Transform your PDFs into Flipbooks and boost your revenue!
Leverage SEO-optimized Flipbooks, powerful backlinks, and multimedia content to professionally showcase your products and significantly increase your reach.
115 GODINA ELEKTROPRIVREDNE DJELATNOSTI U HRVATSKOJPRVIM CJELOVITIM ELEKTROPRIVREDNIMSUSTAVOM HRVATSKA I ŠIBENIK POSTALINEPORECIVI DIO NAPREDNOG SVIJETAĐurđa SušecHE Krka neizbrisiva upovijesti elektroenergetikeU Šibeniku je prvi put, prije 115 godina, zakucalosrce modernog elektroenergetskog sustava, štoje dokaz da su u Hrvatsku prodirale i kultura itehnika i da je bila napredni dio Europe i svijeta,jer ostvarena su dostignuća u elektrotehnici kojasu u to doba bila potpuna novostOve godine, 28. <strong>kolovoz</strong>a, obilježavamo 115 godinapostojanja elektroprivredne djelatnosti u Hrvatskoj.Toga je dana ostvaren prvi izmjenični elektroenergetskisustav, znači sustav koji je obuhvatio proizvodnjuelektrične energije u Hidroelektrani Krka na slapovimarijeke Krke, prijenos električne energije do gradaŠibenika dvofaznim dalekovodom i distribucijuelektrične energije razdjelnom mrežom po gradu zapotrebe javne rasvjete. Bio je to prvi pravi, cjelovitii tada suvremeni elektroenergetski sustav. HE Krkaje u Hrvatskoj bila prva javna hidroelektrana, koja jeproradila primjenom sustava izmjeničnih struja.U prigodi vrijedne obljetnice, osim što ćemo vaspodsjetiti na okolnosti u kojima je Hrvatska takorano zakoračila u neslućeni svijet električne energijei to samo dva dana nakon što je proradila prva inajpoznatija Hidroelektrana na slapovima Niagare,izdvojit ćemo zanimljive pojedinosti iz tog doba.Ponajprije ćemo se osvrnuti na rane autonomne izvoreelektrične energije na našem prostoru, prije tog velikogdogađaja, a potom izdvojiti najzanimljivije činjenice zastvaranje šibenskog munjiva.Podsjetit ćemo na prvo električno svjetlo u gradovimaDalmacije, osobito na okrugle obljetnice te 90.godišnjicu prvog puštanja električne energije u splitskugradsku mrežu, a posebni napis posvećujemo 80.godišnjici električne energije u Makarskoj.Spomenimo da se prva demonstracija javne električneenergije na našim prostorima dogodila u Dubrovniku1875. godine, pri ljetnom obilasku Dalmacije cara FranjeJosipa I. Tada je s jahte “Miramare“ bila razvučenamreža spojena na brodski istosmjerni generator.Elektrolučnim svjetiljkama bila je osvijetljena staragradska dubrovačka luka, a svjetiljke su obasjavale tajdio grada nekoliko dana. Jednako se ponovilo u Zadru7. travnja 1875. na gradskim zidinama, s rasvjetomrazvučenom u duljini od 700 metara.Industrijske (i prigodne) elektraneU Županji su u Tvornici tanina i bačava zasvijetlile prve žarulje 1880. godine, gdje je radilo devet parnihstrojeva ukupne snage 760 KS, bili su montirani i prvi dinamo-strojevi 24 V do 110 V, a radio je i istosmjernigenerator. Od te 1880. u Puli postoji istosmjerna elektrana male snage za potrebe Arsenala i rasvjetuofi cirske kolonije.Đurđenovac je, zahvaljujući grofu Pejačeviću, u njegovoj pilani već 1881. godine imao elektranu - uzparni stroj montiran je generator 120 kW, a vile i stanovi rukovoditelja pilane imali su električnu rasvjetu(generator i pogonski stroj radili su čak 86 godina).U Istri je prvi put električna rasvjeta zasjala u Vodnjanu 1882. godine, u Tvornici Marchesi & com., gdje suza industrijske potrebe i rasvjetu pogona radila dva lokomibila s generatorima istosmjerne struje,Tekstilna tvornica u Dugoj Resi imala je 1884. godine rasvjetu iz istosmjernog hidroenergetskog izvora narijeci Mrežnici.U Rijeci je 5. listopada 1885. godine, u novootvorenom kazalištu pri izvedbi Verdijeve opere “Aida“,upaljena prva električna rasvjeta, električnom energijom proizvedenom u agregatu - parnom stroju sgeneratorom istosmjerne struje. Godine 1890. tvrtka Internationale Elektrizitätsgesellschaft Wien u Rijeci jepustila u rad prvu elektranu za privatne i javne svrhe, s parnim strojem 40 KS i istosmjernim generatoromsnage 22 kW. Nadalje, 1892. je izgrađena jednofazna izmjenična elektrana u riječkoj luci, s tri jednofaznaizmjenična generatora po 120 kVA, uz parne strojeve 120 KS. To je u Austro-ugarskoj monarhiji bila prvatakva elektrana, a zamijenila je onu iz 1890. Osim što je služila za lučka i željeznička postrojenja, ostataksnage korišten je transformacijom na 100 V za rasvjetu.Istosmjerna elektrana zanapajanje elektrinom energijomnovootvorenog kazališta u Rijeci<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 3
115 GODINA ELEKTROPRIVREDNE DJELATNOSTI U HRVATSKOJPRVIM CJELOVITIM ELEKTROPRIVREDNIMSUSTAVOM HRVATSKA I ŠIBENIK POSTALINEPORECIVI DIO NAPREDNOG SVIJETATragom dokumenata…U arhivi tvrtke Ganz iz Budimpešte, uuvezanim dokumentima - svjedocima rada iposlovanja od prvog dana njena postojanja- postoje podaci o svim naručenim uređajima,o tomu tko je naručitelj, što je naručeno i kojije odjel tvrtke to radio. Uz neke je priloženai posebna skica, a često se poziva na nacrte itehničke opise.Primjerice, u knjizi narudžbi postoje oneza Fiume (Rijeku) za termoelektranu naistosmjernu struju, ali i narudžbe koje seodnose na njenu luku…<strong>Broj</strong>ne su narudžbeza Polu (Pulu), ali i za Karlstädt (Karlovac)pa za Esseg (Osijek), Warazsdin i Zagreb. Unarudžbama za Lipik (znameniti Kursalon)i Vrbanju (Tvornica tanina) vidi se da suoni 1892. i 1893. godine naručili električnemotore, istina istosmjerne.U Čakovcu prvo javno električno svjetloČakovec je prvi pobijedio mrak, javljao je čakovečki list Muraköz, nakon što je 1. listopada 1893. godinepušten u rad Paromlin, električna centrala te razvodna mreža po gradu s javnom rasvjetom, a električnomenergijom napojene su brojne kuće. Time je Čakovec bio prvi grad na području Hrvatske (tada ŽupanijaZala pod vlašću Mađarske) s javnom električnom mrežom. U električnoj centrali bio je ugrađen istosmjernigenerator napona 2 x 175 V i pogonski stroj, a kućne instalacije su bile 2 x 150 V.U Zagrebu su 1886. godine električnu rasvjetu imali industrijski pogoni Paromlina, Tvornice parketa iTvornice kože, a u Puli je 1890. puštena u rad i druga elektrana male snage za potrebe kazališta i kavane“Miramare“.Od malih elektrana kao autonomnih izvora najčešće izgrađenih za industrijske potrebe, spomenimo iBelišće, gdje je 1884. u Drvnoj industriji Gutman d.d. bio postavljen mali generator istosmjerne strujeradi rasvjete pilane i skladišta, a proširenjem pilane 1893. dograđen je jedan manji generator te su seelektrifi cirale obližnje nastambe. Električnu javnu rasvjetu rano je uveo i Lipik i to 1894. godine iz vlastiteparne elektrane, snage 16,5 kW, istosmjernog napona 220 V za napajanje žarulja hotela i klimatskotopličkoglječilišta. Ubrzo su električnom javnom rasvjetom bile osvijetljene okolne ulice i to žaruljama sugljenom niti od 15 svijeća.Parni stroju MunjariakovekogParomlinaEuropa, Hrvatska iŠibenik prije 115 godinaSmatra se da je 19. stoljeće, zahvaljujući brojnimizumima kao rezultata ljudskog uma, bilo stoljećesilovitog napretka. U stoljeću svjetske javneelektrifi kacije, spomenimo nekoliko najvažnijihdogađaja, onih elektroenergetskih i kulturoloških:1882. - prve javne elektrane (Tempere, NewYork), istosmjerni prijenos Miesbach-München,Šibenik, Poljana potkraj 19. stoljea57 kilometara; 1883. - Teslin asinkroni indukcijskimotor; 1884. - transformator na izložbi u Torinu; 1885. -Benzov automobil; 1886. - elektrootporno zavarivanje;1887. - Teslin višefazni sustav, gramofonska ploča;1890. - elektrolučno zavarivanje, londonska podzemnaželjeznica; 1891. - trofazni prijenos Lauffen - Frankfurt,175 kilometara; 1893. - automobilna električni pogon;1895. - Röntgenskezrake, uljni prekidač,HE Niagara Falls i prijenosdo Buffala, HE Krkai prijenos do Šibenika,Marconijev bežični telegraf,kinematograf braćeLumiere; 1886. - Bequerel:prirodna radioaktivnost,Atena: obnova olimpijskihigara; 1897. - dizelski motor,katodna cijev; 1899.- indukcijska peć, Eiffelovtoranj u Parizu.Hrvatska je u to doba u Austrijskom carstvu bila upodređenom položaju, a nacionalna poduzetničkaburžoazija bila je nejaka i fi nancijski nesposobna bezpotpore državne gospodarske politike i tvornice jegradio inozemni kapital. U gospodarskoj i socijalnojstrukturi i dalje dominiraju poljoprivreda i selo, aukida se kmetstvo.Šibenik se nalazio u rubnom dijelu europskih, ai hrvatskih društvenih i gospodarskih zbivanja.Odnosno, tadašnji Šibenik ničim nije podsjećao nagrad nova vremena. Tamo je pedesetih godina 19.stoljeća najveći industrijski pogon bio prvi parnimlin u Dalmaciji. Dominirali su tradicionalni zanatii trgovina. No, zahvaljujući vizionarstvu i hrabrostiVjekoslava pl. Meichsnera i potpori Ante Šupuka iukupnim tadašnjim okolnostima, izgrađen je sustavproizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije,a nova energetska podloga omogućila je upotrebuelektričnih strojeva, stvorila je praktične pretpostavkegospodarskom razvoju. Električna energija otvorila jeput novomu.Kako su se dogodili neobični šibenski krugovi?4 <strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
Razsuda otvorila put…Zamisao o gradnji hidroelektrane na slapovima Buka na rijeci Krki, krenula je od Vjekoslavapl. Meichsnera - gradskog inženjera u Šibeniku te šibenskog gradonačelnika Ante Šupukai njegova sina Marka. Poticaj takvoj zamisli svakako je bila velika elektrotehnička izložbau Frankfurtu na Maini 1891. godine, na kojoj je uspješno ostvaren prijenos električneenergije izmjeničnom strujom na veliku udaljenost. Već početkom 1893., V. Meichsnerje pripremio sve nacrte i dokumente za gradnju hidroelektrane, dalekovoda i razdjelnumrežu u Šibeniku.Tomu je prethodio važan dokument - Razsuda. To je bio dokument o koncesiji voderijeke Krke, točnije - dopusnica za korištenje vode unutar granica posjeda, uz uvjet da sekorištena količina vrati prije nego napusti granice posjeda. Valja naglasiti da je na snazi biozastarjeli Zakon o vodnom pravu u Austro-ugarskoj monarhiji iz 1873. godine, a posebnosu odredbe koje je u njega unio Dalmatinski sabor u Zadru štitile prava upotrebe vode inajprimitivnijih vodenica.Razsudom je odobreno samo 35,30 metara pada, od ukupnih 45,70 metara visine Buka,jer se gornji dio iskorištavao u vodenicama i stupama nekoliko drugih vlasnika. Srećom daje vlasnik vodenica u doljnjem lijevom dijelu Buka bio Ante Šupuk te je s V. Meichsneromutemeljio tvrtku za “Obrtnu proizvodnju munjiva“ i na njegovim katastarskim česticamaizgrađena je HE Krka. Za potrebe elektrane željelo se zahvatiti vodu i s desne straneBuka, ali to nisu dopuštali skradinski imućnici - obitelji Marasović i Burelli, koji su bili protivtog projekta i s kojima je borba trajala deset godina. Arhivirano je 49 različitih presuda,ugovora, raskida ugovora, računa i drugih dokumenata o kasnijim odnosima tvrtke “AnteŠupuk i sin“ s tim obiteljima. U neprekidnim raspravama o vodi rijeke Krke, sve do 1945.godine trajale su prepirke o tzv. vodnoj knjizi - katastru voda rijeke Krke.Tragom dokumenata…Prema dokumentima iztog doba, pri izgradnjiprvih hidroelektrana vodiose pravi rat za vodu, takoda s vodoprivrednogi elektroenergetskogaspekta vodne snage nisubile racionalno iskorištene.Naime, koristio se samomali dio ukupnog padapojedinih rijeka. Pri tomu,hidroelektrana se gradilatamo gdje je pad najvišekoncentriran i gdje nijetrebalo graditi velikederivacije. Voda se koristilana samo jednom dijeluprotoka, jer se pazilo dase ne naruši prirodni oblikslapova.Šibenskigradonaelniki dalmatinskizastupnik ucarevinskomvijeu u BeuAnte vitezŠupukŠibenskigradskinamjerniki gradskivijenikVjekoslavplemenitiMeichsner- prvi graditeljizmjeninogelektroprivrednogsustava…gradnja započela22. ožujka 1894. i završilau rekordnih 16 mjeseci!Nakon dobivanja Razsude, uslijedio je rad komisija - jedna je ispitivalamogućnosti korištenja vode, a druga mogućnosti polaganja stupova zaprijenos električne energije do grada i polaganje mreže po gradskimulicama. Već tada su Šibenčani raspravljali treba li niskonaponsku mrežuu gradu izvesti kabelski ili zračno. Pritom valja znati da je samo pet godinaprije, 1888., u Londonu bio konstruiran prvi električni niskonaponski kabeli da su još uvijek postojale dvojbe glede njegove mogućnosti, osobitosigurnosti pri radu. No, Šibenčani su pazili da mreža ne naruši izgledgrada, a to dokazuje i oblik šesterokutnih transformatorskih stanicakasnije izgrađenih na rivi. Zbog skupog kabliranja i nakon obećanja A.Šupuka da će transformatori i žice biti postavljeni na krovove kuća iizvan dosega bilo čije ruke, osobito dječje, općinsko Upraviteljstvo je 30.travnja 1984. godine V. Meichsneru izdalo dopusnicu da može postavitistupove na općinskom zemljištu i izgraditi potrebnu mrežu prekogradskih ulica sa svrhom rasvjetljavanja. Tzv. industrijalnu koncesiju zagradnju elektrane dobio je mjesec dana ranije, a kako je bio siguran upozitivan ishod - već je tijekom prosinca 1893. godine naručio isporuku imontažu elektrostrojarske opreme od budipeštanske tvrtke Ganz.Ganz je isporučio dvofazni izmjenični generator tipa A2, prema patentupoznate budipeštanske trojke Zipernoowski, Déry i Bláthy, potomjednofazne transformatore i dvije turbine tipa Girardi.Gradnja HE Krka započela je 22. ožujka 1894. i postrojenja su nakonsamo 16 mjeseci poslala u mrežu prve kilovatsate električne energije.Znajući kako se tada gradilo i kako se prevozila oprema, riječ je opravom pothvatu.<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 5
115 GODINA ELEKTROPRIVREDNE DJELATNOSTI U HRVATSKOJPRVIM CJELOVITIM ELEKTROPRIVREDNIMSUSTAVOM HRVATSKA I ŠIBENIK POSTALINEPORECIVI DIO NAPREDNOG SVIJETATragom dokumenata…Narudžbe tvrki Ganz1893. i 1894. godinepotpisao je V. Meichsner,a zanimljivo je da je unarudžbi za generatoru ime tvrtke Ganzpotpisao znamenitiBláthy, konstruktor togprvog tipa izmjeničnoggeneratora.Od 1896. godine unarudžbama je i potpis A.Šupuka, a pred kraj 1897.prvi put se pojavljujuŠupuk i sin - potpisMeichsnera se više nepojavljuje.Strojevi rade odlično, rasvjeta nije zakasnilaZa prijenos električne energije od HE Krka do grada Šibenika, duž puta Lozovac-Šibenik, duljine 11 kilometara, bilo jepostavljeno čak 360 stupova i to stoga što su se morali zaobići pojedini posjedi zbog straha vlasnika da će stupovljesmanjiti vrijednost njihova zemljišta. Stupovi su bili drveni s čeličnim konzolama od U-profi la, koji su nosili stakleneizolatore. Za prijenos električne energije na naponskoj razini 3 000 V, na svakom su stupu bile tri konzole, Najniža jenosila telefonsku žicu za telefonsku vezu između Hidroelektrane do vile V. Meichsnera. Naime, iz vile su upraviteljstroja Ettore Zorzenoni i V. Meichsner razgovarali o radu elektrane i upravljali rasvjetom u gradu. Vila je poslužila kaodispečerski centar.Oko dvadesete ure i dvadeset časaka zabilježen je razgovor između vile i grada:- Strojevi rade odlično…kako je s rasvjetom u gradu?- Fantastično - nije zakasnila!U gradu je bila izgrađena razdjelna mreža 3 000/110 V, koja je imala dvije rasklopne i šest transformatorskih stanica,postavljenih na krovovima kuća. Prva gradska električna rasvjeta sa 216 žarulja s bambusovim vlaknom od 16 HS(Hefnerovih svijeća) izrađenih prema Edisonovu patentu, bilo je postavljeno pretežito na mjestima gdje su bili klasičnipetrolejski ferali, tako da su svjetlile skoro sve ondašnje gradske ulice. Zapravo, na svakih 45 metara bila je postavljenajedna žarulja, istina male snage, ali rasvijetljenost je bila puno bolja u odnosu na petrolejsku rasvjetu. Na 11 najprometnijihi najelitnijih mjesta u gradu, bile su postavljene elektrolučne svjetiljke, zbog jakog i koncentriranog njihova svjetla.Grad Šibenik je uvođenjem električne rasvjete fi nancijski dobro prošao, jer je godišnji trošak od 5 000 fl orina bio zapolovicu manji od ponude najsuvremenije i najekonomičnije petrolejske rasvjete.U novoj tvrtki “Šupuk i Meichsner“, V. Meichsner se i dalje bavio tehničkim poslovima, ali je poslije puštanja sustava upogon započeo slične poslove tražiti drugdje - u Splitu i Dubrovniku. On i A. Šupuk prekinuli su suradnju 1897. godine.lanovi obiteljiŠupuk i suradnicipokraj generatoraHE Krka6<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
Tragom dokumenata…Već krajem 1892. godine V.Meichsner uvođenje električnerasvjete ponudio je Zadru,tadašnjem glavnom graduDalmacije, ponudio je strujusKrke. Tražio je potrošače i vjerovaoje da se izmjenična struja možeprenositi na daljinu, a to su mupotvrdili i stručnjaci tvrtke Ganz.U toj korespondenciji postoji iupit V. Meichsnera o mogućnostiprijenosa električne energije s Krkedo Trogira, Kaštela i Splita. Ali,da bi cijeli pothvat bio fi nancijskiisplativ postoje dva uvjeta: dana kraju dalekovoda postojiodgovarajući potrošač koji ćeiskoristiti tu snagu i da se osigurajuili otkupe parcele radi postavljanjastupova za prijenos električneenergije. Prijedlog V. Meichsnerazadarski zastupnici nisu prihvatili,ali on je bio uporan i ponovio jeponudu 1. studenog 1893., kada jebilo jasno da će se zbog rasvjeteŠibenika graditi HE Krka. Financijskije ta ponuda bila fantastična, alitehnički previše smiona. U Zadrusu iznošeni različiti argumenti, anajintrigantnije mišljenje bilo jeono zadarskog gradonačelnikapl. Trigaria, kako je zapisano uzapisniku sa sjednice gradskogPoglavarstva: Autonomni Zadarnikako ne smije prihvatiti prijedlogjednog hrvatskog inženjera, nitiZadar, glavni grad provincije možekoristiti izvore nuđene od jednogdrugorazrednog grada kao štoje Šibenik, na čijem se područjunalaze Slapovi Krke. Očito seumiješala politika autonomašai narodnjaka u Dalmaciji. No,prigodom povezivanja Zadra zavrijeme Drugog svjetskog rata nazajednički dalmatinski sustav, onje upravo spojen na energetskeizvore rijeke Krke, odnosno naTS Bilice kod Šibenika.Da je Zadar prihvatio ponudu V.Meichsnera, mogao je biti prvi nasvijetu s veleprijenosom električneenergije od 80 kilometara!Grad Šibenik prešao na modernu javnu rasvjetuHidroelektrana Krka (kasnije Jaruga) imala je otvoreni dovodni kanal i koristila je pad od samo deset metara. Izgrađena jeza dvije proizvodne jedinice, a u početku je bio ugrađen jedan agregat. Vodna turbina Girard okomitog tipa s tlakom od 0,8atmosfera, preko koničnih zupčanika prenosila je snagu na vodoravnu osovinu generatora. U strojarnici je bio montiran idvofazni alternator proizveden u Ganzu prema patentu Zipernowskyog, tipa A2, snage 320 KS, s 315 okretaja u minuti, 42 Hz, ana istoj osovini bila je i odgovarajuća budilica. S nekoliko očuvanih fotografi ja može se zaključiti da je postojala ručna regulacijavode do turbine, kao i ručno upravljanje naponom. Alternator je proizvodio napon 3 000 V i bio je izravno spojen na dalekovod,koji je energiju prenosio do11 kilometara udaljenog Šibenika. Naravno, svaka nepogoda i atmosfersko pražnjenje utjecalo je narad elektrane, jer nije bilo odgovarajuće zaštite. Od prvog dana rada 28. <strong>kolovoz</strong>a do kraja 1895. godine ta javna elektrana zarasvjetu grada i pogon motora proizvela je 346 133 kWh električne energije.Već prvog dana listopada objavljen je posebni akt da se u gradu Šibeniku prelazi na modernu javnu rasvjetu. Električna rasvjetaugasila je staru na kameno ulje (petrolej), koju je grad Šibenik darovao selima u okolici. Seljani su se žalili da je rasvjeta slaba,a Šibenik svijetli poput Betlehema.Šibenik se ubrzo industrijalizirao - izgrađena je tvornica u Crnici (preteča Tvornice elektroda i ferolegura) i tvornica aluminija(preteča Tvornice lakih metala). Izgrađene su i tvornice tjestenine, sapuna, likera i tri tiskare.Spomenimo da je 1898. godine naručen drugi generator za HE Krka (Jaruga I.), a nakon takvog pojačanja pojavljuje se novipartner SUFID, koji gradi prvu tvornicu kalcijeva karbida, a uskoro i hidroelektranu Jaruga (HE Jaruga II., koja je i danas upogonu).<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 7
115 GODINA ELEKTROPRIVREDNE DJELATNOSTI U HRVATSKOJ8PRVIM CJELOVITIM ELEKTROPRIVREDNIMSUSTAVOM HRVATSKA I ŠIBENIK POSTALINEPORECIVI DIO NAPREDNOG SVIJETAŠibensko munjivo međuprvima u svijetuNaglasimo da je u Šibeniku prije 115 godina prvi put zakucalo srcemodernog hrvatskog elektroenergetskog sustava. To je dokaz dasu u Hrvatsku prodirale i kultura i tehnika i da je bila napredni dioEurope i svijeta. Ostvarena su dostignuća u elektrotehnici koja susvugdje u svijetu u to doba bila potpuno nova.Stoga je važno znati gdje su naši počeci u kontekstu povijestisvjetske elektroprivrede. Naime, hrvatski i šibenski sustav narijeci Krki proradio je samo dva dana nakon najpoznatije i prvehidroelektrane velike snage Niagara Falls. Međutim, prvi manjiSve sastavnice prvog hrvatskogelektoenergetskog sustava:proizvodnja, prijenos naveu udaljenost i distribucijaelektrine energije<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>prijenos iz te Hidroelektrane do 43 kilometra udaljenog gadaBuffala dogodio se tek u studenom 1896., a veći prijenos uKanadu tek 1910. godine. Ali, to je Amerika…Važno je podsjetiti da su graditelji izmjeničnog dvofaznogsustava Krka-Šibenik, prvog cjelovitog elektroprivrednogsustava u Hrvatskoj bili šibenski gradonačelnik i dalmatinskizastupnik u carevinskom vijeću u Beču Ante vitez Šupuk (1838.- 1904.), njegov sin Marko (1864.-1903.) - pomorski kapetan, iVjekoslav plemeniti Meichsner (1847.-1916.), šibenski gradskinamjernik i gradski vijećnik. Oni su za svoje doba bili vrlonapredni i utjecajni ljudi.Hrvatska elektroprivreda je u Krešimirovu gradu 1995. godine naprimjereni način obilježila stoljeće postojanja njene djelatnosti.Željelo se skrenuti pozornost domaće i inozemne javnosti nataj pothvat, a podsjećanjem na povijesnedogađaje nije učinjena samo medijskapromidžba Hrvatske elektroprivrede, veći promocija Hrvatske i njenog ukupnogidentiteta. Šibensko munjivo među prvimaje u svijetu!Hidroelektrana Krka - prva javnaizmjenina hidroelektrana uHrvatskoj puštena u rad samodva dana nakon najpoznatije iprve hidroelektrane velike snagena slapovima rijeke NiagareTransformatorskastanica našibenskoj obališesterokutnogoblika kako ne binarušila izgledgradaStupovidalekovoda odHE Krka premaŠibenikuTragom dokumenata…U tzv. Namirnici od 1. lipnja 1896.godine, koja se odnosi na potrošakelektrične energije za rasvjetu zamjesec lipanj, ona iznosi 416 fi orinai 66 novčića. No, već u studenomje došlo do poskupljenja na 480fi orina. Time je zabilježeno prvoposkupljenje električne energije.Zabilježen je i prvi kvar u elektrani,kada je cijeli grad ostao bez svjetla.Bilo je to tijekom ožujka 1896.,jer se zbog kiše i oluje Krka prelilapreko dovodnog kanala.U Šibeniku se, u slučajevimasmrti poznatijih ljudi, gasila javnarasvjeta pet dana. Nije poznatoje li taj običaj uveden za vrijemepetrolejske rasvjete, a održao sedo početka Prvog svjetskog rata.Svjetiljke su ugašene, a stupoviomotani crnim platnom i kadaje iznenada umro Marko Šupukte Ante vitez Šupuk, a i nakonatentata na prijestolonasljednikaFranju Ferdinanda i njegovusuprugu Sofi ju u Sarajevu. Nijepoznato je li grad bio zamračeni je li odana počast kada jeumro Vjekoslav pl. Meichsner- prvi graditelj izmjeničnogelektroprivrednog sustava.Spomenimo da je 1895. godine17. prosinca u električnom svjetluzasjao i barokni grad Varaždin, do1776. godine glavni grad KraljevineHrvatske i Slavonije. Varaždinskaelektrična centrala - javnaelektrana, imala je instaliranatri parna stroja od po 70 KS spripadajućim generatorom snage50 kVA, a sve do 16. <strong>kolovoz</strong>a1911. proizvodila je električnuenergiju samo po noći, tako daje nisu mogli koristiti varaždinskaindustrija i obrtnici.Sve pojedinosti o izgradnji prvogelektroenergetskog sustava uHrvatskojiskopali su iz arhivau Šibeniku, ali i u tvrtki Ganzi u ElektrotehniËkom muzejuMaapplearske, naš umirovljeni kolegaJosip Moser i umirovljenik Institutaza elektroprivredu i energetikuAnte Sekso. Oni su izravno, istinapreko papira, mogli osjetiti kakose gradila naša HidroelektranaKrka, a nama su predali kljuËza razumijevanje iskustva našihpredaka, odnosa meappleu Ëinjenicamai interpretacije, a to znaËi izmeappleuprošlosti, sadašnjosti i buduÊnosti.
