10.07.2015 Views

POLJICKO - OMISKI KRAJ U PROSLOSTI I DANAS.pdf - Škola ...

POLJICKO - OMISKI KRAJ U PROSLOSTI I DANAS.pdf - Škola ...

POLJICKO - OMISKI KRAJ U PROSLOSTI I DANAS.pdf - Škola ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

POLJIĈKO - OMIŠKI <strong>KRAJ</strong> UPROŠLOSTI I <strong>DANAS</strong><strong>Škola</strong> primijenjene umjetnosti i dizajna, ZagrebPROJEKT U POVODU OBILJEŢAVANJA DANAPOLJICA, travanj - svibanj 2011.Prezentaciju pripremila: Smiljana Lazić Marinković, prof.


Poljiĉka kneţevina - katuni‣ Na području Poljičke kneţevine nije bilo gradskih naselja već se onodijelilo na tri plemena (bratstva): Tješimiriće, Limiće i Kremenikane.‣ Svako pleme se dijelilo na sela i katune: ukupno 12 katuna i 20 sela.


Peĉat poljiĉkoga društva‣ Mali peĉat‣ Veliki peĉat• Najstariji poljiĉkipeĉat na sebi jenosio likovemladog mjeseca izvijezde Danice.• Novi poljiĉki peĉatnosi lik SvetogaJure i natpis iz1500. godine:Sigillum s. GeorgiProvinciae PoglicoPoglize (Peĉat Sv.Jure pokrajinePoljica).


Poljiĉki par u narodnoj nošnji• Poljičani su ponosnigorštaci, ljudi priprostai ĉestita duha, ljudiĉasti i poštenja.• Svoju Kneţevinu –Kneţiju Poljiĉani su sponosom zvaliPočtovanomopćinom ili župom.‣ Poljički par saStatutom ispredMuzeja Poljica uGatima.


Mila Gojsalić• Mila Gojsalić, opjevanaheroina iz Poljica,podrijetlom je iz sela Kostanjau kojem i danas ţive Gojsalići.• Bila je vrlo mlada u trenutkuherojske smrti. Ţivjela je uvrijeme poraza na Mohaĉu i uvrijeme tragiĉnog stradanjahrvatskoga plemstva.• Mila Gojsalić je 1530.,oskvrnutog djeviĉanstvanakon noći provedene uturskom ĉadoru, umjestoţivota u sramoti i laţi izabralasmrt. Pred zoru je u zrak diglaburutanu i u smrt odvelavojskovoĊu Ahmed-pašu iĉitav turski vojni logor.‣ Meštrovićev spomenik MiliGojsalić


Mila Gojsalić • O Mili Gojsalić,spasiteljici svojih Gatai ĉitave Poljiĉkekrajine, nema stvarniharhivskih potvrda, alipostoji bogatadokumentacija unarodnom pamćenju.• Opjevao ju je AugustŠenoa, operu o njojskladao je JakovGotovac, a njezin likisklesao je IvanMeštrović.‣ Milia Gojsalić, na hridipoviše Zakučca, bdijenad kanjonom Cetine iOmišom.


Gata – centar Poljiĉke republike• Gata su malo mjesto smješteno u samome srcu Poljica.• Nalazi se ispod planine Mosor, nedaleko od rijeke Cetine, a od grada Omišaudaljeno je 6 kilometara.• Gata su u svojoj povijesti imala znaĉajnu ulogu u Srednjoj Dalmaciji. Bila suglavni centar Poljičke Republike.• Najstrašniji dan u povijesti Poljica dogodio se u Drugome svjetskom ratukada su ĉetnici napali i masakrirali neduţne ljude u selu.• Pokolj u Gatima naziv je koji se koristi za masovna ubojstva ţiteljapoljiĉkog sela Gata poĉinjena 01. i 02. listopada 1942.• Pokolj je poĉinila ĉetniĉka formacija Mane Rokvića, ĉije su snage bile dioDinarske četničke divizije, a uz logistiĉku podršku talijanske divizijeSassari.• Pokolj je izveden u znak odmazde zbog podrške koje su ţitelji Gata iobliţnjih sela pruţali dalmatinskim partizanima u njihovoj borbi protivTalijana.• Sela su u potpunosti opljaĉkana i spaljena, a gotovo svi od ţitelja koji nisuuspjeli pobjeći ubijeni su.• Prema razliĉitim podacima, ubijeno je 95 osoba (od kojih osmero djece).• Gata danas administrativno pripadaju gradu Omišu.


