kamenolom "Sokolica" - Federalno ministarstvo okoliša i turizma
kamenolom "Sokolica" - Federalno ministarstvo okoliša i turizma
kamenolom "Sokolica" - Federalno ministarstvo okoliša i turizma
Transform your PDFs into Flipbooks and boost your revenue!
Leverage SEO-optimized Flipbooks, powerful backlinks, and multimedia content to professionally showcase your products and significantly increase your reach.
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazom12.1.2. Emisije iz motora sa unutrašnjim sagorijevanjem ................................................................................ 6912.1.3. Utjecaj na floru i faunu ......................................................................................................................... 7012.1.4. Utjecaj na površinske i podzemne vode ............................................................................................... 7012.1.5. Utjecaj odlagališta jalovine .................................................................................................................. 7212.1.6. Utjecaj promjene iskorištavanja zemljišta ............................................................................................ 7212.1.7. Utjecaji na infrastrukturu ...................................................................................................................... 7212.1.8. Utjecaji na arheološku i kulturnu baštinu ............................................................................................. 7212.1.9. Utjecaj mogudih ekoloških nezgoda ..................................................................................................... 7312.1.10. Utjecaji nakon prestanka i korištenja ................................................................................................. 7312.2. Analiza nastanka buke............................................................................................................................. 7413. SPISAK AKTIVNOSTI I MJERA ZA SMANJENJE EMISIJE U SKLADU SA DOKUMENTOM O NAJBOLJOJRASPOLOŽIVOJ TEHNOLOGIJI................................................................................................................................ 7513.1. Emisije u zrak........................................................................................................................................... 7813.2. Buka i vibracije ......................................................................................................................................... 7913.3. Upravljanje otpadom ............................................................................................................................... 8013.4. Površinske i podzemne vode ................................................................................................................... 8013.5. Zaštitne mjere u slučaju mogudih nezgoda .............................................................................................. 8214. PRIJEDLOG MONITORING PLANA U SKLADU SA PROPISIMA I ROKOVI ZA PREDUZIMANJE PREDVIĐENIHAKTIVNOSTI I MJERA ............................................................................................................................................. 8214.1. Emisije u zrak ........................................................................................................................................... 8314.2. Monitoring vanjskog nivoa buke .............................................................................................................. 8314.3. Monitoring emisije dimnih plinova i ukupnih lebdedih čestica ............................................................... 8414.4. Monitoring emisije u vode ....................................................................................................................... 8514.7. Prijedlog monitoring plana ...................................................................................................................... 8514.5. Monitoring emisije u tlo ........................................................................................................................... 8614.6. Uslovi na lokaciji za koje se vrši evidencija .............................................................................................. 8715. MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE, NASTANKA OTPADA I EMISIJA ............................... 8716. PLAN ZA SPRJEČAVANJE NESREDA VELIKIH RAZMJERA .............................................................................. 9016.1. Mjere zaštite prilikom utovara i transporta ............................................................................................. 9216.2. Mjere zaštite prilikom rada na klasirnici .................................................................................................. 9316.3. Mjere zaštite prilikom manipuliranja eksplozivnim sredstvima na <strong>kamenolom</strong>u ................................... 9416.4. Dokumentacija o radu s eksplozivnim sredstvima ................................................................................... 95MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.6
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazom16.6. Osobna zaštitna sredstva ......................................................................................................................... 9616.7. Zaštita postrojenja od strujnog udara ...................................................................................................... 9617. NAČIN IZVJEŠTAVANJA O REZULTATIMA IZVRŠENJA MJERA ....................................................................... 9718. FINANSIJSKA PROCJENA ZA IZVRŠENJE PLANA NA GODIŠNJEM NIVOU ....................................................... 9919. PLAN ZA PRESTANAK RADA .......................................................................................................................... 10019.1. Zaštita u slučaju nakon prestanka radova.............................................................................................. 10020. PRILOG – IZVOD IZ PROSTORNO PLANSKE DOKUMENTACIJE, PRIJEPIS SVIH DOZVOLA, PRIJEPISPOSTOJEDIH ELABORATA (ZAŠTITA OKOLIŠA, PROTUPOŽARNA ZAŠTITA, SIGURNOST NA RADU) ................... 100MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.7
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazom1. IME I ADRESA OPERATORA / INVESTITORA POGONA IPOSTROJENJANaziv investitoraPravni oblik"MGV GRADNJA"Društvo sa ograniĉenom odgovornošćuVrsta zahtjevaPostojeći objekatPogon za koji se traţi okolinska dozvola Kamenolom kreĉnjaka "SOKOLICA" sapostrojenjem za separaciju i asfaltna bazakapaciteta 30 t/hAdresa investitoraUl. tvorniĉka bb72220 ZavidovićiKanton: Zeniĉko-dobojskiDrţava: Bosna i HercegovinaTelefon / fax +387 37 88 33 23Mirsad ValjevacSluţbena kontakt osoba,direktorpozicijaIdentifikacijski broj 4218484410003Naziv djelatnostiGradnja ostalih graĊevina niskogradnja,d.n.Šifra djelatnosti KD BiH 2010 42.99Šifra djelatnosti KD 45.212Kontakt osoba za izraduPlana aktivnostiAvdić Edib2. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA PRIKAZANA NA PLANUZavidovići su općina i grad u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine.Smješteni su izmeĊu Doboja i Zenice, na rijekama Bosni, Krivaji i Gostoviću.Administrativno pripadaju Zeniĉko-dobojskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine. Popopisu iz 1991. godine, u gradu Zavidovićima ţivjelo je 12.947 stanovnika. Grad Zavidovićije glavni centar drvne industrije i smješten je na raskršću magistralnih puteva Zenica –Doboj i Zenica – Tuzla. Putna mreţa podruĉja je relativno dobro razvijena. Zavidovićisu povezani sa Zenicom i Dobojem prugom normalnog kolosjeka (dupli kolosjek) iasfaltnim putem prvog reda koji kod Ţepĉa izlazi na magistralni put Zenica – Doboj.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.8
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomSlika 1. Grad Zavidovići na web stranici Google EartLeţište kreĉnjaka ''Sokolica'' nalazi se 12 km juţno od Zavidovića, na zemljištuoznaĉenom kao 700/1 i 700/2 k.ĉ. katastarske općine Mitrovići, Zavidovići. Grad Zavidovićise nalazi na 44º27’ sjeverne geografske duţine, širine i 18º10’ istoĉne geografske duţine, ucentralnom dijelu Bosne i Hercegovine. Općina zauzima površinu od 590 km 2 .MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.9
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomSlika 2. Kopija katastarskog planaMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.10
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazom2.1 Geografski poloţaj leţišta kreĉnjaka "Sokolica"Kamenolom“Sokolica“ smješten je na istoimenom brdu Sokolica koje pripada podruĉjusjevernih padina planine Udrin. Facija kreĉnjaka je u vidu izduţenog nepravilnogmasiva duţine 600 m i prosjeĉne širine 98 m, u sjeveroistoĉnom dijelu je tektonskim putemrazdvojena glinovito-pješĉarskim sedimentom dijabazroţne formacije na širini oko 40 m.U široj okolini leţišta su razvijeni oblici plikativne tektonike-bore, navlaĉenja, rasjedi.Trijanski kreĉnjak ima invertan poloţaj.Kamenolom „Sokolica“ je sa Zavidovićima povezan asfaltnim putem do „dvanaestogkilometra“, a do radilišta vodi makadamski put u duţini od 2,5 km. Na slici 3prikazana je mikrolokacija leţišta kreĉnjaka ˝Sokolica˝.Slika 3. Mikrolokacija leţišta kreĉnjaka ˝Sokolica˝ sa postrojenjem za separaciju i asfaltnombazom kapaciteta 30 t/hMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.11
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomEksploataciono polje leţišta kreĉnjaka "Sokolica" na kome su okonturene rezervekreĉnjaka A + B + C1 kategorije zauzima površinu od 32,8675 ha, i definisan jekoordinatama prelomnih taĉaka koje su prikazane u tabeli 1:Tabela 1. Koordinate istraţno - eksploatacionog prostora leţištu kreĉnjaka "Sokolica"2.2. Morfološko - hidrogeološke i klimatske karakteristike podruĉja leţišta kreĉnjaka"Sokolica"Šira okolina Zavidovića karakteristiĉna je po srednje visokim planinama: Ozren 917 m.n.v.,Konjuh 1328 m.n.v.,, Zvijezda 1355 m.n.v. i Greben 1278 m.n.v. Na samoj lokaciji najvišivrhovi nalaze se u juţnom dijelu: Tajan 2278 m.n.v., Studenac 1152 m.n.v., i Sklope1244 m.n.v. Idući na sjever, prema dolini rijeke Bosne i Zavidovićima, teren je brdovit,jako ispresjecan dubokim potoĉnim dolinama i postepeno prelazi u niziju kod ušća Krivajeu Bosnu gdje prelazi u ravniĉarski teren aluviona rijeke Bosne.Podruĉje <strong>kamenolom</strong>a "Sokolica" geografski pripada oblasti rubnih srednjevisokihplanina srednje Bosne. Leţište je situirano na krajnjim sjeverozapadnim padinamaplanine Zvijezde, odnosno na istoĉnoj padini Udrin planine, a na desnoj strani potokaOteţna, koji izvire izmeĊu Vergovca i Udrina, odnosno, ispod vrha Tvrtkovac 1304 m.n.v.. .Šira okolina lokaliteta „Sokolica“ je bogata površinskim tokovima ispresijecana je dubokimpotoĉnim i rijeĉnim dolinama. Pripada slivu rijeke Bosne koja u Zavidovićima primadesnu pritoku Krivaju, a oko 2,5 km uzvodno Gostović rijeku.Najznaĉajniji vodotok na širem podruĉju je rijeka Bosna. Tokom godine vodostaj je nestalani mijenja se u zavisnosti od koliĉine padavina. Najviši vodostaj je u proljeće zbog naglogtopljenja snijega. Najvaţnije pritoke Bosne su Krivaja i Gostović.Gostović rijeka u gornjem toku, od Kamenice do Borovnice, prolazi strmim i uskimkoritom, dok je od Borovnice do ušća u Bosnu prelazi u širi dolinski dio. Gostović rijeka,ima neujednaĉen vodostaj. Najvaţnije pritoke su Suha, Trbušnica, Oteţnja, Kamenica,Kozjak, Borovnica i Rujevica.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.12
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomPodruĉje spada u zonu umjerene kontinentalne klime sa dobro izraţena ĉetiri godišnja doba.Najviše atmosferskih padavina je u proljeće i jesen. Ljeta su topla, a zime hladne. Prosjeksrednjih mjeseĉnih temperatura je najniţi u januaru (-0,4 ºC), a najviši u julu (20,0 ºC).Srednja godišnja temperatura je (10,6 ºC). Najniţa srednja temperatura je iznosila -7,7 ºC ,dok je najviša 22,6 ºC. Što se tiĉe padavina, njihova prosjeĉna koliĉina godišnje iznosi 818mm. Periodi sa najviše padavina su proljeće i jesen. U toku jedne godine u prosjeku ima 147kišnih dana, 34 snijeţna, a susnjeţice 3,9 dana. Na jugu i jugoistoku osjeti se uticaj planinskeklime zbog nadmorske visine preko 1000 m. Ovdje su ljetne temperature niţe, a zime oštrije.Na podruĉju leţišta "Sokolica" snijeţne padavine se zadrţavaju i do 4 mjeseca.2.3. Dosadašnja istraţivanja na širem podruĉju leţišta kreĉnjaka "Sokolica"Bogatstvo podruĉja sa leţištima mineralnih sirovina u Bosni i Hercegovini doprinjelo jeda su znaĉajna geološka istraţivanja vršena još krajem 19. vijeka. Od mineralnih sirovinakoje su dosadašnjim radovima istraţene najveći ekonomski znaĉaj imaju nemetaliĉniresursi. U postojećoj publiciranoj geološkoj literaturi moţe se naći dosta podataka koji seodnose na geološke prilike podruĉja lista Zavidovići.Najstariji objavljeni radovi datiraju iz osamdesetih godina 19. vijeka. Autori su austrijski imaĊarski geolozi: A. Rzehak (1879), F. Hauer (1879), C. John (1880), C. Paul (1879), E.Tietze (1879), B. Walter (1887) i W. Radimski (1889). U njihovim radovima se nalazeinformativni geološki podaci pri ĉemu je obraćena veća paţnja na rudne pojave.MeĊu ranijim literaturnim podacima posebno treba istaći radove F. Katzera (1903,1905, 1906, 1906a,1910,1911,1918 i 1921), meĊu kojima je svakako najvaţnija izradapreglednih geoloških karata mjerila 1 : 200 000 na kojima je obuhvaćeno i podruĉjelista Zavidovići. Prema podacima (F. Katzera, 1906) i prema legendama s njegovih karata,na podruĉju lista Zavidovići izdvojene su preteţno dvije serije: „it“ (tufiti i silicijske stijene skojima zajedno idu i velike mase magmatita: serpentinita gabra i dijabaza) i „il“ (preteţnopjegavi laporci, kreĉnjaci i roţnjaci). Obje te serije, po njemu, pripadaju juri. U periodu izmeĊudva rata i na poĉetku Drugog svjetskog rata izašli su radovi A.Pilgera (1940 i 1941) kojitretiraju veći dio ofiolitske zone Dinarida, ukljuĉujući i podruĉje Zavidovića. On identificiraKatzerovu „it“ seriju kao „dijabaz-roţnjaĉku formaciju“ i tvrdi da je ona trijaske starosti.Nekoliko godina kasnije izlaze radovi R. Jovanovića (1957. i 1960), koji tretiraju ipojedine terene s podruĉja Zavidovića. On Katzerovu „it“ i „il“ seriju uvrštava djelimiĉno usrednji trijas. Najnoviji radovi o toj problematici su od J.Pamića (1963 i 1964). Govoreći oofiolitskoj zoni u Bosni, autor iznosi da je Katzerova „it“ serija u stvari jurska vulkanogeno –sedimentna formacija.Od radova koji obraĊuju pojedinaĉne geološke probleme s terena lista Zavidovići, kojisu izašli poslije Drugog svjetskog rata znaĉajno je nekoliko radova koji obraĊuju problematikutercijarnih naslaga sjeveroistoĉne Bosne (I.Soklić, 1955, 1964, i 1965; P.Stevanović, 1957;Ţ.Grković, 1963). ObraĊivanjem nemetala bavilo se više autora. M.Ilić (1954) kratkoMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.13
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomprikazuje pojavu talka u okolici Ţepĉa, M.Mitrović (1955) obraĊuje problem azbestnemineralizacije u rejonu Bosanskog Petrovog Sela.Posebno su istraţivani magneziti šireg podruĉja Maglaja i Ţepĉa, na ĉemu su radili sljedećiautori: T. Jakšić (1936), M. Muftić(1954), V. Simić – V. Miljanović (1959), D. ĐorĊević (1964),D. Ţivanović i drugi (1963) i D.Varićak (1965). Baritne pojave u uţoj okolici ZavidovićaobraĊivali su sljedeći autori: D. Jojić (1948), M. Ţugić (1960) i V. Mijatović (1963). Ciglarskegline okolice Ţepĉa i Zavidovića obraĊivali su D. Miladinović (1959), V. Simić (1960) i Ţ.Suknović (1960). Andezitske stijene okolice Maglaja istraţivali su S. Ilić (1954) i A .Ahac(1954). Gabroidne stijene obraĊivali su A. Ahac – J. Vrbaški (1954) i V. Podubsky (1955a).Kreĉnjaĉke stijene sjeverno od Maglaja i juţno od Lukavca prikazane su u izvještajima: T.Jakšića (1928a) i V. Simića – A. Ivkovića (1959). Serpentinite Orline kod Maglaja istraţivao jeF. Begić (1954). U sklopu izrade elaborata o rezervama leţišta Sokolica, vršena suistraţivanja 1981.god. – Dţ. Dţonlagić i M. Osmanović i E.Kamberović (1999.god.) Na krajuse moţe spomenuti da postoje i izvještaji koji tretiraju mineralne vode, a koje su napisali O.Sokal (1954) i S. Miholić (1955. 1956).2.4. Geološke karakteristike šireg podruĉja leţišta kreĉnjaka "Sokolica"Osnovne geološke karakteristike leţišta predstavljene su tvorevinama srednjeg igornjeg trijasa - kreĉnjaci, (T2,3). Zatim je izdvojena donja jura, koja postupno prelaziu srednju juru – stratigrafska jedinica (J1,2) i kompleks dijabaz-roţnaĉke formacije stijena(J 2,3) ĉije je vrijeme stvaranja bilo u gornjem dijelu srednje jure zatim u gornjoj juri.Taloţenje u uslovima labilnog dna geosinklinale, intenzivna orogenetska kretanja, tektonskiporemećaji, baziĉni submarinski vulkanizam i vjerovatno hladne tektonske intruzije iprotruzije peridotitskih masiva, serpentinita i amfibolita uzrokovalo je da su strukturnotektonskiodnosi podruĉja vrlo sloţeni.2.5 Tektonika leţišta kreĉnjaka ˝Sokolica˝Leţište kreĉnjaka ''Sokolica'' nalazi se u okviru strukturne jedinice Krivajsko – mraĉajskasinklinala, koja se prostire u juţnim dijelovima lista Zavidovići, i vjerovatno se nastavlja najuţne listove Vareš i Zenica.U središnji i krajnijm jugozapadnim dijelovima strukture, nalazi se sjeverni ogranakvelikog krivajskog ultramafitskog kompleksa. Ovaj kompleks je izrasjedan, pri ĉemu suuglavnom izraţeni uzduţni rasjedi; poloţaj ss-površina se naglo mijenja od bloka do bloka. Uširoj okolini leţišta su razvijeni oblici plikativne tektonike – bore, navlaĉenja i oblicidisjunktivne tektonike – rasjedi. Bore koje su ĉesto i metarskih dimenzija, dobro su izraţeneu inkompetentnim glinovito – pjeskovitim sedimentima. Na kompetentnim karbonatnimfacijama izraţeni su rasjedni sistemi nepravilnih prslina i pukotina.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.14
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazom2.6 . Hidrogeološke karakteristike leţišta kreĉnjaka ˝Sokolica˝Prema sastavu geološke graĊe u leţištu Sokolica, odnosno prema njenim genetskim,litološkim svojstvima sa hidrogeološkog aspekta mogu se izdvojiti dvije grupe i to:- hidrogeološki kolektori i- hidrogeološki kompleksiU hidrogeološke kolektore su izdvojeni masivni trijaski kreĉnjaci sa izraţenom, pukotinskomdo kavernoznom poroznošću. Vodopropusna moć ovih kreĉnjaka je velika. Površinskevode na ovim prostorima ne zadrţavaju se na površini niti formiraju površinske tokove.Putem mnogobrojnih sistema prslina, pukotina, infiltriraju se u unutrašnjost. Kad se u podiniovih kreĉnjaka nalaze impermeabilne stijene, u kojima se formiraju slobodne izdanipodzemnih voda, na padinama terena, na kontaktu sa vodonepropusnim stijenamajavljaju se kontaktno – gravitacioni izvori ili vrela. Na podruĉju brda Sokolica zbogmorfološkog poloţaja kreĉnjaka, njihove velike ispucalosti do dna i vodopropusnostineposredne podine, uslovi za formiranje stalne podzemne vode ne postoje, te stoga stalnihizvora na padinama brda nema.U hidrogeološke komplekse leţišta izdvojena je sedimentna serija – starija jura (J1,2) idijabaz – roţna formacija (J2,3). Uslijed jako heterogenog litološkog sastava i njihovahidrogeološka svojstva su razliĉita. Izlomljeni karbonatni slojevi, roţnaci, pješĉari, breĉepredstavljaju hidrogeološke kolektore, dok glinci, glinoviti pješćari, alevroliti imaju svojstvahidrogeoloških izolatora. Glavni drenirajući tok podzemnih i površinskih voda leţišta je potokOteţna koji teĉe duţ sjeverne padine brda Sokolica.Površinske vode sa terena okolo kreĉnjaĉkog masiva slijevaju se u potoĉne doline kojeokonturuju leţište sa njegove istoĉne i zapadne strane i ulivaju se u Oteţnu.Brdski tip leţišta kao i dobra vodopropusna moć kreĉnjaka omogućuju dobroocjeĊivanje i usmjeravanje podzemnih tako i površinskih voda podruĉja leţišta, štopredstavlja pogodan uslov za eksploataciju.2.7. Inţenjersko – geološke karakteristike leţišta kreĉnjaka "Sokolica"U zavisnosti od litoloških, hidrogeoloških, fiziĉko-mehaniĉkih i drugih osobina stijena, a usklopu savremenih endogenih geoloških procesa i uslova rada u pojedinim litološkimĉlanovima, mogu se izdvojiti slijedeće sredine:- stijenski kompleksi proluvijalnih naslaga,- vulkanogeno-sedimentni stijenski kompleksi, i- kreĉnjaci.Prema stabilnosti padina i terena leţišta Sokolica kao sredine u kojoj i na kojem seradi i prema stepenu pogodnosti za rad, što zavisi od geološkog sastava sklopa,MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.15
