11.07.2015 Views

Raspored utakmica Svjetskog kupa Obrazac za ... - Europa Magazine

Raspored utakmica Svjetskog kupa Obrazac za ... - Europa Magazine

Raspored utakmica Svjetskog kupa Obrazac za ... - Europa Magazine

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

komentarUMJESTO KOMENTARARepublika EvropskaJedna epizoda iz tekuće balkanske istorije, reagovanjana vijest kako su predsjednik Srbije i predsjedavajućiPredsjedništva Bosne i Hercegovine, na samitu u Istambulu sdomaćinom - predsjednikom Turske - potpisali deklaraciju onormali<strong>za</strong>ciji odnosa dvije zemlje, poka<strong>za</strong>la je bolje od desetineanali<strong>za</strong> i studija koliko je i sam opstanak vladajućih nacionalističkihpartija u BiH ovisan o održavanju napetosti, nepovjerenjai straha u regionu. Tačno je da je, pojavljujući se kaosupotpisnik deklaracije, i bosanski predstavnik u tom značajnomtrenutku balkanske diplomatije - Haris Silajdžić - ušaou neistraženu teritoriju dobrih vibracija nakon što je potrošiocijeli mandat u poništavanju ranije postignutih dogovora oustavnim promjenama: insistirajući na vlastitom izbornomobećanju “stopostotne BiH” dao je izgovor <strong>za</strong> blokadu bilokakvog daljeg napretka i čak osporavanje ranije već postignutihsporazuma o postepenom jačanju države a samo koji danprije istambulske deklaracije javno je doveo u pitanje dobrenamjere Srbije povodom njenog agonizirajućeg koraka premaosudi zločina u Srebrenici “onako kako je utvrđen presudomMeđunarodnog suda pravde”.Deklaracija o normali<strong>za</strong>ciji odnosa između dvije zemlje,i u širem susjedstvu, <strong>za</strong>tekla je i najpomirljivije među pretendentima<strong>za</strong> liderstvo među Bošnjacima, jer se evo na krajujednog konfrontacionog - i po Bosnu i Hercegovinu u osnovištetočinskog mandata - Silajdžić odjednom pojavljuje u uloziučesnika i partnera u projektu pomirenja: ako on sada uspješnopreuzme tu ulogu nosioca jedne obećavajuće inicijativeuskratiće im potencijalno najranjiviju tačku u finišu izbornekampanje. To i njega i njegove buduće izborne konkurente <strong>za</strong>status “prvoga u Bošnjaka” dovodi u uznemirujuću situacijutraženja nekog pozitivnog programa nakon deceniju i po neproduktivnognadvikivanja o patriotizmu i izdaji.Ali, ta zbunjenost i uznemirenost na bošnjačkom nacionalistiučkomkrilu nije ništa u poređenju s paničnim reagovanjimana istambulski nagovještaj normali<strong>za</strong>cije koja su došlaiz Republike Srpske. Srpski član državnog Predsjedništva,predstavnik Dodikove partije Nebojša Radmanović, osporioje i samu legalnost istambulske deklaracije jer <strong>za</strong> takvo štaSilajdžić nema odluku Predsjedništva pa je i njegova posjetaIstambulu privatne, dakle - neobavezujuće, naravi.Predsjednik rivalske partije, SDS-a, rekao je kako je “očiglednoda eventualno poboljšanje odnosa BiH i Srbije, najvjerovatnije,ide na štetu Republike Srpske i Banjaluke”. Predsjednikradikala potcrtao je krizne dimenzije deklaracije onormali<strong>za</strong>ciji pozivom Dodiku i Radmanoviću da ostave svedruge poslove i da hitno idu na razgovor s predsjednikomSrbije jer je “zvanični Beograd u posljednjih nekoliko mjeseci<strong>za</strong>dao nekoliko ozbiljnih političkih udaraca Republici Srpskoj.Jedan od njih je Deklaracija o Srebrenici, koja je u SkupštiniSrbije usvojena protivno volji naroda u RS, a drugi je ova takozvanaistambulska deklaracija”.Predstavnik Dodikova partije, osim što je optužio Silajdžića<strong>za</strong> privati<strong>za</strong>ciju funkcije predsjedavajućeg Predsjedništvai što u to uvlači i predsjednika Srbije, poka<strong>za</strong>o je i šta je to štonajviše uznemiruje vladajuću partiju u Banjaluci: <strong>za</strong> njih je neprihvatljivstav iz istambulske deklaracije kako je validan svakiunutrašnji dogovor institucija BiH i predstavnika tri narodajer - kako se pribojavaju - to može biti i formula unitari<strong>za</strong>cije icentrali<strong>za</strong>cije “dok osnivački dokument te partije insistira naBiH kao <strong>za</strong>jednici dva entiteta i tri naroda”.Ta panika već i zbog nagovještaja normali<strong>za</strong>cije ovihdana je manifestovana u erupciji nekontrolisanog bijesa izbog najavljenog pojačanog angažovanja britanske diplomatijeu osposobljavanju Bosne i Hercegovine <strong>za</strong> pristupanjeEvropskoj Uniji i NATO-u i u pozivu Ujedinjenim nacijamana ukidanje funkcije i ovlašćenja međunarodnog predstavnikabez ikakve namjere da se ispune međunarodno propisanihpet ciljeva i dva uslova uključujući, kao najvažniji, povoljnuocjenu političke situacije. Politika čija je srž protivljenje bilokakvoj normali<strong>za</strong>ciji na kli<strong>za</strong>vom je putu međunarodne samoizolacije.Ona će biti testirana uskoro i održavanjem regionalnogs<strong>kupa</strong> 2. juna u Sarajevu i predstojećim sve usklađenijimevropsko-američkim inicijativama da se pristupi ustavnimreformama koje će osigurati institucijama bosanske državeovlašćenja neophodna <strong>za</strong> donošenje odluka potrebnih <strong>za</strong> približavanjeeuroatlantskim integracijama.Koliko god balkanski ovisnici od teorija <strong>za</strong>vjere tražilirazlike i pukotine u pristupu međunarodnih partnera budućnostii Bosne i Zapadnog Balkana, oni su u jednome savršenousaglašeni: Bosnu i Hercegovinu vide kao cjelovitu državu, sadva entiteta, u sastavu i EU i NATO-a. Jasno je da takva perspektivavodi obesmišljavanju prevlađujućih političkih projekataprotekle dvije decenije: ako su u međunarodnoj vizijineupitni i cjelovitost države i njeno dvoentitetskpo uređenje,kome se još mogu prodavati kao ozbiljne platforme obećanjabilo unitari<strong>za</strong>cije ili otcjepljenja; ako je država pod kišobranomNATO-a, u kojem se napad na jednu članicu smatranapadom na sve, ko još može profitirati na širenju napetostii strahova; ako je punopravna članica evropske porodice zemaljai naroda kakav bi značaj, osim folklornog bratstvovanja,mogli imati “specijalni odnosi” njenih regija ili konstitutivnihnaroda sa susjednim državama. Otud i panika pred perspektivomuspostave “republike evropske”.Kemal KurspahićPoštovani čitaoci, redakcija <strong>Europa</strong> Magazina će rado objaviti i Vaš tekst, ako nam ga pošaljetena e-mail adresu redakcija@europamagazine.info. Ne <strong>za</strong>boravite - ovo je i Vaša novina!4 EUROPAJUNI 2010


automobiliJUNI 2010WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 5


OBAVIJEST: OBRAZACPRP1 MOŽETE NAĆI NAIDUĆOJ STRANICI!JUNI 2010WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 7


PRP-1 / ПРП-1OBRAZAC PRIJAVE ZA GLASANJE IZVAN BiH - OPĆI IZBORI 03.10.2010. godinePrije ispunjavanja ovog obrasca molimo Vas da pročitate uputstvo na poleđini. Prilikom popunjavanja obrasca koristite samoštampana slova. Sve rubrike moraju biti ispunjene. Potpisan obra<strong>za</strong>c <strong>za</strong>jedno sa kopijama traženih dokumenata dostavite uCentralnu izbornu komisiju BiH najkasnije do 19. 07.2010. godine u 24:00 sati <strong>za</strong> Opće izbore 2010. godine.A:STATUS U KOJEM BORAVITE IZVAN BiHPodaci o statusu će biti korišteni prilikom obrade Vaše prijave <strong>za</strong> glasanje izvan BiH:1 Privremeni boravak izvan BiH □2 Status izbjeglog lica iz BiH □B: LIČNI PODACI1 Prezime2 Ime3 Djevojačko/prethodno prezime4Datum rođenja(Dan /Mjesec /Godina) DD MM GGGG5 Mjesto rođenja6Jedinstveni matični brojJMB7 Spol M □ Ž □8Ime i prezime jednog odroditelja9Državljani BiH koji se prijavljuju <strong>za</strong> glasanje <strong>za</strong> Brčko Distrikt BiH moraju označitibiračku opciju. Ukoliko ne označite biračku opciju, neće Vam se moći dostaviti glasački FBiH □ RS □materijal10 Glasanje u DKP BiHGrad u kojem se nalazi DKP BiH :Glasanje putem poštePODACI O PREBIVALIŠTU U BiH koje je prijavljeno u skladu sa <strong>za</strong>konomDržavljani BiH koji se prijavljuju <strong>za</strong> glasanje izvan BiH i Državljani BiH koji se prijavljuju <strong>za</strong> glasanje izvan BiH saC:imaju status izbjeglog lica iz BiH treba da navedu adresu statusom privremenog boravka izvan BiH treba da naveduprebivališta iz vremena popisa stanovništva 1991. godine ili podatak o adresi prebivališta na području BiH prije odlaska uadresu prebivališta od popisa do sticanja statusa izbjeglog inozemstvo ako u toj općini imaju prijavljeno prebivalište i ulica i dostave dokaze o promjeni prebivališta u tom periodu. trenutku podnošenja prijave <strong>za</strong> glasanje izvan BiHOpćina/1osnovna izborna jedinica*2 Naseljeno mjesto3 Ulica i kućni brojAdresa izvan BiH na koju će Vam biti upućen glasački materijal i kontakt-podaciD:Ako ova adresa pripada nekom drugom licu/ porodici sa kojom živite, molimo Vas da upišete njihove podatkeAdresa (ulica i kućni broj)c/o (ime osobe)1 GradPoštanski brojDržava2E-mailTelefonE:Kopije dokumenata koje se dostavljaju uz prijavu <strong>za</strong> glasanje izvan BiH(*OBAVEZNO PROČITATI UPUTSTVO NA POLEĐINI !)1 Dokaz o identitetu lica (dostavljaju svi podnosioci prijave) □2 Dokaz o državljanstvu BiH (dostavljaju samo izbjegla lica*) □3 Dokaz o prebivalištu u BiH (dostavljaju samo izbjegla lica*) □VRSTA DOKUMENTA:8 EUROPAJUNI 2010Potpis podnosioca prijaveDatum prijave


osna i hercegovinaJUNI 2010WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 9


osna i hercegovinaSarajevski samit budivelika očekivanjaSamit koji špansko predsjedništvo EU priprema <strong>za</strong> početak juna u Sarajevu trebalo bi da okupi predsjednikedržava regiona, visoke zvaničnike EU i ministre vanjskih poslova nekoliko evropskih zemalja.Samit koji će se 2. juna održati u Sarajevu i na kojemće učestvovati lideri iz regije i predstavnici Evropskeunije evropski zvaničnici ocjenjuju kao pomak u regionalnojsaradnji, ali i priliku da bosanskohercegovački političari iskoristeto <strong>za</strong> dobrobit svojih građana.Istovremeno, vodeći analitičari u toj zemlji kažu da je samitorganizovan kako bi prvenstveno Srbija i Hrvatska dalesvoj doprinos usnaženju suverenitetai integritetaBosne i Hercegovinei na taj načinpomogle ne samonjenoj unutrašnjopolitičkojsceni dariješi probleme veći njenom putu kaEvropskoj uniji.Osim Paktastabilnosti koji jeu Sarajevu održanprije 11 godina, uBosni i Hercegovinini prije, a ni poslijetoga nije biloniti jednog sličnogdogađaja na kojemsu se susreliregionalni lideri ievropski zvaničnici.Upravo zbogte činjenice većinaanalitičara u BiHocjenjuju kako sarajevskisamit 2.juna predstavlja najznačajniji događaj <strong>za</strong> balkanski prostor uprvoj deceniji 21. vijeka.Iako događaj sam po sebi neće biti spektakularan u smislukonkretnih <strong>za</strong>ključaka koje će polučiti, ideja da se na jednommjestu okupe čelni ljudi država u regiji, uz okrilje Evropskeunije, sama po sebi nagovještava da se pomaci, ipak,dešavaju.„Čini mi se da postoje neki znaci otopljavanja odnosa, dase brišu one neoprostive barijere, ali, naravno, pod uvjetomda naši političari na to reaguju na pravilan način“, smatraprofesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Hidajet Repovac.Dobri poznavaoci prilika u Bosni i Hercegovini kažukako Sarajevo nije slučajno odabrano <strong>za</strong> mjesto u kojem seu samo nekoliko dana održavaju susreti u kojima se pozivana regionalnu saradnju, ali i daje prilika Bosni i Hercegovinida napreduje na tom i evropskom putu. Prema nezvaničniminformacijama Sarajevo je iz dva razloga odabrano <strong>za</strong> mjestoodržavanja samita. Prvo - EU time želi poka<strong>za</strong>ti da će fokusnjenih napora na Balkanu biti rješavanje pitanja u BiH i jošjednom potvrditisaglasnost da Sarajevotreba biticentar regionalnesaradnje.Prvi <strong>za</strong>jednički susret u Sarajevu na sesiji Igmanske inicijative - IvoJosipović, Haris Silajdžić, Filip Vujanović i Boris TadićKonferencija‘’Evropska unija iBalkan’’, početkomjuna u Sarajevu,nije Dayton II, većprilika <strong>za</strong> približavanjezemalja<strong>za</strong>padnog BalkanaUniji, saopštilo ješpansko predsjedništvoEU.AnalitačarkaTanja Topić kažekako međunarodna<strong>za</strong>jednicaveć duže vrijemeposmatra Bosnu iHercegovinu budnimokom:„Također sedešavaju određeneaktivnosti putem kojih međunarodna <strong>za</strong>jednica pokušava <strong>za</strong>stabili<strong>za</strong>ciju BiH uključiti Hrvatsku i Srbiju, i to bi trebalo naneki način da bude kruna tog čitavog ni<strong>za</strong> aktivnosti na pokušajuda se BiH stabilizira.“Koliko ima istine u tome da međunarodna <strong>za</strong>jednica nasve moguće načine pokušava da pomogne Bosni i Hercegovinina njenom putu ka Evropskoj uniji, ali i osnaži regionalnusaradnju kao osnovu puta nje i njenih susjeda, svjedoči i govoršefa delegacije Evropske komisije u BiH Dimitrisa Kurkulasana sesiji Igmanske inicijative proteklog vikenda u Sarajevu:„Budućnost Balkana je u Evropskoj uniji. Ipak, priključenjeneće odmah doći, <strong>za</strong> to je potreban marljiv rad. Mnogi od10 EUROPAJUNI 2010