OBLJETNICAPRVO ELEKTRIČNO SVJETLO UMAKARSKOJ PRIJE 80 GODINAVeročka GarberRadostan grad danasrasvjetu ima!Svakog dana bio je sve veći broj građana kojisu željeli imati električnu energiju u njihovimdomovima, osobito nakon što su ih o blagodatimaelektrične rasvjete uvjerili dobro osvijetljenipogoni i okolica Tvornice tkanina, zahvaljujućivlastitu agregatuU drugoj polovici 19. stoljeća, glavni makarski trgi okolne ulice obasjavalo je desetak fenjera kojisu gorjeli uz pomoć kamenog ulja. Šest ih je vrloskromnom svjetlošću osvjetljavalo trg, a četirinajmračnije kutke grada. Sve ostale ulice ovisile suisključivo o mjesečini, lučkim brodskim feralima isvjetlu svjetionika na poluotoku Sv. Petra.Početkom 20. stoljeća postavljeno je još nekolikofenjera, ali sve to nije moglo zadovoljiti žitelje, aponajmanje potrebe turista koji su u sve većem brojuotkrivali čari i ljepote Makarske i njenog priobalja. U“Hrvatskoj riječi“ 1924. godine, to je opisano: “Dane dopire svjetlo iz obližnjih kavana, tama bi bilapotpuna. U unutrašnjosti grada još je gore, ne vidi seprsta pred očima. Stid nas je čuti što o tome strancigovore.“Prvi kandelabri na makarskoj riviPri raspravi u Općinskom vijeću o električnoj rasvjetiu studenom 1928. godine, predloženo je sklapanjezajma od 800 000 dinara, kako bi se pregovaralo stvrtkama za elektrifikaciju grada. Svakog dana bio jesve veći broj građana koji su željeli imati električnuenergiju u njihovim domovima, osobito nakon štosu ih o blagodatima električne rasvjete uvjerilidobro osvijetljeni pogoni i okolica Tvornice tkanina,zahvaljujući vlastitu agregatu. Rasprave na gradskimsastancima nastavljaju se, a jedan od prijedloga bioje i da se struja sprovede iz HE Kraljevac. Za takavprijedlog zanimanje su pokazale i općine Baška Voda iBrela te je proračunato da bi mreža i stupovlje stajalomilijun i pol tadašnjih dinara. Želja je bila i da seelektrična energija proslijedi dalekovodom kroz čitavopriobalje i prema Vrgorcu. Ipak, prihvaćen je jeftinijiprijedlog - izgradnja centrale s dva dizelska motora po25 KS, s trofaznim generatorima Brown Boveri, snage20 kVA i 42 kVA. U ljeto 1929., veliki broj stranihgostiju oduševljenih ljepotom grada, izrazio je nadu daće ih sljedećeg ljeta dočekati i električna energija. Tose i dogodilo. Zasluge za uvođenje električnog svjetlau Makarskoj pripisuju se ponajviše gradonačelnikuMarcelu Barbieriju, ali i direktoru Električnih poduzećaSplit Jerku Jeriću, dipl.ing. On je, naime, zamoljenza pomoć te je izradio plan elektrifikacije, koji jedovršen tijekom siječnja 1930. Prvih dana srpnja većje završena mreža i postavljeni prvi željezni kandelabrina makarskoj rivi, a već 5. srpnja 1930. riva je prvi putzasjala električnim raskošnim svjetlom. Makarani su gadočekali s golemim oduševljenjem. Dopisnik splitskoglista “Jadranska pošta“ Pavao Čović-Plenković tomprigodom je napisao u stihovima:“Osvanuo u sjaju sretan dan,razbudivši Makarskoj vječni san.Iz onih tužnih tmina,radostan grad, danas rasvjetu ima!...“Općinsko vijeće već je 17. srpnja te godine donijeloOdluku o imenovanju zaposlenika u centrali: strojaraMatu Drviša i električara Antu Glavinu, “dok činovnikjoš nije izabran jer trenutno je mali broj kućnihpriključaka“. Tijekom studenog i prosinca 1930. Vijećeje prihvatilo povećanje troškova zbog „povećanjagradske mreže za više od 30 rasvjetnih tijela“ teodredilo cijenu od 10 dinara po kilovatsatu. Zaključilisu da je električna jeftinija od petrolejske rasvjete. OniMakarani koji su se bavili turizmom naglašavali suda je elektrifikacija bila najzaslužnija za njihov daljnjirazvoj u tom području.Cijela mreža gleda moreDanas, 80 godina poslije tog velikog događaja,na usluzi električnoj mreži, postrojenjima i svimpotrošačima grada i bližeg priobalja stoji 51 zaposlenikPogona Makarska splitske Elektrodalmacije. U spomenutomproteklom vremenu izgradili su jednuTS 110/35/10 kV, tri TS 35/10 kV i 150 TS 10/0,4 kV,25 km DV 35 kV, 50 km DV 10 kV , 83 km KB 10 kVte 100 km zračne i 195 km kabelske mreže niskognapona. Mrežu golih vodiča može se brojiti samo umetrima, a većina zračne mreže su SKS vodiči.S čestitkama za veliku obljetnicu ponajprije seobraćamo rukovoditelju Pogona Miru Radiću injegovoj desnoj ruci, voditelju Ureda Petru Vrkašu,koji nas dočekuju u ugodnim prostorima i jošugodnijem okolišu pogonske zgrade. Naime, zaposleniciPogona predvođeni Antom Radićem izgradilisu u dvorištu mali bazen, napravili kružni vodeni toku kojem plivaju ribice različitih vrsta. Također su uhladovini borova uredili kutak - kao odmorište zagostujuće i domaće pušače, ali i sve one koji tražeugodu u ljetnim sparnim danima.Kako kažu moji domaćini, njihova mreža je zanimljivaponajprije stoga što cijela gleda more. Naime,područje Pogona Makarska u cijelosti je položeno uduljinu s Biokovom kao prirodnom granicom. Znači,smješteno je uz priobalje, u duljini od 50 kilometaraizmeđu Dubaca i Drvenika. U Drveniku, premda je dioMakarske rivijere, mrežu preuzima Pogon Ploče.Prvi kandelabri na makarskoj riviO posebnostima Pogona više smo puta pisali u našem<strong>HEP</strong> Vjesniku. Kao i mnoga priobalna područja i onisvoj životni, a s njim i energetski, zamah proživljavajutijekom ljeta, koji je u odnosu na godišnji prosjek -učetverostručen! To vrijedi i za ljetni broj makarskihstanovnika. Tako je u drugoj polovici srpnja, približnoonih dana kada se to dogodilo i na razini države,zabilježeno drugo najveće dnevno opterećenje umreži od 46 MW. Najveća potrošnja zapamćena jepočetkom <strong>kolovoz</strong>a 2007. od čak 50 MW (spomenutaopterećenja daleko premašuju vršna opterećenjazimi oko božićnih blagdana, kada potrošnja dosegnepribližno 30 MW). Najosjetljivije je razdoblje danaizmeđu 19 i 21 sat, kada se ljudi s mora vrate kućama ikada mreža osjeti uključivanje svih rashladnih i drugihtrošila. Prema riječima P. Vrkaša, tijekom dva ljetnamjeseca u pogonu sve gori. Zbog vanjske vrućine ipreopterećenog rada transformatora u trafostanicama,prisiljeni su ih hladiti ventilatorima kako bi olakšali radi osigurali veću pouzdanost.<strong>HEP</strong> dio ljepote slike koja odlazi u svijetNedavno smo izvijestili o polaganju 10 kV kabelapodno Biokova između TS 110 kV prema središtugrada, što će uvelike pridonijeti pouzdanosti napajanjatamošnjih potrošača. Preostala je još dionica premaTS 35/10 kV u blizini pogonske zgrade, koja ćerasteretiti 35 kV dalekovod i donijeti još veće pričuvnekoličine energije u sustav.- Također imamo potreba za interpolacijombarem deset novih trafostanica 10/0,4 kV nanašem području, ali bi lokalna zajednica trebaladokumentima brže pratiti naše planove. Vjerujemo daćemo već tijekom jeseni izgraditi barem četiri noveTS u Makarskoj i Tučepima, jer su nam doista nužne.A za upotpunjavanje slike idealnog pogona trebalo bi,uz spomenuta područja, izgraditi i niz trafostanica useoskim dijelovima, gdje su naponske okolnosti lošije,primjerice, u Gornjim Tučepima, Gornjoj Podgori,Žlibu... - saznajemo od M. Radića.Osim toga, bilo bi itekako poželjno obnoviti inedostatan vozni park, koji već dugo vapi za ponekimosobnim vozilom za terenske ljude. Naplata im je izgodine u godinu sve bolja, a sve je snažnija potrebaza pomlađivanjem elektromonterskog kadra.Poželimo im da uspiju u svim naumima i ostvarenjihove želje, jer o kvaliteti njihova rada ovisi i ljepotaslike koja odlazi u svijet. Kako smo čuli, taj je svijetsve širi i više nema kontinenta čiji im žitelji ne stižuu posjet. U tom smislu, na razglednici najljepšihžalovitih plaža i lijepog sjećanja na dane odmora, <strong>HEP</strong>ima važno mjesto.10<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
PODSJETNIK NA PRVOELEKTRIČNO SVJETLO UGRADOVIMA DALMACIJESretan svjetlodan!Okrugle godine poput ove <strong>2010.</strong> najčešćedonose brojne obljetnice. Tako su u dalmatinskojelektroenergetskoj povijesti brojni važni trenuci kojihse vrijedi prisjetiti i s kojima se trebamo ponositi, nesamo zbog svih znanih i neznanih sudionika koji suje stvarali i gradili tijekom proteklih više od stotinugodina, nego i suvremenika koji su u hrvatskomelektroenergetskom sustavu preuzeli vrijednosti svojihprethodnika na kojima počiva naša sadašnjost, ali segradi i budućnost. Stoga, krenimo tragom dalmatinskogprvog električnog svjetla.Zadarski i šibenski svečariVratimo se u Zadar, u vrijeme prvog javnog pokusa naSilvestrovo 1894., kada je posljednjeg dana te godinezasvijetlila velika električna svjetiljka na Gospodskomtrgu i Kalelargi, a prvog dana 1895. središte Zadrasjalo je punim sjajem. Njen izvor bila je istosmjernatermoelektrana u Foši, čije su parne strojeve pokretalačetiri istosmjerna generatora od 25 kW, a razdiobaelektrične energije provodila se uz napon 2 x 250 V.Na području koje pokriva današnja Elektra Zadar trisu grada-svečara koji obilježavaju 80. godišnjicuelektričnog svjetla. Naime, 1930. godine zasjaloje u Obrovcu iz gradske električne centrale s dvadizelska agregata, a slično se dogodilo i u Biogradu,iz elektrane s trofaznim generatorom 20 kVA, 400 V,50 Hz. Slavljenik je i otok Iž Veli, zahvaljujući elektraniUljarske zadruge snage 32 KS iz koje je napon dobilai mjesna mreža.Iz prvog elektroenergetskog sustava s HE Krka(HE Jaruga I.) na Skradinskom buku, 28. <strong>kolovoz</strong>a1895. Šibenik je dobio modernu električnu rasvjetu,a1904. izgrađena je i HE Jaruga II. Dvije godine potom,također na Krki, izgrađena je i HE Manojlovac (današnjaHE Miljacka) te 35 kilometara dug dalekovod došibenske Crnice. Tako su električnom energijomnapojeni i gradići šibenskog zaleđa: Skradin prije 105i Drniš prije 95 godina.Dubrovnik je samo nekoliko mjeseci zakasnio bitiovogodišnji obljetničar, jer mu je prvo električnosvjetlo zasjalo 1. lipnja 1901. godine. Ali, prije točnosto godina prvi je u Dalmaciji uveo tramvajski promet,odnosno prvi gradski promet na električni pogon.I Elektrojugov Pogonski ured u Cavtatu takođerobilježava 80. godišnjicu, jer je zahvaljujući dizelskojelektrani s dva motora od 25 KS u svibnju 1930.električnu energiju dobilo 27 domaćinstava i petjavnih rasvjetnih mjesta.Dugotrajni splitski pregovoriU Splitu su rasprave o izgradnji hidroelektrane uMajdanu na rijeci Jadro vođene već 1896. Bile su dugei naporne, jer općinska vlast nije imala novca pa sekoncesija seljakala od ruku do ruku. No, 1908. društvo„Split AD“, koje je imalo tvornicu cementa u Majdanu(vlasnik tršćanska tvrtka), za potrebe tvornice izgradiloje hidroelektranu. Te je godine Josip Karaman, vlasnikVeročka GarberSplit bio prisiljen tražiti rješenje izpravca solinskog Majdana te u izgradnjiviše dizelskih elektrana u gradu:dizelska elektrana u Poljikoj ulici(1921. godina)prvog splitskog kinematografa, uveo električnu rasvjetupred ulazom, rasvjetljavajući i obližnju ulicu, takoda su Splićani doživjeli blagodati električne energijepuno prije nego se to dogodilo službeno. Odluku ouvođenju električne rasvjete u Splitu odgađali suvlasnici i dioničari plinske gradske rasvjete, a kasnijesu u cijelosti prisvojili pravo na vodeni tok rijeke Jadroi snagu dvaju agregata od 1 200 kVA. Žalba je stiglai do vlasti u Beču, a sporazum je postignut 1914.godine, kada su poznati Splićani dr. A.Trumbić, dr.J.Smodlaka i V.Katalinić postigli nagodbu. Njom je Splitdobio pravo korištenja snage od 100 KS - 75 kW tezemljišta od sedam metara širine uz trasu vodovodaza izgradnju dalekovoda od HE Majdan do grada. Dvijegodine ranije Općina je zatražila ponude projektaizgradnje gradske mreže niskog napona i prijenosnogdalekovoda. Iz arhivskih dokumenata vidljivo je da suopćinari pokušavali dopremiti električnu energiju i izpravca HE Kraljevac, koja je dalekovodom do DugogRata od 1913. napajala tvornicu karbida u vlasništvudruštva SUFID. Premda je Hidroelektrana imalaviška energije, dogovor nije uspio zbog obveza togDruštva prema gradu Omišu, koji je ustupio zemljišteza dalekovod Kraljevac - Dugi Rat i za uzvrat tražio1 000 kS (750 kW). Zbog svega toga je Split bioprisiljen tražiti rješenje iz pravca solinskog Majdanate u izgradnji više dizelskih elektrana u gradu. Ipak,od isporuke iz pravca Dugog Rata nije se potpunoodustalo, tako da je Društvo SUFID ovlastilo tvrtkuGanz AD iz Beča da izradi ponudu izgradnje dalekovodaDugi Rat - Dujmovača (Split). Ugovor između Grada ispomenutog izvođača potpisan je 1914. godine, ali Prvisvjetski rat je prekinuo sve radove. Nakon rata Gradje ugovorio posao s novim inozemnim izvođačima itvrtkama. Tako je 1919. godine s praškom Elektromdogovoren posao nabave i isporuke elektromaterijala,opreme i montaže te zajedničkog ulaganja i osnivanjaElektričnih poduzeća d.s.o.j.Konačno zasjala i splitska rivaŠestog listopada 1919. godine gradonačelnik dr.IvoTartaglia obratio se građanima, preko čijih će terenai zgrada prolaziti električni vodovi, sa zamolbom daomoguće tehničkom i radničkom osoblju nesmetanrad na postavljanju postrojenja. U proglasu se navodeulice kroz koje će prva mreža prolaziti, a izmeđuostalog, stoji:„Izim javne električne rasvjete biti će mogućeinštalirati u privatnim stanovima oko 2.000 žarulja od25 nor.svj. E da gradski tehnički ured za električnurasvjetu uzmogne poduzeti shodne korake ... pozvanisu stanari da prijave svoje potrebe za uvođenjemelektrične rasvjete u svoje domove.Splitsko glasilo “Novo doba“ 6. ožujka 1920. objaviloje da je postavljen prvi željezni stup na obali, a mjesecdana kasnije da je u cijelosti izgrađen DV 10 kVMajdan - Split, dvije trafostanice i dio gradske mreže.Početkom srpnja 1920. Općina je ponovno objavilaoglas, ali o puštanju struje u mrežu, s upozorenjemda je strogo zabranjeno dirati žice električnog voda jersu pogibeljne po život. Također se zabranjuje vješanjerublja, barjaka, bacanje predmeta preko žica ... nijedopušteno kopati zemlju blizu kabela, a ni popravcikrovova u njihovoj blizini.Novoosnovana tvrtka, iz koje se razvila i još uvijekraste splitska Elektrodalmacija, imala je sjedište narubu Dioklecijanove palače, u Kružićevoj ulici broj 4.S večeri 15. srpnja 1920. prvi put je puštena električnaenergija u gradsku mrežu i splitska riva zasjala je lijepimsjajem. “Novo doba“ odalo je priznanje direktorutvrtke inž. Jerku Jeriću, inž. Čičinu i nadmonteruSpremi, ali i svim ostalim radnicima i suradnicima kojisu savjesno obavili poslove elektrifikacije najvećegdalmatinskog grada. Građani su pokazali velikiinteres i svi su proračuni bili premašeni. Zametakživog elektroenergetskog sustava počeo se razvijatina sjevernom gradskom području u Dujmovači.Tamo je stigao prvi 50 kV dalekovod iz Dugog Rata,izgrađena je prva velika TS 50/10 kV 1926. godine,odatle su krenuli dalekovodi prema ostalim dijelovimagrada, ali i poslovna zgrada u Poljskoj ulici (danasGundulićeva).U Elektrodalmaciji još je nekoliko svečara: Hvar, koji je1925. imao u pogonu elektranu s dizelskim motoromsnage 40 KS i istosmjernim generatorom od 25 kW;Makarska koja obilježava 80. godišnjicu električnogsvjetla; Metković, čija je električna centrala ušla upogon 1940. (60 KS, s trofaznim generatorom snage40 kVA) i koji obilježava 70. godišnjicu.Svim ovogodišnjim svečarima poželimo sretansvjetlodan.<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 11
ANTIKORUPCIJSKI PROGRAMOSTVARENJE ZADANIH OBVEZA IZ AKCIJSKOG PLANA ZAPROVOĐENJE ANTIKORUPCIJSKOG PROGRAMA U <strong>HEP</strong>-u (GRUPADRUŠTAVA) ZA RAZDOBLJE OD <strong>2010.</strong> DO 2012. GODINETomislav ŠnidarićNovi dokumenti i uzsuradnju zaposlenikaKonačnoj verziji najvažnijeg dokumenta Misija i vizija,temeljne vrijednosti <strong>HEP</strong> grupe i temeljna načela uodnosima sa zainteresiranim skupinama, konkretnimprijedlozima pridonijeli su i zaposlenici <strong>HEP</strong>-a, koje jeUprava pozvala na sudjelovanje anketom objavljenomna intranetskom portalu InfohepPrateći provedbu Vladina Antikorupcijskog programaza trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvuza razdoblje <strong>2010.</strong>-2012. godine, čitatelje <strong>HEP</strong> Vjesnikaizvješćujemo o ostvarenju daljnjih zadanih obveza izAkcijskog plana <strong>HEP</strong>-a. Podsjetimo da smo u <strong>HEP</strong> Vjesnikubroj 229 pisali o objavljenoj rubrici Javna nabava iZapošljavanje na internetskim stranicama <strong>HEP</strong>-a.Ovom prigodom izvješćujemo o daljnjem ostvarenjuzadataka prema utvrđenom hodogramu aktivnosti Tima<strong>HEP</strong>-a za provedbu antikorupcijskog programa i odlukamaUprave <strong>HEP</strong>-a d.d.“Klauzula o integritetu“ i “Izjava o integritetu“Prema Odluci Uprave <strong>HEP</strong>-a d.d. od 11. ožujka o.g. onadopunjavanju općih uvjeta nabave svih članica <strong>HEP</strong> grupe“Klauzulom o integritetu“ te “Izjavom o integritetu“,dokumentacija svih postupaka nabave, neovisno o vrstipostupka i vrijednosti nabave, osim nabave u vrijednostido 70 tisuća kuna, pokrenutima od strane članica<strong>HEP</strong> grupe - mora sadržavati “Klauzulu o integritetu“. Timese jamči korektnost u postupku nabave, kao i izostanak bilokakve zabranjene prakse u svezi s postupkom nadmetanja.U slučaju postupaka nabave u vrijednosti od šest milijunakuna za robu i usluge, odnosno 12 milijuna kuna za radove,uz “Klauzulu o integritetu“ dokumentacija morasadržavati i “Izjavu o integritetu“, koju moraju dostavitisvi ponuditelji u postupku.Uvodni seminar o suzbijanju korupcije za menadžment<strong>HEP</strong>-aUprava <strong>HEP</strong>-a je 6. svibnja o.g. donijela Plan i programinterne edukacije radnika <strong>HEP</strong>-a na temu Prevencijakorupcije i etičnosti u poslovanju, a uvodni seminar osuzbijanju korupcije za menadžment <strong>HEP</strong>-a održan je 13.svibnja o.g. U organizaciji Sektora za upravljanje ljudskimpotencijalima <strong>HEP</strong>-a d.d. i uz suradnju s društvima <strong>HEP</strong>grupe i sektorima <strong>HEP</strong>-a d.d., o prevenciji korupcije iulozi USKOK-a u njenu suzbijanju izlagali su predstavniciMinistarstva pravosuđa Davor Dubravica i Ira Maglica, a osprječavanju korupcije u javnoj nabavi govorio je DraženIvanušec iz Vladina Ureda za središnju nabavu.Etički kodeks i povjerenici za etikuOdlukom Uprave od 1. lipnja o.g. donesen je novi Etičkikodeks za <strong>HEP</strong> grupu, koji je poboljšana verzija starog načiji se tekst oslanja. Podsjetimo, Hrvatska elektroprivredabila je jedna od prvih državnih tvrtki koja je donijela Etičkikodeks - Načela poslovnog ponašanja u <strong>HEP</strong>-u već 2002.godine.Tijekom srpnja imenovani su i povjerenici za etikuu društvima <strong>HEP</strong> Proizvodnja (Kajetan Knešaurek),<strong>HEP</strong> Operator distribucijskog sustava (Slaven Vrdoljak),<strong>HEP</strong> Operator prijenosnog sustava (Neda Malezija) i<strong>HEP</strong> Toplinarstvo (Ljiljana Lončarek). Temeljna zadaćapovjerenika za etiku je zaprimanje pritužbi zaposlenikai drugih zainteresiranih pravnih i fizičkih osoba naneetično postupanje i moguću korupciju zaposlenika tepraćenje primjene Etičkog kodeksa u društvu u kojem suimenovani.Osoba za zaprimanje prijava o nepravilnostima uposlovanju - poziv zainteresiranimaTemeljem Odluke o djelokrugu i načinu rada te obvezamai odgovornostima osobe zadužene za zaprimanje prijavao nepravilnostima u poslovanju, Uprava je pozvala svezainteresirane da se kandidiraju za tu funkciju. Osoba zanepravilnosti mora biti neovisna i samostalna u svomradu i pridržavati se etičkih načela i akata <strong>HEP</strong> grupete mora imati zaštićeni identitet. U spomenutoj Odlucidefinirani su uvjeti koje mora ispunjavati osoba zaduženaza zaprimanje prijava o nepravilnostima, djelokrug i načinnjena rada, kao i način rješavanja prijava, izvješćivanje ipraćenjeSeminar o prevenciji korupcije i etičnosti uposlovanjuPrvi po redu interni specijalistički seminar Prevencijakorupcije i etičnost u poslovanju namijenjen svimrukovoditeljima u <strong>HEP</strong> grupi, za prvu grupu, održan je 15.srpnja o.g.Uz informaciju o provođenju Antikorupcijskog programa u<strong>HEP</strong>-u, čiji je seminar sastavni dio, te o Etičkom kodeksu- rukovoditeljima su predstavnici pojedinih funkcija <strong>HEP</strong>-aodržali prezentacije o mjestu, ulozi, zadacima i obvezamau sprječavanju korupcije.Misija i vizija, temeljne vrijednosti <strong>HEP</strong> grupe i temeljnanačela u odnosima sa zainteresiranim skupinamaNajvažniji dokument, na kojeg je Uprava dala svojusuglasnost na sjednici održanoj 22. srpnja o.g. je Misija ivizija, temeljne vrijednosti <strong>HEP</strong> grupe i temeljna načela uodnosima sa zainteresiranim skupinama. Naglasimo da sukonačnoj verziji tog dokumenta konkretnim prijedlozimapridonijeli i zaposlenici <strong>HEP</strong>-a, koje je Uprava pozvalana sudjelovanje anketom objavljenom na intranetskomportalu Infohep.Misija <strong>HEP</strong> grupe je: Sigurna i kvalitetna opskrba kupacaenergijom, uz visoki stupanj društvene odgovornosti.Vizija <strong>HEP</strong>-a je: Visokokvalitetna i odgovorna tvrtkabudućnosti na području energetske djelatnosti, kojanudi usluge prema željama i zahtjevima kupaca, krozstalnu dostupnost, sigurnost i pouzdanost svojih usluga uuvjetima dereguliranog tržišta.Temeljne vrijednosti <strong>HEP</strong> grupe podijeljene su u četirikategorije, kojima su dubinski obuhvaćeni svi elementiposlovanja velike tvrtke kao što je <strong>HEP</strong>: Kompetentnosti kreativnost, Kvaliteta i poslovna izvrsnost, Poštenje teOdgovornost prema okolišu.Temeljna načela u odnosima sa zainteresiranimskupinama s čijim očekivanjima <strong>HEP</strong> usklađuje svojeposlovanje, a za ostvarenje misije i ispunjenje vizije,obuhvaćaju načela kojih se treba pridržavati u odnosimas: vlasnikom, kupcima, radnicima, poslovnim partnerima idruštvom, lokalnim zajednicama.U okviru posjeta Republici Hrvatskoj radi procjene napretkau području pravosuđa i sprječavanja korupcije, nezavisnistručnjaci iz zemalja EU su 1. srpnja o.g. posjetili i <strong>HEP</strong>. Toje jedan od načina kako Europska komisija prati napredakRepublike Hrvatske u procesu pristupanja EU. Tom su imprigodom članovi <strong>HEP</strong>-ova Tima predstavili aktivnostikoje se provode u okviru Antikorupcijskog programa iodgovorili na brojna pitanja iz područja prava na pristupinformacijama, izbjegavanja sukoba interesa i sličnog.12<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
HRVATSKA-SVIJET41. MEĐUNARODNA OLIMPIJADA IZFIZIKE U ZAGREBUTrojica iz kluba“Imam žicu”briljirali naOlimpijadiINTERNI SPECIJALISTIČKI SEMINARPREVENCIJA KORUPCIJE I ETIČNOST U POSLOVANJUObavljati poslove napravilan i etičan načinU sjedištu <strong>HEP</strong>-a, 15. srpnja o.g. održan je prvi internispecijalistički seminar Prevencija korupcije i etičnostu poslovanju koji je namijenjen svim rukovoditeljimau <strong>HEP</strong> grupi, a dio je provedbe Antikorupcijskogprograma za trgovačka društva u većinskom državnomvlasništvu za razdoblje <strong>2010.</strong>-2012. godine.Zbog velikog broja rukovoditelja službi, odjela, odsjekai pogonskih ureda u <strong>HEP</strong>-u, spomenuti Seminar održanje za prvu grupu, a za ostale grupe će se nastaviti ujesen.Pozdravljajući okupljene rukovoditelje, uvodno ječlanica Uprave Snježana Pauk - voditeljica Tima zaprovedbu Antikorupcijskog programa u <strong>HEP</strong> grupi,izvijestila o dosadašnjim aktivnostima koje se provodeu okviru Akcijskog plana <strong>HEP</strong>-a.Potom je Ivan Gadže - rukovoditelj Službe za statusnopravo i normativu Sektora za pravne poslove <strong>HEP</strong>-a d.d.predstavio novi Etički kodeks. Uz kratke napomeneo pojmu etike i poslovne etike te prednostima njenauvođenja, ukazao je na promjene u odnosu na stariEtički kodeks - Načela poslovnog ponašanja u <strong>HEP</strong>-uiz 2002. godine.Predstavnici pojedinih poslovnih funkcija <strong>HEP</strong>-a d.d.održali su prezentacije o mjestu. ulozi, zadacima iobvezama njihove funkcije u sprječavanju korupcije.Za funkciju nabave o tomu je izlagala Morana Jerković,za financijsku funkciju (financijsko poslovanje)Ivana Sučić Funko, za računovodstvenu funkcijuNada Pupić Bakrač, za kontroling Anka CvitanovićJovanić, za internu reviziju Stanko Tokić (predstavioi sustav internih kontrola u <strong>HEP</strong> grupi), za upravljanjeljudskim potencijalima Slađana Gugo te za odnos spotrošačima Slaven Vrdoljak.Cilj je jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornostiu ostvarenju zadataka i obavljanje poslovana pravilan i etičan način, usklađen s propisima<strong>HEP</strong>-a. Ili, spomenimo poruku iz prezentacija funkcijekontrolinga: “Naš cilj je čuvati vrijednost imovine<strong>HEP</strong>-a, sudjelovati u stvaranju potencijala <strong>HEP</strong> grupe ipomoći da se ti potencijali koriste na najbolji mogućinačin“.Prva grupa rukovoditelja <strong>HEP</strong>-aprigodom prvog internog specijalistikogseminara Prevencija korupcije i etinostu poslovanju koji je namijenjen svimrukovoditeljima u <strong>HEP</strong> grupiNa 41. međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja se ovegodine od 18. do 25 srpnja održavala u Zagrebu, trojicamladih hrvatskih fizičara postigla su veliki uspjeh. Riječje o Borni Vukadinoviću, Ljudevitu Palleu i Marku Jerčiću,dobitnicima Nagrade učenicima <strong>HEP</strong>-a “Imam žicu!”Od 374 učenika iz 82 države svijeta, Borna i Lju devitiz zagrebačke V. gimnazije osvojili su izvrsno trećemjesto, dok je Marku Jerčiću iz omiške gimnazije uručena“posebna pohvala” za olimpijski postignuti rezultat.Hrvatska elektroprivreda s ponosom je primila vijest ovelikom uspjehu mladih fizičara - dobitnika njene Nagrade,kojom već 16 godina priznaje talent i trud mladih ljudi -najuspješnijih matematičara i fizičara osnovnih i srednjihškola te elektrotehničara i elektromontera/elektroinstalatera.Olimpijadu, koja iz godine u godinu ima sve snažnijemeđunarodno obilježje, organiziralo je Hrvatsko fizikalnodruštvo u suradnji Sveučilišta u Zagrebu te uz financijskupotporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i GradaZagreba.Osamdeset domaćih fizičara ocjenjivalo je radove ekipakoje su mogle biti sastavljene do najviše pet članova.Dodijeljeno je ukupno 36 zlatnih, 66 srebrnih i 97brončanih medalja te 66 plaketa. Za brončanu medaljutrebalo je ući među 25 posto najboljih natjecatelja.Ekipno, pet medalja s najvećim brojem bodova, najboljerezultate ostvarili su kineski učenici. Ekipe Tajvana iTajlanda, također su osvojile po pet medalja.Prvo mjesto uvjerljivo je pripalo kineskom genijalcu YichaoYuu koji je bio pobjednik u nekoliko kategorija.Hrvatski mladi fizičari upisali su našu Hrvatsku na kartusvijeta fizike i pokazali da i našoj pameti pripada budućnostsvijeta. Uvjereni smo da će mnogi iz kluba nagrađenih„Imam žicu!“ nastaviti njihovim stopama.Tomislav ŠnidarićEkipa hrvatskih mladih fiziara (drugii trei s lijeva i prvi s desna su idobitnici Nagrade <strong>HEP</strong>-a)<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 13
DRUŠTVENA ODGOVORNOSTJAVNI NATJEČAJ <strong>HEP</strong>-a ZA DODJELUDONACIJA UDRUGAMA, KLUBOVIMA IUSTANOVAMA U <strong>2010.</strong> GODINIJelena DamjanovićOsmijeh odabranihna svjetlu zajedničkog puta14Od 1122 prijave, od čega je bilo 50 nevažećih,Povjerenstvo za prosudbu i izbor prijavljenihprojekata je nakon dugotrajnog razmatranja, premakriterijima za odabir projekata, utvrdilo Prijedlog oraspodjeli proračunskog iznosa za Natječaj na 178projekata, što nije bila laka zadaća, jer su pristigliprojekti bili zanimljivi - svaki na svoj načinHrvatska elektroprivreda je u godini obljetnica - 115.godina od prvog cjelovitog elektroenergetskogsustava na tlu Hrvatske i 20. godina od njenautemeljenja, 29. svibnja o.g. objavila Javni natječaj zadodjelu donacija udrugama, klubovima i ustanovamau <strong>2010.</strong> godini, pod naslovom Svjetlo na zajedničkomputu, što je bio prvi takav sveobuhvatni javninatječaj.Prema dinamici pristizanja prijava prvih dana nakonobjave Natječaja na adresu Sektora marketinga ikorporativnih komunikacija, koji je vodio čitav Projekt,procjenjivalo se da bi do kraja natječaja moglo bititristotinjak zainteresiranih. Međutim, iz dana u danbroj prijava bio je sve veći, tako su se omotnice sprijavama iz Urudžbenog ureda u prizemlju do uredaSektora na petom katu poslovne zgrade moraledovoziti kolicima i to po nekoliko puta dnevno.<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>Neočekivano veliki broj prijavaU početku je za sve aktivnosti vezane uz natječaj bilazadužena samo jedna osoba iz Sektora, ali su se zbogpovećanog opsega tog posla morale angažirati još tri i to spunim radnim vremenom namijenjenim samo prijavama.Njih je ponajprije trebalo rasporediti po kategorijama teprovjeriti postoji li potrebna dokumentacija uz prijavnicu,a ako je bila manjkajuća kontaktirati s pošiljateljem prijavekako bi se upotpunila. Potom su se podaci iz prijavniceupisivali u excel tablicu od četrdesetak polja i na krajusu omotnice mogle biti spremljene u arhivu, raspoređenepo brojevima. Za sve to trebalo je puno vremena istrpljenja, a približavanjem roka za predaju unesenih iuređenih podataka, moralo se na posao dolaziti ranije iostajati koji sat dulje. S obzirom na neočekivano velikiinteres, puno strpljenja trebalo je za odgovore na upitegrađana telefonom, ali i elektronskom poštom. Svimaje trebalo posvetiti primjerenu pozornost i zadovoljitinjihovu razinu očekivanog odgovora. Bez obzira naposao za kojeg smo nekih dana mislili da mu nemakraja, poneke naporne sugovornike, često ponavljanjejednakih odgovora i odgode privatnih obveza - u našemmalom timu raspoloženje i radni elan nisu gubili pozitivninaboj. Ne samo stoga što je to bila ekipa pretežito mladihljudi, nego osobito stoga što smo radili za plemeniti ciljSamo dio brojnih omotnica s prijavama rasporeenih po kategorijama i brojevima uarhivi Sektora marketinga i korporativnih komunikacijaprvog takvog javnog natječaja Hrvatske elektroprivrede.Znamo da će sredstvima donacije Hrvatska elektroprivredapomoći onima kojima je to u teškim okolnostima- najpotrebnije. Bez obzira na današnju negativnu percepcijujavnosti zbog poznatih afera, <strong>HEP</strong> je tvrtka koja jeoduvijek znala prepoznati prave vrijednosti i poduprijetiih, a ovim Natječajem pokazuje odgovornost premahrvatskom društvu u cijelosti, od najmlađih do najstarijih.Teška zadaća PovjerenstvaNa Natječaj, koji je bio otvoren do 29. lipnja o.g. stigle su1122 prijave, od čega je bilo 50 nevažećih. Pristigli projektisu, svaki na svoj način, bili zanimljivi te je Povjerenstvo zaprosudbu i izbor prijavljenih projekata imalo tešku zadaćuodabira onih kojima će se odobriti sredstva.Povjerenstvo je, na temelju Poslovnika o radu povjerenstvajavnog natječaja za dodjelu donacija, nakondugog razmatranja utvrdilo Prijedlog o raspodjeliproračunskog iznosa za Natječaj na 178 projekata i to:57 u kategoriji “mladi”, 54 - “umjetnost i kulturna baština”,19 - “okoliš” i 48 - “humanitarno djelovanje”. Kriterijiza odabir projekata bili su: uklopljenost projekta u jednuod navedenih i opisanih kategorija; kvaliteta i izvornostprojekta; stupanj korisnosti za lokalnu ili širu društvenuzajednicu; učinkovitost i odgovorno gospodarenjedonacijskim sredstvima; regionalna zastupljenost. Svakiprijavljeni projekt dobio je ocjenu Povjerenstva te suprojekti rangirani s obzirom na prosječnu ocjenu.Odlukom Uprave <strong>HEP</strong>-a d.d. od 29. srpnja, prihvaćen jePopis odabranih projekata na Javnom natječaju za dodjeludonacija udrugama, klubovima i ustanovama u <strong>2010.</strong>godini. Nakon objave rezultata, sa svih 178 ustanova,kubova i udruga - nositeljima projekata iz spomenutogPopisa, potpisat će se odgovarajući tipski ugovori o donacijama.Budući da u ugovorima trebaju biti upisani brojnipodaci o svakom projektu, timu Sektora marketinga i korporativnihkomunikacija predstoji još jedan opsežan i zahtjevanzadatak. Vjerujemo da će on na kraju rezultirati osmijehomna licima svih onih koji su odabrani, a Hrvatska elektroprivredaje i ovim Javnim natječajem za dodjelu donacijajoš jedanput potvrdila da je društveno odgovorna tvrtka.Za sve nas koji su pod vodstvom direktora Sektora MihovilaBogoslava Matkovića i rukovoditelja Odjela za odnoses javnošću Darka Alfireva, to je svakako jedno lijepoiskustvo koje je u nama stvorilo osjećaj zadovoljstva. Ubrojnim projektima stajala je pred nama čitava Hrvatska, snjenim malim i velikim snovima, koja se grije i osvjetljavasvjetlom na zajedničkom putu.