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomhidrogeoloških odlika stijena i stijenskih kompleksa, reljefa, klime, hidrografije u terenuleţišta, izdvajaju se kategorije:- teren preteţno nestabilan u prirodnim uslovima, a pri djelatnosti ĉovjeka najvećim dijelomnestabilan,- teren preteţno stabilan u prirodnim uslovima, a moţe postati nestabilan pri djelatnostiĉovjeka,- teren najvećim dijelom stabilan i u prirodnim uslovima i pri djelatnosti ĉovjeka.U kategoriju preteţno nestabilnih terena ubraja se stijenski kompleks proluvijalnihnaslaga izdvojen u podnoţju brda Sokolica, na sjevero istoĉnoj i sjeverozapadnoj stranileţišta. Ove naslage su rastresite ili poluvezane i odlikuju se velikom heterogenošću ierodibilnošću materijala. Sliĉne fiziĉko – mehaniĉke osobinei inţenjersko – geološke odlikevezane su i za deluvijalne naslage. Zasjecanje i opterećivanje padina koje suprekrivene ovim naslagama brzo bi narušilo njihovu prirodnu stabilnost te bi moglo doćido odronjavanja i kliţenja, pogotovu u vrijeme intenzivnog raskvašavanja u dijelovimaterena gdje su preteţno nestabilni u prirodnim uslovima.U kategoriju terena preteţno stabilnih u prirodnim uslovima ubrajaju se vulkanogeno –sedimentni stijenski kompleksi koji izgraĊuju podinu kreĉnjaka u leţištu Sokolica. Podovim kompleksom stijena podrazumjeva se kompleks stijena dijabaz – roţne formacije istarije jure. Odrţavanje prilaznog puta do rezervi kreĉnjaka vezana je preteţnim dijelomza ovaj stijenski kompleks.Zbog heterogenosti graĊe i karaktera pojedinih litoloških ĉlanova, kao i visokog stepenatektonsko – mehaniĉke oštećenosti, destruktivan uticaj erozionih faktora je jako izraţen.MeĊutim, pošto su padine vrlo strme, erodovani materijal se nije mogao zadrţati u vidudebljih naslaga. Raspadine, odlomci i ĉestice kreĉnjaka, glinaca, pješĉara, roţnaca preteţnosu porozne, ali slabije vodopropusne i ocjedite, te kad su oteţane raskvašenošću, klize ilise sruĉuju u niţe dijelove terena.Mjestimiĉno, na padinama koje su obrasle šumom, deluvijalni pokrivaĉ ima debljinu do 2 m.Velika litološka heterogenost (smjenjivanje mekših, ĉvršćih i vrlo ĉvrstih stijena), visokstepen tektonske oštećenosti i nepovoljne hidrogeološke osobine ĉine kompleksevulkanogeno – sedimentnih stijena nepovoljnim u pogledu nosivosti i stabilnosti kosina.Vaţno je napomenuti da na sjevernoj padini leţišta Sokolica slojevi padaju u brdo i pošto sunaslage drobine tanke, uslovi za izgradnju, odrţavanje i nosivost puta su znatno povoljniji.U kategoriju terena najvećim dijelom stabilni u prirodnim uslovima, ubrajaju se kreĉnjacileţišta Sokolice koji su jedri, mikrokristalasti mjestimiĉno detritiĉni, masivni.Prema prirodi deformacija ove stijene se krto do krto – plastiĉni. Eksploatacijatehniĉkog graĊevinskog kamena vrši se u ovim stijenama. U kreĉnjacima leţištaSokolica znaĉajne inţenjersko – geološke odlike uzrokovane su endogenim geološkimpojavama – rasjedanje, navlaĉenje, zatim egzogenim geološkim procesima –odronjavanje, osipanje i hemijsko – egzogenim procesima – karstifikacija. Kreĉnjak jeMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.16
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazompodloţan mehaniĉkom razaranju, preteţno pod uticajem mraza i osipanju koje je najvišeizraţeno na sjeverozapadnoj padini leţišta.Postrojenje asfaltne baze sa pripadajućim sadrţajima nalazi se na apsolutnoj koti 314,0neposrednoj blizini depoa frakcija.Kompleks <strong>kamenolom</strong>a sa pripadajućim proizvodnim i pomoćnim objektima prikazan jena situacionom planu <strong>kamenolom</strong>a “Sokolica“ u R=1:1000.Prilog 1. Situaciona karta <strong>kamenolom</strong>a sa asfaltnom bazomPrilog 2. Kopija katastarskog plana br. 6 KO MitrovićiPrilog 3. Prijepis posjedovnog lista br. 2703. OPIS DJELATNOSTI PRAVNOG LICA, VRSTA PROIZVODA I GODIŠNJIKAPACITET PROIZVODNJE, BROJ ZAPOSLENIKA3.1. UvodOsnovna djelatnost firme “MGV GRADNJA“ d.o.o. Zavidovići koja je vlasnik <strong>kamenolom</strong>a“Sokolica“, postrojenje za separaciju i asfaltne baze je gradnja ostalih graĊevinaniskogradnje.Općenito pri eksploataciji tehniĉkog kamena, nakon uklanjanja površinske jalovine, korisnase mineralna sirovina dobiva masovnim miniranjem. Odminirana se stijenska masa, kodvišeetaţnih <strong>kamenolom</strong>a, pregurava s viših etaţa na osnovni utovarno transportni plato. Natom platou se najĉešće postavlja oplemenjivaĉko postrojenje. Oplemenjeni materijal razliĉitihveliĉina zrna deponira se na osnovnom radnom platou, gdje se direktno utovara u prevoznasredstva i otprema iz <strong>kamenolom</strong>a.Tehnološki postupci kod eksploatacije i oplemenjivanja tehniĉkog kamena površinskimkopom ovise o kvaliteti kamene sirovine, a postupci koji se uglavnom provode su: otkrivanje leţišta skidanjem jalovinskog pokrivaĉa, formiranje etaţa, bušenje minskih bušotina, miniranje stijenskog masiva, guranje i utovar primjenom utovarivaĉa i bagera (kopanje i utovar odminiranogmaterijala), transport rovnog kamena do drobilice/klasirnice (unutrašnji kamionski transport), prerada i klasiranje kamena na standardne trţišne frakcije (drobljenje i sijanje), utovar i otprema kamenih agregata/frakcija (vanjski kamionski transport).MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.17
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomNavedene faze proizvodnog procesa eksploatacije kamena predstavljaju klasiĉan naĉinpovršinske eksploatacije kamena koja se primjenjuje u <strong>kamenolom</strong>ima u BiH.Glavnim rudarskim projektom daje se tehniĉko-tehnološko rješenje otvaranja leţišta,eksploatacije i prerade, te klasiranja na trţišne agregate i otpreme gotovih proizvoda, dok seproizvodni proces odvija u skladu sa zakonskim propisima iz oblasti rudarstva.3.1.1. Otkrivanje površinskog slojaProizvodni proces zapoĉinje ĉišćenjem terena od vegetacije (drveća i ţbunja), nakon ĉegadolazi faza skidanja otkrivke. Otkrivka je naziv za sve materijale koji se nalaze iznadmineralne sirovine koja ima kvalitet za proizvodnju tehniĉkog kamena. Otkopavanjepovršinskog sloja/otkrivke vrši se sukcesivno sa napredovanjem fronta rudarskih radova. Uokviru ovih radova potrebno je planirati unutrašnje odlagalište u okviru <strong>kamenolom</strong>a gdje ćese odlagati otkrivka.Oprema kojom se obavlja otkopavanje je bager-rovokopaĉ. Transport otkrivke do odlagalištavrši se kamionima, a planiranje odloţenog materijala vrši se buldoţerom.Dijelovi leţišta koji nemaju kvalitet za proizvodnju tehniĉkog kamena (koji su znatnooneĉišćeni proslojcima zemljišta ili glinovitih komponenti), a na koje se u toku eksploatacijenaiĊe, tretiraju se kao jalovinski materijal i odlaţu na odlagalište zajedno sa otkrivkom.3.1.2. Formiranje etaţaKop se razvija formiranjem etaţa sa odreĊenom meĊusobnom visinskom razlikom poprojektiranoj tehnologiji. Formiranje etaţa je uslovljeno konfiguracijom terena, geološkotektonskim uslovima, kao i granicom otkopnog polja. Time se omogućava:- postizanje optimalnih uslova za izvoĊenje bušaĉko-minerskih radova kao i najboljihrezultata miniranja, te- uklapanje u konfiguraciju terena i postojeće pristupne puteve na <strong>kamenolom</strong>u.3.1.3. Bušenje i miniranje stijenskog masivaNakon skidanja površinskog sloja zemlje (humusa) izvodi se bušenje minskih bušotinaodreĊenog promjera u skladu sa Glavnim rudarskim projektom u koje se postavlja eksploziv,nakon ĉega se vrši miniranje u cilju oslobaĊanja mineralne sirovine. Bušenje i miniranjeobiĉno izvode poduzeća koja su specijalizirana za tu vrstu djelatnosti koje ugovornoangaţuje vlasnik <strong>kamenolom</strong>a ili u sopstvenoj reţiji, ako za to postoje odgovarajući kadrovskiresursi i oprema.Priprema rada na miniranju vrši se bušenjem minskih bušotina odreĊenog promjera sapneumatskom bušaćom garniturom sa kompresorom. Tehniĉki detalji izvoĊenja bušaĉkominerskihradova se utvrĊuju u Glavnom rudarskom projektu eksploatacije mineralnesirovine.IzvoĊenje minerskih radova vrši se u skladu sa Pravilnikom o tehniĉkim normativima prirukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.18
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomU svrhu miniranja stijenskog masiva uglavnom se koriste klasiĉni privredni eksplozivi, i toamonijum nitratni praškasti eksplozivi. Energijom eksploziva veći dio odminiranog materijalase obara na osnovni utovarno-transportni plato (najniţa radna etaţa).3.1.4. Guranje, utovar i unutrašnji kamionski transportĈišćenje etaţa od zaostalog materijala nakon miniranja vrši se bagerom ili buldoţerom.IzvoĊenje bušaĉko-minerskih radova, kao i guranje zaostalog materijala u funkciji ĉišćenjaetaţa se provodi sukcesivno od više ka niţoj etaţi.Utovar materijala koji je odminiran i oboren sa viših etaţa na osnovni utovarno-transportniplato se vrši utovarivaĉem ili bagerom, a transport do postrojenja za preradu kamionimanosivosti 10 do 15 tona.Time su izvršeni pripremni radovi za eksploataciju sirovine, doprema na drobilicu i preradu.3.1.5. Separacija - prerada (drobljenje i sijanje)Razlikujemo sljedeće aktivnosti prerade u <strong>kamenolom</strong>ima: usitnjavanje negabaritnih blokova tzv. jednostrukim drobljenjem, kojim se uglavnomproizvodi mješavina podobna za izradu donjih nosivih slojeva u cestogradnji ili zaizradu privremenih cesta, usitnjavanje višestrukim drobljenjem i rasijavanje u osnovne frakcije koje se koristekao agregat za izradu betona i asfaltnih zastora, te se tu još proizvode i mješavinezrna 0/30 ili 0/60 mm za izradu donjih nosivih slojeva, a osnovne frakcije su 0/4, 4/8,8/16 i 16/31,5 mm, oplemenjivanje frakcija kao daljnji postupak kojim se otprašivanjem (ili pranjem)smanjuje udio muljevito-prašinastih ĉestica (koje su manje od 0,09 mm), na <strong>kamenolom</strong>ima se još moţe proizvoditi kameno brašno mljevenjem od većihfrakcija koje u ukupnim potrebama sudjeluju u manjim koliĉinama, ili se kamenobrašno moţe proizvoditi kao osnovni proizvod.U principu, pripremljeni kamen se utovarivaĉem odvozi na postrojenje (drobilicu, sito) koje jepostavljeno unutar <strong>kamenolom</strong>a. Najĉešće su u upotrebi mobilna i polustacionarna drobiliĉnapostrojenja. Materijal propada kroz grubu rešetku-sito i trakom se odvodi na pranje u sitobubanj, te se elevatorom istresa na jednu gomilu bez separacije. Grubo obraĊeni materijalodvozi se na „finu“ separaciju i istresa u koš. Pripremljeni kamen se tovari na kamione iprevozi do mjesta obrade kamena koja se sastoji od mljevenja i prosijavanja.Fina separacija se izvodi u 7 koraka: skladištenje stijenskog materijala u prihvatnom bunkeru, odvajanje materijala od 0-32 mm na primarnom vibro situ, drobljenje vangabaritnog materijala u ĉeljusnoj drobilici, prosijavanje na sekundarnom vibro situ,mljevenje dijela materijala u centrifugalnom mlinu iprosijavanje na tercijarnom vibro situ gdje se kameni agregati razdvajaju u zasebneboksove.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.19
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazom4% 3; 4% 1% 6%Frakcija agregata od 0 do 3mmFrakcija agregata od 3 do 8mmFrakcija agregata od 8 do16 mm70; 85%Frakcija agregata od 16 do32 mmFrakcija agregata od 0 do32 mmGrafik 1. Uĉešće frakcija agregata u ukupnoj prouzvodnjiObzirom na razliĉitost proizvoda <strong>kamenolom</strong>a tehniĉkog kamena (usitnjeni kamen) i<strong>kamenolom</strong>a arhitektonskog kamena (kameni blok) razliĉiti su naĉini dobivanja mineralnesirovine. Općenito pri eksploataciji tehniĉkog kamena, nakon uklanjanja površinske jalovine,korisna se mineralna sirovina dobiva masovnim miniranjem. Odminirana se stijenska masa,kod višeetaţnih <strong>kamenolom</strong>a, pregurava s viših etaţa na osnovni utovarno transportni plato.Na tom platou se najĉešće postavlja oplemenjivaĉko postrojenje. Oplemenjeni materijalrazliĉitih veliĉina zrna deponira se na osnovnom radnom platou, gdje se direktno utovara uprevozna sredstva i otprema iz <strong>kamenolom</strong>a.Na <strong>kamenolom</strong>ima arhitektonskog kamena cilj je dobiti zdrav blok, pa je svrhovito primijenitinaĉin otkopavanja koji u najmanjoj mogućoj mjeri izaziva naprezanje i deformacije ustijenskoj masi. Zato se na tim <strong>kamenolom</strong>ima primjenjuju metode dobivanja blokova bezupotrebe eksplozivnih sredstava. Eksploziv se upotrebljava samo pri skidanju otkrivke namanjem broju <strong>kamenolom</strong>a kod kojih je otkrivka izrazito debela. Nastanak naprezanja ideformacija iskljuĉuje upotreba ţiĉanih pila, pa je na <strong>kamenolom</strong>ima arhitektonskog kamenanajprihvatljiviji naĉin dobivanja blokova piljenjem.Najopćenitija tehnološka shema eksploatacije na ovim <strong>kamenolom</strong>ima sastoji se od radnihoperacija: uklanjanje otkrivke, piljenje i prevrtanje primarnih blokova, dobivanje komercijalnihblokova, utovar i otprema komercijalnih blokova. Blokovi se, prema tome, dobivajuprimjenom razliĉitih metoda piljenja primarnih blokova i njihovim prevrtanjem. Eksploatacijuarhitektonskog kamena, za razliku od tehniĉkog kamena, karakterizira nastanak velikihkoliĉina kamenog otpada (jalovine). Zato se u najvećem broju sluĉajeva ovaj kameni otpadnastoji iskoristiti kao tehniĉki kamen, što ima vrlo povoljan uĉinak.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.21
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomSlika 7. Postrojenje za separaciju na <strong>kamenolom</strong>u „Sokolica“Prilog 4. Obavještenje o razvrstavanju pravnog lica prema klasifikaciji04-31.5-1/11 od 23.09.2011.djelatnosti br.4. OPIS POGONA I POSTROJENJAKamen predstavlja nezamjenjivi graĊevinski materijal. Osnovni cilj pripreme kreĉnjakarazliĉitih asortimana je proizvod koji se mora uklopiti u granulometrijski sastav kamenoggradiva za izvedbu odreĊenih konstrukcija od kamena (nosivi “tamponski” slojevi,stabilizirani slojevi, drenaţni slojevi, filterski slojevi, podloge od raznih kamenih frakcija,itd). U tabeli 5. data su fiziĉko mehaniĉka svojstava mineralne sirovine koja seeksploatira na <strong>kamenolom</strong>u “Sokolica“.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.24
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomNa osnovu navedenih uticajnih faktora za površinsku eksploataciju kreĉnjaka na<strong>kamenolom</strong>u "Sokolica" odabran je transportni sistem površinske eksploatacije saobaranjem (gravitacionim transportom) stijenske mase kreĉnjaka (sa jalovinom) sa svihradnih etaţa niz radnu kosinu na osnovnu etaţu 430.Na slici 8. prikazana je tehnološka šema sistema površinske eksploatacije kreĉnjaka na<strong>kamenolom</strong>u"Sokolica".Slika 8. Tehnološka šema sistema površinske eksploatacije kreĉnjaka na <strong>kamenolom</strong>ukreĉnjaka "Sokolica"4.2. Mehanizacija na <strong>kamenolom</strong>u kreĉnjaka "Sokolica"Izbor strukture kompleksne mehanizacije na površinskom kopu kreĉnjaka"Sokolica" izvršen je u odnosu na sljedeće uticajne faktore: izabrani sistem površinske eksploatacije kreĉnjaka, fiziĉko-mehaniĉke karakteristike stijenskog masiva kreĉnjaka te stijenske masekreĉnjaka i jalovine (humusni i glinovit pokrivaĉ te jalovi uklopci u stijenskommasivu), raspoloţivih rudarsko-graĊevinskih mašina, koje posjeduje ili je u fazi nabavke idrugi manje uticajni faktori.Na osnovu navedenih uticajnih faktora izabrana je struktura kompleksne mehanizacijepo radnim procesima na osnovu kojih je izvršen proraĉun kapaciteta, odnosno potrebnibroj mašina i radne snage za ostvarenje projektovanog kapaciteta površinskog kopakreĉnjaka "Sokolica", a koja je prikazana u tabeli 4.3.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.27
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomKarakteristike vibracionog sita:ProizvoĊaĉ: “STC – Slovenija ceste tehnika” LjubljanaTip: SVS 6x2/2 1/3Godina izrade: 1987.Gotov proizvod, frakcije 4-8 mm, 8-16 mm i 16-31,5 mm padaju kroz razvodno korito i prekorazvodnih cijevi na transportere sa trakom koje ih transportuju u depoe koji su razdvojenipregradnim betonskim zidovima.Na razvodnim cijevima za frakcije 4-8 mm, 8-16 mm, i 16-31,5 mm ugraĊene su preklopneklapne. U sluĉaju da je jedna od frakcija suficitarna moţe se preklopnom klapnomusmjeriti na transporter sa trakom. Ovaj transporter sa trakom vodi višak frakcije u siloszapremine 10 m 3 .Ispod bunker silosa nalazi se elektromagnetni dozator EMD 550x1000.Dozator ravnomjerno dozira materijal u mlin ĉekićar BL-5. Mlin je opremljen rešetkomod 5 mm. Ispod mlina BL-5 pada izdrobljeni materijal 0-5 mm na transporter satrakom koji vodi u poseban depo.Karakteristike mlina ĉekićara:ProizvoĊaĉ: “STC – Slovenija ceste tehnika” LjubljanaTip: BL-5Godina izrade: 1987.Apsolutna kota usipa materijala u prihvatni bunker je 380,0 m, a kota deponije 314,0 m.IzmeĊu ove dvije kote rasporeĊeni su ostali objekti postrojenja.4.4.1. Tehniĉki opis postrojenja za mljevenje i granuliranjePostrojenje se sastoji od više dijelova .Od primarnog i sekundarnog dijela sa klasirnicom,tako da se odminirani materijal u primarnoj drobilani ĉiji je kapacitet Q = 60 m³/h,usitnjava nagrubu frakciju od (0 – 100 mm), a ta se frakcija transportuje u meĊudeponiju. SameĊudeponije materijal se dozira u sekundarni dio postrojenja, ĉiji je kpacitet manjiod primarnog dijela postrojenja i iznosi Q = 30 m³/h . U sekundarnom dijelu postrojenjamaterijal se u mlinu BL-5 premeljava na frakciju od 0 – 31,5 mm te se u klasirnici klasira naslijedeće frakcije:"Institut za zaštitu, ekologiju i obrazovanje" Tuzla________________________________________________________________________________________________________________________________________________Plan aktivnosti za izdavanje okolinske dozvole – dopune po primjedbama strucne komisije -“200 – 4 mm4 – 8 mm8 – 16 mmMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.32
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazom16 - 32 mm0 – 32 mmApsolutna kota usipa materijala u prihvatni bunker je 380,0 m, a kota depoa gotovihfrakcija 314,0 m. IzmeĊu ove dvije kote rasporeĊeni su ostali objekti postrojenja.4.4.2 Tehniĉki opis tehnološkog procesaMaterijal kreĉnjaka krupnoće 0-600 mm dovozi se kamionima iz <strong>kamenolom</strong>a i sipa uprihvatni bunker. Taj bunker opremljen je sa ĉeliĉnom rešetkom otvora 600x600 mm,tako da veći komadi od 600 mm,koji bi mogli da se zaglave na ušću drobilice ostaju narešetci. Ispod prihvatnog bunkera nalazi se dozirni sto DM 900 x 2500 koji ravnomjernodozira materijal na rešetku za izdvajanje jalovine. Rešetka za izdvajanje jalovine opremljenaje sa rostovima razmaka od 60 mm. Materijal 0 – 60 mm, uglavnom jalovina, pada ispodrešetke kroz sabirno korito na transporter sa trakom koji ju još pomoću transportera satrakom vodi u slobodnu deponiju.U sluĉaju da u odminiranom materijalu nema jalovine, tada preko preklopke materijal 0 – 60mm, vodi umjesto u jalovinsku deponiju na transporter sa ĉistim materijalom. Ĉisti diomaterijala 60 – 600 mm, pada sa rešetke u primarnu udarnu drobilicu PUD 1120 x 900. Tu sematerijal izdrobi na frakcije 0 – 10 mm. Primarno udarna drobilica mora da bude podešenatako da izlazi iz nje 45٪ frakcije + 31,5 mm, odnosno otvor treba da bude oko 60 mm.Tafrakcija pada ispod drobilice na transporter sa trakom koji vodi u meĊudeponiju.MeĊudeponija je opremljena sa tri elektromagnetna dozatora EMD 550x1000 kojima sedozira frakcija 0 – 100 mm iz meĊudeponije na transporter sa trakom. Transporter satrakom transportuje frakciju 0 -100 mm na primarno vibraciono sito PVS 3x1,2/2.Primarno vibraciono sito PVS 3x1,2/2. opremljeno je sa mreţama Ø 48 mm, i Ø34 mm.Mreţa Ø 48 mm sluţi samo za rasterećenje mreţe Ø 34 mm. Tu se frakcija 0 – 100 mmdijeli na frakcije 0 – 31,5 mm i + 31,5 mm. Frakcija +31,5 mm pada pomoću razvodnihcijevi u mlin ĉekićar BL-5 na sekundarno premeljavanje. Frakcija +31,5 mm pada krozsabirno korito primarnog vibracionog sita na transporter sa trakom koji vodi zajedno safrakcijom iz mlina ĉekićara na sekundarno prosijavanje na vibraciono sito SVS 6x2/2 1/3.Ispod sabirnog korita primarnog vibracionog sita montirana je preklopka koja omogućava,da se ugradnjom dodatnog transportera sa trakom transportuje frakcija 0 – 31,5 mm u boks.Vibraciono sito SVS 6x2/2 1/3 opremljeno je mreţama Ø 18, Ø 9, Ø5 mm, pomoću kojih sefrakcija 0 – 31,5 mm klasira na frakcije 0-4 mm, 4-8 mm, 8-16 mm, i 16-31,5 mm. Ostalefrakcije 4-8 mm, 8-16 mm i 16-31,5 mm padaju kroz razvodno korito i preko razvodnihcijevi na transportere sa trakom koje ih vode u boksove koji su meĊusobno razdvojenipregradnim zidovima. Na razvodne cijevi frakcija 4-8 mm, 8-16 mm i 16-31,5 mm, ugraĊenesu preklopke. U sluĉaju da je koja od tih frakcija suficitarna moţe se preklopkom usmjeriti natransporter sa trakom. Taj transporter sa trakom vodi suficitarne frakcije u bunker siloszapremine 10 m³. Ispod bunker silosa namješten je elekromagnetni dozator EMD550x1000. Dozator ravnomjerno dozira materijal u mlin ĉekićar BL-5. Taj mlin opremljen jeMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.33