i<strong>za</strong>zova koji će se naći na evropskom putu <strong>za</strong>htijevajuregionalnu saradnju. Samo kroz aktivnu saradnju državau regiji, napredak je moguć. Evropska unija podržavaZapadni Balkan i napore koje čini na tom putu.”Ne treba se previše nadatiJunski samit u Sarajevu pripremljen je i desiće sepod okriljem Španije, kao predsjedavjuće Evropskeunije. Iako su pojedini predstavnici evropskih institucijabili skloni tezi kako Španija to radi da bi na krajumandata poka<strong>za</strong>la kako je, ipak, nešto uradila kada je upitanju Zapadni Balkan, španski ambasador u BiH AlejandroAlvargon<strong>za</strong>les San Martin kaže da je samit prilika<strong>za</strong> Bosnu i Hercegovinu da konsoliduje svoju pozicijuna putu prema Evropskoj uniji i da je potrebno da sena samitu predstavi kao ujedinjena i sa jasnim idejama:„Obave<strong>za</strong> je političkih vođa u Bosni i Hercegovini injenih institucija da iskoriste ovu okolnost u korist građanaBosne i Hercegovine. Ja želim misliti da su spremnida to učine i da će to učiniti.“Uprkos ovakvim izjavama u kojim se od bh. političaraočekuju pomaci, direktor Međunarodnog forumaBosna Rusmir Mahmutćehajić ističe da to od njih uopštena ovisi. Prema njegovim riječima, Srbija i Hrvatskasu te koje već godinama utiču na bosanskohercegovačkupolitičku scenu i sve dok one ne počnu doživljavatiBosnu i Hercegovinu kao sebi ravnopravnu državu, situacijau BiH će ići na uštrb njenog snaženja:„BiH mora izgraditi svoje državne kapacitete natemelju najboljih evropskih standarda, a da bi se to dogodilo,Beograd i Zagreb prije svega, uz snažnu podrškubitnih činitelja EU, moraju se ponašati prema BiH nanačin koji odgovara njihovoj aktivnoj i konstruktivnoj<strong>za</strong>daći u toj zemlji, što bi bila promjena paradigme njihoveaktivne i destruktivne politike u toj zemlji u prethodnimdecenijama.“I dok neki analitičari vide korist od junskog samitau BiH, a drugi da od susjeda <strong>za</strong>visi u kom pravcu će ićibuduća regionalna saradnja, novinar Zekerijah Smajićističe da od konferencije ne treba očekivati previše,izuzev onoga što će to biti sastanak pozitivnih porukai potvrde spremnosti Evropske unije, američke administracijei Rusije da <strong>za</strong>vrše <strong>za</strong>početi proces transformacijeBosne i Hercegovine u kontekstu evroatlantskihintegracija.Na naše pitanje hoće li takve poruke imati odjekai u promjeni koncepcije i stavova bh. političara, Smajićodgovara:„Uvjeren sam da će svi politički predstavnici natom sastanku odavati utisak potpuno osviješćenih,evropeiziranih lidera svojih naroda, partija ili institucijakoje <strong>za</strong>stupaju naprosto zbog toga što žele ostaviti pozitivandojam na predstavnike međunarodne <strong>za</strong>jednicezbog predstojećih izbora. Međutim, šta će se događatinakon toga kada se raziđu delegacije iz Sarajeva, to jesasvim drugo pitanje. Ja sam uvjeren da će već sutradannakon samita 3. juna svi ponovo doći na iste svojepozicije i ponovo koristiti istu onu retoriku kojom misleda će dobiti najpovoljniji rezultat na izborima.“U Sarajevu region može prigrlitinovu euroatlantsku dinamikuDržavna sekretarka SAD HIllary Clinton, visoki predstavnik EU<strong>za</strong> spoljnu politiku Cat herine Ashton i španski ministar vanjskihposlova Miguel Angel Moratinos pozvali su balkanske lidere uočisarajevskog samita koji će se održati u srijedu da pojačaju napore<strong>za</strong> priključenje EU i NATO-u.Pismo je objavljeno u londonskom Guardianu i sarajevskomOslobođenju:Prije skoro jednog stoljeća, u Sarajevu je počeo rat koji jepromijenio evropsku istoriju. Prije skoro 20 godina, ovaj gradje bio centar još jednog nasilnog konflikta koji je se <strong>za</strong>vršio tekpotpisivanjem Dejtonskog sporazuma 1995. godine.Prije deset godina, u momentu dok su uspomene na rat uJugoslaviji bile još svježe, Evropska unija je potvrdila ključnuulogu multilateralnih euroatlantskih institucija <strong>za</strong> sigurnost istabilnost Balkana.Danas je Sarajevo grad u kojem vlada mir, grad koji je simbolponovnog rađanja i pomirenja i koji predstavlja sve mogućnosti ii<strong>za</strong>zove euroatlanstkih integracija.U petak će špansko predsjedništvo ugostiti ministarski sastanaku Sarajevu kojem će prisustvovati najviši zvaničnici iz zemaljaEU, <strong>za</strong>padnog Balkana, Sjedinjenih država, Rusije i Turske da bipotvrdili svoju <strong>za</strong>jedničku posvećenost sigurnosti Balkana krozpovezivanje u evropske i euroatlantske institucije.Uključivanje <strong>za</strong>padnog Balkana ostaje jedan od i<strong>za</strong>zova u procesuizgradnje demokratske i ujedinjene Evrope. Evropski ministri ćeu Sarajevu potvrditi svoju posvećenost mjestu Balkana u Evropi.Ministri iz regiona će potvrditi svoju privrženost implementacijireformi neophodnih da bi se ostvarile težnje njihovih naroda i dabi be se njihove zemlje kretale na putu euroatlantskih integracija.Stupanjem na snagu Lisabonskog sporazuma došlo je vrijemeda se EU i Balkan ponovo udruže sa međunarodnim partnerimaregije, sa <strong>za</strong>jedničkim ciljem. Lisabon je provedba am bicije EU dapostane djelotvorniji globalni akter, a Balkan predstavlja važantest <strong>za</strong> uspjeh te ambicije.Balkanski lideri imaće našu punu podršku u suočavanju sai<strong>za</strong>zovima reformi. Osim poštiva nja političkih i ekonomskihkriterija iz Kopenhagena, zemlje Balkana moraju biti opredijeljene<strong>za</strong> pomirenje etničkih i vjerskih <strong>za</strong>jednica, kao i političkih grupa,kako bi se izgradio novi na cionalni konsenzus.Moraju <strong>za</strong>mijeniti regionalne i lokalne rivalitete partnerstvomčiji je cilj izgradnja <strong>za</strong>jedničkih interesa i korištenje <strong>za</strong>jedničkihprednosti.Sporazum sa ovom regijom, koji će EU i Sjedinjene AmeričkeDržave još jednom potvrditi 2. juna Sarajevu, ostaje čvrst:ostajemo spremni da pomognemo građanima i liderima regije u<strong>za</strong>jedničkoj izgradnji bolje budućnosti.bosna i hercegovinaJUNI 2010WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 11


osna i hercegovinaAmeričke vize od sada naGrađani BiH će od ponedjeljka, 24. maja, <strong>za</strong> turističkai poslovna putovanja u Sjedinjene Američke Državedobiti vize u trajanju od deset godina, odluka je State Departmentai američkog Ministarstva domovinske sigurnosti donesenana osnovu preporuke Američkeambasade u Sarajevu.Istog dana je produžena i važnostvi<strong>za</strong> <strong>za</strong> građane Srbije koji turističkiili poslovno putuju u Amerikusa tri na deset godinaAmbasador SAD-a u BiH CharlesEnglish potvrdio je na pres-konferencijiu Sarajevu da će na osnovuovog odobrenja period važenja turističkihi poslovnih vi<strong>za</strong> <strong>za</strong> građaneBiH biti produžen s jedne na desetgodina, što je maksimalan periodkoji se odobrava u svijetu.Ambasador English je ocijeniokako će ovo produženje perioda validnostiameričkih vi<strong>za</strong> još više produbitiduboko prijateljstvo izmeđugrađana BiH i SAD-a i osigurati većibroj putovanja Amerikanaca u BiH iBosanaca i Hercegovaca u Ameriku.- Svake godine hiljade bh. državljanaposjete SAD kao turisti i uposlovne svrhe, posjećuju svoju porodicui prijatelje, dolaze u Amerikuna studije. S ovim desetogodišnjimvi<strong>za</strong>ma nadam se da će još više njihimati priliku <strong>za</strong> to u godinama kojedolaze - naveo je američki ambasadoru BiH.deset godina!Charles English ostaje u Sarajevu doseptembraJoš jednom je iska<strong>za</strong>o uvjerenje da su SAD iskreno posvećeneispunjavanju svojih obave<strong>za</strong> i jačanju i produbljivanjuve<strong>za</strong> između SAD-a i BiH.Kako je pojašnjeno, proces podnošenja <strong>za</strong>htjeva i kriteriji<strong>za</strong> dobivanje poslovnih i turističkihvi<strong>za</strong> u trajanju od deset godina ostajuisti, a ove vize vrijede <strong>za</strong> više ula<strong>za</strong>kau desetogodišnjem periodu. Sadašnjevize ostaju važeće dok ne isteknu.Prilikom ulaska u zemlju, zvaničniciiz Ministarstva <strong>za</strong> domovinskusigurnost donosit će odluku otome koliko putnik može ostati uSAD-u, a u većini slučajeva se ne radio periodu dužem od šest mjeseci.S obzirom na to da bh. pasošivaže pet godina, oni koji dobiju vizuna period od deset godina morat ćeputovati sa dva pasoša - sa starimnevažećim pasošem i važećom američkomvizom te novim pasošem, pojašnjenoje na pres-konferenciji.Odlazeći ambasador je najavio isvog nasljednika, koji bi trebao preuzetimjesto ambasadora u BiH useptembru. Novi ambasador, koji jošuvijek mora biti potvrđen u Senatu,se zove Patrick Moon i profesionalnije diplomata trenutno odgovoran <strong>za</strong>Afganistan i Pakistan u State Departmentu.Prije ovoga, Moon je bio <strong>za</strong>mjenikšefa misije u Zagrebu.12 EUROPAJUNI 2010


osna i hercegovinaJUNI 2010WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 13


intervjuINTERVJU: Mustafa Mujezinović, premijer FBiH“I mi u Vladi bismo trebali protestovati zbogsmanjenja primanja, ali smo mi spremni nažrtvovanje”Kako ocjenjujetetrenutnusaradnju izvršne i<strong>za</strong>konodavne vlasti uFBiH?Mujezinović: Izvršnojvlasti u FBiHbi sada najbolje biloda nema sjednica Parlamenta.Međutim, topolitičke partije sigurnoneće, jer je njihovinteres kako opozicionih,tako i pozicionihda vrše svoju promociju.Normalno je, akovam neko nabaci loptuda ćete je vi pokušatigurnuti u gol. Istovremeno,Vlada bi voljelada se igra negdje nacentru. Nismo u situacijida proglasimounutrašnji ‘stand by’,nego moramo ići daljeobzirom na ukupnusituaciju i zbog togase i provode sve ove reforme. Istina je nema političke logikeuštede raditi u ovoj godini. Tačno smo počeli sa ovim aktivnostimanešto više od godinu dana pred izbore. To nema političkelogike činiti <strong>za</strong> poziciju, ali <strong>za</strong> opoziciju je idealno jerse može dosta manipulisati. Istovremeno, i narod malo višeosjeća da ima moći u predizbornom periodu, nego u preostaletri godine mandata, pa se to pokušava na određene načinezloupotrijebiti.Bosnalijek do sada nije donosio nikakvu veliku dobit državi •Energoinvest se mora privatizovati • Prodajom Energopetrolanapravljen loš posao <strong>za</strong> državuMeđutim, finansijska situacija u državi, pa i u svijetu čitavaekonomska situacija nisu nam davali mogućnost nekogdrugog vođenja politike. Bio sam svjestan toga preuzimajućiovu funkciju. Na kraju krajeva, bili smo svi svjesni 1991. i1992. šta nas čeka, pa nas je većina bila <strong>za</strong> državu i svjesna datreba pomoći.Jeste li bili svjesni veličine problema koji vas čekaju, s obziromna to da ste u vrlo ne<strong>za</strong>hvalno vrijeme preuzeli funkcijufederalnog premijera?Mujezinović: Mislim da su oko 20 posto teži problemi odmojih očekivanja s obzirom na prvenstveno stanje u privredi.Tu je napravljeno mnogo grešaka u prošlosti i teško će se popraviti.Dakle, neke greške su napravljene i ne postoji vladakoja to može jednostavnopopraviti.Možete li navestibar nekoliko primjeratih grešaka?Mujezinović: Pa,ovdje mislim prvenstvenona greške uprivati<strong>za</strong>ciji, u dokapitali<strong>za</strong>cijama,ustanju u kompanijamakoje uopšte nisuprivatizovane itd.Dakle, grešaka je biloi u privati<strong>za</strong>cijama iu neprivati<strong>za</strong>cijama.Čast onima koji su tajposao pošteno uradilii <strong>za</strong> takve danas i nečujemo, jer to su većuspjesi nekoga drugogi nemaju veze sadržavom. Međutim,ono što nije uspjelo tuje sada kao problem.Objektivna slika je dasmo imali nekada nepravednu nacionali<strong>za</strong>ciju koja se ispravljajoš nepravednijom privati<strong>za</strong>cijom ili denacionali<strong>za</strong>cijom, atu se uvijek prave greške. Ali, ove generacije moraju platiti tajdug prethodnih generacija, baš kao što će sljedeće platiti nekedugove ovih generacija. Tako se to kroz istoriju ravnomjernorasporedi.Koliki je procenat trenutnog sastava Vlade uistinu napravom kursu, te želi reforme i dugoročno dobit ovom društvu?Mujezinović: Ne mogu ja to znati. Vlada djeluje sinhronoi sve odluke kada su u pitanju reforme donijeli smo jednoglasno.Nije to stav pojedinih članova Vlade, nego su to stavovičetiri ili pet stranaka koje čine Vladu i one su uvijek bilesinhrone, izuzev <strong>za</strong>kona o plaćama gdje se možda pokušaoubrati koji poen. Mislim da je to više psihološki momenat, dali <strong>za</strong>stupnici ostaju na istim primanjima, odnosno da li im seona smanjuju ili povećavaju. Ako bi se povećala primanja, tosu poeni <strong>za</strong> opoziciju, a ako ostanu na istom ili se smanje, bilibi to kao poeni <strong>za</strong> one koji čine većinu. Međutim, tu je već sverečeno i svi znaju da niko ništa ne dobiva.Zašto ste se prilikom izbora stavki na kojim će vršiti ušte-14 EUROPAJUNI 2010


de Vlada odlučila na smanjenje npr. toplog obroka <strong>za</strong>poslenih?Zbog čega se niste odlučili na reduciranje broja <strong>za</strong>poslenihu administraciji?Mujezinović: Jednostavno, jer to proizvodi nove socijalnetenzije. Te reforme možete raditi kada vam GDP raste više odšest posto, odnosno kada imate nove perspektive. Kada čovjekvidi da mu se ne isplati sjediti u administraciji i raditiograničen posao sa fiksnom platom, a istovremeno ima nadrugoj strani mogućnost da <strong>za</strong>radi puno više, onda možetetakvo što i činiti.Ključna stvar koju je ova Vlada, od kada sam ja došaoučinila u segmentu o kojem me pitate jeste da smo potpuno<strong>za</strong>ustavili prijem novih <strong>za</strong>poslenika. To je ako uporediteprethodne tri godine, obustava <strong>za</strong>pošljavanja negdje od 700do 800 novih lica. Smatram to ogromnim uspjehom koji nikone želi da istakne. A ako se radi o produktivnom <strong>za</strong>pošljavanju,kao što je u Poreznoj upravi ili Direkciji autocesta, tu nemožemo da ne razvijamo sistem i moramo upošljavati. Međutim,oni praktično <strong>za</strong>rađuju svojnovac.to s kim spori. Ja bih radije da govorimo o onome što smopostigli. Prije manje od godinu dana moglo se nerijetko čutida će FBiH propasti, odnosno bankrotirati. Međutim održanje finansijski sistem u ovom entitetu, uprkos padu fiskalnihprihoda. Više od pet miliona KM je ušteđeno samo po osnovutoplog obroka, na nivou federalnih organa. To nam je omogućiloda redovno isplaćujemo penzije, invalidnine, boračkenaknade, itd. I Vlada bi trebala da protestuje, s obzirom na toda je trećina primanja ukinuta u odnosu na 2008. ali obziromna to da se radi o politički svjesnim ljudima koji su spremnida se u kraćem periodu žrtvuju, svi to prihvataju.Najvažnije u svemu ovome, kao odgovor na vaše pitanjeje ono što je Vlada FBiH uradila, a ne ono što su drugi uradiliprotiv Vlade. Normalno je da će se to dešavati, jer kada vršitereforme i uštede sigurno ulazite u nečija stečena prava.Najgore je nekome dati pravo iz političkih razloga, a onda izčisto ekonomskih mu to uzeti. Normalno je i da vas niko nećegledati ravnodušno. Mislim da je u svemu ovome vrlo bitnointervjuGeneralno, što se tiče reformeo kojoj me pitate, nju trebaraditi i biće među <strong>za</strong>poslenicimaodređene selekcije, kao i vanjskogangažmana kompanija <strong>za</strong>određene usluge. Ovdje mislimna npr. usluge ugostiteljstva, čišćenja,itd.Koliko je izvjestan “crni scenarij”ukoliko ne ispunimo usloveiz pisma namjere sa MMF-om?Mujezinović: Pa, sve je mogućejer imamo vrlo važan segmentrevizije korisnika prava izboračke oblasti, gdje se očekujurezultati. Mislim da je to u interesuinvalida i porodica poginulihda se konačan spisak verifikujei da se kaže to je to. Inače, ja nevolim kada se kaže da se uzimaod boraca. Pa boraca ima svugdje.Šta je sa puno većom populacijom<strong>za</strong>poslenih demobilisanihboraca. Ja se slažem da treba<strong>za</strong>štiti nesposobne i nemoćne,ali sposobne a lijene, mislim dadruštvo ne treba da štiti.Kakav je Vaš stav o nekolikoodržanih protesta boračkih udruženjau FBiH?Mujezinović: Nije tačno da jebilo nekoliko protesta, nego dva.Nalazi istražnih organa govoreda je više od 40 posto učesnikana demonstracijama bilo izvanpopulacije koju nazivamo boračkom.Ne treba <strong>za</strong>boraviti da i uVladi FBiH ima boračke populacije,pa se postavlja pitanje ko seJUNI 2010WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 15