Mladi >Umjetnost i kulturna baština >Okoliš >Humanitarno djelovanje >Hrvatska elektroprivreda d.d. objavljuje rezultate javnog natjeaja zadodjelu donacija u <strong>2010.</strong> godiniU skladu s uvjetima natjeaja, udruge, klubovi i ustanove prijavili su 1072 projekta. Hrvatska elektroprivreda je izabrala 178 projekata ijue provedbu sufinacirati svojim donacijskim sredstavima:Buenje-udruga za razumijevanje ADHD-a, Zagreb: Gradionice-studenti za djecu s ADHD-om; Centar za nestalu i zlostavljanu djecu - CNZD, Osijek: Web detektivi; Centar za održivi razvoj,Imotski: Budi poduzetan; Djeji vrti Cvit, Sv. Filip i Jakov: Sretno i sigurno u prometu; Djeji vrti Mali svijet, Luko, Zagreb: Radionice za odgovorno roditeljstvo; Djeji vrti Sabuni,Privlaka: Izgradnja djejeg igrališta; Djeji vrti "Tratinica", Grubišno Polje: Integracija dvojice djeaka s posebnim potrebama u mješovitu odgojnu skupinu; Društvo distrofiara, invalidacerebralne i djeje paralize i ostalih tjelesnih invalida, akovec: Kineziterapija djece sa cerebralnom paralizom; Društvo "Naša djeca" Mae: Opremanje igraonice; Društvo osoba sinvaliditetom "Zvjezdice", Gunja: Plivajmo zajedno; Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Zagreb: Mala škola iste energije 2010/2011; Društvo za pomo duševnim bolesnicima, osobamas invaliditetom, ranjivim skupinama i ovisnicima "DORO", Sisak: Doro i mladi; Društvo za pomo mentalno retardiranim osobama, Krapina: Igraonica za djecu s višestrukim ošteenjima;Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica, Zagreb: Izdavanje 2. knjige o povijesti hrvatskog jezika u 16.st. i održavanje predavanja i radionica na hrvatskim sveuilištima;Društvo za psihološku pomo, Zagreb: Psihosocijalni tretman maloljetnih poinitelja nasilja; Gimnazija "Fran Galovi" Koprivnica: Sportske igre i edukacija na Dravi-"Drava spaja"; Glazbenicentar "Papandopuline", Zagreb: Prima Ars Fest 2010; Hrvatska udruga Transplant, Zagreb: Organizirano ljetovanje za kronino oboljelu, transplantiranu i dijaliziranu djecu i mlade; Hrvatskaudruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa - HUHIV, Zagreb: Kampanja Stop AIDS; Hrvatska udruga za prevenciju suicida, Virovitica: "Pogled u dušu" - Prevencija i predikcijasuicidalnog ponašanja; Hrvatski paraolimpijski odbor (HPO), Zagreb: Paraolympic School Day; Hrvatski savez informatiara, Zagreb: Izbor tima mladih informatiara i nastup na 22.meunarodnoj informatikoj olimpijadi; Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida (HSUTI), Zagreb: Senzibilizacija mladih o ljudskim pravima osoba s invaliditetom; Humanitarna udruga Oaza,Rovinj: Promicanje zdravih stilova života djece i mladih bez adekvatne roditeljske skrbi, prevencija razvoja delikventnog ponašanja i ovisnosti; Izvor ljubavi, Šibenik: "Pomognimo im da naueitati i pisati"; Klasina gimnazija, Zagreb: Uprizorenjem antikog dramskog svijeta do novih spoznaja i veza s trenutkom u kojem živimo; Klub studenata psihologije "STUP", Zagreb: 20. Ljetnapsihologijska škola; Matematiko društvo Zadar: Pripreme za odlazak na festival matematike 2011.; Mediteranski institut za istraživanje života, Split: Ljetna tvornica znanosti <strong>2010.</strong>; Mirovnagrupa mladih Dunav, Vukovar: "Ljeto u Vukovaru"; Muzeji Hrvatskog zagorja - Muzej krapinskih neandertalaca, Krapina: Ljetna geološka škola; Odbojkaški klub Karlovac: Škola odbojke;Otvoreno uilište Bio-vizija, Zagreb: projekt prevencije nasilja meu djecom Bubanj sve lakše podnosi - reci „DA“ prijateljstvu; Splitska udruga za osobe s disleksijom, Split: itanje je gotovokao disanje; Srednja strukovna škola Kralja Zvonimira Knin: Ureenje uionice za nastavu hrvatskog jezika; Športska udruga gluhih Nova Gradiška: Športska natjecanja za gluhe i nagluhe osobe;Stolnoteniski klub invalida "URIHO", Zagreb: Škola stolnog tenisa za osobe s invaliditetom; Studentski poduzetniki inkubator, Ekonomski fakultet, Zagreb: Poticanje razvoja proizvodnjeelektrine energije iz alternativnih izvora; Tehniki muzej Zagreb: Primjena nuklearne fizike juer-danas-sutra; Udruga "akula kroz život", Split: "Odrastanje bez ovisnosti“ - edukacijom done-ovisnosti; Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata, Zagreb: Državno natjecanje "Susreti djece hrvatskih branitelja <strong>2010.</strong>"; Udruga invalida Križevci: Škola znakovnog jezika; Udruga"Ivan Merz", Solin: Zajedno možemo više; Udruga osoba s cerebralnom i djejom paralizom, Rijeka: Rekreacijsko-terapijsko jahanje za osobe s invaliditetom; Udruga roditelja djece sposebnim potrebama "Bubamara", Umag: Defektološke radionice za djecu s posebnim potrebama; Udruga roditelja "Korak po korak", Zagreb: Prevencija zlostavljanja djece i mladih primjenomCAP programa; Udruga Roma Zagreba i Zagrebake županije: Informatiko osposobljavanje djece i mladeži romske nacionalne manjine; Udruga studenata elektrotehnike Europe – EESTECLC, Zagreb: Elektrane u EU - struni posjet; Udruga "Sveti Jeronim", Kaštel Gomilica: "Za zdravu i sretniju mladost, bez ovisnosti"; Udruga "Ti si OK", Velika Mlaka: Prevencija nasilja meudjecom - Prestani!; Udruga Zagrebako savjetovalište protiv nasilja djece i mladih "Luka Ritz", Zagreb: Mijenjam svijet! - program aktivnog ukljuivanja mladih putem kreativnog djelovanja uprevenciju protiv nasilja djece i mladih; Udruga za izvannastavne i izvanškolske aktivnosti - CINAZ, Zadar: Odgoj mladih za kritiko korištenje medija; Udruga za prevenciju ovisnosti "Lanterna",Biograd na moru: Prevencija ovisnosti na podruju grada Biograda; Udruga za promicanje obrazovanja Delfin, Luko, Zagreb: Profesionalno usmjeravanje za osobe s invaliditetom; Udruga zasport i rekreaciju hrvatskih branitelja i invalida Domovinskog rata RH, Zagreb: Rehabilitacijsko jahanje djece hrvatskih branitelja i invalida Domovinskog rata; Županijska liga protiv raka-Split:„Djeca su blago!“Centar za kulturu Vela Luka: Plavi put; Djeji vrti Belica: Tradicijski obrt lonarstvo -uvanje od zaborava; Dramski studio slijepih i slabovidnih "Novi život", Zagreb: Hrvatska iluzija prednjemakom publikom; Društvo inovatora SIGMA, Zagreb: CBTour (Croatian Business Tourism) - poslovni suveniri s potpisom mladih hrvatskih inovatora; Društvo za kajkavsko kulturnostvaralaštvo Krapina: Tjedan kajkavske kulture i festival kajkavskih popevki Krapina <strong>2010.</strong>; Festival Dalmatinskih klapa Omiš: 44. Festival Dalmatinskih klapa Omiš <strong>2010.</strong>; Glazbena škola BruneBjelinskog Daruvar: Glazba briše granice; Gradska knjižnica \urevac: Opis i rjenik urevakog kajkavskog govora; Graanska udruga Volim Osijek: Obnova i ureenje secesijske ogradeGradske i sveuilišne knjižnice u Osijeku; HNK Split: 56. Splitsko ljeto; HNK u Varaždinu: Obnova kazališnog lustera; HNK u Zagrebu: Multimedijalno DVD izdanje u sklopu obilježavanja 150.obljetnice HNK; Hrvatska matica iseljenika, Zagreb: Radionica narodnih nošnji Hrvatska etnoriznica; Hrvatska udruga Osorske glazbene veeri, Zagreb: Festival osorskih glazbenih veeri upromidžbi mladih hrvatskih glazbenika i zaštiti kulturne baštine; Hrvatsko kulturno društvo "Izvor", Donja Motiina: Obuka mladih žena za tradicionalan nain tkanja; Katedra akavskog saboraModruše, Josipdol: Modruški zbornik; Katedra akavskog sabora Opine Mošenika Draga: Projekt ouvanja i revitalizacije pomorske, ribarske i brodograevne baštine; Kazališno-scenskaudruga Pozor, Zagreb: Putujue kazalište; Konjogojska udruga Gundinci: "Vrani se konji igrali“ - Šokaka raposdija; KUD Cvijet Cvetkovi, Jastrebarsko: Dani pjesme, plesa, "šlinganja" ipripreme tradicionalnih jela u Cvetkoviu; KUD ainci: Ouvanje tradicije i kulture hrvaskog naroda; KUD "Ivan Musta kantor", Sveta Marija: Opremanje radionice svetomarske ipke; KUD"Promina", Oklaj: Izrada prominske narodne nošnje za pomladak KUD-a; KUD Sveta Ana – Vujak, Karlovac: Ureenje etno kue i postavljanje zaviajne zbirke; KUD "Sveta Jana", GoricaSvetojanska: Sveani koncert i izložba narodnih nošnji i instrumenata svetojanskog kraja; KUD Šufit, Split: Koncertna turneja klape Šufit; Kulturna udruga "Glumci u Zagvozdu": Kazališni susreti"Glumci u Zagvozdu <strong>2010.</strong>"; Kulturna ustanova Ars Halieutica, otok Vis: Rota Palagruzona <strong>2010.</strong>; Mandolinski zbor Mareta, Vis: Obnova i nabava glazbala; Nautiki klub "Labud", Prelog: Feprek- Festival preloke kulture; OŠ D.Tadijanovia - Odjel Glazbena škola Vukovar: Opremanje glazbene škole instrumentima; Puko otvoreno uilište Dr. Jurja Žerjavia Zlatar: Dani kajkavske rijeiZlatar <strong>2010.</strong>; Suhozid - udruga za ouvanje kulturne i prirodne baštine otoka Paga: Osnivanje i opremanje Hrvatskog centra suhozidne gradnje – Kolan; Tilia - udruga za promicanje kulture ikulturne baštine, Lipik: Fortissimo possibile - ciklus koncerata u malim gradovima; Udruga gluhih i nagluhih Osjeko-baranjske županije, Osijek: „Mašta može svašta“; Udruga Gospikiglazbeni festival: 11. gospiko glazbeno ljeto; Udruga Goranske vunarice, Ravna Gora: Dobrodošli u udesan svijet vune; Udruga "Klapa Cesarice", Zagreb: CD/DVD Cesarice live; Udruga"Lastovski poklad", Lastovo: „Lastovski poklad“ - nova informatizacija; Udruga Matapur, Lopatinec: Matapur, audio-album hrvatskih tradicijskih napjeva iz Meimurja i dvojezina knjižica omeimurskoj etnomuziološkoj baštini; Udruga "Naš zaviaj", Krapina: "Škop"- Da se prošlost ne zaboravi; Udruga POINT - Promicanje obrazovanja, informiranja, novinarstva i tehnologija,Križevci: Marcel Kiepach - Stoljee križevake svjetlosti; Udruga policije branitelja, Jastrebarsko: Spomenik Domovini; Udruga "Veeri dalmatinske pisme", Kaštel Kambelovac: 12. Veeridalmatinske pisme; Udruga za civilno društvo i kvalitetu življenja Srma, Sinj: „Kamen i ljudi“; Umjetnika akademija u Splitu: Izložba "Zaboravljene face Komiže"; Umjetnika organizacija"Lovro&Nina", Zagreb: PagArtFestival; Umjetnika organizacija Singrlice, Samobor: Snima zvuka "Made In Tradicija"; Veteranski vaterpolski klub "Veteran 70", Split: Monografija povodomjubilarne obljetnice osnivanja; Zagrebaka filharmonija: Ciklus u sezoni; Zagrebaki plesni ansambl: 11. festival plesa i neverbalnog kazališta Svetivinenat; ZAKUD (Zajednica kulturnoumjetnikih djelatnosti), Vinkovci: 45. Vinkovake jeseni; ZKM - Festival svjetskog kazališta, Zagreb: 8. festival svjetskog kazališta; Župa Sv. Roka Medov Dolac, opina Lovre: 250. obljetnicaizgradnje stare crkve sv. Roka u Medovu DolcuDjeji vrti Ivani Grad: Energiju štedi svaki dan, spasiti planet to je naš san; Djeji vrti Preko, Zagreb: Pokrenimo energetski krug - sakupi, recikliraj i ponovo upotrijebi; Eko-centar Caputinsulae, Beli - istraživako-edukacijski centar za zaštitu prirode, otok Cres: Uspostava interpretacijsko-edukacijske dvorane o bjeloglavim supovima; Elektrotehnika škola Varaždin: Poveanjeproizvodnje energije iz obnovljivih izvora; Foto klub Varaždin: Drava izmeu dvije hidroelektrane; Hrvatska tvornica filmova, Zagreb: Stoljee svjetla; Institut "Ruer Boškovi", Zagreb:Uspostava naprednog biološkog sustava za proizvodnju vodika u fotosintetskim bakterijama; Javna ustanova za upravljanje zaštienim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije,Vinkovci: Trajni biomonitoring Stepskog sokola na podruju Vukovarsko-srijemske županije; Medicinska škola Karlovac: Ureenje i prezentacija prirodno-povijesnih znamenitosti Dubovca;OŠ Velika Pisanica: Energetski efikasna rasvjeta; Prirodoslovno društvo "Drava", Virovitica: Monitoring i unapreenje zaštite stepskog sokola; Šumarski fakultet Zagreb: Zaštita Dabra i njegovihstaništa na Dravi i Muri; Udruga kulturno ekoloških aktivista Naro aeternus (Vjena Neretva), Kula Norinska: Jaanje ekološke svijesti javnosti o integralnom upravljanju vodama sliva rijekeNeretva i njihovom znaaju za ouvanje movarnog ekosustava na podruju delte Neretve; Udruga Lijepa Naša, Zagreb: Meunarodne Eko-škole u Hrvatskoj; Udruga Solinska mekousnapastrve, Solin: Krš, voda i život srednje Dalmacije, zaštita dalmatinskih rijeka - sluaj gornjeg toka rijeke Jadro; Udruga stanara Grada Vukovara: Energetski uinkovito i kvalitetno stanovanjeu lokalnoj zajednici; Udruga studenata biologije BIUS, Zagreb: Meunarodni istraživaki projekt "Istraživanje bioraznolikosti rijeke Zrmanje <strong>2010.</strong>"; Udruga za zaštitu okoliša i zdrav život Unaterra - Jedna zemlja, Zagreb: separat asopisa - "Energija i briga o okolišu, mogu li zajedno?"; Višnjika udruga mladih, Donja Višnjica: Ouvanje kanjona Velika SutinskaBoarski klub osoba s invaliditetom Osjeki osmjeh, Osijek: Unapreenje zdravlja osobama sa stopostotnim invaliditetom; Caritas Nadbiskupije Split: Odmaralište za štienike domova i drugihustanova; Caritas Zagrebake nadbiskupije: Karitativna skrb za starije, nemone i bolesne osobe u njihovoj kui; Centar MARE - Model aktivne rehabilitacije i edukacije, Zagreb: 3R radionica- Rekreacija, rehabilitacija i resocijalizacija djece i mladih s invaliditetom; Centar za žene žrtve rata – Rosa, Zagreb: Organiziranje terapijskog oporavka žena i njihove djece žrtava nasilja u kuiSeka; Centar za autizam Zagreb: Osnivanje prve životne zajednice izvan ustanove za osobe s autizmom; Društvo multiple skleroze grada Zagreba: "Za kvalitetniji život"; Društvo multiple sklerozeKarlovake županije: "I ja imam pravo na posao"; Društvo slijepih i slobovidnih Liko-senjske županije Otoac: Nabava kopirnog aparata za slabovidno dijete; Društvo za pomo mentalnoretardiranim osobama Vukovar: „Golubica“ - mobilnost; Hrvatska udruga gluhoslijepih osoba Dodir, Zagreb: „Još uvijek sam tu!“ - projekt za promicanje prava i dostojanstva starijihgluhoslijepih osoba te njihovo aktivno i ravnopravno ukljuivanje u svakodnevne aktivnosti; Hrvatska udruga paraplegiara i tetraplegiara (HUPT), Zagreb: Ne/mogunosti osoba sinvaliditetom na otocima; Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest, Zagreb: Edukacija obitelji, zbrinjavatelja oboljelih te šire javnosti o Alzheimerovoj bolesti; Hrvatska udruga za cistinufibrozu, Zagreb: "Svaki udah se rauna"; Hrvatska udruga za školovanje pasa vodia i mobilitet, Zagreb: Svjetlo za sve; Hrvatsko udruženje za crohnovu bolest i ulcerozni kolitis (HUCUK),Zagreb: Deset za pet; Kalos, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju, Vela Luka: Projekt ureenja djejeg odjela bolnice; Klub sjedee odbojke Knin "95": Turnir u sjedeoj odbojciOluja <strong>2010.</strong>; Klub žena lijeenih na dojci, Split: Zaštitimo zdravlje žene; Ludbreško sunce - Udruga za osobe s invaliditetom, Ludbreg: „Želimo igrati se, uiti i stvarati“; Mine Alternativni IzvoriDonacija (Mine Aid), Zagreb: "Socio-ekonomska reintegracija osoba stradalih od mina u zajednicu"; Osnovna škola Barilovi: Tiskanje taktilne slikovnice za slijepu i slabovidnu djecu; Sanus- klub roditelja djece oboljele i lijeene od malignih bolesti, Split: Budite uz nas; Savez društava multiple skleroze Hrvatske, Zagreb: VIII. Hrvatski simpozij oboljelih od multiple skleroze:"Filozofija i principi neovisnog življenja oboljelih od multiple skleroze"; Specijalna bolnica za zaštitu djece s neurorazvojnim i motorikim smetnjama, Zagreb: Orff terapija u rehabilitaciji djeces neurorazvojnim i motorikim smetnjama; Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeu Zabok: „Krenimo zajedno“; Udruga distrofiara i ostalih tjelesnih invalida Vukovarsko-srijemskežupanije, Vinkovci: Povezite nas u zajedniki suživot - pomo za kupnju kombija; Udruga gluhih i nagluhih Nova Gradiška: "Pored svog hendikepa, mi to možemo"; Udruga hrvatskih civilnihstradalnika domovinskog rata Zadarske županije, Zadar: Život u minskom okruženju; Udruga invalida distrofiara Primorsko-goranske županije, Rijeka: "Družimo se za bolje sutra"; Udrugainvalida Sv. Bartolomej, Knin: Opremanje vozila za potrebe prijevoza osoba sa tjelesnim ošteenjem; Udruga "Jedni za druge", Zagreb: Rehabilitacija osoba s invaliditetom uz resocijalizacijuovisnika, pomou terapije jahanjem; Udruga Krila - terapijsko jahanje za osobe s invaliditetom, Zagreb: „Osmjeh na konju“; Udruga leukemije i limfomi, Split: Savjetovalište za oboljele odhematoloških i drugih malignih oboljenja i lanove njihovih obitelji; Udruga Most, Split: Reintegracija beskunica/ka; Udruga obitelji hrvatskih branitelja lijeenih od PTSP-a, Zagreb:Resocijalizacija obitelji hrvatskih branitelja lijeenih od PTSP-a u društvo; Udruga Osvit, Zagreb: Osvitov Centar za poticanje razvojnih potencijala teško zapošljivih osoba s invaliditetom;Udruga roditelja djece sa smetnjama u razvoju "Sunce", Makarska: „Vjetar slobode“; Udruga roditelja djece s posebnim potrebama "Put u život" - PUŽ, Zagreb: Škola svakodnevnih aktivnosti;Udruga za Down sindrom Karlovake županije: „Uimo veselo“ - individualizirani pristup rehabilitaciji osoba s Down sindromom; Udruga za down sindrom Zadarske županije:Logopedsko-defektološki tretmani za djecu s Down sindromom; Udruga za pomo djeci s posebnim potrebama ADHD i ja, Dugo Selo: Govorim i pišem lako, razumije me svatko; Udruga zapomo osobama s mentalnom retardacijom Križevci: Radna rehabilitacija za mlade s teškoama u razvoju; Udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom Svjetlo Zadar: „Kroz igru smišem“ - informatike radionice; Udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom Šibensko kninske županije "Kamenii", Šibenik: Radno i socijalno angažiranje mladih s mentalnomretardacijom kroz izradu ukrasnih i uporabnih predmeta na tradicijski nain; Udruga za promicanje inkuzije - Podružnica Šibenik: Kvalitetno provoenje slobodnog vremena; Udruga zaterapijsko i rekreacijsko jahanje Nada, Vrbovec: Unaprjeenje terapijskog jahanja za djecu i osobe s posebnim potrebama; Zaklada Ana Rukavina, Zagreb: "Lijek je u nama" i "Novi život za noviživot"S dobitnicima donacija Hrvatska elektroprivreda d.d. potpisat e ugovor o donaciji, o emu e biti izravno obaviješteni.Uz estitke dobitnicima donacija, zahvaljujemo svim sudionicima natjeaja.<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 15
RAZVOJKONTROLNO-ISPITNI LABORATORIJ<strong>HEP</strong> NOC-a USPJEŠNO ZAVRŠIOPOSTUPAK AKREDITACIJEVladimir CahaLaboratorija, određeni su ovlašteni zamjenici za sveključne funkcije, kako bi Laboratorij bio operativan i uslučaju izostanka pojedinih zaposlenika.Kvalitetna i učinkovitakontrola opremeAkreditacijom vlastitog Kontrolno-ispitnoglaboratorija <strong>HEP</strong> grupa dobiva jedinstvenu uslugukvalitetnog i učinkovitog kontroliranja opremeu upotrebi, što značajno pridonosi povećanjusigurnosti zaposlenika <strong>HEP</strong>-a, ali i postrojenja temogućnosti stvaranja jedinstvene baze alata iopreme te ostvarivanja ušteda<strong>HEP</strong> Nastavno obrazovni centar je prije više od petgodina, radi vlastite kontrole ispravnosti izolacijealata za rad pod naponom, utemeljio mali laboratoriji opremio ga potrebnom ispitnom opremom.Specifikaciju opreme i početnu obuku naših zaposlenikaproveo je Institut za elektroprivredu i energetiku d.d.<strong>Broj</strong>na obuka za rad pod naponom, koja je uslijedila, teupoznavanje s tom tehnologijom potaknula je daljnjeusavršavanje i proširenje naših kapaciteta. Ubrzo smoprošli cjelovitu obuku za laboratorijsko ispitivanjei popravak izolacije alata u Francuskoj te smo našLaboratorij uključili u Udrugu hrvatskih laboratorijaCROLAB.Najnovija informacija je da je 7. lipnja o. g. Kontrolnoispitnilaboratorij (KIL) <strong>HEP</strong> NOC-a uspješno završiopostupak akreditacije. Riječ je o projektu vezanom zaosiguravanje i povećanje kvalitete usluga i proizvodacertificiranih od nezavisnih ocjeniteljskih državnih tijelai ovlaštenih organizacija.Postavljeni ciljevi konkretni i mjerivi za svakugodinu rada LaboratorijaKIL je postupak akreditacije završio sukladnozahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025:2007„Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernihlaboratorija“. Sve uvjete norme glede sustavaupravljanja kvalitetom, potrebne dokumentacije,materijalno-tehničkih i kadrovskih elemenataocijenila je Hrvatska akreditacijska agencija (HAA).Ocijenjen je i akreditiran način provedbe vizualnihpregleda i dieletričkog ispitivanja alata (izolacijskihcijevi, motki i šipki) izmjeničnim naponom 100 kV nasekcijama izolacije duljine 30 cm, frekvencije 50 Hzpri periodičkom ispitivanju izolacijskih alata, sukladnoodgovarajućim dijelovima normi HRN EN 60832:2008,HRN EN 60855:2008, HRN EN 61<strong>235</strong>:2008 te HRN EN62193:2008.Temeljni dokument KIL-a postao je priručnik kvalitete,u kojem su definirani svi ostali dokumenti - čak 19iscrpno razrađenih postupaka s pripadajućim zapisima iradnim uputama. Priručnikom kvalitete povezane su svetočke norme HRN EN ISO/IEC 17025:2007 te je sustavpripremljen za integraciju prema normi ISO 9001. Našipostupci uvažavaju sve primjenjive akte <strong>HEP</strong>-a d.d. iakte Ustanove <strong>HEP</strong> NOC-a. Naša politika usklađena je smisijom i vizijom <strong>HEP</strong>-a, a postavljeni ciljevi konkretni imjerivi za svaku godinu rada Laboratorija.Nad visokom razinom kvalitete bdijeposeban TimNorma 17025, prema kojoj se akreditirao našLaboratorij, zahtijeva kontinuirano kontroliranjesustava, kako od unutrašnjeg neovisnog ocjeniteljakoji može biti angažiran i nekoliko puta godišnje,tako i od HAA koja sustav ocjenjuje jedanput godišnjetijekom trajanja akreditacije. Sa svrhom održavanjavisoke razine kvalitete, unutar Laboratorija djeluje Timza kvalitetu, kojeg čine ravnatelj <strong>HEP</strong> NOC-a ZdenkoMiletić, voditelj za kvalitetu Željko Maravić, tehničkivoditelj Zoran Jogun i rukovoditelj Laboratorija VladimirCaha. Tim za kvalitetu na redovitim sastancimaodlučuje o eventualnim preventivnim i popravnimradnjama koje treba poduzeti te zajednički radii na poboljšavanju sustava kvalitete i ažuriranjudokumentacije. Zbog relativno malog broja zaposlenikaSustav okrenut korisnicima LaboratorijaNeovisni unutrašnji ocjenitelji tijekom postupkaakreditacije bili su Siniša Perović iz Q.Lab-a i DamirRaljević iz <strong>HEP</strong> NOC-a te su temeljem njihovih nadzorai izvještaja pročišćavani tekstovi postupaka i zapisa.Naglašavam da je cijeli sustav zapravo okrenut premanašim korisnicima i da Laboratorij i zaposlenici posebnobrižljivo postupaju u svim segmentima pružanjausluga periodičkog ispitivanja, od prvih kontakatai zaprimanja zahtijeva do isporuke ispitanih alata,obrade eventualnih komentara i pritužbi korisnika isvih definiranih popratnih usluga kojima nastojimomaksimalno udovoljiti svakom pojedinom korisniku.Kontrolno-ispitni laboratorij <strong>HEP</strong> NOC-a u ovom trenutkuraspolaže s dva jedinstvena i vrlo vrijedna uvjeta rada.To je ispitni stol ručno izrađen prema specifikacijamanorme i uz upotrebu znanja stečenih obukama u EdFu,koji omogućuje istodobno ispitivanje četiri do čakosam alata, te raspisanim kriterijima za provedbuvizualnog pregleda i odlučivanja o ispravnosti/neispravnosti izolacije.Naša akreditirana ispitna metoda je normirana, nezahtijeva posebnu validaciju, a omogućava namispitivanje izolacije alata nazivnih napona upotrebe ido 440 kV.Akreditacijom vlastitog Kontrolno-ispitnog laboratorija,<strong>HEP</strong> grupa dobiva jedinstvenu mogućnost zadovoljenjapotreba za uslugom kvalitetnog i učinkovitogkontroliranja opreme u upotrebi u vlastitoj organizaciji,kao i mogućnost izvanredne kontrole prema potrebi.To značajno pridonosi povećanju sigurnosti zaposlenika<strong>HEP</strong>-a pri upotrebi navedene opreme, povećanjusigurnosti postrojenja, stvaranju jedinstvene bazealata i opreme u upotrebi, a olakšane su i budućespecifikacije opreme pri nabavi, uz uvažavanjeiskustvenih rezultata ispitivanja u našem Laboratoriju.Osim toga, angažmanom vlastitih resursa <strong>HEP</strong>-a štedese značajna sredstva i dodatno stimulira daljnji razvojvlastita laboratorija.U ovoj prigodi zahvaljujemo svima koji su pomoglitom vrijednom projektu: konzultantu i neovisnomocjenitelju Siniši Peroviću iz Q.Lab-a, a posebno našimkolegicama Draženi Bule i Manueli Makarov iz Sektoraza informatiku i telekomunikacije <strong>HEP</strong>-a d.d., koje sunam pravodobno osiguravale sve potrebne norme.Zoran Jogun, Vladimir Caha i Željko Maravi spotvrdom o akreditaciji LaboratorijaTehniki voditeljZ. Jogun provjeravaispitni stol16<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
ZAHVATIPOPRAVAK PODMORSKOGKABELA ŠIPAN - LOPUDVeročka GarberČovjek ili nevera?Oštećenja podmorskih kabela se ponavljaju,unatoč vidljivim i svugdje postavljenim znakovimaupozorenja i zabrane sidrenja te podmorskimkabelskim trasama ucrtanima u svepomorske karteSnažna nepogoda praćena grmljavinom, kišom ijužnim vjetrom koji je uskovitlao more, u noći snedjelje na ponedjeljak 25. srpnja o.g. pogodila jedubrovačko područje. Najteže su stradali Elafitskiotoci, poglavito Lopud, jer je nepogoda prouzročilakvar na podmorskom 10 kV kabelu. Pred zoru bilaje uskraćena opskrba električnom energijom tomotoku, uz brojne neugodne posljedice za lokalnostanovništvo i brojne goste.Krivaca nema (?!)Ekipe Elektrojuga odmah su stigle na lice mjesta iutvrdile da kvar nije na lopudskoj strani te su se smjernim vozilom prebacili na otok Šipan, odakle senapaja. Utvrđeno je da je kvar nastao u priobalju togotoka, točnije pedesetak metara od priobalne zaštite.Druga ekipa je nastojala i uspjela Lopudu stvoritiuvjete za napajanje iz pravca Koločepa, ali su čelniciElektrojuga zaključili da je takvo radijalno napajanjevrlo opasno, osobito za ljetnih opterećenja i uznesigurnu kabelsku vezu, te da kvar na podmorskomkabelu treba što prije otkloniti. Prema riječima našegŽeljka Batinovića - kooridnatora popravka, premda jeriječ o starijem kabelu položenom ranih sedamdesetihgodina prošlog stoljeća, ipak je najvjerojatnije kvarnastao zbog sidrenja. Naime, kabel je prekinut, apretpostavlja se da je zbog snažnih valova šetaomorskim dnom i udarao o stijene pa je i priobalnazaštita znatno stradala. Druga pretpostavka je daje priobalna zaštita oštećena onog trenutka kada jesidro povuklo i otrgnulo kabel. To su činjenice koje joštreba utvrditi. Nedvojbeno, ipak bi ponajprije uzrokmogao biti ljudski čimbenik, a potom nevera. Takođernije upitno da se takvi događaji ponavljaju, unatočvidljivim i svugdje postavljenim znakovima upozorenjai zabrane sidrenja te podmorskim kabelskim trasamaucrtanima u sve pomorske karte, a krivaca nema.Najčešće se krivica prebacuje na <strong>HEP</strong>.Kao i uvijek kada je o podmorskim kabelima riječ,u pomoć je stigla ekipa Odjela građenja splitskeElektrodalmacije. Uklonili su dio starog 10 kV kabela,tipa NPO 23-A, 3 x 70 mm 2 i ubacili 150 metara novogkabela 20 kV XHE 49/24, 3 x 120 mm 2 (preostaonakon polaganja podmorske veze Slano - Šipan prijetri godine). Potom su napravljene dvije spojnice,jedna u moru, jedna na kopnu, ali najteži dio uslijedioje pri povlačenju novog, teškog i žičanom armaturomobloženog kabela duž kopnene trase. Prema riječimarukovoditelja radova Mate Mijića, to je dio puta gdjestroj nije mogao prići.Pobijedila upornostKroz veliku stjenovitu uzbrdicu zaraslu u drač i šipražje- teško prohodnu, Splićani su postavili kabelska ležištai na njih polegli kabel, a na vrh brda postavili koloturuza povlačenje. Kolotura lako povlači kabel na ravnojtrasi, ali ovdje je - uz sve spomenute poteškoće -problem bio zavojitost, odnosno kako su rekli naši- zmijolikost puta. Upravo zbog te zavojitosti kabelje stalno ispadao iz ležišta, a iz metalnih dijelovafrcale su iskre zbog snažne povlačne sile. Uz upornovraćanje kabela i povlačenje tamo gdje stroj zapne(pri temperaturi zraka višoj od 40 0 C), pokazalisu snalažljivost i upornost na takvoj rijetko teškojtrasi. Stoga, kao i uvijek, naglasimo da su najvećebogatstvo naše tvrtke ljudi koji znaju što i kako trebaraditi. Pohvalit ćemo Antuna Pikunića i Balda Ljubišića- dubrovačke ispitivače iz Odjela zaštite i mjerenja,a nadasve splitske elektromontere Zorana Čariju,Damira Čerinu i Marina Sinovčića, njihova poslovođuJoku Vojkovića i dizaličara Borisa Božikovića.Dok je opisani popravak bio u tijeku, kako smo saznali,stigla je vijest s Lastova da je jedna jahta u mjestuMalo Lago sidrom zapela za kabel i oštetila izolaciju.Također, na Mljetu u blizini Pomene, hidrogliser jezapeo za 10 kV kabel i oštetio ga.Dubrovčani su u fazi ispitivanja oštećenja i vjeruju daće ti stari i već derutni kabeli izdržati do kraja sezonei da neće zahtijevati još hitnih intervencija. Najskupljaje, kako smo to već bezbroj puta naglasili, uskraćenaelektrična energija, a kvarovi na starim podmorskimkabelima zahtijevaju vrlo složene popravke i sanaciju.Stoga se nameće pitanje nije li došlo vrijeme da seza tu frekventnu turističku destinaciju dubrovačkihElafita ostvari dugo željeni projekt nove i pouzdanijekabelske podmorske petlje?1. Ošteeni kabel1. 2.2. Nakon što jeuklonjen dio starog10 kV kabela,ubaeno je 150metara novog3. Najteži dioposla - povlaenjenovog, teškog ižianom armaturomobloženog kabela dužkopnene trase - uzstjenovitu uzbrdicuteško prohodnu gdjestroj nije mogao prii3.<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 17
S LICA MJESTAZAPOČELA IZGRADNJA TS 110/20(10)KV DUGOPOLJEVeročka GarberObjekt za danas i sutraTijekom srpnja o.g., trafostanica 110/20(10) kVDugopolje ubrzano poprima obličje koje omogućujenaslutiti njen budući konačni izgled, što je i bio povodposjetu tom dinamičnom gradilištu. Tamo nas dočekujupredstavnici investitora, izvođača i podizvođača, kojisu nas upoznali s potankostima izgradnje tog važnogelektroenergetskog objekta.Treba spomenuti da je područje najrazvijenije hrvatskeopćine, s gledišta elektroenergetskog sustava, smještenona raskrižju pravaca koji povezuju tri važnaenergetska smjera. Na zapadu to je TS 400/200/110 kVKonjsko, kao najvažniji objekt prijenosnog sustavaSplitsko-dalmatinske županije, južno od općineDugopolje je grad Split - drugo po veličini potrošačkopodručje u Hrvatskoj, a istočno od spomenuteopćine smještene su hidroelektrane Đale i Zakučac.Zbog takvog položaja, to je područje ispresijecanoelektroenergetskim vodovima, kao rijetko koje drugo.Također je riječ o području na kojem su vodovi svihnaponskih razina od 400 kV do 10 kV, ali ne postojiniti jedna TS naponske razine veće od 10 kV.Zbog intenzivnograzvoja općineDugopolje i ZonePodi i potreba za svevećom snagom,nova TS 110/20(10) kVDugopolje ćeu potpunostizadovoljiti zahtjeveza električnomenergijom teomogućiti daljnjaulaganja na tompodručjuZona Podi i Dugopolje trebaju sve više električneenergijeDo izrade prvog Prostornog plana općine, koji jepredvidio uređenje poslovno-gospodarske zone i čvorištaAutoceste (Podi - Dugopolje), s energetskog stajališta toje bilo zanemarivo potrošačko područje. Prema popisustanovnika iz 1991. godine, općina je imala malo višeod tri tisuće žitelja i napajala se iz TS 35/10 kV Klis,instalirane snage 2 x 4 MVA i preko 20 stupnih ilitornjić trafostanica 10/0,4 kV, maksimalno instaliranesnage 400 kVA. Prvim urbanističkim planom izgradnjegospo-darske zone Podi predviđena je izgradnja osamTS 10(20)/0,4 kV, od toga sedam instalirane snage630 kVA i jedna od 1 000 kVA. Ali, Zona se snažno iubrzano razvija, a jednako rastu i zahtjevi za priključnomsnagom. Zona se i prostorno proširuje, tako da Detaljniplan uređenja (DPU) zone Podi iz 2003. godinepredviđa izgradnju 10 TS instalirane snage 1 000 kVA,od kojih je jedna 2 x 1 000 kVA. Usporedo s rastompotrošnje i spomenutom izgradnjom, ElektrodalmacijaSplit je tijekom 2005. godine obavila rekonstrukcijuTS 35/10 kV Klis i povećala njenu instaliranu snagu na2 x 8 MVA. Ali, zona Podi i Dugopolje se razvijaju i dalje,broj ulagača u Zoni svakog dana sve je veći i potrošnjaraste. Stoga se spomenute godine promijenio i dopunioDPU te izradio Urbanistički plan zone Podi - zapad. Tamoje na površini od 68,5 ha predviđena izgradnja 15 TSod 1 000 kVA, a do danas ih je izgrađeno 12. Uz to suizgrađeni i manji urbanistički planovi za zone Krč, Kute,Bani, Koprivno, što zahtijeva izgradnju još šest novih TS,a za potrebe Autoceste i dionice Dugopolje - Bisko izdanesu elektroenergetske suglasnosti za dodatna 2 MW.U naselju Dugopolje također je potrebno izgraditi dvijedodatne TS od 630 kVA.Sve to govori da je ovom području potrebno, postojećihi planiranih, 62 trafostanice 10(20)/0,4 kV, s planiranomvršnom snagom 29 MW. Stručnjaci <strong>HEP</strong>-a zaključili suda bi za tako veliku potrošnju TS Klis bila nedostatna,a njena rekonstrukcija na 2 x 16 MVA nije ekonomskiopravdana zbog potrebe polaganja novih 35 kV kabela.Stoga je odlučeno o izgradnji nove TS 110/20(10) kVDugopolje s priključenjem na mrežu 110 kV, instaliranesnage 2 x 20 MVA u prvoj fazi gradnje, odnosno2 x 40 MVA u konačnoj fazi izgradnje.O zajedničkoj izgradnji sporazumnoPrema potvrdi glavnog projekta (građevnojdozvoli), investitor TS Dugopolje je <strong>HEP</strong> Operator10<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
OBNOVLJIVI IZVORINEW JERSEY:PROJEKT “SOLAR ZA SVE”distribucijskog sustava (<strong>HEP</strong> ODS), ElektrodalmacijaSplit, a Sporazumom o zajedničkoj izgradnjidogovoreni su odnosi i suradnja između korisnikatog elektroenergetskog objekta - <strong>HEP</strong> ODS-a i <strong>HEP</strong>Operatora prijenosnog sustava (<strong>HEP</strong> OPS). Zato sunas na gradilištu dočekala dvojica domaćina: glavninadzorni inženjer Mirko Ramljak iz Elektrodalmacijei stručni nadzor za elektromontažne radove i opremuOPS-a Ivan Rudan iz PrP-a Split. Radove izvodiKonzorcij: Brodomerkur d.d. Split, Dalekovod d.d.Zagreb i Končar KET Zagreb. U ime vodećeg partnera- splitskog Brodomerkura, za glavnog inženjeragradilišta imenovan je Ivan Marasović, a na gradilištunas dočekuje inženjer gradilišta za građevinske radoveJosip Jurišić te predstavnik podizvođača za armiranobetonskeradove Sanit-gradnja Split - Ivan Baričević.Naglasimo da će podizvođači za elektro radove bittvrtka HELB d.o.o. Dugo Selo, a za građevinskoobrtničkeradove tvrtka INERO Split. Građevinskinadzor obavljat će Leo Zlatar, a stručni nadzor zaelektromontažne radove i opremu <strong>HEP</strong> ODS-a RobertRaguž - obojica iz Elektrodalmacije Split. Dakako, kakose objekt bude građevinski i elektromontažno razvijao,tako će se i broj podizvoditelja radova i stručnihsuradnika proširivati i mijenjati, prema potrebi.Postrojenje će biti izgrađeno na rubnom dijeluGospodarske zone Podi i općine Dugopolje, a naodabir te lokacije utjecao je koridor 110 kV dalekovodaSinj - Meterize, na koji će se priključiti trafostanica.Priključak će se izvesti kabelski nakon demontažedalekovoda unutar zone.TS Klis se gasiU prvoj etapi izgradit će se zgrada i izvesti svigrađevni radovi izvan nje, znači: temelji energetskihtransformatora, uljna jama, kabelski kanali... Takođerće se ugraditi cjelokupna oprema, osim 20(10) kVpostrojenje za kompenzaciju jalove snage i filtriranjeviših harmonika.Trafostanica Dugopolje sastojat će se od: rasklopnogpostrojenja 110 kV, energetskih transformatora2 x 20 MVA (u konačnici 2 x 40 MVA), rasklopnogpostrojenja 20(10) kV, postrojenja 20 (10) kV zakompenzaciju jalove snage i filtriranje viših harmonika,Petersenovih prigušnica, sustava za proizvodnju irazvod pomoćnog izmjeničnog i istosmjernog napona,ormara upravljanja, signalizacije, zaštite i mjerenja,ormara obračunskih mjerenja, energetskih mjerenja,opće signalizacije....i svih ostalih dijelova nužnih zapouzdani suvremeni elektroenergetski objekt.Na kraju naglasimo da će se nakon njene izgradnjeugasiti postojeća TS 35/10 kV Klis te 35 kV vodMeterize - Klis - Sinj, koji će se koristiti pod 10(20) kVnaponom u okviru budućeg raspleta TS Dugopolje. Tajće elektroenergetski objekt u potpunosti zadovoljitipotrebe postojeće i planirane potrošnje te omogućitidaljnji porast ulaganja na području općine Dugopoljei njene okolice.Inženjerski struni i nadzorni kvartet nagradilištu trafostanice u izgradnji - graevinekoja je u srpnju poprimila oblije za naslutitinjen budui konani izgled: I. Rudan (PrPSplit), I. Barievi (Sanit-gradnja), J. Juriši(Brodomerkur) i M. Ramljak (Elektrodalmacija)Solarni modulinaelektroenergetskimstupovimaOstvarenjem projekta “Solar za sve”, stanovnicimadržave New Jersey površine odpribližno 20 000 četvornih kilometara na istokuSAD-a, solarna električna energija uskoro dolaziu i preko stupova elektroenergetskog sustava.Naime, državni regulatori odobrili su planelektroprivredne tvrtke Public Service Electricand Gas (PSE&G)Co. da postavi solarne modulena 200 000 (od ukupno 900 000) stupovanjihova elektroenergetskog sustava.Na svaki stup se postavlja fotonaponskimodul 200 W s pretvaračem DC/AC lokalnogproizvođača Petra Solar Inc. Svaka jedinicauključuje bežične komunikacijske uređajepametne mreže, tako da PSE&G provodidaljinski monitoring snage. Proizvedenaelektrična energija dobavlja se izravno umrežu. Relativno visoka cijena fotonaposnkihmodula od približno 6,4 USD/W djelomično sekompenzira iz saveznih poticaja za proizvodnjuelektrične energije iz obnovljivih izvora.Time će PSE&G dobiti 40 MW decentraliziranesolarne snage s proizvodnjom električneenergije za približno 20 000 domova što će,uz planiranih još 40 MW centraliziranih solarnihelektrana, dati ukupno 80 MW solarne električnesnage do 2020. godine.Je li nešto slično ostvarivo i u Hrvatskoj?Pripremio: V. Potočnik19<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 11