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomrešetkom od 5 mm. Ispod mlina BL-5 pada izdrobljeni materijal 0-4 mm na traĉnitransporter koji vodi u boks namjenjen za tu frakciju.Postrojenje za mljevenje i granuliranje se sastoji iz sljedećih dijelova:1. Primarno drobljenje; Postrojenje primarne drobilice locirano je na apsolutnojkoti 380,0 m gdje se nalazi usip materijala u prihvatni bunker.2. MeĊudeponija; Donja kota tunela je na apsolutnoj koti 343,0 m.3. Primarno klasiranje sa premeljavanjemPlato primarnog sita i sekundarne drobilice se nalazi na apsolutnoj koti 338,3 m.4. Pregradni zid5. Sekundarno klasiranje; Plato objekta ja na apsolutnoj koti 327,7 m.6. Deponije; Osnovni plato deponijskog objekta je na apsolutnoj koti 314,36 m. Ovajobjekat je pregradni zid izmeĊu deponija tako da se frakcije ne miješaju izmeĊusebe.7. Sekundarno drobljenje; Plato bunker silosa i sekundarne drobilice je na apsolutnojkoti 330 m.8. Upravljanje postrojenjem; Komandno postrojenje smješteno je u dvije kućice kojese nalaze na apsolutnoj koti 380,0 m i 335,5 m.Instalirana snaga ugraĊenih elektromotora iznosi 337 kW.4.5. Tehnološki proces proizvodnje asfaltaAsfaltna baza je namijenjena za proizvodnju bitumenoznih materijala za potrebecestogradnje i ista u svom sastavu posjeduje svu neophodnu opremu i instalacije zaproizvodnju svih vrsta asfalta.Proizvodnja asfaltne mase je automatizovana, a što se ogleda u slijedećem: automatsko doziranje svih komponenti, automatsko regulisanje temperature u bubnju za sušenje agregata, mješalica sa elektronskim vaganjem i upravljanjem, centralno komandno mjesto sa kojeg se upravlja cijelim procesom proizvodnje.Osnovni podaci asfaltnog postrojenja:ProizvoĊaĉ: „GRADIS“ LjubljanaTip: SB40Godina proizvodnje: 1978.Kompletna asfaltna baza smještena je na zamljištu investitora na apsolutnoj koti 314,36 m.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.34
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomSlika 9. Asfaltna baza4.5.1. Sirovine koje uĉestvuju u procesu proizvodnje, doprema i skladištenjeU procesu proizvodnje asfalta koriste se slijedeće osnovne i pomoćne sirovine:Osnovne sirovine- kameni agregat (frakcionisan za asfalte),- bitumen za cestogradnju,- filer (kamena prašina).Pomoćne sirovine- loţ ulje;- termalno ulje;- dizel gorivo;- komprimirani zrak za pneumatiku.Osnovne i pomoćne sirovine se u krug asfaltne baze dovoze kamionima,utovarivaĉima i autocisternama i iste se skladište u za to predviĊene boksove zakameni agregat. Istovar kamenog agregata vrši se direktno iz kamiona uarmiranobetonske boksove. Svi boksovi su istih dimenzija u koje se skladišteslijedeće frakcije kamenih agregata:MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.35
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazom- 0-3 mm, 3-8 mm; 8-16 mm; 16-32 mm; 0-32 (31,5) mm.Zavisno od vrste asfalta koji će se proizvesti, kameni agregati se prebacuju izkoševa u preddozatore sa utovarivaĉima.4.6.2. Asfaltno postrojenje, opis i princip radaPostrojenje asfaltne baze sluţi za proizvodnju asfaltnih masa i to: Bituminizirani noseći sloj – BNS, granulometrijskog sastava 22 i 32 mm; Asfalt betoni AB 8, AB 11, AB 16; Habajući završni slojevi : BNHS 16, HS 16, HS 11.Prethodne mješavine i kontrolna ispitivanjaNa osnovu izvršenih usaglašenih i odobrenih godišnjih receptura asfaltnihmasa vrši se proizvodnja istih na asfaltnom postrojenju. Sve komponente za proizvodnju moraju biti iz istog izvorišta (proizvoĊaĉa)od kojih su saĉinjene godišnje prethodne mješavine; Svaka isporuka bitumena mora imati atest kvaliteta; Svaka isporuka loţ ulja za zagrijavanje kamene sitnjeţi i bitumena moraimati atest; Kamena sitnjeţ (frakcije) moraju biti po kvalitetu, ĉistoći te granulometrijskoj krivoj iste, identiĉne godišnjim atestima-izvještajima od kojih sunaĉinjene predhodne mješavine; Kameno brašno (filer) mora biti istog kvaliteta i odgovarati granulometrijskojkrivoj koja je uzeta u predhodnim godišnjim ispitivanjima; Kontrole mješavine se vrše za svako gradilište, te za svaku vrstu asfalta; Kontrolu vrši certificirana organizacija koja je osposobljena za kontrolufrakcija, filera i gotove asfaltne mase, te dostavlja ateste o ispitivanjima(sektoru niskogradnje).4.6.2.1. Osnovne sirovine za proizvodnju asfalta- Kamene frakcije mogu biti kreĉnjaĉkog, eruptivnog porijekla ili prirodni rijeĉni šljunak,granulometrijskog sastava i to: 0-4 mm, 4-8 mm, 8-11 mm, 11-16 mm, 16-22 mm, 22-32 mm;- U prozvodnji asfalta koriste se bitumeni tipa BIT 60 i BIT 90, rjeĊe tipa BIT 120 (nazahtjev investitora);MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.36
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazom- Kameno brašno – filer je obiĉno kreĉnjaĉkog porijekla, granulometrijski sastav moraodgovarati propisanoj krivoj na liniji dijagrama;- Loţ ulje za zagrijavanje kamene sitnjeţi – frakcije, zagrijavanje bitumena isistema cjevovoda za transport bitumena;- Instalisana snaga Pin=320 kW (iz distributivne mreţe ) koristi se za zagrijavanjetermo ulja kao radilišna struja, dok se za pogon postrojenja u proizvodnjiasfaltnemase koristi struja iz dizel – agregata, sa generatorom.4.6.2.2. Nabavka i skladištenje sirovina i energenataSirovina (kamene frakcije) se proizvode na vlastitom <strong>kamenolom</strong>u a energenti se nabavljajuod trećih lica. Asfaltna baza na osnovu signiranja trebovanja vrši pripremu proizvodnjei iskazuje potrebe za odreĊenim sirovinama i energentima prema ekonomskoj sluţbi„MGV GRADNJA“ d.o.o. Zavidovići.Nakon proizvodnje asfaltne mase koja je trenutna – jednodnevna, asfaltna masa seisporuĉuje u koliĉinama sa odvaganog lista vage i sa upisanim brojem radnog naloga.Kad se radi proizvodnja asfaltne mase za treća lica na osnovu naloga komercijale isporukase vrši na osnovu odvagnog lista sa vage i klasiĉnog izlaza – otpremnice - fakture poprodajnim planskim cijenama za treća lica. U proizvodnji asfaltne mase koriste sekamene frakcije iz vlastite proizvodnje koje moraju proći proceduru vaganja i dobivanjaodvagnog lista i pravljenja proizvodnog ulaza i izlaza za asfaltnu bazu preko obraĉunaproizvodnje kamenih frakcija koje sluţe za proizvodnju asfaltne mase. Na istinaĉinasfaltna baza će isto za koliĉine koje otpremi za gradilišta po broju radnog naloga imatiobraĉun proizvodnje asfaltne mase.4.6.2.3. Skladištenje osnovnih sirovina i energenataKamene frakcije se deponuju u boksove po granulometrijskoj veliĉini zrna.Zalihe na deponiji moraju biti najmanje za jednodnevnu proizvodnju asfaltnemase.Bitumen se skladišti u stabilnim cisternama oko 120 t, na temperaturama do 180 o C, anjegovo zagrijavanje se vrši preko plamenika i termo ulja. Transport bitumena vrši seauto-cisternama.Kameno brašno – filer je proizvod od ĉistog mljevenog kamena proizveden uposebnim postrojenjima i mora odgovarati zadatim propisima i uslovima poĉistoći i granulometrijskom sastavu. Transport filera se vrši auto-cisternama, apretakanje - istovar vrši se pneumatskim transportom i skladišti u vertikalnomĉeliĉnom silosu.Povratni filer, u toku procesa proizvodnje vrši se zagrijavanje i otprašivanje kamenefrakcije u sušari gdje se usisavanjem zraka i prašine pomoću usisnog ventilatora(ciklona) usisani zrak, prašina i dimni gasovi pomoću cjevovoda transportuju dogrubog filtera gdje se odstranjuju mehaniĉke ĉestice, a dimni gasovi i vodena parašalju u atmosferu. Zbog mogućnosti da u ovom fileru ima primjesa nećistoća, gline iliMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.37
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomhumusa te se isti ne smije upotrebljavati za proizvodnju asfaltne mase, on seprenosi od filtera do silosa pomoću elevatora i puţnog transportera. Loţ ulje se koristi sa što manje sadrţaja sumpora (manje od 0,5 %), atransportuje se sa auto – cisternama i skladišti u spremniku Transport doplamenika i sušnice vrši se uz pomoć pumpe i cjevovoda koji su u «S» izvedbi. Elektriĉna energija za pogon plamenika u termogeno - uljnom grijaĉu bitumenai sistema cjevovoda uzima se iz elektro distributivne mreţe.4.7. Tehnološki proces proizvodnje vruće asfaltne masePrije puštanja u rad postrojenja neophodno je uraditi odreĊene predradnje kao što su: izvršiti vizuelni pregled postrojenja i podmazati sve sklopove, te izvršiti kontroluulja i maziva u svim sklopovima; izvršiti kontrolu repromaterijala sa aspekta kvaliteta i kvantiteta: osnovnog ipomoćnog materijala te energenata; zagrijati bitumen na radnu temperaturu od 165 – 170 o C (zavisno od vrste bitumena). Ovo zagrijavanje traje duţe u hladnijem periodu (proljeće i jesen), od (48 – 60) h i kraće u ljetnom periodu od (24 – 36) h; zagrijati cijevni transportni sistem bitumena, kao i sklopova na mješalici koje vršetransport ili doziranje bitumena; izvršiti ukljuĉenje kompresora, te ostvariti radni pritisak u instalaciji od oko 7 - 9bara; ukljuĉiti bitumensku pumpu ĉime se ostvaruje kruţni transport bitumena;4.7.1. Tok proizvodnje asfaltaIzbor programa upravljanja (recepture)Po dobijanju taĉno definisanog radnog naloga ili trebovanja u kojima je definisanavrsta i koliĉina asfaltne mase, operater asfaltne baze vrši na kompjuteru izbor programa -recepture, ako su u program ranije unesene traţene recepture, a ako ne, onda se vršiprogramiranje i u program se unosi zahtjevana receptura po izdatom radnom nalogu.4.7.2. Regulacija preddozatora i trakaVrši se regulacija otvora i brzine trake, te brzine doziranja kamenih frakcija od preddozatorado rotacione sušare. Brzina transporta materijala zavisi od vlaţnosti, te potrebne koliĉinematerijala u rotacionoj sušari po zahtjevanoj recepturi.4.7.3. Redoslijed puštanja pojedinih sklopova na postrojenju za proizvodnju asfaltaMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.38
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomDa bi se otpoĉelo sa proizvodnjom vruće asfaltne mase po zadatom radnom nalogupotrebno je na hladno pokrenuti sve sklopove i konstatovati njihovu funkcionalnost kakoslijedi: ukljuĉiti pumpu za bitumen i sistem bitumena; ukljuĉiti mješalicu za mješanje asfalta; ukljuĉiti vibro sita iznad mješalice; ukljuĉiti elevator vrućeg materijala koji dolazi iz sušnice; ukljuĉiti ciklon – ventilator za usisavanje i otprašivanje; ukljuĉiti rotacionu sušaru; ukljuĉiti elevator za dizanje materijala na vibro sita i puţni sistem; ukljuĉiti traku nadzrna (ibera); ukljuĉiti sistem za odvoz gotove asfaltne mase; ukljuĉiti sistem za kompjutersko praćenje procesa proizvodnje asfalta.4.7.4. Punjenje frakcija u preddozatoreU zavisnisti od vrste asfaltne mase vrši se utovar, transport i punjenje frakcija upreddozatore, iz boksova po krupnoći zrna pomoću utovarivaĉa toĉkaša.4.7.5. Paljenje plamenika na rotacionoj sušariKada su ostvarene sve predradnje vrši se paljenje plamenika u rotacionoj sušari.Veliĉina plamena u poĉetnoj fazi je manja jer je rotaciona sušara prazna. Nakonzagrijavanja sušare i puštanja materijala u sušaru veliĉina plamena se reguliše,povećava, te zadaje ţeljena temperatura kojom mora biti zagrijan izlazni materijal iz sušareprema vertikalnom elevatoru.4.7.6. Puštanje u rad preddozatora i transport frakcije do sušareKamene frakcije padaju iz preddozatora u zadanoj koliĉini na ravnu transportnu traku,zatim u sabirni lijevak, na kosu transportnu traku, a zatim preko vibro dozatora vrši sedoziranje frakcija u rotacionu sušaru.4.7.7. Postupak i tok sušenja frakcija u rotacionoj sušariZadatak rotacione sušare je da zagrije frakcije na ţeljenu temperaturu (tok materijala jesuprotan pravcu plamena), te da otpraši ili oĉisti zrno kamene sitnjeţi od gline ili humusa,odstranjujući tako sve lebdeće ĉestice iz kamene sitnjeţi. Ovo ĉišćenje i otprašivanjevrši se rotacijom sušare koja na sebi ima lopatice koje diţu materijal raspršavaju ga popeći. Sistem otprašivanja vrši se usisavanjem i transportom lebdećeg materijala i dimnihMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.39
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomplinova plamenika do filtera i dimnjaka u atmosferu. Otprašeni materijal pada u elevatorvrućeg materijala.4.7.8. Transport vrućeg materijalaZagrijan materijal na radnu temperaturu od 150 – 200 o C po izlasku iz rotacionesušare, se pomoću vertikalnog elevatora, transportuje do vibracionih sita iznad mješalice naprosijavanje s ciljem odvajanja nad zrna.4.7.9. Prosijavanje i klasiranje zagrijanog materijalaZagrijani materijal iz elevatora pada na vibraciono sito, koje ima veći broj mreţa zaprosijavanje ţeljene veliĉine zrna. Nakon prosijavanja materijal se usmjerava uboksove-koševe iznad mješalice, a nad zrno – iber traĉnim transporterom odlazi uposeban spremnik.4.7.10. Otprašivanje i transport lebdećeg materijala iz sušare do dimnjakaSitne ĉestice prašine koja zbog svoje mase (sitna kamena prašina, glina, humus, itd.)transportuju se uz pomoć usisnog ventilatora sistemom odvoda do grubog filtera. Uovom filteru koji ima mehaniĉke pregrade sve teţe i krupnije ĉestice (0,1 – 0,5 mm)odstranjuju se, padaju u dno filtera, a zatim pomoću sistema puţnih transportera idu uelevator i skupa s vrućim materijalom idu do vibro sita na prosijavanje.Materijal koji proĊe kroz grubi filter dolazi do multiciklona koji odstranjujuĉvrste ĉestice iz toka dimnih plinova, dimni plinovi i vodena para preko ventilatora i dimnjakaizbacuju se u okolni zrak.4.7.11. Maseno doziranje kamenih frakcijaNakon prosijavanja materijala, frakcije se u ovisnosti od veliĉine zrna deponuju u boksoveiznad koša vage, odnosno iznad mješalice. U ovisnosti od zadane recepture vrši sedoziranje pojedinih frakcija, te nakon postignute zadane koliĉine materijala mješavina seistresa u rotacionu protustrujnu mješalicu.Treba napomenuti da redoslijed doziranja materijala u koš ide od jedne (prve, najmanje) dozadnje (najveće) frakcije. Dok se ne postigne zadana masa dozirane frakcije, ne moţe sevršiti istresanje materijala u mješalicu.Nakon istresanja materijala u mješalicu, vrši se doziranje filera i bitumena u istu radimiješanja gotove asfaltne mase.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.40
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazom4.7.12. Doziranje kamenog brašna- fileraU toku proizvodnje asfaltne mase, filer se iz silosa puţnim transporterom transportujedo elevatora filera, a zatim u koš iznad vage filera. Iz koša se filer dozira u vagu filera, anakon vaganja ţeljene teţine puţnim transporterom se ubacuje u rotacionu mješalicu.Ako se u procesu proizvodnje asfalta dodaje i povratni filer, onda se doziranje u rotacionumješalicu neće izvršiti dok se ne doda i potrebna koliĉina povratnog filera preko vage filera,koji zajedno sa kupovnim filerom preko vage ide u mješalicu za miješanje asfaltne mase. Istotako neće se vršiti doziranje u rotacionu mješalicu dok se ista ne isprazni i ne zapoĉne noviciklus miješanja.4.7.13. Doziranje bitumenaBitumen je uskladišten u izoliranim cisternama i zagrijava se na potrebnu radnutemperaturu za proizvodnju asfaltne mase 160 – 200 o C. Nakon zagrijavanja sistema zatransport bitumena (pumpa i cjevovod) i ostvarenog kruţnog toka u sistemu, bitumendolazi do ureĊaja za doziranje bitumena u mješalicu. Ovaj ureĊaj se naziva «špridomat» iima funkciju protoĉnog doziranja bitumena, što znaĉi da na osnovu protoka bitumena kamješalici odreĊuje koliĉinu zadatog bitumena.Na ureĊaju postoji pneumatski zatvaraĉ, koji otvara i usmjerava bitumen u mješalicu,odnosno nakon ostvarene koliĉine doziranja u mješalicu zatvara protok, te usmjeravabitumen u povratni vod i transport bitumena u termo cisternu.Bitumen se u mješalicu ubacuje odmah po prijemu kamene sitnjeţi i filera i traje cijelovrijeme dok traje doziranje ostalih komponenti u procesu proizvodnje asfalta. U cilju štoravnomjernijeg doziranja bitumen se u mješalicu ubacuje pomoću ravnomjerno postavljenihprskalica (dizni), koje stvaraju finu maglu bitumena te time obezbjeĊuju bolje miješanje sostalim materijalima.4.7.14. Proces miješanja asfaltne mase u protustrujnoj mješaliciU ovoj mješalici se nalaze dva reda dvostrukih lopatica koje su postavljene na dva vratila.Na svakom vratilu se nalazi po pet pari lopatica, koja se okreću u suprotnimsmjerovima, te time vrše ravnomjerno miješanje doziranih materijala svih komponenata kojesu dozirane u mješalicu.Smjer kretanja materijala od jednog reda lopatica je suprotan od kretanja materijala oddrugog reda lopatica, te zbog toga se ova mješalica naziva protustrujna mješalica. Procesmiješanja traje dok se ne izvrši doziranje svih komponenti, a nakon toga 8-10 sekundi vrši semiješanje kompletne mase.Nakon miješanja masa se po otvaranju vrata u dnu mješalice istresa u transportnakolica(korpa) koja odvoze asfaltnu masu u silose za privremeno skladištenje gotoveasfaltne mase.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.41
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazom4.7.15. Transport gotove asfaltne mase do silosa gotovog asfaltaGotova asfaltna masa istresa se u transportna kolica - korpu, a zatim pomoću transportnogsistema voĊica i sajli transportuje u silose gotovog asfalta. Gotova asfaltna masa sedeponuje u silosu.Transport asfaltne mase od mješalice do silosa vrši se automatski u toku proizvodnogprocesa. Iz silosa asfaltna masa se istresa u transportna sredstva – kamione, te odvozina mjesto ugradnje.4.8. Radnje, postupci na poĉetku i kraju proizvodnog procesaa) Radnje na poĉetku procesa proizvodnjePošto ova asfaltna baza nema ugraĊene termo grijaĉe i ne odrţava temperaturukamenih (frakcija) u boksovima – koševima iznad mješalice na ţeljenoj temperaturi, napoĉetku procesa proizvodnje, dok se ne ostvari radna temperatura frakcije, ne moţe sepostići kvalitetna izlazna asfaltna masa, te se mora frakcija zadrţana u postrojenju odpredhodnog rada.b) Radnje nakon završetka procesa proizvodnje ili prekida (zastoj- ĉekanje)Pri zaustavljanju procesa proizvodnje, prvo se zaustavlja doziranje frakcija i radplamenika u rotacionoj sušari u kojoj i u ovom sluĉaju kao i u ostalom sistemu ostanenedovoljno zagrijanog materijala od ranijeg ciklusa proizvodnje koji se mora odstranitipraţnjenjem boksova iznad mješalice, mješalicu oĉistiti od nakapanog i nalijepljenogbitumena.Redoslijed zaustavljanja proizvodnog procesa je obrnuti postupak poĉetka proizvodnje,što znaĉi da se prvi zaustavlja ureĊaj koji je zadnji ukljuĉen.4.9. Postojeća oprema za smanjenje negativnog utjecajaOd opreme za smanjenje negativnog utjecaja na lokaciji <strong>kamenolom</strong>a "Sokolica" nalazi se:sistem ciklona (multiciklona) na asfaltnoj bazi,rskalice za obaranje prašine na presipnim mjestima sistema za pripremukreĉnjaka,septiĉka jama.Kako investitor ne posjeduje mašinsko-tehnološki projekat asfaltne baze tehniĉkekarakteristike ugraĊene ciklonske baterije nisu poznate. U ciklonskoj bateriji vrši se“hvatanje“ filera i njegovo ponovno vraćanje u proces.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.42
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomPrskalice za obaranje prašine instalirane su na svim presipnim mjestima, koje se u ljetnomperiodu po potrebi ukljuĉuju. Voda za ove potrebe obezbijeĊena je iz rezervoara zapremine10 m 3 .U rezervoar voda dolazi iz kaptiranog prirodnog izvora.Za potrebe preĉišćavanja sanitarno-fekalnih otpadnih voda iz upravne zgrade instalirana jeseptiĉka jama nepoznatog kapaciteta.5. DATUM POĈETKA RADA POGONAEksploatacija kreĉanja sa <strong>kamenolom</strong>a ''Sokolica'' se vrši od 1971. god. Od tada je udva navrata vršeno elaboriranje rezervi i kvaliteta: 1981 i 1999. god. PosljednjimElaboratom o klasifikaciji, kategorizaciji i proraĉunu rezervi tehniĉko– graĊevinskogkamena kreĉnjaka u leţištu ''Sokolica'' kod Zavidovića, sa stanjem 31.12.1999. god.obraĉunate su geološke rezerve u koliĉini od Q= 1.904.612 mS obzirom da se dosadašnjim istraţivanjima utvrdio prostorni poloţaj ovog, sa geološkogaspekta interesantnog leţišta, istraţivanja prezentirana u ovom Elaboratu, prevashodno suse fokusirala na utvrĊivanje kvalitativnih karakteristika kroz hemijski sastav a zbogutvrĊivanja mogućnosti proširenje spektra upotrebe kreĉnjaĉkog materijala sa leţišta''Sokolica'', koji se do sada uglavnom koristio kao tehniĉko-graĊevinski kamen, i to zaizradu agregata za beton i asfalte, izradu agregata za maltere, za zidanje kao obraĊenili neobraĊen kamen, izradu platoa, nasipa i puteva i druge graĊevinske svrhe.Raspored istraţnih radova je izvršen u skladu sa Pravilnikom o klasifikaciji i kategorizacijirezervi ĉvrstih mineralnih sirovina, za leţišta tehniĉko-graĊevinskog kamena II (druga)grupa, I (prva) podgrupa, s obzirom na ĉinjenicu da se radi o leţištu koje je znatnotektonski poremećeno, iako je kvalitet ujednaĉen u cjelokupnom leţištu.UraĊeno je ukupno 6 bušotina, na razliĉitim hipsometrijskim nivoima, u cilju dobivanjamaterijala za utvrĊivanja hemijskog sastava i raskopa za utvrĊivanjae fiziĉkomehaniĉkihkarakteristika. Istraţni radovi su rasporeĊeni na razliĉitim hipsometrijskimnivoima, a rastojanja izmeĊu njih su minimalna, iz tehniĉkih razloga prilikom postavljanjabušaće garniture u neotvorenom dijelu leţišta, koji je gusto pošumljen. TakoĊer,korištena je sva raspoloţiva dokumentacija koja se odnosi na provedene istraţne radove ilaboratorijska ispitivanja u periodu od 1999. god. do jula 2007. god. Metodologijaistraţivanja se sastojala u faznom pristupu - od geodetskih, rudarskih, geoloških,laboratorijskih i kabinetskih radova.Geodetski radovi:U decembru 2006. god. izvršeno je geodetsko snimanje leţišta sa otvorenim etaţama iizrada situacionog plana sa postojećim stanjem, u razmjeri 1:1000. Po završetku istraţnihradova izvršeno je njihovo snimanje i unošenje na plan. Situacioni plan zahvata površinu odMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.43