intervjuda se ne napravi nepravda, jer u tom slučaju nemate mogućnostprovesti reforme. Završili smo 2009. na dobar način, a nadobrom smo putu da <strong>za</strong>vršimo i 2010. godinu. Normalno, jošsu neophodna određena odricanja, ali posljedice trebaju bitibolji uslovi <strong>za</strong> život.U ovoj godini nas ne čeka puno reformi, ali 2011. će bititeška i nju treba dočekati spremno. U 2011. ovih 300, 400 ili500 miliona koji su bili u prošloj i ovoj 2010. godini, neće dolaziti.Zato 2011. mora biti sa pokrenutim investicijama koje ćeindirektno donositi veće prihode.Na koje investicije konkretno mislite?Mujezinović: Na investicije u projekte iz oblasti energetikei infrastrukture, odnosno cestogradnje, što je bazirano naodlukama Vlade FBiH. Kada je riječ o energetici, mislim na,prije svega gradnju bloka 7 u Termoelektrani Tuzla. Poziv jeotvoren <strong>za</strong> sviju i već imamo šest kompanija koje su se prijavile.Dakle, pozivamo ih da <strong>za</strong>jednički sa elektroprivredamaulože sredstva.Druga oblast su ceste. Samo do sada je 300 miliona KMdirektno uloženihsredstava VladeFBiH.Pored Koridora,imamo mogućnostii planiramogradnju brze cesteLašva-Vitez, teTravnik-Donji Vakuf.Za ovaj prvićemo uskoro objavitipoziv <strong>za</strong> izdavanjekoncesije <strong>za</strong>55 kilometara puta.Ovo znači da ćemoje u potpunostipredati nekome nafinansiranje, dok se<strong>za</strong> put Tuzla-Orašjejoš nismo opredijelili<strong>za</strong> model.Zašto se VladaFBiH odlučila naprivati<strong>za</strong>ciju Bosnalijeka?Mujezinović: A, <strong>za</strong>što ne Bosnalijek? Bosnalijek do sadanije donosio nikakvu veliku dobit državi i potpuno je beskorisnodržati toliki kapital, a da neko drugi razvija svoj biznis naistom. S druge strane, imamo velike potrebe <strong>za</strong> uvezivanjemradnog staža. Treća motivacija je penzioni fond koji očekuje imalo vanrednih prihoda, jer ovi prihodi koji sada dolaze rastusa tri posto, dok je istovremeni priliv penzionera veći, pamožda čak i šest ili sedam posto.Dakle, privati<strong>za</strong>cija se mora izvršiti i to je jedna od odrednicastand by aranžmana, s tim što oni insistiraju na, obziromna interese svjetskog kapitala da se privatizuje ono štoje najvrijednije i ono što sigurno dobiva dobit, kao što su npr.telekomi, elektroprivrede, pa i Bosnalijek što da ne? Bosnalijeku ovom periodu nije donosio neku veliku dobit, jer je sveMustafa Mujezinovićulagano i išlo prema razvoju, tako da su vrlo male koristi bile<strong>za</strong> budžet.To su stvari gdje nije dobro da država učestvuje, pošto suposlovne odluke nešto što ona ne može da prati i ne može dabude objektivna. Nažalost, imamo iz prošlosti puno primjerakada su državni službenici donosili odluke koje su potpunosuprotne interesima države i koje su koštale u prošlosti,a koštaće i u budućnosti upravo zbog toga što je država lošupravljač.Naravno, ne treba Bosnalijek prodavati po svaku cijenu.Tu su osnovu stručnih anali<strong>za</strong> i eksperti<strong>za</strong> date donje granicecijene koje samo zna Agencija <strong>za</strong> privati<strong>za</strong>ciju FBiH. Kada ćese steći uslovi <strong>za</strong> prodaju, to ni Vlada ne zna. To može bitiodlaganje godina, a može biti i sutra. Uslovi prodaje su isključivanadležnost APF-a, a Vlada je dala saglasnost.Kakav je stav po pitanju prodaje Energoinvesta, <strong>za</strong>što gauopće prodavati?Mujezinović: Dugo je bilo diskusija oko privati<strong>za</strong>cijeEnergoinvesta, treba li ga privatizovati ili ne. Međutim, toje vrlo jasna stvar.To se mora privatizovati,jer nijeprirodno da Vladaima svoj inžinjering.Smatram da trebaići u svijet, <strong>za</strong>timda treba ići tražitiposlove i treba se tržišnoponašati. Vladato u ovom slučajujednostavno nemože s obzirom nasvoj opis poslova.Vlada se ne možebaviti pojedinimkompanijama na tajnačin da se bori <strong>za</strong>poslove. Drugo jekada imate poslove,kao što je npr.telekom ili elektroprivreda.Recimo, uproizvodnji energijegotovo je nemogućeda napravite gubitak.Elektroprivreda BiH je prošle godine po prvi put ostavariladobit. Istina, ove godine bi ta dobit trebala biti manja jerće biti malo prisutnije investicije u nove objekte, pa će obadvijeelektroprivrede u FBiH davati manje dobiti, ali će sa drugestrane biti povećanje finansijskih tokova kroz ta ulaganja.Očekuje li nas uskoro i prodaja telekoma u FBiH?Mujezinović: Jedino, gdje postoji opravdanje da se držikapital su kompanije koje po sili <strong>za</strong>kona donose određenasredstva, kao što su npr. telekomi, odnosno BH Telecom, kojije lani ostvario dobit od oko 160 miliona KM prije oporezivanja.Dakle, ipak je činjenica da postoje određeni polumono-16 EUROPAJUNI 2010


polski položaji koji jednostavno donose profit i praktično je topo meni, ako provedemo na realni jezik, “društveni dogovor”da kroz određeni vid ekstrapore<strong>za</strong> npr. gradimo infrastrukturu.Znamo da je ovih 40 kilometara autoputa većinom izgrađenood dobiti BH Telecoma, a znamo i da prošle godine bezuplata iz BH Telecoma budžet ne bi bio održiv, odnosno nebi bilo naknada, pa čak i penzije donekle ovise o tome. Akose upravlja na kvalitetan način i dokle god trendovi pokazujuda uticaj konkurencije i tehnologija ne narušavaju sistem, takompanija, a u ovom slučaju BH Telecom, treba da bude podupravom države. Smatram da smo ispravno postupili kadasmo se odlučili da nema prodaje BH Telecoma u ovoj godini.Po meni, te prodaje ne bi trebalo da bude ni u budućnosti. Ali,evo ja nemam namjeru nastaviti raditi ovaj posao, pa nekaonaj ko bude u toj poziciji promisli šta mu je najvažnije. Mismo poka<strong>za</strong>li jednu veliku iskrenost jer smo mogli postupiti,kao što je slučaj u Srbiji gdje žele da prodaju Telekom Srbijekako bi pokrili budžetski deficit i ne bi bili toliko ovisni odMMF-a. Mislim da to nisu dobre odluke. One su dobre samou slučaju da dođe do tehnološke revolucije koja će tu kompanijuuništiti ili ukoliko dođe do promjena na tržištu gdjeta kompanija neće moći da odgovori konkurenciji. Po meni jerješenje davanje koncesionog ugovora <strong>za</strong> kompaniju na 10, 20,30 ...50 godina, odnosno da ostane u vlasništvu države. Akobi jedno društvo i jedna ekonomija kao što je naša uzeli taj savnovac odjednom, u roku od šest mjeseci bi sve bilo isplaćeno,što na plate, što na luksuz, što na povećanje određenih naknada.Tada nikome ne bi mogli objasniti da imate pare, a danećete da isplatite. To bi bilo potpuno pogrešno.I u budućnosti moj je stav da tu treba razmisliti, da senađe dobar operater, <strong>za</strong>tim da mu se da koncesija na 30 godinai da ovih 90 posto vlasništva ili 51 posto, bude trajno vlasništvo.Dakle, može se preostalih 39 ili do 41 posto po meniprodati u određenim fa<strong>za</strong>ma, a ovih 51 posto da bude trajno.Naravno, strateškom operateru to treba dati pod određenimuslovima gdje bi se svake godine davala određena koncesija,a ona bi bila vjerovatno manja od dobiti koja bi se ostvarila dadržava upravlja. Ovo bi davalo i sigurnost da dobit kompanijeneće padati. U tom slučaju, uslov <strong>za</strong> raskid ugovora bi bioporemećaj u prihodima i poremećaj u dobiti. Ali, to je nešto <strong>za</strong>budućnost i ovo je moje razmišljanje kao građanina.Da li je FBiH trebala prodati Energopetrol?Mujezinović: Mislim da Energopetrol nije trebalo prodati.Energopetrol jeste imao dugovanja ali mislim da je napravljenloš posao <strong>za</strong> državu. Jedino ukoliko bi ta kompanija, naosnovu ovoga što se do sada uradilo, počela da funkcionišena izuzetno dobar način i da 22 posto koji pripadaju državi,počne konačno donositi dobit, tek tada bi se moglo govoriti omalo boljem poslu nego što to sada izgleda.Ako bude pošten nastup partnera i ako se izvrše određenekorekcije u poslovanju, mislim da bi to mogao biti i posaokoji nije dobio negativnu ocjenu. Ali, je ta ocjena vrlo niska.Tu je neko napravio greške i mislim da treba tražiti odgovornostu smislu ko je to i <strong>za</strong>što uradio.Po nalazu neovisnog revizora uslovi su ispunjeni i na računuEnergopetrola je 95 miliona.Kako Vi ocjenjujete rad Razvojne banke Federacije BiH ?Mujezinović: Prije nekoliko dana sam razgovarao sapredstavnicima Saudijskog fonda koji sarađuju sa Razvojnombankom (RZB) FBiH i <strong>za</strong>ista su mi rekli da su u ovoj banci izuzetnoprofesionalni i transparentni sa svim podacima. OdređeniSaudijski fond je stavljen u RZB i daje odlične efekte i<strong>za</strong>dovoljni su s tim što se uradilo.Važno je da se ne prave greške, da nema prekršaja i danema krivičnih djela, mislim da je to najvažnije. Politika RZBće uvijek ovisiti o Parlamentu, <strong>za</strong>tim o Vladi i o tome šta ikako se odrediti.RZB uvijek ima više od 50 miliona KM na raspolaganju,samo se traže projekti, a i oni će doći čim se ugleda svjetlona kraju tunela, odnosno kada svjetska ekonomska kri<strong>za</strong> budekrenula prema izlazu.Nakon narednih izbora, imate li želju ponovo učestvovatiu vlasti?Mujezinović: Ovaj posao ne bih preporučio nikome daradi. Sve dok se ne ukinu entiteti ovdje će biti jedan strahobalanpritisak, s obzirom na to da nisu dati instrumenti upravljanja.Federalna vlada ima vrlo malo instrumenata upravljanja,a velike su joj obaveze. Ovdje mislim, prije svega na čitavsocijalni sektor, <strong>za</strong>tim na sve posljedice rata, odnosno na sanacijušteta, na probleme izbjeglica i raseljenih lica, <strong>za</strong>tim narekonstrukciju infrastrukture i sve ostalo što je na federalnombudžetu. Uzmimo npr. samo veliki broj socijalnih naknadakoje su tu jer je zdravstveno stanje populacije čitavog stanovništvadanas sigurno između 30 i 40 posto lošije nego što bibilo da se nije dogodio rat.Istovremeno, danas imamo problem promijeniti u glavamaljudi stav da niko više neće dostavljati humanitarnu pomoći da sve moramo sami <strong>za</strong>raditi. Nažalost, sada ima mnogomladih sposobnih ljudi koji ne rade i primaju humanitarnupomoć.U tom kontekstu, koliko smo mi direktno odgovorni <strong>za</strong>sadašnju ekonomsku situaciju, a koliko je do okolnosti u kojimse nalazimo?Mujezinović: Objektivno je do svijeta. Da je spriječio sukobeovdje, a mogao je, ovo se sve danas ne bi dešavalo. Dakle,ovdje je krivica podijeljena, jer je pogrešan i način borbe<strong>za</strong> vlast. Ovdje možete pobijediti samo ako ljude ubijedite daih štitite od onih drugih. Ako hoćete da dobijete izbore, moratereći: ‘Eh ovisu vam neprijatelji,oni hoće davas ugroze’. Tosu najradikalnijeteze na osnovukojih se očito dobijajuizbori. Nakontoga nematešta drugo, negoda pravite greške,odnosno dadonosite <strong>za</strong>konekoji jednostavnopredviđaju većaizdvajanja izbudžeta nego štomožete dati.* * *FORECLOSURESNo / Low Down PaymentStarting at $49,900.FREE list with pictures.www.gwinnettdistress.comFree recorded message1-877-499-6869ID # 2002* * *intervjuJUNI 2010WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 17