PROJEKTIPILOT PROJEKT “JAVNE USLUGE- DISTRIBUCIJA I OPSKRBAELEKTRIČNOM ENERGIJOM“Marica Žanetić MalenicaŠto će kućanstva plaćatiod 1. siječnja 2011.?Raznolikost upita, reklamacija, prigovora,žalbi i sporova potrošača u svezi s uporabomelektrične energije, prije svega distribucijomi opskrbom, bio je povod provedbe Projekta,čiji je glavni cilj bilo informiranje i edukacijapotrošača električne energije kategorijekućanstvoRadionicom namijenjenoj udrugama za zaštitupotrošača, u Varaždinu je 9. srpnja o.g. završenšestomjesečni pilot projekt “Javne usluge - distribucijai opskrba električnom energijom“. Ostvaren je urazdoblju od 1. prosinca 2009. do 10. srpnja <strong>2010.</strong>godine, a provodio ga je Savez udruga za zaštitupotrošača Hrvatske, uz suradnju i financijsku potporuMinistarstva gospodarstva, rada i poduzetništva teProgram Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) uHrvatskoj (projekt “Poticanje energetske efikasnostiu Hrvatskoj“). Tijekom njegove provedbe održane suprezentacije u naša četiri najveća grada: Rijeci (28.svibnja), Osijeku (31. svibnja), Zagrebu (11. lipnja) iSplitu (14. lipnja). Završno, kako smo spomenuli, uVaraždinu su u radionici educirani savjetnici udrugaupravo za područje električne energije. Tada je, uzopsežne pisane materijale, obrađeno otprilike 90 postopitanja o električnoj energiji koja potrošači postavljajumjesnim udrugama za zaštitu potrošača u cijelojHrvatskoj.Savez udruga za zaštitu potrošača Hrvatske i UNDPHrvatska predstavili su na tada održanoj konferencijiza novinare rezultate Projekta i buduću suradnju. Tomprigodom je predsjednik Saveza i voditelj ProjektaNenad Kurtović naglasio da je glavni cilj biloinformiranje i edukacija potrošača električne energijekategorije kućanstvo, na što ih je ponukala raznolikostupita, reklamacija, prigovora, žalbi i sporova potrošačau svezi s uporabom električne energije, prije svegadistribucije i opskrbe.Kao što smo pisali u prijašnjim brojevima <strong>HEP</strong> Vjesnika,Savez udruga za zaštitu potrošača je, u okviru ovogProjekta, izradio brošuru naziva “Vodič čitaj, usavjetovalištu pitaj“, kao i letak Godišnje izvješćeo kretanjima i značajkama učinkovitog korištenjaenergije.Jesu li kućanstva spremna za otvoreno tržište?!Na završnoj konferenciji najavljena je daljnja suradnjaSaveza i UNDP-a u svezi s izmjenom Zakona o tržištuelektrične energije, o kojoj su govorili N. Kurtović uime Saveza i Robert Pašičko u ime UNDP-a Hrvatska.Naime, sada potrošači električne energije kategorijekućanstvo, za razliku od povlaštenih, preuzimajuelektričnu energiju kao javnu uslugu, odnosno premareguliranim uvjetima i prema reguliranoj cijeni (prematarifnim sustavima za proizvodnju, prijenos, distribuciju iopskrbu električnom energijom, čiju primjenu odobravaVlada Republike Hrvatske). Novim odredbama Zakonao tržištu električne energije kategorija kućanstvood 1. siječnja 2011. godine neće u cijelosti imatireguliranu cijenu, već samo jedan dio. Drugi dio ćese obračunavati ili prema važećem tarifnom sustavuza proizvodnju električne energije ili prema cijeniiz javnog nadmetanja, koje HERA raspisuje svakihpet godina. Treći dio bit će obračunat kao opskrbaelektrične energije prema važećem tarifnom sustavuza tu djelatnost:- Jesmo li spremni za otvaranje tržišta električneenergije za kućanstva od 1. siječnja 2011. i može li,uopće, prosječni hrvatski potrošač električne energijerazumjeti što će on to od 1. siječnja plaćati?! zapitaose N. Kurtović i odmah odgovorio: Nismo spremni iteško da će se to moći provesti. Svima nam je cilj imatisigurnu opskrbu električnom energijom prema povoljnojcijeni pa stoga apeliram na sve one koji izrađuju tarifnisustav da to učine što je moguće korektnije!Korisnici pilot projekta “Javne usluge - distribucija iopskrba električnom energijom“, uz potrošače, bili supružatelji javnih energetskih usluga distribucije i opskrbei trgovci električnih kućanskih uređaja. Sudjelovanjemu Projektu, oni su pridonijeli povećanju informiranostii edukacije potrošača, potičući poboljšanje kvaliteteusluge distribucije i opskrbe električnom energijom teunaprjeđenje energetske učinkovitosti u kućanstvima.Tim se Projektom pokušalo primijeniti novi pristup upodručju zaštite potrošača - korisnika javne uslugedistribucije i opskrbe električnom energijom.Provedbom projekta od 1. prosinca 2009.do 10. srpnja <strong>2010.</strong> godine održane suprezentacije u Rijeci, Osijeku, Zagrebu iSplitu, a završno su 9. srpnja radionicomu Varaždinu educirani savjetnici udruga zapodruje elektrine energije20<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
OBNOVLJIVI IZVORIBROJNI STRUČNJACI ODUSTAJU ODNAFTE I PLINASve traženija zelenaradna mjestaInženjeri su traženi, prije svega, u vjetroenergiji,a osobito za vjetroparkove na otvorenom moru(off-shore), a budući da je proizvodnja energijena pučini još na početku - inženjeri s off-shoreiskustvom su rijetkost i na cijeni, a za zanemarivbroj stručnjaka koji rade kao slobodni posloprimci(legionari) i na taj način osiguravaju si neovisnost iprilagodljivost - postoji snažno natjecanjePronalaženje naftnih i plinskih ležišta, pripremapokusnih bušenja, analiza geoloških slojeva - sve je toRupert Haslinger učio studirajući tehniku pridobivanjanafte i prirodnog plina na Sveučilištu Montan Leobenu Austriji. Ali danas taj trideset dvogodišnjak ne tražinaftu u Meksičkom zaljevu, nego unaprjeđuje izgradnjusustava tzv. obnovljivih energija. Diplomirani inženjerR. Haslinger kod tvrtke Solar-Partner-Süd GmbH izgornjebavarskog Kienberga razvija fotonaponskapostrojenja za kućne i industrijske krovove, kao isolarne parkove. Zašto je odustao od nafte i plina? Nato pitanje dogovara:- Fosilne energije na vrhuncu su svog iskorištavanja.Kao mladi tehničar moram gledati koje područjeobećava bolju budućnost, a fotonaponska struka vrloje dinamična.R. Haslinger jedan je od 300 000 Nijemaca koji svojuplaću zarađuju na Sunčevoj, vjetro i bioenergiji. Mnogiod njih promijenili su svoje prijašnje zanimanje - kaoi R. Haslinger, koji je poslije diplomiranja nastavios daljnjom izobrazbom za “stručnjaka za solarnuIzvor: Süddeutsche Zeitungbr. 99/2010Pripremio: Željko Medvešektehniku”. S naglim razvojem ekoenergija, naglo jeporasla potražnja za inženjerima i drugim stručnjacimau toj struci. Prema Saveznom udruženju za obnovljiveenergije, prije pet godina broj zaposlenih iznosio je157 000. Takav rast će se nastaviti: Fraunhofer institutza istraživanje sustava i inovacija računa s daljnjih380 000 zelenih radnih mjesta u sljedećih deset godina.Čak i gospodarska kriza malo je utjecala na razvojekoenergije.- Veliki rast broja radnih mjesta u području obnovljivihenergija prošle je godine malo oslabio, ali je usprkossvemu u 2009. otvoreno 20 000 novih radnih mjesta,kaže Theo Bühler, rukovoditelj registriranog savezaWILA BONN (Wissenschaftsladen Bonn e.V. / BonnScience Shop), koji je istražio tržište rada u energetici.Doduše Savezna vlada namjerava smanjiti prijepornenovčane poticaje i tzv. naknadu za predanu Sunčevuenergiju u mrežu, a to bi moglo usporiti potražnjuza stručnjacima. Ali, izgledi za budućnost inženjerau području obnovljive energije još uvijek su sjajni:očekivani realni godišnji rast broja zaposlenih je odpet do deset posto do 2020.<strong>Broj</strong>ne visoke škole dopunile studij programimasolarne, vjetro i bioenergijeInženjeri su traženi, prije svega, u vjetroenergiji, a novivjetroparkovi na otvorenom moru (off-shore) trebalibi postati potporanj u opskrbi električnom energijom.U travnju je na Sjevernom moru stavljen u pogon prvinjemački vjetropark na pučini. On bi trebao pokrivatipotrebe električne energije za 50 000 kućanstava.Jedan od, u svijetu, najvećih graditelja takvih off-shorepostrojenja je tvrtka WPD AG iz Bremena. WPD planiraizgraditi ukupno 18 morskih vjetroparkova ukupnesnage 9 000 MW. To će omogućiti opskrbu za šestmilijuna kućanstava. Ta tvrtka neprekidno traži inženjereza povezivanje kabelima vjetroelektrana u Sjevernomi Istočnom moru ili za gradnju temelja na morskomdnu, koji trebaju biti oslonac vjetrogeneratora visine150 metara. Tko želi raditi na tomu, treba biti otporanna vremenske nepogode, izdržljiv na otvorenom morui bez osjećaja vrtoglavice.- Naravno, za neprekidan rad na otvorenom morumora postojati i malo pustolovnog duha, kažeglasnogovornik WPD-a Christian Schnibbe.U stvari, proizvodnja energije na otvorenom moru jošje na početku. Zato su i inženjeri s off-shore iskustvomrijetkost i na cijeni i za zanemariv broj stručnjakapostoji snažno natjecanje. Mnogi od inženjera radekao slobodni posloprimci (legionari), jer si na taj načinosiguravaju neovisnost i prilagodljivost. Od toga imajukoristi i tvrtke.- Upravo kod složenih zadaća poput gradnje vjetroparkana pučini tvrtke rado zapošljavaju “slobodnjake”,jer skupe stručnjake plaćaju samo kada su im doistapotrebni. Osim toga, slobodnim stručnjacima mogu seu određenom trenutku popunjavati rupe u stručnojradnoj snazi pri izvođenju radova, kaže Jörg Bielicke,rukovoditelj kod pružatelja inženjering usluga ProjectCompany.Kako bi se svladalo to stanje između ponude i potražnjena tržištu rada, brojne visoke škole dopunile su svojunastavnu ponudu studija s programima solarne, vjetroi bioenergije. Kako kaže T. Bühler - zbog sve većihzahtjeva tvrtki, uvelike pomažu takve nove ponudestudija, a više od 250 prvostupničkih (bachelor) idiplomskih (master) programa posvećeno je obnovljivimenergijama. Pritom smatra da je kvaliteta tih ponudaizvrsna, jer je zalaganje visokoškolskih nastavnika kojisu ustrojili te nove programe nadprosječno visoko.Naravno da i uobičajena studijska nastava strojarstva,procesne tehnike ili elektrotehnike mogu voditi usolarno, vjetro ili bioenergetsko područje, jer je jošuvijek moguće, kroz praksu ili na nekom diplomskomstudiju, prodrijeti dublje u obnovljive energije - zaključioje T. Bühler.Združena Suneva snaga:u šumi solarnih elijanalazi se ova kua u Bornu,južno od Leipziga, gdjeje prije etiri godine namrežu prikljuena jedna odnajsuvremenijih Sunevihtermoelektrana na svijetuVjetroelektrana naotvorenom moru22<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
PRIGODEDODIJELJENE NAGRADE UDRUGE„NIKOLA TESLA - GENIJ ZA BUDUĆNOST“T. JalušićNametnuti Teslu kaohrvatski brendTesla bio čovjek ispred svog vremena,svojim otkrićima zadužio je čovječanstvo,a mnogo toga o njemu i njegovim otkrićimajoš uvijek je nepoznatoPovodom obilježavanja rođendana Nikole Tesle,Udruga „Nikola Tesla - genij za budućnost“ dodijelilaje, po prvi put, istoimene nagrade na svečanosti uZagrebu 9. srpnja o.g., u tri kategorije. U kvizu znanjaiz fizike i općega znanja o Nikoli Tesli pobijedila jeŽeljka Vuković iz zagrebačke Osnovne škole kraljaTomislava. U kategoriji „Kreativni i inovativniproizvod - uporabni predmet, replika nekog Teslinogizuma“, nagradu je dobio DOK-ING d.o.o. Zagreb,za projekt električnog automobila. Plesni studioSvjetlost u pokretu iz Zagreba dobio je nagradu ukategoriji „Projekt iz Teslinog proširenog djelovanja“,za predstavu “Mudra šuma, zeleni čovjek, Čović igospođa Ambrozija“.Uslijedio je i okrugli stol, s temom - Tesla prije isada, na kojem su o tom izumitelju govorili njegovipoznavatelji i poštovatelji: fizičar Davor Pavuna,beogradski novinar i publicist i autor brojnih djela oTesli Aleksandar Milinković, kustos Tehničkog muzejau Zagrebu Renato Filipin te profesor na zagrebačkomEkonomskom fakultetu Velimir Srića. Svi su se složilida je Tesla bio čovjek ispred svog vremena, da jesvojim otkrićima zadužio čovječanstvo, kao i da jemnogo toga o njemu i njegovim otkrićima još uvijeknepoznato.Skup, nazvan „Tesla & Friends“, pozdravio jezagrebački gradonačelnik Milan Bandić, kojemu jeuručena povelja kao počasnom članu Udruge. Poveljaje uručena i najmlađoj članici, jednoipolgodišnjoj SariTeslak iz Rijeke. Riječ „Tesla“ bila je među prvimakoju je izgovorila, gledajući poster Tesle, koji jepostavio njezin ujak, student strojarstva.Na modnoj reviji prikazani su radovi DragiceMihajlović, predsjednice i utemeljiteljice Udruge- odjeća, poslovni i protokolarni darovi s logotipomNikole Tesle, pod nazivom „Tesla - genius for thefuture“ zaštićeni kao njezino intelektualno vlasništvo.Ona je, obrazlažući motive osnivanja Udruge, reklada je, putujući svijetom i predstavljajući svoj dizajn,otkrila da u većini zemalja smatraju da je Tesla bioAmerikanac. O tomu je rekla:- Nakon dugogodišnjeg proučavanja Teslinog likai djela, što je razvilo moju strast i divljenje premaNa okruglom stolu o Nikoli Tesli govorili su njegovi poznavatelji i poštovateljiD. Pavuna, A. Milinkovi, R. Filipin i V. SriaNOVI PODATAK O DATUMU ROĐENJATeslu ćemo, smatra D. Pavuna, otkrivati još sto godina, a na svečanosti dodjele nagrada A. Milinkovićotkrio je jedan novi, dosad nepoznat i neobjašnjiv, podatak: na nedavno pronađenom formularu američkogUreda za emigraciju, Tesla je kao datum svog rođenja napisao 15. lipnja, a ne 10. srpnja 1856. godine.D. Pavuna je izdvojio Teslu kao primjer mladim ljudima u Hrvatskoj, ocijenivši da je bio Europljanin upravom smislu te riječi, jer je sam krenuo iz malog ličkog Smiljana u brojne europske gradove. (I to bezBolonje! našalio se). O njegovom neuništivom duhu iznio je činjenicu da je dvije godine u New Yorkupreživljavao kopajući kanale, ali da nije odustajao od svog znanstvenog rada.- Bio je self-made man i zato ga neki nisu voljeli. Kada je prije sto godina rekao da će elektrificirati Planet,rekli su mu da je lud, podsjetio je D. Pavuna na tog osebujnog čovjeka i izumitelja, zaključivši da mudoista moramo odati poštovanje.tom geniju, utemeljila sam Udrugu preko koje želimpromovirati Nikolu Teslu te ga nametnuti kao hrvatskibrend.Svečanost je završila predstavom „Radio Tesla“,kazališta Tvornica lutaka, u režiji Marija Kovača prematekstu Filipa Šovagovića. Nastavljena je idućeg dana,na sam datum Teslinog rođenja 10. srpnja, kada jeu Demonstracijskom kabinetu Tehničkog muzeja R.Filipin predstavio najvažnije biografske podatke iizume N. Tesle te prikazao nekoliko njegovih pokusa.<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 23
RAZGOVOR S POVODOMPROF.DR.SC. ZDENKO ŠIMIĆ,DOPREDSJEDNIK HRVATSKOGNUKLEARNOG DRUŠTVAPripremila: Marica Žanetić MalenicaNismo svjesniposljedica neodlučnostii neaktivnostiŠto se tiče nuklearne elektrane u Hrvatskoj trebabiti racionalan i analizirati mogućnosti kojeimamo: kod nas je još uvijek pitanje želimo liozbiljno, ekonomično i na ekološki prihvatljiv načinostvarivati našu energetsku budućnost, da smoozbiljniji - već bi o tomu imali konkretnu odlukuProf. dr.sc. Zdenko Šimić radi u Zavodu za visoki naponi energetiku Fakulteta elektrotehnike i računarstvaSveučilišta u Zagrebu, gdje sudjeluje u provođenjunastave iz predmeta Energijske tehnologije; Okoliš iodrživi razvoj; Energetske pretvorbe; Obnovljivi izvori inapredne tehnologije; Metode proračuna pouzdanosti iraspoloživosti; Procjene rizika i Vjerojatnosna procjenatehnoloških rizika. Doktorirao je 2001. godine s temomVjerojatnosna analiza pogonskih stanja nuklearneelektrane. Dva je puta dulje boravio u SAD-u: od1995. tri godine u tvrtki Yankee Atomic Electric Cona doktorskom usavršavanju (posredstvom IAEA -International Atomic Energy Agency) i od kraja 2001.,godinu i pol dana u tvrtkama Duke Engineering andServices i Framatome-ANP na poslijedoktorskomusavršavanju. Tijekom spomenutih boravaka u SADu,sudjelovao je na razvijanju aplikacija i modela zaodređivanje sigurnosti pogonskih stanja nuklearneelektrane. Bavi se istraživanjem u području analizatehnološkog rizika te iskorištavanja nuklearne energije(primjerice, optimiranje sigurnosti i ekonomičnosti zatehnološka postrojenja) te pitanjima povezanima s OIE injihovim značajnijim korištenjem.Član je više domaćih i međunarodnih strukovnih društavai to: HRO CIGRÉ-a i HND-a te ENS-a (European NuclearSociety) i IEEE-a (Institute of Electrical and ElectronicsEngineers). Predsjedava Odjelu elektroenergetskesekcije (PES) Hrvatske sekcije IEEE-a. Dopredsjednikje HND-a, član Tehničkog odbora Hrvatskog zavoda zanorme HZN/TO E 56 (Pouzdanost) i član Izvršnog odboraZnanstvenog vijeća za energetiku HAZU. Do sada jeobjavio više od stotinu znanstvenih i stručnih radova, bioje recenzent, sudjelovao je u radu više međunarodnih idomaćih konferencija i bio je član programskih odbora.Za <strong>HEP</strong> Vjesnik razgovaramo s povodom o nuklearnojenergetici u prigodi održane 8. međunarodnekonferencije HND-a od 16. do 20. svibnja o.g., kaoi konferencije Europskog nuklearnog društva (ENS)održane u Barceloni od 30. svibnja do 2. lipnja o.g.Kako Vi, kao predsjednik Organizacijskog odbora,ocjenjujete 8. konferenciju HND-a, i po čemu seona razlikuje od prethodnih?Kao i na dosadašnjim konferencijama, uspjeli smo najednom mjestu okupiti više od 100 hrvatskih i svjetskihstručnjaka i znanstvenika sa 72 rada, kao i uvaženepozvane predavače. Ovogodišnju konferencijuponajprije razlikuje trenutak u kojem se nalazi svijeti Hrvatska u odnosu na energetska i ekološka pitanjaili, bolje reći, svijest o stanju u kojem se svi nalazimo.Pitanja energetske sigurnosti, zagađivanja okolišai emisije CO 2sve su prioritetnija u cijelom svijetu inuklearna energija u takvim okolnostima ima iznimnovažnu ulogu. Potom, ovogodišnju Konferenciju odprethodnih posebice razlikuje naglašena pozornostpitanjima gradnje i korištenja nuklearne elektrane uzemljama poput Hrvatske, gdje nema izgrađenognuklearnog objekta, ali postoji dio infrastrukture,obrazovani stručnjaci i iskustvo u korištenju nuklearneelektrane.Na spomenutoj Konferenciji je B. M. Tyobeka- predstavnik IAEA-a najavio doba preporodanuklearne energije u svijetu i nagovjestio njensve veći udjel u proizvodnji električne energije.Slično je nedavno izjavio i O. Heinonen - zamjenikpredsjednika IAEA-a, upozorivši da se današnjepotrebe za energijom ne može zadovoljitijučerašnjim alatima i tehnologijama. Znači li to daje nuklearna energija još jedanput pred velikimizazovom?S obzirom na pitanja ekonomičnosti i utjecaja naokoliš, kada su obnovljivi izvori pretjerano skupi i nemože ih se kontrolirano koristiti, nuklearna energija jeiznimno važna. Činjenica da se nuklearne elektrane uSAD-u i Europi nisu gradile dulje vrijeme te da se sadaza njihovu izgradnju budi značajan interes u cijelomsvijetu, svakako predstavlja izazov za nuklearnuindustriju. Slični problemi se javljaju svugdje gdje rastnije kontinuiran, već se naglo povećava. Međutim,na to valja gledati pozitivno u smislu potencijala zazapošljavanje i povećavanje gospodarske aktivnosti.O čemu se govorilo na posljednjoj konferenciji ENSai koje su poruke poslane europskoj javnosti?ENC 2010 (European Nuclear Conference) predstavljajednu od glavnih nuklearnih konferencija gdje sesastaju stručnjaci, znanstvenici, nuklearna udruženjai industrija. Može se reći da je javnosti poslanaslična poruka, kao i s naše Konferencije, a to je daje nuklearna energija važan, ekonomičan i ekološkiprihvatljiv izvor električne energije koji ne emitira CO 2.Stoga je važno povećati korištenje nuklearne energije.Kako danas izgleda svjetska i europska nuklearnamapa?Prema podacima ENS-a od kraja svibnja ove godine,u svijetu radi ukupno 438 nuklearnih elektrana snage372 GWe. Trenutačno se u svijetu gradi 61 nuklearnireaktor ukupne snage 59 GWe. Nama je dodatno zanimljivoda u Europi radi 195 NE ukupne snage 170 GWeu 17 zemalja, a u šest zemalja je trenutačno u izgradnji19 NE ukupne snage od približno 17 GWe. Unutar EU,nuklearna energija predstavlja najveći pojedinačniizvor električne energije - više od 30 posto. Prematomu, jasno je koliko je nuklearna energija važnazahvaljujući ekonomičnosti i malom utjecaju na okoliš.Valja imati na umu koliko nuklearna energija pridonosienergetskoj sigurnosti, smanjenju emisija CO 2i razvoju(kroz gospodarske aktivnosti i zapošljavanje).Koja je uloga namijenjena nuklearnoj energiji udugoročnoj energetskoj i klimatskoj politici EU?Svakako važna uloga, s tim da ponajprije trebapostojeći, značajan, udjel nuklearne energije uproizvodnji električne energije još više povećati izprethodno navedenih razloga. Konačno ostvarenjetakve uloge uvelike ovisi o brojnim čimbenicima.Na jednoj strani je stvarna mogućnost da se daljnjimpovećavanjem korištenja nuklearne energije u24<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
velikoj mjeri i ekonomično smanji emisija CO 2, a sdruge strane je percepcija javnosti i zanemarivanječinjenice da obnovljivi izvori energije još uvijek nisuspremni ekonomično i održivo preuzeti značajandio proizvodnje električne energije. EU smatra danuklearna energija može imati važnu ulogu, alinaravno, o tomu odluku donosi svaka zemlja za sebe.<strong>Broj</strong>ne su zemlje u EU na putu daljnjeg povećavanjakorištenja nuklearne energije. Na prvom mjestu suFinska i Francuska, koje dovršavaju gradnju novih NE(Olkiluoto 3 i Flamanville) i imaju konkretne planoveza daljnju gradnju. Potom slijede brojne druge zemljeu različitim fazama planiranja i izgradnje novih NE.Tako Češka planira dodati dvije jedinice kod Temelina,a Mađarska se priprema za izgradnju nove jediniceu Paksu. Slovačka ima dvije jedinice u izgradnji uMohovcama, koje bi trebale početi raditi do 2012.,a planira se i gradnja još jedne jedinice na drugojlokaciji. Italija je, također, odlučila započeti novinuklearni program. Za Sloveniju znamo da postojiplan izgradnje NE Krško 2. Poljska planira jednudo dvije nuklearke, a prva bi trebala početi raditi2020. Bugarska planira izgraditi dvije elektrane sruskim reaktorima, a Rumunjska još dvije jedinicena postojećoj lokaciji Černavoda do 2016. Švicarskaplanira gradnju dvije do tri nuklearke s početkomrada iza 2020. Nizozemska planira pustiti u pogonnovu jedinicu do 2019., a Litva, Latvia i Estonia imajuzajedničke planove za izgradnju novih jedinica. VelikaBritanija planira pustiti u pogon prvu novu nuklearnuelektranu do 2018. te daljnju gradnju više jedinica. Nakraju, i Turska planira gradnju tri nuklearne jedinice.Smatrate li ostvarivim ambiciozni plan IEA-e(International Energy Agency) prema kojem bi do2050. nuklearke mogle proizvoditi skoro četvrtinusvjetske električne energije, pod uvjetom da seutrostruče postojeći proizvodni kapaciteti?Riječ je o nedavno objavljenom zajedničkom izvješćuMeđunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA)i OECD Nuklearne agencije (NEA) Nuclear EnergyTechnology Roadmap, gdje je istraženo kolikipotencijal ima nuklearna energija do sredine ovogstoljeća i koje su prepreke. Izvješće jasno pokazujeda je nuklearna energija zrela, sigurna i za okolišprihvatljiva. Kada bi se uklonile određene prepreke,poput energetske politike i prihvatljivosti javnosti,nuklearna energija bi od sadašnjih 14 posto moglaproizvoditi 24 posto električne energije do 2050.godine. Time bi nuklearna energija pridonijela 50postotnom smanjenju emisija CO 2. Svaki industrijskisektor ima poteškoća pri značajnom povećanjukapaciteta i to može predstavljati prepreku uostvarivanju takvog plana, ali vjerujem da će brojnezemlje iskoristiti nuklearni potencijal.Kao što ste rekli, trenutačno se u šest europskihzemalja gradi 19 reaktora (od toga 11 u Ruskojfederaciji), a nekoliko ih se priprema za izgradnju,poput naših susjeda Slovenaca. Gdje je Hrvatska utim projekcijama i što nam donosi nova Hrvatskaenergetska strategija?Na žalost, Hrvatska je u planovima za izgradnjunuklearne elektrane jedva napravila nužne, ali nikakoi dostatne korake. Hrvatska energetska strategijauključuje mogućnost njezine izgradnje. Hoće li tamogućnost biti i ostvarena odlučit će Hrvatski sabordo kraja 2012. na temelju dodatnih istraživanja.Jasno da se to dodatno vrijeme ne mora nužnopromatrati kao gubitak, posebice ako se pripremekvalitetno odrade. Međutim, postoji opasnost da se,kao rezultat dodatnog odgađanja, pripreme razvodnei propadnu pod naletom drugih, agresivnijih i za ovuzemlju manje prihvatljivih opcija. Znači, može se rećida je nuklearni energetski program započeo, ali tozvuči preoptimistično s obzirom na stvarne aktivnosti.Velika je šteta da o tako važnim pitanjima nemamoodlučniju politiku.Budući da od odluke o izgradnji do izgradnjenuklearke prođe i desetak godina, nije li posljednjitrenutak za njeno donošenje?Mislim da treba biti racionalan i analizirati mogućnostikoje imamo. Kod nas je još uvijek pitanje želimo liozbiljno, ekonomično i na ekološki prihvatljiv načinostvarivati našu energetsku budućnost ili nismosvjesni posljedica neodlučnosti i neaktivnosti. Da smoozbiljniji, već bi o tomu imali konkretnu odluku, a minepotrebno gubimo vrijeme. Potpuno je jasno da ćeposljedice takvog pristupa biti još skuplja električnaenergija za naše gospodarstvo i kućanstva.Naša javnost je vrlo oskudno obavještavana orazvoju nuklearne tehnologije, što djelomično idei na dušu HND-u. Je li vrijeme da izađete iz sjene iglasnije lobirate za energiju koju podupirete kaovrsni stručnjaci?Potpuno ste u pravu. Dijelom kao posljedicanedostatka odlučne politike, a dijelom nedostatneaktivnosti udruga poput HND-a, našoj se javnosti nakapaljku odašilju informacije o nuklearnoj energiji.U HND-u imamo kontinuirane rasprave o načinimainformiranja javnost. Do sada smo uvijek brinuli dato ne bi bilo previše agresivno i da se ne doživi kaolobiranje, u negativnom smislu. Vjerujem da imapuno prostora da budemo aktivniji i da se više čujeglas struke i znanosti kada je riječ o argumentiranimstavovima o korištenju nuklearne energije.Na kraju, ukratko nam predstavite HND i njegovrad?Hrvatsko nuklearno društvo djeluje od 1992. godine ibroji približno 250 članova. Cilj mu je, kroz organizacijutribina i tiskanje publikacija, promovirati činjenice omiroljubivom korištenju nuklearne energije. Odnedavnoje objavljen i novi web portal, gdje planiramo osiguratidostupnost kvalitetnih materijala o svim pitanjima onuklearnoj energiji (www.nuklearno-drustvo.hr). Nekiod tih materijala su već dostupni u tiskanom obliku, aneke još treba napraviti. Stručne i znanstvene aktivnostiDruštva su povezane s organizacijom međunarodnekonferencije svake dvije godine i s tiskanjem stručnihpublikacija. U jesen planiramo tiskanje novog izdanjaudžbenika prof. dr.sc. D. Feretića “Uvod u nuklearnuenergetiku“.Vjerujem da je rad HND-a važan za cjelovitoinformiranje javnosti i za okupljanje stručnjakakoji rade na poslovima povezanim s nuklearnomenergijom.<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 25
NUKLEARNA ENERGETIKANUKLEARNO GORIVOIrena Jakić, dipl.ing.Kako nastaje gorivonuklearnih elektranaPlaniranje u energetici uključuje i upravljanjegorivom, od procjenjivanje zaliha, analiziranjanačina iscrpljivanja do povećanja učinkovitosti iekonomike tehnologije iskorištavanjaŽivimo u vremenu bogatstva. Obilježje naše civilizacijeje velika potrošnja energije. Prosječni Europljaningodišnje potroši približno 650 MWh električne energije(izvor: Međunarodna agencija za energiju, InternationalEnergy Agency - IEA). U svakodnevnom životu, trošimogoleme količine energije. Nikada prije kao sada nismoimali veće, sigurnije ili bolje strojeve, transportni sustav,komunalnu infrastrukturu, medicinsku skrb, kućanskeaparate, automobile, računala, mobitele... Prirodnabogatstva, sirovine i goriva još uvijek su relativnoizdašna, dostupna i jeftina. Ne trošimo ih učinkovito ine štedimo. Još uvijek živimo u bogatom dobu.U energetici se uvijek bavimo dugoročnim planiranjem.Koliko će nam energije trebati za deset/dvadeset/stogodina? Kakve su procjene zaliha energetskih sirovina?Kako se mijenja dostupnost i cijena goriva? Kakav ćebiti razvoj novih izvora i novih tehnologija?Procjena energetskih promjena nije samo pitanjetehničkog planiranja, to je pitanje temeljnog određenjao načinu života svakog pojedinca i cijelog društva -pitanje razvoja naših tehnologija i civilizacije. Električnaenergija je temelj današnjeg društva i određuje našnačin života i njegovu kvalitetu, omogućava razvoj bezgranica, otvara nove putove.Stoga je odabrana tema - nuklearno gorivo. Zapravo,nuklearni gorivni ciklus, od pribavljanja sirovine, izradei korištenja goriva do odlaganja otpada. (Ovisno otipu reaktora i potrebnim obilježjima goriva, postojevarijacije, ali u ovom tekstu obrađujem osnovne fazeciklusa koje vrijede za sve.)Gorivni ciklus i njegove fazeOvisno o tomu što se događa s istrošenim nuklearnimgorivom, razlikujemo dva ciklusa. U otvorenom gorivnomciklusu, istrošeno gorivo se priprema za odlaganje, dokse u zatvorenom različitim procesima gorivo pripremaza ponovno izgaranje u reaktoru nuklearnih elektrana.Drugim riječima, otpad jedne elektrane postaje gorivoza drugu. No, krenimo od početka.Faze nuklearnog gorivnog ciklusa su:1. istraživanja ležišta urana,iskapanje i prerada rudače,2. konverzija,a. obogaćenje,3. izrada goriva,4. izgaranje goriva u reaktoru,5. privremeno odlaganje u elektrani,6. reprocesiranje,7. odlaganje radioaktivnog goriva.Svaki ciklus započinje istraživanjem ležišta, iskapanjem ipreradom rude. Uranij (naziv kojim se kemijski elementrazlikuje od planeta Urana) je kemijski elementrasprostranjen u Zemljinoj kori. Njegova koncentracijavarira od 1 do 500 000 ppm (parts-per-million; dijelovau milijun dijelova), dok je prosječna koncentracija četirippm. Vrlo je malo minerala kao što je smolinec ukojima ga ima u većim udjelima. Nalazišta mogu bitipovršinska ili dubinska, a tehnike iskopa bitno se nerazlikuju od onih u rudnicima ugljena. Novija metoda jeispiranje, što je proces u kojem se kemikalije (najčešćesumporna kiselina) koriste za izdvajanje uranija izoksida. U Australiji, Kazakstanu, Rusiji, Južnoj Africi,Kanadi, SAD-u, Brazilu, Namibiji, Nigeriji postoje velikezalihe uranija. S udjelom od 30 posto na tržištu, najvećiizvoznik je Kanada.Različitim mehaničkim i kemijskim postupcima obrađujese rudača kako bi dobili koncentrat koji se izdvaja kaoU 3O 8(poznat još i kao žuti kolač). Pri tomu se oslobađaradioaktivni plemeniti plin radon Rn-222 pa preradazahtijeva posebne mjere opreza.Sljedeći korak je konverzija U 3O 8u UF 6. U procesukonverzije, koji se može smatrati pripremnom fazomza obogaćivanje, odstranjuju se nečistoće do potrebnogstupnja. Konverzijska postrojenja postoje u Francuskoj,Kanadi, Rusiji, SAD-u i Velikoj Britaniji.Uranij i njegovo obogaćenjeLakovodni reaktori (PWR i BWR) kao gorivo koristeobogaćeni uranij. To obogaćenje može varirati od dvado pet posto. Postoje dvije, komercijalno prihvatljive,metode za obogaćivanje uranija: metoda plinskedifuzije i metoda centrifugâ. Neke druge metode(aerodinamički procesi, elektromagnetska separacija ilasersko obogaćenje) još nisu razvijene za komercijalnuprimjenu. To je energetski vrlo zahtijevan proces smnogo ponavljanja, jer su razlike između dva izotopa(U-238 i U-<strong>235</strong>) vrlo male (koristi se razlika u masi:U-<strong>235</strong> je 1,26 posto lakši od U-238).Gorivo pojedinih tipova reaktora znatno se razlikuje seprema različitim karakteristikama:prema obogaćenju● prirodni uran s udjelom U-<strong>235</strong> manjeod jedan posto (PWR, BWR)● obogaćeni uran s udjelomU-<strong>235</strong> od 2-5% (HWR)prema obliku urana● oksidi● metali● keramika● nitridi● karbidi - (Danas se upotreba UC goriva razmatrau izvedbi mikro čestica goriva - TRISO čestice - zaIV. generaciju VHTR reaktora)● tekuća goriva (mješavina litija, berilija,torija i uranovog flourida)U lakovodnim reaktorima (PWR i BWR) koristi seobogaćeni uranij u obliku uranij-oksida (UO 2), koji seoblikuje u sitne tablete složene u veće cjeline - štapgoriva kojim se puni gorivni element. U NE Krško,element goriva je matrica 16x16, duljine od približnočetiri metra sa 234 štapa goriva. U jezgri se nalazi 121element s približno 50 t uranija (slika 1).Slika 1. Gorivni element PWR reaktora26<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
Troškovi proizvodnjedo 40 USD/kgTroškovi proizvodnjedo 80 USD/kgTroškovi proizvodnjedo 130 USD/kgKlasifikacija zaliha uranija - primjenjuje se u Meunarodnoj agenciji zaatomsku energiju (IAEA) i Agenciji za nuklearnu energiju (NEA)U HWR (CANDU) reaktorima, gorivni element jecilindričnog oblika duljine 50 cm i promjera desetcentimetara. Koristi se prirodni uranij u obliku oksida.U ovoj fazi ciklusa, gorivo je posloženo u jezgri ielektrana je u normalnom pogonu. Ovisno o tipureaktora i planiranim ciklusima održavanja, gorivnielementi se raspoređuju i razmještaju kako bi segorivo u reaktoru maksimalno iskoristilo. Za lakovodnereaktore (tipa PWR, kao što je u NE Krško), uzimaju seelementi goriva različitog obogaćenja i raspodjeljuju utri zone, radijalno. Na vanjskom rubu je gorivo najvišegobogaćenja, a u središtu najmanjeg. Nakon svakogciklusa, trećina goriva se zamjenjuje svježim, dok sedruge dvije pomiču prema središtu jezgre.U teškovodnim reaktorima (HWR), gorivo (prirodniuranij) se mijenja svakodnevno, bez zaustavljanjareaktora. Znači, gorivo se u reaktoru koristi različitodugo (u lakovodnim najmanje tri godine, u teškovodnimreaktorima prosječno godinu dana).Odlaganje gorivaNakon izlaska iz reaktora, gorivo je intenzivnoradioaktivno pa se najprije odlaže u bazenima, uelektrani. Voda u bazenima ima dvostruku funkciju- služi kao zaštita od radioaktivnosti i kao rashladnosredstvo (radioaktivni raspad razvija znatne količinetopline). Gorivo u takvim bazenima može bitipohranjeno mnogo godina (primjerice, za vrijemenormalnog rada i životnog vijeka elektrane ili dokse ne odluči kakav je daljnji postupak). Gorivo, kojeje u bazenima bilo pohranjeno više godina, može sestaviti u posebne kontejnere i spremiti u odlagalištaradioaktivnog otpada (to je tema koju ćemo obraditi ujednom od idućih brojeva <strong>HEP</strong> Vjesnika).Zatvoreni ciklus nuklearnog goriva predviđa preraduistrošenog goriva. Ako zanemarimo neenergetskipovod i proizvodnju nuklearnog oružja, prerada donosinekoliko ključnih prednosti: priprema gorivo za HWR(CANDU) i oplodne reaktore i tako produljuje trajanjezaliha nuklearnog goriva, znatno smanjuje volumnukoličinu radioaktivnog otpada te izdvajanje radionuklidakoji se koriste u industriji i medicini.Zalihe uranijaKada govorimo o gorivu uvijek analiziramo zalihe,način iscrpljivanja te razmatramo učinkovitost iekonomiku tehnologije iskorištavanja. Procijeniti zaliheiznimno je teško, jer je istražen samo dio svjetskihnalazišta. Ostale rezerve procjenjujemo na temeljuvjerojatnosti. Jednako tako, postoji neodređenostu metodama ispitivanja i tehnologija eksploatacije.Primjerice, zalihe uranija smatraju se dohvatljivimi isplativim ako su troškovi proizvodnje manji od130 USD/kg. Podaci iz 2007. godine govore da takvihzaliha urana ima približno 5,5 milijuna tona.Ako dođe do povećanje cijena uranija, povećat ćese i razina prihvatljivih troškova proizvodnje. Stogasu važne i konvencionalne zalihe uranija, koje suza sada neekonomične (troškovi proizvodnje većiod 130 USD/kg). IAEA i NEA procjenjuju da su ukupnesvjetske konvencionalne zalihe, ne računajući prijespomenute, približno 10,5 milijuna tona urana. Udoglednoj budućnosti ne treba očekivati prihvatljivetroškove proizvodnje urana iz nekonvencionalnih zaliha,ali treba napomenuti da se one procjenjuje na približno22 milijuna tona u fosfatnim naslagama i više od4 000 milijuna tona u morskoj vodi. (Ekstrakcija uranaiz morske vode je u eksperimentalnoj fazi i iznimnoje skupa.)Torij kao nuklearno gorivoU današnjim komercijalnim reaktorima, kao gorivose koristi uranij. Međutim, i torij se može koristiti unuklearnim elektranama. Premda sam po sebi nijefisibilan materijal, torij (Th-232) može apsorbiratineutrone i u takvim nuklearnim reakcijama nastajeU-233 (koji se može koristiti za fisiju jednako kao iU-<strong>235</strong> i Pu-239). Zbog procjena da su zalihe torija triputa veće od zaliha uranija, postoji nekoliko svjetskihprojekata kojima je cilj razviti tehnologiju za korištenjetorija kao nuklearnog goriva.<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 27