Omiški distrikt –Omiško kneštvo


Omiški distrikt -Omiško kneštvo• Omiški distrikt (Omiškokneštvo), ograniĉeniteritorij pod upravomomiškoga knezakaštelana.• Zbog svojegageografskog poloţajaOmiš je bio vaţna toĉkana razmeĊi zaleĊa i mora.• Bio je pod razliĉitimvrhovništvima: hrvatskihplemiĉkih porodica,hrvatsko-ugarskihkraljeva, bosanskihkraljeva, Venecije iAustrije, ali uvijek spriznatim posebnimustrojstvom.• Od 1444.-1797. Omiš jepod mletaĉkom, a potompod austrijskom upravom.


Omiški gusari• U srednjem vijeku, tijekom XII. i XIII. stoljeća, gradom suvladali knezovi Kačići koji su dopuštali gusarenje omiškihgusara.• To je bio povod za uĉestale ratove te sklapanje sporazuma,koji su ĉesto završavali plaćanjem danka Omišanima za mirnuplovidbu.• Medutim, svaki mir s omiškim gusarima bio je kratka vijeka pasu protiv njih povedena i dva kriţarska rata.• Prvi rat, koji je završio pobjedom gusara, poveo je papaHonorije III. 1221. godine, a radi napada na kriţare koji suplovili prema Palestini.• Drugi kriţarski rat, koji Omišani gube, poveli su Mleĉani 1286.i 1287. godine, a oznaĉio je kraj moći knezova Kaĉića injihove vladavine u gradu Omišu.


Omiška strijela• Omiški gusarikoristili subrodove navesla,omiškestrijele.• Jedna odnajvaţnijihkarakteristikaomiškihstrijela bila jeplitki gaz kojiim jeomogućavaobrzupokretljivost.


Omiški gusari• Omiški gusari su koristili brodove na vesla , omiškestrijele, odliĉnih karakteristika.• Jedna od najvaţnijih karakteristika omiških strijela bila jeplitki gaz koji im je omogućavao brzu pokretljivost, a istotako i uĉinkovito povlaĉenje u korito rijeke Cetine, usluĉaju opasnosti.• U koritu rijeke Cetine, na samom ulazu u more, omiškisu gusari sagradili podvodni zid koji je bio neobiĉnovaţan. Taj podvodni zid (Mostina) nije se vidio glede jebio pod vodom, a imao je samo jedan otvor koji je bioprilagoĊen omiškim brodovima i koji se mogao zatvoritilancima, tako da bi se neprijateljski brodovi tu nasukali,ako bi ih pokušali slijediti.


Omiški gusari• Gusarsku povijest zorno predoĉuju gradske tvrĊave:Mirabella (Peovica) i Starigrad (Fortica).• S Peovice se moţe vidjeti cijeli Omiš, a s Fortice cijeliBraĉki kanal, otoke Braĉ, Hvar i Šoltu, Srednja Poljica iušće rijeke Cetine. Za gusarenje to je bilo vaţno jer se sjednoga mjesta moglo nadzirati veliko podruĉje na kopnui moru.• Omiški gusari su napadali na papinske galije i trgovaĉkebrodove moćne Venecije, Dubrovnika, Kotora, Splita,...


Omiš 1830.‣ F. Karacszay, Veduta Omiša, oko 1830.


