Procjenjuje se da je u Hrvatskoj trenutnobez odgovarajuće dozvole za gradnjuizgrađeno oko 150 tisuća zgrada. Kakobi se donekle riješio taj veliki društveni igospodarski problem, a povodom pripremeRepublike Hrvatske na pristupanje EuropskojUniji, Hrvatski je sabor donio Zakon opostupanju s nezakonito izgrađenim zgradama,koji je stupio na snagu 10. kolovoza<strong>2011.</strong> godine. Njime su određeni uvjeti ipostupak legalizacije nezakonito izgrađenihzgrada, a nezakonito izgrađenom zgradomsmatra se nova zgrada ili rekonstruirani diopostojeće zgrade izgrađen bez dozvole iliprotivno dozvoli kojom se odobrava gradnja,bez obzira dali se zgrada nalazi unutarili izvan građevinskog područja. Važno jenapomenuti kako je zakonom određeno dase mogu legalizirati samo one zgrade kojesu izgrađene do 21. lipnja <strong>2011.</strong> godinekada je za cijelu Hrvatsku napravljena zračna3D snimka koja u detalje prikazuje kojisu objekti bili izgrađeni do tog datuma.O B A V I J E S TSVE PO ZAKONULegalizacija bespravno izgrađenih zgradaZa područje općine Kanfanar zahtjevi će se predavati Istarskoj županiji, Odsjekuza prostorno uređenje i gradnju u RovinjuValja naglasiti da je Zakon strogo propisaozemljišta na kojima se ni pod kojimuvjetima neće moći legalizirati nezakonitoizgrađene zgrade, a to su prije svega površinekoje su prostornim planom predviđenekao šume, područja zaštite voda i eksploatacijskapolja. Zgrade izvedene na poljoprivrednimpovršinama, unutar prometnihkoridora ili unutar gospodarske namjenemoći će se legalizirati ako su u skladu stim namjenama.Zakonom su određeni uvjeti koje zgradamora zadovoljavati kako bi se mogaoprovesti postupak legalizacije. To su prijesvega slijedeći uvjeti: zgrada mora biti,,pod krovom’’ ako je u skladu s prostornimplanom, odnosno u potpunosti dovršenaako nije u skladu s prostornim planom,podnositelj zahtjeva mora dokazati da jevlasnik zemljišta na kojemu je izgrađenanezakonita zgrada ili je na neki drugi načinosigurao pravo građenja na tom zemljištu,da je zgrada izgrađena od trajnog materijalai na siguran način.S ciljem da se zaštiti pravo onih koji zbognezakonite izgradnje trpe određene štete,Zakonom je propisano da ako je vlasnikzgrade prijavljen građevinskoj inspekcijiosoba koja je izvršila prijavu mora pismenodati suglasnost za legalizaciju takvezgrade.Za područje općine Kanfanar zahtjevi ćese predavati Istarskoj županiji, Upravnomodjelu za prostorno uređenje i gradnju,Odsjeku za prostorno uređenje i gradnjuu Rovinju, P. Bobicchio 1. Uz zahtjevobavezno će se morati priložiti: geodetskielaborat za evidentiranje podataka o zgradamaovjeren od nadležnog katastarskogureda, tri primjerka arhitektonskog snimkakoju je izradio ovlašteni arhitekt, dokazeo ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničkeotpornosti i stabilnosti izrađenim po ovlaštenominženjeru građevinarstva i dokaz opravu građenja na predmetnom zemljištu.Rok za podnošenje zahtjeva je 31. prosinca2012. godine.Nakon predavanja zahtjeva, ako zgradazadovoljava sve Zakonom propisane uvjete iako se može legalizirati, po službenoj dužnostiće se obračunati komunalni i vodnidoprinos, te naknada (kazna) za zadržavanjeobjekta u prostoru.Općine i gradovi su prema Zakonu dužnido kraja ove godine izraditi popis nezakonitoizgrađenih zgrada na svom području,pa se stoga pozivaju svi vlasnici/investitorinezakonito izgrađenih zgrade da se jave uOpćinu Kanfanar radi uvrštenja na navedenipopis i radi svihostalih informacijavezanih za legalizacijunezakonitoizgrađenih zgrada.30KANFANARSKI LISTRok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju je 31. prosinca 2012. godine