S LICA MJESTALJETNI REMONTI I REVIZIJEPOSTROJENJA HE SENJ, HE VINODOL,HE GOJAK, HE RIJEKA I HE OZALJIvica TomićPripremeza sezonuvisokihvodostajaPrigodišnjojreviziji AG1 pratili suse parametri turbinskogregulatora kod probnogpogona i završni pregled probnevrtnje, obavljena su završnaispitivanja sustava uzbude,kontrola etkica, prilagodbaupravljakog mehanizmapredturbinskogzatvaraa…U ljetnom razdoblju,uobičajeno, provode seremonti u postrojenjimaProizvodnog područjahidroelektrana Zapadkako bi postrojenja,uređaji, građevinei oprema spremnidočekali jesenskusezonu visokih vodostajate za proizvodnjuiskoristili svaku kapljicuvode. Tako je i ovogaljeta: pojedini remontiveć su završeni, adrugi tek slijede.Na stranicama <strong>HEP</strong>Vjesnika, riječju i slikom,donosimo preglednajvažnijih poslova uhidroelektranama PP HEZapad.HE SENJVeliki dotoci odgodiliplanirane radove- Godišnja revizija 220 KV postrojenja u HE Senjplanirana je za 25. svibnja <strong>2010.</strong>, ali se od tog terminaodustalo, a planirani poslovi obavit će se u vrijemetotalne obustave HE Senj - krajem <strong>kolovoz</strong>a i početkomrujna. Do tada je odgođena i godišnja revizija 110 KVrasklopnog postrojenja, planirana za 26. i 27. svibnja.Ni mjerenje gubitaka te vizualni pregled akumulacijeGusić Polje i tunela Gusić Polje - Hrmotine, planiraniu razdoblju od 29. svibnja do 3. lipnja <strong>2010.</strong>, nisuobavljeni u tom razdoblju, jer se čekalo da dotokrijeke Gacke padne ispod deset prostornih metara usekundi. No, kada je spomenuti dotok pao na 9 m³,mjerenje gubitaka odgođeno je radi raspoloživostiHE Senj za elektroenergetski sustav. Veliki dotok rijekeLike odgodio je godišnju reviziju AG1 planiranu od31. svibnja do 13. lipnja <strong>2010.</strong> pa je posao obavljen urazdoblju od 28. lipnja do 9. srpnja. Godišnja revizijaAG2 planirana je od 26. <strong>kolovoz</strong>a do 8. rujna <strong>2010.</strong>., agodišnja revizija AG3 od 9. do 22. rujna <strong>2010.</strong> godine,informirao nas je direktor HE Senj Luka Tićak.Potpuna obustava pogona HE Senj planirana je od 26.<strong>kolovoz</strong>a do 16. rujna o.g. i to zbog revizije: cjevovodarashladne vode u HE Senj, sabirnica 10,5 KV i NNrazvoda vlastite potrošnje, mjernih transformatora,35 KV RP, 110 KV rastavljača i prekidača te 220 KVrastavljača i prekidača. Tijekom potpune obustaveHE Sklope, planirane od 26. <strong>kolovoz</strong>a do 15. rujna,predviđeni su radovi: revizije blok transformatora,godišnje revizije agregata, pregleda tunela, kanalai riječnih korita u HES Senj, pražnjenja akumulacijeKruščica i sanacije jezera, pregleda i sanacije HMO kojaje dostupna svakih deset godina, sanacije akumulacijeGusić Polje te revizije zatvarača na Selištu, Šumećici,Gornjoj Švici i Gusić Polju.Podsjetimo da moćni hidroenergetski sustav Senjobuhvaća: akumulacijsko jezero Kruščicu, branui HE Sklope, branu i ulaznu građevinu Selište, tunel28<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
Ekološki pothvat u HE SenjObnovljen kanalizacijski sustav u GrabroviU HE Senj su ovog ljeta odlučili obaviti opsežne poslove popravka i revizije kanalizacijskog sustava u PogonuGrabova (HE Senj), kako bi se uklopili u visoke civilizacijske ekološke standarde. O tom poslu saznajemo od ŽeljkaBiondića, zaduženog za građevne zahvate u HE Senj, koji je rekao:- Realizacija tog zahtjevnog ekološkog projekta podrazumijevala je izradu razdjelnog sustava kanalizacije, kojimse odvode površinske oborinske vode do separatora ulja, a sanitarno - fekalne otpadne vode (sanitarne vodeiz kuhinje preko separatora masti) do uređaja za biološko pročišćavanje te potom zajedničkim kolektorom upostojeći ispust u more. Na lomovima trase kolektora predviđena je izvedba kanalizacijskih revizijskih - kaskadnihokana. Projektirano je 16 revizijskih okana i jedno revizijsko kaskadno okno za fekalnu i oborinsku kanalizacijui deset slivnika s taložnicom za prikupljanje oborinskih voda. Glavni sabirni kolektor izveden je polietilenskimrebrastim cijevima za kanalizaciju HDPE promjera 315 mm SN8, a izrađeni su: betonsko okno, temeljna ploča ibetonski tank za ugradnju nabavljene opreme (separator masti, ulja i biološki pročistač). Kako je u međuvremenuorkansko jugo uništilo postojeći ispust u more, izgrađen je i novi ispust. Nakon svih tih zahvata HE Senj ni najmanjene onečišćuje more, premda se postrojenje nalazi na obali.Lika-Gacka, branu Šumečica, kanal Šumečica-GornjaŠvica, tunel Gornja Švica-Marasi, kanal Marasi-GusićPolje, kompenzacijski bazen Gusić Polje, tunel GusićPolje - Hrmotine, vodnu komoru, zasunsku komoru itlačni cjevovod te - HE Senj. Ta naša Hidroelektranakoristi vodu rijeka ponornica Like i Gacke i njihov pad(jezero Kruščica je na 554 m.n.m.) na relativno kratkojudaljenosti od mora.UHE Senj(Pogon Grabrova)izgradili su novisustav za otpadne ioborinske vode kakone bi oneišavalimoreOsmijeh na licu direktora HE Senj LukeTika nije sluajan, jer hidroelektrane uGrabovi i Sklopama ostvaruju rekordnuproizvodnju<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 29
S LICA MJESTALJETNI REMONTI I REVIZIJEPOSTROJENJA HE SENJ, HE VINODOL,HE GOJAK, HE RIJEKA I HE OZALJHE VINODOLRemont sva tri agregataKako nas je informirao direktor HE Vinodol mr. sc.Boris Glavan, tijekom potpune obustave proizvodnjeod 7. lipnja do 1. srpnja <strong>2010.</strong> godine, u HE Vinodolobavljeni su standardni remontom predviđeni poslovi:remont sva tri agregata - A1, A2 i A3, revizija kućnogpogona, remont svih dijelova rasklopnih postrojenja110 kV i 10,5 kV vezanih uz agregate, kao i zamjenapregrupiranjem strujnih mjernih transformatorageneratora A1, A2 i A3, zamjena ležajeva A3 teugradnja paralelnog izmjenjivača topline u sustavuUHE Vinodolsu obavljenistandardni remontompredvieniposlovi sva triagregatahlađenja ležajeva A1. Remontni radovi završeni su danprije roka utvrđenog Elektroenergetskom bilancom.Jedan dio poslova obavljali su i vanjski izvoditelji ito: sanaciju pukotina na cjevovodu Bajer-Razromir(Ingrad); NDT pregled radnih kola turbina, ležajevana A1, A2 i A3 (IGH Odsjek za čelične konstrukcije);rekonstrukciju sustava upravljanja A2 - 1. dio, koja ćese dovršiti u drugom dijelu u <strong>kolovoz</strong>u pojedinačnomobustavom rada A2 (Energocontrol); popravakmehaničkog sklopa aktiviranja zatvaranja leptirastihLokvarsko jezerozasuna u zasunskoj komori od prekoprotočne zaštitetlačnog cjevovoda (Brodarski institut); prelijevanjebijele kovine ležajeva A3 (Tvornica turbina Karlovac);sanaciju poklopaca turbina A2 i A3 (Tvornica turbinaKarlovac); sanaciju pukotina na radnim kolima (Tvornicaturbina Karlovac); zamjenu svjetlovodnog kabela u A-B cjevovodu i tunelu na dionici CP Lič - Potkobiljak- Razromir (Domeni); rekonstrukciju DC napajanja 220V i 48 V - 1. dio (Končar - INEM); ispitivanja regulatoranapona generatora A1, A2 i A3 (Končar - INEM);ispitivanje zaštita A1, A2 i A3 (Telenerg).Remonti su obavljeni i u ostalim proizvodnim pogonimaHE Vinodol - dijelovima pogona u Gorskom kotaru.Tako je u RHE Lepenica obavljen standardni opsegposlova remonta, a potpuna obustava rada bila je od5. do 16. srpnja <strong>2010.</strong> U CHE Fužine, uz standardniopseg poslova remonta, obavljena je i rekonstrukcija35 kV rasklopnog postrojenja - 1. dio. Rad postrojenjabio je potpuno obustavljen od 19. do 30. srpnja <strong>2010.</strong>Napomenimo da je u tim pogonima remont obavljenprije roka usuglašenog Elektroenergetskom bilancom.U HE Zeleni Vir, uz standardni opseg poslova remonta,obavljena je i zamjena ležajeva br. 1, 2, 3, 4 i 5 naagregatu A1, a potpuna obustava rada bila je od 16.do 31. <strong>kolovoz</strong>a <strong>2010.</strong>Direktor HE Vinodol Boris Glavan:remontni radovi obavljeni su prije rokautvrenog Elektroenergetskom bilancom30<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
HE GOJAKNa redu građevine i hidromehanička oprema na branamaPrvi dio godine je za proizvodnju električne energijebio hidrološki iznimno povoljan pa je HE Gojak u tomrazdoblju ostvarila više od 90 posto Elektroenergetskombilancom planirane godišnje proizvodnje. Očekivanismanjeni dotoci vode u srpnju omogućili su obustavurada postrojenja i provedbu pomno isplaniranog ipripremljenog remonta opreme i građevina.- S obzirom na činjenicu da je HE Gojak u pogonuveć 50 godina, posljednjih desetak godina velikase pozornost posvećivala obnovi elektrostrojarskeopreme, koju smo zamjenama, rekonstrukcijama imodernizacijom osposobili za siguran i pouzdani rad,stopostotnu raspoloživost i, što je najvažnije, boljistupanj iskorištenja i više proizvedenih kWh električneenergije. Ove godine na redu su bile građevine ihidromehanička oprema na branama. One u sustavuHE Gojak kao derivacijske elektrane, također, imajuveliku važnost, jer novoj opremi smještenoj ustrojarnici treba privesti vodu sigurno i sa što manjegubitaka, riječi su direktora HE Gojak Milana Sabljaka.Zbog toga je vrijeme potpune obustave radaelektrane od 5. srpnja do 7. <strong>kolovoz</strong>a iskorišteno zapregled protočnog trakta te s unutrašnje obloge dijeladovodnog tunela, između brana Sabljaki i Bukovnik,uklanjanje inkrustracija (sigaste nakupine kalcita kojesu mjestimično vrlo velike te smanjuju profi l tunela,uzrokuju površinsku i lokalnu hrapavost tunelskeobloge i vrtloženje vode i smanjuju protok vode krozdovodni tunel).- To je bila samo početna faza sanacije dovodnogtunela, dugog 9 376 metara, promjera 4,5 metara,koja bi se trebala dovršavati u idućim godinama, a zakoju posjedujemo izvedbenu projektnu dokumentaciju.Da bi se mogli izvesti ti radovi, cijelo vrijeme se moraloosigurati suhe ulazne građevine na branama pa jeta prigoda iskorištena i za uređenje fi ne rešetke naulaznoj građevini brane Bukovnik te remont čistilnogstroja fi ne rešetke ulazne građevine brane Sabljaki.Istodobno su sanirana oštećenja betona preljevnogbazena vodne komore, jer su još 1997. godineispitivanjem vanjskih (nadzemnih) građevina HE Gojak,na betonima elemenata preljeva vodne komore,dobiveni najniži rezultati. Oštre zime i smrzavanja uproteklim godinama to su stanje još pogoršali. Naelektrostrojarskoj, hidromehaničkoj i ostaloj opremiobavljene su redovne godišnje revizije, ispitivanja,pregledi, mjerenja i čišćenja, kao dio remontnihaktivnosti svake godine, rekao je M. Sabljak te pohvaliosvoje ljude i vanjske izvođače radova, rekavši:- Nakon provedenih desetak postupaka javne nabaveza većinu remontnih radova, zadovoljni smo što smona vrijeme odabrali sposobne i ekonomski povoljneizvođače koji su, pod nadzorom naših tehnologa,uspješno i kvalitetno realizirali ugovorene aktivnosti.U odgovornost, stručnost, kvalitetu i odanost našihzaposlenika, koji su i ove godine samostalno odraditiveliki dio zacrtanog remontnog programa, nikadanismo dvojili, jer svi mi u HE Gojak ponosni smo štosmo dio stručne <strong>HEP</strong>-ove obitelji.Nakonobnove elektrostrojarskeopreme tijekomproteklih deset godina, ovegodine na redu su bile graevine ihidromehanika oprema na branama,poput sanacije betona preljevnogbazena vodne komore, ureenjaistilnog stroja fine rešetke ulaznogureaja brane Sabljaki te braneBukovnik i uklanjanje inkrustracija(izluenih nakupina) s unutrašnjeobloge dovodnog tunelaizmeu brana Sabljakii BukovnikDirektor HE Gojak, Milan Sabljak zadovoljanje kvalitetom obavljena posla vanjskihizvoaa, a osobito zaposlenika HE Gojak<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 31
S LICA MJESTALJETNI REMONTI I REVIZIJEPOSTROJENJA HE SENJ, HE VINODOL,HE GOJAK, HE RIJEKA I HE OZALJInterventna sanacija dovodnog tunela HE GojakOsim predviđenih remontnih radova u HE Gojak,morali su i žurno sanirati velika oštećenja betonskeobloge dovodnog tunela, koja su prijetila njegovimurušavanjem. O tomu smo podrobnije saznali oddirektora PP HE Zapad Damira Lučića i direktoraHE Gojak M. Sabljaka.Dovodni tunel HE Gojak unutrašnjeg promjera 4,5metara, ima prstenastu oblogu od nearmiranog betonapromjenjljive debljine od 30 do 50 centimetara, ovisnoo kategoriji stijenskog masiva. Tijekom 50 godinaeksploatacije HE Gojak nastala su brojna, pretežitomanja, oštećenja tunelske obloge, evidentiranaredovitim tehničkim promatranjima.No, 9. srpnja o.g., članovi Komisije za pregled uočilisu značajnija oštećenja betonske obloge dovodnogtunela, na stacionaži oko 0+390 m, u području rasjednezone stijenskog masiva, koji čini razlomljeni dolomit, spojavom podzemne vode. Na toj stacionaži došlo je doloma nearmirane betonske prstenaste obloge debljine50 cm, u kaloti tunela površine od približno 30 m 2 . Narubovima oštećene površine došlo je do odlamanjadijelova obloge manjih i većih dimenzija (najviše oko200x40x30 cm), kao i do djelomičnog ili potpunogodvajanja od ostalog dijela obloge, iz kojih curi vodaiz zaleđa. Pretpostavlja se da je lom obloge posljedicaaktiviranja opterećenja dijela stijenskog masivarasjedne zone na kalotu tunela. Kada su oštećenjauočena, razlomljeni dijelovi obloge bili su međusobnouklješteni, ali su bila takvih razmjera da obloga višenije djelovala kao prstenasta konstrukcija. Temeljemprosudbe da bi daljnja eksploatacija prouzročilaprogresiju oštećenja te da postoji opasnost potpunogurušavanja tunela, zaključeno je da hitno treba izvestiprivremenu sanaciju tog dijela dovodnog tunela, jerse on u takvom stanju ne smije puniti vodom i takavkoristiti za daljnji rad.S obzirom na činjenicu da je zbog provedbe remontnihaktivnosti bio potpuno obustavljen rad HE Gojak, toje iskorišteno za interventnu sanaciju dijela dovodnogtunela, s maksimalnim trajanjem 15 dana. Za otvorenipostupak javne nabave nije bilo vremena te je,nakon konzultacija sa stručnjacima <strong>HEP</strong> Proizvodnje is obzirom na potrebnu tehničku i ostalu sposobnostza izvođenje takvih radova dokazanu na jednakimili sličnim radovima na objektima <strong>HEP</strong> Proizvodnje -odlučeno da se s tvrtkom SPEGRA Inženjering d.o.o.Split provede pregovarački postupak bez prethodneobjave, na temelju tehničkog rješenja sanacijeizrađenog u Elektroprojektu Zagreb.Postupak je proveden te je dobivena prihvatljivaponuda spomenute tvrtke, s kojom je zaključenUgovor. Nakon sanacije provedene tijekom obustaverada, HE Gojak je sada spremna za prihvat povećanogvodostaja.32<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
Upravljanje i nadzor rada HE Lešće daljinski - iz HE GojakPrilagodba: ugradnja dodatneopreme i obuka ljudiSusret s direktorom PP HE Zapad D. Lučićem i direktorom HE Gojak M. Sabljakom iskoristili smo i za pitanja ostanju na gradilištu HE Lešće. Uz informaciju o trenutačnom ispitivanju agregata HE Lešće nakon što je popunjenoakumulacijsko jezero, saznali smo da je - budući da će se iz HE Gojak njome upravljati i nadzirati rad postrojenja- postojećem Timu za izgradnju HE Lešće pridruženo desetak zaposlenika HE Gojak. Cilj je da ih se što bolje upoznas objektom i opremom, jer će se oni kasnije uključiti u održavanje postrojenja HE Lešće.Za HE Lešće, kao potpuno automatiziranu elektranu - bez posade, s upravljačkim mjestom u HE Gojak, trebalo jeprovesti i određenu prilagodbu i ugraditi dodatnu opremu na lokaciji strojarnice HE Gojak. Tamo je ugrađen i dioopreme telekomunikacijskog sustava, sustava obavješćivanja, tehničke zaštite, građevinskih tehničkih promatranjai monitoringa opreme. Ugrađen je novi sustav napajanja telekomunikacijske opreme za napone 48 V i isporučenaoprema sustava besprekidnog napajanja uređaja telekomunikacija te procesnog i poslovnog informacijskog sustavaizmjeničnim naponom 220 V.Budući da je HE Lešće s telekomunikacijskim sustavom <strong>HEP</strong>-a povezana preko HE Gojak, radi pouzdanosti radatog sustava za potrebe obje hidroelektrane je u HE Gojak dio postojeće telekomunikacijske opreme zamijenjenmodernijom, prema današnjim tehnološkim standardima <strong>HEP</strong>-a, a provedena je i manja rekonstrukcija TK sustava.Do puštanja HE Lešće u pogon predviđena je dodatna obuka postojećeg smjenskog osoblja u HE Gojak, koji ćedaljinski upravljati radom HE Lešće.Ošteenjana dovodnomtunelu zahtijevalasu žurnu sanaciju -pukotina snimljenasa svih stranaHE Leše, potpuno automatiziranu elektranu - bez posade, uskoro e preuzetiupravljako mjesto u HE Gojak<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 33
S LICA MJESTALJETNI REMONTI I REVIZIJEPOSTROJENJA HE SENJ, HE VINODOL,HE GOJAK, HE RIJEKA I HE OZALJHE RIJEKABolje praćenje rada postrojenjaOve godine su remontne aktivnosti u Pogonu HE Rijeka obuhvatileredovne preglede, ispitivanja i provjeru rada pojedinih elemenatapostrojenja, kao i hidroelektrane u cjelini te nadogradnju pojedinihsustava. Prema Elektroenergetskoj bilanci, ovogodišnji remontpostrojenja planiran je u razdoblju od 28. lipnja do 23. srpnja,kada se trebao potpuno obustaviti rad postrojenja. No, neposrednopred planirani početak remonta, dotok u akumulaciju Valići bio je 3m 3 /s, tako da je početak remonta odgođen za 29. lipnja.Od redovnih aktivnosti obavljeno je ispitivanje 110 kV prekidača,mjernih transformatora te generatora i ostalih podsustava (uzbude,turbinske regulacije i sustava mjerenja). Direktor Pogona HE RijekaAnton Mataija o remontnim poslovima nam je rekao:- Od većih poslova obavljen je kapitalni remont agregata 2, pričemu je ispitana i mosna dizalica u strojarnici nosivosti 60 tona.Na oba agregata i zajedničkim pogonima uveden je novi sustavupravljanja i nadzora, što omogućava potpuno automatski start izaustavljanje te terećenje agregata. To je prvi sveobuhvatni sustavkoji omogućava prikupljanje podataka iz postrojenja i kvalitetnijuanalizu i arhiviranje događaja. Također, na oba generatorazamijenjeni su strujni i naponski transformatori te transformatoriza uzemljenje zvjezdišta generatora. Time su iz generatorskogpostrojenja uklonjeni stari malouljni mjerni transformatori kaostalni potencijalni izvor požara i ekološkog onečišćenja.Potpuna obustava rada HE Rijeka iskorištena je za preglede iza one građevinske radove koji se mogu izvesti samo u takvimokolnostima, poput: pregleda dovodnog i odvodnog tunela,izlazne rešetke te čišćenja vodne komore i taložnice, kao i sanacijekabelskih polica u tunelu tlačnog cjevovoda.U strojarnici su obavljeni pregledi i sanacije oštećenja uzrokovanikavitacijom i starenjem materijala na turbinskoj opremi agregata,privodnom i radnom kolu, usisnom križu te spirali i difuzoru stablastim zatvaračem, gdje je na agregatu 1 konstrukcija usisnogkriža turbine zamijenjena novom, izrađenom od modernihmaterijala. Na hidrauličkim sustavima turbinskih regulatoraobavljena je zamjena ulja. Zaposlenici strojarskog održavanjaobavili su pregled sustava rashladne vode agregata, uz rastavljanjei čišćenje rotacijskih fi ltara i mjerača protoka te spremnika vode.Nakon završetka svih remontnih poslova obavljena su i svakontrolna ispitivanja pri radu agregata u različitim režimima:kontrola zagrijavanja ležajeva, sustava uzbude i turbinskeregulacije, žive probe relejne zaštite te svih podsustava.- Do kraja ove godine u HE Rijeka planiramo obaviti dodatneaktivnosti, od kojih bih izdvojio najvažnije - ispitivanje uređaja spovećanom opasnošću za rad te sustava relejne zaštite postrojenja35 kV i regulacijskih transformatora na TS 110/35 kV Rijeka,najavio je direktor HE Rijeka A. Mataija.U ovoj je prigodi upozorio na problem nedostatka potrebnogbroja ljudi u strojarskom održavanju, koje se sastoji od tehnologa,poslovođe i samo jednog zaposlenika.Novi sustav upravljanja i nadzora uvedenna oba agregata i zajednikim pogonimaomoguava potpuno automatski start izaustavljanje te tereenje agregata i to jeprvi sveobuhvatni sustav za prikupljanjepodataka iz postrojenja i kvalitetnijuanalizu te arhiviranje dogaaja, rekao jedirektor HE Rijeka Anton MataijaRemontniradovi u stojarniciHE Rijeka: vaenjerotora generatora, kontrolaoplitanja generatora A2 nakojem je obavljen kapitalniremont, visokonaponskeprobe generatora A1, novakonstrukcija usisnog križaturbine izraenog odmodernih materijala34<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 35
S LICA MJESTALJETNI REMONTI I REVIZIJEPOSTROJENJA HE SENJ, HE VINODOL,HE GOJAK, HE RIJEKA I HE OZALJHE OZALJRekonstruira se ulazna građevina HE Ozalj I.Poznato jer da je Pogon hidroelektrana Ozalj protočnopribransko postrojenje, smješteno u srednjemtoku rijeke Kupe, u gradu Ozlju. Pogon čine dvijehidroelektrane: HE Ozalj I., koja je kao Munjara gradaKarlovca započela proizvoditi električnu energiju18. <strong>kolovoz</strong>a 1908. godine i jedna je od najstarijihhidroelektrana u Hrvatskoj i najstarija u njenomRadovi na ulaznojgraevini HE Ozalj I.kontinentalnom dijelu te HE Ozalj 2., puštena u rad 23.ožujka 1952. godine.- U ljetnim mjesecima rijeka Kupa ima protok odsamo 7-8 m 3 /s i to razdoblje koristimo za izvođenjeradova održavanja svih pet proizvodnih jedinica u objehidroelektrane. Ove godine, osim spomenutih radovakoje obavljaju zaposlenici Pogona HE Ozalj, provestćemo i rekonstrukciju ulazne građevine HE Ozalj I.,rekao nam je o remontu, koji je započeo 27. lipnja<strong>2010.</strong> godine, direktor HE Ozalj mr. sc. Marjan Bezjak.Ulazna građevina HE Ozalj I. sastoji se od poslužnogmosta s grubom rešetkom, ulaznog dijela ispred fi nerešetke, fi ne rešetke te dijela uz strojarnicu s pločastimzapornicama.Postojeći poslužni most smješten na uzvodnom dijeluulazne građevine, duljine 19 metara i visine 9,5 metara,ima tri protočna polja. S uzvodne stane postavljena jegruba rešetka, koja je oslonjena na stupove mosta ibočne zidove.- Rekonstrukcija ulazne građevine izvodi se premaprojektu koji je izradio Elektroprojekt d.d., Zagreb.Svrha je poboljšanje režima protoka kroz grubu rešetku,poboljšanje učinkovitosti čišćenja i sprječavanje dolaskavelikih naplavina na fi nu rešetku na ulazu u postrojenje.Osim toga, u okviru opisane rekonstrukcije, obnavljase temeljna ploča ulaznog dijela ispred fi ne rešetke. Sobzirom na to da se mijenja položaj poslužnog mostau odnosu na postojeći, potrebno je povećati ploču dnakanala nizvodno od mosta u obliku trokuta. Novi poslužnimost duljine 22 metra imat će samo dva protočna polja.Središnji stup bit će hidraulički oblikovan radi smanjenjaotpora protoku vode, a na njegovu vrhu provest će sepriprema za montažu hidrauličke čistilice nove gruberešetke koja će, za razliku od stare, sezati sve do pločedna kanala. Usporedo s opisanim radovima, koje ćeizvoditi AB gradnja d.o.o., zaposlenici Pogona HE Ozaljprovode redovitu godišnju reviziju vodećih i nosećihležajeva agregata A, B i C, informirao nas je M. Bezjak.Planirani posao, bude li sve po planu, bit će okončanneposredno prije izlaska ovoga broja <strong>HEP</strong> Vjesnika.U ovoj je prigodi direktor M. Bezjak pohvalio zaposlenikePogona HE Ozalj, naglasivši da poslove obavljajupredano, vrlo stručno i s punom odgovornošću.Oni time pridonose uspješnosti rada „ozaljskihhidrocentrala“, poznatih po sto dvogodišnjojljepotici koja, građevno-arhitektonskim objektomneoklasicističkog stila izgrađenim poput kamenogdvorca s krunasto nazubljenim ukrasima i skladnimarkadama - privlači brojne turiste, učenike, studente,umirovljenike… Podsjetimo da su se za pročeljekarlovačke Munjare - HE Ozalj I. - nacrti izradili premaprojektu poznatog arhitekta Hermana Bollea, a ta jegrađevina uključena u nadzor Uprave za zaštitu kulturnebaštine Republike Hrvatske. Zaposlenici HE Ozalj i daljenaglašenom njegom i brižnim održavanjem čuvajuprvobitni izgled građevine, ponosa tog kraja, a posebnograda Ozlja.I najmanja elektrana u PP HE Zapad, HEOzalj, kojom rukovodi direktor MarijanBezjak, ostvaruje rekordne proizvodnerezultate36<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
Proizvodnja PP HE ZapadKrajem srpnja 40 posto više od planaDirektor PP HE ZapadDamir Lui:zahvaljujemsvim direktorimahidroelektrana,pogonskom osoblju irukovoditeljima službi iodjela PP HE Zapad naizvanrednoj strunosti izalaganju na raduUz pogonsko osoblje, oni su najodgovorniji i najzaslužniji za kvalitetan rad postrojenja Proizvodnogpodruja hidroelektrana ZapadRukovoditelj Tehnikeslužbe Marko Kaidesna je ruka D.LuiaRukovoditeljica Službeza pravne, kadrovskei ope poslove LjiljanaJeleni znatno jeunaprijedila radSlužbe i smanjilatroškoveV.d.rukovoditeljEkonomskeslužbe RatkoMavri naglašavanemogunost zamjenekadrova koji odlaze umirovinuBojan Majnariorganizirao je Odjelza zaštitu na radu iprotupožarnu zaštitukoji odlino obavljasvoj posaoDarko Malvi, alfa iomega ekonomskeslužbe, odlazi ovegodine u mirovinuZahvaljujući dobrim hidrološkim okolnostima, ali ikvalitetnom održavanju postrojenja, elektrane izsustava PP HE Zapad su do 22. srpnja <strong>2010.</strong> godineproizvele približno 1 200 GWh električne energije, štoje za 40 posto više od planiranih količina.Direktor tog Proizvodnog područja Damir Lučić zamolionas je da naglasimo da su, osim direktora i osobljaelektrana, za dobru proizvodnju, dobre poslovnerezultate i stanje u PP HE Zapad zaslužni i kvalitetnirukovoditelji službi i odjela u sjedištu Područja i to nesamo oni koji su izravno vezani za proizvodnju. Prvimeđu njima je Marko Kačić, rukovoditelj Tehničkeslužbe koji brine o najvažnijem dijelu poslovanja, ao njegovu radu najbolje govore proizvodni rezultati istanje strojeva i opreme.Nadalje, rukovoditeljica Službe za pravne kadrovskei opće poslove Ljiljana Jelenić, kako je rekao D. Lučić,odlično je organizirala posao i unaprijedila rad Službete je, budući da sama odlazi na sudove i kvalitetnozastupa PP, uštedjela odvjetničke troškove. Lj. Jelenićnam se požalila na kadrovsku strukturu zaposlenih,jer već dugo nema novog zapošljavanja te je sveizraženiji problem kadrova koji su u prosjeku u zrelimgodinama, pretežito s prvim uvjetima za umirovljenje.Na taj problem ukazao je i v.d. rukovoditelj Ekonomskeslužbe Ratko Mavrić, kazavši da nema tko zamijenitizaposlenike koji će uskoro biti umirovljeni.Jedan od onih koji su, prema riječima D. Lučića,pridonijeli dobrom funkcioniranju PP HE Zapad jest iBojan Majnarić, rukovoditelj Odjela zaštite na radu,protupožarne zaštite i ekologije, koji nam je rekao:- Utemeljili smo Odjel s ukupno tri zaposlena, odkojih su sva trojica tijekom 2009. godine položilastručni ispit, dok ranije taj ispit nitko nije imao. Kaorukovoditelj Odjela istodobno brinem o zaštiti na radu,protupožarnoj zaštiti i ekologiji ovdje u sjedištu PP-a teu HE Rijeka i HE Vinodol, s pripadajućim elektranamau Gorskom kotaru. Kolega Jure Bogdanić zadužen jeza HE Senj i HE Sklope, a Darko Bertović za HE Gojak,HE Ozalj i HE Lešće u izgradnji. Svakodnevno radimona unaprjeđenju zaštite na radu i zaštite od požara tezadovoljavamo sve zakonske propise iz tog područja,kao i propisane postupke te organiziramo, nadziremo,pratimo i izvještavamo o stanju i napretku u našemdjelokrugu rada.Zamoljeni smo da spomenemo i ekonomista DarkaMalvića koji, nakon 38 godina radnog staža i 32 godineprovedene u <strong>HEP</strong>-u, ove godine odlazi u mirovinu.Kako ga kolege nazivaju - alfa i omega ekonomskeanalitike i izvještavanja, D. Malvić omiljen je u PP-uzbog spremnosti da uvijek i svima pomogne.- Brzo je prošlo i vrijeme je za mirovinu. Cijeli radnivijek bio sam posvećen isključivo struci i ništa medrugo nije zanimalo. Pomagao sam svima koliko sammogao, a sada odlazim iz aktivnog rada da bih se,na miru, posvetio kućnim poslovima, komentirao jeD. Malvić.<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 37
HRVATSKA-EUROPAPROJEKT PERMANENTPripremila:Ljiljana Buček – Pavlinić<strong>HEP</strong> ESCO jedina tvrtkaiz Republike HrvatskeU Zagrebu je od 9. do 11. lipnja o.g. održan 2. radnisastanak partnera na IEE projektu PERMANENT isastanak s članom Međunarodnog savjetodavnogodbora (International Advisory Board) Jean-LouisPlazyem iz tvrtke CEN/CENELEC, Francuska. Domaćin iorganizator sastanka bio je <strong>HEP</strong> ESCO d.o.o.<strong>HEP</strong> ESCO je projekt PERMANENT dobio na natječajuIEE (Intelligent Energy Europe) pod okriljem EACI(Executive Agency for Competitiveness and Innovation).Puno ime projekta PERMANENT je: PErformance RiskMANagement for ENergy efficiency projects throughTraining: enhancing the credibility of the energyservices in industry in Poland, Czech Republic, Romania,Bulgaria and Croatia.Provedba Projekta službeno je započela 1. rujna 2009.godine, a trajat će ukupno 28 mjeseci, odnosno do31. prosinca 2011. Ukupna vrijednost projekta je 1,4milijuna eura, od čega EACI financira 75 posto.Ukloniti nepovjerenja financijskih institucijai donositelja odlukaProjekt se provodi u suradnji s tvrtkama iz pet državaEU, a <strong>HEP</strong> ESCO sudjeluje u projektu kao jedan odravnopravnih partnera i jedina je tvrtka iz RepublikeHrvatske. Projekt PERMANENT je važan za temeljnudjelatnost <strong>HEP</strong> ESCO-a sa stanovišta mjerenja iverifikacije ušteda ostvarenih nakon završetka projekataenergetske učinkovitosti.Mjerenje i verifikacija (M&V) projekata energetskeučinkovitosti važan je alat za uklanjanje nepovjerenjafinancijskih institucija i donositelja odluka u teprojekte. Ideja Projekta je educirati financijere,programere projekta, stručnjake i korisnike energijeo tomu da se projektima energetske učinkovitostiostvaruju rezultati koji se mogu monetarnokvantificirati s visokom pouzdanošću i tako uklonitiprepreke nepovjerenju.Očekivani ciljeviProjektom se očekuje postignuće glavnih ciljeva ito: prepoznavanje potreba i upoznaje s načinimaza vrednovanje rezultata projekata energetskeučinkovitosti (EE projekata) - korisnika energije,financijskih institucija i ESCO tvrtki središnje i istočneEurope; kvalitetnije praćenje i verifikacija projekataod strane korisnika; kvalitetnija priprema EE projekata(energetske analize) i povećana razmjena emisijskihcertifikata. Očekuju se i dodatni ciljevi poput: boljegrazumijevanje koncepata ‘financiranje treće strane’ iugovora s jamstvom energetskih ušteda - financiranjekomercijalnih banaka/fondova; prijevoda IPMVPprotokola (Međunarodni protokol za mjerenje iverifikaciju učinka) na pet jezika; treninga i radionica.Partneri u Projektu su tvrtke: ENVIROS, s.r.o. -koordinator Projekta (Češka), Maicon Associates Ltd(UK), Poljska udruga ESCO tvrtki (FEWE), EnEffect-Consult Ltd. (Bugarska), EnergoEco (Rumunjska),DZZD “Econoler, EnEffect and Elana” - EEE (Bugarska)i <strong>HEP</strong> ESCO d.o.o. (Hrvatska). Sudionici u Projektuimaju stečena praktična iskustva s energetskimanalizama, verifikacijom projekata energetskih uštedai ugovornim jamstvima energetskih ušteda u svojojdomovini. Odnosno, Projekt je izrađen temeljemdvanaestogodišnjeg iskustva, a zastupa ga Organizacijaza procjenu učinkovitosti (EVO) u upravljanju rizicimai procjenu projekata energetske učinkovitosti kodkrajnjih korisnika.Uvjeriti javnost u vjerodostojnost izvješća ouštedamaMeđunarodni protokol za mjerenje i verifikacijuučinka (IPMVP) daje pregled trenutačnonajboljih raspoloživih tehnika prakse za provjerurezultata energetske učinkovitosti, učinkovitostivode i projekata obnovljivih izvora energije ukomercijalnim i industrijskim objektima. IPMVPstandardizira četiri metode vezane na mjerenja, au manjoj mjeri na proračun. Posebno se koristi uugovorima s jamstvom energetskih ušteda, gdje seuštede moraju prijaviti klijentu i utemeljenje su zaplaćanje ESCO-u.Primarna svrha IPMVP-a je objaviti trenutačnu dobruM&V praksu, kako bi uvjerili javnost u vjerodostojnostizvješća o uštedama.Organizacija za procjenu učinkovitosti (EfficiencyValuation Organisation - EVO) je neprofitna zasebnaorganizacija usredotočena na unaprjeđenje metodaupravljanja rizicima energetske učinkovitosti. Njenaje uloga opskrba osnovnog tečaja materijalimaprilagođenim projektu PERMANENT, a suradnjas EVO-om osigurat će dugoročnu dostupnostmaterijala projekta i polazište za daljnji rad.Međunarodni protokol za financiranje energetskeučinkovitosti (IEEFP) - daje smjernice za lokalnefinancijske institucije širom svijeta za procjenu ifinanciranje energetske učinkovitosti i obnovljivihprojekata temeljenih na uštedama (projektienergetskih ušteda).Cilj IEEFP-a je stvoriti bolje razumijevanje lokalnihfinancijskih institucija o tomu da energetske uštedegeneriraju uštede iz postojećih operativnih troškovakrajnjih potrošača i da to predstavlja novi novčanitok i povećanje kreditne sposobnosti krajnjegpotrošača da vrati EEP kredite.Radni paketiPERMANENT projekt je podijeljen na sedam radnih paketa(WP), a svaki ima svog nositelja, odnosno voditelja -jednu od tvrtki partnera. Vrijeme trajanja radnih paketaje različito pa se pojedini paketi vremenski preklapaju.WP2: Nakon proučavanja EVO dokumenata i materijala,svaki partner će pripremiti primjer plana mjerenja iverifikacije ušteda i izvješće o uštedama za dva važnaprojekta energetske učinkovitosti u svojoj zemlji.WP3: Protokoli su prilagođeni postojećem europskomzakonodavstvu i nacionalnim zakonodavstvima istandardima, a partneri će se dogovoriti o načinuprilagodbe IPMVP-a u EU kontekstu.WP4: Od sastavljanja i usklađivanja materijala zaEuropu, izradit će se materijali za obuku, s tim da ćetrening trenera osigurati tim EVO stručnjaka.WP5: Partneri će promicati svijest o tehnikamaupravljanja rizikom kroz angažmane govorana: konferencijama za korisnike energije, ESCOkonferencijama, konferencijama za bankare ikonferencijama za inženjere (partneri iz pet zemaljatakođer će organizirati lokalne treninge za različitesegmente tržišta i na različitim razinama).WP6: Širenje informativno-promidžbenih materijala ialata bit će razvijeno i distribuirano među EU stručnujavnost.Standardizacija protokola i informiranje javnostiNa radnom sastanku partnera održanom u Zagrebu,ukazano je na potrebu standardizacije protokola38<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