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomoko 20 ha. TakoĊer, za potrebe izrade Detaljne geološke karte, izvršeno je geodetskosnimanje pristupnog puta istraţnim radovima sjeverno od leţišta.Istraţno bušenje:U periodu od 1999 – 2006.god. <strong>kamenolom</strong> ''Sokolica'' je otvoren sa ĉetirieksploatacione etaţe, a u periodu mart – juni 2007.god. uraĊeno je 6 istraţnihbušotina i 3 raskopa. U Tabeli 9. prikazan je pregled istaţnih radova i njihovaprostorna definisanost.Tabela 9. Pregled istraţnih radova i njihova prostorna definiranostIndustrijska eksploatacija kreĉnjaka na <strong>kamenolom</strong>u “Sokolica“, poĉela je 1981.godine i u kontinuitetu je trajala do 1991. godine, kada je zbog ratnih dešavanja došlodo potpunog prekida proizvodnje.U periodu od 1991. do 1997. godine na pomenutom <strong>kamenolom</strong>u nije bilo proizvodnje,od 1998 godine su poĉele aktivnosti na izradi projektno-tehniĉke dokumentacije,utvrĊivanju rezervi i ekonomske ocjene leţišta, kao i eksploatacija kamena kreĉnjaka.Asfaltna baza kapaciteta 30 t/h poĉela je s radom 2000. godine.6. STUDIJA O ZAGAĐENOSTI U NULTOM STANJU6.1. UvodEksploatacija mineralnih sirovina pripada podruĉju rudarske djelatnosti koja podlijeţeentitetskim zakonima o rudarstvu. MeĊutim, osim zakona o rudarstvu, eksploatacijamineralnih sirovina danas se u Bosni i Hercegovini ureĊuje primjenom niza zakona iuredbi/pravilnika za koje su nadleţna razliĉita entitetska, a u Federaciji BiH i kantonalnaministarstva, kao i inspekcije.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.44
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomZakonski osnov u Federaciji Bosne i Hercegovini ĉine: Zakon o koncesijama („Sluţbene novine FBiH“, br. 40/02 i 61/06), Zakon o rudarstvu („Sluţbene novine FBiH“, br. 26/10), Zakon o geološkim istraţivanjima FBiH („Sluţbene novine F BiH“, br. 9/10), Zakon o stranim ulaganjima („Sluţbene novine FBiH“, br. 61/01 i 50/03), Zakon o privrednim društvima („Sluţbene novine FBiH“, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02. i29/03, 68/05, 91/07, 84/08), kantonalni zakoni o koncesijama, kantonalni zakoni o istraţivanjima i eksploataciji mineralnih resursa, te kantonalni zakoni o rudarstvu.Nulto stanje na lokaciji <strong>kamenolom</strong>a “Sokolica“ odreĊeno je 2009. godine mjerenjememisije dimnih plinova i ĉvrstih ĉestica na ravnom dijelu dimnog kanala postrojenjaasfaltne baze kao i mjerenjem nivoa vanjske buke i zaprašenosti na rubnim dijelovimakruga <strong>kamenolom</strong>a. U tabeli 10. dat je opis je lokacija mjesta nastanka otpadnihtokova. Od 2009. godine do danas nisu vršena periodiĉna mjerenja emisija/imisijazagaĊujućih materija.Tabela 10. Popis lokacije mjesta otpadnih tokova na <strong>kamenolom</strong>u “Sokolica“ i asfaltnoj baziMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.45
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazom6.2. Mjerenje emisije štetnih plinova i ĉvrstih ĉesticaMjerenja emisije štetnih plinova i ĉvrstih ĉestica su izvršena na osnovu vaţećihzakonskih odredbi (Zakon o zaštiti zraka – „Sluţbene novine F BiH", br. 33/03,PravilnikA o graniĉnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje –„Sluţbene novine F BiH", br. 12/05) i Pravilnika o naĉinu vršenja monitoringa kvalitetazraka i definiranju vrsta zagaĊujućih vrsta zagaĊujućih materija, graniĉnih vrijednosti i drugihstandarda kvaliteta zraka ( Sl. novine Federacije BiH br. 1/2012 od 6.1.2012.) propisane suvrijednosti dopuštene emisije pojedinih polutanata kao i kvalitete goriva. Mjerenja je februara2009. izvršio "Institut za zaštitu ekologiju i obrazovanje", Tuzla prilikom mjerenjaasfalzna baza je radila optimalnim kapacitetom od 30 t/h.Zapreminski protok otpadnih dimnih plinova koji sadrţe ĉvrste, tekuće i/ili plinoviteemisije se izraţava u m3/h na normalnoj temperaturi (273 K) i pritisku (101,3 kPa) nakonkorekcije sadrţaja vodene pare.Graniĉna vrijednost emisije je koliĉina materije sadrţana u otpadnim dimnim plinovima izpostrojenja za proizvodnju ili topljenje mješavine bitumena ili katrana sa mineralnimmaterijama, ukljuĉujući postrojenja za pripremanje bitumenoznih materijala za izgradnjuputeva (asfaltne baze), graniĉna vrijednost emisije prašine iz bubnja za sušenje i mješalice je20 mg/m3, reducirano na sadrţaju kisika u ispusnim plinovima od 17%. Zacrnjenost dimnogplina iz tehnološkog procesa ne smije biti veći od 1 (po Ringelman-u), iznimno, urazdoblju najviše 10 min. prilikom pokretanja ureĊaja za spaljivanje, moţe biti veća, ali neveća od 3.Ove graniĉne vrijednosti sadrţaja pojedinih polutanata u otpadnim plinovima nastalimpri spaljivanju ĉvrstih, tekućih ili plinovitih goriva normirane su prema instaliranoj snazipostrojenja za spaljivanje.Rezultati mjerenja:Na temelju izvršenih mjerenja proizilazi da se u atmosferu putem dimnog kanalaispuštaju plinovi prosjeĉnog sastava prikazanog u tabeli 11.Tabela 11. Prosjeĉan sastav dimnih plinovaMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.46
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomPretiĉak zraka za ovaj sastav dimnih plinova iznosi λ = 2,1 dok je stupanj djelovanja pri ovimuvjetima η = 89 %.Protok dimnih plinova, sadrţaj ĉvrstih ĉestica i pojedinih polutanata preraĉunatna sadrţaj kisika od 17 vol.% je slijedeći : protok dimnih plinova 9128,5 Nm 3 /h ugljik (IV) oksid, CO 2 2,82 % ugljik (II) oksid, CO 0,120 % oksidi sumpora kao sumpor (IV) oksid, SO 2 0,020 % oksidi azota kao azot (IV) oksid, NO 2 0,0011 % sparljivi organski spojevi, VOC 5,5 mg/Nm 3 ĉvrste ĉestice 15,2 mg/Nm 3 kisik 17 %Na temelju vaţećih zakonskih odredbi Zakon o zaštiti zraka – („Sluţbene novine F BiH",br. 33/03), Pravilnik o graniĉnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja zasagorijevanje – („Sluţbene novine F BiH", br. 12/05), Pravilnika o naĉinu vršenja monitoringakvaliteta zraka i definiranju vrsta zagaĊujućih vrsta zagaĊujućih materija, graniĉnih vrijednostii drugih standarda kvaliteta zraka ( Sl. novine Federacije BiH br. 1/2012 od 6.1.2012.) ikantonalnog Zakona o zaštiti okoliša („Sluţbene novine Zeniĉko-dobojskog kantona'', br.1/00), kao i Odluke o graniĉnim vrijednostima zagaĊenosti („Sluţbene novine Zeniĉkodobojskogkantona'', br. 11/00) odreĊene su graniĉne vrijednosti emisije polutanata izstacionarnih izvora, te posebna pravila za neke vrste postrojenja i instalacija kao igraniĉne vrijednosti zagaĊenosti odnosno kvalitete ambijentalnog zraka.Moţe se konstatirati da emisija dimnih plinova i ĉvrstih ĉestica na ovom izvoru zadovoljavapropisane norme.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.47
6.3. Mjerenje buke i zaprašenostiPLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazom6.3.1. Mjerenje bukeMjerenje nivoa vanjske buke izvršeno je u februaru 2009. godine. Buka potiĉe od radainstaliranih postrojenja, radnih mašina i asfaltne baze. Posmatrana lokacija se na temeljuPravilnika o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma (''Sluţbeni list SRBiH", br.46/89) svrstava u VI. zonu (industrijsko, skladišno, servisno i prometno podruĉje bezstanova) za koju najviši dopušteni nivo buke iznosi Leq=70 dB (A) danju i Leq=70 dB (A)noću. Ovdje treba napomenuti da su najbliţi stambeni objekti isuviše udaljeni (> 1000 m) dabi se mjerenja nivoa vanjske buke i zaprašenosti vršila kod stambenih objekata.Nivo buke se izraţava ekvivalentnim nivoom buke (Leq) i vršnim vrijednostima (L1) kaoilustraciji kritiĉnih promjenjivih nivoa. To znaĉi da dopuštena vanjska buka od izvora bukemoţe 1 % od ukupnog vremena trajanja buke tijekom dana odnosno noći biti prekoraĉena. Uovom sluĉaju za zonu VI. to je L1 = 85 dB (A).U smislu navedenog Zakona... dan je od 06:00 do 22:00 sata, a noć od 22:00 do 06:00 sati.Rezultati mjerenja prikazani su u tabeli 6.3.Metodologija rada: Za mjerenje nivoa vanjske buke, Leq i vršne vrijednosti L1korišten jeprecizni mjeraĉ buke BRÜEL & KJÆR tip 2238 Mediator. Za ovu vrstu mjerenja vršise mjerenje ekvivalentnog nivoa buke u A podruĉju.Tehniĉki podaci: Frekventni opseg 20 -16.000 Hz, Karakteristike frekvencije Lin, A, C Mjerni opseg A – 25 dB do 140 dB C – 27 dB do 140 dB Lin –33 dB do 140 dBInstrument odgovara karakteristikama IEC 651, IEC 804 Type 1, ANSI S1.4 Type S 1 iANSI S1.43 Type 1 i posjeduje certifikat u skladu sa ISO/IEC 17025:2006.Naĉin mjerenja kao i metodologija prilagoĊeni su lokaciji. Za osiguranje kvalitetemjerenja za ovu vrstu usluga koristio se slijedeći standard BAS ISO 8297:1994Akustika - UtvrĊivanje nivoa zvuĉne snage industrijskih postrojenja sa više izvora zaprocjenu nivoa zvuĉnog pritiska u okolini. Kao glavnu referentnu smjernicu izborametodologije mjerenja koristila se direktiva 2002/49EC od 25 jula 2002. godine kojomsi definirane smjernice za sve odnose vezane za procjenu i mjerenje nivoa buke uokolišu.Tabela 12. Izmjereni nivoi vanjske buke na rubnim dijelovima <strong>kamenolom</strong>a "Sokolica"MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.48
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomNa osnovu izvršenih mjerenja i usporedbom sa graniĉnim vrijednostima moţe se zakljuĉiti danivo vanjske buke koja nastaje od sredstava rada na <strong>kamenolom</strong>u “Sokolica“, prioptimalnom radu strojeva i asfaltne baze na osnovu navedenog Zakona je u dopuštenimgranicama za dnevni i noćni period.6.3.2. Mjerenje zaprašenosti – ukupne lebdeće ĉesticeMjerenja koliĉine prašine izvršena su na temelju Pravilnika o naĉinu i postupku vršenjaperiodiĉnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu („Sluţbeni list SR BiH“ br. 2/91), au smislu JUS Z.B0.001/91 a usporedba sa graniĉnim vrijednostima prema Pravilniku onaĉinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagaĊujućih vrsta zagaĊujućihmaterija, graniĉnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka ( Sl. novine Federacije BiHbr. 1/2012 od 6.1.2012.). Mjerenja su izvršena februara 2009. godine.Mjerenje koncentracije ukupnih lebdećih ĉestica ULĈ, izvršene su na osnovu Pravilniku onaĉinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagaĊujućih vrsta zagaĊujućihmaterija, graniĉnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka ( Sl. novine Federacije BiHbr. 1/2012 od 6.1.2012.). Navedenim Pravilnikom odreĊene su graniĉne vrijednosti kvalitetezraka (GV) i ciljane vrijednosti kvalitete zraka (CV), koji su pokazatelji planiranja kvalitetezraka u prostoru, pragovi upozorenja i pragovi/granice uzbune za pravovremeno djelovanje usluĉaju kratkotrajnih pojava nedozvoljeno zagadenog zraka. Kvaliteta zraka jepredstavljena koncentracijom date zagaĊujuće materije u zraku i izraţava se umikrogramima zagaĊujuće materije po kubnom metru zraka, svedeno na temperaturu od 293K i pritisak od 101,3 kPa. TakoĊe, kvalitet zraka definiran je i parametrom koji definirazagaĊivanje tla iz zraka (sediment), ovaj parametar ima dimenziju mg/m2d.Graniĉne vrijednosti kvalitete zraka odnose se na otvoreni prostor pojedinog podruĉja,vodeci raĉuna da prirodni sadrţaji (ljudi, biljke i ţivotinje), kao i da izgraĊena dobra,ne budu ugroţena djelovanjem zagaĊujućih materija. Ove vrijednosti se dakle neMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.49
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomprimjenjuju na zatvoreni prostor radnog mjesta, na kojem radi radno sposobni (zdravi) diostanovništva i gdje je izloţenost zagaĊenom zraka znatno kraća, a dozvoljene vrijednostištetnih materija su znatno veće od graniĉnih vrijednosti kvalitete zraka (GV). Ukoliko suvrijednosti kvalitete zraka za datu zagaĊujuću materiju niţe od vrijednosti graniĉnihvrijednosti kvalitete zraka – GV, odnosno od ciljanih vrijednosti kvalitete zraka – CV,postoji mogućnost unošenja novih zagaĊujućih materija u dati prostor.Graniĉne vrijednosti kvalitete zraka mogu da imaju razliĉite vrijednosti u zavisnosti odvremena uzorkovanja, što je vrijeme uzorkovanja kraće viša je brojĉana vrijednost graniĉnevrijednosti kvaliteta. Duţina uzorkovanja je standardizirana na 30 minuta, jedan sat, 8 sati,24 sata ili jedan mjesec (zavisno od vrste zagaĊujuće materije i korištene metodeuzorkovanja). Graniĉne vrijednosti kvalitete zraka – GV u cilju zaštite ljudi za lebdećuprašinu LĈ-10 i ULĈ i taloţnog praha (sedimentna prašina) su date u tabeli 13.Grafik 2. Blok shema tehnološkog procesa zajedno sa ulaznim i izlaznim tokovima upogonu za separacijuTabela 13. Rezultati mjerenja zaprašenosti (ukupne lebdeće ĉestice)MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.50
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomKoncentracija ukupnih lebdećih ĉestica je mjerena na deset mjernih mjesta, Rezultatimjerenja se odnose na kratkodobna mjerenja, te se vrjednovanje istih vrši prema visokojvrijednosti za ULĈ.Navedenim mjerenjima je utvrĊeno slijedeće: Prosjeĉne vrijednosti imisije, ULĈ su ispod normativnih granica od 350 μg/m 3Na osnovu izmjerenih i usporedbom sa propisanim graniĉnim vrijednostima moţe sezakljuĉiti da tehnološki proces koji se odvija na površinskom kopu <strong>kamenolom</strong>akreĉnjaka "Sokolica" na navedenoj lokaciji, uz primjenu potrebnih mjera zaštiteokolice, nema nepovoljan utjecaj na kvalitetu zraka.Prilog D1 Izvještaj o mjerenju emisije štetnih polutanata, "INZIO", Tuzla, 2009. godine.Prilog D2 Zapisnik o mjerenju nivoa vanjske buke i zaprašenosti "INZIO", Tuzla,2009. godine.Prilog 6. Mjerna mjesta emisije dimnih plinova, nivoa vanjske buke i zaprašenosti6.4. Kruti otpadSav komunalni otpad (karton, papir, PVC ambalaţa, ostaci hrane itd.) se sakuplja iodlaţe u prethodno iskopanu jamu (koliĉinu komunalnog otpada nije bilo moguće odrediti).Jama je pozicionirana izvan lokacije <strong>kamenolom</strong>a (oko 20 m nizvodno). Neupotrebljividijelovi mehanizacije i pogonske opreme se odvoze od strane investitora. Jalovina kojanastaje prilikpm eksploatacije kreĉnjaka odlaţe se na unutarnje jalovište. Vrsta otpada kojinastaje na <strong>kamenolom</strong>u “Sokolica“ odreĊen je prema Pravilniku o kategorijama otpada salistama („Sluţbene novine F BiH“, br. 9/05.).MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.51
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomPrilog 7. Plan sakupljanja, odlaganja i odvoza otpada razliĉitog sadrţaja br. 257-1/10od 01.09.2010.6.5. Otpadne vodeNa predmetnoj lokaciji ne nastaju tehnološke otpadne vode. Za vrijeme intenzivnihoborina nastaju otpadne vode opterećene suspendiranim ĉvrstim ĉesticama. Napredmetnoj lokaciji nepostoji tretman ove vrste otpadnih voda.Sanitarne otpadne vode koje nastaju u sanitarnim ĉvorovima upravne zgrade, koja ujednosluţi i zasmještaj uposlenika, odvode se u septiĉku jamu (nepoznate zapremine), preliv izseptika se ispuštau rijeku Oteţnu.Procjenjena koliĉina sanitarnih otpadnih voda moţe se iskazati na osnovu prosjeĉnednevne potrošnje pitke vode po uposleniku od max. 60 l. Procjenjena dnevna koliĉinasanitarnihotpadnih voda 21x60 l=1260l = 1,26 m3 ili na godišnjem nivou oko 302,4 m3Prilog 8.goriva.Pozicije septiĉke jame, priruĉnog skladišta eksploziva i spremnika diesel7. LISTA SIROVINA I POMOCNIH MATERIJALA UKLJUĈUJUĆIHEMIJSKE SUPSTANCE I GORIVO (NAZIV SIROVINE, GODIŠNJAPOTROŠNJA, POTROŠNJA PO JEDINICI PROIZVODA, UKUPNI GODIŠNJITROŠAK, OPIS KOMPONENTI ILI OSOBINA SA ZNACAJNIM EFEKTIMAPO OKOLIŠ, METODA NABAVKE, SKLADIŠTENJA I TRANSFERA)Eksploatacija kreĉnjaka i proizvodnja asfaltnemase zahtjeva struĉna znanja, kvalitetnuopremu i sirovine. U toku 2011. godine utrošeno je oko 383 razliĉitih materijala zapotrebe <strong>kamenolom</strong>a i asfaltne baze. Tehniĉki pokazatelji potrošnje sirovina za 2011.godinu prikazani su u tabeli7.1. Sirovine su razvrstane po skupinama kako bi se izbjeglo nabrajanje svih 383materijala.Tabeli 14. Lista sirovina i pomoćnih materijala za 2011.godinu.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.52
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomZa transport eksploziva unutar kopa koristi se namjenski napravljena prikolica koja se kaĉi zabager i razvozi po etaţama. Eksploziv se skladišti u priruĉno skladište dimenzija 1,8 x 1,5 m .Za bušaće garniture dizel gorivo, koje se nalazi u baĉvama, prevozi se bagerima.Ostala mobilna oprema (bageri, kamioni i dr.) diesel gorivom se snabdjeva preko automataza utakanje goriva, volumen spremnika je 21 m 3 . Punjenje gorivom pomenutog spremnikavrši se od strane “trećih“ lica autocisternama. Metoda nabavke je putem tendera, izboromnajpovoljnijih ponuĊaĉa.Fiziĉko hemijske karakteristike kreĉnjakaStijenska masa na <strong>kamenolom</strong>u "Sokolica" je svijetlosive boje, ĉvrste i kompaktnegraĊe. Na svjeţem prelomu ima hrapavu prelomnu površinu, oštre i ĉvrste prelomneivice. Ispresijecana je rijtkim tankim ţilicama sparitskog kalcita. Tekstura stijene jemasivna, što znaĉi da se neuoĉava nikakva odreĊena orijentacija minerala, niti ima bilokakvih preferiranih pravaca koji bi uticali na mehaniĉke karakteristike. Struktura jemikrokristalasta. Stijena veoma burno reaguje sa HCl.Mikroskopska analiza pokazuje da je stijena veoma jednostavnog mineralnog sastava. Kalcitje glavni mineral i ĉini oko 99 % stijene. Osnovna masa stijene je izgraĊena odmikrokristalastog kalcita. Mikrokristalasti kalcitski matriks je veliĉine 1 -4 mikrona i praktiĉnopredstavlja muljeviti matriks. U preparatu izgleda kao gusta, slabo prozirna kalcitna masaMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.53
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomsastavljen aod alotriomorfnih do hipidiomorfnih kalcitnih kristala s meĊusobno ravnim ilisvinutim kontaktima. Od primjesa stijena sadrţi veoma sitna zrna kvarca, oksida manganai limonitisanog oksida ţeljeza (hematit).Hemijska analiza je pokazala da kreĉnjak leţišta Sokolica ima visok stepen ĉistoće. Prosjeĉnisadrţaj komponente CaCO3 iznosi 95,22 %, a komponente MgCO 3 3,22 %. Sadrţajkomponenti (R 2 O 3 , sulfati, alkalije, mangan) je ispod 0,5 ili u tragovima, što je udozvoljenim granicama, i otvara moguću primjenu ovog materijala i u drugim granamaprivrede, a ne samo u graĊevinarstvu i cestogradnji. U tabeli 15. prikazane su uporednevrijednosti hemijskih analiza kreĉnjaka sa leţišta Sokolica od1981. do 2007. godine.Tabela 15. Rezultati hemijske analize kreĉnjaka sa leţišta SokolicaNa osnovu hemijskog sastava, kreĉnjak leţišta Sokolica, isti se moţe primjenivati upoljoprivredni, šumarstvu i stoĉarstvu, metalurgiji, s obzirom da zadovoljava slijedećeuslove: sadrţaj CaCO3 od 90 -96%, MgO max. 1 - 5,5%; R 2 O 3 max. 1 -3%; SiO 2 max. 2 -6%;otrovne tvari (S, F) max. 0, 2%; CaO min. 49 – 50%Fiziĉko – mehaniĉka ispitivanjaNa osnovu ispitivanja fiziĉko – mehaniĉkih osobina uzoraka kreĉnjaka kao i na osnovurezultata provedenih ispitivanja prirodnih mješavina agregata iz <strong>kamenolom</strong>a ''Sokolica'' ,ovaj materijal moţe koristiti kao sirovina za proizvodnju agregata za beton i tampon.Kreĉnjak posjeduje slijedeća fiziĉko-mehaniĉka svojstva:1. Ĉvrstoća na pritisak- u suhom stanju ................................. σp = 129,6 (MPa)- u vodom zasićenom stanju ............... σp = 120,7(MPa)2. Upijanje vode ................................................... 0,51 %3. Otpornost prema habanju ................................ 19,43 (cm³/50cm²)4. Poroznost ......................................................... n=2,82 %5. Postojanost na djelovanje mraza ..................... postojan6. Zapreminska masa .......................................... ρ =2,76 (t/m³)Od naftnih derivata ovdje se koristi: diesel gorivo, loţivo ulje, bitumen, ulja imaziva.Prilog 9. Rekapitulacija izlaza za period 01.01.2011. – 31.12.2011.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.54
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazom8. IZVOR VODOSNABDIJEVANJA, UKUPNA POTROŠNJA VODE IPOTROŠNJA PO JEDINICI PROIZVODA, IZVORI ENERGIJE, UKUPNAPOTROŠNJA I POTROŠNJA PO JEDINICI PROIZVODA8.1. Snabdijevanje i potrošnja vodeVodom za piće i sanitarne potrebe <strong>kamenolom</strong> “Sokolica“ snabdjeva se iz prirodnogkaptiranog izvora. Zapremina kaptaţe je oko 5 m 3 . Na lokaciji ne postoji ugraĊen vodomjertako da taĉne podatke o godišnjoj potrošnji pitke vode nije bilo moguće utvrditi. Procjenjenakoliĉina potrošnje pitke vode je 1,2 -1, m 3 dnevno ili 288 m 3 – 360 m 3 godišnje. Potrošnjavode po jedinici proizvoda iznosi:- 1,82x10-5 m m 3 / m 3 agregata,- 6,25x10-5 m 3 /t asfalta.Za potrebe obaranja prašine na presipnim mjestima koristi se voda iz rezervoarazapremine 10 m 3 .U pomenuti rezervoar voda dolazi iz kaptiranog prirodnog izvora slobodnim padom, napristupnom cjevovodu nije ugraĊen vodomjer ako da taĉne podatke o potrošnji vode nijemoguće dati. Potrošnja vode ovisi od vlaţnosti stijenskog materijala i lokalnih klimatskihuslova. Procjenjena koliĉina potrebne vode za obaranje prašine je oko 5 m 3 za vrijeme radau dvije smjene (ljetni period).8.2. Snabdijevanje i potrošnja elektriĉne energijeSnabdijevanje <strong>kamenolom</strong>a “Sokolica“ elektriĉnom energijom vrši se prekotransformatorske stanice sljedećih karakterista:ProizvoĊaĉ: RADE KONĈARBr: 48088Tip: 630/10(20)/04Snaga: 630 kVAHlaĊenje: ONANSpoj: Dy 5Potrošnja elektriĉne energije na godišnjem nivou iznosila je 363413 kWh a potrošnjapo jedinici proizvoda:- 4,43 kWh/ m 3 agregata,- 15,14 kWh/ t asfalta.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.55