Omiška dukala - 1579.• Godine 1315. knez Juraj II. Šubić izdao je Omišanimaprivilegij kojim regulira ureĊenje zajednice na ĉelu saknezom ili kapetanom.• 1444. Omišom i Poljicima zavladala je Venecija.• 1573.Omišanima su ograniĉene dotadašnje privilegije.• Godine 1579. općinski su poslanici uspjeli u Senatupotvrditi prijašnji privilegij, što je ovjekovjeĉenoOmiškom dukalom.• Ova je povelja, osim ekonomske vaţnosti za Omiš,jedan od najstarijih primjera portretne minijature uHrvatskoj.• Povelja je oslikana likovima Ivana Primojevića i VickaDeškovića, općinskih poslanika u Senatu.


Omiška dukala


Poljiĉko - Omiški krajPREPOZNATLJIVOST


Poljica - naziv • Poljica u osnovi imaimenicu polja sa znaĉenjemravno zemljište, ravnica,pogodna za obradu iproizvodnju hrane• Upravo na dalmatinskom,izrazito brdovitom dijeluHrvatske, gdje postoje poljau kršu, karakteristiĉne sumale površine plodnezemlje (pasike), koje suograĊene suhozidinamakoje spreĉavaju spiranjeplitkog površinskog tla, tzv.krajolik zatvorenih polja.‣ Vrtovi u kamenjaru: vinovaloza i maslina, Blato naCetini


Terase polja uPoljicima• Glavna zanimanjastanovništva bila supoljodjelstvo istočarstvo.• Na terasama polja ublizini kuća Poljiĉani suuzgajali gotovo sve:pšenicu, pir, raţ, bob,leću, slanutak, kukuruz,krumpir, duhan, ĉešnjak,ljutiku, kupus i raštiku, aod voća bajame, smokve,trešnje i breskve.‣ Terase polja u Poljicima


Ekstenzivnostoĉarstvo• U Poljičkim katunimastoku sitnog zuba uzgajalesu sve obitelji i vodile naispašu u blizini sela, nazajedniĉkim seoskim iliopćinskim površinama.• U svakoj kući u Poljicin, ‘diviše, ‘di manje, vidi seovoga ili onoga blaga...Obično svak pazi svojeblago... Sva čeljad, kojapazi blago, zove sečoban... (FraneIvanišević).‣ Stado kraj Novih Sela


Vršidba na gumnu• Ţito se vršilo nagumnu u blizinikuća. Po nekolikokuća koristilo jeisto gumno.• Gumno (guvno)je zaravnjeniprostor kruţnogoblika spodlogom odnabijene zemlje iliod kamenihploĉa.‣ Vršidba nagumnu, Blato naCetini


Soparnik (zeljenik, uljenak, prisna)• Staro jelo soparnik datira još iz vremena prije Turaka, a pripremali su ga udalmatinskim Poljicama. Izvorno se priprema na okruglim drvenim ploĉama ipeĉe na kominu.• Soparnik je jednostavno jelo pripremljeno od namirnica koje su svakomdomaćinstvu bile dostupne: brašno, blitva, crveni luk - kapula, maslinovoulje, ĉešnjak i najjednostavnije tijesto.• Poljički soparnik uveden je u Listu zaštićenih kulturnih dobaraRepublike Hrvatske• Soparnik je u prošlosti bio posno, soparno - suhoparno jelo, koje sepripremalo u dane posta, Veliki petak, Badnjak i uoĉi blagdana Svih Svetih.• MeĊutim pripremao se i za teţake, za poĉastiti gosta i prijatelja, a danas gaPoljiĉani nude u sveĉanim prigodama, pa je soparnik postao znak i simbolstare Poljiĉke republike.• Soparnik se priprema i na prostorima koje su Poljiĉani dobili za zasluge uborbama protiv Turaka i naselili ih poslije njihova odlaska (dijelovi Sinjskekrajine), a tu tradiciju su prenijele i ţene iz Poljica koje su udajom otišle udruga sela, pa se soparnik priprema, primjerice, i u Brelima.