WP1 – Cjelokupno upravljanjeVoditelj: EnvirosWP 7 – IEE širenje aktivnostiVoditelj: EnvirosWP6 – Komunikacija i širenje informacijaVoditelj: Enviros / MaiconWP2 – Skupljanje najbolje prakseVoditelj: EnEffectPočetni trening proširenja mogućnosti unutar organizacija partnera, trening financijskih stručnjakaWP3 – Razvoj materijala za trening i treneraVoditelj: MaiconTrening pred-ispitanih trenera po prilagođenom IPMVP-uWP4 – Organiziranje i promicanje treninga i programa informiranjaVoditelj: EnergoecoPriprema promotivnih dokumenata i informiranost i planovi treningaWP5 – Isporuka informacija i treningaVoditelj: FEWEOrganizacija lokalnih tečajeva osposobljavanja(IPMVP) i širenja informacija preko internetske stranicete brošura i letaka. Cilj je da se što više ljudi upoznas metodama mjerenja i verifikacije učinka nakonimplementacije mjera energetske učinkovitosti.Pretežito su se razmatrali rezultati postignuti unutardrugog radnog paketa, čiji je voditelj tvrtka EnEffectiz Bugarske.Na sastanku se nastojala objasniti uloga i odgovornostsvakog partnera za razdoblje do sljedećeg sastankate postići dogovor o prilagođenom rasporedu zapreostale aktivnosti iz drugog paketa (WP2), kao i orasporedu aktivnosti za treći ( WP3). Spomenimo daje riječ o pripremi i za financijski trening u Pragu te zanacionalne treninge i njihove prijevode. Jednako tako,dogovoren je raspored i usklađivanje aktivnosti kojeće se provesti u ostalim paketima (WP4, WP5 i WP6)te datum sastanka u Rumunjskoj - prosinac <strong>2010.</strong> ilisiječanj 2011. godine.Do sada postignuti rezultati i daljnje planiraneaktivnostiU okviru drugog radnog paketa (WP2), u Sofiji jeodržan IPMVP trening (tehnički dio) i prvi financijskitrening, izrađeni su skoro svi M&V planovi, djelomičnonapisana skoro sva nacionalna izvješća, prevedeniprotokoli IPMVP & IEEFP i predložene prve dopuneIPMVP-a.Osim toga, u okviru šestog radnog paketa (WP6),pokrenuta je internetska stranica, izrađen plan širenjainformacija, utemeljene lokalne savjetodavne grupe,a u tijeku je utemeljenje međunarodne savjetodavnegrupe.Daljnje planirane aktivnosti su: prijevod IPMVP i IEEFP nahrvatski jezik i usklađivanje s postojećom regulativom;obuka i certificiranje stručnjaka koji će moći provoditidaljnju obuku; priprema za razgovor s komercijalnimbankama o financiranju; priprema radionica za ciljaneskupine (profesionalci, korisnici energije i financijeri);promoviranje mjerenja i verifikacije ušteda (brošure,prezentacije, oglasi i drugo).Sljedeći sastanak partnera na projektu PERMANENTodržat će se 13. rujna o.g. u Pragu.<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 39
OBRAZOVANJESVE ŠTO STE HTJELI ZNATI O (NOVIM) TITULAMAJelena VučićMagistar znanosti ilimagistar struke?Visoka i viša stručnasprema se ukidaju,magisterij višene postoji, ali sezato svima onimakoji su, primjerice,završili negdašnjičetverogodišnji studijekonomije i stekli nazivdiplomirani ekonomist -priznaje naziv magistarekonomijeSvi oni koji suzavršili fakultet prijedonošenja Zakona oakademskim i stručnimnazivima mogu odfakulteta zatražitipotvrdu ili diplomuda njihov prijestečeni nazivodgovara nekom odnovih nazivaPremda je reforma visokoškolskog obrazovanja “poBolonji“ u našoj zemlji u tijeku već nekoliko godina,još uvijek postoje dvojbe kod primjene novihakademskih i stručnih naziva, odnosno titula.Bolonjsku deklaraciju Hrvatska je, podsjetimo,potpisala 2001. godine, a na hrvatskim fakultetimase prema novim studijskim programima, popularnozvanim bolonjskim, studira od akademske godine2005/2006. Zakon o akademskim i stručnim nazivimai akademskom stupnju Hrvatski sabor je donio3. listopada 2007. godine.U želji da dvojbi i nepoznanica bude što manje,donosimo shemu studija te prikaz Zakona oakademskim i stručnim nazivima i akademskomstupnju, koji se temelje na “Bolonji“. Osim toga, tuje i popis zaposlenika <strong>HEP</strong> grupe koji su stekli titulumagistra specijaliste ili magistra znanosti, odnosnodoktora znanosti.Koji je cilj “Bolonje“?Bolonjsku deklaraciju, na kojoj se temelji reformate uvodi jedinstveni europski sustav visokogobrazovanja, potpisali su europski ministri obrazovanjau Bologni 19. lipnja 1999. godine, s ciljem stvaranjanaprednog europskog društva znanja. Stvaranjemzajedničkog prostora visokog obrazovanja, nastojise osigurati veća pokretljivost studenata, profesora iznanstvenika te mogućnost zapošljavanja građana EU,kao i međunarodna konkurentnost europskog sustavavisokog obrazovanja.Reformom se želi omogućiti fleksibilnije učenje tepromicati koncept cjeloživotnog učenja i obrazovanja.Visokoškolsko obrazovanje utemeljuje se na sustavulako prepoznatljivih i usporedivih stupnjeva, preddiplomske,diplomske i poslijediplomske razine studija.Specifična težina svakog kolegija te ukupno opterećenjestudenata temelji se na koncepciji ECTS (EuropeanCredit Transfer System) bodova, a temeljna vrijednostboda izvodi se iz procjene o vremenu potrebnom zasvladavanje zahtjeva svakog pojedinog kolegija (1 bod- približno 30 radnih sati).Zakon o akademskim i stručnim nazivima iakademskom stupnjuPrema Zakonu o akademskim i stručnim nazivima iakademskom stupnju (Narodne novine broj 107/07),40<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
visoka i viša stručna sprema se ukidaju, magisterijviše ne postoji, ali se zato svima onima koji su,primjerice, završili negdašnji četverogodišnji studijekonomije i stekli naziv diplomirani ekonomist -priznaje naziv magistar ekonomije.Zakon propisuje da se završetkom preddiplomskogsveučilišnog studija, koji traje tri do četiri godine(čime se dobiva od 180 do 240 ECTS bodova)stječe naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus),odnosno sveučilišna prvostupnica (baccalaurea), uznaznaku struke.Primjerice, sveučilišna prvostupnica arheologijeima kraticu univ.bacc.arh. koja stoji iza imena iprezimena osobe. Zakon je uzeo u obzir tradicijutehničkih znanosti pa kao titulu vraća i inženjera.Tako se završetkom preddiplomskog studija izpodručja tehničkih znanosti stječe akademski nazivsveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer,uz naznaku struke. Primjerice, za sveučilišnog/uprvostupnika/prvostupnicu inženjer/inženjerkageodezije, kratica je univ.bacc.ing.geod., koja sestavlja iza imena i prezimena osobe.Nov i stari magistriNaziv magistar ubuduće će dobivati oni koji uzpreddiplomski završe i diplomski sveučilišni studij,s najmanje stečenih 300 ECTS bodova. Kratica kojadolazi iza imena i prezimena bit će, primjerice,mag.iur za magistra prava. Završetkom diplomskogsveučilišnog studija medicine, stomatologije iliveterine, osoba stječe akademski naziv doktor,odnosno doktorica, uz naznaku struke - primjerice,doktor/doktorica medicine i kratica dr.med iza svogimena i prezimena.Ono što vjerojatno zanima sadašnje magistrejest - što je s njihovim titulama? Zakon kaže daosobe koje su završile sveučilišni poslijediplomskiznanstveni ili umjetnički studij te stekli akademskistupanj magistra znanosti, odnosno umjetnosti,prema propisima koji su bili na snazi prije stupanjana snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokomobrazovanju - zadržavaju akademski stupanjmagistar znanosti, odnosno magistar umjetnosti.Završetkom poslijediplomskog sveučilišnogstudija koji traje tri godine (čime se dobiva 180ECTS bodova), stječe se jedini akademski stupanj- doktor, odnosno doktorica znanosti ili doktorumjetnosti, uz naznaku znanstvenog, odnosnoumjetničkog polja i grane. Kratica akademskogstupnja je dr.sc., odnosno dr.art i stavlja se ispredimena i prezimena. Za razliku od njega, nazivsveučilišni specijalist/specijalistica, uz naznakustruke (primjerice, sveučilišni specijalist financijskeanalize) dobiva onaj tko završi poslijediplomskispecijalistički studij od jedne do dvije godine testekne 60 do 120 ECTS bodova; u tom slučajukratica naziva je univ.spec. fin. anal. i stavlja se izaimena i prezimena osobe.Stručni studijiŠto se tiče stručnih studija, koji traju kraće od trigodine, oni koji ih završe (čime stječu manje od180 ECTS bodova) zvat će se stručni pristupnici, uznaznaku struke, a kratica je, primjerice, pristup. polit.(politologije). Oni kojima stručni studij traje najmanjetri godine te steknu 180 ili više ECTS bodova,dobivaju naziv stručni prvostupnik/prvostupnica, uznaznaku struke, primjerice prvostupnik/prvostupnicamedicinske radiologije, a kratica koja se stavlja izaimena i prezimena bit će bacc.med.rad.Završetkom specijalističkoga diplomskoga stručnogstudija, koji traje jednu do dvije godine (donosi upravilu 60 do 120 ECTS bodova), dobiva se nazivstručni specijalist/specijalistica, uz naznaku struke ilidijela struke, sukladno nazivu studijskog programa(primjerice, stručni/a specijalist/specijalisticapolitehnike). Naziv se može koristiti uz naziv stečenna stručnom ili preddiplomskom sveučilišnom studiju,a kratica mu je struč.spec.politeh.Akademski i stručni nazivi unose se u diplome nakonzavršenog studija. Zbog činjenice da nova zakonskaregulativa više ne koristi termine VSS i VŠS, očekujese i promjena Pravilnika o radnoj knjižici. Osobe kojesu završile fakultet prije donošenja Zakona, moguod fakulteta zatražiti potvrdu ili diplomu da im prijestečeni naziv odgovara nekom od novih naziva.Poslijediplomskisveuilišni(dr. sc. / dr. art. ), 3 god.Sveuilište opim aktompropisuje broj ECTS bodovaPoslijediplomskispecijalistiki(spec.), 1 – 2 god.minimalno 300 ECTS bodovaDiplomski sveuilišni(mag. / dr. struke, spec.), 1 – 2 god.60 – 120 ECTS bodovaPreddiplomski sveuilišni(prvostupnik / prvostupnica struke), 3 – 4 god.180 – 240 ECTS bodovaSpecijalistiki diplomski struni(spec. struke), 1 – 2 god.60 – 120 ECTS bodovaStruni(struni prvostupnik / prvostupnica struke)3 – 4 god.180 - 240 ECTS(naziv prema posebnom zakonu)< 3 god.< 180 ECTS bodovaSVEUILIŠNI STUDIJGODINASTRUNI STUDIJ<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 41
OBRAZOVANJESVE ŠTO STE HTJELI ZNATI O (NOVIM) TITULAMAZakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnjuAkademski naziv stječu osobe koje su završileTrajanje ECTS bodovi Naziv- preddiplomski sveučilišni studij3 do 4 godine od 180 do 240 sveučilišni prvostupnik /baccalaureusuz naznaku struke npr. sveučilišni prvostupnik inženjer- diplomski sveučilišni studijnajmanje 300 magistar struke npr. magistar inženjer elektrotehnike- poslijediplomski specijalistički studij 1 do 2 godine 60 do 120 sveučilišni specijalist uz naznaku struke npr. sveučilišnispecijalist financijske analize- poslijediplomski sveučilišni studij3 godine 180 doktor znanostiStručni naziv stječu osobe koje su završilekraće od 3 godine manje od 180 stručni pristupnik uz naznaku struke npr. stručni pristupnik ekonomije-stručni studijnajmanje 3 godine180 ili višestručni prvostupnik/baccalaureus uz naznaku struke npr. stručni prvostupnikekonomije(iznimka: završetkom stručnog studija u znanstvenom području tehničkih znanostiosoba stječe naziv stručni prvostupnik inženjer uz naznaku struke )- specijalistički diplomski stručni studij 1 do 2 godine 60 do 120stručni specijalist uz naznaku strukenpr. stručni specijalist politehnikekratica se može koristiti uz kraticu naziva stečenog na stručnom studiju ilipreddiplomskom sveučilišnom studijuU Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju u Prijelaznim i završnim odredbama je navedeno da osobe koje su završilesveučilišni ili stručni studij prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, imaju pravo koristiti odgovarajući akademskiili stručni naziv utvrđen Zakonom o akademskim i stručnim nazivima.Izjednačavanje akademskih ili stručnih naziva za osobe koje su završile sveučilišni ili stručni studijprije stupanja na snagu Zakona o akademskim i stručnim nazivimaStručni naziv stečen završetkom sveučilišnog dodiplomskog studija (VSS) izjednačen je s akademskim nazivom magistar uz naznaku struke.Stručni naziv stečen završetkom stručnog dodiplomskog studija (VŠS) u trajanju kraćem od tri godine izjednačen je s odgovarajućim nazivom :stručni pristupnik uz naznaku strukestručni prvostupnik (baccalaurea) uz naznaku strukeStručni naziv stečen završetkom dodiplomskog studija (VŠS) u trajanju od tri godine izjednačen je s odgovarajućim nazivom:stručni prvostupnik (baccalaurea) uz naznaku strukeStručni naziv stečen završetkom stručnog dodiplomskog studija (VSS) u trajanju od četiri godine izjednačen je s odgovarajućim nazivom:stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku strukeStručni naziv stečen završetkom poslijediplomskog stručnog studija koji se izvodi na sveučilištu izjednačen je s odgovarajućim nazivom:sveučilišni specijalist uz naznaku strukeStručni naziv stečen završetkom poslijediplomskog stručnog studija koji se izvodi na veleučilištu ili visokoj školi izjednačen je s odgovarajućim nazivom:stručni specijalist uz naznaku strukeAkademski stupanj dokotora znanosti stečen završetkom sveučilišnog poslijediplomskog znanstvenog studija izjednačen je s odgovarajućim nazivom :doktor znanostiAkademski stupanj magistra znanosti stečen završetkom poslijediplomskog znanstvenog studija zadržavaju naziv :magistar znanostiVISOKA STRUČNA SPREMAmagistar uz naznaku strukePOSLIJEDIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ (koji se izvodi na sveučilištu)sveučilišni specijalist uz naznaku strukePOSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI ZNANSTVENI STUDIJVIŠA STRUČNA SPREMAstručni pristupnik uz naznaku strukestručni prvostupnik (baccalaurea) uz naznaku strukePOSLIJEDIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ (koji se izvodi na veleučilištu)stručni specijalist uz naznaku strukedoktor znanostimagistar znanosti42<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
Popis zaposlenika <strong>HEP</strong> grupe koji imaju titulu dr./mr. na dan 3. <strong>kolovoz</strong>a <strong>2010.</strong> godine<strong>HEP</strong> d.d. <strong>HEP</strong> Proizvodnja d.o.o. <strong>HEP</strong> OPS d.o.o. <strong>HEP</strong> ODS d.o.o.mr. sc. Josip Lebegner mr.sc. Marin Aralica, dipl. ing. mr. sc. Džebel Kulenović, dipl. ing. mr. sc. Marina Čavlović, dipl. ing. mr. sc. Milivoje Mrdakmr. sc. Dubravka Kolundžić, dipl. ing. mr. sc. Boris Glavan, dipl. ing. mr. sc. Vladimir Grujić, dipl. ing. mr.sc. Željko Batinović, dipl.ing. mr. sc. Boris Ožanić, dipl. ing.mr. sc. Ivica Lukas, dipl. oec. mr. sc. Marijan Bezjak, dipl. ing. mr. sc. Zoran Kovač, dipl. ing. mr. sc. Denis Brajković, dipl. ing. mr. sc. Pero Periša, dipl. ing.mr. sc. Ivan Andročec, dipl. ing. mr. sc. Perica Jukić, dipl. ing. dr. sc. Dubravko Sabolić, dipl. ing. mr. sc. Davor Mišković, dipl. ing. mr. sc. Josip Popović, dipl. ing.mr. sc. Tamara Tarnik, dipl. ing. bio. mr. sc. Marija Trkmić, dipl. ing. kem. mr. sc. Vlatko Ećimović, dipl. ing. mr. sc. Milan Damianić, dipl. ing. mr. sc. Zvonko Toljan, dipl. ing.mr. Stanko Tokić, dipl. oec. mr. sc. Pere Šimić, dipl. ing. mr. sc. Kristijan Frlan, dipl. ing. mr. sc. Milivoj Bender. dipl. ing. dr. sc. Davor Bukša dipl. ing.mr. sc. Dubravko Lukačević, dipl. ing. mr. sc. Nikša Vrkić, dipl. ing. mr. sc. Ivica Petrović, dipl. ing. mr. sc. Silvano Drandić, dipl. ing. dr. sc. Sandra Hutter, dipl. ing.mr. sc. Elizabeta Balić, dipl, oec. mr. sc. Lidija Banović, dipl. oec. mr. sc. Vladimir Valentić, dipl. ing. mr.sc. Branimir Belavić, dipl. ing. mr. sc. Hrvoje Dragičević, dipl. ing.mr. sc. Tihana Malenica Bilandžija, prof. psih. mr. sc. Hrvoje Olujić, dipl. ing. mr. sc. Danko Blažević, dipl. ing. mr. sc. Ljiljana Čule, dipl. oec. mr. sc. Mirko Galić, dipl. oec.Lidija Lovrić Andrijašević, univ. spec. oec. Darko Čavlović, univ. spec. ing. Saša Cazin, spec. ekoinženjerstva mr. sc. Ivan Štimac, dipl. ing. mr. sc. Zdravko Lipošćak, dipl. ing.Jerko Doko, univ. spec. oec. Ivan Kajapi, univ. spec. transformatora mr. sc. Boris Markota, dipl. ing. mr. sc. Tomislav Klišanin, dipl. ing. mr. sc. Mira Morović, dipl. ing.Višnja Komnenić, sveučilišni specijalist mr. sc. Miljenko Brezovec, dipl. ing. dr. sc. Miroslav Mesić, dipl. ing. mr. sc. Saša Kraljević, dipl. ing. mr. sc. Ivan Mravak, dipl. ing.Tonći Cvitan, univ. spec. oec. mr. sc. Branko Dadasović, dipl. ing. Jerolim Novak, univ. spec. oec. mr. sc. Zlatko Blažinović, dipl. ing. dr. sc. Saša Miletić, dipl. ing.dr. sc. Damir Pečvarac, dipl. ing. mr. sc. Ivana Feth, dipl. oec. mr.sc. Neven Baranović, dipl. ing. mr. sc. Zlatan Kos, dipl. ing. mr. sc. Nino Vrandečić, dipl. ing.mr. sc. Tina Jakaša, dipl. ing. mr. sc. Damir Kopjar, dipl. ing. mr. sc. Dragutin Dvorski, dipl. oec. mr. sc. Kruno Trupinić, dipl. ing. mr. sc. Krešimir Tačković, dipl. ing.mr. sc. Dražena Bule, dipl. oec. mr. sc. Ivan Krmpotić, dipl. ing. mr. sc. Denisa Galzina, dipl. ing. mr. sc. Alen Katić, dipl. ing. mr. sc. Ivica Radetić, dipl. ing.mr. sc. Ivan Ivosić, dipl. ing. mr. sc. Branimir Loš, dipl. ing. mr. sc. Jakša Glučina, dipl. oec. mr. sc. Milan Filipović, dipl. ing. mr. sc. Irena Šagovac, dipl. ing.mr. sc. Dražen Lovrić, dipl. ing. mr. sc. Nenad Marijan, dipl. ing. mr. sc. Igor Ivanković, dipl. ing. mr. sc. Domagoj Milun, dipl. ing. mr. sc. Jagoda Bošnjak, dipl. oec.mr. sc. Boris Markovac, dipl. oec. mr. sc. Željko Mikec, dipl. ing. mr. sc. Suzana Javornik Vončina, dipl. ing. mr. sc. Perica Hrnjak, dipl. oec. mr. sc. Patricija Ćorić, dipl. ing.mr. sc. Ilko Oguić, dipl. ing. mr. sc. Zvonko Mrduljaš, dipl. ing. mr. sc. Dragutin Mihalic, dipl. ing. mr. sc. Egidio Kleva, dipl. oec.mr. sc. Velimir Rajković, dipl. ing. mr. sc. Milan Rajković, dipl. ing. mr. sc. Kristina Mravak Knezić, dipl. ing. dr. sc. Pavle Filko, dipl. ing.mr. sc. Vladimir Redžep, dipl. ing. mr. sc. Lino Stančić, dipl. ing. mr. sc. Branko Štefić, dipl. ing. dr. sc. Vitomir Komen, dipl. ing.mr. sc. Ivana Sučić Funko, dipl. oec. mr. sc. Nenad Švarc, dipl. ing. mr. sc. Aleksandar Šuša, dipl. ing. mr. sc. Krešimir Majdenić, dipl. ing.mr. sc. Kažimir Vrankić, dipl. ing. mr. sc. Zlatan Teparić, dipl. ing. dr. sc. Božidar Filipović Grčić, dipl. ing. mr. sc. Aleksandar Hajdu, dipl. ing.dr. sc. Dubravko Miljković, dipl. ing. mr. sc. Ivan Vrca, dipl. ing. dr. sc. Tomislav Plavšić, dipl. ing. mr. sc. Irena Linares, dipl. oec.dr. sc. Mate Dabro, dipl. ing.dr. sc. Serđo Klapčić, dipl. ing.dr. sc. Mato Mišković, dipl. ing.dr. sc. Marija Šiško Kuliš, dipl. ing.mr. sc. Zdravko Jadrijev, dipl. ing.mr. sc. Ivan Tominov, dipl. oec.mr. Dinko Kancijan, dipl. ing.mr. sc. Eduard Lorencin, dipl. ing.<strong>HEP</strong> Obnovljivi izvori energije d.o.o. <strong>HEP</strong> Opskrba d.o.o. <strong>HEP</strong> Plin d.o.o. CS Buško Blato <strong>HEP</strong> ESCO d.o.o.dr. sc. Zoran Stanić, dipl. ing. mr. sc. Andreja Drobnić, dipl. oec. mr. sc. Zvonko Ercegovac, dipl. oec. mr. sc. Jure Kasalo, dipl. oec. mr. sc. Gordana Lučić, dipl. ing.mr. sc. Goran Slipac, dipl. ing. mr. sc. Lukša Lulić, dipl. oec. dr. sc. Zlatko Tonković, dipl. ing.mr. sc. Tomislav Virkes, dipl. ing.<strong>HEP</strong> Trgovina d.o.o.mr. sc. Petar Sprčić, dipl. ing.mr. sc. Vanja Varda, dipl. dipl. ing.<strong>HEP</strong> Toplinarstvo d.o.o.mr. sc. Ivica Mihaljević, dipl. ing.mr. Božo Madunić, dipl.ing.mr.sc. Lea Fadljević, dipl. oec.<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 43
ORIJENTIRIBOLONJSKI PROCES: STVARANJEJEDINSTVENOG EUROPSKOGVISOKOŠKOLSKOG PROSTORA…a gdje jeznanost i znanje?Je li europsko objedinjavanje studijskog ustrojstvajedini put pospješivanja mobilnosti i uzajamnogpriznanja studija i je li u praksi uistinu potvrđenoi je li ispravno načelo gdje god se studira, studirase?Bolonjski proces naziv je za promjene koje seposljednje desetljeće događaju na području europskogvisokog obrazovanja, s ciljem postizanja načelainstitucijske autonomije, akademske slobode tepromicanja zajedničkih europskih standarda i kvaliteteobrazovanja. Naziv je potekao, kako je napisao KonradPaul Liessmann u “Teoriji neobrazovanosti“: od zamislio stvaranju jedinstvenog europskog visokoškolskogprostora kako bi se povećala usporedivost, a time imobilnost znanstvenika i studenata.Bolonjska deklaracija okvir reforme modernizacijevisokog obrazovanjaZamisao restrukturiranja obrazovnog sustava visokogobrazovanja zapisana je u povelji Magna ChartaUniversitatum, donesenoj u Bologni 18. rujna 1988.godine. Poveljom su rektori europskih sveučilištaobjavili: temeljna načela svim državama i na savjestsvim narodima koji moraju sada i zauvijek podupiratiostvarivanje poziva sveučilišta u svrhu njihoveneovisnosti i autonomnosti.Kako bi se olakšala nostrifikacija studija/diploma,ministri prosvjete Francuske, Njemačke, Velike Britanijei Italije, potaknuti takvim promišljanjima, donijelisu u svibnju 1998. Sorbonsku deklaraciju, kojom jepredložen jedinstveni okvir europskog visokog školstva.Odatle se razvila tročlana struktura koja bakalauerat imagisterij predviđa kao preduvjet za kasniji doktorskistudij. Kako bi se nastavilo u tom smjeru te kako bi seostvarili spomenuti ciljevi i načela, europski ministriobrazovanja potpisali su u Bologni 1999. Bolonjskudeklaraciju - dokument koji je uspostavio okvir reformemodernizacije visokog obrazovanja. Nakon prihvaćanjaDeklaracije, uslijedile su ministarske konferencije (Prag2001., Berlin 2003., Bergen 2005., London 2007.,Leuven 2009.) za ostvarenje ciljeva i koordinacijedjelatnosti kroz bolonjski proces te pomoći novimdržavama sudionicama. S obzirom na činjenicu da jevisoko obrazovanje ključ europske konkurentnosti,ministri imaju obvezu osigurati provedbu dogovorenihreformi, sagledavati dosadašnja postignuća tepostavljati prioritete za iduća razdoblja.Ciljevi Bolonjskog procesaSagledavajući opća načela definirana Sorbonskomdeklaracijom i smjernice donesene na ministarskimkonferencijama, može se reći da su ciljevi Bolonjskogprocesa kako slijedi.Zorica Novaković ŠesnićOsiguranje kvalitete: Uspostavljanje sustavaupravljanja kvalitetom jedan je od temeljnih preduvjetaza usporedivost diploma i kvalifikacija u Europi.Sukladno europskim standardima i smjernicamakvalitete (Standards and Quidelines for QualityAssurance in the European the higher Education)potiču se visokoobrazovne institucije na povećanjekvalitete njihovih aktivnosti, kao i na središnju ulogusveučilišta u razvijanju europskih kulturnih dimenzija.U procese međunarodne suradnje nastoji se uključitisve više studenata, a sve prema načelima umreženostii suradnje. Za praćenje tih procesa utemeljuju se, nanacionalnim razinama, agencije za ispitivanje kvalitetevisokoškolskog sustava (High Education QualitySystem), koje pomažu novim država pri uključenjuu europski visokoškolski prostor. Neke od metodapredviđenih za promicanje kvalitete obrazovanjasu: definiranje standarda i kriterija kvalitetnogfunkcioniranja institucija; razvoj evaluacijskihpostupaka; istraživanje uzoraka neučinkovitog ipredugog studiranja i drugo.Sustav diploma - prihvaćanje trocikličkog sustava:Sustav studiranja temelji se na trima ciklusima:bakalaureat - preduvjet za prelazak u drugi ciklus,potreban stupanj kvalifikacije na europskom tržišturada, a mora trajati najmanje tri godine. Drugi cikluspodrazumijeva kraći magistarski studij, kao preduvjetza kasniji doktorski studij. Sukladno tomu, riječ je ouspostavi sustava temeljenog na preddiplomskoj,dodiplomskoj i poslijediplomskoj razini.Poticanje mobilnosti: Mobilnost akademskog istručnog osoblja, studenata i diplomiranih studenatastvara prigode za osobni razvoj, razvoj međunarodnesuradnje između pojedinaca i visokih učilišta, kaoi unaprjeđenje kvalitete obrazovanja. Mobilnost semože ostvarivati na tri razine: među studijima unutarmatičnog sveučilišta, među studijima nacionalnogsveučilišta i među studijima inozemnih sveučilišta.Na taj način postiže se ostvarenje Europskog prostoravisokog obrazovanja (European Higher Education Area- EHEA)Sustav bodovanja: Europski sustav prijenosa bodova(European Credit Transfer and Accumulation System- ECTS) omogućuje priznavanje rezultata akademskograda studenata na europskim sveučilištima uporabomopćeprihvaćenih mjerila (bodova i ocjena). ECTS bodovidodjeljuju se pojedinim predmetima prema kriterijuukupnog radnog opterećenja studenta, a uključuju:nazočnost i sudjelovanje na nastavi, samostalni rad,rad na projektima i slično. Takav je bodovni sustavocijenjen prikladnim, jer omogućava lakše priznavanjekolegija s drugih studija, veću slobodu prigodom odlukeo izbornim predmetima te mjerljivost rada potrebnogza svladavanje pojedinačnog kolegija.Usporedivost akademskih i stručnih stupnjevai studija: Uvođenje dodatka diplomi (DiplomaSupplement) omogućuje iscrpniji uvid u svladanekolegije i lakšu usporedbu s akademskim stupnjevimastečenim u različitim visokoškolskim sustavima. Takoprepoznatljive i usporedive razine studija preduvjetsu za jednakost u vrednovanju studijskih programa ikvalifikacija, mobilnost i standardizaciju.Europski prostor visokog obrazovanja (EHEA):Europski prostor visokog obrazovanja temelji sena institucijskoj autonomiji europskih sveučilišta,akademskoj slobodi profesorskog kadra te jednakimmogućnostima koje olakšavaju mobilnost i zapošljivost.Za postizanje konkurentnosti visokog obrazovanja,potrebna je trajna prilagodba i djelotvorna provedbabolonjskih reformi, uvažavajući europsko naslijeđe ikulturnu različitost. Unutar EHEA se nastoji naglasiti isocijalna dimenzija Bolonjskog procesa stvaranjemkvalitetnog visokog obrazovanja jednako dostupnogsvima, bez obzira na društvene i ekonomske razlike.Cjeloživotno učenje: Zamisao o cjeloživotnom učenjupostala je međunarodno prihvaćena i vodeće je načelo.To je sustav uvjeta za učenje tijekom čitavog života,a u središtu obrazovnog interesa jesu potrebe osobekoja uči. Također se vodi računa o osobnom razvojupojedinca, jer mu se omogućuje da svoje obrazovanjenadograđuje i mijenja na osobnoj razini i sukladnozahtjevima radnog mjesta. Naposlijetku, cjeloživotnoučenje, održavajući konkurentnost svojim načelima,pomaže EHEA-u da se nametne najboljim uvjetimaškolovanja.Bolonjski proces u Hrvatskoj: Bologna afterBolognaHrvatska je potpisala Bolonjsku deklaraciju naministarskoj konferenciji u Pragu 2001. godine tese obvezala da će svoje visoko školstvo prilagoditibolonjskim načelima i ciljevima. Godine 2003.donesen je Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokomobrazovanju, kojim je prihvaćen tzv. binarni sustavstudija, odnosno usporedno izvođenje sveučilišnih istručnih studija. Da bi takav sustav studija funkcioniraona području Hrvatske te postao prepoznatljiv na širemeuropskom prostoru, potaknuta je izrada Hrvatskogkvalifikacijskog okvira (Croatian QualificationsFramework - CROQF), usmjerenog i na uređenje sustavacjeloživotnog učenja i prepoznatljivosti mobilnosti tepovećanja mogućnosti zapošljavanja.Primjena ciljeva Bolonjske deklaracije trebala jebiti završena do <strong>2010.</strong> Međutim, već se najavljujeprodužetak procesa popularno nazvan Bologna afterBologna.Sagledavajuću sve to, postavlja se pitanje je lieuropsko objedinjavanje studijskog ustrojstva jedini putpospješivanja mobilnosti i uzajamnog priznanja studija?Je li u praksi uistinu potvrđeno i je li ispravno načelogdje god se studira, studira se?! Gdje je u svemu tomuznanost i znanje, istraživački rad? Koliko će ekonomskiaspekt i isplativost utjecati na rad sveučilišta? To susamo neka od pitanja na koja će s vremenom sigurnotrebati odgovoriti europski reformatori obrazovanja.44<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
NESVAKIDAŠNJEMAKARSKI SPOMENICIGALEBU I KUPAČUVeročka GarberSkulpture kakvih nema nigdjeKako je u Dalmaciji najveći uspjeh pronaći grješkuu svakoj novitadi, tako je spomenik nazvanom“U korak s vremenom“, koji prikazuje domaćeggaleba i gostujuću pratiteljicu u neobvezujućemzagrljaju pri šetnji rivom, izazvao javne komentarei prijeporePrije nekoliko godina Makarska je obilježila stoljećeturizma. U okviru svečanosti, javnosti su otkrivena idva spomenika, dvije zanimljive skulpture koje, svakana svoj način, dočaravaju dijelove turističke ponudetog podneblja. Prva skulptura podigla je i maloprašine i nagnala mještane i putnike namjernike najavne komentare, pisane i usmene, o njenoj poruci,ali i ispravnosti tehničke izvedbe.Galebarenje - umjetnost i umješnostRiječ je o djelu varaždinskog akademskog kiparaNikole Šanjeka nazvanom “U korak s vremenom“,koje prikazuje domaćeg galeba i gostujuću pratiteljicuu neobvezujućem zagrljaju pri šetnji rivom. Galeb jeodmah dobio i ime - Šime, a mlada dama još uvijek jebezimena. Nisu postigli suglasnost o njenom podrijetlui nacionalnoj pripadnosti. Komentirali su oni koji držeda primorski galebovi nisu zavrijedili spomenik, aodnosili su se i na činjenicu da dama ne stoji na desnojmuškoj strani kako bi trebala prema bontonu. Čak setražio i redizajn. Kako je u Dalmaciji najveći uspjehpronaći grješku u svakoj novitadi, to je i autor moraoobjasniti da je položaj dame uvjetovan položajem rivei željom da njen pogled bude usmjeren k moru (mibi rekli da su dalmatinski galebovi ionako već odavnoodletjeli i da su Šimi, Stipi i Duji danas zanimljivijei privlačnije video igrice i birtije). Stariji pripadnicigalebova kažu da je galebarenje bilo umjetnost iumješnost, a tražilo je upornost prije svega, punouložena vremena i svijest o neizvjesnom ishodu.Spomenik je, očito, potvrda da su galebovi ugroženavrsta pred izumiranjem, jer se u pravilu spomenicipodižu onomu čega više nema. Ili čega se baremprisjećamo sa štovanjem ili, u ovom slučaju,nostalgijom. Zato je ta brončana skulptura, ne samojedan od turističkih simbola, nego i svojevrsna tuga zamladošću i prisjećanje na vremena i običaje koji sunajviše ljutili Maru i Katu. Ni Mare i Kate više nisu štosu nekad bile i nije ih previše briga na što su njihovigalebovi sletjeli.“Bonaca“ - ne raditi ništa, samo guštatiJoš jedna skulptura izrađena je u povodu obilježavanjastote turističke obljetnice grada Makarske. I ona je, kaoBronana skulptura galeba i njegove prijateljice jedinstvena je u svijetu i, ne samoda je jedan od turistikih simbola Makarske, nego i svojevrsna tuga za mladošu iprisjeanje na vremena i obiaje koji su najviše ljutili Maru i Katui skulptura galebovima, jedinstvena u svijetu. Naime,još niti jedna turistička zemlja nije izradila spomenikkupaču (a o galebovima da i ne govorimo).Spomenik je rad domaćeg kipara Ivice Šode - Cotića,a postavljen je ispred Turističke zajednice: Svečanoga je otkrio vlasnik najvećeg češkog turoperatora zaHrvatsku.Kupa s rukama podglavom leži u moru igušta, gušta…nije li i tojedinstveni spomenik?Skulptura je nazvana “Bonaca“, a prikazuje turista -kupača, domaćeg ili stranog, u ležećem položaju, srukama pod glavom. On ne radi ništa, samo gušta.Najvjerojatnije u moru ili na najljepšem jadranskomžalu.Makarani i njihovi gosti spomenik su dočekali sosmijehom i simpatijama. Svi smo prepoznali gušt.<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 45
PUČKI VREMENARPRIPOVIJEST O SRPNJU I KOLOVOZUPriprema: mr. sc. Milan SijerkovićToplinski blizanciRazlike u klimatskim obilježjima srpnja i <strong>kolovoz</strong>avrlo su male i bez pomoći podataka vremenskihmotrenja i meteorološke statistike - skoronezamjetne, ali ipak srpanj u stvarnosti češćeponese naslov najtoplijeg mjeseca u godiniKad srpanj i <strong>kolovoz</strong> promatramo i opisujemo kaocjelinu, tada je dovoljno reći da su oni pojedinačnodva najvedrija, najsunčanija i najtoplija mjeseca ugodini. Treba li tomu išta drugo dodati? Možda samočinjenicu da oni tvore vrhunac ljeta - najtoplijeggodišnjeg doba.Razlike u njihovim klimatskim obilježjima vrlo sumale i bez pomoći podataka vremenskih motrenja imeteorološke statistike skoro nezamjetne. U svemutomu - barem kada su posrijedi najvažniji meteorološkielementi - prisutna je mala prednost na strani srpnja.Srednja mjesečna temperatura srpnja u Zagrebu(Maksimir) je 20,1 °C te je 0,8 °C viša nego u<strong>kolovoz</strong>u. Split (Marjan) ima srpanj ( 25,4 °C), koji je0,5 °C topliji od <strong>kolovoz</strong>a. Gledajući Hrvatsku u cjelini,srpanj je 0,5-1,0 °C topliji od <strong>kolovoz</strong>a. Razlika usrednjoj mjesečnoj temperaturi srpnja i <strong>kolovoz</strong>amanja je nego u slučaju bila koja dva druga susjednamjeseca u godini. Stoga je ta dva mjeseca uobičajenozvati toplinskim blizancima. Unatoč tako malimrazlikama srpnja i <strong>kolovoz</strong>a, srpanj u stvarnosti češćeponese naslov najtoplijeg mjeseca u godini. U Poreču,primjerice, taj je omjer 75:23 posto! Ostatak se odnosina vrlo rijetke bljeskove pretoplog lipnja.Najveći broj vrućih danaKoličina oborine je u cijeloj Hrvatskoj u <strong>kolovoz</strong>u većanego u srpnju. To je izrazitije (s gledišta omjera) naJadranu (Split: srpanj 28 mm, <strong>kolovoz</strong> 50 mm) nego ukopnenim krajevima ( Zagreb: srpanj 83 mm, <strong>kolovoz</strong>95 mm). Na Jadranu je srpanj najmanje kišovit mjesecu godini.I na kopnu i na moru srpanj je sunčaniji od <strong>kolovoz</strong>a,pri čemu je Jadran općenito sunčaniji od kopna (Hvar:srpanj 363 sunčana sata, <strong>kolovoz</strong> 331; Osijek: srpanj262, <strong>kolovoz</strong> 249 sati). To se može zahvaliti, prijesvega, duljim srpanjskim danima, jer je s obziromna naoblaku odnos između srpnja i <strong>kolovoz</strong>a priličnoizjednačen. Stoga se u mnogim mjestima događa dasrpanj i <strong>kolovoz</strong> zajednički podijele naslov najvedrijegmjeseca u godini! Naravno, pritom je Jadran općenitomanje oblačan od kopnene Hrvatske. U Hvaru jesrednja mjesečna naoblaka u srpnju 2,3 desetineneba pokrivenog oblacima (ili 23 posto), a jednakotolika je i u <strong>kolovoz</strong>u. U Zagrebu je srednja mjesečnanaoblaka u ta dva mjeseca 4,6 desetina. U Hvaru,koji je najvedrije i najsunčanije mjesto u Hrvatskoj, usrpnju i <strong>kolovoz</strong>u ima po jedan “oblačni dan”, a čak18-19 dana u svakome od ta dva mjeseca su “vedridani”. Vedrine je toliko, da dosadi, zar ne?U srpnju i <strong>kolovoz</strong>u je u godini najveći broj tzv. vrućihdana, u kojima temperatura kada je u njima najtoplije(a to je u pravilu u rano popodne) dosegne 30 °C ilibude više od toga. Na Jadranu su takvi dani češći negou kopnenoj Hrvatskoj. Na sjevernom Jadranu ima ih usvaka od dva najtoplija ljetna mjeseca po desetak, au Dalmaciji petnaestak. Najviše ih je na ušću rijekeNeretve u more. U Opuzenu, primjerice, ima ih usrpnju i u <strong>kolovoz</strong>u po 18!U srpnju i <strong>kolovoz</strong>u u većini ljeta u najtoplijem danutemperatura može dosegnuti 35 °C, a kadšto se jakopribliži teško podnošljivom 40. stupnju Celzijusoveljestvice. Do sada, najviša temperatura u Hrvatskojizmjerena je 4. <strong>kolovoz</strong>a 1981. u Pločama - 42,8 °C!Ilija žeže, a sv. Jakov palentu mišaPrema pučkom iskustvu, najveće se vrućine najčešćezamjećuju potkraj druge i početkom posljednjesrpanjske trećine, posebice oko spomendana sv. Ilije,20. srpnja. Veli se : “Ilija žeže”. Sunce upeče i zraktreperi od vrućine i oko Sv. Jakova i Sv. Ane, 25. i 26.srpnja. Otud zagorska i međimurska izreka: “Jakobkuri. Ana žari!”. U <strong>kolovoz</strong>u je najtoplije u njegovojprvoj trećini, a u Dalmaciji je uobičajeno spominjati“Lovrine vrućine” (Sv. Lovro, 10. <strong>kolovoz</strong>a). Utom dijelu srpnja i <strong>kolovoz</strong>a kiše su rijetke te čestozavlada suša, osobito u <strong>kolovoz</strong>u. Poljodjelci s nadompogledavaju u nebo, ne bi li se pokazao kakavkišonosni oblak i uvelike se vesele svakoj kišici. Onaponekad i padne, obično tijekom nevere, te namoči inapoji žedna i prašnjava polja. To se počesto dogodioko Sv. Jakova. Dalmatinski težaci su uvjereni da ćeta kiša pomoći boljem urodu kukuruza. Zato su sročiliizreku: “Sveti Jakov palentu miša!”Razdoblje najsušeg, najsunčanijeg i najtoplijeg dijelaljeta obično završava oko blagdana Velike (Vele)Gospe, 15. <strong>kolovoz</strong>a. Tada često zavlada jakonevrijeme, s pljuskovima, gromovima, tučom i olujnimvjetrom. Nakon toga se vrućine prorjeđuju, a kiše suučestalije. Završava doba žestokog pravog ljeta inastupa razdoblje ugodnog kasnog ljeta.Na kraju, neka malo razdraganosti ponudi gorko- slatki slavonski bećarac, sročen upravo po mjerisrpanjskog i kolovoskog ljeta:Štetu pravi velika vrućina,rastopi se šunka i slanina!Ovog ljeta prisušila Sava,sada brale prigleda obale!1<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