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazom9. MJERE ZA ODRŢAVANJE I ĈIŠĆENJE OPREMEPod odrţavanjem i ĉišćenjem opreme na <strong>kamenolom</strong>u podrazumjeva se ukupnaaktivnost usmjerena u pravcu odrţavanja u ispravnom stanju osnovnih sredstava zarad (mašina i ureĊaja), kao i njihova popravka, odnosno ponovo dovoĊenje u ispravnostanje poslije kvarova i zamjene pohabanih, dotrajalih i polomljenih dijelova. U okvirufirme „MGV GRADNJA“d.o.o. postoji sluţba odrţavanja koja na poziv nadzornika kopadolazi i na licu mjesta otklanja kvar. Ukoliko je kvar većeg obima, poziva se ovlašteniserviser. Nadzornik kopa vodi evidenciju o dnevnom, sedmiĉnom, mjeseĉnom igodišnjem pregledu mehanizacije i opreme.Ĉišćenje radnih mašina odvija se uglavnom uz upotrebu vode.9.1. Mjere za odrţavanje i ĉišćenje opreme na <strong>kamenolom</strong>uSva oprema koja se koristi na <strong>kamenolom</strong>u, mora u svakom trenutku eksploatacije bitipotpuno ispravna i funkcionalna, a njena eksploatacija se mora vršiti doslijedno premauputstvu proizvoĊaĉa i odgovornog tehniĉkog rukovodioca površinskog kopa.Mehanizacijom i opremom mogu rukovati radnici koji su struĉno osposobljeni za vršenje tihposlova i kojima je rudarsko poduzeće priznalo stepen obuĉenosti, koji su fiziĉki i psihiĉkizdravi. Rokovi pregleda, tekućih odrţavanja i servisa definiraju se uputstvom tehniĉkogrukovodioca. Odvojeno od radnih uputstava rudarskih mašina i opreme, osnovneaktivnosti oko odrţavanja su regulirane uputstvima isporuĉioca opreme-proizvoĊaĉa. Mjereza odrţavanje opreme mogu se podijeliti u mjere koje provode rukovaoci strojeva ispecijalizirano osoblje.9.2. Mjere koje provode rukovaociIzvještaj o operativnoj sigurnosti rudarskih mašina mora biti preuzet iz kontrolne knjigestroja prethodne smjene. U sluĉaju vizualnog pregleda, stroj treba biti provjeren sa svihaspekata, nivoi maziva, tekućine za hlaĊenje i gorivo, kod strojeva na gumenimpneumaticima provjera nivoa pritiska. Ovaj dnevni pregled u prosjeku traje oko 15minuta i provodi ga rukovaoc stroja, zapaţanja upisuje u kontrolnu knjigu stroja.Kontrolu ispravnosti svjetala i drugih upozoravajućih sredstava treba redovno provoditi.Pregled opreme obavlja, pored rukovaoca, nadzorno tehniĉko osoblje, sluţba zaštite naradu kao i struĉni serviseri.9.3. Mjere koje provodi struĉno obuĉeno osobljeRadove na odrţavanju moţe izvoditi samo struĉno osoblje, njihov zadatak je da izvoderadove odrţavanja rudarskih mašina nakon taĉno definiranog broja radnihsati i prema uputstvima proizvoĊaĉa i to kako slijedi:MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.56
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomNakon izraĊenih 250 radnih sati:- zamjene ulja i filtera na stroju,- ĉišćenje postavljenih ventila,- provjera stanja hladnjaka,- provjera koĉnica, koĉnih akumulatora, zraĉnog regulatora, V-pojaseva,- akumulatora i okretnih leţajeva kašike.Nakon izraĊenih 500 radnih sati:- zamjena pogonskog spremnika ulja i filtera,- zamjena filtera hidrauliĉkog sistema,- provjera filtera hidrauliĉne posude,- zamjena drenaţnog filtera ventilatora pogona potisne pumpe i kućišta motora,- zamjena plinskog uljnog filtera,- provjera stanja cijevi visokog pritiska.Nakon izraĊenih 1000 radnih sati:- zamjena pogonskog spremnika ulja i filtera,- podmazivanje pogona osovinskih universal prekidaĉa i amortizirajućih leţajeva iokvirnog stoţera.Nakon izraĊenih 2000 radnih sati:- zamjena ulja u hidrauliĉnoj kutiji, diferencijalima i pogonskim vratilima,- podmazivanje stoţerskih osovina, ĉišćenje postavljenih ventila motora.Nakon izraĊenih 3000 radnih sati:- zamjena rashladne tekućine u sistemu hlaĊenja,- u servisnom intervalu zadaci nabrojani ispod prethodnog intervala trebaju biti takoĊeizvedeni. Na primjer, servis na 500 radnih sati – zadaci nabrojani ovdje i oni ispodintervala 250 radnih sati takoĊer, trebaju biti izvedeni.Za svaki stroj mora biti obezbjeĊeno slijedeće:- uputstvo za rukovanje i odrţavanje,- dnevnik rada,- aparat za gašenje poţara i to na diesel-motornim strojevima najmanje jedan aparatpunjen lahkim suhim prahom ne manjeg sadrţaja od 6 kg i na elektro-motornoj opreminajmanje jedan aparat punjen CO2sadrţaja sredstva ne manjeg od 9 kg,- kutija sa alatom,- krpu za ĉišćenje,- komplet prve pomoći.Sa mehanizacijom i opremom rukovaocima je zabranjeno:MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.57
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazom- opremu koristiti izvan radilišta osim kada za to dobiju posebno odobrenje,- puštati u pogon mašina koji nisu prethodno detaljno pregledane ili na kojima jeprilikom pregleda utvrĊena neispravnost ili nepravilnost ili se sumnja na postojanjeneispravnosti ili nepravilnosti,- napuštati mašine koji nisu iskljuĉeni iz pogona, rasterećena, obezbjeĊenja od neovlaštenogrukovanja ili oštećenja djelovanjem miniranja i dr.,- ostavljati mobilne mašine na nesigurnim terenim, ili u blizini pripremljenih minskih bušotina,- ne napuštati mašine prije nego što u dnevnik rada stroja ne upiše zapaţanja steĉenau toku radne smjene ili primati mašine i puštati u rad prije nego što prouĉi izvještajprethodne smjene,- obavljati popravke na mašinama za koje nije struĉno osposobljen,- opremu koristiti suprotno primljenim uputstvima.- Mjere za odrţavanje i ĉišćenje opreme na asfaltnoj baziPrilikom ĉišćenja pojedinih sklopova i ureĊaja asfaltne baze ne koriste se hemikalije.Osnovne mjere koje je potrebno provoditi na odrţavanju i ĉišćenju asfaltne baze moguse podijeliti na:- mjere za odrţavanje asfaltne baze u toku proizvodnje asfaltne mase,- mjere nakon završenog ciklusa proizvodnje,- mjere za odrţavanje po ukazanoj potrebi,- mjere za odrţavanje ureĊaja za prijevoz,- svakodnevna kontrola i odrţavanje pojedinih ureĊaja,- kontrola, pregled i odrţavanje pojedinih ureĊaja svakih 50 sati (najduţe nakon 5 radnihdana),- odrţavanje sklopova i ureĊaja postrojenja nakon 250 sati rada,- odrţavanje pojedinih sklopova i ureĊaja postrojenja nakon 500 sati rada,- periodiĉni – godišnji pregledi i remont ureĊaja asfaltne bazeMjere za odrţavanje asfaltne baze u toku proizvodnje asfaltne maseZa vrijeme proizvodnje asfaltne mase potrebno je povremeno provjeriti:- da se leţajevi prekomjerno ne zagrijavaju,- da su svi pokretni dijelovi pravilno podmazani,- da su sve transportne trake dovoljno zategnute,- da je njihovo kretanje pravilno,- da ne skreću sa pravca kretanja,- da su sva sita dovoljno zategnuta,- da su kvaĉila izmeĊu motora i agregata ispravna, te da ne kliţu i ne iskaĉu,- da su svi pogonski klinasti kaiševi pravilno zategnuti,- da termometri ne pokazuju previsoke temperature,- da manometri ne pokazuju prekomjerni pritisak,- da se vrtloţna mješalica poslije završenog miješanja pravilno i upotpunosti isprazni.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.58
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomJednom u toku dana potrebno je podmazati sve nazuvice za podmazivanje kod leţajevapuţnogtransportera za filer i kod regulatora sa mazivom za leţajeve:leţajeve vibracionih sita sa toplim mazivom za leţajeve, a posebno paziti na pravilnopodmazivanje prstenova za voĊenje i zupĉanika rotacionog bubnja.9.4. Mjere nakon završenog ciklusa proizvodnjeKako postrojenje asfaltne baze radi šarţno, nakon završenog ciklusa proizvodnjepotrebno je preduzeti slijedeće mjere:- vruća podmazana mjesta oĉistiti,- provjeriti stanje ulja u prenosnicima i rezervoarima za ulje,- rezervoare za komprimirani vazduh izduvati i osušiti,- kruţni zasun vrtloţne mješalice poprskati,- uljne i vazdušne filtere oĉistiti, skupljaĉe neĉistoće isprazniti i oĉistiti,- transportne trake i cijevaste transportere oĉistiti,- prekontrolisati sve dijelove, koji su podloţni trošenju.9.5. Mjere za odrţavanje po ukazanoj potrebiU odreĊenim vremenskim razmacima potrebno je pregledati i dotegnutu sve zavrtnje,prekontrolisati da li svi svornjaci pravilno leţe u svojim leţištima, sve podupiraĉe koji sueventualno popustili ponovo zategnuti, klinaste kaiševe, lance i ĉeliĉna uţad odrţavati,filtere za loţ ulje i bitumen zamijeniti. Korisno je poslije završenog rada zamijeniti svedijelove koji su vidno istrošeni, jer samo se tako moţemo osigurati od nepredvidivihzastoja asfaltne baza u toku rada. Ukoliko nije u na osnovu posebnih uputstava predviĊeno,potrebno je izvršiti podmazivanje svih dijelova i mjesta prema uputstvu zapodmazivanje. Ĉetkice elektro motora treba barem jednom godišnje kontrolisati, te ih jepotrebno mijenjati ukoliko su istrošene za 3-4 mm, mjereno od nosaĉa. Po mogućnostipotrebno je upotrijebiti ĉetkice iste marke. Tom prilikom se oĉiste površine prstenova odkoje se troše ĉetkice.9.6. Mjere za odrţavanje ureĊaja za transportPodmazivanje i radovi na odrţavanju ureĊaja za transport ovise od uĉestalosti i vremenanjihove upotrebe. Potrebno je podmazivati: leţajeve, ureĊaje za okretanje, kao i ureĊaje zavuĉu i upravljanje. Provjeriti leţajeve da li nalijeţu na odgovarajuća mjesta, a u suprotnom ihje potrebno podesiti. Poslije duţe voţnje potrebno je ispitati pravilnost hoda klipova ucilindrima hidrauliĉkih koĉnica. Iskorištenje hoda klipa ne smije biti veće od 70 % cijelemoguće duţine. Kod slabijeg dejstva koĉenja potrebno je regulisati koĉne papuĉepremiještanjem zavrtnjeva na nosaĉu koĉnica. U koliko se vremenom obloga koĉnica stanjilaviše od 3,5 mm, potrebno je oblogu obnoviti kao i na svakih 2000 preĊenih kilometara, zimije potrebno izduvati vodu iz tlaĉnih posuda za komprimirani zrak. Prije svakog korištenjaMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.59
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomtransportnog sredstva isto treba podvrgnuti tehniĉkom pregledu ispravnosti ifunkcionalnosti.Svakodnevna kontrola i odrţavanje pojedinih ureĊajaSvakodnevno prije zapoĉinjanja procesa proizvodnje mora se izvršiti: podmazivanje leţaja mješalice, podmazivanje leţaja vibro sita, kontrola ulja u motoru dizel el. agregata i kompresora za zrak, kontrola teĉnosti za hlaĊenje u dizel elektro agregatu za struju, sipanje ulja u mazalice rotacione sušare za sušenje mineralnog agregata.Kontrola, pregled i odrţavanje pojedinih ureĊaja svakih 50 sati (najduţe nakon 5 radnihdana) kontrola ulja u svim reduktorima, podmazivanje svih elemenata na kojima postoji sistem za podmazivanje, kontrola filtera zraka i ulja, kontrola opreme protiv poţarne zaštite, kontrola klimatizacije i odvoda oborinskih voda, kontrola zaprljanosti separatora.Odrţavanje sklopova i ureĊaja postrojenja nakon 250 sati rada zamjena ulja u motoru dizel elektro agregata, zamjena ulja u kompresoru, zamjena ulja u motoru utovarivaĉa koji dozira asfaltnu bazu.Odrţavanje pojedinih sklopova i ureĊaja postrojenja nakon 500 sati rada zamjena ulja i filtera u dizel motoru elektro agregata, zamjena ulja i filtera u utovarivaĉu koji dozira asfaltnu bazu, zamjena filtera u sistemu cjevovoda loţ ulja od plamenika kao i sistema termalnog ulja za zagrijavanje bitumena.Periodiĉni – godišnji pregledi i remont ureĊaja asfaltne baze kontrola i po potrebi zamjena leţaja ne elektro motorima asfaltne baze, zamjena ulja u reduktorima, zamjena oštećenih pogonskih lanaca i klinastih remenova, zamjena sklopki – kontaktora na kojima su oštećeni kontakti ili bimetali, kontrola lopatica i obloga u mješalici, kontrola i zamjena oštećenih gumenih transportnih traka, kontrola i zamjeni vedrica elevatora vrućeg materijala i zamjena lanaca, kontrola i zamjena filter vreća u filteru otpadnog - povratnog filera, zamjena i zavarivanje lopatica u rotacionoj sušari, kontrola i zamjena leţaja ili komplet rolki na rotacionoj sušari, pregled i kontrola ĉeliĉnog uţeta, eventualna zamjena ako je oštećeno preko10% ĉeliĉnih ţica,MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.60
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomzamjena leţaja ili komplet koturaĉe ĉeliĉnog uţeta,pregled i zamjena oštećenih mreţa na vibro situ iznad mješalice,pregled svih pneumatskih cilindara, zamjena zaptivaĉa,pregled i zamjena oštećenih pneumatskih razvodnika,kontrola svih sigurnosnih ventila,pregled i ispitivanje ureĊaja iz oblasti zaštite na radu od strane odgovornih struĉnihradnih organizacija, te izdavanje upotrebnih dozvola,kontrola i regulisanje parametara izduvnih gasova, te izdavanje dozvole za rad unarednom periodu,ispitivanje zaštita od previsokog napona, kao i otpora uzemljenja svih ureĊaja iopreme,kontrolna ispitivanje prethodnih godišnjih mješavina sa probnom proizvodnjom ikorekcijom.10. OPIS POSTOJEĆEG MONITORINGACilj monitoringa je mjerenje ekoloških parametara koji mogu imati negativan utjecaj naokolinu, biljni i ţivotinjski svijet, ukoliko bi došlo do zagaĊenja zraka, vode i tla iliprekoraĉenja dozvoljenog nivoa buke. Osnovni negativni identificirani utjecaji na okoliš<strong>kamenolom</strong>a “Sokolica“ sa asfaltnom bazom su vezani za emisije u zrak, emisiju buke,emisija u vode i nastajanje krutog otpada.Do februara 2009. godine, nije vršen redovan monitoring.Tabela 16. Opis postojećeg monitoringa.U okviru firme vrši se kontinuiran monitoring potrošnje:dizel goriva,ulja, masti,loţ ulja,bitumena,eksploziva ielektriĉne energije.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.61
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomNapomena: od februara 2009. godine do jula 2012. godine nije vršen monitoringemisija u okoliš.11. OPIS POSTOJEĆIH MJERA PREVENCIJE NASTANKA EMISIJA,POSTOJEĆIH MJERA ZA SVOĐENJE UPOTREBE SIROVINA, VODE IENERGIJE NA MINIMUM, OPIS KONAĈNOG TRETMANA OTPADNIHTOKOVA I NJIHOVA USPOREDBA SA ONIM DATIM U NAJBOLJOJRASPOLOŢIVOJ TEHNOLOGIJI.Kamenolom “Sokolica“ Zavidovići poduzima sljedeće mjere prema smanjenju svognegativnog utjecaja na okoliš.Utjecaji na okoliš/ţivotnu sredinu koji mogu nastati površinskom eksploatacijom kamena susljedeći: erozija uzrokovana vodom i vjetrom (erozija moţe povećati koliĉinu sedimenata ismanjiti kvalitet vode u vodotocima, te smanjiti produktivnost zemljišta i stvoritismetnje uslijed stvaranja prašine); kontaminacija površinskih ili podzemnih voda sedimentima, mobilizacija soli,oslobaĊanje toksiĉnih elemenata iz nanosa ili otpada, ili uslijed prolijevanja otpadnogulja, hemikalija ili goriva kao površinsko otjecanje ili podzemno curenje; promjene u površinskim i podzemnim nivoima i tokovima vode; oštećenje zemljišta ukljuĉujući salinaciju, acidifikaciju, zagaĊenje i zbijanje ili gubitakstrukture zemljišta; smetnje uzrokovane prašinom ili bukom, vibracije i smanjenje vrijednosti vizuelnogpejzaţa; generiranje otkrivke i ostalog otpada iz kojega moţe doći do oslobaĊanja toksiĉnihelemenata ili koje moţe biti pokrenuto erozivnim silama; emisije plinova iz obrade mineralnih sirovina; moguće iznenadno popuštanje tehniĉkih objekata kao što su jalovišta, nasipi, jezeraza sedimentaciju i zadrţavanje, što moţe dovesti do oslobaĊanja visokekoncentracije/visokog volumena kontaminirajućih materija; drenaţa iz jalovišta, odlagališta otpada ili odreĊenih ruda i podruĉja starih kopova kojisadrţe sumpor ili sulfide kao npr. ţeljezni sulfid, mogu proizvesti kiseline putembakterijske oksidacije uz prisustvo vlage i kisika – ove kisele procjedne vode mogupotom pokrenuti teške metale koji zatim mogu dospjeti u okoliš; gubitak flore ukljuĉujući direktne gubitke putem krĉenja i indirektni utjecaj usljedširenja biljnih patogena i korova; gubitak faune ukljuĉujući direktne gubitke krĉenjem vegetacije i indirektni utjecaj navrste kroz smanjenje i fragmentaciju staništa i uvoĊenje nekultiviranih ţivotinjskihvrsta; šteta nanesena kulturno-historijskim spomenicima; uništavanje susjednih staništa zbog izgradnje kampova, mjesta i usluga koje supotrebne zbog samog projekta; i utjecaj na nivo podzemnih voda.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.62
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomPrekomjerna i neplanska eksploatacija mineralnih resursa, pored posljedica na biološkuraznolikost i nepopravljivih fiziĉkih oštećenja litosfere, ima izuzetan uĉinak na ambijentalne ipejzaţne vrijednosti prostora, ĉime se umanjuju mogućnosti za razvoj drugih privrednihgrana društva.Tabela 17. Mogući utjecaji radova u <strong>kamenolom</strong>u na okolišRadno mjesto ili postupakBušenje minskih bušotinaMiniranje stijenske maseSekundarno miniranjeDobivanje komercijalnih blokovaUtovar u primarni oplemenjivaĉki ureĊajMobilno oplemenjivaĉko postrojenjeUtovar i transport do stacionarnogoplemenjivaĉkog postrojenjaProces oplemenjivanja kamena, drobljenje iklasiranjeOplemenjivanje i presipna mjestaIzlaz iz ureĊaja za otprašivanjeDeponije i utovar gotovih proizvodaLinija za proizvodnju griza i filera, sušenje,mljevenje, transport trakama, presipnamjesta, izlaz iz vrećastog filtra i pretovaraproizvodaRadionice za odrţavanje vozilaRezervoari goriva u sluĉaju havarijePrilazni putevi i interne prometniceNavoz za pranje vozilaMogući utjecaj na okolišprašina, bukaseizmiĉki efekti, prašina, zvuĉni udarni valzvuĉni udarni val, prašinaotpadna vodaprašinaprašinaprašina, bukaprašina, buka, otpadna voda kod mokrogpostupkaprašinaprašinaprašinaprašina, bukau sluĉaju havarije (razlijevanje masti i ulja ipoţar)(izlijevanje ili poţar)prašinaeventualno izlijevanje masti i uljaRadi utvrĊivanja utjecaja seizmiĉkog efekta zbog miniranja u <strong>kamenolom</strong>u, provode seprobna miniranja pri kojima se mjeri intenzitet oscilacija na najbliţim stambenim objektima. Upojedinim zemljama uvedeni su kriteriji graniĉnih brzina za pojedine kategorije objekatatipiziranih po naĉinu gradnje, naĉinu temeljenja, starosti objekta i drugim osobinama. Kriterijigraniĉnih brzina oscilacija primjenjuju se prema IFZ (Institut Fizikii Zemlii) ruskoj skali koja jeu najvećoj mjeri usklaĊena s MSC skalom djelovanja prirodnih potresa.Tabela 18. IFZ skala djelovanja potresa pri miniranjuStupanj Brzina oscilacija Opis djelovanjaMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.63
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazompotresa [cm/s]I. < 0,2 potrese mogu registrirati samo instrumentiII. 0,2 – 0,4 potresi se mogu osjetiti samo u potpunoj tišiniIII. 0,4 – 0,8 potres osjeća vrlo mali broj ljudi ili samo oni koji ga oĉekujuIV. 0,8 – 1,5 potres osjećaju mnogi ljudi, ĉuje se zveket prozorskihstakalaV. 1,5 – 3,0 osipanje ţbuke i oštećenja na pojedinim loše graĊenimobjektimaVI. 3,0 – 6,0 fine prsline u ţbuki, oštećenja na zgradama koje već imajutrajne deformacijeVII. 6,0 – 12,0 oštećenja na zgradama u dobrom stanju, dijelovi ţbukeotpadaju, fine prsline u zidovima, pukotine u zidanimpećima, rušenje dimnjakaVIII. 12,0 – 24,0 znatna oštećenja graĊevina, pukotine u nosećoj konstrukcijii zidovima, veće pukotine u pregradnim zidovima, padajutvorniĉki dimnjaci, stropoštavanje stropovaIX. 24,0 – 48,0 rušenje graĊevina, velike pukotine u zidovima, raslojavanjezidovaX. >48,0 veća razaranja, stropoštavanje ĉitavih graĊevina11.1. Emisija u zrak- Korištenje goriva (diesel) sa što manjim sadrţajem sumpora,- Primjena postupaka za spreĉavanje podizanja i širenja prašine (prskalice zaobaranje prašine na presipnim mjestima,- Ograniĉena brzina kretanja transportnih sredstava u krugu <strong>kamenolom</strong>a,- Iskljuĉivanje motora i opreme koja se ne koristi.11.2. Emisija u vode- IzgraĊena je septiĉka jama za prikupljanje sanitarnih voda. Preliv iz septika odlazi urijeku OteţnuNavedene aktivnosti direktno ili indirektno utjeĉu na smanjenje emisija u zrak ivodu.Tabela 19. Tretman i konaĉno zbrinjavanje otpadnih tokovaMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.64
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazom11.3. Postojeće aktivnosti za smanjenje upotrebe sirovina, vode i energije naminimumSmanjenje upotrebe sirovina vrši se kroz kontinuiranu kontrolu ulaznihsirovina, na ovaj je naĉin moguće utjecati na koliĉinu sirovina, njihovo povećanje ilismanjenje.Racionalna potrošnja sirovina i energenata postiţe se praćenjem slijedećihparametara. Potrošnja energije po fazama tehnološkog procesa, Vrijeme rada kljuĉne opreme, Broj zastoja kljuĉne opreme, Obim proizvodnje, prijem sirovina, dodataka i energenata, Potrošnja maziva, Vrijeme efektivnog rada mašina, Vrijeme utrošeno za remont i Troškovi materijala za odrţavanje.11.4. Opis konaĉnog tretmana otpadnih tokova i njihova usporedba sa onim datim unajboljoj raspoloţivoj tehnologiji.Uvidom u objavljene BAT referentne dokumente nije pronaĊen jedinstveniMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.65