Soparnik‣ Priprema se nasiniji (okruglomstoliću). Razvukuse dvije koretijesta, nadjenusjeckanom blitvomi crvenim lukom ipeku na kominupod ţeravom ipepelom. Ispeĉenisoparnik premaţese maslinovimuljem i ĉešnjakom.‣ Soparnik, Blato naCetini


Ognjište• U bronzinu navišenomna komoštre kuhale suse soĉivice (bob,slanutak, leća, grah),mišanca (divlje zelje),raštika (rašćika), pura(kukuruzna kaša), a zaboţićni ruĉak kiseli kupussa suhim i svjeţimmesom.‣ Kuhanje na ognjištu:bronzin navišen nakomoštre


Granice Poljica• Granice Poljica prirodno su odreĊene dvjema tekućicama: Cetinomi Ţrnovnicom, te morskom obalom,• proteţu se od ušća Cetine kod Omiša do ušća Ţrnovnice kodStobreĉa (dio granice vezan uz morsku obalu),• od Ţrnovnice preko planine do Trilja, te natrag uz Cetinu do ušća.


Stabilnost granicaDuga povijest Poljica nema velikih junaštava isukoba.Stabilnost granica odraz je poljiĉke mudrostiu pobjeĊivanju sporova i sukoba sasusjedstvom.


Cetina


Cetina• Rijeka Cetina izvire u podnoţju Dinare, kod Vrlike. U Jadranskomore utjeĉe kod Omiša. Duga je 100,5 km.• U gornjem toku, kraj Hrvaca i Sinja, nalazi se umjetno Peručkojezero.• Nizvodno od Trilja Cetina stvara kanjonsku dolinu, a u donjemtoku vodopade Veliku i Malu Gubavicu.


• Peruĉko jezero jeumjetna akumulacijanastala izgradnjom branePeruĉa na rijeci Cetini.Izgradnjom braneregulirana je sezonapoplava za Hrvataĉkopolje i Sinjsko polje, terad hidroelektranaPeruĉa, Đale, Zakuĉac iKraljevac.• Hidroelektrane Zakuĉac iKraljevac elektriĉnomenergijom opskrbljujuOmiš i njegovo širepodruĉje.• Ribolov je razvijen, alisamo za sportske irekreacijske svrhe.Peruĉko jezero


Kanjon Cetine• Cetinjski dubokikanjon je vjerojatnonajpoznatiji ponjemaĉkom filmu"Winnetou". Prizor izfilma je snimljen kod"Tisnih stina" gdje jekanjon rijeke jakouzak.‣ Kanjon CetineizmeĎu Blata iZadvarja.


• Rafting na Cetini trajeizmeĊu 3 i 4 sata, na 9 kmdugom dijelu rijeke, odsela Penšići do restoranaRadmanove mlinice,ukupnog pada 45 metara.• Raftingom u kanjonurijeke Cetine susrećete sei upoznajete s umjerenim ilaganim brzacima,dubokim mirnim jezerima,raskošnim pogledom naobale obrasle bujnomvegetacijom koja nanekoliko mjesta tvoritunele od isprepletenihgrana, impresivnimstijenama, spiljama...Rafting na Cetini


Omiš na ušću Cetine


Obala• Morska obala najĉešće je šljunkovita, a na ušćuŢrnovnice i pjeskovita.• Obala je uglavnom niska, a samo na dvalokaliteta strmo pada prema moru: ispod brdaVeliki Mutogras i istoĉno od Omiša.• Obala Podstrane slabo je razvedena.• Jedina izrazitija uvala nalazi se na ušćuŢrnovnice.


Obala istoĉno od Omiša


Obala zapadno od Omiša


Pjeskari• Pjeskari - brodovikoju su bili građeni iopremljeni tako dasu velikommetalnom "žlicom"vadili pijesak sa dnamora i pohranjivaliga u svoju utrobu.• Kasnije su gaprodavali, a koristiose u graĊevinarstvu.• Poznati su i Omiškipjeskari.


