske zajednice.Bernadeta Blažetin„Glasnikov tjedan”Poklade su, poklade su, milolane moje; barem da su,barem da su u godini troje.Pokušali smo otjerati zimuprošloga vikenda. I snijeg seprestrašio pred karnevalskimludilom, pa se počeo topiti.Mohački Šokci tjeraju zimus prastarim običajima, kojisu dio svjetske nematerijalnebaštine. Naime u rujnu 2009. godineUNESCO je temeljem Konvencije oformioReprezentativnu listu nematerijalnekulturne baštine čovječanstva na kojuje, na prijedlog Mađarske, upisanmohački Ophod bušara, stoljetni običajhrvatskoga puka u Mohaču. Kroza stoljećahrvatsku zajednica uMohaču – onu koja je izgradilagrad oko Kolišća, Ledinke,uz Dunav, onu koja je ljubomornočuvala, tkala i slagala uškrinju predmete i duhovnubaštinu predaje, posebnost,kulturu i jezik, i onda kada jebila zabranjivana i proganjana,a njeni običaji nazivani nemoralnimai barbarskima – odlikovalaje ustrajnost, prkos ihrvatski, onaj neopisivi šokač -ki ponos. Ponos slagan u škrinjubaštine za nadolazeće naraštaje.Dvadeseto stoljeće, doba je ubrzane asimilacije,koja je svoj zamah doživjela uporatnim godinama svjetskih ratova,gašenjem onoga što je najsvetije u očuvanjusamosvojnosti, gašenjem mogućnostiučenja materinjeg jezika, vjerskihobreda na materinskom jeziku u «svojim»crkvama, izgublje noš ću i nesnalaženjemte nepronalaženjem načina očuvanjasvega onoga što čini identitet, a toje u prvom redu jezik. Jer ni bušar nijebušar, onaj pravi «šo kački», ako ne znahrvatski «divaniti». I tako sve do danas.Mala zajednica pokušava okupiti i odreditisebe, pa i ulogu Ophoda bušara uturističkoj i kulturološkoj ponudi gradaMohača kao sredstvo potvrde svojeopstojnosti, kao potvrdu prošlosti, sadašnjostii budućnosti mohačke Šokadije.Kao način njegovanja kolektivne uspomene,koja u ovim nesigurnim vremenimačuva na cionalnu svijest u onih kojije još uvijek žele njegovati i izgrađivati.Vrijeme poklada, pa i ovogodišnjih,pokazalo je mnoštvom balskih i mas -kenbalskih priredaba u organizacijipolitičkih i civilnih organizacija Hrvatau Mađarskoj, od Gradišća do Bačke,kako se Hrvati vole okupljati i ondakada im je, kao i svima podjednako,teška svakodnevica. Balova je bilo bezbroj,ne znam koliko, ali mislim kakoviše nego inače. Nije bilosela, grada, u kojem se naneki način zajednica nijesastala, radovala se u pokladnomrazdoblju koje je iza nas.Od prela, sijela, seoskih balova,regionalnih balova, školskihbalova, mnogobrojnihmas kenbala, fašenjaka, ženskihpoklada, prela bez granica,lakomaca, ribičkih, športskih i lovačkihbalova do građanskih balova uotmjenijim prostorima. Neki su biliviše, neki manje posjećeni, orkestri suse naradili, pa je došlo vrijeme da i oniuzmu predah. Za nas sve koji smo natrenutak u balskoj vrtoglavici zaboraviliKroza stoljeća hrvatsku zajednica u Mohaču– onu koja je izgradila grad oko Kolišća,Ledinke, uz Dunav, onu koja je ljubomornočuvala, tkala i slagala u škrinju predmetei duhovnu baštinu predaje, posebnost, kulturui jezik, i onda kada je bila zabranjivanai proganjana, a njeni običaji nazivaninemoralnima i barbarskima – odlikovala jeustrajnost, prkos i hrvatski, onaj neopisivišokački ponos. Ponos slagan u škrinju baš -ti ne za nadolazeće naraštaje.na brige, slijedi vrijeme pokore i otrježnjenja,te sumiranja balske sezone. Unekim je našim krajevima bilo više, unekima i previše, a u nekima i nije bilohrvatskih balova. Sviralo se i plesalo naglazbu naroda i narodnosti, u duhu uvriježenehrvatske snošljivosti i gostoljubivosti.Neki su svjesnije birali glazbu, aneki nisu znali što da biraju. Ali su seokupili, i to je dobar početak za pričukoja dotjerivanjem za nekoliko godinamože postati hrvatski prepoznatljivija.Bit će to onda ako kao organizatorishvatimo kako i bal u pokladnom razdobljumože biti platforma za mogućepostignuće ciljeva, jačanje osjećajahrvatske pripadnosti i posebnosti, hrvatskogajezika, samobitnosti, kolektivnesvijesti o prošlosti, sadašnjosti i budućnostizajednice.Čista srijeda nam je zakucala navrata, otvorili smo ih i pustili korizmu unaše domove i srca. Oprali smo i pos -ljed nje naslage masti s naših sudovapepelom, naravno, simbolično, objesililarfe, haljine i balska odijela, maske dosljedeće balske sezone i budućega druženja.Na stranicama vašega tjednika,poštovani čitatelji, slikom i riječju op -raštat ćemo se od ovogodišnjih pokladajoš tjednima.Branka Pavić Blažetin


HRVATSKI GLASNIK 23. veljače 2012. 3Aktualno: Postroženi uvjeti djelovanja civilnih udrugaZasjedalo Predsjedništvo SHM‐a:Savez ojačati kao političku udrugu!Novi zakon postrožio je uvjete djelovanja civilnih udruga, što od njih zahtijeva određenoprofesionaliziranje rada. Naprimjer neprofitna udruga mora raspolagati s odgovarajućimresursima za zadovoljavanje zajedničkih potreba društva i pojedinca te iskazati odgovarajućudruštvenu potporu, k tome još i voditi dvostruko knjigovodstvo. Pitanje je samo kakoće se time nositi male, pa i naše narodnosne udruge, koje raspolažu sa vrlo skromnimresursima i mogućnostima, i još skromnijim novčanim sredstvima za djelovanje.Od strateškog je interesa da se Savez učvrstikao politička, ali neprofitna civilna udruga,jer samo tako može zadržati pravo postavljanjakandidata na izborima za narodnosnesamouprave – jedan je od najvažnijih zaključakaPredsjedništva Saveza Hrvata u Ma -đarskoj, koje je zasjedalo 10. veljače u Baji.Sukladno tome prihvaćeni su i prijedlozi bitniza budućnost krovne civilne udruge uoči sazivanjanajvišeg tijela, Kongresa SavezaHrvata. Savez se i dalje zamišlja kao udrugakoja će svoje djelovanje obavljati u šest ravnopravnihpovijesno-zemljopisnih regija, putemsvojih regionalnih ogranaka.Predsjedništvo Saveza Hrvata u Mađar -skoj zasjedalo je u krnjem sastavu jer na sjednicikoja je održana u prostorijama gradskogodmarališta na Petőfievom otoku, nije nazočiočlan Predsjedništva iz Pomurske regije.Ipak, svi drugi članovi su bili, pa su uz predsjednikaJosu Ostrogonca sjednici nazočiliJelica Pašić Drajkó (Budimpešta i Peštanskaregija), Ivan Gugan (Baranja), Čaba Horvath(Gradišće), Angela Šokac Marković (Bačka),Jozo Solga (Podravina), kao stalni pozvani spravom vijećanja predsjednik Odbora za finan -cije i nadzor Mijo Štandovar te kao stručnjakpravnik Attila Buzál. Nadalje kao gost, uimesuvlasnika Neprofitnog poduzeća „Croatica”nazočio je i Mišo Hepp, predsjednik Hrvatskedržavne samouprave.Nakon pozdravnih riječi predsjednik JosoOstrogonac uz ostalo reče kako za predstav -nika Pomurske regije ništa ne zna, stoga njegavjerojatno neće biti. Kako je naglašeno,sukladno ranijoj odluci Predsjedništva donesenoj20. siječnja u Budimpešti, uplatom članarinePomurska bi regija mogla ostvaritipravo na jednog delegata na Kongresu SavezaHrvata u Mađarskoj, koji će se održati 21.trav nja ove godine Budimpešti.Uz ostalo predsjednik Ostrogonac je izvijestiočlanove Predsjedništva kako je Savezputem Temeljnog koordinacijskog fondaWekerle za djelovanje dobio 3 310 500 forinta,poteškoća je samo u tome što je potpora naSavezov račun stigla tek u studenom prošlegodine. Da Savez nije imao uplate od članarina,onda bi njegovo djelovanje tijekom godinebilo onemogućeno. Zbog toga se nisu uspjeliobračunati s 470 tisuća, a problem je što se tomora učiniti najkasnije do 30. siječnja ovegodine. Postavljeno je još i pitanje raspodjelesredstava po regijama na temelju dosadašnjeprakse, ali i prema (ne)uplati članarine pojedinihregija.Kako je i najavljeno, raspravljalo se o pripremamaza Kongres, o konkretnim i operativnimpitanjima njegova sazivanja, o nacrtuili glavnim smjernicama izmjene i dopuneStatuta, a među raznim i o poslovanju Nep -rofitnog poduzeća «Croatica». Nadalje članovimaPredsjedništva predstavljeno je izvješćeo radu SHM-a za razdoblje između 2006. i2011. godine, kako bi ga eventualno dopunili,a koje će biti dostavljeno delegatima naKongresu.Sukladno ranijim odlukama, Predsjed -ništvo je jednoglasno prihvatilo da se po utvrđenomključu moraju održati izbori delegatapo regijama i najkasnije do 30. ožujka dostavitizapisnici, nakon čega će se do 6. travnjadelegatima poslati pozivnica i pismeni materijalza Kongres. Za dnevni red Kongresapredloženo je: 1. Izvješće o radu i financijamaza petogodišnje razdoblje između 2006. i2011. godine, 2. Rasprava o izmjeni i dopuniStatuta i 3. Izbor novih dužnosnika po izmijenjenomi dopunjenom Statutu.Nakon operativnih pitanja prišlo se ras -pravi o novom Statutu, zapravo o izmjeni idopuni postojećeg i njegovu usklađivanju sodredbama Zakona iz 2011. godine o pravu naudruživanje, o pravnom statusu neprofitneudruge, te djelovanju i podupiranju civilnihudruga, ali isto tako i prijedlozima za donošenjepolitičkih odluka oko budućeg ustrojstva idjelovanja krovne civilne udruge Hrvata uMađarskoj. Kako je u raspravi više putanaglašeno, Savez mora ojačati svoju političkuulogu. Sukladno odredbama novog zakonapotrebno je usklađivanje Statuta, među ostalimagodišnje sazivanje vrhovnog tijela kongresaili skupštine, ostvariti pravni status neprofitneudruge, jer samo ona ima pravo napostavljanje kandidata na narodnosnim izborima.Politički je neophodno da ostvarimo prav -ni status neprofitne udruge ako želimo bitijaka civilna udruga koja će biti glavni čimbenikna izborima za Hrvatsku državnu samo -upravu – istaknuo je uz ostalo predsjednikOstrogonac. Prema riječima pravnika AttileBuzála, status neprofitne udruge stručno jepitanje, a za to je potrebno provesti odgovarajućeodredbe zakona kroza Statut. Savez nemože biti samo kulturna nego u prvom redupolitička udruga koja se na toj bazi moraučvrstiti. To je političko i strateško pitanje, jerako nije neprofitna udruga, onda nema pravokandidiranja na izborima, smatrao je JozoSolga, član Predsjedništva iz Podravine. Onje dodao kako bi valjalo pojačati udrugu iadministracijski i gospodarski, možda i zapoš -ljavanjem profesionalca da bi se stvorili odgovarajućiuvjeti za rad po zakonu. Primjerice,neprofitna i istaknuto neprofitna udruga moravoditi dvostruko knjigovodstvo. Ako se to neuradi, onda se može dogoditi da ostanemobez državne udruge za postavljanje kandidata,zaključio je Solga.Na temelju narečenog Ivan Gugan, članPredsjedništva iz Baranje, postavio je pitanjekako osigurati potrebna sredstva i uvjete zarad, primjerice za profesionaliziranje rada.Prema Solgi, samo tako da se zadrži članarinau postojećem iznosu, a najavljeno je da ćeTemeljni koordinacijski fond Wekerle priznatii spomenute troškove.Što se tiče konkretnih odredaba Statuta,Predsjedništvo osim drugog predlaže da ostanepostojeći sustav kandidiranja na Kongres,da svaka učlanjena udruga ima pravo na jednogdelegata, a da svakih 25 pojedinačnihčlanova može delegirati po jednog, da se birasedmočlano Predsjedništvo, sastavljeno odšest regionalnih članova i predsjednika, da seradi operativnijeg rada ukine Zemaljsko vijeće,da se dužnosnici biraju na četiri godine, ada se zamjenik predsjednika bira od članovaPredsjedništva na prijedlog predsjednika.Sukladno prihvaćenim načelima i prijedlozima,povjeren je pravnik Attila Buzál da izradikonačni prijedlog novog Statuta najkasnijedo početka ožujka.Pošto je Skupština HDS-a već prihvatilaPoslovanje Neprofitnog poduzeća Croatice za2012. godinu, kao suvlasnik isto mora učinitii Zemaljsko vijeće Saveza Hrvata, stoga jemeđu raznim pitanjima bilo riječi o Cro -aticinu poslovanju. Uz ostalo je prihvaćenoda se na idućoj sjednici Zemaljskog vijeća,koju će održati na dan sljedeće SkupštineHDS-a, predloži na usvajanje Poslovni planCroatice te da se donese odluka o potvrdi iliizboru novih članova u petočlani Nadzorniodbor. Prema svome udjelu u vlasništvu HDS(97%) bi dobio četiri, a Savez (koji svojih 3%ostvaruje vlasništvom prostorija) jednogačlana. Kako je naglašeno, vlasnički upis uzemljišne knjige je u tijeku.S. B.