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomBAT za ovu vrstu proizvodnje. BAT dokument1koji se odnosi na industriju proizvodnjekreĉnjaka opisane su najbolje tehnike zaštite okoliša samo za sektor proizvodnjeĉistog kalcijum karbonata i pri korištenju kreĉnjaka za potrebe proizvodnje cementa ikreĉa. Kako ne postoji jedinstveni BAT za ovu vrstu proizvodnje nije se moglo razmatratini analizirati potrošnja sirovina, vode, energije i emisija u skladu sa preporukama u najboljojraspoloţivoj raspoloţivojtehnici.11.5. Usporedba mjera koje se poduzimaju u pogonu sa mjerama datim BATdokumentom – asfaltna baza.Za navedenu asfaltnu bazu kao BAT dokument moţe se koristiti EnvironmentalGuidelines on Best Available Techniques (BAT) for the Production of Asphalt Paving Mixes,objavljen juna 2007. U tabeli 20. date su uporedne mjere koje se poduzimaju u pogonusa mjerama datim navedenim BAT dokumentom.Tabela 20. Uporedne mjere iz BAT dokumenta za proizvodnju asfalta.OPĆE MJEREOsigurati uz pomoć obuke, da su zaposleni svjesniokolinskih aspekata poslovanja poduzeća i njihovihosobnih obavezaOdabir opreme kojom se optimizira potrošnja i nivoemisija,olakšava pravilan rad i odrţavanje-vršitiredovan remontKontrolisati emisije buke na izvoru, odabirom,upravljanjem i odrţavanjem opreme, ukljuĉujući ivozila kasko bih se sprijeĉilo ili umanjilo izlaganje, atamo gdje je potrebno dodatno smanjenje nivoabuke izolirati buĉnu opremu u zatvorene prostorijeMJERE ZA PREVENCIJU ZAGAĐENJA ISMANJENJA OTPADAPrimjeniti preventivne mjere za spreĉavanjezagaĊivanja tla , površinskih i podzemnih voda: sve prometne i manipulativne površineizvesti sa nepropusnom asfaltnom pdlogom evakuaciju i dispoziciju otpadnih vodapredvidjeti na sledeći naĉin1. oborinske vode sa manipulativnihpovršina preĉistiti na seperatoru iupustiti u recepijent2. sanitarne i fekalne vode odvoditi uvodonepropusnu septiĉku jamu3. Rezervoare za loţ ulje predvidjetiKOMENTAROdrţavaju se posebni programiobuke vezani za okolinske uticajepoduzeća i proizvodnih praksiUveden sistem ISOO 9001Remont mašina vršiti redovno uskladu sa preporukom proizvoĊaĉa iprema Upustvu za rukovanje iodrţavanje postrojenja zaproizvodnju asfaltaNa osnovu rezultata mjerenjavidljivo je da buka zadovoljavapropisane normeKOMENTAR Prometne površine nisuasfaltirane, pa je potrebnoplanirati asfaltiranjePostoji sistem za evakuaciju idispoziju oborinskih otpadnihvoda- slivnici odakle voda ideu seperator Sanitarne i fekalne vodeodvode se u nepropusnuseptiĉku jamuMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.66
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomnepropusne izvedbe i postavitivodonepropusnu betonsku tankvanuMJERE ZA PREVENCIJU ZAGAĐENJA ISMANJENJA OTPADACisterne za bitumen postaviti na betonske pragove,te tlocrtnu površinu omeĊiti izdignutim betonskimiviĉnjakomSva odvojena ulja,masnoće moraju se predatiovlaštenoj ustanovi na zbrinjavanjeRadi zaštite zraka od zagaĊivanja predvidjetisledeće: Dimnjak dovoljnje visine kako bih seosigurala odgovarajuća disperzija emisija uzrak i emisije odrţale unutar dopuštenigranica Dizajn postrojenja treba omogućiti da nemaemisija prašine Deponije sitnih frakcija natkriti i sa tri boĉnestrane zatvoritiRad postrojenja safaltne baze uvjetovatiispravnim radom sistema za otprašivanje(prethodno ukljuĉivanje sistema zaotprašivanje) Kameno brašno (filer) iz sistema zaotprašivanje potpuno koristititi u procesuproizvodnje afaltaSav nastali otpad se mora minimizirati, ilireciklirati,skladištiti i odlagati u skladu sa dobrompraksomMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.KOMENTARCisterne za bitumen postavitina betonsku podloguSakupljanje ulja i masnoća, injihovo zbrinjavanje vršiovlaštena ustanovaPostoji dimnjak za emisije iuraĊena su mjerenja i rezutatisu u dozvoljenim granicamaCilj svih pomoćnih ureĊajakoji sluţe kao ureĊaji zasmanjenje negativnog uticajana okolinu je da se omogućida nema emisija prašine kao iradnje poput prskanjamanipulativnih površina savodom prilikom radaDeponija sitnih frakcija jezatvorena sa dvije boĉnestraneDimni plinovi sa kamenomprašinom odlaze u ureĊaj zaotprašivanje. Iz ciklonakrupnija prašina se miješa saosušenim agregatom ipuţnim transporterom seprebacuje u ureĊaj zamiješanje, a fina prašina izvrećastog filtera u ureĊaj zaopskrbu mineralnomsirovinom.U cilju minimiziranja otpadavrši se planiranje proizvodnje.Asfaltna mješavina koja nezadovoljava kriterije se koristiza izgradnju puteva niţegranga Plan upravljanja otpadompostoji na nivou poduzeća,67
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomkojim je obuhvaćen<strong>kamenolom</strong>, postrojenje zasepraciju i asfaltna baza12. ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI SIROVINA I EMISIJAMA USKLADU SA PROPISIMA O GRANIĈNIM VRIJEDNOSTIMA EMISIJA IPREPORUKAMA DATIM U DOKUMENTU O NAJBOLJOJ RASPOLOŢIVOJTEHNOLOGIJI (BAT)U priruĉniku o najbolje raspoloţivim tehnikama (Environmental Guidelines on Best AvailableTechniques (BAT) for the Production of Asphalt Paving Mixes) i Reference Documenton Best Available Techniques for Management of Tailings and Waste – Rock in MiningActivities, July 2004. nisu dati podaci o potrošnji vode i energije po jedinici proizvodi skojim bi bilo moguće izvršiti poreĊenje, kao ni podaci o potrošnji agregata.12.1. Analiza emisija u zrakPlansko korištenje prirodnih resursa i optimalno iskorištenje energije su dva glavna zahtjevaIPPC uputa (Integrated Pollution Prevention and Control).12.1.1. Emisije prašineNa <strong>kamenolom</strong>ima tehniĉkog kamena prašina nastaje: pri bušenju minskih bušotina, pri sekundarnom miniranju, pri utovaru i prijevozu, na drobilani i klasirnici, pri presipavanju, s linije za proizvodnju filera, s odlagališta gotovih proizvoda.Prašina se uglavnom podiţe od inertnog zemljišta i stijenskog materijala. Tu se uobiĉajenoradi o disperznim izvorima emisija.Na intenzitet zaprašenosti najviše utjeĉu karakteristike bušaće garniture i postrojenja zapreradu, a zatim utovarivaĉa i kamiona, te naĉin njihove voţnje.Za kopanje materijala iz masiva i utovar koristi se bager kašikar, a za utovar frakcijautovarivaĉ. Do izdvajanja prašine dolazi drobljenjem bagerskom kašikom u toku kopanja ipadom istog pri istresanju u kamione.Intenzitet emisija mineralne prašine raste s povećanjem visine istresanja, zapreminombagerske kašike, smanjenjem vlaţnosti materijala, itd.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.68
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomPri eksploataciji arhitektonskog kamena blokovi iz stijenskog masiva se najĉešće izdvajajupiljenjem. Piljenje se vrši dijamantnim ţiĉanim pilama i lanĉanim sjekaĉicama za ĉiji su radpotrebne velike koliĉine vode. Voda sluţi za hlaĊenje reznih elemenata i za odstranjivanjeprodukata rezanja. Uz to struja vode vlaţi ĉestice nastale razaranjem kamena, što sprjeĉavazaprašenost okoliša.Općenito gledano, zaprašenost <strong>kamenolom</strong>a pri eksploataciji arhitektonskog kamena jedaleko manja od zaprašenosti pri eksploataciji tehniĉkog kamena.Udaljenost do koje se prašina moţe taloţiti ovisi o brzini vjetra i o postojanju prepreka poputvegetacije. Koliĉina ĉestica se smanjuje eksponencijalno s porastom udaljenosti. Tako je zaaerosolne ĉestice, koje su mnogo sitnije od ĉestica kamene prašine te su sposobne prevalitiveće udaljenosti, utvrĊeno da daleko najveći dio biva istaloţen unutar 100 m od izvora bezpostojanja fiziĉkih prepreka. Prema tome, najveći utjecaj zaprašenosti je na radnike naterenu i okolnu vegetaciju.Prilikom transporta prašina se stvara istresanjem materijala u prijemne bunkere drobiliĉnihpostrojenja, drobljenjem podloge puta, prenosom sitnog materijala na gumama kamiona,prosipanjem materijala iz kamiona i uzvitlavanjem prašine iza kamiona vrtloţnim strujanjemzraka.Intenzitet stvaranja mineralne prašine zavisi od fiziĉko-mehaniĉkih karakteristika stijene,brzine kretanja kamiona, konstrukcije guma, intenziteta transporta, brzine i smjera vjetra,vlaţnosti puta i zraka.ZagaĊivanje prašinom izvan <strong>kamenolom</strong>a pri prijevozu tehniĉkog kamena nastaje zbogmaterijala koji ispada iz kamiona. Ostala vozila koja se kreću istom cestom dodatnousitnjavaju taj proizvod i uzvitlavaju prašinu. Pri prijevozu najsitnijih frakcija, uslijed djelovanjavjetra (kako onog nastalog zbog brzine vozila, tako i zbog atmosferskog vjetra) po koliĉinirasutog tereta i prašini ovo moţe biti priliĉno ozbiljno zagaĊivanje.Prilikom miniranja stvara se odreĊena koliĉina prašine, koja zavisi od vrste materijala koji seminira i veliĉine minskog polja, odnosno koliĉine i vrste eksplozivnog punjenja.Stvorena prašina i plinovi se u vidu oblaka izdvajaju u atmosferu površinskog kopa. U toku15-20 sekundi, oblak dostiţe visinu od 50-150 m, a nakon toga se premješta i nastajeintenzivno izdvajanje ĉestica. Najveća koliĉina prašine pada na razmaku 100 do 200 m odmjesta miniranja.12.1.2. Emisije iz motora sa unutrašnjim sagorijevanjemRadne strojeve pokreću dizel motori, koji kao gorivo troše naftu ĉijim sagorijevanjem nastajuispušni plinovi koji se slobodno ispuštaju u atmosferu. Koliĉina i sastav ispušnih plinovadirektno ovisi o kvalitetu goriva i kvalitetu sagorijevanja u motoru. Štetna svojstva ispušnihplinova ovise o sadrţaju produkata nepotpunog sagorijevanja. Štetnost se oĉituje neprijatnimMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.69
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazommirisom i toksiĉnim svojstvima. Temeljne komponente koje imaju štetno djelovanje naorganizam ĉovjeka jesu ugljiĉni monoksid i oksidi dušika, te ovisno o vrsti goriva i oksidisumpora.Budući da strojevi na <strong>kamenolom</strong>ima rade u otvorenim prostorima ne postoji opasnostnakupljanja štetnih komponenti ispušnih plinova. Bitan utjecaj na izdvajanje štetnihkomponenti zauzima opterećenje dizelskog stroja. Samohodni dizelski strojevi obiĉno rade uuslovima promjenjivog opterećenja. Karakteristiĉan primjer su upravo utovarivaĉi kod kojihradna operacija utovara i prijenosa materijala zahtijeva dodavanje (potrošnju) goriva domaksimalnih veliĉina. Posljedica je povećanje ugljiĉnog monoksida, ĉaĊi i drugih štetnihprodukata nepotpunog sagorijevanja goriva. Zaštita je pravilno korištenje odnosnoodrţavanje motora stroja pri kojem će postojati najmanje izbacivanja štetnih komponentiispušnih plinova. Uĉestalost kontrole treba prilagoditi lokalnim atmosferskim prilikama(mikroklimatskim uslovima) i tehnološkim uslovima <strong>kamenolom</strong>a i tu gotovo nema razlikeizmeĊu leţišta tehniĉkog i arhitektonskog kamena. Razlika je što je broj dizelske opreme na<strong>kamenolom</strong>ima arhitektonskog kamena u pravilu manji, pa je cijeli taj mehanizamoneĉišćenja manjeg domašaja, jer je koliĉina tih štetnih ĉinilaca manja, a površina djelovanjapribliţno ista (u oba sluĉaja velika), ili drugim rijeĉima specifiĉno opterećenje je niţe.12.1.3. Utjecaj na floru i faunuRad u <strong>kamenolom</strong>u oslobaĊa odreĊenu koliĉinu kamene prašine. Ta se prašina taloţi nasvim nadzemnim organima biljaka. Najveći utjecaj na vegetaciju prašina ima na listovima, nakojima stvara sloj koji smanjuje fotosintezu, a isto se tako moţe oĉekivati da će i odreĊenibroj pući na listovima biti zaĉepljen. Time biva smanjena i izmjena plinova izmeĊu listova iokolne atmosfere.Sve to zajedno rezultira, svakako, u nekoj mjeri smanjenjem koliĉine sintetizirane organsketvari i smanjenim prirastom biomase i drveća i prizemnog raslinja.Postojanje šumskog pojasa oko <strong>kamenolom</strong>a svakako je povoljno jer smanjuje podruĉje nakoje se prašina iz <strong>kamenolom</strong>a moţe taloţiti. Vegetacija, naroĉito ako se sastoji od drveća igrmlja gušćeg sklopa, smanjuje brzinu vjetra. Osim toga, predstavlja fiziĉku prepreku pa naoba ova naĉina smanjuje podruĉje na kojem se moţe taloţiti prašina. U konaĉnici, ta prašinaće uglavnom završiti na tlu i to tako što jedan dio te prašine odmah dospije na tlo, a drugi sedio zadrţi u vegetaciji. Kada se radi o prašini koja potjeĉe od kreĉnjaka (najveći broj<strong>kamenolom</strong>a) ona redovito djeluje tako da povećava pH tla.12.1.4. Utjecaj na površinske i podzemne vodeEksploatacija arhitektonskog i tehniĉkog kamena podrazumijeva nastajanje dvije vrsteotpadnih voda: oborinske i tehnološke.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.70
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomTehnološka otpadna voda kod <strong>kamenolom</strong>a arhitektonskog kamena nastaje prilikomhlaĊenja strojeva i pranja blokova i utovarno-transportnih strojeva. Naime, kod piljenjablokova koriste se mašine za ĉiji su rad potrebne velike koliĉine vode. Voda sluţi za hlaĊenjereznih elemenata i za odstranjivanje produkata razaranja. Ova voda je opterećenasuspendiranim ĉesticama, te ju je potrebno preĉistiti, a u najvećem broju sluĉajeva se onaponovno koristi u tehnologiji.Kod <strong>kamenolom</strong>a tehniĉkog kamena tehnološka otpadna voda nastaje ispiranjem kamena,prašine i raznih frakcija agregata u postrojenju za separaciju, kao i pranja utovarnotransportnihstrojeva.Eksploatacijom kamena, odnosno otvaranjem leţišta dolazi do propusnosti stijenske masezbog raspucanosti, ali utjecaj vaĊenja kamena na kvalitetu podzemne vode nije velik.Podruĉje zahvaćeno eksploatacijom zbog svoje ograniĉenosti ne utjeĉe bitno na reţimpovršinskih i podzemnih voda. Utjecaj na površinsku vodu mogao bi se utvrditi kaodonošenje sitnih ĉestica kreĉnjaka/vapnenca i gline za vrijeme intenzivnih oborina.Opasnost od oneĉišćenja voda u <strong>kamenolom</strong>ima predstavljaju takoĊer nafta, ulje i ostalamaziva koja se koriste u radu mehanizacije sa dizelskim pogonom. Oneĉišćenje tla uljem,naftom i mastima moţe izazvati i oneĉišćenje voda. Obzirom na općenito relativno manji brojmehanizacije s dizelskim pogonom na <strong>kamenolom</strong>ima arhitektonskog u odnosu na<strong>kamenolom</strong>e tehniĉkog kamena, koliĉine naftnih derivata su manje, što smanjuje imogućnost oneĉišćenja od njih.Nepotpuno i nepravilno zbrinjavanje otpadnog ulja, maziva, curenje nafte u redovnom radu ipogotovo u ekscesnim situacijama uzrokuje oneĉišćenje vode i tla. Kao posebno neugodankvar je pucanje hidrauliĉnih crijeva na teškoj mehanizaciji (bager, hidrauliĉni ĉekić,utovarivaĉ). Budući da ovi strojevi imaju hidrostatiĉki naĉin prenosa snage, koji imomogućava ostvarenje velikih sila s dovoljno sporim djelovanjem (hidrauliĉni cilindri) kakvozahtijevaju njihovi radni ciklusi, tlak ulja u crijevima je iznimno velik. Zbog toga, pri oštećenjuodnosno pucanju crijeva dolazi do izbacivanja velikih koliĉina hidrauliĉnog ulja na velikeudaljenosti, odnosno do oneĉišćenja velikih površina <strong>kamenolom</strong>a. Najbolja zaštita jepravilno odrţavanje i redovna kontrola stroja, a oprema za ĉišćenje i skupljanje ulja mora bitipristupaĉna i spremna za brzu intervenciju. Temeljno naĉelo kojim se treba rukovoditiprilikom ĉišćenja uljnih mrlja jeste da se samim ĉišćenjem ne nanese dodatna šteta okolini.Postoje razni naĉini ĉišćenja: mehaniĉki, fizikalno-hemijski, hemijski i mikrobiološki.Najprihvatljiviji su za primjenu na radilištu <strong>kamenolom</strong>a fizikalno-hemijski naĉini. Upotrebahemijskih sredstava je opravdana samo u sluĉajevima kada bi šteta nanesena biološkim iostalim resursima bila veća ako se oni ne upotrijebe.Moguć utjecaj na kvalitet podzemne vode moţe nastati usljed ispusta otpadnih voda izmehaniĉarske radionice, sanitarnog ĉvora i poslovnih prostora. Moţe doći i do promjenenivoa podzemnih voda zbog utjecaja na protok podzemnih kanala u sluĉaju njihovogblokiranja ili zbog oslobaĊanja podzemnih voda uzrokovanog iskopavanjem.Oborinske vode koje ispiru radne i transportne površine takoĊer mogu nepovoljno utjecati napostojeće prirodne vodne sisteme, na bujicu koja će morati prihvatiti veće koliĉine oborinskeMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.71
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomvode s podruĉja <strong>kamenolom</strong>a. Oborinske vode mogu u recipijent donijeti i veće koliĉinenanosa, što bi takoĊer imalo neţeljene posljedice u vodotoku.12.1.5. Utjecaj odlagališta jalovineJalovina koja se odlaţe pri otvaranju novih eksploatacijskih polja je rastresiti materijal koji,osim kamena, sadrţi i odreĊene koliĉine zemlje koja moţe biti isprana oborinama i donijetiodreĊene koliĉine mulja u bujice i kanale, te smanjiti njihovu protoĉnost i izazvati plavljenjeokolnoga nizinskog podruĉja.Eksploataciju arhitektonskog kamena u odnosu na eksploataciju tehniĉkog kamenakarakterizira nastanak velikih koliĉina kamenog otpada koji se odlaţe na jalovišta kojazauzimaju i predstavljaju prostore koji svojim izgledom odudaraju od okoliša.12.1.6. Utjecaj promjene iskorištavanja zemljištaNajznaĉajnije su promjene u topografiji, nestanku sitnozrnog i humusnog tla i vegetacije.Kamenolomi mogu izmeĊu ostalih uĉinaka utjecati na oblikovnu kvalitetu prostora, kojaproizlazi iz vizualnog doţivljavanja i raspoznavanja prostora.Iz vizualne degradacije podruĉja proizlaze i ostale negativne pojave na estetiku prostora, štose oĉituje u sljedećem: izmijenjena je cjelovita slika uţeg podruĉja i izgled prirodnog okoliša (skladnost sentitetom prirode), smanjena je usklaĊenost podruĉja i istovjetnost s identitetom šire pokrajine,promijenjen je kontinuitet razvoja u odnosu prema postojećoj strukturi prostora,smanjena je privlaĉnost, atraktivnost i simboliĉna vrijednost prostora: <strong>kamenolom</strong> sepoistovjećuje s negativnim.12.1.7. Utjecaji na infrastrukturuNa objekte infrastrukture u bliţoj okolici <strong>kamenolom</strong>a utjecaji su uglavnom pozitivni jer sepostojeće prometnice zbog povećanog prometa moraju odgovarajuće odrţavati, ĉesto irekonstruirati. Ostale komunalne instalacije zbog organizacije rada u <strong>kamenolom</strong>u dovode seu bolje stanje i usklaĊuju s vaţećim zakonskim propisima.12.1.8. Utjecaji na arheološku i kulturnu baštinuUklanjanje površinskog sloja zemlje moţe poremetiti arheološka dobra ili vrijedne dokaze ukriviĉnim istragama. Potrebno je zaštiti takve artefakte dok ih na odgovarajući naĉin nepregledaju struĉnjaci specijalizirani za tu oblast.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.72
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomVibracije od miniranja mogu izazvati širenje već postojećih pukotina ili rušenje starih objekataod kulturne vrijednosti. Na sliĉan naĉin, vibracije od miniranja mogu utjecati na stambeneobjekte te izazvati pukotine u malteru ili ĉak oštećenje prozora.12.1.9. Utjecaj mogućih ekoloških nezgodaTokom rada moţe nepaţnjom doći do pojave poţara na elektroinstalacijama ilielektrostrojevima. Poţari koji mogu nastati su manjih razmjera s obzirom na okolnosti koje suprisutne u <strong>kamenolom</strong>u. Pored toga, moţe doći do prevrtanja vozila tokom prevoza kamenogmaterijala ili jalovine. Obavezno je izvršiti procjenu rizika na osnovu ugroţenosti podruĉja(šumski poţari, itd.).Pri pretakanju i prijevozu dizelskoga goriva moţe nepaţnjom doći do izlijevanja sadrţaja ioneĉišćenja tla ili vode.12.1.10. Utjecaji nakon prestanka i korištenjaNakon prestanka iskorištavanja <strong>kamenolom</strong>a, prestaju nepoţeljni utjecaji buke, prašine, teoneĉišćenja flore i faune. Da bi se podruĉje ponovno vratilo u prihvatljiv estetski i ekološkiokoliš nuţno se provodi biološka sanacija i podruĉje privodi prvotnoj namjeni (šuma, livada isl.) ili se predviĊa druga namjena iskorištavanja za što se izraĊuje odgovarajuća projektnadokumentacija.U svakom sluĉaju, obavezno je otkloniti preostale okolišne i sigurnosne rizike.Efikasnost nekog energetskog postrojenja nije samo znak paţljivog korištenja prirodnihgoriva, nego je i pokazatelj emisije CO 2 , SO 2 , CO, NOx, VOC i ĉvrstih ĉestica pojedinici proizvedene energije. Optimiziranje efikasnosti ovisi o više faktora: prirode i kvalitetegoriva, sistema sagorijevanja, radne temperature, lokalnih klimatskih prilika itd. Svakikorak u procesu konverzije goriva u energiju ima svoj vlastiti faktor efikasnosti. Nivo iuporedivost efikasnosti ovisi o ograniĉenjima ugraĊene opreme. Uspješan naĉinpoboljšanja efikasnosti je korisno iskorištenje toplotne energije a ne njeno rasipanje prekodimnih plinova u atmosferu. Na osnovu izmjerenih vrijednosti emisije dimnih plinova injihove usporedbe sa vrijednostima izPravilnika o graniĉnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje ("Sluţbenenovine FBiH", br. 12/05), i vrijednostima iz Environmental Guidelines on Best AvailableTechniques (BAT) for the Production of Asphalt Paving Mixes, datim u tabeli 21. moţe sezakljuĉiti da emisija dimnih plinova i ĉvrstih ĉestica na ovom izvoru zagaĊenja zadovoljavapropisane norme.Tabela 21. Izmjerne, graniĉne i Bat graniĉne vrijednosti za NO x , SO 2 i ĉvrste ĉesticeMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.73
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomIzmjerene vrijednosti NOx, SO 2 i ĉvrstih ĉestica su znatno niţe od graniĉnih vrijednosti.BAT dokumentom nisu date posebne vrijednosti za CO i CO 2 zbog korištenja razliĉitihgoriva i plamenika. Graniĉna vrijednost emisije CO 2 data je u ovisnosti od snageplamenika i kreće se od 18,65 kgCO 2 /t asfalta do 26,64 kgCO 2 /t asfalta, uzevši u obzir da seproizvodnja asfaltne mase zasniva na oko 500 radnih sati godišnje, emisija CO 2 naposmatranom lokalitetu je 21,2 kgCO 2 /t asfalta.Mjerenje koliĉine prašine na rubnim dijelovima <strong>kamenolom</strong>a, 10 mjernih mjesta suizvršena na temelju Pravilnika o naĉinu i postupku vršenja periodiĉnih pregleda iispitivanja iz oblasti zaštite na radu („Sluţbeni list SR BiH“ br. 2/91), u smislu JUSZ.B0.001/91, a usporedba sa graniĉnimvrijednostima prema Pravilniku o naĉinu vršenjamonitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagaĊujućih vrsta zagaĊujućih materija,graniĉnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka ( Sl. novine Federacije BiH br. 1/2012od 6.1.2012.). Izmjerene vrijednosti na kreću se u intervalu od 15 do 38 μg/m 3 , graniĉnadozvoljena vrijednost je 150 μg/m 3 .Da bi se dobili taĉni podaci o koncetraciji ULĈ mjerenja je potrebno izvršiti u najnepovoljnijimuslovima (ljetni period, optimalan rad postrojenja za drobljenje i pri kretanju transportnihvozila u krugu <strong>kamenolom</strong>a.12.2. Analiza nastanka bukePrema meĊunarodnim normama buka u stambenim prostorijama ne bi smjela prelaziti 45 dB.Zvuk se mjeri instrumentima koji su prilagoĊeni frekvencijskoj karakteristici i osjetljivostiljudskog uha. Ti instrumenti, meĊu ostalim, mjere i filtrom A vrednovanu razinu zvuka ujedinicama dB (A). Pri mjerenju buke na radnome mjestu uzimaju se u obzir sve razine kojena tom mjestu djeluju, tj. buka pojedinih izvora (npr. strojeva) i osnovna buka okoliša.Buka i vibracije su posredni zagaĊivaĉi, posljedica rada strojeva, te rada i kretanja utovarnih itransportnih sredstava. Na intenzitet i karakteristike buke i vibracija utjeĉe mnogo faktora napuno naĉina. Osnovni izvori buke su pogonski motori, te kontakt utovarnih i transportnihsredstava s podlogom. Strojevi koji se koriste u <strong>kamenolom</strong>u obiĉno imaju elektriĉne,dizelske i zraĉne pogonske motore. Elektromotori su mali izvori buke i vibracija. Dizelskimotori su u pravilu veoma intenzivni izvori buke. Kod mobilnih utovarnih i transportnihsredstva teško ih je zvuĉno izolirati. Kontakt utovarno-istovarnih sredstava i podloge znaĉikotrljanje toĉkova po „cesti" što prouzrokuje buku. Jediniĉna i ukupna masa sredstava, kao ibrzina utjeĉu na njen intenzitet.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.74