PUTOKAZIMICHELINOV VODIČ - NAJSTARIJI INAJPOZNATIJI VODIČ KROZ SVJETSKEHOTELE I RESTORANETihana Malenica BilandžijaZvijezde vodilje gastronomadaBraća André i Edouard Michelin davne su 1889. godinepokrenuli proizvodnju automobilskih guma, a njihovaje tvrtka Michelin i danas vodeći svjetski proizvođačpneumatskih guma. U želji da pomognu vozačimana putu i promoviraju korištenje automobila kaoprijevoznog sredstva, 1900. su objavili prvi Michelinovvodič (u originalu Guide Michelin) za svoje kupce.Zamišljen je kao relevantan izvor informacija vozačimai motoristima o tomu gdje mogu servisirati i popravitisvoja vozila, natočiti gorivo te pronaći pristojnoprenoćište i mjesto za nešto prigristi. Prvi vodičimao je 400 stranica, a do 1920. godine distribuiraose besplatno. Šest godina poslije, 1926., uvedena jezvjezdica kao oznaka za izvrsne restorane, a ranihtridesetih godina prošlog stoljeća je sustav ocjenjivanjaproširen na dvije i tri zvjezdice. Kriteriji za dodjeluzvjezdica su: kvaliteta i ukusnost hrane, umješnostpripremanja hrane, osobitost kuhinje, vrijednostdobivena za plaćenu cijenu te dosljednost u kvalitetikoja se potvrđuje u ponovljenim posjetima restoranu.Zvjezdice dobivaju restorani koji nude najfinija jelaneovisno kojoj kuhinji, odnosno stilu kuhanja pripadaju.Pri ocjenjivanu se u obzir uzima isključivo ono što jeposluženo na tanjuru, a ne i uređenje interijerarestorana, uslužnost osoblja ili postav stola.Vjerodostojne preporuke inspektoraStatus Michelinovog vodiča kao neprijepornogsvjetskog putokaza za gurmane proizlazi iz njegovepouzdanosti i potpune nezavisnosti ocjenjivanja, kojisu uspostavljeni kroz već spomenuta pravila. Njih seMichelinovi inspektori strogo pridržavaju, stalni suMichelinovi zaposlenici izabranimeđu stručnjacima s iskustvom uugostiteljstvu, koji se još dodatnoobrazuju u području gastronomijei ugostiteljskih usluga. Anonimnoposjećuju hotele i restorane isvoje račune obvezno plaćaju.Uobičajeno je da pojedini inspektorpokriva određenu regiju, kojugodišnje obilazi nekoliko puta, anjihov posao skoro da je mogućeusporediti s tajnim agentima.O tomu što rade upoznati susamo njihovi supružnici, ali nei roditelji i djeca i time im jeidentitet maksimalno zaštićen.Nakon obilaska terena, dostavljajuiscrpna izvješća na temelju kojihse odlučuje hoće li neki restoranbiti uvršten u vodič i hoće li dobitizvjezdicu. Već i samo uvrštenje uvodič znači preporuku za restoran,a zvjezdice dodatnu potvrdu ipoticaj da ga treba posjetiti. Jednazvjezdica označava “vrlo dobar restoran u svojojkategoriji“, a trenutačno je ima 2 247 restorana.Dvije zvjezdice krase 389 restorana, a znače “izvrstanrestoran zbog kojeg vrijedi skrenuti s puta“. Samo 85restorana u svijetu ima tri zvjezdice koje govore da jeriječ o “iznimnoj kuhinji zbog koje vrijedi krenuti na putkako biste je kušali“.Najveća kulinarska zvijezda i rekorder Michelinovihvodiča je francuski kuhar Paul Bocuse, koji već punih46 godina drži maksimalne tri zvjezdice, a i danas u84. godini života svakodnevno radi u svom restoranul’Auberge du Pont de Collonges, u blizini Lyona.Crveni vodič s više od 45 tisuća adresa preporučenihhotela i restoranaDo 1931. godine korice vodiča bile su plave, apotom su postale crvene, zbog čega ga se i danaskolokvijalno naziva Crvenim vodičem, a pritom se mislina Michelinov vodič kroz europske hotele i restoranekoji uključuje zvjezdice. Uz njega se objavljuju tzv.zeleni vodiči specijalizirani za putovanja i turizam,koji također koriste sustav zvjezdica kao preporuku(jedna zvjezdica - „zanimljivo mjesto“; dvije zvjezdice- „mjesto vrijedno da se zbog njega skrene s puta“;tri zvjezdice - „mjesto zbog kojeg vrijedi krenuti naput“). Zanimljivo je još spomenuti specijaliziranaizdanja poput Guide Voyageur Pratique za one koji seodlučuju za putovanja u vlastitom aranžmanu ili GuideGourmand (vodič kroz pristupačnije restorane kojinude dobar omjer cijene i kvalitete). Ovaj potonji sejoš naziva i Bib Gourmand prema Michelinovoj maskoti- bijelom čovječuljku napravljenom od automobilskihguma - Bibendumu. Michelin godišnje tiska približno10 milijuna putničkih vodiča, atlasa, mapa te vodičakroz hotele i restorane u više od 90 zemalja.Što se tiče Crvenog vodiča, on se tiska u 25 verzija kojepredstavljaju 23 zemlje na tri kontinenta i obuhvaćajuviše od 45 tisuća adresa preporučenih hotela irestorana. Na njegovim crvenim koricama nalaze senatpis Michelin, lik Bibenduma te ime države ili gradakoji vodič predstavlja uz godinu za koju je tiskan. Dugovremena je pokrivao isključivo europske gradovei zemlje, no 2005. izašao je vodič za New York, agodinu dana kasnije i za San Francisco. Uslijedili su LasVegas i Los Angeles (2007.), a za studeni ove godinenajavljeno je tiskanje 26. vodiča u Michelinovoj crvenojkolekciji za još jedan sjevernoamerički grad - Chicago.Iskorak na sjevernoameričko kopno izdavanjemprvog vodiča kroz njujorške restorane priskrbio jeMichelinu kritike New York Timesa za pristranost usmislu preferiranja francuske kuhinje i formalnosti uposluživanju (nasuprot opuštenijem uživanju u jelu),jer se više od polovice restorana koji su dobili jednu ilidvije zvjezdice mogu smatrati “francuskima“.Michelinove zvjezdice prva i najjača asocijacija zaslastan zalogajMichelin u svom širenju izvan Europe nije zaobišao niAziju te je objavio dva vodiča za Japan (Tokyo, Kyoto iOsaka) te vodič za Hong Kong i Macao. Vodič za Tokyoje prvi put objavljen 2007. da bi godinu poslije 227njegovih restorana bilo nagrađeno zvjezdicama. To jeznatno više u odnosu na 56 njujorških ili 96 pariških, aprošle godine taj se broj popeo na 261. No, ti će podacizvučati manje iznenađujućeako se uzme u obzir da Tokyobroji 160 tisuća restorananaspram njih 25 tisuća u NewYorku i 13 tisuća u Parizu.Svjetska popularnost i raširenostupotrebe Michelinovogvodiča s vremenom je dovelakonkurente, među kojomsu najpoznatiji Gault Milla- vodič koji su 1965. godineu Parizu pokrenuli francuskigastronomski kritičari HenriGault i Christian Millau. Tu je imalo mlađi Zagat Survey kojisu 1979. u New Yorku osnovaliTim i Nina Zagat. Premda suse oba vodiča s vremenomproširila iz matične zemlje ina veliki broj drugih svjetskihdestinacija, Michelinove zvjezdicejoš uvijek su u svijestivećine ljudi prva i najjačaasocijacija za slastan zalogaj.<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 47
JEZIKPALINDROM - RETROSLOVNIKSanja Petrinec, prof.Jednako u oba smjeraU književnosti, palindrom je jezična igra, oblikverbalnog ekshibicionizma, poseban slučajanagrama i češći je u razdobljima u kojimadominira cikličko shvaćanje svijeta, primjerice, ubaroku, avangardi, postmoderni...Kada se riječ, stih, rečenica ili čitav iskaz mogu čitati islijeva na desno i zdesna na lijevo, kada u oba smjeranalazimo jednaki fonemski slijed i (potencijalno)jednaki tekst, govorimo o palindromu. Pojam palindromdolazi iz grčkog jezika: palin=natrag + dromos=put,odnosno “ono što teče unatrag“. Zanimljivo je to štoje palindrom riječ ili fraza koja se može čitati naopako,a da joj se značenje ne promijeni. Pri odostražnomčitanju, granice između riječi su drukčije te čitateljosvještava i interpretira palindromsku strukturuiskaza. Savršenu definiciju te figure ponudio jeŠvicarac André Thomkins: Retroworter (retroslovnik).Naime, palindrom je opisao palindromom.Kada riječ ima zrcalnu strukturu, govorimo o prirodnompalindromu ili polupalindromu, jer ona nije rezultatsvjesnog rada u jeziku, govornik je ne koristi zbogestetskih razloga, niti osvještava činjenicu da se u obasmjera čita jednako. U hrvatskom jeziku takve su riječi,primjerice: apokopa, bob, dovod, kajak, kapak, kisik, Krk,kuk, kuluk, melem, neven, oko, pokop, pop, potop, pup,radar, ratar, reper, rever, romor, rotor, sukus, šaš, tat,teret, topot, varav, zalaz... Najdulji poznati palindromskileksem je finska riječ saippuakauppias, koja označavatrgovca sapunom - ima čak 15 slova. Poneka imena su,također, prirodni palindromi: Ana, Abba, Bob, Hannah...Od antičkoga doba do danas u različitim jezicimanastaju i rečenice obostranke, koje često postajudijelom kulturnog pamćenja pojedine jezične zajednice.Oblikuju ih mislioci, književnici, govornici, enigmatičari,ljubitelji jezičnih igara... Ponekad su te izreke filozofične,a ponekad se pozivaju na iskustvo.Najčešći primjeri palindromskih rečenica u hrvatskomjeziku su:A mene tu ni minute nema.Idu ljeta, pate ljudi.Udovica baci vodu.Anja sebe sanja.U Rimu umiru.E sine, ženi se!Palindrom u književnostiOpćenito se smatra da je palindrom u 3. stoljećuprije naše ere izumio grčki pjesnik Sotad iz Maronije,poznat prema opscenim satiričnim pjesmama, a zbogklevetničkih je stihova platio glavom. Naime, kadaje uvrijedio faraona Ptolomeja II., Sotada su uhitili,zatvorili u olovni sanduk i bacili u rijeku.U književnosti, palindrom je jezična igra, oblik verbalnogekshibicionizma, poseban slučaj anagrama. Češći je urazdobljima u kojima dominira cikličko shvaćanjesvijeta, primjerice, u baroku, avangardi, postmoderni...Literarni poklonici palindromske zrcalne simetrije su: V.Hlebnikov, A. Bubnov, A. Voznesenski i V. Brjusov uRusiji, I. Veličkovski i I. Lučuk u Ukrajini, H. Pffeifer uNjemačkoj, A. Thomkins u Švicarskoj, V. Hugo i E. Jabčsu Francuskoj, J. Tuwim i S. Baraczak u Poljskoj...Dva su načina pojavljivanja palindroma u literaturi:komponiranje teksta kao serije palindromskih struktura,koje se ostvaruju na razini pojedinih tekstualnihsastavnica (stih, strofa, rečenica) i gradnja cijelogteksta kao povratne strukture (monopalindrom). Ovajdrugi način znatno je zahtjevniji, artističniji i rjeđi. Međunajdulje poznate serijalizirane palindrome pripada djeloOir a Dario (1975.), venezuelanskog pisca Daria Lancinia(riječ je o knjizi od približno 140 stranica). Među najduljemonopalindrome spada tekst Georgesa Pereca, kojise sastoji od 5 566 slovnih znakova te varšavskogaprofesora elektronike Tadeusza Morawskoga, koji je2007. objavio monopalindrom artem w metra (sadržičak 33 000 slovnih znakova). Ipak, Britanac EdwardBenbow napisao je dosad najdulji poznati palindomskitekst sa 100 000 riječi. Taj tekst počinje riječima“Al, signs it lover”, a završava s “revolting Isla“.Čarobni kvadrat - “Sator Arepo Tenet Opera Rotas”Najpoznatija palindromska struktura pojavljuje se utzv. čarobnom kvadratu, koji se može čitati vodoravnoi okomito, slijeva na desno i zdesna na lijevo. Kadase jedna opisana riječ okrene, odnosno čita obrnuto,ali se pri tomu odbaci jedno slovo, misli se na krnjipalindrom .... LAVA = VAL .Najstariji i najpoznatiji čarobni kvadrat “Sator ArepoTenet Opera Rotas” iz 79. godine naše ere nađen jeu Pompejima. Njegov središnji pojam tenet prirodni jepalindrom, dok je sator istodobno i rotas, a arepo -opera. Tijekom povijesti zabilježeni su brojni prijevodii interpretacije veza između pet latinskih riječi u tomčarobnom kvadratu. Jedne su religioznog, drugearobni kvadrat48<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
ČOVJEK ČOVJEKUDARIVANJE KRVI ZAPOSLENIKA<strong>HEP</strong>-a U OSIJEKUalkemijskog, a treće numerološkog podrijetla. Prijedlognjegova mogućeg doslovnog prijevoda je Orač zaplugom upravlja radovima. Kasnije su književnici ienigmati proizveli niz manje ili više složenih čarobnihkvadrata, koji su slijedili strukturnu logiku spomenutogkvadrata iz Pompeja.U enigmatici je palindrom vrsta zagonetke, koja sesastoji u tomu da se polja kvadratnog dijagramapopunjavaju slovima, slogovima ili brojevima, takoda u vodoravnim i okomitim nizovima nastaju uvijekjednake riječi, odnosno u svim nizovima jednaki zbroj.Ako popunjavamo brojevima od jedan do devet,onda u svakom vodoravnom ili okomitom redu (kaoi po dijagonali) zbroj mora biti 15. Ima više mogućihkombinacija.Može se govoriti i o numeričkim palindromima. Takosu 1991. ili 2002. palindromske godine, a 21.12.2112.palindromski datum. U numeričkom se polju dopalindroma dolazi manje ili više jednostavnimsustavom matematičkih operacija. Pročitamo li,primjerice, broj 62 zdesna na lijevo dobit ćemo26, a zbroj ta dva broja - 88 - njihov je zajedničkipalindrom.Osim toga, iz pojedinih se palindromskih brojevamatematičkim operacijama dobivaju - palindromskibrojevi: 121 : 11 = 11 : 11 = 1Čarobni kvadrat popularan je i u svijetu brojeva.Na litografiji “Melankolija“ Albrechta Dürera iz1514. nalazi se i kvadrat, čiji je zbroj - vodoravno,okomito, slijeva na desno, zdesna na lijevoili dijagonalno, odnosno, palindromski: 34.O palindromskoj strukturi može se govoriti i uglazbi, i to u slučajevima kada se pojedini stavciglazbenog djela udvajaju s kraja prema početku.Glazbeni se palindromi, među mnogima, pojavljujuu Mozartovu, Bachovu, Haydnovu, Hindemithovu iSchoenbergovu opusu, odnosno, u jazzu. Haydnova47. simfonija naziva se još i “Das Palindrom“.Izvan zapadnog civilizacijskog kruga, čija je kulturadobrim dijelom utemeljena u fonetskom alfabetukojemu je svojstvena linearnost, također se javljajupojave podudarne s palindromom. Najpoznatija međunjima je huiwenshi - oblik kineske pjesme, čija jetradicija započela u 3. stoljeću naše ere. Budući da jekinesko pismo ideografsko, polisemično i evokativno,slijed čitanja te pjesme prije je kružan nego linearan.Na kraju treba ukazati na paradoks palindroma. Onuvodi simetriju u tekst (i ne samo tekst), a simetrija seubraja među najraširenije oblike u prirodi. Percepcijasimetrije kod ljudi obično je povezana s osjećajem zaestetsko. Međutim, paradoks palindroma je u tomušto - premda se temelji na potpunoj simetriji - stvaradjelo koje je izvještačenije/neprirodnije od bilo kojegdrugog.BaždarnicaElektroslavonijespas za darivateljeLjetna akcija darivanja krvi zaposlenika svihosječkih poslovnih jedinica <strong>HEP</strong>-a 21. srpnja o. g.,zbog visokih vanjskih temperatura, organiziranaje u prostranoj i ugodno klimatiziranoj prostorijibaždarnice Elektroslavonije na Zelenom polju.Akciji održanoj u suradnji s Gradskim odboromCrvenog križa i Zavodom za transfuzijskumedicinu Kliničkog bolničkog centra Osijek,odazvalo se 37 darivatelja. Zanimljivo je da zbogtrenutačnih zdravstvenih tegoba na liječničkompregledu dopuštenje da daruju krv nisu dobilečak tri kolegice i samo jedan kolega. Međudavateljima izdvajamo Petra Radića i Josipa Vidu,koji su krv darili 40. put.No, spomenimo i ostale darivatelje: PetarBašić, Damir i Ivica Bošnjak, Domagoj Udiša,Stevan Dajč, Zoran Dakić, Ivica Farkaš, StjepanFerenac, Pavle Filko, Damir Florek, Dražen Frei,Bruno Galić, Nenad Golub, Zoran Hećimović,Milenko Jukić, Petar Junušić, Krešimir Klaić,Antun Knežević, Željko Končar, Željko Kušenić,Krunoslav Maligec, Mate Marov, Darko Perošević,Antun Rekić, Josip Sabo, Đuro Stipanović, AntunStuburić, Petar Uljarević, Miroslav Uremović,Damir Vrtarić i Bruno Wolf.Denis KarnašNajstariji i najpoznatiji arobni kvadrat iz 79. godinenaše ere, naen je u PompejimaOvogodišnja ljetna akcija darivanjakrvi 21. srpnja o. g.,organizirana jeu prostranoj i ugodno klimatiziranojprostoriji baždarnice Elektroslavonijena Zelenom polju<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 49
JA KOLUMNISTPROVJERADvije stvari svakako traže puno ozbiljniju provjeru odone koja sada postoji. To je vozačka dozvola i ulazak ubrak. Netko se, eto, sjetio da smo svi sposobni voziti,samo moramo položit vozački ispit. Jednako tako smosvi sposobni sklopiti brak i imati djecu. Fizički smo,slažem se, sposobni, ali psihički nikako nismo. Skidamkapu svakom onom tko kaže: ja ne želim voziti ili zamene nije brak. To su zapravo najodgovorniji pojedincidruštva kojih ima jako malo. Kako naše novinske stupcecrne kronike najviše pune informacije iz kategorijevozača i bračnih partnera, ta teza zavrjeđuje pozornost.Kada se zbroje sve žrtve proizašle iz spomenute dvijekategorije ljudi, stravične brojke zabrinjavaju. Zaštose, slijedom toga, tako lako može dobiti dozvola zabrak ili za vožnju? Pa nismo svi za sve, a osobito upodručjima gdje iz nečeg tako skromno provjerenogmogu proizaći strašne posljedice, koje potom stvarajudaljnje traume novim naraštajima. Znam da ima onihkoji smatraju da se takve stvari ne mogu provjeriti, jerone potpadaju pod pravo na slobodu. Zato odgovoranpojedinac sa stavom i moralom vrijedi više od svihprava koje društvo kao šansu nudi svakomu pa makari s kobnim posljedicama.ČOVJEKNekada razumjeti sebe nije lako, a kada trebarazumjeti drugog - takav sud donosimo brzo i olako.Kada pogriješimo to ne želimo priznati sami sebi, akamoli oprostiti. Naša svakodnevnica prepuna jedogađaja koji se mogu staviti u kontekst loših procjenadrugih, ali nikada nas samih. Svatko od nas poznaječovjeka koji se glasno bori protiv neke nepravde, a daje pritom i sam akter neke nepravde. Ako je pritomriječ o čovjeku na nekoj poziciji, tada farsa o istini ipravdi postaje kazalište. Naša sredina sve više sličina kazališnu predstavu, u kojoj bez režisera svatkoigra rolu kako mu se sviđa. Sve je više glumaca itraži se pravi režiser, jer i dobar scenarij pada u vodubez pravog režisera, a istodobno loš scenarij prolaziuz dobrog režisera. Netko će reći: pa mi smo samoljudi, ljudski je griješiti. Problem je priznati i oprostiti,prvenstveno sebi samom. Podsjetimo na izreku: ČOVJEKkako to gordo zvuči.MENADŽEREkonomski krugovi vode medijske rasprave oko togakoliko treba biti plaćen dobar menadžer. Neki od njihkažu da je dobar menadžerski ugovor veliki plus zadobro poslovanje. No, svjedoci smo da je u nas nacijeni loš menadžer, što pokazuju otpremnine zaotkaze ugovora, koje više vrijede nego nagrade zadobro poslovanje.Sve je, očito, napravljeno tako da je motiv loševoditi tvrtku pa makar možda i željeli suprotno.To suprotno nudi samo plaću, neposrednu i čestoneugodnu komunikaciju s radnicima, zdravstvenetegobe… Biti loš menadžer privlačnije je, jer sestječe medijska pozornost, a svakom novom aferombliže je ugovorenoj otpremnini, koja ima karakternogometnog transfera. Sve je zapravo jasno: nikomunije u interesu dobro voditi tvrtku. Poštapalica mnogihod nas je da ni sami ne bi bili bolji, samo da smo umogućnosti. Poštenje, rad, odgovornost su potrošenekategorije koje još tu i tamo puste neki krik, ali on seizgubi u svakodnevici.Esad Redža, TE-TO ZagrebFOTOZAPAŽAJSidro kaoneprekinutotrajanje vremenaMožda je ovo sidro čuvalo jedrenjak koji je prevozio vinoili ulje iz svojih grčkih ili rimskih kolonija duž najljepšeobale svjetskih mora. Možda je usnulo na dnu nakonzastrašujućeg divljanja južnog vjetra koji mu je otrgnuobrod i sidrište ili su, možda, zajedno izgubili bitku u nekomod brojnih ratova što ih je more na svojim plećima otrpjelo.Što god da mu je polomilo dio kraka i ostavilo ga započivalište školjkama i algama, bio je trenutak gubitka.Jer, što je brod koji je izgubio svoje sidro? Jednako što ičovjek koji je zauvijek ostao bez ufanja, bez spasenja. Kaoduša nemirna, nepostojana, koja pred valovima vlastiteosjećajnosti pluta površinom života, bacana i nošena svimvjetrovima, nezaštićena i u najmanjoj oluji.I zato ljudska sidra čitav život tragaju za sigurnim sidrištima.A mi se učimo očuvati nadu, jer je jedini preostali oslonac uživotnim neverama. Ovo smo sidro ugledali u rogozničkojmarini Frapa. Podignut s morskog dna tog prebogatogakvatorija, svojim začudnim oblikom raspela, donijelo jena svijet vrijeme u svom neprekinutom trajanju.Veročka Garber50<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
NAŠI IZVAN <strong>HEP</strong>-aSTJEPAN KOVAČEC - ŠTEF: “JOŠSAMO NOTE“Marica Žanetić MalenicaKaj je Štef štel toje i napravilImati nježnog pjesnika za kolegu u proizvodnompostrojenju kakvo je zagrebačka Elektrana-toplana,imati vječnog sanjara za prijatelja, imati toplo,otvoreno i zaljubljeno srce za životnog partnera- prava je blagodat, jer ljudi poput Štefa našeživotno okruženje čine ljepšima, podnošljivijima,duhovno čistijima i osjećajno bujnijimaO našem kolegi Stjepanu Kovačecu Štefu iz Službe zapripremu i održavanje EL-TO Zagreb već smo pisali unašem <strong>HEP</strong> Vjesniku. Imali smo za to i valjanih razlogai brojnih povoda. Naš kolega energetičar nije spretansamo s kabelima, vješt je i s riječima. Imati nježnogpjesnika za kolegu u proizvodnom postrojenju kakvoje zagrebačka Elektrana-toplana, imati vječnog sanjaraza prijatelja, imati toplo, otvoreno i zaljubljeno srceza životnog partnera - prava je blagodat. Naime, ljudipoput Štefa naše životno okruženje čine ljepšima,podnošljivijima, duhovno čistijima i osjećajnobujnijima.Vedrina, ali i sumaglica, nadanje, ali i strepnja, radostsusretanja, ali i tuga odlazaka - sve su to tek nekiosjećaji koje je Štef oblikovao u pjesme najnovijezbirke znakovitog naslova “Još samo note“. Ona jetek slijed triju do sada tiskanih zbirki: “Zvjezdani ključ“(1994.); “Tebi darujem život“ (2001.) i “Za vašu dušu“(2009.). Zbirka “Još samo note“ tiskana je početkom<strong>2010.</strong> godine u vlastitoj nakladi, sadrži sedamdesetakpjesama pisanih na standardnom jeziku i kajkavskomnarječju. Složene su u četiri cjeline: Moj dom; Voljenojženi; Bez žene i Prolaženje.Ne tuguj što ruža ima trn, već se raduj što trn imaružuOd vječnih tema, kao što su životni smisao, zavičajnanostalgija, ljubav prema majci, ženi i prijatelju - nijemogao pobjeći. Ti najsnažniji osjećaji uvijek u konačnicinadvladaju one kraćeg i plićeg daha. Najbrojnije su oneljubavne, posvećene ženi, jedinoj ženi koja njegovuljubav shvaća, i koja ga ko čovjeka prihvaća. Ponekadsu preslika tužnog srca koje se ne miri s gubitkomvoljene i plače za oboje. Ali, ima i puno razdraganihstihova koji opjevavaju i ženu i ljubav prema njoj kojase nikad ne briše. Da je žena, i to konkretna, simbolsreće i punine u njegovu životu, potvrđuju i stihovi:Čovjek bez žene je vino bez grožđa, čovjek bez ženeje tijelo bez duše.Pjesme sadrže neku unaprijed ugrađenu melodioznost,koju se postiže ponavljanjem stihova (refreni) pa sulake za čitanje. Potpuno je logičan i pjesnički opravdanpristup kada nam i sam naslov zbirke sugerira notekao sastavni i nadopunjujući dio njegovih stihova.Autorova nakana je i bila prilagoditi ih poznatimzahtjevima skladatelja kako bi se što više njih, a nekeveć i jesu, našlo na nosačima zvuka. Tako je Štef iove godine poklonio još jedan djelić svoje duše našojduši, kako bi združene u ljepoti stiha odolijevale prozisvagdašnjice. A ona nas okrutno vraća k sebi, makoliko joj pokušali pobjeći u ovim i ovakvim lirskimpredasima, koji su i sami potvrda da je protekla rijekadana, da su izgorjela srca mlada, da smo proživjelidosta ljeta te da je došla pedeset i neka…. Ali, kogabriga za godine, kad starosti se Štef ne da. S punimpravom!A kad pišemo o našem svestranom kolegi, čiji su sestihovi mogli čuti na brojnim pjesničkim večerima,radio-postajama i humanitarnim akcijama, spomenemoi njegovo višegodišnje sudjelovanje na već tradicijskomnatječaju suvremenog kajkavskog pjesništva DragutinDomjanić. Nakon što je prošle godine, u konkurencijiod čak 422 pjesme, njegova pjesma naslova “Samena…“ ušla među 46 odabranih, uspjeh je ponovio i naovogodišnjem 29. recitalu, održanom u svibnju u Sv.Ivanu Zelini. U natjecanju je sudjelovalo 118 autora sa470 pjesama, a u nakladi Pučkog otvorenog učilišta Sv.Ivan Zelina objavljeno je njih 58. U toj zbirci, naslova“Kajkavski akordi“ svoje zasluženo mjesto izborila je injegova pjesma “Zgublena ledina“.Završimo optimističnom i mudrom porukom iz pjesme“Ne tuguj“:Sudbina je odredila svakomeLiniju života kraću ili dužuNe tuguj što ruža ima trnVeć se raduj što trn ima ružu.Štel semNa krapinskom trgu stala si kak golub beli,a tam na bregu jorgovani su tek procveliniesi pozabila kak sme se mi radi meli.Štel sem ti rouke za vrat deti,štel sem te za svoju deklu meti,štel sem ti svoe srce dati,štel sem, štel sem, Bog će to znati.Ak te jenput zgubim, Bog me nek kazni.Sam bum kriv če bu zvečera krevet praznipak bum znal da su kušleci bili lažni.Štel sem ti rouke za vrat deti,štel sem te za svoju deklu meti,štel sem ti svoe srce dati,štel sem, štel sem, Bog će to znati.Zgublena ledinaVu jutre rane, ledina,vu tisuč pikselajoš te gledim onak stvarnubez fotošopai mislim si, jesu vu nočizajne snove snelaprie nek nam duojde, ta tak blizu,duge očekivana Europa.Pa kat ti ounda brazdu preobrnenekateri haker ludigduo bu vu jesen bez stajskega gnojatvoega faceboka zbudil.Zoreju te klikom i tam gde te nema,rodna si i plodna na svakemu linku,kilobajti se množiju, a ureda tvojegaRAM vu sebe tak brižne pospriema.I ounda najemputpojavil se viruspo stroge zadaneme kodu,zgubila se ledina vu cvatui sve je prešle, da prostite, k vraguna zajdnemu chatu.(iz zbirke “Kajkavski akordi“)<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 51
NAŠI IZVAN <strong>HEP</strong>-aMATKO BENKOVIĆ - RONI, LETI, VOZIMOTOREVeročka GarberSvestranivoda - zemlja - zrak hobistRoni otkad zna za sebe - nadah i s bocama, igrao je ragbiod prvih mladalačkih godina,nakon što je upoznao svijetdubina odlučio je vinuti se uvisine - u paraglideru i zmaju,bicikl je dopunio motorima,ali ostao je neostvareni san- voziti kanaderParagliderom sBiokova za uživanjeu pogledu namakarsko primorje52<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
NAŠI IZVAN <strong>HEP</strong>-a- Uvijek sam govorio da mi je dan kratak, rekao namje Matko Benković kada smo ga zapitali kako pronalazivremena za bavljenje svim njegovim hobijima. Ali,ubrzo smo shvatili. Većina je hobija vezana za brzinu,za nagli rast adrenalina, za iskušavanje vlastitih snagado krajnjih granica. Neke od njih i danas nazivajuekstremnim športovima. Tek kada Matka upoznateuživo, s njegovim raskošnim obujmom, postanevam jasno odakle crpi tu iznimnu volju i snagu. Inepokolebljivost koja mu ne dopušta odustati nitinakon višestrukih lomova nogu, svakojakih iščašenjai jedne (a jedna je više nego dovoljno) barokomore, skojima se do sada u životu susreo.Matko je elektromonter za održavanje trafostanica uPogonu Makarska splitske Elektrodalmacije, već 25godina. Kaže da je sretan što je naučio zanat kakotreba od starog dobrog meštra Joska Sicilianija, da ješteta što se neki radni procesi ne moderniziraju i nenabavlja kvalitetniji pribor za rad... Pohvalit će svojekolege i njihov hepovski odgoj, po kojemu se zna kakotreba odraditi posao.Ronjenje nasuprot ragbijuOtkad zna za sebe Matko Benković roni. I na dah i sbocama. Boce su došle s godinama, kada je na dahpostalo teže. Na dah roni do 30 metara, s opremomi dublje od 100. Od prvih mladalačkih godina igrao jeragbi za svoj makarski klub. Bio je i reprezentativacbivše države. Nakon 15 godina aktivnog igranja moraoje odustati zbog prvog loma desne noge, a to se nijedogodilo zbog ragbija, nego zbog pada s motora. Oragbiju kaže:- Predivan je to šport, lijepi društveni muški šport. Nijeto kao nekakvi balun ili pikado, to je igra u koju trebauložiti cijelog sebe i svu svoju snagu. Nema lažnogangažiranja, morate se potpuno dati.Ronjenjem se bavio usporedo, a roni i danas. Voli tražitiolupine - avionske i brodske, one ratnih i putničkihbrodova. Naime, svega toga je našao na prebogatomhrvatskom podmorju. Primjerice, putnički brod izmeđuPelješca i Hvara, torpediran od njemačke podmorniceu Drugom svjetskom ratu. Bilo je i nekoliko olupinaantičkih brodova, ali o tomu ne smijemo ni govoritini pisati. Premda je zbog greške na opremi i naglogizrona završio u barokomori i jedva izvukao živu glavu,neustrašivi Matko ne odustaje od mora:- Ronjenje je potpuna suprotnost ragbiju, to jeindividualni šport u kojemu si potpuno usmjeren samona sebe i onaj neobični svijet što te okružuje. Doli jedrugi svit i sve je lipo, biljke , životinje, tlo, a najvišemir koji nigdje drugdje ne možeš naći, opisuje namovaj svestrani voda - zemlja - zrak hobist. (i četvrtielement - vatra - negdje mu je u pričuvi, barem kaoželja).Čovjek i vjetar jedan na jedanNakon što je upoznao svijet dubina, odlučio je vinutise u visine - u oblake i otkriti kako je svijet vidjetiiz ptičje perspektive. Kaže da je želja za letenjem uljudskoj naravi, to je čovjekov nutarnji poriv. Dok neotkrijemo te porive u sebi, vjerovat ćemo mu na riječ.Matko je nabavio paraglider i našao se u još jednomusamljeničkom športu. On i vjetar jedan na jedan.Preletjeo je dijelove Hrvatske i susjednih država -Slovenije, Italije, Crne Gore, ali i malo dalje - Njemačke.U istarskom Buzetu 1998. bio je drugi na prvenstvuHrvatske. A, doživio je i drugi lom desne noge, gdjeMotori su još jedna Matkova ljubavKada je Matko u zmaju letio iznad dalekovoda, javljao bi kolegama u PogonuMakarska o puknuu izolatora ili ligaduredrugdje nego doma. Nakon polijetanja s Biokovskihvisova, zahvatio ga je bočni vjetar i bacio u stijene. Otom športu kaže da traži velika novčana sredstva, kakoza opremu, tako i za putovanja. Stoga je poželjno naćisponzora, što je teško kada je riječ o športu koji se neprikazuje na TV-u. Ipak, naš ovisnik o adrenalinu nemamira i 2000. godine lomi nogu i treći put, ovoga putalijevu potkoljenicu. To je bio sudbinski lom. Na splitskojOrtopediji upoznao je Dragicu, medicinsku sestru injegovu buduću suprugu. Zato danas sretni suprug ijoš sretniji tata male Dore (8) i Tonija (3,5) komentirana svoj uvijek veseli način: Lako mi je lomit noge kadimam vezu na Ortopediji.Ovih je dana na terapiji u “Bikovki“ zbog ozljedeligamenata i tetiva ramena, ali ovoga je puta riječ oradnoj, a ne športskoj ozljedi.Zmaj prodao zmaja, prešao na kawasakiNakon paraglidera kupio je drugu letjelicu - motornoghidro zmaja. Njome je ponekad ljeti prevozio turistei profesionalne fotografe, a i sam je često snimaokrajobraze, gradove, plaže…Poneke od uspjelijihsnimaka prodavao je za promidžbene materijale. Kakosmo saznali u Pogonu Makarska, Matko je letio iznaddalekovoda i javljao kada bi na nekom mjestu puknuoizolator ili ligadura.-Jednog dana došao mi čovjek i rekao da želi kupitizmaja pod svaku cijenu, jer da to nije mogao u Italiji.Naime, za let zmajem potrebno je veliko letačkoiskustvo i tvornica ga nije htjela svakomu prodavatibez testiranja. Tako su testirali i mene, jer su sedogađale nesreće, ljudi su ginuli i letjelica je došla naloš glas, a njima je to bila negativna reklama, kaženam Matko. I tako je naš zmaj prodao zmaja i ponovnose spustio među ljude. Zapravo, više među ulice, gdjeje bicikl dopunio motorima. Ima ih čak tri. Jednog štoje visok približno pola metra i kada ga vozi noge držiu zraku, a voze ga i djeca; drugog visine od cijelogmetra, koji je kupljen za suprugu, ali ona ga nećevoziti; trećeg kawasakija od 1 400 ccm i 200 KS, koji jesamo njegov. Isprobao ga je pri brzini od 335 kilometrana sat. Više puta sudjelovao je u rekreativnim vikendtrkama na Grobniku., ali takva natjecanja zahtijevajuvrlo velika ulaganja. Svaki rekreativni izlazak na stazustoji pet tisuća kuna (putovanje, gume, cijena staze,gorivo), što nije lako pribaviti i podmiriti. Ipak, motorisu nešto što ga još uvijek drži.- Što nisam napravio a volio bih? Iskreno, volio bihvoziti kanader. Na žalost, traži se VSS i možeš zaboravitikuću. Tada si uvijek negdje drugdje na raspolaganju,što je neprovedivo kada se ima obitelj. Zato mi je toostao neostvareni san, jer letenje doista nosim u duši,zaključio je naš razgovor Matko Benković. Ali, dok imasnova ima i nade da će se ostvariti.<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 53
NEOBIČNOISKUSTVO...Iskustvo je ono što dobiješkad nisi dobio ono što sinajprije želio.E. Perry GoodIskustvo nije ono što sečovjeku dogodi. Iskustvoje ono što čovjek učini stime što mu se dogodilo.Aldous HuxleyPOZIV KAPETANUKud plovi ovaj brod?Ovaj je brod nekoć bio popularno okupljalištemladih u Imotskoj krajini, u mjestu Cista Provo.Dolazili su i gosti iz puno udaljenijih mjesta igradova, poput Splita, Sinja, Makarske, Metkovića,ali i Mostara, Livna, Posušja. Brod je, kao današnjicruiseri, imao sve: vanjski i unutrašnji bar, restoran,disko klub, terasu za sunčanje ili uživanje uzvijezdama, bazen...Vjerojatno je prošao krozmnoge oluje i nevere. Danas, na žalost, sve je tokroz vrijeme ostavilo traga i brod polako propada.Njegov kapetan je preminuo, a brod mirno usidrenčeka svoj kraj. Ili nekog novog kapetana?Ako ga poznate, recite mu da ga brod čeka!Maksim MIletićS vremenom sve stvaripostaju zrelije; niti jedančovjek nije rođen mudar.Miguel de CervantesIskustvo je naziv koji ljudidaju svojim pogreškama.Oscar WildetRani porazi i pogreškemogu kasnije biti odvelike praktične koristi.T. HuxleyFOTOZAPAŽAJZalazak Sunca, uvijekizazovan oku kamereVječni i nepoderivi motiv mnogih fotografa, bezobzira na to jesu li amateri ili profesionalci, zalascisu Sunca ili, kako to kažu pjesnici: odlazak Suncana počinak.Svaki takav prizor je specifičan, lijep na svoj način- od lokacije, načina snimanja, kompozicije…Ali,jedno im je zajedničko - ljudi u smiraju dana unjima uživaju. Ovaj zalazak Sunca snimljen je uMalostonskom zaljevu.Maksim Miletić.... JE IPAK NEZAMJENJIVOOdabrala Olga Štajdohar-Pađen1<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