4 23. veljače 2012. HRVATSKI GLASNIKPEČUHNatječaj za besplatnuuporabu Centra „Kodály”Neprofitno d. o. o. za upravljanje ostav -šti nom Zsolnay raspisuje natječaj zacivilne udruge za besplatnu uporabuCentra „Kodály” u Pečuhu. Dobitninatje catelji mogu jednom prigodom beznajamnine organizirati priredbu između1. rujna 2012. i 31. srpnja 2013. godine.Otkako je otvoren u prosincu 2010. godine,narečeni je Centar postao najvažnijimkoncertnim i konferencijskim središtemgrada Pečuha i južnozadunavske regije. Unjemu redovito organiziraju međunarodnopriznate koncerte ozbiljne i zabavneglazbe, stručne susrete i skupove. Objav -ljeni natječaj osigurat će mogućnostcivilnim udrugama sa skromnijim materijalnimmogućnostima kako bi se mogleposlužiti prednostima koje pruža Centar„Kodály”. Do sada su usluge Centra bilena raspolaganju samo na poslovnoj baziza veliku najamninu. Civilne se udrugemogu natjecati za organiziranje konferencijai koncerata, a dobitnici će se moćikoristiti osnovnim infrastrukturalnim itehničkim uslugama. Nakon vrednovanjapristiglih natječaja, konačnu odluku odobitnicima donijet će Odbor za kulturu iobrazovanje grada Pečuha. Natječaji semoraju predati do 28. veljače 2012. godineu elektronskom obliku na kodalypalyazat@zsn.huili poštanskim putem naadresu održavatelja Centra „Kodály”:Zsolnay Örökségkezelő Nonprofit Kft.,Pécs, H-7603 Pécs, Pf.: 27.ZAGREB – Ministrica vanjskih i europskihposlova Vesna Pusić zahvalila je ministruvanjskih poslova Mađarske Jánosu Martonyiuna ratifikaciji Ugovora o pristupanju RepublikeHrvatske Europskoj Uniji u Mađarskom parlamentu.Telefonskom razgovoru, koji je uslijedionakon ratifikacije u Mađarskom parlamentu,ministrica Pusić izrazila je zadovoljstvopovodom ove, druge po redu, ratifikacijehrvatskoga pristupnog ugovora. Posebice jeistaknula važnost ratifikacije u kontekstu njezinapredstojećeg službenog posjeta Mađar -skoj 24. veljače. Ministar Martonyi čestitao jeministrici Pusić i Republici Hrvatskoj napostig nućima u pristupnom procesu za punopravnočlanstvo u Europskoj Uniji, te izraziozadovoljstvo gotovo jednoglasnom potporomMađarskog parlamenta hrvatskom pristupnomugovoru. (mvpei.hr) Dodajmo kako ćese, po saznanjima Hrvat skoga glasnika, ministricaPusić 24. veljače na VeleposlanstvuRepublike Hrvatske sresti s predsjednikomHDS-a Mišom Heppom i predsjednikomSaveza Hrvata u Mađarskoj Josom Ostro -goncem.Savjetnica hrvatskoga jezika u Gradišću,Edita Horvat‐Paukovićo maturanti i jezični nastava u SamboteluŠest novopečenih maturantov (odzgor sliva)Boris Horvat, Alex Škrapić,Marton Wagner, Tamaš Haklić, (odzdol sliva) DoraMeršić, Edita Horvat-Pauković i Ana PaukovićPeto ljeto postoji mogućnost za sambotelskesridnjoškolce da položu maturuna hrvatskom jeziku u Gimnaziji„Dorottya Kanizsai”. Koncem prošlogaljeta je šest petroviskih mladihHrvatov i Hrvatic najprlje pismeno,potom usmeno dokazalo svoje jezičnoznanje, za što je bila odgovorna EditaHorvat-Pauković, ravnateljica Dvojezičneškole u Petrovom Selu i savjetnicaza hrvatski jezik u Gradišću. – Sadsu maturirali oni, ki su na četvrtojgodini gimnazije. Svi su moji bivšiučeniki osnovne škole. Pismeni dio sunapravili u oktobru, a usmeni dio suimali krajem novembra. Ako samdobro prebrojila, onda dosad, zaminulih pet ljet, šesnaestimi-osamnaestimisu maturirali iz hrvatskoga jezikau Sambotelu. Većinom su to našibivši školari iz Petrovoga Sela, kim jeosigurano da na ov način se bavudalje hrvatskim jezikom i na kraju učenjadostanu i službeni dokument. I meni osobnoje to rezultat da nisu čisto zaos tavili hrvatskijezik za osnovnom školom, a s druge strane toje bio i njev izbor da su iz hrvatskoga maturirali.Jako se veselim jer oni su stvarno mojibivši učeniki, vridni su i zais tinu su se trudili,da im bude uspješan ta ispit. Četvorke i peticesu dobili, tako da mislim da po zahtjevi sunapravili sve ono, što je nek moguće.Naravno, vidi se i čuje se, ki, kako i koliko sepomina po hrvatski doma – je objašnjavalapetroviska pedagoginja ka je još dodala daideju ove sridnjoškolske nastave je ona počelaforsirati, pred petimi ljeti u školi ku supohadjale i nje kćerke. Ona dica ka su upisanau ovu gimnaziju, tako i njevi roditelji napočetku školskoga ljeta čuju za ovu mo gućnost,a kako je rekla Edita Horvat-Pau ković, itim drugim sridnjoškolcem su vrata otvorenaki se ne uču u ovoj gimnaziji. Hrvatske urenisu označene u školskom ras poredu, nego jeto dosad tako išlo da dvakrat su se mogli najtiu tajednu školari s učiteljicom u PetrovomSelu. Pokidob su svi iz istoga sela, to je takobilo logično i komotnije. Prlje mature supoložili razredne ispite na kraju svakoga školskogaljeta i iz hrvatskoga jezika. Kako je tomoguće i iz drugih predmetov, ako najavljenikina vrime zgotovu svoje ispite, more sematura najpr donesti, kako se je to dogodilo iu ovom slučaju. Editu Horvat Pauković smopitali i za tu vist, za ku se jedno vrime većpomina u našem krugu, da je predsjednikŽeljeznožupanijske skupšćine, Ferenc Kovács,ponudio Hrvatom u Kisegu jednu zgraduza hrvatsku sridnju školu. – Prije nekolikoljet smo dobili mogućnost za podučavanjehrvatskoga jezika u Kermendu u jednoj gimnaziji,jer to je palo pod županijsko financiranje,ali Kermend je opet varoš koga ne pohadjajujako naši mladi. Sad sam čula da uKisegu su isto tako ponudili jednu ustanovu.Moje mišljenje je to da je centar ipakSambotel i dica se javljaju u sambotelskeškole. Dakle, svakako bi morali razgovaratiod toga da u dotičnom gradu, u ne koj školinajdemo najbolje rješenje za ov problem.Donidob mislim da nam i ova mogućnostodgovara u Gimnaziji „Dorottya Kani zsai”,ako uprav željimo nešto imati u ruki.Iz sridnje škole smo u riči skoknuli i uosnov ne škole u Sambotelu, kade trenutačnojoš i u dvi škola teče hrvatska nastava. S timda u Osnovnoj školi „Mihály Váci” nij’ učenikovu 1. i 2. razredu, na prošnju roditeljevdice, ka su pohadjala čuvarnicu Mesevár, odoktobra je pokrenut kružok hrvatskoga jezika,u Evangeličkoj školi „Sándor Reményik”.– Koliko ja znam o toj situaciji, jednu uruimaju u tajednu u ovoj školi, ne znam da li jeto vridno ovako početi, jer teško je sakupljatijednu grupu ku pohadjaju učeniki iz raznihrazredov. Mislim da je najveći problem uSam botelu to da nije bila uprav najbolja idejaodnesti hrvatsku grupu u Váci školu, jer jedaleko od centra grada, a roditelji imajumogućnost izabrati svojemu ditetu najbolju injim najbližu osnovnu školu. Zasad nimampodatke kolikimi odnesu u ovu školu ili kolikimiodnesu u Váci školu svoje dite, ali ni ujednoj školi sigurno nimaju tako veliki brojučenikov da bi bilo vridno ostaviti u dvi školaovu nastavu – je rekla savjetnica za hrvatskijezik, kojoj smo obećali da slijedeći naš putpelja u sambotelsku osnovnu školu, kade seuču najmladji školari po hrvatski.-Tiho-