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomObzirom na vrstu opreme koja se koristi na <strong>kamenolom</strong>ima tehniĉkog i arhitektonskogkamena moţe se općenito uzeti da je buka manja na <strong>kamenolom</strong>ima arhitektonskogkamena, što naravno ovisi o veliĉini <strong>kamenolom</strong>a odnosno broju pojedinih vrsta opreme.Utjecaj buke nemoguće je izbjeći zbog same tehnologije rada pri eksploataciji i preraditehniĉko-graĊevinskog kamena. Prema jakosti buke, zagaĊivaĉi se mogu svrstati na sljedećinaĉin: najveća buka nastaje pri miniranju, zatim pri radu hidrauliĉnog ĉekića, nešto manje priradu bušaće garniture (kompresor i bušilica), potom slijede drobiliĉno postrojenje, buldoţer,utovarivaĉi i kamioni. Prema štetnosti od buke i po trajanju zagaĊenja, redoslijed je najĉešćeobrnut. Najmanji zagaĊivaĉi su miniranje (velika buka, ali izuzetno kratkotrajna i relativnorijetka), potom hidrauliĉni ĉekići i bušaća garnitura (veća buka, ali rjeĊe pojavljivanje), anajveći drobiliĉno postrojenje, utovarivaĉi i kamioni (manja buka, neprekidan rad).Mjerenje buke na rubnim dijelovima <strong>kamenolom</strong>a, izvršeno je na ukupno 10 mjernih mjesta.Prema Pravilniku o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma (''Sluţbeni list SRBiH",br. 46/89) dozvoljeni nivo buke za ovu vrstu pogona iznosi 85 dB. Na posmatranoj lokacijibuka nastaje od instalirane tehnološke opreme (stalna buka – za vrijeme radnog procesa) iod transportnih sredstava (buldozer, utovarivaĉ, kamioni). Izmjerene vrijednosti kreću se uintervalu od 53,2 do 66,8 dB, graniĉna dozvoljena vrijednost je 85 dB. Najbliţi stambeniobjekti udaljeni su oko 2 km tako da je negativan uticaj buke zanemarljiv.13. SPISAK AKTIVNOSTI I MJERA ZA SMANJENJE EMISIJE USKLADU SA DOKUMENTOM O NAJBOLJOJ RASPOLOŢIVOJTEHNOLOGIJIDa bi sprijeĉila eventualna prekoraĉenja dozvoljene emisije i zagaĊenje okoliša u narednomperiodu poduzeće će preduzeti sljedeće aktivnosti:Tabela 22. Aktivnosti za spreĉavanje prekograniĉne emisije zagaĊujućĉih materija izagaĊenja okolišaAktivnost Prioritet 2010 2011 2012 2013 2014Zaduţiti lice u firmi zavoĊenje poslova zaštiteokoline: obaveze iz okolinskedozvole izvršenje monitoringplana mjere planirane zamonitoring mjere za racionalizacijupotrošnje sirovina iprirodnih resursaOva osoba bi trebala bitizaduţena za izvještavanjeVisokMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.75
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomprema nadleţnimorganima, te vršiti redovnuobuku drugih uposlenika oprevenciji zagaĊivanja iuštedi sirovina i prirodnihresursa. Obaveznoupoznavanje sa sadrţajemBAT smjernica europskeasocijacije proizvoĊaĉaasfalta (EAPA)Pripremiti Program obuke ipodizanja svijestizaposlenih u unapreĊenjuradnih procedura u ciljuprevencije zagaĊivanja.Obuku provoditi najmanjejedanput godišnjeDefinisati procesneparametre i utvrditi naĉinpraćenja istih u cljuoptimalizacije procesaZa potrebe asfaltne bazenapraviti Operativni Planupravljanja otpadomUspostaviti i odrţavatisistem upravljanjakvalitetom ISO 9001 iuvesti sistem upravljanjaokolinom 14001-2004Vršiti redovno servisiranjeopreme i instalacijaVršiti periodiĉno ispitivanjeopreme i instalacijaVršiti mjeseĉne analize outrošku pojedinih sirovina ienergenata po jediniciproizvodaVršiti redovne analizaemisije dimnih plinovaVršiti redovne analizaemisije buke i prašineVršiti redovno ĉišćenjeseparatora i septiĉke jameVršiti redovne analizeotpadnih voda prije iVisokVisokVisokMaliSrednjiSrednjiSrednjiSrednjiSrednjiVisokiVisokMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.76
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomposlije taloţnika otpadnevodeAsfaltirati preostalesaobraćajnice i radni platopo projektuVisokAktivnosti i mjere kojima se postiţe smanjenje emisije i mogući utjecaji na okoliš odposmatranog postrojenja dati su uz pretpostavku da se poĉnu implementirati od 2013.godine. Spisak navedenih aktivnosti i mjera preuzet je iz (Reference Document on BestAvailable Tehniques for Management of Tailings and Waste – Rock in Mining Activities,July 2004) koji je djelimiĉno primjenjiv za predmetnu aktivnost kao i aktivnosti izdrugih BAT dokumenata koje su realno provodive a sve u cilju smanjenja negativnogutjecaja <strong>kamenolom</strong>a na okoliš. Ovdje treba napomenuti da pomenutim BAT dokumentomnisu date posebne mjere za smanjenje upotrebe sirovina, vode i energije.Kreĉnjak se uobiĉajeno koristi kao termin za kompletnu sedimentnu stijenu koju ĉinikalcijum karbonat.Opće preporuke date referentnim BAT dokumentom Management of Tailings and Waste –Rock in Mining Activities, July 2004. za smanjenje emisije prašine su:- vlaţenje vodom prilikom utovara u kamion,- vlaţenje vodom tovarnog prostora kamiona,- vlaţenje puteva na <strong>kamenolom</strong>u,- direktno prskanje mlaznicama kamiona duţ puta,- ograniĉenje brzine kretanja vozila na 30 km/h.TakoĊe, mogu se postaviti i mali bazeni s vodom prije izlaska vozila izvan kruga<strong>kamenolom</strong>a koji sluţe za kvašenje pneumatika vozila.BAT preporuke za smanjenje emisije buke:- smanjiti nagib komunikacionih puteva unutar <strong>kamenolom</strong>a,- izvršiti sadnju brzo rastuće vegetacije na rubnim dijelovima <strong>kamenolom</strong>a,- odrţavati opremu.BAT preporuke monitoringa:- mjerenje emisije prašine,- mjerenje nivoa buke,- kvalitet procjednih voda.Mjesto za otklanjanje jalovine treba da bude takvo da minimizira utjecaj tj. emisijuprašine, osiguran od negativnog utjecaja velikih oborina kao i rekultivaciju nakon zatvaranja<strong>kamenolom</strong>a.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.77
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazom13.1. Emisije u zrakNajbolje raspoloţive tehnike za smanjenje emisija u zrak ukljuĉuju: Minimizacija stvaranja prašine ispravnim planiranjem i projektovanjem:o razmotriti korištenje transportnih traka umjesto unutrašnjih puteva za transportna <strong>kamenolom</strong>u,o odrediti lokaciju za postavljanje fiksnog/pokretnog postrojenja za preraduunutar <strong>kamenolom</strong>a na mjestu gdje je to praktiĉno,o postaviti ceste za unutrašnji transport i lokacije za skladištenje materijala naudaljenosti od osjetljivih prijemnika i uzeti u obzir preovladavajući smjer vjetra,o projektovati i izgraditi mjesta (boksove) za privremeno skladištenje materijala,nasipe i mjesta gdje se vrši istovar na naĉin da se minimizira nastanak prašine,o ne koristiti postrojenje za drobljenje i prosijavanje iznad instaliranog kapaciteta. Kontrolisanje izlaska prašine izvan postrojenja:o ograditi fiksne transportne trake i postrojenje za preradu,o gdje je moguće, primijeniti sistem za otklanjanje prašine na postrojenju(ureĊajima za sakupljanje prašine ili odgovarajućim sistemima za obaranjeprašine - bušilice, drobilice, pretovarni ĉvorovi i sl.),o koristiti vodene prskalice u svrhu obaranja prašine na mjestu njenog nastanka,o vršiti redovno odrţavanje na svim postrojenjima,o koristiti odgovarajuće sisteme za filtriranje prašine sa asfalta i postrojenja zamiješanje. Minimiziranje prašine nošene vjetrom:o zbijati, nivelirati i odrţavati unutrašnje puteve,o postaviti ekstraktore prašine, filtere i kolektore na opremu za bušenje,o koristiti zaštitne pregrade da se sprijeĉi odnošenje prašine sa skladišnihprostora,o ograniĉiti visinu ispadanja materijala,o smanjiti brzinu i ograniĉiti kretanje vozila, koristiti prema gore zakrivljeneispušne cijevi,o koristiti kamione cisterne s vodom, raspršivaĉe vodene pare ili mlazneprskalice,o prskati izloţene površine, npr. neporavnate transportne puteve ili gomilematerijala,o zasaditi vegetaciju na izloţenim površinama, npr. na humusu i gomilamaotkrivke,o vršiti ĉišćenje puteva na mjestima gdje je to potrebno,o nabaviti ureĊaje/vozila za pranje i poravnati puteve izmeĊu vozila za pranje iulaza u <strong>kamenolom</strong>,o poĉistiti sluĉajno prosuti materijal na javnim cestama, ĉim se takvo što dogodi ilito neko prijavi. Minimiziranje ispuštanja štetnih produkata nepotpunog sagorijevanja goriva:o pravilno koristiti odnosno odrţavati motor stroja pri ĉemu će postojati najmanjeizbacivanja štetnih komponenti ispušnih plinova,o prilagoditi uĉestalost kontrole strojeva lokalnim atmosferskim prilikama(mikroklimatskim uslovima) i tehniĉkim uslovima <strong>kamenolom</strong>a.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.78
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazom13.2. Buka i vibracijeNajbolje raspoloţive tehnike za smanjenje emisije buke i vibracija ukljuĉuju: smanjiti visinu s koje materijal pada s kamiona ili druge mehanizacije, obloţiti kamione-dampere, presipna mjesta i ostalu opremu debelom gumom zaredukciju buke, koristiti alarmne jedinice 'bijele buke' koje se prilagoĊavaju buci okoline, ili moduliraneusmjerene alarme koji mogu znaĉajno smanjiti uĉinak buke izvan lokacije, pripremiti i provoditi program preventivnog odrţavanja kompletne opreme, osigurati da buĉna vozila budu smještena što je dalje moguće od podruĉja osjetljivihna buku, odrţavati površine cesta kako bi se smanjila buka i vibracije, iskljuĉivati strojeve u praznom hodu kad god je moguće i sprijeĉiti prekomjernoturiranje, osigurati da su vozaĉi svjesni da buka moţe izazvati smetnje i uznemiravanje lokalnogstanovništva, kao i to da vozaĉi iskaţu duţnu paţnju prilikom ulaska i izlaska slokacije (npr. bez nepotrebnog trubljenja), koristiti zgrade za smještaj buĉnih fiksnih ureĊaja te obavljati buĉne djelatnosti uzatvorenom, gdje je to moguće, ugraditi opremu za prigušivanje (npr. razni prigušivaĉi) na postrojenje i opremu, gdje jeto izvedivo, koristiti ograde ili zaslone za akustiĉnu izolaciju oko ureĊaja ili opreme, postaviti i vršiti nadzor ureĊaja za mjerenje naprezanja na već postojećim pukotinamai osjetljivim objektima. Lokalno stanovništvo i vlasnici imovine u blizini aktivnosti koje ukljuĉuju eksplozijemogu ponekad biti zabrinuti zbog mogućnosti dugoroĉnih strukturalnih oštećenja nanjihovim objektima. Najbolje raspoloţive tehnike ukljuĉuju:o odrţavati kontakt sa lokalnim stanovništvom kako bi se utvrdili najprihvatljivijitermini za miniranje i intenzivniji rad,o izbjegavati miniranje kad god je to moguće korištenjem trakastih ili ţiĉanih pilaili ekspandirajućeg maltera,o ako je miniranje neizbjeţno, upotrijebiti minimalne koliĉine eksploziva uzprimjenu mikro-sekvencijalne detonacije kako bi se reducirale vibracije,o izbjegavati miniranje u danima sa visokom vlaţnošću i oblaĉnošću jer takvivremenski uslovi mogu doprinijeti da se buka doima jaĉom nego što jeste,o poduzimati odgovarajuće izviĊanje terena i ispitivati stijene iz zraka prije izradeizvedbenog projekta eksplozije,o strogo kontrolirati sva miniranja na dobivanju kamena, a za svako miniranjemora se izraditi plan miniranja,o za kontrolu utjecaja na okoliš, uspostaviti mjerenja efekata miniranja i tomjerenjem potresa, zraĉnog udara i buke, a mjerenja obavljati najmanje jednomu dvije godine,o osigurati odgovarajuće opterećenje kako bi se izbjeglo prekoraĉenjeograniĉenja punjenja,MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.79
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomo gdje je primjenjivo, izbjegavati izvoĊenja eksplozija tokom loših vremenskihprilika, npr. obrata temperature ili kada umjereno ili jako puše vjetar premaosjetljivim receptorima,o pravovremeno objaviti svako paljenje mina, kao i poĉetak i kraj izvoĊenjaminerskih radova, predviĊenim postupkom i signalnim sredstvima utvrĊenim uuputama o miniranju. Signal mora biti dovoljno zvuĉan da ga ĉuju stanovniciobliţnjih naselja.13.3. Upravljanje otpadomNajbolje raspoloţive tehnike u vezi upravljanja otpadom ukljuĉuju: ponovnu upotrebu i reciklaţu neodgovarajućih materijala (kao što je kamen lošekvalitete u <strong>kamenolom</strong>ima arhitektonskog kamena, te glinoviti/pjeskoviti materijali izprocesa taloţenja; pri tehniĉkoj i biološkoj sanaciji podruĉja iskoristiti jalovinuodstranjenu tokom pripreme zahvata), osiguranje odgovarajućeg skladištenja viška ili neiskorištenog eksploziva, u skladu sasmjernicama proizvoĊaĉa i regulativom vezanom za zdravlje i sigurnost, provoĊenje skupljanja i privremenog skladištenja otpada u skladu s Zakonom ootpadu, i njegovo zbrinjavanje putem ovlaštenih tvrtki, dok se otpadne tvari morajuprema vrstama prikupljati u zatvorene posude te svaki dan ili svake sedmice, ovisno okoliĉini, odvoziti na najbliţe odlagalište otpada, klasificiranje ulja i masti prikupljenih u mastolovu, zauljenih krpa iz radionica, praznihkanti od ulja, fluorescentnih lampi, kertridţa za printere kao opasnog otpada koji trebaskupljati u posebne spremnike i njegovo zbrinjavanje u skladu s Pravilnikom o vrstamaotpada, izradu Plana upravljanja otpadom u kojem je taĉno navedeno gdje se i na koji naĉinprikupljaju odreĊene vrste otpada te ko i u kojim vremenskim razmacima obavljanjihovo sakupljanje i zbrinjavanje.13.4. Površinske i podzemne vodeNajbolje raspoloţive tehnike za smanjenje utjecaja na površinske i podzemne vode ukljuĉuju: Osigurati odgovarajući drenaţni sistem kako bi se minimiziralo površinsko otjecanjeunutar eksploatacionog polja. Usvojiti integralni pristup upravljanju vodama, ukljuĉujući sljedeće:o kontrolirati suspendirane ĉestice taloţenjem u taloţnicama/lagunama,o osigurati da se svo površinsko otjecanje sa podruĉja sa mogućnošćuoneĉišćenja naftom, uljima i mastima (s parkirališnih površina <strong>kamenolom</strong>a,pretakališta i natakališta goriva, prostora za pranje strojeva i vozila, i sliĉno)prvo disponira u separator ulja i masti odgovarajuće dimenzioniran za prihvatovih voda, pa tek potom ovakve vode ispuštati u odvodne kanale i recipijent, astanje i rad separatora ulja i masti redovito kontrolirati, te trajno osigurati odvozmasnoća i taloga,MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.80
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomo optimizirati korištenje vode u postrojenjima za preradu kamena i tretmanotpadnih voda, ukljuĉujući i vodu za pranje strojeva,o gdje je to moguće osigurati recirkulaciju otpadnih voda,o optimizirati korištenje vode za potrebe kontrole podizanja prašine.Ograniĉiti eroziju:o brzom biološkom rekultivacijom osjetljivih podruĉja,o izvoĊenjem mjesta i naĉina odlaganja jalovine na naĉin da se sprijeĉiraznošenje i ispiranje materijala u niţe dijelove terena, kanale i prirodne jarke,o prilagoĊavanjem uklanjanja površinskog sloja napredovanju radova naeksploataciji.Projektirati taloţnice/lagune na naĉin da adekvatno odgovore na sve oĉekivaneuslove, osiguravajući da:o su odgovarajuće dimenzionirane,o nema izlokavanja terena kroz mjere kontrole protoka,o je vrijeme zadrţavanja odgovarajuće, te ukoliko je potrebno pojaĉati taloţenjekorištenjem flokulanata ili mehaniĉkih sredstava,o su lagune odgovarajuće zatvorene pomoću neprobojnog materijala,o se moţe vršiti redovito ĉišćenje i odrţavanje,o su osigurana mjesta za uzorkovanje vode/praćenje kvalitete prije i poslijetaloţenja.Osigurati kontrolu zagaĊivanja od skladištenja i upotrebe hemikalija, te goriva imaziva:o opskrbu strojeva gorivom, zamjenu motornog ulja i manje servisne zahvateobavljati na natkrivenoj nepropusnoj površini i obodno osigurati graĊevinskombarijerom kako eventualno proliveno gorivo i maziva ne bi dospjeli u tlo,o na prikladnom mjestu blizu pretakališta i natakališta goriva, te uz dizel agregatpostaviti odgovarajuće sredstvo (pijesak, piljevina, eko-set) za intervenciju usluĉaju potrebe,o prostor za pranje strojeva i vozila izvesti vodonepropusno i ograditi zidićem,tehnološke otpadne vode od pranja disponirati u separator ulja i masti a zapranje koristiti biorazgradiva sredstva,o opasni otpad, odnosno staro motorno ulje, antifriz, otapala, razrjeĊivaĉe,akumulatore, baterije i sliĉno, odlagati u posebno oznaĉene vodonepropusnespremnike i uz prateći list predati ovlaštenom sakupljaĉu,o dizel agregat smjestiti na nepropusnu podlogu povišenih rubova ili uodgovarajući kontejner.Tamo gdje nastaju visoke koncentracije suspendiranih materija (npr. kod <strong>kamenolom</strong>aarhitektonskog kamena) i gdje su prisutna prostorna ograniĉenja za smještaj lagunaza taloţenje, potrebno je koristiti mehaniĉka sredstva za uklanjanje suspendiranihĉestica.Postaviti i koristiti spremnike za komunalni otpad, a iste zbrinjavati putem ovlaštenogpoduzeća. Sanitarne otpadne vode prikupljati u spremnicima mobilnog sanitarnogĉvora/septiĉkim jamama lociranim s mogućnošću nesmetanog pristupa cisterne zapraţnjenje jame, a sadrţaj zbrinjavati putem komunalnih poduzeća.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.81
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazom13.5. Zaštitne mjere u sluĉaju mogućih nezgodaNezgode se u <strong>kamenolom</strong>ima ĉesto dogaĊaju, ali su uglavnom od lokalnog znaĉaja i tiĉu sesigurnosti radnika na radnom mjestu. Nezgode koje mogu imati znaĉajniji utjecaj na okoliš susljedeće: pojava klizišta, urušavanje kopova ili velikog odlagališta materijala, eksplozija skladišta eksploziva, poţar u skladištu goriva, havarija na rezervoarima za gorivo, ulje ili hemikalije i oticanje sadrţaja u tlo i vode.Dobra praksa daje prednost aktivnostima usmjerenim na spreĉavanje nezgoda, a tek potomaktivnostima za umanjivanje posljedica: detaljna ispitivanja tla prije miniranja i priprema odgovarajućeg plana miniranja, monitoring stanja odlagališta i opterećenja, korištenje specijaliziranih firmi za izvoĊenje miniranja ili nabavku eksploziva samoza potrebe odreĊene kampanje miniranja, redovna kontrola stanja rezervoara za gorivo, ulje i hemikalije, testiranje sekundarnih zapremina (tank vana) na vodonepropusnost, osiguranje protupoţarnih aparata za gašenje poţara na elektroinstalacijama irezervoarima, gradnja vanjske hidrantske mreţe u skladu s Pravilnikom o tehniĉkim normativimaza hidrantsku mreţu za gašenje poţara.14. PRIJEDLOG MONITORING PLANA U SKLADU SA PROPISIMA IROKOVI ZA PREDUZIMANJE PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I MJERASvaki zahvat u prirodi pa tako i eksploatacija kreĉnjaka na <strong>kamenolom</strong>u “Sokolica “ima odreĊen uticaj na okoliš koji je potrebno obuhvatiti korektnim monitoring planom asve u skladu sa aktualnim zakonskim propisima. Potrebna finansijska sredstva za sistemmonitoringa biće obezbjeĊena iz vlastitih sredstava.Monitoring vrši nadleţna institucija, a izvještaji o izvršenom mjerenju se dostavljajunadleţnom okolinskom inspektoruU skladu sa organzacionom šemom MGV gradnja d.o.o. odrediti će se nosioci predviĊenihaktivnosti koji će biti zaduţeni za njihovu realizaciju i praćenje.O svemu navedenom će se voditi odgovarajuće evidencije koje će posluţiti kao osnova zaanalizu i donošenje konkretnih mjera za zaštitu okoline.Tabela 23. Monitoring i uĉestalost mjerenjaProcesUĉestalostMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.82
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomVršiti kontinuirano osposobljavanje zaposlenika sa aspektazaštite okoline, te prevencije stvaranja nepotrebnih otpadnihtokova i zbrinjavnja postojećih otpadnih tokovaVoditi dnevnik u koji se upisuju vaţni podaci za rad pogona,a osobito o koliĉini i naĉinu skladištenja otpada. U dnevnikupisivati i koliĉinu utrošenih sirovina, energenata i vodeVoditi analize o utrošenoj koliĉini energenata i vode pojedinici proizvodaVoditi zapise o odvozu ĉvrstog otpadaVoditi zapise o zbrinjavanju opasnog otpadaNapraviti zbirni izvještaj o svim mjerama vezano zamonitoring proizvodnje, nastanka otpada i emisijaGodišnjeStalnoMjeseĉnoPrilikom praţnjenjaPrilikom predajeotpadaGodišnjeMonitoring koji vrši operater ili koji se vrši u njegovo ime mora biti usklaĊen sa propisima omonitoringu emisija. Uzevši u obzir identificirane rizike utjecaja na okoliš, operater će uzahtjevu za izdavanje dozvole predloţiti plan monitoringa koji zadovoljava zakonske obavezei odredbe.14.1. Emisije u zrakPotrebno je vršiti monitoring taĉkastih izvora emisija u zrak, kao što su ispusti filtera i cikloni,za ukupnu koncentraciju emisija prašine. Ovaj monitoring se obavezno vrši na sedmiĉnomnivou.Monitoring Berferhoffovom ili ekvivalentnom metodom će se vršiti na granicama lokacije, uskladu sa planom monitoringa koji se temelji na procjeni rizika za osjetljive receptore.Najmanje jedan mjerni instrument će biti postavljen na granici lokacije na strani prema kojojpuše vjetar – u odnosu na dominantni lokalni vjetar.14.2. Monitoring vanjskog nivoa bukePlan monitoringa će biti izraĊen uzevši u obzir varijacije u aktivnostima na lokaciji i najvaţnijeosjetljive receptore. Monitoring na odabranim receptorima visokog rizika će uzeti u obzir: buku, vibracije tenzometra ili akcelerometra, prema potrebi, naprezanje na spomenicima ili ranije oštećenim objektima, taloţenje prašine.Mjerenje ekvivalentnog nivoa buke vršiti na osnovu Zakona o zaštiti od buke („Sluţbenenovine Zeniĉko-dobojskog kantona“ br. 2/08), na osnovu navedenog zakona lokacijaMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.83