Dinarsko sredogorje


• Mosor je sloţenica odilirskih rijeĉi mol (brdo) isor (izvor), što bi znaĉilobrdo-izvor.• Prema nekimtumaĉenjima, današnjinaziv potjeĉe od latinskihrijeĉi mons d'or (zlatnaplanina).• Mosor je drevnim Ilirima,a zatim i Hrvatima davaosve nuţno za ţivot:pašnjake u planini tevodu sa izvora Jadra.• Doseljavanjem Hrvati suprihvatili ovo ime.Mosor - naziv


Mosor - geografska podjela• Mosor je planina u Dalmaciji. Proteţe se uz more, napotezu od Splita do Omiša. Najviši vrh je Veliki Kabal(1339 m), a jedan od posjećenijih vrhova je Vickov stup(1325 m). Na vrhu Sveti Jure (1319 m) nalazi seistoimena rimokatoliĉka kapelica.• Usprkos tome što ga opravdano smatramo primorskomplaninom, ne spušta se do mora, već izmeĊu njegovihjuţnih padina i Braĉkog kanala stoji pravilna kosa duţinegotovo 30 km, širine svega 2 km a visine 400-800 m krozkoju protjeĉe rijeka Cetina, koja je svojim tokom stvoriladvije planine: Poljičku planinu i Omišku Dinaru.


Vapnenac, koji je sastavni dioMosora, je sedimentna stijena koja jevrlo topljiva pod kemijskim utjecajemvode i ugljiĉnog dioksida.CaCO 3vapnenacZbog svoje topljivosti vapnenaĉke sustijene karakteristiĉne za krški reljef.


GraĊa Mosora• Mosor je tipiĉna zemljina boraZemljine bore nastaju podvlaĉenjemlitosfernih ploĉa pod djelovanjemmagme, gravitacije i topline.


Ţivotinjski i biljni svijet Mosora• Životinjski svijet : čovječjaribica - endemska mosorskagušterica, obični zelembač,siva gubavica, pepeljastiposkok, šarulja, ljutacrnokapica, obični modraš,pjegava crvenkapica, šarapoljarica, bjelouška, pjegavidaždvenjak, šumski miš, puh,smeđasta rovka, zec, jazavac,tvor, lisica, kuna, vuk, divljasvinja, muflon, divokoza,jarebica kamenjarka, fazan,gavran, sokol, jastreb i oraozmijar.• Biljni svijet :zelenika, trslja, žuka,mirta, smrika, busini,grab, hrastmedunac, crni jasen,maklen, rašeljika,smrdljika, drijen,bijeli grab, bijelijasen, tisa, gorskijavor, mušmulica,mokljavi likovac,planinski brijest,kadulja, smilje ipelin.


Ţivotinjski svijet Mosora• čovječja ribica• pjegavi daždvenjak• endemska mosorskagušterica


Biljni svijet MosoraBijeli grabHrast medunacZelenikaKadulja


Staza Svetoga Leopolda• Pouĉna staza kruţnoga oblika, zapoĉinje izavršava u Zakuĉcu, a nalazi se na trasinekadašnjeg puta koji je povezivao Gata,Zakuĉac i Brige.• Duţine je 2,6km, a na njoj su pomoćupostavljenih 10 informativno-edukativnih tabliprikazana prirodna i kulturna obiljeţja ovogakraja. UreĊeno je 11odmorišta te 5 vidikovaca.• Za sve ostalo što se moţe vidjeti i proĉitati naovoj pouĉnoj stazi treba izdvojiti 2,5 sata kolikotraje njen obilazak.


Staza Sv. Leopolda - Mosor


Juţna padina Mosora


25000200001500010000500001857.1880.1900.1921.1948.1961.1981.2001.70006000500040003000200010000Gornje Srednje DoljnjeDoljnji DolacSrijaneTrnbusiSrinjineTugareKostanjePodstranaDugi RatJeseniceStanovništvoDemografski razvoj od poĉetkaprošloga stoljeća do današnjih danagornje(1072)srednje(6075)doljne(13659)


Kretanje broja stanovništva Poljica od1857. do 2001. godine25000200001500010000500001857.1880.1900.1921.1948.1961.1981.2001.