HRVATSKI GLASNIK 23. veljače 2012. 5Otvoren projekt u okviru IPA programa prekogranične suradnje Mađarskei Srbije – Bikića i LemešaEtnoizložba i prelo bez granica u BikićuNiz ovogodišnjih pokladnih zabava, prela ibalova, u subotu, 11. veljače, nastavljen jeistovremeno u tri bačvanska naselja. UBaćinu je održano Racko prelo, u AljmašuBunjevačko prelo, a u Bikiću nakon nekolikogodina ponovno Prelo bez granica.Iako malobrojna, zajednica bunjevačkihHrvata u Bikiću nije malodušna, a to najboljepokazuje i organiziranje najvećega prela uBačkoj, i u prošlosti i ove godine. ČlanoviHrvatske samouprave Bara Jagić, Jovanka Iš -panović Michler i Ivan Veles, na čelu s predsjednicomMarijom Petreš Szabó, imali supune ruke posla jer su očekivali 450 gostiju.Oslanjajući se na višegodišnje iskustvomeđunarodnih prela bez granica, kojima jejedan od ciljeva otpočetka bilo prekograničnopovezivanje hrvatske zajednice, ove su godineu suorganizaciji mjesne Hrvatske i Seoskesamouprave priređeni dvodnevni Hrvatskidani. Bilo je to ujedno i otvaranje projekta uokviru IPA programa prekogranične suradnjeMađarske–Srbije, odnosno Bikića i Lemeša(Svetozar Miletić).Tako je u petak, 10. veljače, u mjesnomdomu kulture otvorena mjesna etnoizložba,postavljena bunjevačka soba, uza svesrdnupomoć kaćmarske bunjevačke udruge, nakončega je prikazan šaljivi igrokaz «Stipanovaprinceza» što su ga izveli gosti iz Srbije, članoviHrvatskobunjevačkog kulturno-umjetnič -kog društva „Lemeš”. Kako nam reče organizator,svojom nazočnošću otvorenje izložbe ikazališnu predstavu uveličali su Joso Ostro -gonac, predsjednik Saveza Hrvata u Mađar -skoj, i Angela Šokac Marković, predsjednicaBačkog ogranka SHM-a.Sutradan, 11. veljače, priređeno je i Prelobez granica, a unatoč snježnom i hladnomnevremenu, u mjesnoj športskoj dvorani okupilose 350-ak (možda i više) gostiju izLemeša, Bikića i okolnih naselja.Kako je uz ostalo nakon pozdravnih riječiOrkestar Vizin u proširenom sastavuBal su otvorili László Kovács, bikićkinačelnik, i zastupnica tamošnje Hrvatskesamouprave Bara Jagićnaglasio načelnik sela László Kovács,Hrvatski su dani ostvareni u okviru projektaIPA programa prekogranične suradnje Mađarskei Srbije, putem uspješnoga zajedničkognatječaja Bikića i prijateljskog Sve tozaraMiletića u Srbiji, s naslovom „Jačanje obostranihdruštvenih veza Bikića i Miletića ukrugu žitelja dvaju naselja”. Pomoću osvojenepotpore u iznosu 96 051 euro, u oba naselja2012. i 2013. godine održat će se po tri priredbe.Kao prvu priredbu u Bikiću, u su rad njis mjesnom Hrvatskom samoupravom, organiziralisu Hrvatske dane, a u okviru njih etnoizložbu,igrokaz i Prelo bez granica. Ovegodine u okviru navedenog projekta prireditće još i Duhovske dane sela zajedno s Danomdjece, a sljedeće godine Športske dane zavikend. Projekt, koji se ostvaruje supotporomEuropske Unije, uz priređivanje navedenihpriredaba uključuje i djelomičnu obnovudoma kulture, izmjenu vrata i prozora te osuvremenjivanjesanitarnog čvora športske dvorane.Svojom nazočnošću priredbu su uveličalialjmaški gradonačelnik Balázs Németh iizaslanstvo prijateljskog Miletića, te zastupnicinarodnosnih samouprava iz okolnih naselja.Nakon pozdravnih riječi načelnikaKovácsa i zastupnice Hrvatske samoupraveBare Jagić, u prigodnome kulturnom programu– koji se odvijao na živoj etnosceni iispred nje, bunjevačke sobe na pozornici,kojom je ne samo uljepšana športska dvorananego je stvoren i ugođaj nekadašnjih prela –nastupili su gostujući i domaći izvođači.Prelo je otvoreno s preljskom pjesmom „Koloigra, tamburica svira” u izvođenju Orkestra„Vizin” iz Pečuha. Kulturno-umjetničkodruštvo „Tanac” iz Pečuha u pratnji Orkestra„Vizin” prikazalo je podravske, bunjevačke,šokačke i bošnjačke plesove, učenici hrvatskogkružoka mjesne osnovne škole predstavilisu se stihovima i pjesmama na bunjevač--kohrvatskom, HBKUD „Lemeš” iz Miletićaspletom bunjevačkih plesova i Tamburaškisastav iz Bikića s poznatim bunjevačkimmelodijama.Nakon prigodnog programa, dobro raspoloženjenastavljeno je zajedničkim velikimkolom, a druženje okupljenih zajedničkomvečerom uz dobru kapljica vina.U nastavku večeri za dobro raspoloženjepobrinuo se „Vizin” te dramski umjetnik ipjevač Stipan Đurić, pa je zabava potrajala dositnih sati.Tekst i slika: S. B.Nastupili su članovi hrvatskoga kružoka u bikićkoj osnovnoj školi