feljtonEkskluzivno: Iz Tuđmanovih stenogramaKako se dijelila Bosna i HercegovinaSastanak između Franje Tuđmana, Janka Bobetka, ImreAgotića, Josipa Lucića i Gojka Šuška u Predsjedničkimdvorima u Zagrebu, 22. oktobra 1993.“Mi smo s Izetbegovićem, razumije se ovo štogovorim, ne treba spominjati da je samo <strong>za</strong> vas(…) postigli sporazum da se između muslimanske ihrvatske republike stvara tamo takvo prijateljstvo,da bi te dvije republike onda ušle, <strong>za</strong>pravo, u konfederacijus Hrvatskom. A imamo i s Abdićem sporazum,da, ako dođe do razla<strong>za</strong>, odnosno kada dođedo razla<strong>za</strong>, da ta <strong>za</strong>padna Bosna je sastavni dioHrvatske (…) Ali, s druge strane imati u vidu i to dau muslimanskom vođstvu ima onih koji bi nastaviliofenzivne operacije protiv nas, u Herceg-Bosni, totreba osujetiti.”TUĐMAN: Ja sam pred par mjeseci izložio situaciju, dao<strong>za</strong>daću ministru obrane Šušku i generalu Bobetku, naša pomoći naše angažiranje u Herceg-Bosni, jer se tamo rješava, rekaosam im da se tamo rješava pitanje budućih granica hrvatskedržave. I, kod toga sam uka<strong>za</strong>o da je veoma važno da seobrane, tada, oni položaji koje je HVO tamo držao. To je bilaona crta, dakle, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Mostar, i da bitrebalo, po mogućnosti, riješiti, što prije, problem Gornjeg Vakufa.Od tada pa nadalje, vođene su te operacije i imali smostanoviti uspjeh. Ali, ta <strong>za</strong>daća sasvim nije do kraja izvršena,i koliko sam ja čuo, koliko smo mi pružali pomoć, ali ima istanovitih pritužbi, s tog ratišta, da po nekakvim, u pogledumaterijala i u pogledu ljudstva, da nije bilo dovoljno pomoći snaše strane. Pa bih želio da čujem s vaše strane šta je do sadaučinjeno i da se dogovorimo dalje. (...) Opća politička situacijaje takva da danas i rijetko tko od međunarodnih čimbenika računada će se ta Unija Bosne i Hercegovine održati. Još je držekao rješenje, ali, manje-više, traži se rješenje u razlazu te unije.S druge strane, koliko god smo mi s Muslimanima, s Izetbegovićemsklopili sporazum, i javni i tajni - da treba ostvaritisuradnju između Muslimana i Hrvata - toliko se te operacijes njihove strane još uvijek nastavljaju. A mi zbog strateškihrazloga trebamo ići na taj sporazum s njima. Ali, isto tako iosigurati, znači, strateške interese Hrvatske, što se tiče teritorija.Mi smo s Izetbegovićem, razumije se ovo što govorim, netreba spominjati da je samo <strong>za</strong> vas (…) postigli sporazum dase između muslimanske i hrvatske republike stvara tamo takvoprijateljstvo, da bi te dvije republike onda ušle, <strong>za</strong>pravo,u konfederaciju s Hrvatskom. A imamo i s Abdićem sporazum,da, ako dođe do razla<strong>za</strong>, odnosno kada dođe do razla<strong>za</strong>,da ta <strong>za</strong>padna Bosna je sastavni dio Hrvatske (…) Ali, s drugestrane imati u vidu i to da u muslimanskom vođstvu ima onihkoji bi nastavili ofenzivne operacije protiv nas, u Herceg-Bosni,to treba osujetiti. (…) S tim da kažem da je do mene dolaziloponekad da nije bilo dovoljno razumijevanja s naše stranei u pogledu streljiva i u pogledu angažiranja helikoptera.BOBETKO: Kompletna Peta brigada, sa svojim sastavom,znači s ovog fronta, vinkovačkoga, kompletno je postepenopovučena i našla se na tom ratištu. To je oko 2.500 ljudi, plussve topništvo, oklop i kompletno <strong>za</strong>povjedništvo, osim dvatričasnika. Njihov glavni <strong>za</strong>datak bio je da na toj liniji gore,kod Gornjeg Vakufa, gdje i sada drže položaj u samom gradu,uslijed, to je gotovo sada negdje tri mjeseca, oni su diosnaga izvukli radi odmora. Još je ostala jedna ojačana bojna,negdje oko 700 ljudi, sa svim topništvom i oklopom u širemprostoru Gornjeg Vakufa. Očito da i idućih deset dana, da ćetrebati razmišljati o dovlačenju novih snaga, na liniji dobrovoljnosti,da se oni <strong>za</strong>mijene, jer ljudi ne mogu toliko izdržati.(...) Ja sam prekjučer razgovarao s Toletom (Žarkom, op. pr.)u Dubrovniku i on je tražio da se sastane, rekao sam da ću bititamo i da dođe, da je jedan presjek situacije koji počinje odtoga da su snage <strong>za</strong>morene, što je točno, i da <strong>za</strong> sada on smatrada oni nemaju, mislim Muslimani, nekih friških snaga <strong>za</strong>neke protuudare, što ne treba potcjenjivati, mora biti pripremljen.Dalje, dobrovoljci iz prve i druge brigade koji su se javili,oni su sada na položaju južno od Mostara, na položajimaprema Blagaju, i jedna grupa koju je vodio pukovnik Horvat,ona se - jedan dio je ostao, drugi dio se raspao (…) to je biloneorganizirano. (...) Međutim, Peta brigada je svoj <strong>za</strong>datak, pomom mišljenju, jako dobro učinila i radila…Sastanak uSplitu u vili Dalmacijas JadrankomPrlićem, MatomBobanom, SlobodanomPraljkom i MilivojemPetkovićem,održan 5. novembra1993.TUĐMAN: Jasam dao inicijativu<strong>za</strong> ovaj sastanakzbog momentalne,rekao bih i kritičnesituacije, i u vas uHerceg-Bosni, odnosnou cijeloj Bosnii Hercegovini, iu svezi s tim zbogveoma negativnogutjecaja na Hrvatskunakon događajaoko Stupnog Dola.Pored tih neposrednihpitanja, jasno,Tired OfCompetingWith MultipleOffers???Beat other buyers toHOT new Listings.FREE personalizedlist with pictures ofHOT new listingsthat match yourHome BuyingCriteria.www.DankaRealEstate.com18 EUROPAJUNI 2010


itno je i pitanje strateških političkih interesa Hrvatskeu svezi s takvim držanjem Muslimana i događajima,kojima smo svjedoci sada. (…) Vi znate, vjerojatno je ivećina bila na sastancima kod mene u Zagrebu, kadasam ja preporučivao da idemo u Bosni i Hercegovinina referendum <strong>za</strong> samostalnost Bosne, upravo zbogcjeline interesa hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.I zbog toga da to ne bi imalo negativne utjecaje, dali <strong>za</strong> podjelu, pa da onda to ima i negativnog utjecajau tom smislu da i međunarodna <strong>za</strong>jednica prihvati,odnosno neki u međunarodnoj <strong>za</strong>jednici prihvate,onda ako smo <strong>za</strong> podjelu Bosne, da prihvati onda i <strong>za</strong>htjeveSrba u Krajini, da se odvoje od Hrvatske. (…)Da bismo <strong>za</strong>štitili interese hrvatskog naroda, išli smo(…) na sporazum s Muslimanima, da se muslimanskarepublika i hrvatska republika, u okviru unije, vežufeljtonJEFTINE AVIONSKE KARTE LLCSamo Ptice Lete JeftinijeJazmir Bešlijaowner336 Springhaven Rd,Lawrenceville, GA 30046Tel 770.651.7185 Tel 770.651.7186Tel 770.268.8940 Tel 770.268.8941Fax 770.268.8942TravelBiH@Hotmail.comwww.TravelBiH.comJUNI 2010WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 19


feljton20 EUROPAJUNI 2010


što tješnje, do njihove konfederacije s hrvatskom državom. I,budući da vjerojatno svi ne znate, pa ću vam onda pročitatisporazum koji smo u Beču, tajni sporazum koji nije objavljen(…), potpisali. “Predsjednik Hrvatske i predsjednik PredsjedništvaBosne suglasni su da se odnosi između bosanskomuslimanskerepublike i hrvatske republike, u okviru UnijeBosne i Hercegovine, razvijaju na svim područjima s ciljemstvaranja <strong>za</strong>jedničke države, koja će istodobno stupiti u konfederalniodnos s Republikom Hrvatskom.” (…) Osim mene,uz hrvatsku delegaciju je bio Šarinić, Žužul, Biščević. Uz AlijuIzetbegovića, to je potpisao Haris Silajdžić i Komšić. (…) Evokakvo mi je pismo uputio nadbiskup vrhbosanski monsinjorVinko Puljić 31. listopada: “Gospodine predsjedniče, osjećajućiodgovornost pred Bogom i Katoličkom crkvom, želiobih vam uputiti nekoliko riječi kao najodgovornijem čovjekumeđu Hrvatima. Uz sve strahote koje smo mi Hrvati u Bosnii Hercegovini proživjeli i još uvijek proživljavamo, ne vidimkuda sve vode ovakva ratna zbivanja. Budući da se nalazim unemogućnosti kretanja po svojoj nadbiskupiji, ipak nastojimpratiti što se događa na terenu moje (nadbiskupije, op. pr.).Dobivši neke informacije od izvora, kojima nemam razloga nepokloniti svoje povjerenje, želim ih predvas iznijeti očekujući mjerodavnu <strong>za</strong>štitunašeg življa. Tu informaciju posebnoželim iznijeti <strong>za</strong>to što je ona dospjela iu ruke nekim međunarodnim čimbenicima.(...) Navodno je i jedan općinski<strong>za</strong>povjednik iz srednje Bosne, vrativšise s puta iz Gruda, izjavio: ‘Mi imamosklopljen ugovor sa srpskom stranom.Oni će HVO-u pružiti pomoć očistiti krajevekoje kontroliramo te će nam Srbiomogućiti iseliti Hrvate iz Kiseljaka,Kreševa, Vareša, Vite<strong>za</strong> i Busovače, ami ćemo te predjele predati četnicima.Naši i srpski šefovi su se dogovorili ovepredjele tako riješiti.’ Na upit <strong>za</strong>što sežrtvuju toliki momci koji se bore, navodnoje odgovorio: ‘Moramo i<strong>za</strong>zvatiMuslimane da nas potjeraju odavde.Taj <strong>za</strong>datak sam dobio.’ (…) Ne bih ovim izjavama davaopreveliku važnost da mi vjernici ne poručuju kako je u njihupao strah, ne samo od neprijateljskih snaga nego i od pojedinihsiledžija HVO-a. Zbunjen sam ovim vijestima, pogotovo<strong>za</strong>to što mi živimo na takvim prostorima da iskihavamo mnogečudne poteze HVO-a. (…) Oni stalno tvrde kako im stižutakvi nalozi. Osjećamo se žrtvovanima i to osuđenima nasmrt. (…) Načelne izjave da će HVO <strong>za</strong>štititi svakog Hrvatapostaju već smiješne, ali su, nažalost, tragične. Molim vas danam HVO dadne konkretne dokaze ili neka nam se kaže dane mogu štititi nas ljude, pa ćemo makar znati na čemu smo.Puno je doka<strong>za</strong> da se nas <strong>za</strong>ista želi istrijebiti iz ovih terena iMuslimanima se pruža prilika da to lako učine.” (…)TUĐMAN i BOBETKO: odparti<strong>za</strong>na do stvarateljane<strong>za</strong>visne HrvatskeDajmo danas razmotrimo političku i vojnu situaciju, sa<strong>za</strong>daćom ovog sastanka da donesemo odluku da se netkozbog događaja na Stupnom Dolu ne samo smijeni s dužnosti,nego i stavi pred sud, da bismo s time mogli i<strong>za</strong>ći pred međunarodnujavnost, jer, kao što vidite, Muslimani se igraju,oni smjenjuju svoje <strong>za</strong>povjednike koji su krivi itd. (…) Mi semoramo organizirati tako da u najmanju ruku obranimo onucrtu koju smo kako-tako uspjeli dobiti odobrenje <strong>za</strong> nju i nameđunarodnoj konferenciji, znači Novi Travnik, Vitez i Busovača.I isto tako smo rekli, trebali bismo ovladati, po mommišljenju, iz strateških razloga čitavim pravcem Prozor, Uskoplje,Bugojno, Jajce, i ne dopustiti, znači, ofenzivne namjereMuslimana da prodru južno od Mostara…PRLIĆ: (…) U jednom otvorenom razgovoru mi moramoda vidimo, ja sam ekonomista i gledam da li smo mi rentabilnainvesticija Hrvatske, imajući u vidu sve što je uloženokroz oružje i na ostale stvari, i mislim da u tom pogledu ćemomorati da predložimo varijante potpunijeg približavanja. Onetreba da dobiju politički svoj placet, naći ćemo tehničke varijante,jer mi imamo (…) uglavnom rashodnu stavku. (…) Mislimda u ovom trenutku je neophodna vojna pobjeda da sepovrati i situacija i raspoloženje, mislim da je to jasno i to netreba uopće obrazlagati. Da li je to Mostar, da li je to Vakufili ova akcija koja se gore planira, spajanje Kiseljaka s Busovačom.Mi se moramo približavati <strong>za</strong>okruženju teritorije. Mismo kao Vlada proljetos utvrđivali i prijedloge i <strong>za</strong>ključke,čak i o preseljenju određenih brigada s nekih područja kojebi uključivalo i preseljenje pučanstva s tih područja i njegovokoncentriranje na određenim pravcima <strong>za</strong> koje smatramoda mogu postati i ostati hrvatski prostori.Dakle, željeli bismo to isključivopragmatično gledano. Ja znam da jestenastojanje da svaki Hrvat ostane da živigdje jeste. Ali, postoji pragmatika, postojikoncentracija snaga, postoji sve ostalo.(…) Što se tiče odnosa s ove druge dvijestrane, ja sam sutra u Velikoj Kladuši,ako Bog da, na razgovorima s ove dvijestrane. Mi sa Srbima moramo igrati igruzbog ovih enklava, jer je to jedini načinda ih uopće održimo u životu, i da imomogućimo i vojnu snagu kako bi se<strong>za</strong>štitili od Muslimana. (…) Bez lomljenjakičme Armije Bosne i Hercegovinena pravcu srednje Bosne, smatram dase teško može očekivati bilo kakvo posebnorješenje s ovom dominantnomgrupacijom kod Muslimana, na čelu sAlijom Izetbegovićem. Toliko, predsjedniče…TUĐMAN: Vjerojatno u ovoj situaciji, kada su Muslimaniučinili to da istjeraju pučanstvo iz Kaknja, iz Vareša, vjerojatnobismo praktički mogli (…) ići na povezivanje Kiseljaka sBusovačom, a onda da vidimo da li možemo, znači, održatii tu liniju. (…) Treba se orijentirati na to, kao i na <strong>za</strong>uzimanjeUskoplja, jer i zbog pove<strong>za</strong>nosti s Novim Travnikom i Vitezom,i pove<strong>za</strong>no, znači, s Bugojnom, treba pod svaku cijenu.(…) Ne treba ići na, sada momentalno, iz političkih i vojnihrazloga, na operaciju kod Mostara. (…) Meni su neki prijateljiizvana ka<strong>za</strong>li, bilo bi u interesu hrvatske države i Zapada, itd.da se Srbima dopusti, ali da hrvatska republika ostane s muslimanskomunijom. (…) Ja sam rekao da to nije prihvatljivo(…), ali sam rekao, ali jesmo <strong>za</strong>, znači, kada se dopušta, osimtoga, to je Alija Izetbegović potpisao sa Srbima da se RepublikaSrpska pripoji Srbiji, onda će se hrvatska republika normalnopriključiti Hrvatskoj, ali smo <strong>za</strong> to, u svakom slučaju, da tasamostalna muslimanska, bosanska republika, jer se Izetbegovićveć sporazumio da se na nju prenesu prava u Ujedinjenimnarodima, da s tom i takvom muslimanskom republikom misklopimo savez prijateljstva, pa čak i <strong>za</strong>jedničke obrane, zbogtoga da je ne bismo prepustili srpskoj strani, razumijete?feljtonJUNI 2010WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 21