Kratka povijest stanovništva• Ukupan broj stanovnika Poljica kontinuiranoraste – od 1869. do 2001.• Jedino se u poslijeratnom popisu 1948. javljablagi pad stanovnika.• 1969. obalna cesta (Omiš – Split), znaĉajnijenaseljavanje priobalja u Donjim Poljicama.• Od 1971. Zagora poprima depopulacijsko, apriobalje imigracijsko obiljeţje.• Prigorska naselja su gotovo u potpunostinapuštena, a odluĉujuće znaĉenje za raststanovništva u priobalju zadobiva turizam.


Udio stanovništva Gornjih, Srednjih i DonjihPoljica 2001. godinegornje(1072)srednje(6075)doljne(13659)


Prikaz broja stanovništva tri najveća mjestaGornjih, Srednjih i Donjih Poljica70006000500040003000200010000Gornje Srednje DoljnjeDoljnji DolacSrijaneTrnbusiSrinjineTugareKostanjePodstranaDugi RatJesenice


Suvremena kretanjastanovništva• Karakteristika posljednje etape poljičkogarazvoja je okupljanje stanovnika u obalni pojas(litoralizacija).• Obalna transformacija i pomorska orijentacijadanas smjenjuju izoliranost u prošlosti.• U planu je izgradnja Jadransko – jonskeautoceste, od Trsta do Iguomentise (Grĉka), teće prometni poloţaj ovoga kraja bitinezaobilazan.


Naselja• Sva su naselja sliĉna:• Izduţena uz obalu,• Zbijena uz prometnicu,• Stare kamene ulice i ceste,• Mali trgovi s crkvama i školama,• Prastara polja i maslinici ublizini.


Omiš


Duće• Donja Poljica• Općina DugiRat,• Ukupnostanovnika:1.640,• Zbijenonaselje podnoMosora,izduţeno uzobalu izmeĊuDugog Rata iOmiša.


Turizam• Miran odmor• Planinarenje po Mosoru• Rafting na Cetini• Dani degustacije vina


• Idealno zaone koji ţelemiran odmor.• Stjenovite išljunĉaneplaţe.• Nekolikomalihapartmana.• Nemanoćnogţivota.Turizam


Plaţe i apartmani


Kulturna baština• Ranokršćanska crkva, Gata• Šesterokutna krstionica, Gata• Crkva Sv. Ivana, Gata• Popi glagoljaši, Gata• Crkva Sv. Petra, Priko - Omiš• TvrĊava Fortica, Starigrad - Omiš• TvrĊava Mirabela Peovica, Omiš• Ţupna Crkva Sv. Mihovila, Omiš


Ranokršćanska crkva u Gatima


Šesterokutna krstionica uGatima


Crkva Sv. Ivana krstitelja - Gata


Popi glagoljaši • Stanovnici Poljica suHrvati i svoj jezikoduvijek zovu: hrvatski.Staro pučko pismo jepoljička bosančica, aglagoljicu gaje narodnipopovi glagoljaši, kojistoljećima "glagoljajuhrvatsku misu" (JureKaštelan).‣ Popima glagoljašima iglagoljici kao temeljuhrvatske kulture, 1989.podignut je spomenik uGatima, središtuglagoljaških Poljica.


Crkva Sv. Petra - Priko• Priko, na ušćuCetine, sastarohrvatskomcrkvom Sv.Petra iglagoljaškimsjemeništem, bioje kroz stoljećarasadištepismenosti inarodnoga duha.


Ţupna Crkva Sv. Mihovila -Omiš• Crkvu susagradili mjesnigraditeljipoĉetkom XVII.stoljeća, aobjedinjujeznaĉajke gotike,renesanse iranog baroka.