6 23. veljače 2012. HRVATSKI GLASNIKPrvi broj časopisa Zornica novaNedavno, u siječnju, u organizaciji pečuškoga Hrvatskoga kluba Augusta Šenoe i vjerskogčasopisa Zornica nova, u Klubu je predstavljen prvi broj vjerskog časopisa Zornica nova.Predstavljanju su sudjelovali velečasni Franjo Pavleković, Judit Klein, Milica Klaić Tarađija iPjevački zbor Augusta Šenoe.Zornica nova časopis je čiji je osnivačZaklada Zornica, glavna urednica MilicaKlaić Tarađija, a prvi broj Zornice noveostvaren je uz novčanu potporu KárpátmedenceiMűhely Alapítvány, Pécs i TomigoBt. Časopis se nije tematski pobliže odredio,ni u impresumu ni u možebitnom podnaslovu,ali listajući ga, a i nazočeći na predstavljanjute čitajući kako je stručni savjetnik velečasniFranjo Pavleković, župnik pečuške crkve Sv.Elizabete, jasno nam je kako to želi biti časopisvjerskoga karaktera na hrvatskom jeziku uMađarskoj. S obzirom na ime, Zornica nova,i utemeljitelja, Zakladu Zornica, časopis jesvo jevrsna obnova, kako i kaže Milica KlaićTa rađija, urednica nekadašnjega vjerskogčasopisa koji je sporadično (ali ipak barjedanput godišnje) izlazio od Božića 1990. doBožića 2002. godine. U obraćanju čitateljimaMilice Klaić Tarađije čitamo: „(...) tako iZornici koja je nakon deset godina šutnje imirovanja ponovo ugledala svjetlo dana.Valjda je bila potrebna jedna okrutna odlukada 2011. za Božić, uz pomoć dobrih ljudi onaponovo zasja.“Iz rečenoga zaključujemo kako časopisZornica nova, i izrijekom glavne urednice želibiti svojevrstan baštinik časopisa vjerskogkaraktera Zornica čiji je prvi broj izašao predBožić 1990. godine, s podnaslovom List zaHrvate katolike. Osnivač i izdavač bila jeOrganizacija Mladost, glavna urednica MilicaKlaić-Tarađija, odgovorni urednik IvicaĐurok te članovi uredničkog vijeća: StipanFilaković, Stjepan Blažetin, Ladislav Matu -šek. Što redovito što sporadič no časopis jeizlazio desetak godišta, a potom zamro. Već1991. godine (u kojoj je izašlo četiri broja)kao izdavač, uz Mladost, javlja se i SavezHrvata u Mađarskoj, te 1991, 1992. i prvi broju 1993. godini izdaju narečeni kako bi od 2.broja u 1993. g. izdavanje potpisali zajednoSavez Hrvata u Mađarskoj i Zaklada Zornica,a odgovorni je izdavač predsjednik SavezaHrvata u Mađarskoj Joso Ostrogonac, te odtoga broja u impresumu ne nalazimo članoveuređivačkog vijeća. Kod 11 godišta izlaženjanemamo ni imena osnivača časopisa, teknapomenu kako Zornicu izdaje Zak ladaZornica, i tako do 13 godišta izlaženja, oBožiću 2002. godine. U sretnijim godinamaJudit Klein, Milica Klaić Tarađija i velečasni Franjo Pavlekovićna pečuškom predstavljanju Zornicebilo je četiri broja, a bilo je godina bez sredstava,pa se jedne godine Zornica izdala kaoprilog Hrvatskoga glas nika. U broju 2-3 Zor -nice za 1992. godinu, u trećoj godini izlaženjačitamo: „... govorili smo o ljepoti zadat ka, ovelikom poslu koji se krije iza toga da sečasopis iz vremena na vrijeme ob javi. Prijenego što je snimljen razgovor, dobili smožalosnu vijest o tome da je Predsjed ništvoSaveza Hrvata, naš glavni sponzor, donijeloodluku o tome da više neće sponzorirati„Zornicu“. (MKT) Na pečuškom predstavljanjučulo se kako glavna urednica časopisaZornica nova želi redovito objavljivati časopisako se za to nađu sredstva te kako supoduzete radnje u tome smjeru, a očekuje se ipomoć svih ljudi dobre volje, te kako ćenastojati, i to joj je „žarka želja“, vjerske sadržaječasopisa približiti mladima, pa će nastojatipokrenuti online-izdanje časopisa. Nanaslovnici je prvoga broja Zornice nove fotografijakoja prikazuje Gospu od Aljmaša.Nakon deset godina „šutnje” pokrenut ječasopis Zornica nova, na 16 stranica, a utemeljitelj(osnivač) mu je Zaklada Zornica. Izsadržaja Zornice nove: Kako obnoviti vjerskiživot Hrvata u Mađarskoj naslov je intervjuas predsjednikom HDS-a Mišom Heppom, štoga vodi Stipan Balatinac; Božić je tamo gdjeje dom i napis Naš papa, Blaženi Ivan PavaoII potpisuje Timea Šakan Škrlin; Sretan Božićsvakome naslov je božićne čestitke velečas -nog Attile Bognára, sajčanskog župnika;Bernadeta Zadrović donosi napis naslovaBožić u malom gradišćanskohrvatskom naseljuPrisiki; o Bunjevačkim pučkim običajimau djelima Ivana Petreša piše Milica KlaićTarađija; prinos Izbor poezije o Božiću potpisujeKatja Bakija; o biskupu Janusu Pan -noniusu piše Đuro Franković; o Svetim misamana hrvatskom jeziku u Pečuhu piše MarijaBošnjak; nalazimo i pjesme Ivana Petreša,Marije Vargaj, prozu Ignaca Horvata, grafikuLajoša Brigovića, kratak napis Miše Man -dića, nekoliko fotografija iz života hrvatskihvjerskih zajednica u Mađarskoj te poziv nanatječaj Hrvatske udruge Pasionska baština.Izvedbu časopisa potpisuje Tomislav Tara -đija, saznali smo na pečuškom predstavljanju.Družini okupljenoj oko časopisa Zornicanova poželimo novih ideja, a časopisu Zor -nica nova mnogo novih brojeva jasne vjerskeprofiliranosti.Branka Pavić BlažetinFoto:Ákos Kollár


HRVATSKI GLASNIK 23. veljače 2012. 7Aktuelna dilema u židanskom teatruZa firongom kukovača viče sa zidne ure, toizazove val smiha, a uz pozdravne riči redateljicaJadranka Tot, ka jur treće ljeto pelja ovodruštvo, kaže, kako su i ovput jako čuda djelali.Probe su imali svaki tajedan dvakrat, jurod oktobra. I još skrene pozornost gledateljevna fotoizložbu. Slike Timee Horvat, od 2005.ljeta odigranih deset kazališnih komadov, jeizabrao i za izložbu pripravio Petar Horvat.Posebna hvala je upućena svim onim ki sudali razna dugovanja domaćinstva, stole, stolce,ubruse, vankoše, stara orudalja za pozornicu.Ovako lipi i originalni seoski ambijent ublagoj harmoniji s predmeti, prateži, morebitjoš dovidob gor nismo vidili na židanskojpozornici. Još glumci nisu ni izrekli prverečenice svojih ulogov, već smo bili začaraniod prizora. Gdo je rutinirani posjetitelj našihamaterskih predstavov mora znati, ako napočetak igre ne pazi, izgubit će fundamenatcijeloga igrokaza, iako to nekako razvučeno ijako sporo krene. Uprav tako, kako koracastarački žitak negdašnjih poljodjelcev, hižnogapara Mate Mirkovića (Kristijan Čenar) idružice Paule (Nora Pantoš) u samoći igospodarstvu prez blaga, koje je negda doživiloi lipše dane. Bilo je i najlipše i najbogatijeimanje u cijeloj okolici. Sve je to ostavljenozavolj adoptiranoga diteta Ivana ki študirau Beču za inženjera. Naravno nijedna komedijane more projti prez negativnoga lika, uovom slučaju je to bučnjak, pohlepni susjedPave Hudobić (Ivan Pantoš). On na svakinačin kani prikzeti od starih imanje i najradjebi ubrzao prepisivanje paorije. Mami jedobrim i mirnim žitkom, umjesto zelja pečenimgolubom ter dobrim vinom i cigarijom.S pojavom Marice, pozabljene nećakinje odMiho se mora ženiti!Tiho capečemo na friško‐snižnoj glavnoj ulici Hrvatskoga Židana sa zvanarednim poštovateljem hrvatskoga jezika, majstorom četkic i tuša,Lajošom Brigovićem, i ne tribi nam preveć riči da znamo, razlog našega veselja je isti. Idemo na premijeru domaće kazališne grupe, što je udanašnje vrime moguće samo u ovom naselju ter u Petrovom Selu. Pri vrati, iznenadjenje, domaći kazalištarci nam nudjaju zakipljeno vino,te, žgano pak i pogače za prethodno okripljenje. Publika ka svako ljeto napunjuje dvoranu, točno zna, svenek je svetak kad se novi kusić postavina pozornicu. 11. februara, u subotu, u mjes ni Dom kulture smo bili pozvani na premijeru komedije u dvi čini. Kusić, Miho se mora ženiti!,je od neotkrivenoga, nepoznatoga autora, iako se sumlja da pripada Wei dingerovoj kolekciji, iz koje se jur ljeta dugo izbiraju i nudjaju namdelikatese židanski igrokazači.Pri hepiendu na krajuPaule (Mirjana Šteiner), detaljno skovanilukavi plan Hudobića, izgleda, mora pasti upozabljenje. U prlje tihi i zapušćeni stan vratise veselje s mladom divojkom, štala se napunis blagom, dojdu sluge i službenke, promjenurado zamu i gazda s gazdaricom. Me -djutim, Hudobić nima mira, kot zadnje oružjepripravlja za akciju svojega šuknotoga sina,Mihu (Joško Ravadić), za ženidbu. Brijilant -no odigrana scena s dijalogom oca i sina jejedan od vrhuncev ove predstave. Vjerujem,da nije bilo nikogar ki je mogao prez smiha,ravnodušno gledati i poslušati mudre tanačeHudobića o tom, kako mora na pol gluhi ibedavi potomak postati muž, ići u selo idodvorivati se divojki Marici, pravoda s tomnamjerom da na kraju, konačno na ov način,još se spoju gospodarstva. Koliko je nevjerojatnoda će se mlada, vrla Marica zaljubiti utumastog Miha, toliko je moguće da će seposvojce Ivan (Petar Horvat) u ovoj seoskojlipoti najti ženu svojega žitka. Ali dotad, putse pelja prik trnja i kamena, prik ogovaranj,intrike, laži, ljubomornosti ke sve skupa prepričavajusriću. Hudobić će zaljubljene sasvakarčkimi izmišljotinami posvadjati da ibudući inženjer a i razočarana divojka kanunastaviti svoj žitak, prvi u Beču, a druga kodmatere. U manjem ljubavnom vihoru Miho,ipak ispadne mudrim i prepoznaje se, za razlikuod oca, dobrota njegovoga srca. On ćeizriktati čemernu situaciju i spasiti mladence,kazajući kako im je njegov otac črnu supuskuhao i da iz te laži što je on rekao, ništ nijeistina. Kad Hudobić najde u Mirkovićevomstanu mlade golube još se i čudi, a skoro ga ikaplja kad mu njegov sin predstavlja budućuženu, hakljivu zubraču, službenku Mirkovića,Francu (Marija Kolnhofer) ka je za kratki časupitomila malo bedastoga, ali financijskidobro stojećega, djelatnoga muža. Još jedanšalni igrokaz je završen hepiendom, a poseb -no smo uživali u igri mladih, Petra Horvata iMirjane Šteiner. Već izgled Joška Ravadića kise je za tridesetimi ljeti podbrio, ponukaopubliku na smih, a u njegovoj rutiniranoj iodličnoj igri jur niz ljet nij razočaranja. IvanPantoš za dvanajst-ljetnom pauzom se je vratioznova na pozornicu, veljek u jednu vodećuulogu. Iako nam se je trudio predstavitinegativca, volili smo svaku njegovu pojavu,pokret, bockanje, poantu, a kako ne ta pravižidanski izgovor s kim raspolaže još u ovojgrupi Marija Kolnhofer i Jakob Kumanović.Iako su dva aduti židanskoga teatra ovputdobili samo manje uloge, odgovarali su očekivanju.Suprot toga da su još mladi, KristijanČenar i Nora Pantoš jako vjerno su oblikovalistaroga hižnoga para. Nismo još spomenuleEvu Domnanović u ulogi kume, rodjakinjeMirkovića i Esteru Katona u ulogi službenkeKatice, ke su se isto tako dobro našle u svojikarakteri. Svaka čast i pohvala a i hvala ovojgrupi, ka je i ljetos uspjela čez dvi ure zabavljati,oduševiti, na smih spraviti pri premijerisvoje domaće, a u ove dane i brojne gledatelješirom Gradišća. A za što im moramo bitijoš više zahvalni, to je naš materinski jezik,kojega pred svim i u ovoj djelaonici strogonam čuvaju, hranjuju i branu ovi dobrovoljniamateri. Nam vik najbolji i najtalentiraniji, nesamo zato jer su naši!-Timea Horvat-Marija Kolnhofer, Jakob Kumanović iEstera Katona su ovput u manji uloga