feljtonNovi izvodi iz Mladićevih ratnih bilježakaTužilaštvo Haškog tribunala objavilo je prošlog mjesecanove izvode iz ratnih bilježaka generala RatkaMladića iz kojih proizilazi da su Srbi i Hrvati u BiH, uz pomoćvlasti u Beogradu i Zagrebu, djelovali <strong>za</strong>jedno da bi Bošnjakeprisilili na podjelu BiH.Nove izvode iz Mladićevih bilježaka Tužilaštvo namjeravada uvede u dokaze protiv Slobodana Praljka i MilivojaPetkovića, koji su pred Tribunalom, <strong>za</strong>jedno sa drugim liderimabosanskih Hrvata, optuženi <strong>za</strong> zločine nad Muslimanima1993. do 1994. godine.Iz Mladićevih bilježaka proističe dasu tadašnji predsjednici SR JugoslavijeSlobodan Milošević i Hrvatske FranjoTuđman “nudili” Muslimane jedan drugome,a da nijedan ih nije htio, prenosebeogradski mediji.U bilješkama sa sastanka sa Miloševićem,8. jula 1993. godine u Beogradu,Mladić citira predsjednika RepublikeSrpske Radovana Karadžića: “PomoćiHrvatima da bi se prisilili Muslimani <strong>za</strong>podjelu Bosne”.U istom <strong>za</strong>pisu, Mladić navodi iMiloševićeve riječi: ”Muslimanima nuditiprihvatljive opcije... a na ratištu imruinirati pozicije. Ne bih ja išao na presecanjeMuslimana na dve autonomije.Mi smo ih sve nudili Hrvatima, a Tuđman je rekao - ‘Uzmiteih vi’”.TUĐMAN i MILOŠEVIĆ: nijedan nije htio “Muslimane”U objavljenim Mladićevim <strong>za</strong>pisima opisuju se i pregovorivojnih i političkih lidera Srba i Hrvata na štetu Muslimana,koji su vođeni u Pečuju u Mađarskoj i Njivicama u CrnojGori od 1992 do 1994. godine.Na sastanku u Pečuju, 5. oktora 1992. godine sa “delegacijomHrvatske”, Mladić <strong>za</strong>pisuje riječi Slobodana Praljkakoga naziva “<strong>za</strong>mjenikom ministra odbrane Hrvatske”, da jehrvatski cilj “Banovina iz 1939, ako to ne - nastavljamo rat”.“Treba razmijeniti stanovništvo, iseliti Hrvate iz Vojvodine”,rekao je, po Mladićevim bilješkama, Praljak tokom razgovorau kojem je postignut dogovor oprimirju Hrvata i Srba u BiH.Tri nedjelje kasnije, isti sagovornicisastali su se u Njivicama, a Praljak ocjenjuje:“Na dobrom smo putu da prisilimoAliju da dijeli Bosnu.”“Mi ćemo što logistički, što prisilomnatjerati Aliju da sjedne <strong>za</strong> sto s Bobanom(Matom, liderom bosanskih Hrvata)i Karadžićem”, rekao je Praljak, poMladićevim bilješkama, dodajući da je“Tuđman pristao na razgovor s Karadžićem,Ćosićem (Dobricom, tada predsjednikomSRJ) i Bobanom”.Praljak je tada rekao i: “Hrvatskaneće odstupiti od svog interesa, nećemopreterano <strong>za</strong>oštravati sa Srbijom. Interes nam je da Muslimanidobiju svoj kanton, da bi se imali gdje odseliti”.Milošević je, istovremeno, rekao da “rat mora što pre dase <strong>za</strong>vrši” i da “ne bi trebalo davati preveliku podršku Hrvatimada se ne bi ustalili u centralnoj Bosni”, piše u Mladićevojradnoj bilježnici.Na sastanku, kojem je prisustvovao i šef Službe državnebezbjednosti Srbije Jovica Stanišić, razgovaralo se i o prebacivanjufabrika oružja i municije iz BiH u SR Jugoslaviju, snabdijevanjuVRS i plaćanju njenih starješina iz SRJ i “proizvođenjunovih oficira” u vojnim školama u SRJ.Mladić u bilješkama detljano opisuje i međusobne isporukeoružja i municije između VRS i Hrvatskog vijeća obraneu BiH 1993. godine, kao i davanje vatrene podrške <strong>za</strong> novac, očemu je razgovarao na Jahorini 1993. godine sa komandantomHVO Milivojem Petkovićem.Ranije je saopšteno da je oko 3 500 stranica Mladićevihbilježaka iz 18 radnih bilježnica, vođenih između 1991. i 1996.godine, <strong>za</strong>plijenjeno prilikom pretresa stana njegove suprugeBosiljke u Beogradu, krajem februara.MUST SELL●BANK FORECLOSURES ● FIXER UPPERS ●HUD HOMES●DISTRESS SALE● CORPORATE OWNED PROPERTIESFREE LIST WITH PICTURES UPDATED DAILYWWW.GWINNETTDISTRESS.COM22 EUROPAJUNI 2010


feljtonJUNI 2010WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 23


sportNajljepši i najružnijidresovi u Južnoj AfriciVeć se broje dani do najvećeg svjetskogsportskog događaja - nogometnog <strong>Svjetskog</strong>prvenstva u Južnoj Africi. Osim onih sretnikakoji će uživo gledati utakmice u Južnoj Africi, procjenjujese da će više od milijardu ljudi širom svijetabiti prikovano uz TV ekrane i pratiti Prvenstvo. Aveć sad ih <strong>za</strong>nima svaki detalj o reprezentacijamakoje učestvuju.Zato vam donosimo <strong>za</strong>nimljivu priču TV Ego onajljepšim i najružnijim dresovima na SP.Najljepši:7. Jedan od najboljih primjera jednostavnog di<strong>za</strong>jnaje dres Novog Zelanda, inspirisan opremomnjihovog nacionalnog ragbi tima. Bit će ludo kad unjima budu izvodili svoj čuveni Haka ples na stadionu.6. Među rijetkim dresovima s okomitim prugamaje onaj reprezentacije Gane sa blago nestajućimlogom na lijevom ramenu. Michael Essian predvodilavove iz Gane.5. Iako će neki reći da izgleda poput oklopa, australskidres je sasvim OK <strong>za</strong> Socceroose. Kao i kodNovozelanđana, vuče malo na onaj koji ima ragbitim Australije, no to ne treba čuditi, ragbi je ipaknajpopularniji sport tamo.4. Španija je jedan od favorita turnira koji ćeizgledati sasvim lijepo na terenu. Na crvenoj podlozižute i plave trake su pun pogodak. Uglavnom dobarprimjer da ne treba mijenjati provjeren koncept,dovoljno je samo malo osavremenjavanja.3. Iako Nike <strong>za</strong>uzima najvišu poziciju u rubrici“Najružniji dresovi”, ipak nisu <strong>za</strong>brljali kad je riječo Brazilu, ipak su oni ikone. Klasičan i jednostavanizgled su formula <strong>za</strong> uspjeh.2. Brazilov najveći rival, reprezentacija Argentine,naravno, imat će tradicionalno plavo-bijelu opremu,a Adidas je pametno di<strong>za</strong>jnirao i nije <strong>za</strong>brljao.Nisu argentinski dresovi bez razloga među najprodavanijimu svijetu.1. Najljepši dres naSvjetskom prvenstvu, premaEgo TV, imat će reprezentacijeObale Slonovače.Prati di<strong>za</strong>jn ostalih dresovaafričkih reprezentacijakoje oprema Puma, s timda je njihov nacionalniznak na lijevom ramenu -slon koji je prigrlio loptu -najviše cool.$24FREE UNLIMITED Calls Around the World.99Per Month †Now call the U.S. for only $24.99/mo † plus more than60 countries for FREE!Say No to HigHer PHoNe BillS!• Our price STARTS LOW ANd STAyS LOW SM .Satisfction Guaranteed < !• No bundles, no hassles, no introductorypricing — just reliable phone service at areliable price!eaSy to SwitcH, eaSy to Save• Keep your existing phone number^.• Vonage ® works with your existing homephone and high-speed Internet connection.• 25 Premium Features at no extra cost.• FREE calls to more than 60 countries.Vonage 911 service operates differently than traditional 911. See www.vonage.com/911 for details. High-Speed Internetor Broadband Required. Alarms and other systems may not be compatible. † Rates exclude: broadband service, regulatoryand activation fees and certain other charges, equipment, taxes, & shipping. International calls billed per minute. Offervalid in the US only. See Terms of Service for details. < 30-day money back guarantee is refunded for any paid activationfee, 1st month service charge, initial shipping charges and termination fee. Applicable only to first ordered line per account.Available only in the event of timely cancellation for subscribers who have not exceeded 500 minutes of usage and who obtaina valid return authori<strong>za</strong>tion number from 1-VONAGE-HELP, and return of equipment in original condition and packagingwithin 14 days of cancellation. Refund will not include charges for taxes, international usage, payphone calls to Vonagetoll free numbers and directory assistance. Offer revocable. ^ Where available. The number transfer process takes approximately10 business days from the time you confirm your transfer request. ©2010 Vonage.Swimat Home Call for Free DVD:888-465-981630 DayMoney-BackGuarantee


Only have20 minutes a dayto get into shape?Try Total Gym!The Total Gym XLS is the simple, safe and effectiveway to tone your body and boost overall fitness in aslittle as 20 minutes a day.The unique design of the Total Gym XLS works yourmajor muscle groups at the same time, so you enjoy theresults of a full workout in less time. It’s the perfect wayfor busy people to stay fit and feel great!• The Total Gym XLS is versatile, too – over 80 exercisesto build, strengthen and tone your muscles• No assembly required – sets up in minutes and foldsfor easy storageTry the Total Gym ®for 30 days!ONLY $ 49.95FREE SHIPPING!Call now for this special offer:1.888.736.5484Better Home Security.LOST40LBS!Safer. Smarter. Simpler. Affordable.Endorsed byChuck Norris &Christie Brinkley“I am in the best shape I have everbeen in, thanks to Total Gym!”- Joy Criss, KentuckyFREE1 st MonthSecurityMonitoring*Najružniji:7. Amerikancisu odlučilipobjedničku lentustaviti prekodresova. No, činise kako to nijenajsretnije rješenje<strong>za</strong> fudbalskidres. Za tenisili bicikli<strong>za</strong>m, a<strong>za</strong>što ne i pidžamu,moglo biproći.6. Portugalci će u svojoj opremi izgledati kaoneki crtani likovi koji su upravo vidjeli jako zgodnudjevojku i izvalili jezik iz usta. Ili, kao da igraju sdvije kravate.5. Od najružnijih sedam dresova čak četiri imajubi<strong>za</strong>rne izblijedjele slike, a među njima je japanski.Neće baš biti da su ovo perje stavili na dresovezbog lepršave igre, no sasvim je sigurno da Japan naovaj način, kad je riječ o sportskoj opremi, nastavljaslijediti zbunjujuće modne trendove.4. Talijanski dres je dobar primjer šta se desikad se <strong>za</strong>brlja s klasičnim izgledom. Igrači će izgledatikao da su progutali Robokapa, nindžu, neštošto ima list u ustima... Baš loše.3. Nogometaši Južne Koreje mogu biti sretni.Njihovi dresovi će ih otvarati u struku, a ove šare nanjima mogu se protumačiti kao putokaz <strong>za</strong> dio tijelakoji trebaju štititi u duelima.2. Sunašca na urugvajskim dresovima? Bolje bi,svakako, bilo bez njih. Ovako se može pomisliti dasu metafora <strong>za</strong> vatromet, odnosno da Urugvajci pouzdanoznaju da će proći grupe.1. Slovencima je pripala ne<strong>za</strong>hvalna titula vlasnikanajružnijeg dresa. Kratki komentar - CharlieBrown ide na SP - sasvim je dosta.sportCompletely WirelessTotally wireless sensors and our unique cellular link for unmatched protection.24–7 MonitoringNo hidden fees. No extra charges. Simple and affordable.Remote & Online AccessRemotely control your system from anywhere with your iPhone, BlackBerry, or computer.Call877.706.1422for a FREE quote.Authorized Dealer * First month of service free requires $99 minimum equipment purchase, eligibility and purchase of 3 year monitoring agreementGE Security at $32.99/month ($1,187.64 over 36 months). May not combine with other offers.License ID #11-5305. For full licensing information, please call.JUNI 2010WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 27


eportažaJUNI 2010WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 29


eportaža30 EUROPAJUNI 2010


Pitam načelnika Zovka koji mu je načelnički mandat u toku.„Peti,“ kaže. „Uuuu,“ kažem ja. „Pa, kako ste izdržali toliko?“„Ja volim svoj posao i volim Žepče, a i rezultati su tu,“ kaženačelnik. Žepče se u prvim pisanim dokumentima pominjedaleke 1458. godine, a sada ima 31.000 stanovnika koji žive na300 kvadratnih kilometara. Hrvati su većinskostanovništvo, ima nekoliko hiljada Bošnjakai oko 700 Srba. Jevrejsko groblje staro300 godina svjedoči da su ovdje nekada živjelii Jevreji.I katolička i pravoslavna crkva idžamijaZaposlenih je oko 5000, a na birou 4000ne<strong>za</strong>poslenih. Oko 5300 učenika i studenatapohađa osnovne i tri srednje škole, te Stručnistudij računarstva. Mladi ljudi uglavnomrade u privatnim firmama, jer je u Žepču sveprivatizirano, osim problematične tekstilnefirme „Mahnjača“, koja je trenutno u stečaju.„Spašavaju nas strane investicije. Stigli suNijemci sa svojom firmom ‘CAR TRIM’, kojiveć koriste neka prazna postrojenja ‘Mahnjače’.Oni su <strong>za</strong>poslili i radnu snagu iz našestečajne firme. A inače, kupili su 40 dulumazemlje u našoj opštini i namjeravaju da napravetvornicu u kojoj će se proizvoditi presvlake<strong>za</strong> putničke automobile, što je njihovaosnovna djelatnost i u Njemačkoj. I iz Italijenam je stigao jedan investitor koji je takođekupio zemljište i praviće tvornicu <strong>za</strong> preradudrveta, a <strong>za</strong>posliće domaću radnu snagu.Sve je to rezultat i toga što smo krajnjepojednostavili administrativnu proceduru<strong>za</strong> potencijalne investitore i to se isplatilo,“kaže načelnik Zovko i dodaje da opština stimulirai poljoprivredne proizvođače da se, uovom vremenu globalne krize, što više okrenuproizvodnji hrane.Razgledam grad i primjećujem da Žepče,kad su bogomolje u pitanju, ima nešto<strong>za</strong>jedničko sa Sarajevom. Na udaljenostiod samo dvjestotinjak metara, smjestile suse katolička i pravoslavna crkva i nedavnoobnovljena Ferhat-pašina džamija. Tog jutrakroz grad su prošle maškare i dobro <strong>za</strong>bavilenarod svojim duhovitim maskama, ameđu njima je bilo i maškara kojima je ovobila prva maškarada u životu. Ana i IvanaMamić u pratnji majke, vraćaju se <strong>za</strong>dovoljne.Same su napravile svoje maske prince<strong>za</strong>,a mama je samo malo pomogla.Sve sam morao sam!Na ulici susrećem i Fehima Efendića. Pitam ga kad sevratio u Žepče i kako živi. „Nije nešto, ali opet solidno. Radim,<strong>za</strong>poslen sam. Što se tiče nacionalnih odnosa, nije bašsjajno, ali biće bolje, valjda. Bošnjaci su se uglavnom, vratili.Imovina je vraćena odmah nakon rata. Moj stan je bio dobrooštećen, tražio sam donaciju ili kredit, ali nisam ništa dobio.Sve sam morao ličnim sredstvima da popravim,“ kaže FehimEfendić.Tri bogomolje u krugu oddvjesto metaraI Jela Ivandić pripada manjinskom narodu u Žepču. Onaje Srpkinja. „Živi se skromno. Radim u pošti, kod nas ima posla.Ne znam kako je u ovim privatnim firmama, to moratenjih pitati. Zadovoljna sam, jer uvijek imagore. Život u Žepču je udoban onoliko kolikomože da bude, u ovo naše vrijeme. Nemamnikakvih problema čim imam posao,a i jedna mi kćerka ovdje radi. Druga živi iradi u Zagrebu,“ kaže Jela Ivandić.Značajna uloga NjemačkeDamir Jukić, savjetnik načelnika opštine<strong>za</strong> nevladin sektor i mlade, kaže mi da bi trebaloda vidim, prije odlaska, nešto sa čime seŽepče <strong>za</strong>ista ponosi. To je moderni Katoličkiškolski centar „Don Bosco“, koji je podiglaHrvatska salezijanska provincija.Zdanje je zbilja fascinantno, iako jošnije posve <strong>za</strong>vršeno. Pod krovom su <strong>za</strong> sadaOpća gimnazija i Srednja mješovita škola,sa ukupno 510 učenika. Ravnateljica Općegimnazije Marjana Antolović, vodi nas dugimi svijetlim hodnicima modernog zdanja.Ulazimo u savremeno opremljene kabinetei laboratorije. Biblioteka ima 18 000 knjiga.Osim nastavnih, bogate su i vannastavne aktivnosti.„Postoje među mladima animatorikulture, <strong>za</strong>bave i sporta, te zbor, ka<strong>za</strong>lišnei znanstvene sekcije. Naši učenici postižuodlične rezultate na takmičenjima u BiH iHrvatskoj,“ kaže ponosno ravnateljica Antolović.Ravnatelj Srednje mješovite školedon Josip Krpić kaže da su mladi u Žepču,radoznali, veseli i otvoreni <strong>za</strong> sticanje znanjai uvijek spremni da svoj život obogate kulturnimi <strong>za</strong>bavnim sadržajima.„Uloga Njemačke je u svemu ovome veomaznačajna. Imamo obrtničku radionicukoja je u potpunosti izgrađena i opremljenauz pomoć njemačkog Ministarstva rada.Prošle godine smo od njih dobili CNC strojevekojima se kompjuterski upravlja, što jeodlična nadopuna <strong>za</strong> našu klasičnu izobrazbuučenika. Trenutno naši učenici u toj radionici,u okviru prakse, montiraju stolove istolice <strong>za</strong> škole na Kosovu i u Albaniji,“ kažedon Josip Krpić.Spušta se mrak nad Žepče i ja čujem pisakvo<strong>za</strong> koji će me odvesti iz ovoga grada.U kupeu je Felix Weiss iz Erfurta u Njemačkoj.Studira antropologiju i na nekoj je vrstistudijskog putovanja Bosnom i Hercegovinom.Treći je put u ovoj zemlji, malo će istraživati, a ima i prijateljeu Sarajevu. I njega pitam <strong>za</strong>što voz. „Ne volim autobus,avion je skup, a u vozu mogu upoznati <strong>za</strong>nimljive ljude i vidjetimalo krajolik,“ kaže Felix.U idućem broju: “Zavidovići - Jedan mali,deprimirani grad u Bosni”reportažaJUNI 2010WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 31