TvrĊava MirabelaPeovica• Najviša utvrdasrednjovjekovnog dijelagrada Omiša.• S tvrĊave se pruţapogled na cijeli diostaroga grada pa jesluţila kao izvidnica.


TvrĊava Fortica -Starigrad• Nalazi se nasamom vrhuomiške Dinare.• Svrha tvrĊavebila je obrana odneprijatelja, aprvenstveno jesluţila kaosklonište.


Knjiţevnost Poljica


Knjiţevnost Poljica• ANTUN MIHANOVIĆ, autor hrvatske himneLijepa naša (Horvatska domovina, 1835.), iakoje roĊen u Zagrebu, podrijetlom je iz Poljica.• MeĊu najvećim imenima hrvatskog pjesništva20. stoljeća nalaze se Poljiĉani:• DRAGO IVANIŠEVIĆ (Sumpetar - Jesenice)• NIKOLA MILIĆEVIĆ (Zveĉanj)• JOSIP PUPAĈIĆ (Slime)• JURE KAŠTELAN (Zakuĉac)


• Sin Poljičana, rođen uTrstu 1907. godine.• Hrvatski pjesnik,dramatičar, prevoditelj,slikar...• Neke pjesme napisao jezavičajnim govorom, a unjima donosi slike izdjetinjstva.• Drago Ivaniševićpreminuo je 1981. uZagrebu, a pokopan je uSumpetru.Drago Ivanišević


Drago Ivanišević - Moj did• MOJ DIDMoj se did sa zvizdom druţija,sa suncem i sa misecon,moj se did druţija s tovaron,i sa zmijon i s kozon se druţija.Moj se did s kišon druţija,sa svakin vitron,s mrazon i sa zviriman.Jerbo se moj did o’ ditinstva,o’ ditinstva vas zemlji naminija.I ka’ je bos na ledini zanimija,baba moja s očiman o’ jastreba,baba moja ni mogla raspoznat nikakonjegove noge meu ţilan o’ masline.I TAKO JE DID MOJ UZA BOGASTA.


Nikola Milićević • RoĊen je u Zveĉnju 1922.godine.• Pjesnik, prevoditelj,sveuĉilišni profesor.• U njegovim pjesmamaosjeća se sudbinska ljubavprema zaviĉaju i domovini:Čempres, Elegija za mojemrtve, Ţiva česma...• Vodi dijalog s rodnomgrudom i zaklinje pretke unju pretvorene,• Nikola Milićević preminuoje u Zagrebu, 1999.godine.


Josip Pupaĉić• Slime, 1928. - Krk, 1971.,• pjesnik i esejist, pripadnikgeneracije “krugovaša”.• Bavio se prouĉavanjemstarije hrvatskeknjiţevnosti te je u svojojpoeziji povezivaotradicionalno i moderno, aizrazito je prisutnonjegovo zaviĉajnodjetinjstvo - iz tog je spojanastala i njegovavjerojatno najpoznatijapjesma MORE.


More• i gledam more gdje se k meni penjei slušam more d o b r o j u t r o velii ono sluša mene ja mu šapćemo d o b r o j u t r o more kaţem tihopa opet tiše ponovim mu pozdrava ono sluša pa se smijepa šuti pa se smije pa se penje…• “Pupaĉićevo rodno Slime sakriveno je od mora jednimmanjim brijegom, na koji se on kao djeĉak ĉestouspinjao, moţda samo zato da vidi more. A to more, zadjecu iz Zagore, bilo je poseban doţivljaj, jer su gagledala kao nešto što je tako blizu, a opet tako daleko izagonetno.” (N. MIlićević).


Tri moja brataKad sam bio tri moja brata i jakad sam biočetvorica nas.Imao sam glas kao vjetar,ruke kao hridinesrcekao viganj.Jezera su me slikala.Dizali su mejablani...• Velik dio Pupaĉićevelirike inspiriran jetragikom obiteljskogţivota,• pjesma je nastalanakon što su trojicapjesnikove braćestradala u poţaru.