8 23. veljače 2012. HRVATSKI GLASNIK„Državni lopov”u Hrvatskom kazalištuStipan Đurić (Marko Komadina) i Goran Smolja nović (Kiki Puškar)Premijera predstave Fadila Hadžića „Državnilopov” zbila se 10. veljače, u pečuškomeHrvatskom kazalištu. U predstavi, čiju režijupotpisuje Stipan Filaković, glume StipanĐurić (Marko Komadina), Goran Smolja -nović (Kiki Puškar), Arčon Rafael (Jozo).Dramaturgiju potpisuje Stipan Filaković,koreografiju Eva Bálint, kostimografiju i scenografijuPéter István Fenyő, lektor je dr.Ernest Barić. Pretpremijera je bila 9., premijera10. veljače, a predstave u kazališnoj dvoraniHrvatskog kazališta na repertoaru su bile13. i 14. veljače 2012.Izabran je komičan tekst, a iskustvo pokazujekako publika Hrvatskoga kazališta volikomediju, pogotovo pučku s temom iz životaHrvata u Mađarskoj u prošlosti, predstave ukojima se nađe narodnog plesa i pjesme.Ovoga je puta izabran dramopisac, jedan odnajizvođenijih na hrvatskim (i nekadašnjimjugoslavenskim) kazališnim daskama potkraj20. stoljeća, a njegova komedija naslova„Državni lopov” pogotovo je aktualna danaskada smo svjedoci političkih korupcija ikrađe državnoga novca na svim razinamamoći i upravljanja, mjesnim i državnim. Kaženam Hadžić, koji je spomenutu komedijunapisao davnih sedamdesetih godina, kako jetako bilo i bit će dok je svijeta i vijeka.Sigurno je kako će nova predstava Hrvat -skoga kazališta, koja nema većih umjetničkihpretenzija, nasmijati publiku, svidjet će sehrvatskoj kazališnoj publici u Mađarskoj i bitipogodna za gostovanja po našim hrvatskimprostorima. Pokazalo se kako tekst ove komedijes malim preinakama dobro funkcionira iaktualan je i danas jer iako je tekst pisan 1977.kada su odnosi u društvu bili drukčiji negošto su danas, očito je kako se ljudska naravnije promijenila i kako se pojedinci snalaze usituacijama kada su blizu moći i politike ko -ris teći se blagodatima radi vlastitog džepa.Kazališni kritičari kažu kako Fadil Hadžićima moć da svoje komedije prožme „svijetlimsmijehom“, kojim se na svoj način bori protiv„straha od ništavnosti i ispraznosti života“.No svijetli značaj Hadžićeva smijeha ne otupljujeoštricu njegove satire, nego je samojasno određuje. Hadžić izvrgava smijehu društvenenegativnosti s namjerom da ih prokažei tako pomogne borbi protiv njih, ali se pritomčuva propisivanja recepta, i ostaje samopri dijagnozi. Hadžić nas suočava s prob -lemima i nama samima prepušta da pronađemorješenja. Tako autorov postupak daleko jeod nekog idejnog neutralizma, Hadžić itekakojasno navodi gledatelje kako da se odnoseprema njegovim dramskim osobama i scenskojradnji, ali pritom s pravom računa naizgrađenu društvenu svijest svoje publike, a toautomatski isključuje svaku autorovu didaktičnosti parolaštvo. Možda je baš u toj otvorenojponudi i ključ nesumnjiva uspjehaFadila Hadžića kod publike.Branka Pavić BlažetinPETROVO SELO – Suprot prethodnoj najavi, židanska kazališna grupa neće gostovati 26.februara, u nedilju u Petrovom Selu, nego jedan dan prlje. Tako domaća publika moć će viditikomediju u dvi čini, od nepoznatoga autora, pod naslovom Miho se mora ženiti! 25.februara, u subotu, početkom od 19 uri u mjesnom Domu kulture.MOHAČ – U tamošnjoj kinodvorani 3. ožujka KUD Mohač priredit će samostalnu večerpod naslovom „Od Gradišća do Bačke“. Programu će sudjelovati sve skupine spomenutogaKUD-a.Predsmotra„Međimurske popevke”Društvo Horvata kre Mure, Hrvatskasamouprava Zalske županije, u suorganizacijiZajednice hrvatskih kulturno--umjetničkih udruga Međimurske županijei Osnovnoobrazovnog središta„Nikola Zrinski” u Keresturu, priređujudrugu predsmotru „Međimurske popevke”.Priredba se održava 25. veljače, spočetkom u 16 sati, u keresturskom domukulture. Na predsmotru se prijavilo dvadeseti dva izvođača, a pojedine nastupeglazbom prati Danijel Takač na harmonici,Keresturski tamburaši, Tamburaškisastav iz Kaniže, „Kajkavska ruža”KUD-a Sumarton i „Sumartonski lepidečki“. Voditelji programa jesu ErikaRac i Joža Đuric, a članovi stručnogpovjerenstva: Stjepan Hranjec, BranimirMagdalenić, Dragica Karolina Šimunkovići Miroslav Novak. Priredba se ostvarujeuz financijsku potporu Hrvatskesamouprave Zalske županije i Vele pos -lanstva Republike Hrvatske u Budim -pešti.LUKOVIŠĆE – U osnovnoj školi i vrtiću10. ožujka priređuje se tradicionalniDobrotvorni bal, koji počinje u 21 sat.Trenutak za pjesmuNikica PetrakTužaljka uz glazbuOva je zima poput smrti.Studen je stalna i trajna.Nikada više svjetlost nećetaknuti zemlju.Kadšto, tek smrznuta sržu sjećanju procvate,znajuć da postoji dodirkoji sve pretvara, u onaj sjajizvan vremena.I govorio je tami da ne bi bila tama,i ničemu, da ne bi bilo ništa,i stvarima da ne budu tek mrtve,tvarne u tvari stvar, bez dahai dok je govorio, više nije biloni tame ni ničegasvezan sa drevnom smrću koja jesamo još novo Suncezbog riječi u sjaju, koji izmičesvemu što vazda gine.


HRVATSKI GLASNIK 23. veljače 2012. 9Nove hrvatske knjige u salantskoj knjižniciDana 27. siječnja. 2012 g. stigle su novehrvatske knjige u salantsku knjižnicu. Ponudaje došla iz prijateljskog naselja Salante, izStrizivojne. Nije to bila prva prilika da smougostili naše prijatelje. Oni su već bili i prijekod nas, i nedavno na predaji novoga domakulture. Tada su ustanovili da naša knjižnicane raspolaže dovoljnim brojem i odgovarajućomkakvoćom hrvatske književnosti, pa suponudili od svojeg fonda dvjestotinjak knjigasalantskoj Hrvatskoj samoupravi. Svečanapredaja knjiga uslijedila je u siječnju, kada suu nošnju obučeni učenici stavili prve knjigena police. Nakon toga svoj govor održali suMijo Štandovar predsjednik salantske Hrvat -ske samouprave, Zoltán Dunai, salantski na -čelnik, i Mijo Raguž, načelnik Općine Stri -zivojna. Nadamo se da će ta veza i nadalje bititako dobra kao i prije, jer je i ta ponuda bilaznak te dobre suradnje. Ova će pomoć Sa lan -ćanima omogućiti da čitaju ne samo zastarjelehrvatske knjige nego i novu belet ristiku,stručnu literaturu i lektiru na hrvatskom jeziku.Sada se već pruža mogućnost svim naraštajimasalantskog stanovništva da si od togabogatog izbora odaberu što god žele.Kako još svaka knjiga nije ni našla svoje mjestona policama, načelnik Strizivojne g.Raguž nam je obećao da ta ponuda nije bilazadnja, jer će uskoro poslati nove knjige našojknjižnici kako bi se taj fond još bolje obogatio.Gordana Daskalov-HristovSabrana djela Ive AndrićaIzdavačka kuća iz Zagreba, Školska knjiga, u 2012. godini g.objavit će prvo kolo Sab ranih djela hrvatskoga književnika IveAndrića. Priređivač je ug ledni književni povjesničar KrešimirNemec. Godine 2012. hrvatska književna javnost obilježava 120godina od rođenja hrvatskoga književnog nobelovca IveAndrića. Ivu Andrića svojata i srpska književnost, kao što to činis Marinom Držićem i Ivanom Gundulićem, a najnovije i sRuđerom Boš kovićem, isusovcem rodom iz Dubrovnika. Mnogiovih dana kažu kako je Hrvatska 2011. godine možda presramežljivoobilježila pedeset godina od dodjele Nobelove nagradepiscu višeslojnog identiteta Ivi Andriću.Andrić je rođen 9. listopada 1892. godine u Dolcu, pokraj Travnika, danas u Bosni iHercegovini, tada u Austro-Ugarskoj Monar hiji. Sabrana Andrićeva djela činit će dvanaestknjiga i dva kola. Prvo kolo sačinjavaju „Lirika i lirska proza – Nemiri i Ex ponto”, „Maramilosnica i druge pripovijetke”, „Travnička hronika”, „Na Drini ćuprija”, „Gos po đica” i„Prokleta avlija”. Sve će knjige biti popraćene iscrpnim pogovorom akademika KrešimiraNemeca te rječnikom manje poznatih riječi i pojmova, te popisom povijesnih osoba s kratkimživotopisima. Planirani je rok izlaska knjiga iz prvog kola konac lipnja 2012. godine,uoči obilježavanja 120. godišnjiceAnd rićeva rođenja. Napomenimokako je 2011. g. Društvo hrvatskihknjiževnika objavilo pretisak „Ne-mira”. U drugom kolu Andrićevihdjela Školska će knjiga objaviti knjige„Pripovijetke II”, „Omer-paša Latas”,„Zna kovi pored puta”, „Eseji, kritike,pogledi”, „O umjetnosti i stvaralaštvu”,„Staze, lica i predjeli” te„Sveske”. Pla nirani je rok izlaskadrugog kola knjiga studeni 2013.godine. Priređivač je knjiga akademikKrešimir Nemec, a urednica Mi -roslava Vučić.Ivo Andrić i Miroslav KrležaIz povijesti Hrvatskoga glasnikaAktualnoIzvanredni kongres Saveza Hrvatau Mađarskoj 11. listopadau Budimpešti(...)U prvoj točki predsjednik je upoznao nazočnes nacrtom proračuna za 2008. godinu, što gazasada čini dobivena potpora parlamentarnogodbora za manjine u iznosu od 2,6 milijunaforinti te ostatak od prošle godine, 946.407 Ft,potpora dobivena od Ministarstva obrazovanjau iznosu od 400.000 Ft za proslavu Markova uBaji. Očekuje se potpora od NCA u iznosu odmilijun forinti i potpora od HDS-a. Predsjednikje naglasio kako je u 2007. godini šteđeno kolikose moglo, a planovi za 2008. u tom suduhu. Naglasio je kako je Predsjedništvo nasvojoj nedavnoj sjednici izglasovalo potporuregijama u iznosu od 300.000 Ft, od čega ćeprva rata od 150 tisuća ovih dana biti poslanana račune regionalnih ogranaka. Predsjednikje naglasio kako je situacija kritična i tužna baršto se tiče financijskoga stanja u Savezu.Nakon njegova izlaganja prihvaćen je nacrtizvješća nacrta proračuna za 2008. godinu, au sljedećoj točki nacrt o međusobnoj suradnjiSaveza i HDS-a, koji će razmotriti i SkupštinaHDS-a. Ona će biti održana 12-13. rujna uVlašićima na otoku Pagu, u Kulturno-prosvjetnomcentru i odmaralištu Hrvata u Mađarskoj.Potom se prišlo trećoj točki dnevnoga reda:sazivanju Savezova izvanrednog kongresa.Predsjednik je upoznao nazočne sa što skorijompotrebom sazivanja kongresa kako bi sepo napucima državnog odvjetništva riješilopitanje Savezova članstva, za što je nužnomijenjati Savezov Statut, a to može odobritijedino kongres.(...)Branka Pavić Blažetin(Hrvatski glasnik, 2008/27)Bogatstvo...Jedna od najlipših tamburašicau Bizonji, Petra Hegedüs