filmSedmi godišnji bosanskohercegovački filmski festival (BHFF)Jabuke filmovima “Storm” i “Sevdah”Sedmi godišnji Bosanskohercegovački Filmski Festival(BHFF) je održan 14. i 15. maja, 2010. u Tribeca Cinemas,jednoj od poznatijih filmskih institucija u Njujorku.Završen je sa velikim uspjehom.Prika<strong>za</strong>no je osam filmova. Već dugo očekivani filmovidočarali su raznolikost B-H dijaspore i njenih filmskih stvaralacaa pristigli su iz mnogih dijelova svijeta uključujući iz Bosnei Hercegovine, Hrvatske, Njemačke, Danske, Nizozemske,Australije, Engleske i Sjedinjenih Američkih Država. Selekcijafilmova između ostalog je uključila i američku premijeru filma“One more tonight“.“Sevdah“ je osvojio nagradu publike <strong>za</strong> najbolji dokumentarnifilm a “Storm“ je dobio nagradu <strong>za</strong> najbolji kratki ilidugometražni film. “Storm“ je politički triler u kojem se radio i<strong>za</strong>zovima sa kojima se susreću tužioci u potrazi <strong>za</strong> pravdom.“Sevdah” je film o sevdalinci, oblikovan kao emotivno,muzičko, lirsko i vizualno putovanje kroz dušu Bosne, krozosjećaje i sjećanja autora.Ostali filmovi koji su bili prika<strong>za</strong>ni istraživali su različiteteme kao sto su: povratak kući poslije rata (“Zgarište“); posljedicenasilja u Bosni i Hercegovini posmatrane kroz prizmubosanske željeznice (“Vozovi svirači”); mračne tajne kojeokružuju jednog od njujorških stanova (“Apparition”); tedrevne piramide u Visokom (“Buried Land”).Tokom festivala publika je imala priliku da postavlja pitanjaautorima: Sabini Vajrači (“Apparition”), Amiru Husaku(“Vozovi svirači”), te Geoffrey Alan Rhodes-u i Chris Ernst-uiz filma “Buried Land”.Osim ovih autora, istaknuti gosti su bili Mirsada Čolaković,Zamjenik ambasadora Misije BiH pri UjedinjenimNacijama; predstavnici iz Misije Republike Hrvatske pri UjedinjenimNacijama; Zlata Filipović, pisac internacionalnogbestselera Zlatin Dnevnik; umjetnik Nebojša Šeric Shoba, teNjujorška pjevačica Jess King.Od osnivanja 2003. godine, BHFF je stekao paznju publikeizlaganjem savremene bosansko-hercegovačke kinematografije.Ovaj jedinstveni kulturni događaj, organizovan odstrane dvije neprofitne organi<strong>za</strong>cije u Njujorku, Radio GlasaBosne i Hercegovine i AkademijeBosne i Hercegovine,prikazuje filmove kakomlađih tako i međunarodnopriznatih filmskih stvaralacaa istovremeno doprinosi boljemrazumijevanju Bosne iHercegovine, njene raznolikekulture, istorije i i<strong>za</strong>zova.Iako Bosna i Hercegovinaproizvodi samo nekolicinuigranih filmova godišnje,njeni filmski autori su svjetskipriznati, a njihovi filmovi,iako nisko-budžetni, sudobitnici mnogih nagrada ipriznanja. Nedavni primjerisu filmovi, “Ničija zemlja”,dobitnik Oskara, “Grbavica”,koji je osvojio ZlatnogMedvjeda na Berlinalu, te“U ime sina”, koji je primiooko dvadeset filmskih nagradaširom svijeta.32 EUROPAJUNI 2010


Sve je već poznato i desetineputa ispričano o junakuiz šervudske šume, koji kradeod bogatih i daje siromašnima.Gladijator iz ŠervudaNajnoviju ekrani<strong>za</strong>ciju legendeo Robinu Hudu se odlučio darežira Ridli Skot i peti put <strong>za</strong> svogglavnog glumca pozvao RaselaKroua. Ono što je interesantno <strong>za</strong>ovaj film je da se on ne bavi krađamai avanturama odmetnikasa kapuljačom, već pričom kakoje Robin Longstrajd to postao. Neuzimajući u obzir istorijske činjenice(ipak autor ima potpunu slobodu), film nije donio ništanovo u odnosu na “Gladijatora” i slične filmove.Na trenutke režiser provlači svoje antiratne poruke,dok je film u potpunosti podređen Raselu, koji <strong>za</strong> razliku oddžentlmena Erola Flina i Kevina Kostnera ima mišićavost.Minijature koje su dobili odlično su odradili Kejt Blanšet kaolejdi Merion, Maks fon Sidou kao njen otac, kojima je trebalodati više prostora, a tu je i Mostarac Velibor Topić, koji seustalio u Skotovoj glumačkoj postavci. Hemija između Raselai Kejt postoji, međutim njihova ljubavna avantura nije dovoljnodošla do izražaja.Atmosfera, scenografija, konstrukcijalikova i naracija je dostapredvidiva i stereotipna, pa jetako kralj Džon bez Zemlje glup,okrutan i banalan, glavni negativacDorfi, izdajica s ožiljkom nalicu, presmiješno djeluje u svojimegzekucijama, a Robin Hud kaopravi dobrica koji nema mane.Iskrcavanje Francu<strong>za</strong> na obaluEngleske podsjeća na iskrcavanjeu Normandiji, dok je u pojedinimscenama borbe očigledna podudarnostsa filmom “Gladijator”.Iako nije dosadan, ali nije ni <strong>za</strong>nimljiv,više od dva sata trajanja je moglo da bude i manje, a nebi se ništa od filma izgubilo.Gledljivo ostvarenje, koje će brzo pasti u <strong>za</strong>borav, “RobinHud” Ridlija Skota, može se smatrati kao mogući drugidio trilogije i nastavak “Nebeskog kraljevstva”, dok će trećivjerovatno biti “Kralj Artur” ili možda “Eli<strong>za</strong>beta”. Kolikoje puta Hud doživio ekrani<strong>za</strong>ciju nije ostalo više ništa novoda se kaže, osim ako se neki režiser ne odluči da on postaneobični radnik u nekom konglomeratu, a vrijeme dešavanja sadašnjost.filmJUNI 2010WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 33


automobiliTEST VOŽNJAToyota Prius 1,8 VVT-i>Imali smo priliku isprobati automobil kojije doka<strong>za</strong>o da su hibridi mogući i u svakodnevici,da nisu vozila ve<strong>za</strong>na <strong>za</strong> velike sajamskeizložbe. Koliko je takav automobil isplativ,koje su njegove prednosti i mane i da li jeuopće funkcionalan, više u nastavku.Da bi se neki automobil zvao hibrid, <strong>za</strong> pogonmora imati dva izvora energije. Obično jeto simbio<strong>za</strong> između benzinskog ili dieselskogmotora sa elektromotorom. Toyotin Prius jepionir takve vrste. Još od 1997 god. je prisutanna tržištu. Iz početka samo u Japanu, a potomi u ostatku svijeta. O uspjehu Priusa kao prvogkomercijalnog hibrida govori podatak da isprednas stoji četvrta generacija, a da je do sada širomsvijeta prodano preko milijun primjeraka.Omiljen je u većim gradovima i zemljama kojesu posebno ekološki osviještene pa kupcima hibridnihvozila nude kojekakve olakšice prilikomregistracije i kupovine vozila. Ova vrsta automobilau našem društvu baš i nije rasprostranjena,pa smo odlučili da vam je približimo.O di<strong>za</strong>jnu Priusa je najbolje ne trošiti previšeriječi jer je on poseban automobil kojemuvanjski izgled nije najvažnija stvar. Zato ćemoga i mi preskočiti uz dvije male napomene.Najnoviji model je konačno dobio dugo traženuprepoznatljivost. Testni model je bio na 15’’naplatcima i zimskim gumama, na 17’’ izgledapuno otmjenije. Zahvaljujući raskošnim vanjskimdimenzijama i velikom međuosovinskomrazmaku prostora u unutrašnjosti ima sasvimdovoljno <strong>za</strong> pet putnika. Na prednjim sjedalimaraduje udobnost i široke mogućnosti podešavanjasjedala. Vo<strong>za</strong>č će posebno cijeniti potporu<strong>za</strong> kralježnicu, el. podesivu i odmorište <strong>za</strong>lijevu nogu. Unutrašnjost kao i prtljažnik krijedosta skrivenih pretinaca koji će sigurno biti odvelike koristi u svakodnevici. Ako bismo tražili<strong>za</strong>mjerke ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> unutrašnjost onda bi to bilapreglednost koja je kompenzirana parking senzorimai sustavom <strong>za</strong> parkiranje, drugi nedostatakje možda malo dosadno zeleno osvjetljenjeinstrumenata.Vanjski di<strong>za</strong>jn, unutrašnjost, ugrađeni materijali,funkcionalnost pojedinih sklopova, sveje to kod ovog posebnog automobila nekako udrugom planu stoga ćemo se u nastavku posebnookrenuti načinu na koji ovaj hibrid radi.Dva elektromotora su neovisna o benzinskommotoru što Priusu osigurava maksimalnuiskoristivost energije. Glavni elektromotor može34 EUROPAJUNI 2010


do 100 km/h, a neće prestati sve do 180. Temu o potrošnji dovodimodo samog kraja. Ukoliko Prius vozite na štedljiv načinkombinirana potrošnja može biti oko 4l na 100 potrošenih km.U praksi računajte sa oko 5,2 l gradske i međugradske vožnje.Na otvorenoj cesti stvari mogu biti još povoljnije ali opet sve<strong>za</strong>visi od stila vožnje. Autocesta bi <strong>za</strong>hvaljujući malom otporuzraka, Cw 0,25 trebala nositi dobar rezultat ali treba računatina nešto veću masu automobila i konstantan rad benzinskogmotora.automobilipokretati automobil samo na struju, izlaznom snagom od 60kW. U vožnji je moguće i<strong>za</strong>brati mod ( EV ) u kojemu koristiteenergiju velikog elektromotora. On služi <strong>za</strong> brzine do 45km/h kada se automatski uključuje benzinski motor. Tadaimate minimalnu potrošnju goriva kao i minimalno ispuštanjeCO2. U međuvremenu, kočenjem se pomoću drugog elektromotoraskuplja nova energija. Važno je napomenuti da sestruja akumulira u bateriju NiMH tehnologije koja ima vijektrajanja kao i samo vozilo. Glavni benzinski 1,8-litreni VVT-imotor raspolaže sa 73/99 kW/KS na 5200 okr/min, najvećiokretni moment od 142 Nm nudi na 4000 okr/min. Snaga sena prednje kotače prenosi preko Toyotinog CVT mjenjača.Posebnost mu je objedinjavanje rada svih motora i jako maligubitci energije. U praksi je jako <strong>za</strong>nimljiv jer nema stupnjeva,prilično dobro reagira na doziranje papučice gasa i stvaraposeban osjećaj u vožnji. Važno je napomenuti i odlično izvedenStart & Stop sistem koji omogućuje još manju potrošnjugoriva. Njegovi nedostatci sporog paljenja se u ovom slučajukompenziraju elektromotorom koji služi <strong>za</strong> pokretanje.Toyota Prius je jedan poseban automobil. Obilježio je razvojhibridnih automobila <strong>za</strong>uvijek i postao asocijacija <strong>za</strong> iste.S<strong>kupa</strong> tehnologija ga <strong>za</strong> sada drži dalje od prosječnog kupcaali će se stvari uskoro okrenuti na bolje masovnijom proizvodnjomautomobila pokretanih elektromotorima. Namaostaje samo da svjedočimo razvoju jedne potpuno nove vrsteautomobila.Jaguar odlučio proizvestiF-TypeU razgovorus novinarima,izvršni direktorJaguara i Land RoveraCarl-Peter Forsterpotvrdio je proizvodnjuF-Typea, sportskogdvosjeda kojismo u konceptnomobliku vidjeli prijedeset godina i čija je proizvodnja, zbog nedostatka financija,odgađana do današnjeg dana.Kada su u pitanju vozne osobine Priusa onda stvari trebapogledati kroz prizmu obiteljskog automobila sa hibridnomtehnologijom i glavnom stavkom u razvoju koja nosiime ušteda. Tražiti od njega sportske performanse ili osjećajsportskog automobila bi bilo besmisleno. Kada vozite jedanovakav automobil nemate potrebu <strong>za</strong> bilo kakvom vožnjomosim one koju propisuju pravila. Sigurno zvuči nevjerojatnoali je u praksi <strong>za</strong>ista tako. Ako Prius treba poka<strong>za</strong>ti zube, toneće biti problem. Lagan stisak papučice gasa i pustite pričudo kraja. Sinergija tri motora će Vas <strong>za</strong> 10-ak sekundi odvestiZahvaljujući Tatinom investiranju u iznosu od milijardebritanskih funti mjesečno Jaguar, navodno, takođerplanira i konkurenta BMW-u serije 3, dok će LandRover dobiti četvrti model.Indijski proizvođač odlučan je u namjeri da u idućedvije godine pokrene proizvodnju Land Rovera i uKini s projiciranom proizvodnjom od 30.000 automobilagodišnje, dok bi se na ostrvu jedna od dvije Jagaurovetvornice trebala <strong>za</strong>tvoriti.JUNI 2010WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 35