NADARENA DJECAJURICA LOVRINČEVIĆ, VATERPOLISTI TRENER NAJMLAĐIH OSJEČKIHVATERPOLISTAVlatko EćimovićOsijek potopio LošinjKapetan ekipe osječkih seniora J. Lovrinčević,iskustvom i požrtvovnom igrom predvodi vidreVK Kruna Osijek, uporno trenira vaterpolo većpetnaestak godina, a unatoč skoro svakodnevnimnapornim vaterpolo treninzima, privodi kraju studijKineziologije gdje treba uskoro diplomiratiOsječki seniori Vaterpolo kluba Kruna Osijek, čiji jekapetan Jurica Lovrinčević - sin rukovoditelja Službeza održavanje u Elektroslavoniji Osijek <strong>HEP</strong> Operatoradistribucijskog sustava Josipa Lovrinčevića, 14. <strong>kolovoz</strong>ao.g. pobijedili su gostujuću ekipu Vaterpolo klub LošinjJazon, s rezultatom 14:6. Utakmica je odigrana naolimpijskom bazenu rekreacijskog centra Copacabanau Osijeku, a domaći navijači su i ovoga puta srčanobodrili svoju ekipu.Sigurnom igrom Osječani su bili nadmoćni, a ovompobjedom i ukupnom gol razlikom potvrdili suvodeće mjesto na tablici Sjeverne skupine (osvojenih12 bodova iz odigranih sedam utakmica) te koloprije kraja osigurali ulazak u borbu za pobjednika 2.Hrvatske vaterpolo lige. Radost zbog pobjede osječkevidre proslavile su - kako to inače vaterpolisti čine -skokom u bazen svih igrača i trenera Maria Vastla.Možemo slobodno reći da je i prije početka sezone VKKruna Osijek bio jedan od favorita. Vaterpolisti s Dravedrže lidersku poziciju, jer su u prvih šest utakmicaslavili pet puta, a jedini poraz doživjeli su u Kostreni.No, to nije pokvarilo dobro raspoloženje na “Kopiki”,gdje Osječani treniraju i odigravaju svoje utakmice.I budućnost u vaterpoluKao što smo spomenuli, kapetan ekipe osječkih senioraJ. Lovrinčević, iskustvom i požrtvovnom igrom predvodividre VK Kruna Osijek. Uporno trenira vaterpolo većpetnaestak godina, a unatoč skoro svakodnevnimnapornim vaterpolo treninzima, na iznimnozadovoljstvo i ponos obitelji Lovrinčević, Jurica privodikraju studij Kineziologije gdje treba uskoro diplomirati.Nakon diplome, Jurica se i dalje vidi u vaterpolu, kaoprofesionalni igrač, ali i kao trener. Naime, jer većdrugu sezonu trenira najmlađu ekipu Vaterpolo klubaKruna Osijek, kategoriju Nade, sa željom da svojeznanje i igračko iskustvo prenese na mlađe.Jurici zaželimo daljnji uspjeh te ostvarenje vrhunskihrezultata i profesionalne karijere kao nagrade zanjegovu upornost i predanost.Pozdrav osjekih vidri, VK Kruna Osijek koji je potopio lošinjskog protivnika, auz vodstvo trenera Maria Vastla i Dražena Lerinca igrali su: Josip Luka, JuricaLovrinevi, Marko Ivaniš, Zvonimir Škori, Siniša Kresovi, Mario osi, IgorMarkovi, Filip Kutnjak, Luka Radolovi, Dino Florek, Filip Brki, Mateo uk, DinoMatijaševi i Nikica BoduljaJurica Lovrinevi u akciji<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 55
NAŠI IZVAN <strong>HEP</strong>-aBORIS KUVAČIĆ - BORO, RELI VOZAČAutomobilii gušt i strastKada ne vozi na poslu, vozi na auto relijima iubire pokale, a da žetva nije podbacila nijednesezone govori podatak o skoro stotinjak trofejas jednako toliko natjecanjaKako to da ranije nisam čula da u upravo u momPodručju (PP HE Jug) radi vjerojatno najmarljivijiskupljač pokala u <strong>HEP</strong>-u, pitam se dok razgovarams Borom, vozačem - mehaničarom u Pogonu HEZakučac?! Na to samoprijekorno pitanje uskoro samdobila, za mene, opravdavajući odgovor: Boro je bionaš, pa nas je napustio, da bi nam se opet vratio. Aupravo u međuvremenu, duljem od 20 godina, okitioje - da ne kažemo napunio - svoj stan s otprilikestotinjak pobjedničkih pokala.Prvi put se Boris Kuvačić zvani Boro zaposlio u HEZakučac kao drugi strojar 1979., da bi se tri godineposlije odlučio okušati u nekom drugom poslu i drugojradnoj sredini. Onako mlad, buntovan i zaljubljen uautomobile i vožnju, otišao je u tada uspješnu omiškutvrtku Omial, gdje je, kao profesionalni vozač, radiosljedeće 23 godine. Vjerojatno bi tu ostao i dalje data tvrtka nije doživjela najčešću tranzicijsku sudbinu- stečaj. U tim, za njega i obitelj, teškim vremenimaradio je najrazličitije poslove. U Pogon HE Zakučac,gdje je i započeo svoj radni vijek i gdje će ga odlaskomu mirovinu zaokružiti kada za to dođe vrijeme, vratiose 2007. godine.Omišanin s najviše pokalaSada Boro radi kao vozač - mehaničar, spojivši takoMarica Žanetić Malenicaposao i hobi. Jer, kada ne vozi na poslu, vozi naauto relijima. I ubire pokale. Da žetva nije podbacilanijedne sezone, govori podatak o skoro stotinjaktrofeja s jednako toliko natjecanja. On ih je prestaobrojati kada je stigao do sedamdesetog, ali ih ostaličlanovi obitelj, uz tiho negodovanje, još uvijek broje,jer su im zatrpali ionako skučeni životni prostor.Svi ti pokali zasluženi su vožnjama na državnim,regionalnim i lokalnim natjecanjima tijekom puna tridesetljeća. A sve je započelo kada je za 18. rođendanod darežljivih roditelja dobio prvi auto. Već godinuposlije, u njegove ruke dospio je i prvi pokal. Bilo jeto 1978. na pozivnoj trci prvenstva bivše države utehničkoj disciplini OSV (ocjensko-spretnosna vožnja).A kada se na velika vrata uđe u svijet športa, kao štoje isprve ušao Boro, tada uspjeh potiče na dalje, izvožnje u vožnju, s relija na reli. To što je živio u Omišubaš mu i nije bila prednost, jer tadašnje Auto-motodruštvo nije, začudo, bilo zainteresirano za tu športskudisciplinu. Stoga je pet godina vozio za Auto-motoklub iz Šibenika, koji je imao više sluha za njegovustrast. Ali, srce ga je ipak vuklo podno Mosora i uzCetinu pa je u Omišu osnovao Autoklub Oneum, kojiupravo obilježava 20. godišnjicu svog djelovanja. Biomu je predsjednik prvih 16 godina, potom je malopredahnuo, da bi ove godine ponovno bio izabranza prvog čovjeka Kluba, što nedvojbeno i jest. Ninakon dva desetljeća iznimno uspješnog rada, Klubjoš uvijek nema svoj prostor, ali tračak nade postojii to ih veseli.- Mi smo na razini države Hrvatske najtrofejniji - ikao Klub i pojedinačno. Danas brojimo 35 članova,pretežito mlađih - od 18 do 21 godine. Ponosan samna naše uspjehe postignute osobnim naporima iodricanjima, bez financijske potpore Grada i Županije,kaže nam Boro.Omišani su bili domaćini nekoliko utrka, a da sudobri organizatori potvrdit će i krajem ove godine,točnije 20. studenog, kada će se u Omišu održatidržavno prvenstvo u autoslalomu, na kojem seočekuju sudjelovanje 150 trkaćih automobila (slalom,krug i brdo, reli). Mjesec dana prije organizirat će iedukativnu manifestaciju Dani brzine, gdje će bitipuno događaja, poput škole sigurne vožnje biciklimai kartinzima za djecu i mladež te slaloma na 400metara dugoj pisti. Sudjelovat će i prometna policija,auto škole, a očekuju dolazak i prototipova Formule.Trostruki državni prvak u OSV-uBoris je sudjelovao na skoro svim relijima drugekategorije u bivšoj državi, a potom u Hrvatskoj isa svakog natjecanja vraćao se - pojedinačno i(li)klupski, s pobjedničkim pokalom ili onim za drugo,odnosno treće mjesto. Trostruki je prvak Hrvatskeu OSV-u, višestruki prvak Dalmacije, športaš gradaOmiša 2004. godine... Sve su to samo neke od titulakoje je osvajao u automobilima koje je sam kupovaoi pripremao za natjecanja. Kako su mu oni i gušt istrast, ne čudi podatak da u garaži možemo izbrojititri old-tajmera. Prvi je Fiat bianchi abart, s kojim senatječe, a tu su i dvije stare mazde iz 1968. godine,koje postupno sam obnavlja za autokros.Već godinama njegov suvozač je Mario Beović kojimu je, od kada se vratio u HE Zakučac, postao ineposredni rukovoditelj. Odlično se slažu, i u radionici iu automobilu. Kod kuće je, pak, stanje malo drukčije.- Supruga je u početku bila zagrijana za taj šport.Vremenom je, za razliku od mene, to zadovoljstvonestalo. Što se, pak, djece tiče, kćerka će mevjerojatno naslijediti. Moja Milena, dvadesetogodišnjastudentica, već je položila vozački ispit i vidljivo je daje preuzela moju ljubav prema vožnji, pretpostavka jes utemeljenjem našeg kolege Borisa.56<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
NESVAKIDAŠNJERETAJI IZ PRIJENOSNOGPODRUČJA SPLITMarica Žanetić MalenicaOdgovor na svenepravde ovega SvitaRetajom se postaje jednom, a ostaje vječno,članstvo je doživotno i iz udruge se može izaćisamo “nogama naprid” i kada se uprazni mjestojednog Retaja, novi član se bira na prijedlogpreostalih, tako da udruga broji uvijek trinaestčlanovaKako započeti neobičnu priču o Retajima negoobjašnjenjem značenja te riječi, osobito za veliki brojnaših kolegica i kolega koji ne žive u Dalmaciji. Znači,množina naše riječi ostatak (ostaci) na nekoliko jezikakaže se slično (francuski - restes; njemački - reste;talijanski - resti), a kada Dalmoši to prevedu ondadobivamo prilagođenicu - retaji.Sljedeće, što također moram objasniti je što su,odnosno tko su Retaji o kojima kanim pisati u ovomprilogu. Riječ je se o neformalnoj skupini naših kolegicai kolega iz PrP-a Split, koja broji 13 članova i sastajuse samo onog petka ili onih petaka u godini koji nosedatum 13. Za one praznovjerne vjerojatno i nije nekištos sastajati se baš 13. i još u petak, ali naši prijenosašiu tomu nisu ni jedini ni jedinstveni. Primjerice, članoviameričkog kluba Friday 13 iz Philadelphie u te danerazbijaju ogledala, hodaju ispod ljestvi i presijecajuput crnim mačkama, odnosno rade sve ono što, kažu,donosi nesreću. E, pa naši splitski i hepovski Retaji neidu tako daleko i ne bave se tim hobijima. Oni se togdana, ili tih dana u mjesecu, oboružani dobrom voljomi dalmatinskim temperamentom, okupljaju uz manjeili više bogatu spizu te zabavljaju čitanjem prigodnihpošalica, uz pjesmu, svirku i smijeh. Njih 13 su, premaStatutu, doživotni članovi, a svatko od njih ponekadmože pozvati, uz suglasnost ostalih, do dva gosta.Kad potkrovlje digne glasA kako je sve započelo i otkud ta neobična zamisaoo nazivu - pitanje je na koje sam potražila odgovorod kolege pravnika Deana Kusijanovića, člana Retajai njihovog kroničara. Skupio je on svu dokumentaciju,snimke sa susreta, opće akte i promidžbene materijale(zastavu, zastavice i majice) s logotipom. Pa, evopriče kao skrojene za <strong>kolovoz</strong>, koji je ponosni vlasnikjedinog petka i to 13. u ovoj <strong>2010.</strong> godini. Kako se uPrP-u stalno kontreštaju oko toga kako je nastala ovaneobična udruga, vrijeme je da se sazna prava istinaza naraštaje prijenosaša koji tek dolaze.Bilo je to…(tako započinju sve priče, zar ne?) ujesen1994. godine, kada je tadašnji direktor dao nalog dase po katovima postave natpisi na pločama s nazivimapojedinih odjela. Tako je svaki odjel imao takvu pločus nazivom na ulazu u dijelu zgrade gdje su mu biliuredi. Odjel za pravne kadrovske i opće poslovedobio je jednu na drugom katu (gdje je bila samojedna njihova soba), a na trećem katu u potkrovlju,gdje su radili skoro svi zaposlenici tog Odjela, nije bilonikakve ploče s natpisom. Tada su ti zaboravljeni, izvica, kompjutorski izradili natpis s nazivom Odjel zapravne kadrovske i opće poslove, identičan onompravom, i ploču pričvrstili na ulazu u njihove kapunjere(sobičke) na trećem katu. Njihovoj šefici, koja je bilana drugom katu, to je strašno smetalo pa je stalnoskidala ploču i uništavala natpis. A oni su se, naravno,dobro pripremili i naštancali cijelu hrpu natpisa. Kakoje šefica skidala, za nekoliko sekundi osvanuo je novi.I tako iz sata u sat, iz dana u dan … I dok se šefica sveviše žestila, oni su se sve više zabavljali.Sve u znaku 13Takve bezazlene igre bez granica bile su im stalnatema prigodom njihovih različitih susreta. Tako je,tijekom jedne marende oko Božića 1994., na tomnjihovom otpisanom trećem katu kolega Paškopredložio da bi mogli imati i svoj originalni naziv tepredložio da budu - kratko i jasno - Retaji (jasno jezbog čega). Nadograđivali su se različiti prijedlozi ikonačno je dogovoreno da ih bude 13 i da se nalazesvaki petak, koji pada 13. datuma.Rodili su se Retaji, kao odgovor na sve nepravdeovega Svita, a čine ih: Edo Matavulj, Hrvoje Galić,Zoran Franić - Paško, Zdravko Jadrić - Zdrave, IrinaRončević - Ira, Frano Gazzari, Gordana Čurlin - Goge,Vedran Novak, Dalibor Škarica - Ćićo, Filip Kosor - Fićo,Mladen Pinjuh - Dok, Marin Sinovčić i Dean Kusijanović- Dejo.Vrlo brzo, već u siječnju 1995., održana je prvaretardijada, kako su nazvali svoja okupljanja. Biloje, priča se, puno gostiju, a veselica je potrajala doranih jutarnjih sati. Po dobru se pamti i ona drugaretardijada, organizirana na Šolti, a trajala je puna dvadana. Tada su dobili i svoje prve majice.- Prve tri godine bili smo vrlo popularni u našoj radnojokolini. Zavidjeli su nam na veselom druženju, amnogi su tražili da nam se priključe. Zato smo moralidonijeti Statut, odnosno postaviti “pravila igre” kojihse, najčešće, pridržavamo sve do danas, kaže namDean.U Statutu prihvaćenom 1998., možemo pročitati isljedeću odredbu (članak 2.): Retajom se postajejednom, a ostaje vječno. Članstvo je doživotno i izudruge se može izaći samo “nogama naprid”. Kadase uprazni mjesto jednog Retaja, novi član se birana prijedlog preostalih, tako da udruga broji uvijektrinaest članova.Statutom, kao glavnim aktom određen je pečat izastava, na kojima je simbol Retaja (tovar i slon ukrugu duginih boja). Te godine su se sastali tri puta(veljača, ožujak, studeni), što je rijetkost. Takva godinabila je i prošla 2009. (veljača, ožujak i studeni), a bitće i 2012., 2015. te 2026. - do kada su napravili planokupljanja. Češće su godine s dva ili samo jednimcrnim petkom. A za razliku od drugih udruga, klubovaili grupa, koje obilježavaju jubilarne obljetnice, Retajisu, naravno, obilježili samo onu 13. godišnjicu. Bilo jeto 13. travnja 2007. godine.Danas, 15 godina poslije prve održane retardijadepriznaju da su se malo umorili, posustali, ali ne iodustali. Pa čak i u ovim kriznim vremenima kadaponestaje sponzora, snalaze se oni i sami. Dobra jeto ekipa i šteta bi bilo prekinuti nešto što je postalojedan od sadržaja njihovih života, a posredno i njihovihobitelji. Pa premda ih je već nekoliko otišlo u mirovinu,a neki više i ne rade u PrP-u, važno je da su svi živi,zdravi i veseli. Pa neka tako i ostane.I, sretan im petak, 13. <strong>kolovoz</strong>a, ljeta Gospodnjegdvije tisuće desetog.Mnogi bi se prikljuili neformalnojskupini naših kolegica i kolega iz PrP-aSplit (vidi se i zašto), koja broji 13lanova i sastaju se samo onog petka ilionih petaka u godini koji nose datum 13.<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 57
PLANINARIMONTERI POGONA LIPIK OSVOJILIGROSSGLOCKNER, NAJVIŠI VRHAUSTRIJE (3 798 METARA)Tihomir MartinovićLetvicupostavilivisokoIspipavajući mogućeledenjačke pukotinesve dok nismo izašli nautabanu stazu koja namulijeva lažnu sigurnost,napredujemo sporo,u navezu koji je sporkoliko i najsporiji član,na nezadovoljstvo brzih!Spuštanje je, u pravilu,opasniji dio planinarenja,u što smo se uvjerili kadaje prvi u navezu zagrabiou prazno i poeo kliziti nizkosinu, ali ostatak ekipe je toprofesionalno zaustavio, kaoda to radimo svaki dan2<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
PLANINARIPadina ispod nasnije bezazlena,njeno dno nestajeiza ruba, a dubinumožemo samonagaati: 30-100,300 metara?!Na vrhu smo,a s nama jei zastavica<strong>HEP</strong>-a!Pričajući o svojim planinarskim izletima, lipičkielektromonter Mario Štefanac zaokupio je pozornostdvojice kolega - montera: Damira Svjetličića i TihomiraMartinovića. Stvorila se kritična masa i pali su prvi izletipo hrvatskim gorama. Prvi izlet elektro tima iz Lipikaostvaren je u srpnju 2008. na najviši vrh Velebita -Vaganski vrh i to izravno u glavu: zloglasnom lipomstazom!Kanjon Velike Paklenice doista je prizor koji oduzimadah i svaki građanin Lijepe Naše bi tamo trebao otići.U tih tada prijeđenih 30-40 kilometara po Velebitu,nauživali smo se ljepote naše mitske planine i obećalida ćemo se vratiti... I vratili smo se, zimskim usponomna Sveto Brdo. Time smo zaokružili nama zanimljivevrhove južnog Velebita i vidjeli dva potpuno različitanjegova lica. Ne možemo odlučiti koje lice je ljepše- travnati cvjetni proplanci ili bijeli tihi pokrivač, kojise okupan Sunčevim zrakama čini pitom i nježan, auz samo malo vjetra pokazuje svu zimsku surovostna planini.Priče o visinskoj bolesti nisu izmišljotinaOve godine zadali smo si zahtjevnije, puno više ciljeve:najviši vrh Austrije, Grossglockner na 3 798 metara. Iotišli smo, popeli se, vidjeli . . .Za slavonce iz ravnice, prelazak 2 000 metara nijeprotekao baš bezbolno. Nakon vožnje kroz Sloveniju iAustriju, do gradića Kals am Grossglockner, uspon smozapočeli kod na 1 900 metara smještenog planinarskogdoma Lucknerhaus, do kojega smo došli automobilom.Staza do našeg sljedećeg cilja - planinarskog domaLucknerhutte, zapravo je šetnica. Tu smo susreliobitelji s djecom bez posebne planinarske opreme.Od tamo prema sljedećoj stanici prolazi se prekrasnimzatravljenim, cvijećem prošaranim obroncima, kojepresijecaju planinski potočići, spuštajući se bezbrojnimslapovima u dolinu. Na toj dionici susretali smo sveviše planinara s više ili manje opreme, ali i ponekešetače, koji su za uživanje u prekrasnoj prirodi iskoristilisunčan i topao dan.Prema našem, već uhodanom običaju, žurimo pa smostazu za koju je potrebno 3,5 sata svladali za maloviše od 2,5 sata. Na terasi modernog planinarskogdoma Studlhutte na visini od 2 800 metara, jedemosendviče iz naših ruksaka, krijepimo se vodom shrvatskih izvora, a ni naša žuja nije loša. Dvotrećinskomvećinom donosimo odluku da idemo dalje. Cilj nijenedostižan, ali je letvica sada visoko postavljena - na3 400 metara. Ledenjak je pred nama, a s vremenomda stignemo prije mraka smo na knap, premda namMario kaže da je do mraka važno samo dokopati sestijene.Uvjerili smo se na svojoj koži da priče o visinskoj bolestinisu izmišljotina, a i snage je sve manje. Glavobolja ilagana vrtoglavica popratne su pojave. Nema putokazapreko ledenjaka pa put određujemo cepinima ispredsebe, ispipavajući moguće ledenjačke pukotine svedok nismo izašli na utabanu stazu koja nam ulijevalažnu sigurnost. Napredujemo sporo, u navezu koji jespor koliko i najsporiji član, na nezadovoljstvo brzih!Nakon iscrpljujuće borbe s raskvašenim snijegomi nedostatkom zraka, dokopavamo se sigurnostisuhe stijene. Raskopčavamo navez i uspinjemose uz stijenu. Sada ne ide bez pomoći ruku, a napotrebnim mjestima osiguranje su nam čelične sajle -predimenzionirane, tako da ulijevaju potrebnu psihičkustabilnost. Pogledi sada sežu u provalije i po nekolikostotina metara duboke, na samo korak od našeg puta.Potrebno je malo vremena za privikavanje na takavokoliš, a sajle su tu da nam omoguće to vrijeme....Rukama i nogama po hrpi kamenja, lijevo i desnoprovalije od nekoliko stotina metaraNakon 3,5 sata, vremenu točno predviđenom zauspon, stižemo do nevjerojatnog mjesta - planinarskogdoma, hotela, restorana, bez tekuće pitke vode, beztuševa, s nezamjenjivim pogledom s terase na okolnealpske vrhove pa i na naš cilj, vrh Grossglockner. S togmjesta čini se tako blizu, kao da bi ga rukom moglidohvatiti...Nevjerojatan planinarski dom, kuća u Austriji nanajvećoj visini, na 3 454 metara - strašno! Erzherzog-Johann-Hutte, ili “adlersruhe” (orlovo gnijezdo)!Ne samo što ovdje možete prespavati za samo 14eura, već iz kuhinje dopiru mirisi svježe hrane, kojagodi našim osjetilima. Naši sendviči mogu čekati, jervruća juha krijepi, a gulaš puni baterije, a za desertkompot, mmm… A kakav bi to bio užitak, kakvo bito bilo zadovoljstvo kada se ispenjanih 3 454 metaranadmorske visine ne bi proslavilo hladnim pivom. Nicijena od 4,5 eura nije nepremostiva!Odlazimo na počinak, jer buđenje novog dana je neštošto je na planini poseban osjećaj. Zbog manjka zrakau previše toploj spavaonici s dvadesetak planinara,uz šuškanje opreme, neki nisu mogli spavati, a drugi,koji vjerojatno nisu ovdje prvi put, nisu se dali smetatii bezbrižno su rezali, što je uz zvukove vjetra dobroispunilo tišinu planine.Jutro je prekrasno, a mi smo malo nervozni. Kako seobući, jer vani je svježe, a dan će biti sunčan? Planinuse ipak ne smije podcijeniti, treba poštovati njenućud pa svi oblačimo planinarske jakne, uz obveznuopremu; kacigu, rukavice, alpinistički pojas, dereze,cepin, uže. Kuda s vodom? Ona je najvažniji dioopreme. Naravno, i fotoaparat, bez kojeg se ne ide.Krećemo u navezu preko mekanog raskvašenogsnijega. Led ledenjaka izmiješan je sitnim kamenjem- ledeni kamenjar! Padina ispod nas nije bezazlena,njeno dno nestaje iza ruba, a dubinu možemo samonagađati: 30-100, 300 metara?! U svakom slučajupreviše i zato oprezno ispipavamo svaki korak - držili.Dolaskom do stijene, skidamo dereze i ostavljamocepin, jer nam dalje ne trebaju. Prepisujemo to odbrojnih planinara ispred nas, penjemo po stijeni,a navez osiguravamo tako da uže omotavamo okočeličnih šipki koje su zabodene svakih desetakmetara. Po toj hrpi kamenja u Alpama, koja baš nijenajsigurnija, koristimo ruke i noge. Lijevo i desnosada su provalije od nekoliko stotina metara i to jesmjer kojim još nismo spremni poći. Ponekad ne trebapreviše informacija i stoga za pripremu penjanja lutanjeinternetom može dati pogrešne informacije. Mjestokoje je u većini napisa označeno kao najopasnije,nama se nije takvim činilo, ali neka druga jesu. Uzzapetljavanje užeta oko stijena, hodanje u navezu iosiguravanje supenjača po stijeni, doslovce smo učilikorak po korak. Više na svojim pogreškama, nego odbrojnih vodiča koji su vodili grupe.Osvojili smo vrh… a sada se treba sigurno spustitiCilj je napokon pred nama. Stigli smo! Ali, na vrhu jegužva. Tu je, naime, još četrdesetak planinara i svise žele slikati, što traje i pomalo umanjuje osjećajzadovoljstva zbog dostignuta cilja. Zapravo, na polasmo puta, jer treba se i spustiti, sigurno sići. To je, upravilu, opasniji dio planinarenja, u što smo se uvjerili.Naime, nakon spusta niz stjenoviti dio, koji smosvladavali raznim tehnikama i stilovima, dolaskomdo ledenog dijela, obuvamo dereze i odlučujemoprvi dio, gdje je to moguće, osiguravati preko za topripremljenog sidrišta. Premda se to čini jako sporim idruge ekipe nisu koristile takvu metodu, već u prvomkoraku se isplatilo. Prvi u navezu zagrabio je u praznoi počeo kliziti niz kosinu, prijeteći da će pokupitinavez ispod sebe. Ostatak ekipe je to profesionalnozaustavio, kao da to radimo svaki dan. Sljedeći koracisu bili posebno odmjereni i oprezni i sve je prošlobesprijekorno. Nakon odmora kod doma, nastavilismo spust s planine ovoga puta malo atraktivnijimsmjerom, što se isplatilo zbog dobrih fotografija.Na kraju smo doista iscrpljeni došli do našegautomobila, točno na vrijeme, jer su počele padatiprve kapi kiše.Mi, lipički elektraši popeli smo se na 3 800 metaravisine! Kamo ćemo dalje?<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 3
ZABAVAKRIŽALJKAOdgonetka križaljke iz prošlog broja (vodoravno):Jasmin Stavros, Edmund Hillary, Arild, Eleanor, nard, Troms, Z(vonko)L(etica), J, natrapati, i, Asa, autonoman, C(iril) K(osmač), ispod, Don,Quentin, drvar, ušenac, južina, EAR, Teheranac, S, OSU, procesi, raspra,otarak, urat, V. sirila, S, Iton, Eunika, ale, Au, umnost.60 <strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong>
MALI KULINARSKI ATLAS SVIJETA (69)JEMENPutuje i kuha: Darjan ZadravecU sljedećem nastavku: SalvadorArapska tradicija safričkim štihomRepubliku Jemen (al-Gumhuriya al-Yamaniya; približno21 milijun stanovnika), smještenu na krajnjemjugozapadu Arapskog poluotoka (jugozapadna Azija)između Crvenog mora i Adenskog zaljeva, pretežnonastanjuju Jemeniti arapskog govornog područja, kojisu vjerski i kulturno podijeljeni između sjevera (šiiti)i juga (suniti).To područje, koje karakterizira tropska pustinjska klima,još oko 2000. godine pr.n.e. naselili su semitski narodi, atijekom proteklih stoljeća Jemenom su vladali Etiopljani,Perzijanci, Arapi i Turci, dok su Britanci polovicom 19.stoljeća osvojili veliki lučki grad Aden.Šezdesetih godinama 20. stoljeća proglašene sudvije nezavisne jemenske države: u sjevernimdijelovima 1962. državnim udarom svrgnut je imamati uspostavljena Arapska Republika Jemen (SjeverniJemen), a tri godine kasnije u južnim dijelovimaNarodna Republika Jemen (Južni Jemen). Ubrzo potom,obje su države bile zahvaćene unutrašnjim sukobima,građanskim ratom i državnim udarima, uz učestalemeđusobne sukobe.Pregovori o ujedinjenju uspješno su okončani 1990.godine, ali uslijedila je velika kriza te ujedinjenedržave nakon međunarodne izolacije kojom je Jemenkažnjen zbog svrstavanja uz Irak u Zaljevskom ratu.Kriza je obnovila i unutrašnje napetosti i građanskirat, a proglašeno odcjepljenje Južnog Jemena (1994.)poništeno je vojnom intervencijom. Te je godine,promjenom Ustava u zemlji, uvedeno šerijatsko pravo.Jemenska kuhinja uvjetovana je relativno skromnimprirodnim mogućnostima proizvodnje hrane(prevladavaju sirak, pšenica, ječam, krumpir, naranče,banane, datulje, marelice, breskve te uzgoj ovaca,koza, goveda i peradi) s iznimkom bogatog ulova riba.Temelji se na arapskoj tradiciji uz poneke autohtoneafričke elemente iz obližnje Eritreje, Etiopije i Somalije.MELON BAAL CANAF (Dinje punjene mesom)Sastojci: 3 male dinje, 1/3 šalice ulja, 3 šalicenasjeckanog sirovog pilećeg ili purećeg mesa,žličica soli, 2 šalice nasjeckanog mladog luka,1/3 šalice nasjeckanog peršina, ¼ šalicesvježeg limunova soka i 2 šalice kuhane riže.Priprema:Dinje prerežemo na pola, izvadimo sjemenke, akuharskom lopaticom (ili većom žlicom) odvojimomeso od kore da dobijemo izdubljene polovice poputposudica, a meso dinje usitnimo. U tavici zagrijemoulje i popržimo meso da dobije boju, dodamo soli nastavimo pržiti dok meso nije potpuno pečeno ilipribližno 15 minuta. Umiješamo luk, peršin i limunovsok i dalje pirjamo dok luk ne omekša. Skinemo s vatrei ohladimo.U ohlađeno meso dodamo rižu i time napunimoočišćene polovice dinja. Po vrhu rasporedimo približnojednu šalicu usitnjenog mesa dinje. Punjene dinjestavimo u vatrostalnu posudu i u pećnici zagrijanoj na200 o C pečemo približno 20 minuta. Poslužimo vruće.YEMISER W’ET (Pikantni gulaš s lećom)Sastojci: 1 šalica suhe smeđe leće, 1 šalica sitnonasjeckanog luka, 2 režnja zgnječena češnjaka, ¼začinjenog maslaca kebbeh* , 1 žlica berbere **, žličicakumine, 1 žlica mljevene slatke crvene paprike, 2šalice sitno nasjeckane rajčice, ¼ šalice koncentratarajčice iz tube, 1 šalica juhe od kuhanog povrća ili vode,1 šalica mladog graška (ili iz konzerve).Priprema:U tri šalice kipuće vode stavimo kuhati prethodnoopranu leću i kuhamo na umjerenoj vatri približno polasata, odnosno dok leća ne omekša. Prema potrebi,dodamo vodu. U međuvremenu na začinjenommaslacu kebbeh popržimo luk i češnjak toliko da lukpostane proziran. Dodamo berber, kuminu, papriku ipirjamo još nekoliko minuta uz povremeno miješanjeda ne zagori.Umiješamo nasjeckanu rajčicu i koncentrat rajčice tepirjamo daljnjih 8 -10 minuta. Dodamo čašu ujuškaod povrća (ili vode) i zakuhamo. Umiješamo kuhanu iocijeđenu leću, dodamo grašak i kuhamo približno petminuta. Dodamo sol i papar po okusu.---------------* Kao zamjenu možemo upotrijebiti obični maslacna kojemu lagano popržimo malo nasjeckanog lukai češnjaka, naribanog svježeg đumbira, mljevenekurkume, kardamoma i cimeta te naribanog muškatnogoraščića.** Ljuta smjesa više začina: čili, đumbir, češnjak,korijander, piment, zrna rute i ajowana.HAWAIJ (tradicioonalni začinska mješavina)Sastojci: 6 ½ žlica crnog papra u zrnu, ¼ šalicesjemenki kumine, 2 ½ žlice sjemenki korijandera, 1 ½žlice zelenih komuški kardamoma, 1 ½ žličice cijelihklinčića, 3 ½ žlice mljevene kurkume.Priprema:Sve sastojke, osim kurkume, stavimo u tavicu i pržimoih bez ulja nekoliko minuta. Ohladimo i smeljemo umlincu za kavu ili usitnimo u mužaru. Dodamo kurkumu,dobro izmiješamo i spremimo u posudicu za začine kojudržimo na hladnom i tamnom mjestu.Tom začinskom smjesom, koja se tradicionalnoupotrebljava u jemenskoj kuhinji, možemo natrljatimeso za roštilj, perad, morske plodove i povrće ilizačiniti juhe, variva, umake, rižu i slično.<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ <strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong> <strong>2010.</strong> 61
PUTOPISLUKSEMBURGMarina KelavaOvdje sedobro zarađujeTek pokoji prosjak i ulični svirač na ulicamaLuksemburga podsjećaju da se i tu negdje skrivajuparalelni svjetovi, gdje nije sve tako uredno iobdareno blagostanjemNakon više od pola godine u Južnoj Americi, životme odveo na sjever Europe, u jednu od najmanjiheuropskih država - Luksemburg. Nemaju dobrenogometaše ni tenisače, nemaju obalu ni sapunice,pa kao i većini drugih stanovnika Hrvatske, i meni jeLuksemburg nepoznato područje.Pogled iz zraka otkriva zelene brežuljke i mnogobrojnevjetrenjače, a avion je toliko mali da je jasno da idemou vrlo malu zemlju. Slijećemo u glavni grad Velikogvojvodstva luksemburškog, koji ima samo 90 tisućastanovnika.Vjerojatno je da nema veće razlike od one između JužneAmerike i ove državice, na čelu koje je Veliki vojvodaHenri. Od kontinenta, koji obilježava posvemašnji kaosi siromaštvo, do ovog davno završenog društva, gdjeje svaku kreativnost ubila organizacija.- Dođe mi da se ubijem nakon 20 godina života ovdje,žali se taksist Crnogorac, a skoro neplanirano saznajemviše o samoubojstvima.U obilasku Luksemburga prelazimo preko mosta Velikevojvotkinje Charlotte.- Na ovom je mostu podignuta visoka ograda, jer jeranije bio najpopularnije mjesto u Luksemburgu zasamoubojice. Ljudima koji žive ispod mosta bilo jenezgodno, morali su stalno obnavljati krovove, kaževodič Joe Pfeiffer mrtav-hladan. Joe radi u Nacionalnomstatističkom uredu pa tako saznajemo da je upravoskok s visine najpopularniji način samoubojstva uLuksemburgu.Prema MMF-u i Svjetskoj banci, Luksemburg je zemljas najvećim BDP-om po glavi stanovnika u svijetu, aliunatoč tomu, i ovdje se ljudi ubijaju. Novac očito ipaknije sve.Commutersi rade u Luksemburgu, a navečer sevraćaju u Njemačku, Belgiju, FrancuskuU starom središtu grada koji je na UNESCO-vom popisusvjetske baštine zbog negdašnje važnosti njegovihutvrda, prevladavaju ljudi u odijelima. Stolci restoranai kafića na ulici preko dana zjape prazni, svi su prekomosta i zarađuju. Trgovine se zatvaraju već u 18 sati.Luksemburg preko dana ima čak 140 000 stanovnikaviše. To su takozvani commutersi koji dolaze ovdjeraditi, a navečer se vraćaju u Njemačku, Belgiju,Francusku. U radijusu od samo šezdesetak kilometarasmješteni su, naime, njemački grad Trier, francuskiMetz i belgijski Arles.U gradu Luksemburgu mjesečni najam za garsonijerustoji 800 eura pa se, s obzirom na troškove života,mnogima više isplati stanovati u susjednim državamai putovati na posao.Moto im je: „Želimo ostati ono što jesmo“, a plakatiturističke zajednice zazivaju: „Hot city, cool country“.Slogani kao da se međusobno pobijaju. Teško da ćeitko Luksemburg proglasiti „cool“ zemljom, ali jesigurno da se ovdje dobro zarađuje.Međunarodni sud pravde iz drugog uglaLuksemburg je od početka dio Europske unije, odnosnobio je dio još i Europske zajednice za čelik i ugljen,koja je preteča Unije. Otac ideje ujedinjene EuropeRobert Schuman rođen je ovdje pa nije neobično da jeLuksemburg dobio svoj dio institucija gdje se, također,dobro zarađuje.Europski sud pravde je osnovan još 1952. godine. Dabiste shvatili što je europska administracija, dovoljnoje malo proučiti brojke iz spomenutog Suda u kojemradi 61 sudac. Na 61 suca dolazi još tisuću zaposlenogosoblja te još skoro nevjerojatnih tisuću prevoditelja.Sve odluke se prevode na sve službene jezike Europskeunije. Znači, svakim novim ulaskom u Europskuuniju zapošljava se sve više i sudaca i prevoditelja.Ravnopravnost jezika jest veliko dostignuće Europskeunije, ali čini se da rasteže birokraciju u neviđenesfere.Suci imaju mjesečnu plaću od 20 tisuća eura, dokzaposlenik press službe ima recimo četiri tisuće eura.U zgradurini koja ima i dva tornja blizanca je restoranza zaposlenike, gdje je ručak puno jeftiniji nego ugradskim restoranima. Kava u sudskom kafiću je samo50 euro centi, dok u gradu stoji 2,50 pa do 4 eura. Baškao u našem Saboru, gdje oni koji dobro zarađuju još ijedu s popustom na račun poreznih obveznika.Od financijskih poslova 28 posto BDP-aU blizini Suda su još dvije institucije: Europskainvesticijska banka te Europska statistička agencijaEurostat. Europske su institucije ugurane među raznefinancijske institucije s druge strane onog mostasamoubojica. Cijela je tu gomila zgrada - novih,velikih i ružnih nakupina betona i stakla, mjesto gdjeLuksemburg zarađuje svoje blagostanje, jer 28 postoBDP-a dolazi od financijskih poslova.Poslovni ljudi Luksemburga nisu razmaženi, čini se.U Luksemburgu nema metroa ni tramvaja, ali postojiprojekt gradskog bicikla. Pola sata besplatno, a ondapo jedan euro za svaki sat. Gradski bicikli voze se iu štiklama i u odijelima, biciklističke staze svugdje suoznačene, a bicikl je doista prikladan za ovaj zapravomali grad.Schengen - simbolično mjesto susreta nekolikoeuropskih zemaljaNa dvadesetak kilometara od grada, među vinogradimazasađenim po brežuljcima, nalazi se Schengen - gradićod 500 stanovnika poznat po sporazumu o ukidanjumeđusobnih granica, koji su 1985. godine državni tajniciFrancuske, Njemačke i zemalja Beneluxa potpisali nabrodu „Princesse Marie Astrid“ na rijeci Mouselle.Njemačka je preko puta rijeke, Francuska nekolikostotina metara niz cestu, a Belgija je pedesetakkilometara zapadno. Schengen je zato i izabran zapotpisivanje sporazuma kao simbolično mjesto gdje sesusreće nekoliko europskih zemalja. Lokalcima je todobro došlo, sada imaju turiste koji dolaze u posjet paimaju komu prodavati svoja vina.Ta stiješnjenost između Francuske, Njemačke iBelgije ostavilo je ovoj zemlji u naslijeđe tri službenajezika - njemački, francuski i luksemburški (vuče nanjemački). Na ulicama glavnog grada najviše se možečuti francuski. Na ulicama, gdje tek pokoji prosjak iulični svirač podsjećaju da se i tu negdje skrivajuparalelni svjetovi, gdje nije sve tako uredno i obdarenoblagostanjem.<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ<strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong><strong>2010.</strong>
<strong>HEP</strong> VJESNIK BROJ<strong>235</strong> (275), <strong>kolovoz</strong><strong>2010.</strong>
<strong>235</strong>/275IMPRESUMIZDAVAČ: HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d. ,SEKTOR MARKETINGA I KORPORATIVNIH KOMUNIKACIJA,ULICA GRADA VUKOVARA 37, ZAGREBDIREKTOR SEKTORA: MIHOVIL BOGOSLAV MATKOVIĆ,e-mail: mihovil.matkovic@hep.hrGLAVNI UREDNIK I RUKOVODITELJ ODJELA ZA INTERNO INFORMIRANJE:ĐURĐA SUŠEC, e-mail: durda.susec@hep.hrNOVINARI: DARKO ALFIREV, TATJANA JALUŠIĆ, LUCIJA MIGLES, JELENADAMJANOVIĆ, TOMISLAV ŠNIDARIĆ (ZAGREB), MARICA ŽANETIĆ MALENICA(SPLIT: 021 40 56 89), VEROČKA GARBER (SPLIT: 021 40 97 30), IVICATOMIĆ (RIJEKA: 051 20 40 08), DENIS KARNAŠ (OSIJEK: 031 24 40 90)FOTOGRAFIJA: IVAN SUŠECGRAFIČKO OBLIKOVANJE: PREDRAG VUČINIĆTAJNICA: MARICA RAK, ADMINISTRATOR: ANKICA KELEŠTELEFONSKI BROJEVI UREDNIŠTVA: 01 63 22 103 (GLAVNI UREDNIK),01 63 22 738, 01 63 22 106, 01 63 22 445 (NOVINARI),01 63 22 202 (TAJNICA), 01 63 22 819 (ADMINISTRATOR)TELEFAKS: 01 63 22 102TISAK: KERSCHOFFSET ZAGREB d.o.o., JEŽDOVEČKA 112, ZAGREB
Change language