10 23. veljače 2012. HRVATSKI GLASNIKŠeljinski bal u Draškovićevu dvorcuBal je otvorio predsjednik šeljinskeHrvatske samouprave Šandor MatoricI ove je godine, u organizaciji tamošnjeHrvatske samouprave, već sedamnaesti put,11. veljače priređen tradicionalni Hrvatski balu Draškovićevu dvorcu. Kao i svake godine,organizatori, na čelu s predsjednikom Hrvat -ske samouprave Šandorom Matoricem, pobrinulisu se kako bi sam čin otvaranja bala bio,zapravo, kraći folklorni program. Po ustaljenomobičaju, svake godine «uza svoje izvođače»pozivaju goste iz bližnje i daljnje okolice.Balu je nazočilo izaslanstvo GrubišnogaPolja predvođeno gradonačelnikom ZlatkomMađeruhom, te predstavnici tamošnje Zajed -nice Mađara, na čelu sa Šandorom Tothom,predsjednikom vijeća mađarske nacionalnemanjine Bjelovarsko-bilogorske županije igrada Grubišnog Polja, te djelatnici Srednješkole Bartola Kašića koji imaju vezu sašeljinskom srednjom školom. Gosti iz Gru -bišnog Polja su s domaćinima, osim neformalnihtema, razgovarali i o životu i raduHrvata u Baranjskoj županiji, te o statusunacionalnih manjina u Mađarskoj. Napome -nimo kako su uz njih balu nazočili predsjedniciobližnjih hrvatskih samouprava, bivšidugogodišnji predsjednik šeljinske Hrvatskesamouprave Đuso Dudaš sa suprugom i drugibrojni ugledni gosti, na čelu s tamošnjim gradonačelnikomAttilom Nagyem i gradskombilježnicom. Sve je njih prigodnim riječimapozdravio predsjednik Hrvatske samoupraveŠandor Matoric.Balu je nazočio i šeljinski gradonačelnikAttila NagyOrkestar i zbor šeljinske osnovne školeNastupom su se predstavili tamburaši ipjevači tamošnje osnovne škole koji vježbajus glazbenim pedagogom Tiborom Kedvesem,a njihov rad već godinama pomaže Hrvatskasamouprava. Potom su slijedili folkloraši birjanskogaKUD-a utemeljenog pod pokroviteljstvomtamošnje Hrvatske samouprave,kaže nam njezina dopredsjednica MilicaMurinyi Sörös. Ima mnogo djevojaka i nekolikomomaka, ali se nadaju kako će muški dioplesnog a društva uskoro pojačati s novimčlanovima. Marljivo vježbaju, uvježbava ih izMirjana Murinyi, rado se odazivaju svim pozivima,sudjeluju na svim priredbama uBirjanu. Ovoga su se puta predstavili sa spletombunjevačkih plesova. Za glazbeni ugođajvečeri bio je zadužen Orkestar Podravka, asve koji su kupili tombolu čekali su vrijednizgodici, darovi šezdesetak sponzora. Nijeizostao ni «bošpor» u kasnim noćnim satima,za one najizdržljivije koji su se sa zoromopraštali od ovogodišnjega šeljinskog Hrvatskogbala.Branka Pavić BlažetinKUD iz BirjanaĐuso Dudaš sa suprugom i predsjednicafočke Hrvatske samouprave Ljubica Weber


HRVATSKI GLASNIK 23. veljače 2012. 11Kaniški Hrvati obrađuju vinogradeKaniška Hrvatska samouprava 5. veljače priredila je izložbu vina hrvatskihvinogradara, kušanje tradicionalnih jela, odnosno plesačnicu za hrvatskuskupinu Dječjeg vrtića u Rozgonyievoj ulici. Za izložbu je predano 19 uzorakavina, kaniški tamburaši su nudili glazbu, a tamošnje se Hrvatice pobrinule zamazanice i druga izvrsna jela.Izložba „Četiri slikaranaive iz Hrvatske”U galerijskom prostoru Hrvatskoga klubaAugusta Šenoe, u organizaciji Kluba iUdruge Augusta Šenoe te Generalnogkonzulata Republike Hrvatske u Pečuhu,24. veljače, s početkom u 17 sati, otvarase izložba „Četiri slikara naive izHrvatske“. U okvirima izložbe predstavljase Dragutin Kovačić, Stjepan Đukin,Martin Đukin i Vladimir Ivančan. Iz -ložbu otvara Ljiljana Pancirov, konzulicaGeneralnog konzulata Republike Hrvat -ske u Pečuhu. Izložba je otvorena zaposjetitelje do 14. ožujka, radnim danomod 12 do 17 sati.Članice zbora kušale su ukusna vina– Hrvati su uvijek bili radini ljudi, mnogo suradili na poljima, vinogradima. Danas, kadase život ustrojava drukčije, mnogi su se odnjih nastanili u gradu, ali nisu ostavili svojevinograde – reče Marija Vargović, predsjednicaHrvatske samouprave, u svom uvodnomgovoru, zbog toga se za njih priređuje izložbavina, kako bi razmijenili svoja iskustva, kušalivina jedni drugih, razgovarali i družili se.Uz vino lijepo se čuje i tamburica, a kako bibilo nastavka hrvatskih tradicija u gradu, zadjecu spomenute skupine priređena je plesačnica.Prema predsjedničinim riječima, Hrvat -ska samouprava u posljednje vrijeme višepozornosti posvećuje mladima.Zahvaljujući tomu kaniški tamburaši,mladići, vrlo su aktivni, sve češće nastupaju inadalje imaju volju učiti hrvatsku glazbu ihrvatski jezik.Deset uzgajivača vinove loze prijavilo sena izložbu vina s 19 uzoraka, koje su ocijeniličlanovi prosudbenog povjerenstva, ZoltanNemet i Jenő Antal, agronomski inženjeri, teJože Ciceli, član pjevačkoga zbora. Oni suupočetku objasnili način ocjenjivanja i započelikušati vina kaniških Hrvata. Najviše, 16,bilo je uzoraka bijelog vina, jedan roze i dvacrnog vina. Dodijeljeno je devet zlatnih priznanja,po pet srebrnih i brončanih. Zlatna jekvalifikacija dodijeljena Janošu Mirkou,Zoltanu Kuzmi, Zoltanu Molnaru, ŠtefuJarnecu, Joži Ciceliju. Priznanje publikedobio je Jože Ciceli.Štef Jarnec, podrijetlom iz Serdahela, vrloje aktivan član kaniških Hrvata, ako trebapjeva u pjevačkom zboru ili pleše, a pomaže ioko organiziranja priredaba. Rado se druži uKaniži, ali, kako reče, to nije ono isto kako jebi lo na selu,srce ga jošvuče tamo:– Da sambil mladi, ionda sam išeligrate vu Kul -turno društvoMura, vučiliso nas Blažetini Gujaš nevučitel.Onda mi jebilo jako lepo,vek pomlamona leta pak itu vu graduŠtef Jarnec za svojemiješano bijelovino dobio jezlatnu kvalifikacijunekaj probamo,sam kaj toneje isto kaj na seli. Tam je bila cela familija,rodbina, si so se dobro znali. I ve fnogopotidem vu Serdahel, tam mi je išče mama, pakrodbina, lepo mi je tam. Negda smo fnogohodali i v Hrvatsku, i tam imam poznate, veišče držimo veze, sam kaj nejdemo tak fnogopot.Meni je grad sam posel, a srce mevuče na selo, zato mi je ve drago kaj delamgorice i tam se spozijem z pajdašima. Od japesmo nasledili gorice vu Kamanheđi pak uKarošu. Ja več delam vu Kamanheđi, a bratpak vu Karošu. Negda sam štel prodate, samkaj nišče neje štel date tolko kolko vredizemla, pak onda nesem prodal. Ve sako letoimamo 500–600 litara, to ne prodavlemo, mipopijemo, familija, pak da je nekvo veselje,onda nesemo – rekao je g. Jarnec čije miješanobijelo vino dobilo je zlat nu kvalifikaciju.BetaMOHAČ – KUD „Zora” 24. veljačepoziva sve zainteresirane na susret uveliku dvoranu tamošnje Umjetničkeškole „Schneider” (Vörösmartyeva 3), spočetkom u 20 sati. Svira Orkestar„Poklade”. Obavijest i prijave kod Sti -pana Darašca (tel.: 06-30/ 33 30 075) iBrigitte Rumán Szabó (e-mail: rbrigi@gmail.com).Sporazum o suradnjiOrfűa i OrahoviceDana 20. siječnja u sklopu tradicio -nalnog, novogodišnjeg domjenka oraho -vičkoga gradonačelnika Josipa Nemeca,a u nazočnosti generalne konzuliceRepublike Hrvatske u Pečuhu LjiljanePancirov te mnogih gospodarstvenika,predstavnika mjesnih odbora i gradskihudruga, svečano je potpisan ugovor omeđusobnoj suradnji i prijateljstvu gradaOrahovice s naseljem Orfűom i BačkomTopolom iz Srbije. Potpisivanje su uzgradonačelnika Nemeca obavili načelnicaOrfűa Zita Kajdy Füzi te predsjednikOpćine Bačka Topola Attila Babi. Spo -razum je pretpostavka za zajedničke projektei programe, za pretpristupne i strukturnefondove Europske Unije, reče g.Nemec. Gđa Kajdy Füzi izrazila je zadovoljstvosuradnjom s gradom Oraho -vicom te istaknula kako će oba grada izovog sporazuma itekako razviti svojuokolicu, posebno na polju turizma.