muzika55. EUROSONG - OSLO 2010Njemačka pobjednica,BiH 17. mjestoVukašin Brajić predstavio je Bosnu i Hercegovinu izvedbom pjesme “Thunder & Lightning”Evrovizijskikaravan protutnjaoje Oslom proteklesedmice i stanovnicimanorveškeprijestonice ostaviolijepu uspomenu nauspješno organiziranumuzičku manifestaciju.Finansijskakri<strong>za</strong> koja drma Starikontinent ostavila jetraga i na Eurosongu,što potvrđuje podatako odustajanju četirizemlje, upravo zbogmanjka sredstava.Mirni i radišni Skandinavciipak su znali napraviti kvalitetan šou <strong>za</strong> više od 120miliona TV gledalaca.- Rusi su prošle godine postavili visoke standarde ulaganjem45 miliona eura u organi<strong>za</strong>ciju Eurosonga. To je na našaleđa natovarilo veliki teret, jer smo mi na raspolaganju imalitek polovinu tog iznosa. Shvatili smo da moramo improviziratii maksimalno iskoristiti vlastite prednosti. Smatram dasmo uspjeli to učiniti, jer smo, naprimjer, dobrim svjetlosnimefektima adekvatno <strong>za</strong>mijenili velike ekrane. Publika je, također,evidentno <strong>za</strong>dovoljna prika<strong>za</strong>nim - govori Peter Svar(Svaar), prvi čovjek pres-odjeljenja Eurosonga u Oslu.Važni glasoviSamo takmičenje na 55. izdanju Pjesme Evrovizije protekloje u znaku Njemice Lene Mejer-Landrut (Meyer-Landrut).U moru balada koje su preplavile Eurosong u Oslu, numeraveselog ritma djevojke iz Hanovera isplivala je kao apsolutnipobjednik. Lenu nisu mogla <strong>za</strong>ustaviti ni podbadanja britanskeštampe da njen engleski zvuči kao “Šveđanin koji imitiraAli Džija”, ni “blokovsko” glasanje, ni <strong>za</strong>mjerke da ima lošscenski nastup.- Sve vrijeme moje evrovizijske kampanje svima u Evropisam upućivala veoma jasnu poruku. Ako vam se sviđa mojapjesma, glasajte <strong>za</strong> nju, a ako vam se ne sviđa, nemojte. Nikakvidrugi glasovi me ne <strong>za</strong>nimaju. Vjerujem da je većina mojihglasača postupila po takvoj matrici i stoga sam im veoma<strong>za</strong>hvalna - ka<strong>za</strong>la je Lena na svojoj posljednjoj, slavljeničkoj,pres-konferenciji u “Telenor Areni”.Predstavnica Njemačke Lena Meyer-LandrutProlazna ocjenaAko neko pripadakategoriji razočarenja,to su svakakoŠvedska i Hrvatska upolufinalu, odnosnoAzerbejdžan u finalu.Mlada pjevačicaiz Bakua, Safura Ali<strong>za</strong>deh,osvojila je tekpeto mjesto, iako sujoj kladionice i novinaripredviđali u najgoremslučaju trećupoziciju. Na Safurinukampanju je utrošenotri miliona eura, očitobačenih u vjetar.Da li BiH <strong>za</strong>služuje prolaznu ocjenu <strong>za</strong> nastup u Oslu?Sve <strong>za</strong>visi, kao i obično, od ugla posmatranja. Vukašin Brajići pjesma “Thunder and Lightning” ispraćeni su iz Sarajeva spretpostavkom da će se od takmičenja oprostiti već u prvompolufinalu. To se nije dogodilo, Brajić je napravio malo iznenađenjeplasmanom u <strong>za</strong>vršnicu.- Zadovoljan sam. Imao sam i<strong>za</strong> sebe uigran i dobar tim,<strong>za</strong>jedno smo u Norveškoj ostvarili sjajan nastup. Cilj smo ispunili,to je bio prola<strong>za</strong>k u finale. Mnogi nam nisu davali velikešanse, ali smo poka<strong>za</strong>li da su pogriješili. Na sve što se daljedogađalo nismo mogli utjecati. Pružili smo najbolje što smomogli i nemamo <strong>za</strong> čim žaliti - govori Vukašin.Nepobitna je činjenica da je BiH ove godine bila u finalu,iako su prognoze sugerirale drugačiji rasplet. Međutim, takođerje nepobitna činjenica da je ovo najlošiji plasman našezemlje od 1997. godine. Ako smo danas s tim <strong>za</strong>dovoljni, uredu. Ako nismo? Onda je vrijeme <strong>za</strong> promjene. Za početak, usistemu biranja predstavnika na Eurosongu.Osmi u polufinaluKao što su najavili, organi<strong>za</strong>tori Eurosonga su ubrzo nakon<strong>za</strong>vršetka finala obznanili koliko je koja zemlja osvojilabodova u polufinalnim večerima. BiH je u prvom polufinalu<strong>za</strong>uzela osmo mjesto, osvojivši 59 bodova. Jedinu “dvanaesticu”smo, očekivano, dobili od Srbije.36 EUROPAJUNI 2010


Gorčinov rječnikNakon što je BiH ostvarila plasmanu finale Evrovizije, reditelj našegnastupa u Oslu Gorčin Stojanovićodlučio je novinarima očitati lekciju.Tako je ekipi jedne bh. dnevne novinevulgarnim rječnikom poručio “da pojedeono što je...”. Još je na koncu konstatiraokako “su svi novinari isti”. Zasrbijanskog umjetnika, koji sebe smatraintelektualcem, poražavajući izborriječi.Bitno je pjevati na engleskomOve godine je na Eurosongu bilaprimjetna dominacija pjesama na engleskom.Od 25 finalista, čak 19, uključujućii Brajića, izvodilo je kompozicijena tom jeziku. Pobjednička pjesma“Satellite” Lene Mejer-Landrut je takođerna engleskom.Bučni RusiAko ne najbrojnija, onda je ruskanovinarska ekipa u pres-centru kod“Telenor Arene” bila najbučnija. Nisusamo vrištali i radovali se nastupu ruskogpredstavnika Petera Naliča, većsu slično reagirali i <strong>za</strong> vrijeme performansapredstavnika iz Ukrajine i Litvanije.Crvena jabuka 8. juna uBanjaluciPoznata bh. pop-rok grupa “Crvena jabuka” je na pres konferencijiu Banjaluci najavila koncert <strong>za</strong> 8. jun na bazenu “Aquana”.Željko Kozina, menadžer grupe, istakao je kako je turneja upriličenapovodom 25 godina njihovog postojanja.“Vjerujem da oni nisu ni sanjali da će doživjeti ovoliku ‘starost’ namuzičkoj sceni”, ka<strong>za</strong>o je Kozina. Dodaje da je turneja počela prošle godineu Sarajevu, nastavljena u Tuzli, Bihaću, a da će se <strong>za</strong>vršiti koncertimau Banjaluci i Mostaru.Dražen Žerić, poznatiji kao Žera, frontmen grupe, na pitanje novinara<strong>za</strong>što ga dugo nije bilo u Banjaluci, odgovorio je da nije bilo dobrihsponzora.“To je činjenica. Sada smo našli sponzore i koncert će biti održan”,istakao je Žera.Repertoar koncerta biće sličan kao i u drugim gradovima. Žera je istakaoda će se koncertom “prolomiti” neki od najvećih hitova “Crvene jabuke”,kako starih, tako i ovih novijih.“Tu su svakako i gosti koje <strong>za</strong> sada nećemo otkrivati”, istakao je on.Dugo je na sceni, ali <strong>za</strong> sebe ne misli da je zvijezda. Kaže da nije ništani bolji ni gori od drugih, te da na Zemlji postoje ljudi a ne zvijezde.“To je stvar vaspitanja. A ove zvijezde što ih stvaraju mediji ja ne priznajem”,šalio se Žera i dodao da je on pravi Balkanac koji ne brije prsa.muzikaGet UNLIMITED Local & Long DistanceCalling for only $24.99/mo † !Say No to HigHer PHoNe BillS!• Our price StartS Low and StayS Low SM . Satisfaction Guaranteed


porodicaLjubav preko Interneta -postoji li to uopšte?Upoznavanje preko Interneta može vam omogućitida u kratkom vremenu upoznate veći broj<strong>za</strong>nimljivih osoba, a onda na miru, u tom izobilju, odabereteonog najboljeg ili najbolju <strong>za</strong> Vas... Ili tako baremtvrde u svojim reklamama svi oni silni servisi <strong>za</strong> upoznavanje!Ali – uvijek ima neki ali – tražite li istinsku bliskost i ljubav,čini se da onda razne iskrice i smokve nisu <strong>za</strong> vas!Tako barem tvrdičlanak objavljenu stručnom časopisu“CyberPsychology &Behavior” koji potpisujuautorice VeronicaScott, stručnjakinja<strong>za</strong> porodičnu terapiju,doktorica psihologijeKaren Mottarella idoktorica nauka MariaLavooy. Članak jeobjavljen pod nazivom“Postoji li virtualna intimnost?”.O čemu se tu radi?U kratkom tekstu prenosese <strong>za</strong>ključci istraživanjao stepenu bliskostiizmedju partnera koji seupoznaju preko Interneta, u usporedbi s onima koji su seupoznali na “klasičan” način.U <strong>za</strong>nimljivom komentaru autorice kritiziraju neutemeljenai suviše optimistična obećanja koja daju onlineservisi. Mnogi znaju kakva obećanja, po silnim TV reklamama,bar ovdje kod nas u US - sigurno ste i Vi baremjednom pročitali simpatičan oglas koji vas poziva da natoj-i-toj stranici pronađete ljubav svojeg života!Rezultati ove studije daju ipak ponešto drugačijusliku. U razgovoru s ljudima koji su partnere našli prekoInterneta autorice su utvrdile da oni uglavnom razvijajumanji stepen intimnosti nego oni koji se upoznaju u “pravom”svijetu. Čini se da je objašnjenje jednostavno: kadse upoznaju preko Interneta, ljudi se nastoje prika<strong>za</strong>ti ušto boljem svjetlu, ali kod “pravog” upoznavanja sve skrivenemane ubrzo i<strong>za</strong>đu na vidjelo. Tada nastupa razočaranjei razbiju se sve iluzije! Osim ako je ta ljubav bašona prava iskrena ljubav, kakvu svi i traže.A šta ja mislim o tome? Pa, uslovno podržavam takav<strong>za</strong>ključak. Svi koji su preko Interneta upoznali nekogsigurno su barem jednom doživjeli razočaranje kad su vidjelida im je osoba s druge strane lagala, nadajući sevaljda da će se takva laž održati i nakon stvarnog upoznavanja.Ali naravno da to ne ide tako: ne kaže se u<strong>za</strong>ludda su u laži kratke noge!Evo ipak utjehe <strong>za</strong> one koji se nadaju i vjeruju u ljubavpreko Interneta!Kao prvo, navedenoistraživanje nijeprovedeno na osobitoreprezentativnom uzorku.Sveukupno je bilouključeno 546 ljudi (159muškaraca i 387 žena),ali od tog broja samo83 je upoznalo nekogonline. To je tek 15% odukupnog broja ispitanikai ne može služiti kaostvarno čvrst dokaz!Jednako tako, budimorealni: statistika jejedno, a život ipak neštodrugo! I <strong>za</strong>to ne možemone spomenuti sveone <strong>za</strong>ista sretne vezekoje su <strong>za</strong>počele prekoInterneta - i koje su se nakon toga prenijele i nastavileu ovom našem trodimenzionalnom svijetu. Ja sam ličnomožda jedna od rijetkih koja je bila dovoljno sretna dame sreća života nađe baš preko Interneta.Izvucite stoga iz ove priče pravu pouku. Zapamtiteda Vam osoba s kojom ste <strong>za</strong>počeli komunikaciju prekoInterneta možda laže ili skriva istinu. Sve što vam nekokaže uzmite s rezervom, kao što bi to i “u živo” – baremdok se i sami ne uvjerite u te riječi osobnim kontaktom.Pravila su <strong>za</strong>pravo ista, s Internetom ili bez njega! Buditeotvoreni i spremni upoznati svakog ko vam se učinivrijedan povjerenja i Vaše ljubavi – ali jednako takobudite spremni prekinuti svaki kontakt i pobjeći glavombez obzira jednom kad shvatite da Vas lažu i pokušavajuprevariti. A ja se samo mogu <strong>za</strong>pitati čemu je svrha tihlaži ako je cilj naći nekoga ko će Vas stvarno voljeti, bašonakvim kakvi ste…Meliha Fazlićmeliha_fazlic@hotmail.com38 EUROPAJUNI 2010


Could even war separate two peoplethat are meant to be together?Prvenac mlade autorice Melihe Fazlić“The Other Side of My Pillow” možetenaručiti na web stranici:porodicawww.AuthorHouse.com/BookstoreJUNI 2010WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 39


estradaSELMA BAJRAMI“Đavolica”trese guzuk’o Shakira!SEVERINA“Štiklu sam diglau visine, a oname tako sro<strong>za</strong>la”Na ovogodišnjem “Ušće festu”koji se održava od 19. do 21.juna, Severina će nastupati drugogdana, a publiku će iznenaditi novimprogramom koji priprema sa GoranomBregovićem, a u razgovoru snama dobro raspoložena Seve pričao povredi koju je <strong>za</strong>dobila i <strong>za</strong>što serazočarala u štikle, objašnjava <strong>za</strong>štoneće provesti ljeto u nekom mondenskomljetovalištu, a ističe da seraduje ponovnom susretu sa beogradskompublikom.DŽEJ RAMADANOVSKI“Arena” inaravnoDžej!Džej Ramadanovski, jedna od najvećihlegendi na prostorima bivšeJuge u subotu 29, maja uveče je, na svojrođendan, održao veliki solistički koncertu “Beogradskoj areni” pred 12.000fanova. “Dobro veče, najmiliji dragi gosti”,pozdravio je publiku Džej. “Ovo mije najlepši rođendan ikada, a posebanje jer ga slavim sa vama. Hvala što stedošli!”Nedavno se Selma Bajrami vratilau rodnu Tuzlu sa jednomjesečneameričke turneje. Selma je “preko bare”iskoristila priliku i <strong>za</strong> uživanje, a osimnastupa i koncerata, snimila je i spotsa reperom Dedijem <strong>za</strong> pjesmu “Đavolica”.Selma je obišla Las Vegas, SanFrancisko, New York i druge američkegradove. I kao šlag na tortu, odmah popovratku u Bosnu, dočekala ju je vijestda će izdavač njenog novog albuma bitibeogradska produkcija “Grand”. TakoSelma nije stigla ni da raspakuje kofere,jer je morala u Beograd na sastanak saSašom Popovićem, kako bi dogovorilisve pojedinosti oko izdavanja albuma.“Super je publika, nismo se vidjeliod “Arene”. Ja sam bila u Sloveniji,Makedoniji, Crnoj Gori i sada evo- opet u Beogradu. Idemo ukrug iradujem se ponovnom susretu sabeogradskom publikom - kaže SeverinaVučković.Seve je nedavno povrijedila nogu,kako se to desilo i kako se sada osjeća:“Nije mi prvi put, ja mijenjamkukove svaki čas (smijeh)… Stavilasam na poslednjem koncertu štitnik<strong>za</strong> rolere tek toliko da podsjetimda mi je nešto sa nogom, jer, znate,kada me ponese adrenalin, i<strong>za</strong>đemna binu potpuno bezglavo i samosrcem idem dalje. Bili smo kod doktorakoji zna moju nogu napametjer mi je već i gležanj operisao, askakala sam sa platoa od bubnjarana svoj nivo i to sam uradila hiljaduputa u životu, međutim - štiklaje pokleknula, izdala me kada samnajmanje očekivala.Od nje se tome nisam nadala, pogotovošto joj tepam već četiri godine.Digla sam je u visine, a ona me jetako sro<strong>za</strong>la.”“Radno ću provesti ljeto. Ja nisam<strong>za</strong> ta mondenska ljetovališta, menije to dosadno nakon pet dana, svakoljetovanje. Meni je dobra <strong>za</strong>bavakada imam dobar bend i kada sukoncerti odlični, tako da ćemo da seprovodimo na nastupima - <strong>za</strong>ključujeSeverina.Na bezmalo dirljivom susretu popularnogDorćolca i publike, obožavaoci suuz ovacije na prve taktove pesme “Nedelja”pjevali u glas. Emocije su rasle, paje i ovako u<strong>za</strong>vrela atmosfera dostiglavrhunac uz legendarne hitove “Ugasilasi me”, “Sunce ljubavi”, “Da si mojadevojčica”, “Gde si sad moja ružo”, “Nijedne usne se ne ljube same”, ali i novijihkao što su “Imati pa nemati” i “Zrnomudrosti”, kojom se Džej nedavnopredstavio na Grand festivalu.Pred prepunom halom Džej je pjevaoskoro tri sata sa svojim gostima AcomLukasom, Borom Đorđevićem, svojimzetom Adilom i mladim pjevačem StevanomAnđelkovićem.Ramadanovski se na sceni pojavio obučenu crno odijelo sa bijelom ružom <strong>za</strong>reverom. Kao što je obećao, koncert jebio bez letenja po Areni, vatrometa iostale piromanije. Ponesen emocijama,Džej je u jednom trenutku pozdraviopoznatog tekstopisca Marinu Tucakovićriječima:“Draga publiko, pozdravite jednim velikimaplauzom ženu koja me je stvorila!”Uz Džejove najveće hitove uživale su injegove brojne kolege sa estrade, kojesu mu svojim dolaskom pružile velikupodršku. Tako su se u ložama mogli videtiCeca, Mira Škorić, Sinan Sakić, AnaBekuta, Nikola Rokvić, Filip Živojinović,Mirka Vasiljević, Moka Slavnić, Bora Todorović,Dragan Kićanović i Tanja Vojtehovski.40 EUROPAJUNI 2010