V R E M E P L O VVremeplov Kanfanarskog <strong>list</strong>aIzložba poduzetništvaDan Općine 2004. u dvorani osnovneškole prvi put u 11 godina postojanjaopćine priređeno je predstavljanjegospodarstva kanfanarske općine, rječjuali ponajprije slikom, za koju se pobrinuorovinjski fotograf i kanfanarski zet GordanUkić. Njemu je pošlo za fotoaparatomovjekovječiti trenutno stanje kanfanarskogpoduzetništva. U dijelu izložbe predstavilase Adris grupa, simulacijom tvornicakoje će se graditi u industrijskoj zoni, tepazinski Kamen, koji iz kamenoloma uokolici Kanfanara crpi i obrađuje poznatikanfanarski kamen.Vatrogasni kombiDobrovoljno vatrogasno društvo Kanfanarpredstavilo se javnosti prvi put 31. srpnja2004. na Jakovlji, a u samo šest mjesecinabavljena su dva vozila. Nakon navalnogvozila Lade Nive u Kanfanar je stigaonovi Renaultov kombi “Master” sa osamsjedala. Vozilu, koje služi za prijevozvatrogasaca do mjesta požarišta, vrijednostje 205 tisuća.Milijun kuna za školuZbog prihodovne stavke poreza na dobitpoduzeća Ronhill te komunalnog doprinosaAdris grupe, prijedlog Proračuna za 2005.godinu iznosio je rekordnih 23,8 milijunakuna. Veći dio tih sredstava moraju senamjenski utrošiti za gradnju komunalneinfrastrukture Industrijske zone. No ipak, zauređenje stare škole u Kanfanaru, gdje bi setrebao preseliti vrtić i osposobiti prostori zadruštvene djelatnosti, osigurano je početnihmilijun kuna.Tako to rade BirikineU broju 13. iz prosinca 2004. predstavilismo uspjeh ženske rekreacije u Kanfanaru.Četrdesetak žena okupljenih u udruzi“Birikine” iz svih dijelova kanfanarskeopćine redovito vježba, druži se, organizirai provodi akcije. Krenule su godinu danaranije, na inicijativu Irene Antončić iAlenke Vidulin, vježbajući u školskojdvorani tri puta tjedno. Birikine su, kakoje poznato, vragolaste žene ili djevojke, aime je skupini dala članica Neda Sironić.Proslava prvog rođendana “Birikina”održana je 3 prosinca 2004. u restoranu“Pod ladonjom” u Žminju.Ostao bez riječiPosljednja 14. sjednica Općinskog vijećau 2004. godini i prije proljetnih izbora bilaje burna. Načelnik Općine Anton Modestopo prvi put je oduzeo riječ vijećniku MariuČervaru prema članku 86. Poslovnika,budući da, kako je rekao, od prošle godineima od strane istog samo vrijeđanje nasjednicama. Kada je shvatio da je zaistaostao bez riječi, vijećnik Červar je protestnonapustio sjednicu.Dvigrad treba muzejIvan Matejčić, pročelnik Konzervatorskogodjela Ministarstva kulture u Puli, izjavioje za <strong>Kanfanarski</strong> <strong>list</strong> u proljeće 2005.da vezano za Dvigrad treba otvoriti maluzbirku ili muzej bez kustosa, jer za toapsolutno ima materijala. Bolje je tako,rekao je prof. Matejčić, nego da predmetiiz Dvigrada odu u skladišta Arheološkogmuzeja u Puli ili negdje drugdje, odaklevjerojatno nikada više neće izaći na svjetlodana.KANFANARSKI LIST31