Moj kriţ svejedno gori• Evo me moj svijete, na raskršću iTvom i mom.Oprostimo se. - Ti plačeš.Moj kriţ svejedno gori.Udaljuješ se; bez pozdrava,bez riječi, bez Boga.I odlazim prema istoj nepoznatojZvijezdi.• Pupaĉić kao da je naslutio i vlastitizavršetak. Njegovi stihovi, nastalikratko prije tragiĉne smrti (poginuo jeu avionskoj nesreći na otoku Krku,zajedno sa suprugom i kćeri), djelujuzastrašujuće proroĉanski...


Jure Kaštelan• Dana 18. prosinca1919. godine, uZakuĉcu pokrajOmiša, rodio seJure Kaštelan.• RoĊen je u slavnojstarohrvatskojPoljiĉkoj kneţevini,u vremenu kada suu knjiţevnosti,osobito upjesništvu, vijalivjetrovimoderniteta.• Upravo će te dvije odrednice- prostor i vrijeme, i sve onošto one sa sobom i u sebinose - biti uzori, izvorišta ikonstante Kaštelanovepoezije.


Jure Kaštelan• Sve pjesme što ih pjevam, sve riječi što ih kaţem,sve kuda hodam, sve što me u korijenu steţe,to nisam ja, jer neka daleka mrtva jekaza obale me davne veţe.• More, rijeka Cetina i Mosor planina odreĎuje geografskustrukturu Poljica. To je kraj iznimne prirodne ljepote ibogate prošlosti, drevna Poljička Republika - jedinstvenapo svome unutarnjem demokratskom ureĎenju. (...) Golelitice, visoke urvine i gudure, spilje i vrtače, sunčanisvijetli visovi i vidikovci, čuvaju neprekinutu i dičnulegendu Poljica. Legendu borbe protiv tuĎina i osvajača,legendu o Mili Gojsalić.


Samo sunce, sunce, suncei galebovi svrate u letuu tvoj sanna kamenoj kosi Mosora.San u kamenuO vjetrovi, vjetrovi, vjetrovi,samo vjetrovi znaju toplinutvojih obraza,dah i disanje trava u vrtačama.Bure i kišepjevaju ti uspavankubure i kiše.Samo sunce, sunce, suncei galebovi svrate u letuu tvoj sanna kamenoj kosi Mosora.


Ako sam valAko sam val u ovom moruŠto se nikad ne umaraZar sam ţivio zaluduKada i oblak oluju stvara?Delija nisam, stid me, samacI sjeta moje korake pratiSve imaš zemljo i vrtove i gradove,A ovu nježnost ko će ti još dati?


Proslava Dana Poljica - Gata


Autori prezentacije:nastavnici i uĉenici ŠPUD-aNASTAVNICI:• Smiljana Lazić-Marinković: POVIJEST, KULTURNA BAŠTINA,OBIČAJI• Mirjana Božičković: GRANICE, STANOVNIŠTVO, NASELJA• Irena Labaš-Veverec: KNJIŽEVNOSTUČENICI:• 2C RAZRED: Lorena Almaši, Nikola Čižmešija, Jura Dobrilović,Adelina Dokman, Josip Drdić, Doroteja Dugošija, Luka Duvančić, KarlaFiket, Martina Gluhinić, Tin Habazin, Dorja Horvatić, Monika Karlović,Mihael Klanjčić, Andrea Knežević, Valentina Lulić, Lucija Mandekić,Domagoj Martinko, Marija Matić, Karlo Matoš, Eda Migić, Karlo Mikić,Iva Miloloža, Tea Novak, Alfonzo Parić, Dajana Pejić i Barbara Štiglić.• 2D RAZRED: Eva Bošnjak, Norma Grčević, Mia Jukić, DubravkaJurčin, Hana Knežević, Iva Kostić, Emily Šigir i Josipa Zeba.• 2F RAZRED: Ivana Siničić.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!