Sandra Bullockoprostila supruguprevaru?Iako oskarovka Sandra Bulok (Bullock)ne može <strong>za</strong>boraviti suprugu Džesiju Džejmsu(Jesse James) što je imao afere s različitimženama, izvori bliski paru otkrivaju da Sandranije spremna potpuno odustati od braka.Rekla je da su je dirnula javna izvinjenjanjenog supruga.- Sandra nikada neće moći <strong>za</strong>boravitiDžesiju to što joj je napravio, ali zbog načinana koji se sada ophodi prema njoj i s obziromna njegova izvinjenja, ne može ostatihladnokrvna - rekao je izvor bli<strong>za</strong>k paru.S druge strane, Džesi osjeća da bi trebaodobiti barem malo suosjećanja od Sandre,budući da je priznao svoje afere i izviniose zbog njih, te da pokušava sve da jeponovo pridobije.Michael Jackson djecii majci ipak ostaviomilioneIako se naveliko razglabalo da je bankrotiraoi da je dužan na sve strane, kralj popa izsebe je ostavio pravo bogatstvo. Jackson je 20posto svoje imovine donirao u dobrotvornesvrhe, a ostatka je ostavio djeci i majci.Michael Jackson je i<strong>za</strong> sebe ipak ostavioveliku svotu. Njegovi adokati uspjeli su “naplatiti”Jackovu smrt, pa se njegova imovinasada procjenjuje na 257 miliona dolara.Kralj popa je svoju oporuku podijelio natri dijela. Djeca Prince (13), Paris (12) i Blanket(8) dobivaju 40 posto nasljedstva, a isto tolikodobit će i Michaelova majka Katherine.Preostalih 20 posto otići će u humanitarnesvrhe. Katherine će novac dobiti po izvršenjuoporuke, a <strong>za</strong> djecu su osnovani fondovi ukoje će moći posegnuti tek sa napunjenih 30godina. Tada će dobiti pravo na trećinu nasljedstva,sa 35 godina na pola i sa 40 na cijeliiznos.Svako dijete trenutno u fondu ima preko32 miliona dolara. Prince, Paris i Blanket dobitće i Katherinein dio nakon njene smrti.Bivšim suprugama nije ostavio ništa, kaoni braća i sestrama te ocu.Alicia Keys trudnaAlicia Keys je preko svog glasnogovornika potvrdila da je udrugom stanju.Alicia je <strong>za</strong>ručena <strong>za</strong> glazbenog producenta Swissa Beat<strong>za</strong> ,a par se planira vjenčati potkraj ove godine.Dok je pjevačici ovo prvo dijete, Swizz već ima dvojicu sinova.Pobjednica Eurosonga - dogole kožeOvogodišnja pobjednica Eurosonga Njemica Lena Majer(19), prije godinu dana snimila je dokumentarac “Pomozi mi”, ukojem se <strong>kupa</strong> gola u bazenu.Bez obzira na to Lena tvrdi da nikada nije snimila pornić,kao što su prenijeli neki mediji, “već je u pitanju dokumentarnifilm <strong>za</strong> mlade”.“Nije me bilo stid da se skinem pred kamerama. Oduvijeksam znala da ću se baviti javnim poslom i umetnošću, a ovaj filmje upravo to”, izjavila je Lena.Mlada Njemica je “preko noći” postala popularna ne zboggolišavih scena u pomenutom dokumentarcu, već debi albumom“My cassette player” koji je nakon objavljivanja <strong>za</strong>uzeo prvamjesta top lista.Pobjeda na Pesmi Evrovizije otvorila joj je vrata svetske muzičkescene, a Lena kaže da će to i iskoristiti jer želi planetarnuslavu.Slavni reper <strong>za</strong> dva mjesecasmršao 25 kilaSlavni reper 50 Cent zbogfilmske je uloge devet nedjeljabio na tekućoj dijeti te je uspioskinuti čak 25 kilograma50 Cent (34) u filmu ‘ThingsFall Apart’ u režiji Marija VanPeeblesa, glumi nogometašakoji saznaje da boluje od raka.Osim što je devet nedjelja bio narigoroznoj tekućoj dijeti, reper jesvakodnevno vježbao po tri satate je sa 97 pao na 72 kilogramate je sada neprepoznatljiv.Trenutno je na turneji te je počeo jesti tvrdu hranu. ‘Jedemsve više. Vratit ću se u formu vrlo brzo’, rekao je reper objavivšina Twitteru fotku iz najmršavije faze. Premijera filma očekuje sepočetkom sljedeće godine.mo<strong>za</strong>ikJUNI 2010WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 41


horoskopOVAN (21.03 - 20.04)Ljubav: Tražit ćete se, opipavati ljubavni puls i igratise mačke i miša. Skupljat ćete hrabrost o nekomosjećaju progovoriti naglas. Pažljivo birajte trenutak.Zdravlje: Krećite se više.BIK (21.04 - 20.05)Ljubav: Važno je da se intenzivnije družite. Moglibiste upoznati i <strong>za</strong>nimljive strance.Zdravlje: Moguće prehlade.BLIZANCI (21.05 - 20.06)Ljubav: Prigrlit ćete neko biće i <strong>za</strong>boraviti osnovnubrigu o preživljavanju, o sreći kao nečem nedostižnom.Zdravlje: Moguć je lagani umor.RAK (21.06 - 20.07)Ljubav: Partnerski su nesporazumi, na žalost, diosvakodnevnice i ne treba im davati osobitu važnost.Ponašajte se kao da se ništa nije dogodiloZdravlje: Više se družite.LAV (21.07 - 21.08)Ljubav: Nenadan susret poka<strong>za</strong>t će vam da postojitoliko toga što vas još veseli. Simpatično namigivanje,usputna dobacivanja govore vam da ste opet uigri. Zdravlje: Pojačana nervo<strong>za</strong>.DJEVICA (22.08 - 22.09)Ljubav: Stalan, svakodnevni pritisak i trud oko jednogjedinog cilja urodio je plodom; partner u vamagleda suca koji protiv njega vodi vječnu istragu.Zdravlje: Iscrpljenost.VAGA (23.09 - 22.10)Ljubav: Zahvaljujući Veneri i Marsu, mnogi će padatina koljena pred vašim šarmom. Potražit će vasvama draga osoba i od vas <strong>za</strong>tražiti konkretan odgovor.Zdravlje: Moguće glavobolje.ŠKORPIJA (23.10 - 22.11)Ljubav: Životna svakodnevnica troši vašu kreativnost,a ona vam je potrebna da biste obogatili svojuvezu.Zdravlje: Više se posvetite zdravlju.STRIJELAC (23.11 - 20.12)Ljubav: Danima osjećate da niste svoji i da ništa nijekao prije. Stvarnost je <strong>za</strong> vas prilično nejasna.Zdravlje: Manje zdravstvene teškoće.JARAC (21.12 - 19.01)Ljubav: Odnosi s partnerom pomalo su <strong>za</strong>pali u monotoniju,te će se mnogi od vas upustiti u površnadruženja.Zdravlje: Dobro.VODOLIJA (20.01 - 18.02)Ljubav: Želite da vas voljena osoba štiti, a da vamistovremeno ne <strong>za</strong>branjuje ništa, niti da vas na ištaprisiljava.Zdravlje: Izvrsno.RIBE (19.02 - 20.03)Ljubav: Pažnja i slatke riječi trebaju vam više odsvega, ali vam ne bi štetilo ni više vremena provedenogna svježem zraku. Zdravlje: Mogući su problemis bubrezima. Posjetite ljekara.Mala riznica velikih misliIvan Cankar (1876 - 1916)Vise gorčine i patnje krije se u jednomjedinom radnom satu, nego u jednomcijelom cjelcatom životinjskom životu.Francois - Marie Arouet de Voltaire(1694 - 1778)Bog je stvorio žene samo <strong>za</strong>to da bi ukrotiomuškarce.Meša Selimović (1910 - 1982)Nekad i sad - to su dva čovjeka.William Shakespeare (1564 - 1616)Znamo šta jesmo, ali ne znamo šta možemobiti.Mahatma Gandhi (1869 - 1948)Postoji samo jedan put da se ostvarine<strong>za</strong>visnost, a to je kroz nenasilje; akoumremo, mi ćemo i dalje živjeti, ako ubijemonećemo više nikada živjeti.Buda (560 - 480 p.n.e.)Živimo, braćo, sretno i ne mrzimo onekoji nas mrze.42 EUROPA JUNI 2010


<strong>za</strong>bavaJUNI 2010WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 43


<strong>za</strong>bavasu | do | kuCilj sudokua je popuniti sva poljabrojevima od 1 do 9, tako da svakauspravna kolona, svaki vodoravni redi svaki 3x3 kvadrat sadrži svaki brojod 1 do 9. To je to - nema matematike,samo logika.Rješenje ove križaljke ćemo objaviti usljedećem broju. Ovo je rješenje križaljkeiz prošlog broja:PRETPLATAAko ste <strong>za</strong>interesovani da Vaš omiljeni magazin svaki mjesec dobijate na kućnu adresu,popunite kupon <strong>za</strong> pretplatu sa ove stranice i pošaljite ga na adresu redakcije:<strong>Europa</strong> <strong>Magazine</strong> (pretplata), P.O. Box 867, Lawrenceville, GA 30046-0867E-mail: redakcija@europamagazine.info. Telefon: 678.985.0592.KUPON ZA PRETPLATU12 MJESECI - $48.00NAČIN PLAĆANJA: [ ] ČEK ILI MONEY ORDER[ ] VISA ILI MASTER CARDIME I PREZIME: __________________________ TELEFON: ______-______-________ADRESA: ______________________________________________________________GRAD, DRŽAVA, ZIP: ____________________________________________________BROJ KREDITNE KARTICE: ________________________________________________ISTIČE: _____/________POTPIS: ________________________________________E-mail: redakcija@europamagazine.info ● Tel: 678.985.0592<strong>Europa</strong> <strong>Magazine</strong> (pretplata) ● P.O. Box 867 ● Lawrenceville, GA 30046-086744 EUROPAJUNI 2010


HO, HO, HO!KUPI SEBI PRA-VOG KONJA!ODBIJBIJEDNIČE!NAŠAO SE KO ĆE DANAS VRIJEĐA! JASAM ZADOVOLJAN STOBOM!<strong>za</strong>bavaIMAŠ NOVA KOLA,HOGARE?DA! IPRAVO SUČUDO!TROŠE OKO ŠEST LITARA NA STOKILOMETARA! HAJDE,PENJI SE DA TEPROVOZAM!VIDIŠ KOJOM BRZINOM KREĆE?NI NAUZBRDICI NEPOSUSTAJE!A KAKVO JEKOČENJE?KOČENJE? SADĆEŠ VIDJETII TO!I? ŠTA KAŽEŠ?Rekli su o ženama...◊Dobro otvori oči kad se ženiš, poslijeih <strong>za</strong>tvori- Shakespeare◊Nije <strong>za</strong>nimljivo ono što vam ženekažu, <strong>za</strong>nimljivo je ono što prešute- Shakespeare◊Muškarac je sretan sa bilo kojomženom dok je ne <strong>za</strong>voli- Petrarca◊Ne može muškarac varati ženu onolikokoliko se žena može praviti da mu jevjerna- Zdravko Mamić◊Nisam primijetio da mi se žena davi.Urlala je kao obično- Željko Rogošić◊Žene imaju PROBLEM <strong>za</strong> svako rješenje!- Stephen W. Hawking◊Kažite mi uzrok: znam da se i<strong>za</strong> njegaskriva žena- Beaumont◊Kako da razumijem ovo: “Ubiti sezbog jedne žene?”A gdje su sve one ostale?- Tin Ujević◊I ZA KRAJ...Ja sam sve svoje probleme sa ženamariješio!Sir Elton John◊viceviJUNI 2010WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 45


oglasiProdajaProdajem kamion 2002. godištemarke Volvo 780, 465HP, 920.000milja. Tel: 1-515-441-1426Prodajem kuću u Kaknju(Povezice), dva sprata, 3garaže,1/1 vlasništvo. Površinaplaca 1950m2.Tel: +387 32 554-792ili 1-972-487-9740E-mail: zeljko23dallas@yahoo.comProdajem kuću u Prnjavoruul. Miloša Tadića 14. Cijena podogovoru. Tel: 1-303-364-8004Prodajem stan u Zenici. Za sveinformacije javiti se natel: 1-314-941-9408Prodajem dvosoban stan u Zenici.Tel: 1-314-752-5053 vikendom, aradnim danom od 17h-21hProdajem jednosoban 34m2 stan uSarajevu (Marijin dvor) preko putazgrade Momo i Uzeir. Tel: +387 33243 554 (Sulejman-Sandy)Prodajem kuću i dvorišnu zgradu(bivši restoran) s kuhinjom, extra<strong>kupa</strong>tilo, centar grada Orašje, BiH.Tel: +1 387 55 301 034RaznoIzdajem kuću sa 3 spavaće i2,5 <strong>kupa</strong>tila, Sugarloaf Pkwy,Lawrenceville <strong>za</strong> $900.00. Tel:1-480-567-6070Pazili bi stariju bolesnu osobu unašoj kući u Derventi.Tel: +387 66 836 290Čuvam djecu. Tel: 678-979-9751Pomozimo Enisu Nurkiću <strong>za</strong>transplataciju bubrega.Više informacija na www.hayat.ba -traži, ukucati Enis Nurkić.Tel: +387 (61) 641-584 - Enis/BiH(904) 646-2527 ili (904) 874-4817- Esad Hamzić/USATražim kulturnog Muslimana do 65god. starosti, radi braka. Neozbiljnii alkoholičari ne dolaze u obzir.MALI OGLASI<strong>Europa</strong> magazin Vam nudibesplatne privatne male oglase do20 riječi.Popunite kupon sa ove stranice ipošaljite ga na adresu:<strong>Europa</strong> <strong>Magazine</strong>(mali oglasi)P.O. Box 867Lawrenceville, GA 30046ili na e-mail adresu:redakcija@europamagazine.infoKUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASEDO 20 RIJEČITekst oglasa (popunite čitko štampanim slovima):_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Dužina trajanja oglasa (<strong>za</strong>okružiti): 1 MJESEC - 2 MJESECA - 3 MJESECA - __________<strong>Europa</strong> <strong>Magazine</strong> (mali oglasi) ● P.O. Box 867 ● Lawrenceville, GA 30046E-mail: redakcija@europamagazine.info ● Tel: 678.985.0592<strong>Europa</strong> <strong>Magazine</strong> traži spoljne saradnike <strong>za</strong> marketing i prodaju reklama.Odlični uslovi <strong>za</strong>rade.●<strong>Europa</strong> <strong>Magazine</strong> is hiring advertisement salespeople. Excellent earning opportunity.Impressum<strong>Europa</strong> <strong>Magazine</strong>ISSN 1939-3423Address: P.O. Box 867Lawrenceville, Georgia 30046-0867United States of AmericaPhone: +1 (678) 985 0592E-mail: editor@europamagazine.infoWeb address: www.europamagazine.infoIssued: monthlyEditor-in-chief: Haris DelalićSenior Photographer and Graphic DesignManager: Dan Dalibor SpalatGraphic Design: Aldin Ajanovic, Ali NkhaziInternet Presentation: Damir SetkicFreelance writer from Europe: Milan PekićCommunity: Enes SelimovićMarketing manager: Dino Krgo46 EUROPAJUNI 2010


oglasiJUNI 2010WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 47

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!