12 23. veljače 2012. HRVATSKI GLASNIKDOMBOVAR – U tome gradu djelujučetiri narodnosne samouprave: armenska,ciganska, njemačka i hrvatska. One zajedno25. veljače u Restoranu Camping priređuju«svinjokoljsku» večeru. Svaka odnjih brine se kako bi na stol dospio njezinspecijalitet značajan za svinjokolju, a okolačima se brinu skupa, kaže za Hrvat -ski glasnik predsjednik tamošnje Hrvat -ske samouprave Gabor Varga Štadler. Zaraspoloženje bit će zadužen DJ Törok snostalgijskim diskom.Naša živa baština: Ophod bušara u BudimpeštiPEČUH – U organizaciji Znanstvenogzavoda Hrvata u Mađarskoj, kaže njegovravnatelj mr. sc. Stjepan Blažetin, u sjedištuZavoda (Pečuh, Ulica TamásaEszea 3), u prostorijama Hrvatskogakluba Augusta Šenoe, 28. veljače, spočetkom u 18 sati priređuje se predstavljanjeGodišnjaka za znanstvena istraživanjaZavoda za kulturu Hrvata u Voj -vodini.KOLJNOF – U okviru izleta „Hrvatskibranitelji i Gradišćanski Hrvati” izletničkiorganizacijski odbor iz Zagreba je pozvaohrvatske branitelje na dvodnevnoputovanje u Gradišće, od 25. do 26.februara, da se bolje upoznaju život i običajiGradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj iAustriji. Tijekom putovanja, na putuprema Koljnofu, će najavljeniki čuti kratkapredavanja iz sridnjovjekovne i novijehrvatske povijesti. Polag predavanj prikazatće se i dokumentarni film o dugoljetnomhrvatskom katoličkom misionaru uAustriji, donu Stipi Mlikotiću. Uz zagrijavanjeu koljnofskom restoranu Levanda,grupu iz Hrvatske dalje peljaju dr. FranjoPajrić i don Stipe Mlikotić na razgledavanjeŠoprona. U tijesnom programu zatimslijedi Fertőd, posjet Esterházyevomdvorcu, a za predvečer stoji na raspolaganjeupoznavanje vinogradarske tradicijepri koljnofskoj obitelji, Atile Pajrića, skušanjem vina. Pri večeri u Levandi uzrazgovore i druženje sviraju mjesni tamburašiŠtrabanci. Nediljno jutro je posvećenošetnji u Koljnofu, a potom će izletnikiputovati u Mali Borištof na hrvatskumašu. Za skupnim objedom u Levandi,putniki se vozu dalje u Prisiku i tamo ćeposjetiti Muzej sakralne umjetnostiHrvatov u Ugarskoj, uz pratnju ŠtefanaDumovića. Iz Prisike samo jedan skokjoš do Kisega, kade je još u programurazgledavanje i upoznavanje tvrdjavehrvatskoga kapetana Nikole Jurišića.U organizaciji hrvatske, bugarske i grčkesamouprave budimpeštanskog XV. okruga, tepeštujhejskog muzeja i Zajedničkog doma,11. veljače priređena je cjelodnevna priredba„Naša živa baština”. U prijepodnevnim satimau prostorijama muzeja bila su zanimanjaza djecu, izložba fotografija i predavanjeravnateljice Etnografskog muzeja na otvorenomeRavnateljstva nematerijalne kulturnebaštine dr. Eszter Csonka-Takács o povijesti,neizostavnim rekvizitima i predmetimamohačkog Ophoda bušara. Potom je emitiranfilm o tom običaju. Hladni zimski dan stoplim mediteranskim ugođajem, sa spletomgrčkih plesova dočarali su plesači skupineIlios. Tko se nije ugrijao od viđenoga, mogaoje popiti vrući čaj, kuhano vino ili bugarskurakiju. Nisu plovili ni brodom ni čamcima,ipak, glavna atrakcija dana za staro i mladobili su Mohačani. Kulturno-umjetničkodruštvo Zora, pod vodstvom Stipana Darašca,uz pratnju Orkestra „Poklade” prikazalo ješokač-ke plesove i ples s bušarima. Nazočnisu nestrpljivo čekali kada se mogu i oni uključitiu veliko kolo. I dok se na dvorištu plesalo,u prostoriji spomenutog muzeja višestrukonagrađivani izrađivač bušarski larfa PetarPavković oblikovao je sljedeću krinku zbirke.Zidovi su bili ukrašeni bušarskim larfama, apo stolovima poslagane klepetaljke i raznaizdanja o Mohaču i Ophodu bušara.Veseli je mimohod krenuo prema Zajed -ničkom domu. Bubnjevi, zvižduci, buka,pjes ma i ples. Jesu li veselju pripomogli maliganiili sama mogućnost ophoda? Bit će ovoposljednje. Mnogima je poznat stari običaj uMohaču, ali malo ih je na tome i sudjelovalo.Zahvaljujući Hrvatskoj samoupravi XV. okruga,na čelu s predsjednikom StjepanomKuzmom, toga su dana djelić ozračja pokladnogveselja mogli doživjeti. Mahali su polaznici,ukućani iz toplih soba, pozdravljalo se izdvorišta…Iako put do cilja nije bio dug, ipak, činilose da jest. U minusima ispod rukavice smrzlisu se prsti, i uzaludnim su se činile i debelečizme. Ali iskusni organizatori sve su tonaslutili. U dvorištu Zajedničkog doma nudilesu se tople krafne,vrući čaj i pripremaose oganj da se pomađarskom običajuspali lutka, simbolzime. Plamenovivatre su grijali, Or -kestar „Poklade” sviraoje i opet se zaplesalo.Polako se spuštaomrak, samo pe -peo od lutke… svikreću svojim domovima.Brzo prođe tajdan, ali je svimanama ostao nezaboravan.k. g.


HRVATSKI GLASNIK 23. veljače 2012. 13Maškare u budimpeštanskomHrvatskom vrtićuIzradila: Dijana Kovačiiz FićehazaJoš malo šminke i spremne smoPokladna veselica pokucala je i na vratabudimpeštanskog Hrvatskog vrtića. Ona su seotvorila 17. veljače i pojavile se maškare. Aliprethodnoga dana roditelji i odgajateljicespretno su okitili sve prostorije. Krinke, klaunovii vrpce od papira veselih boja, svilenevrpce spremno su dočekali djecu i roditelje.Toga prijepodneva djeca su se mogla pretvoritiu najljepše, najjače, najtajanstvenije likovesvojih snova. Vještica i vila, krhka balerina,indijanka i nindža, tajni agent FBI-a tešumska kraljica... koliko je bezgranična dječjamašta. I koliko su trebali biti spretni roditelji.Dok se čekalo na klauna, po skupinama suse recitirale i pjevale pokladne pjesmice.Pretijesnom se činila zajednička prostorija,roditelji su slikali i snimali, a djeca plesali.Uz gitarsku pratnju roditelja MiklósaCimbulia pjevale su se mađarske dječje pjesme,a s čika klaunom putovalo se u svijet cirkusa.Tko je jači, vukao se konopac, plesačina užetu nisu se bojali velikih visina. A daMeksikanac i tajniagentsudionici ne ostanu gladni,nudili su se send vičii kolači. Maškare su prošle,obič ni su dani, vidimose nagodinu, dragimališani.k. g.Tata me voli najviše na svijetuŠto je prijateljstvo?♣ Prijateljstvo je uz ljubav nešto najljepše inajdragocjenije što nam se u životu možedogoditi.♣ Prijateljstvo čini život radosnim i sretnim.♣ Prijateljstvo je ujedno i dar koji trebamodarivati, ali i primati, ne može se kupiti,niti prodati. Ne zadobiva se odjednom, nizauvijek, nego postupno i mora se neprestanousavršavati.♣ Prijateljstvo je umijeće koje se moraučiti, čak i uz rizik da se nikada ne nauči,zapravo, ono je nemoguće dokraja savladati.♣ Prijatelji su kao gromobrani – dok nepočne oluja, ne mislimo dovoljno na njih.♣ Prijateljstvo je sreća, prijateljstvo je ljubav,prijateljstvo je vjernost, prijateljstvoje... NEŠTO NEOPISIVO!♣ Prijatelji su zvijezde koje život krase...zato ih treba čuvati da se nikad ne ugase!♣ Nikoga ne možeš natjerati da te voli.Jedino što možeš učiniti jest da dopustišbiti voljen. I nije najvažnije što imaš naputu života, nego koga imaš na putuživota.♣ Mnogi će ti ljudi prolaziti kroza život, alisamo ćete pravi prijatelji voljeti i ostavititrag u srcu.BAJA – Prema gradonačelnikovoj obavijesti,osnovnoškolski upisi za iduću2012/2013. školsku godinu u Baji, teupisi u bajske vrtiće za djecu rođenu do1. listopada 2009. godine, bit će 5–6.ožujka od 7.30 do 17.30 sati. Pozivaju seroditelji da za upis donesu osobnu kartu,iskaznicu o stalnom prebivalištu, djetetovizvadak iz matične knjige rođenih testručno mišljenje vrtića odnosno za vrtićuvjerenje od liječnika. Dodajmo kako sehrvatski jezik u Baji podučava u dvjemaustanovama, uključujući osnovnu školu ivrtić, a to su Opće prosvjetno središte naFancagi (vrtić u Ulici Templom) i Općeprosvjetno središte i športska škola„Šugavica” na Dolnjaku (vrtić uKinizsievoj ulici).LUKOVIŠĆE – U osnovnoj se školi 24.veljače priređuje školski maskenbal ipokladno veselje. Zabava počinje u 13sati.


14 23. veljače 2012. HRVATSKI GLASNIKPodravska svinjokolja u DaranjuUdruga za javnu kulturu i uljepšavanje selaDaranja, tamošnja Seoska i Hrvatska samouprava,u suorganizaciji s brojnim civilnimudrugama u naselju, drugu godinu zaredompriredila je, nazovimo je tako, „Podravskusvinjokolju“ ustrojenu 11. veljače. Prijaviti suse mogle družine koje su željele sudjelovatinatjecanju. Ove je godine natjecanju sudjelovalo12 družina, kazuje nam jedan od organizatorapredsjednik Hrvatske samoupraveDaranja, Ladislav Vertkovci, od čega nekolikohrvatskih: družina Podravci, koja okupljašomođske Hrvate, većinom Hrvate iz Da -ranja, Dombola i Tomašina te družina Bećariiz Martinaca.Sniježilo je. Snijeg je bio dubok i nestvarnobijel, dok su zrnca kao zvjezdice treperilana zemlji i u zraku. Razapeti šatori, svaki ječekao svoju družinu, na daranjskom salašuplinske boce, kuhano vino, rakija. Počeli supristizati Vatrogasci iz Sigeta, Podravci,Bećari iz Martinaca, družina Bara nyi Bt., paone iz Suljoka, Daranja, Újszentmargite, družinaDruštva za očuvanje mjesne povijestisela Daranja… Kako saznajemo, već u ranimjutarnjim satima počele su pristizati družinena lice mjesta. Kako to i priliči, svinjokoljatreba započeti još dok je mračno u dvorištu.Naravno, s čašicom dobre rakije, pripremljenimsudovima, i alatom. U zgradi Seoskesamouprave priređena je i izložba fotografijas lanjske Podravske svinjokolje. Nakon otvaranjanatjecanja i takozvane ceremonije op -raštanja od svinja, prišlo se činu svinjokolje iposlovima koji je odlikuju kako bi se sve topredstavilo široj publici koja je također nuđenačašom kuhanoga vina. Ove je godine zbogiznimno hladnog vremena otkazan kulturnofolklorniprogram na improviziranoj pozornicina otvorenome. Daranjski bilježnik JozoSolga i načelnik László Villányi brinuli su seo gostima, jednako kao i predsjednik ta -mošnje Hrvatske samouprave Ladislav Vert -kovci.Tijek svinjokolje prikazan je potanko, uloženje velik trud kako bi sve uspjelo.Proglašeni su i rezultati. Kao i lani, svi koji subili kažu kako je u Daranju bilo veselo i kakosu mogli kušati izvrsne specijalitete po receptimasačuvanih od starih vremena. Pripremalesu se kobasice, krvavice, čvarci, mesoitd. Hladan dan nije nikoga prestrašio,a raspoloženju pridonijela je domaćarakija i ukusni zalogaji. Za glazbenoraspoloženje brinuli su se lukoviškitamburaši, članovi KUD-a Drava. Svesu družine izložile svoje proizvode sasvinjokolje. Titulom „kralj“ (najbolji„mesar”) ovogodišnje Podravske svinjokoljeproglašen je Daranjac GáborGötz, prijelazni kup osvojila je družinaiz Tiszacsege, najbolju „hurku”napravili su Podravci, družina HrvataŠomođske županije, najbolju sarmuspremili su martinački Bećari, a najboljukobasicu napravila je suljočka družina„schlahterock”. Najbolju „ugostiteljsku ponudu”napravili su Podravci, družina HrvataŠomođske županije (krvavice, domaći kruh,kisela čorba od pluća, jetre, bubrega, sarma,juha od friške svinjetine s domaćim rezancima).Najbolju rakiju je imala družina izTiszacsege, najbolje kuhano vino PécsiBaranyi Bt. Posebnim su nagradama nagrađeni:za najbolji specijalitet natjecanja Su -ljočani, za najljepši stol družina iz Tisza -csege, najveseliji su bili sigetski Vatrogasci, anajljepše dvorište imala je daranjska družinaBetyártanya. Nije bilo mnogo gostiju sa strane,ali unatoč hladnom vremenu okupio selijep broj ljudi te njemačkih, hrvatskih imađarskih družina iz bliže i dalje okolice.Priredbu su pomogli Samouprava selaDaranja, daranjska Hrvatska samouprava,Dráva Coop Zrt., Dráva kábel Bt., Sziget TVKft. i AVIcomP Studio. Određen je i datumPodravske svinjokolje u 2013. godini, bit će to6. veljače.bpbFoto: O. Sebestyén


HRVATSKI GLASNIK 23. veljače 2012. 15Katoljske pokladeKatoljci su se zabavljali u pokladnom razdoblju...Okupila ih je tamošnja Hrvatskasamouprava 4. veljače. Ove godine nisu bili ukatoljskoj Planini, tek su se sjećali nekadašnjegobičaja „ženskih poklada” u Katolju.Na večernjoj zabavi svirao je Orkestar Juice.Bjež’te, djeco, idu nambušari!Ja sam bježo kad sam biomali.Kiseška svinjokoljaKade muži djelaju,a žene su časni gosti!Kiseška hrvatska zajednica poznata je o svoji familijarni priredba.Skupa idu na pišačenja, skupa beru grojze u kiseškojgori, normalno da i skupa kušaju novo vino pri Maligan‐‐turi. Skupa si čuvaju neke običaje ke su doprimili u gradićKiseg iz okolišnih sel. Tako je to bilo i 28. januara, subotu,kad se je osamnaest Kisežanov stalo skupa u dvi‐tri grupe,povodom ovoljetošnjega svinjokolja.Kroz tri dana počinjupoklade,al već ljubim Katoljkinjemlade.Poklade su u godini jedne,samo jedne, al drage imedne.***Poklade su, i ludi su danijer čak ima i žena pijani.Još tri sata samo namostade,pa su prošle i ove poklade.Katoljske bećarce sakupio:Živko MandićFoto: Trubicsné Csibi NóraKiseški muži sa 188 kg teškim pitancom(foto: Imre Harsanyi)U zori, po peti ura prva grupa je prošla po 188 kg teškoga pitanca uPačiju (Kőszegpaty). Ovde je mesar, Lojzi Feher unimio kričeće svinjskezube. Druga grupa je u kotli teplila vodu, pripravila je gauge,prajčtok, kefe i krpe za pranje popržene svinjske kože, narav no, i malorakijice protiv jutarnjih minusov i za hrabrije i veselije djelo. Po raskajanjusvinjskoga tijela peljač kuhinjskih poslov, Ivan Nickl, je s dinstanimijatrami čekao mušku četu od osamnaest članov uz stol, kade se jedoznalo da je lanjska svinja bila veća, ali pretusta, a ljetošnja je manja imesnatija.Pravo djelo se je tek sada začelo. Pod mesarskim peljanjem rizalase je slanina, na činjale su se mesnate i krvave kobasice, kuhao se jegembec/presbošt, cvrili su se oc varki. Na veži pod kuharskim peljanjemkipila je u lonci supa, ribao se je i hren, kuhalo se je mesom nabitokiselo zelje, a pečeno meso se je samo zriktalo da ga otpodne pakvržu speći u peć, jer žene su bile pozvane na vičeru nek u 18 uri.Treta muška grupa je usput pripravila Hrvatski klub za blagovaonicu:prostrli su stole, pripravili su pila. Slatkiše, kolače su već ženedoprimile da se na ov način zahvalu svojim marljivim mužem za ovohvalevridno gostoprimstvo. Farniki Štefan Dumović i Ante Kolić smolitvom su otvorili vičeru, kamo su uz Hrvate pozvani bili i pomagačikiseške Hrvatske samouprave.Šandor Pet ković, organizator svinjokolja, u ime Hrvat ske samoupravena kraju vičere pozdravio je sve nazočne, i zahvalio se je svakomuza skupno djelovanje. Kada su se gosti i domaćini nasitili jila i pila,zaigrao se je Zora band, pod peljanjem Imrija Harsanyia. Skupno jačenjei medjusobni razgovori su se mišali šalom i smihom do kasne noći,kako je to negda bilo i doma, u rodnom selu na svinjokolju.Marija Fülöp-Huljev


16 23. veljače 2012. HRVATSKI GLASNIKNaš vridni štitelj iz Hrvatske,Borut Mohar,je ove zvanaredne slike poslao iz zimske BaškeGLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 72/435-416, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac (zamj. gl. i od. urednika), tel.: 79/454-614, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat, tel.: 94/315-479, e-mail: tiho@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 1/256-0765, e-mail: santovo@net.hr ADRESA: 1065Budapest, Nagymező u. 49. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA POŠTANSKE POŠILJKE: 1396 Budapest, Pf.: 495. OSNIVAČ: Savez Hrvata u Mađarskoj.VLASNICI: SavezHrvata u Mađarskoj i Hrvatska državna samouprava. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovi pretplate na žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-30000006-10612032, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 5200,– Ft. List se izdaje s potporom Hrvatske državne samouprave. Rukopise, fotografije i crtežene čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68. www.croatica.hu – e-mail: glasnik@croatica.huHU ISSN 1215-1270

More magazines by this user
Similar magazines