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazom<strong>kamenolom</strong>a „Sokolica“ se svrstava u VII zonu za koju najviši dopušteni nivo bukeiznosi Leq= 70 dB (A) danju i Leq= 70 dB (A) noću. Nivo buke se izraţava ekvivalentnimnivoom buke (Leq) i vršnim vrijednostima (L1) kao ilustraciji kritiĉnih promjenjivih nivoa.To znaĉi da dopuštena vanjska buka od izvora buke moţe 1 % od ukupnog vremenatrajanja buke tokom dana odnosno noći biti prekoraĉena. U ovom sluĉaju za zonu VII. Toje L1 = 85 dB (A). Mjerenja niova vanjske buke potrebno je izvršiti na rubnim dijelovimalokacije. Naĉin mjerenja kao i metodologiju prilagoditi lokaciji. Za osiguranje kvalitetemjerenja za ovu vrstu usluga koristiti standard BAS ISO 8297:1994 Akustika – UtvrĊivanjenivoa zvuĉne snage industrijskih postrojenja sa više izvora za procjenu nivoa zvuĉnogpritiska u okolini.Kao glavnu referentnu smjernicu izbora metodologije mjerenja koristila se direktiva2002/49EC od 25 jula 2002. godine kojom si definirane smjernice za sve odnosevezane za procjenu i mjerenje nivoa buke u okolišu.14.3. Monitoring emisije dimnih plinova i ukupnih lebdećih ĉesticaMonitoring emisija u zrak vršiti u skladu sa Zakonom o zaštiti zraka – „Sluţbene novineF BiH“, br. 33/03, Pravilnikom o graniĉnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja zasagorijevanje „Sluţbene novine F BiH“, br. 12/05) i Pravilnikom o monitoringu emisijazagaĊujućih materija u zrak („Sluţbene novine F BiH“, br. 12/05). U tabeli 14.2. date sugraniĉne vrijednosti pojedinih polutanata iz navedenog Pravilnika. Broj mjerenja emisija, zaispust iz stacionarnog izvora, odreĊuje se na osnovu odnosa izmeĊu emitiranogmasenog protoka ( Qemitirani) i graniĉnog masenog protoka (Qgraniĉni): Uĉestalostmjerenja = Qemitirani/Qgraniĉni, ako je:`1 –nema zahtjeva za mjerenjem,>1-2-povremena mjerenja, najmanje jednom u tri godine,>2-5 –povremena mjerenja, najmanje jedanput godišnje,>5-kontinuirano mjerenje.Kod stacionarnih izvora s preteţno promjenjivim uslovima rada mora se obaviti najmanje šestpojedinaĉnih mjerenja pri radnim uslovima koji, prema iskustvu, mogu izazvati najvećeemisije. Trajanje pojedinaĉnog mjerenja emisije je najduţe pola sata, a rezultat pojedinaĉnogmjerenja izraţava se uvijek kao polusatni prosjek.Zapreminski protok otpadnih dimnih plinova koji sadrţe ĉvrste, tekuće i/ili plinoviteemisije se izraţava u m3/h na normalnoj temperaturi (273 K) i pritisku (101,3 kPa) nakonkorekcije sadrţaja vodene pare tj. na suhi plin. Graniĉna vrijednost emisije je koliĉinamaterije sadrţana u otpadnimdimnim plinovima iz postrojenja za sagorijevanje i izraţava sekao masa po jedinici zapremine (mg/m3) redukovano na zapreminski sadrţaj kisika od 3 %za tekuća i plinovita goriva, 6% za (fosilna) ĉvrsta goriva, 11% za (bio masu) ĉvrsta goriva i17% za asfaltne baze.Mjerenje koncentracije ukupnih lebdećih ĉestica potrebno je izvršiti na osnovu Pravilnika onaĉinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagaĊujućih materija, graniĉnihMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.84
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomvrijednosti drugih standarda kvaliteta zraka („Sluţbene novine F BiH“, br. 1/12). NavedenimPravilnikom odreĊen je period usrednjavanja, graniĉna vrijednost, granica tolerancije,tolerantna vrijednost i rok za dostizanje graniĉne vrijednosti ukoliko se mjerenjima utvrdiprekoraĉenje. Kvaliteta zraka je predstavljena koncentracijom date zagaĊujuće materije uzraku i izraţava se u mikrogramima zagaĊujuće materije po kubnom metru zraka,svedeno na temperaturu od 293 K i pritisak od 101,3 kPa.Graniĉne vrijednosti kvalitete zraka odnose se na otvoreni prostor pojedinog podruĉja,vodeći raĉuna da prirodni sadrţaji (ljudi, biljke i ţivotinje), kao i da izgraĊena dobra,ne budu ugroţena djelovanjem zagaĊujućih materija. Ove vrijednosti se dakle neprimjenjuju na zatvoreni prostor radnog mjesta, na kojem radi radno sposobni (zdravi) diostanovništva i gdje je izloţenost zagaĊenom zraka znatno kraća, a dozvoljene vrijednostištetnih materija su znatno veće od graniĉnih vrijednosti kvalitete zraka. Periodusrednjavanja za namjenska mjerenja ukupnih lebdećih ĉestica iznosi jedan dan, dok jemaksimalna dozvoljena koncentracija 250 µg/m 314.4. Monitoring emisije u vodeSedmiĉni monitoring taĉkastih izvora emisija iz rudnika će se vršiti za:- suspendirane ĉestice,- ulja, masti i lubrikante,- BPK i HPK.14.7. Prijedlog monitoring planaU skladu sa vaţećim zakonskim propisima operator je duţan da vrši sistem monitoringaopisan u tabeli 24.Tabela 24. Prijedlog monitoring planaMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.85
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomNa predmetnoj lokaciji ne nastaju tehnološke otpadne vode te iz tog razloga nijepotrebno vršiti monitoring. Oborinske otpadne vode mogu biti opterećene suspendiranimmaterijama anorganskog porijekla koje ne predstavljaju znaĉajnijegzagaĊivaĉa voda.Sanitarne vode koje nastaju u zgradi ,u kojoj su smješteni radnici, odvode se u septiĉkujamu za koju ne postoji tehniĉka dokumentacija. Za periodiĉno crpljenje septiĉke jamepotrebno je sklopiti ugovor sa ovlaštenim preduzećem za zbrinjavanje ove vrste otpada kakonebi došlo do ispuštanja sadrţaja recipijent.14.5. Monitoring emisije u tloSav nastali kruti otpad (karton, papir, PVC ambalaţa itd.) <strong>kamenolom</strong> “Sokolica“ sesakuplja i odlaţe u iskopanu jamu. Za tu svrhu je potrebno pribaviti kontejner zatvorenogtipa, koji će sprijeĉiti raznošenje otpada vjetrom, i sklopiti ugovor sa ovlaštenimkomunalnim preduzećem koje će periodiĉno vršiti dvoz i propisano odlaganje otpada.TakoĊe je potrebno vršiti evidenciju o koliĉini i vrsti nastalog otpada.Operator je duţan bez odlaganja prijaviti svaku vanrednu situaciju koja znaĉajno utiĉena okoliš.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.86
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazom14.6. Uslovi na lokaciji za koje se vrši evidencijaOperater će voditi evidenciju sljedećih uslova: smjer i snaga vjetra na dnevnom nivou, te u sluĉaju prigovora u vezi sa bukom,prašinom ili vibracijom, tonaţa izdvojene stijenske mase na sedmiĉnom nivou, kretanje otpada kada do njega doĊe.15. MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE, NASTANKAOTPADA I EMISIJATri su osnovna tipa industrijskog monitoringa:- monitoring emisije, (monitoring emisija u okoliš),- procesni monitoring, monitoring fiziĉkih i hemijskih parametara (npr. pritisak,temperatura, itd), koristeći se kontrolom procesa i optimiziranjem procesne tehnike,fabrike smanjuju svoj negativni utjecaj na okoliš, i- monitoring utjecaja, (monitoring nivoa polutanata koji zahvat emitira u okoliš i njihovutjecaj na lokalni ekosistem).Mjere planirane za monitoring proizvodnje, nastanak otpada i emisija mogu se podijeliti nasljedeće aktivnosti:- voditi urednu evidenciju u koju će biti upisani podaci vaţni za rad pogona- (vrijeme rada kljuĉne opreme), podaci o koliĉini i naĉinu odlaganja nastalog- otpada, koliĉinu utrošenih sirovina i pomoćnih materijala,- pratiti koliĉine utrošenih, energenata, vode i elektriĉne energije,- voditi evidenciju o godišnjoj proizvodnji i o poduzetim mjerama po- zahtjevima iz okolinske dozvole i zahtjeva inspekcijskih sluţbi,- praćenje koliĉine sirovine i koliĉine finalnog proizvoda. Koliĉine sirovine i- finalnih proizvoda je potrebno izraziti u (m3, m2 i kg) zbog lakšeg poreĊenja,- voditi evidenciju o kvarovima opreme;- kontrolirati i ĉistiti sve odvodne kanale najmanje jednom mjeseĉno;- vršiti redovnu kontrolu ispravnosti opreme, voditi evidenciju o pregledu opreme;- voditi evidenciju o ĉišćenju septiĉke jame i koliĉini nastalog otpadnog mulja.U skladu sa odredbama Zakona o zaštiti okoliša (“Sluţbene novine F BiH“, br. 33/03) “MGVGRADNJA“ d.o.o. Zavidovići treba da imenuje odgovornu osobu za sprovoĊenje navedenihmjera, kao i za realizaciju svih aktivnosti u cilju zaštite okoliša. Prema preporukamadatim u (EMEP/EEA Emission Inventory Guidebook 2009 for Limestone and dolomite use)kao i austrijske agencije za zaštitu okoliša (EPA-Environmental Protection Agency),udaljenost drobiliĉnog postrojenja kamenih agregata od naselja treba da iznosi minimalno100 m. U sluĉaju modernizacije i poboljšanja voĊenja procesa kao i poboljšanih mjerasmanjena nastanka emisija, navedena udaljenost moţe biti i manja. Monitoring emisije uokoliš obraĊen je pod taĉkom 14 Plana aktivnosti, mjere planirane za monitoringproizvodnje (procesni monioring), nastanak otpada i emisija mogu se podijeliti na sljedećeaktivnosti:MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.87
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomMjere za monitoring proizvodnje sastoje se u sljedećem:- voditi urednu evidenciju u koju će biti upisani podaci vaţni za rad pogona (vrijeme radakljuĉne opreme), podaci o koliĉini i naĉinu odlaganja nastalog otpada, koliĉinuutrošenih sirovina i pomoćnih materijala,- pratiti koliĉine utrošenih, energenata, vode i elektriĉne energije,- voditi evidenciju o godišnjoj proizvodnji i o poduzetim mjerama po zahtjevima izokolinske i vodne dozvole i zahtjeva inspekcijskih sluţbi,- praćenje koliĉine otkopane sirovine i koliĉine nastalog agregata,- voditi evidenciju o kvarovima opreme,- vršiti redovnu kontrolu ispravnosti opreme,- voditi evidenciju o pregledu opreme.U prvim ĉasovima rada asfaltne baze kao i kod prelaza na novu recepturu asfaltnesmjese, te tokom cijelog tehnološkog procesa proizvodnje asfalta, obavezno zakomandnim pultom mora biti prisutan rukovaoc postrojenjem. Njegov zadatak je da pratitok procesa proizvodnje. Ako utvrdi odreĊene anomalije kao što su manjak ili višakodreĊenih frakcija vrši korekciju brzine trake ispod pojedinaĉnih dozatora, povećava ilismanjuje temperaturu izlaznog materijala iz rotacione sušare, vrši korekciju plamena ilikoliĉine materijal – frakcije koja ulazi u rotacionu sušarui. Po potrebi otvara klapne(usmjerivaĉe) za odsis prašine i dimnih plinova iz rotacione sušare. Kontrolira odnosnoregulira dovod filera do boksa iznad vage. Potrebno je posluţivati zasune i otvore zaispuštanje gotove vruće asfaltne mase pri utovaru iz silosa, eventualno i skretnicumeĊustanice za direktni utovar asfaltne mase na transportna vozila.Neophodno je blagovremeno dopunuti loţ ulje u cisternama, ĉime se sprjeĉava ulazak zrakau cjevovod, kao i neprijatni i nepotrebni prekidi rada asfaltne baze. U toku rada asfaltnebaze potrebno je pored upravljanja izvoditi odreĊene sporedne radove kao: dovozmineralnog agregata, filera i bitumena, punjenje komora ureĊaja za preddoziranje i ĉišćenjeotpadnog ulja, koji nastaje kod odrţavanja asfaltne baze, kao i ostatke otpadnog bitumena.Ostali radnici prate proces i rad odreĊenih elemenata vizualno i signaliraju rukovaocupostrojenja ako doĊe do odreĊenih nedostataka kao što su zaglavljivanje materijala upreddodzatoru, odreĊenih lomova ili kvarova na sistemu. Te da isti u sluĉaju potrebezaustavi postrojenje. Izgled i stanje asfaltne baze je slika samih mašinista i rukovodioca.Aktivnosti koje je potrebno provoditi mjeseĉno: Mjere planirane za monitoring nastankaotpada i emisija Voditi urednu evidenciju u koju će biti upisani podaci vaţni za radpogona (vrijeme rada kljuĉne opreme), podaci o koliĉini i naĉinu odlaganja nastalogotpada, koliĉinu utrošenih sirovina i pomoćnih materijala, takoĊe potrebno je voditievidenciju o poduzetim mjerama datih okolinskom dozvolom i zahtjevima inspekcijskihsluţbi (zaštita okoliša, zaštita na radu i vodoprivredne inspekcije)Pratiti koliĉinu utrošenih, energenata, vode i elektriĉne energije, vodomjere i satove zaelektriĉnu energiju redovno oĉitavati i zapisivati podatke. Vršiti uporedbu podataka o utroškuvode i energije.Pratiti koliĉinu ulazne sirovine (mineralnog agregata) i koliĉine finalnog proizvoda,MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.88
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomVoditi evidenciju o kvarovima opreme, neispravnim slavinama, eventualnimnapuknućima cjevovoda, itd. U evidencijskim listovima potrebno je opisati uzrok kvara,uĉestalost, da li kvar moţe imati negativan utjecaj naokoliš.Kontrolirati i ĉistiti sve odvodne šahtove, vršiti vizualan pregled zapunjenosti septiĉkejame i separatora, takoĊe, voditi evidenciju o ĉišćenju separatora i septiĉke jame ikoliĉinu nastalog otpadnog mulja.Tabela 25. Planiranje monitoringaMedij ukoji seispuštajuemisijeZrakKoji parametar Gdje Koliko ĉesto• Temperaturadimnihgasova (0C)• Izmjereni udiokisika udimnimgasovima(vol. %)• Oksidinitrogena(NOx)(mg/m3)• CO (mg/m3)• Spojevisumpora(SO2)(mg/m3)• ĈaĊ (poBacharachu)• SO 2• NO 2• LĈ 10• ULĈ• Dim• CO• Taloţni prahukupnoBuka • Nivo bukeL,dB(A)Voda • SveparametrezahtijevaneDimnjak izrotacione sušareNa granicilokacijepostrojenjapremastambenimobjektimaNa granicamaparceleNa ispusnojcijevi u šahtukoji je prikljuĉenJadan put godišnjePravilnik o graniĉnimvrijednostima emisije u zrak izpostrojenja za sagorijevanje(''Sl. novine Federacije BiH, br.12/05).Uĉestalost monitoinrga, jednomu tri godine. U skladu saZakonom o zaštiti zraka F BiH33/03 i Pravilnikom omonitoringu zagaĊujućihemisija u zrakF BiH 12/05Jednom u tri godineVršiti monitoring 4 putagodišnje prema Uredba ouvjetima ispuštanja otpadnihMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.89
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomUredba ouvjetimaispuštanjaotpadnih vodau prirodnerecipijente isustav javnekanalizacije(Sl. novineFederacijeBiH br.4/2012 od13.1.2012)na kanalizaciju,ispred kapijebaze)voda u prirodne recipijente isustav javne kanalizacije (Sl.novine Federacije BiH br.4/2012 od 13.1.2012)16. PLAN ZA SPRJEĈAVANJE NESREĆA VELIKIH RAZMJERANa <strong>kamenolom</strong>u prilikom eksploatacije rovnog kreĉnjaka/vapnenca nesreće većih razmjerase mogu pojaviti prilikom znaĉajnih odrona stijenske mase, prilikom kvarova na mobilnimstrojevima, prilikom manipuliranja eksplozivnim sredstvima i sliĉnim radovima. Budući da sena ovom <strong>kamenolom</strong>u eksploatacija obavlja već dulji niz godina i do sada nije bilo nesreća nimanjih ni većih razmjera, pojava ovakvih nesreća je minimalna tm više što je zaeksploataciju uraĊen Glavni rudarski projekt eksploatacije s analizom stabilnosti kosina idrugim neophodnim mjerama zaštite, obuĉenim zaposelnicima i uputama za siguran rad napojedinim mašinama, postrojenjima i ureĊajima i radnim procesima, postavljenim tablamaupozorenja i radnoj disciplini zaposlenika.Na postrojenjima za drobljenje, mljevenje i klasiranje, mogućnost pojave nesreća većihrazmjera je minimalna. Ova postrojenja za svoj rad koriste elektroenergiju, a pokretnemašine koriste diesel gorivo. Popunjavanja spremnika mobilnih mašina se obavlja dostavomdiesel goriva na površinski kop putom autocisterne jer na ovoj lokaciji preduzeće MGVGRADNJA d.o.o. Zavidovići ne skladišti niti diesel gorivo niti potrebna ulja i masti. TakoĊer,se sve popravke na pokretnim mašinama, kao i potrebne izmjene ulja i veće popravke nastabilnim postrojenjima obavljaju u mehaniĉkoj radionici. Na ovoj lokaciji su moguća manjaizlijevanja ulja prilikom puknuća hidrauliĉnih crijeva pokretnim mašinama, što se moţe izbjećiredovitom promjenom ovih crijeva prema uputama proizvoĊaĉa i/ili nakon uoĉeniheventualnih oštećenja na njima. Prilikom eksploatacije, kao i prerade tehniĉko-graĊevnogakamena poţar ne moţe nastati od radne sredine, nego na mašinama i postrojenjima. Namašinama se mogu upaliti elektroinstalacije ili zamašćeni plastiĉni dijelovi, a na postrojenjimauz prethodno navedeno i gumeni dio gumenog transportera. Da bi se odmah u startu ovakvipoţari ugasili i sanirali neophodno je na svakoj mašini i u komandnoj kućici postrojenja imatiispravne vatrogasne aparate u broju predviĊenom Planom o zaštiti od poţara.Ponašanje i rad na <strong>kamenolom</strong>u i na postrojenjima, koje se nadovezuje na zaštitu na radu,definirani su Pravilnikom zaštite na radu u MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovići.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.90
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomMjere i sredstva zaštite na radu imaju za cilj osigurati što sigurnije izvoĊenje radova utehnološkom procesu, a time i postizanje boljih tehniĉkih i ekonomskih rezultata.Da bi se to ostvarilo, potrebito je sredstva rada kao i sredstva zaštite na radu odrţavati uispravnom stanju i pravilno koristiti.Posebno je vaţno zaposlenike obuĉiti u obavljanju poslova, kao i sama disciplina prilikomobavljanja radova, kako grupno tako i pojedinaĉno.Zakonom o rudarstvu i tehniĉkim propisima odreĊene su osnovne mjere zaštite. Tehniĉkimuputama za izvoĊenje pojedinih vrsta radova preciziraju se mjere za konkretne sluĉajeve,ovisno od uvjeta radne sredine.U ovom poglavlju daje se kratki prikaz mjera zaštite, a precizne mjere zaštite po pojedinimradnim mjestima dat će se uputama o radu na <strong>kamenolom</strong>u.Prije poĉetka radova na <strong>kamenolom</strong>u, tehniĉki upravitelj kopa duţan je predati svimzaposlenicima, koji rade na kopu stalno ili povremeno sljedeće upute uz potpis:1. Upute za rad na <strong>kamenolom</strong>u;2. Upute za rad s bagerom;3. Upute za rad s utovarivaĉem;4. Upute za pruţanje prve pomoći;5. Upute za rad na separaciji;6. Upute za rad s kamionom i7. Upute za manipuliranje eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu.TakoĊer, je duţan ustrojiti knjige nareĊenja, nadzora, prve pomoći i knjigu uputa. Potrebito jepostaviti table upozorenja i obavještenja na prilazima kopu i na sve objekte, mašine ipostrojenja koji se nalaze u prostoru <strong>kamenolom</strong>a na naĉin propisan pravilnicima o zaštiti naradu.Mjestimiĉna nestabilnost kosina moţe nastati zbog sloţene inţenjersko-geološke situacijeleţišta koja na površini nije vidljiva, a istraţnim bušenjem se nije uspjelo ustanoviti takvenaznake.Da bi se izbjeglo nenadano obrušavanje kosina na kritiĉnim mjestima je potrebito primijenitisljedeće:1. U tijeku rada stalno kontrolirati radne etaţe i završne kosine kopa, kako bi se navrijeme uoĉili labavi komadi i eventualno potencijalno klizište. Ukoliko se uoĉipotencijalno klizište ili postojanje labavih komada, odmah treba obaviti sanacijukopa, pa tek onda nastaviti radove na daljnjoj eksploataciji leţišta;2. Ako, potencijalno klizište iziskuje znaĉajniji zahvat za njegovo saniranje, potrebitoje izraditi projekt sanacije;3. Posebnu paţnju kod pregleda kosina treba obratiti poslije kiša ili periodasmrzavanja i duţega stanja mirovanja kopa;4. Nagibi radnih kosina moraju se provjeravati najmanje jedanput u šest mjeseci napropisan naĉin;MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.91
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazom5. Površinski kop se mora osigurati od upada ljudi, ţivotinja i sl. izradom nasipa okoruba kopa i putova u zasjeku;6. Sva udubljenja veća od 1,2 m moraju se ograditi i osigurati od pada ljudi isredstava za rad;7. Zaposlenici koji rade na upravljanju strojevima, postrojenjima i ureĊajima morajubiti obuĉeni za rad i moraju imati poloţen odgovarajući ispit, takoĊer, morajukoristiti propisanu zaštitnu opremu16.1. Mjere zaštite prilikom utovara i transportaZa vrijeme rada utovarnoe mašine u njoj se ne smije nalaziti niko osim zaposlenika koji radi naupravljanju, a koji mora biti obuĉen za rad na mašini i imati poloţen odgovarajući ispit;U radnom krugu utovarnoe mašine ne smije se niko nalaziti, a na njemu moraju bitipostavljene table upozorenja;Potrebito je osigurati zvuĉnu signalizaciju za pokretanje mašina, kretanje unazad i zasporazumijevanje sa zaposlenikom koji upravlja transportnom mašinom;Radno tijelo utovarne mašine se ne smije prenositi preko kabine vozaĉa, nego sa boĉnestrane;Za vrijeme kada se ne radi utovarna mašina se mora skloniti na sigurno mjesto i osigurati odsamopokretanja i da ga ne mogu pokrenuti druge osobe (kabina se mora zakljuĉati);O radu utovarne mašine mora se voditi dnevnik rada;Popravke na utovarnoj mašini se ne smiju obavljati za vrijeme dok je radno tijelo podignuto ilise mora osigurati od spuštanja;Radnim tijelom utovarne mašine se ne smiju razbijati krupni komadi materijala;Putovi za transport na <strong>kamenolom</strong>u se moraju dobro odrţavati;Za vrijeme utovara, na kamionu se ne smije nitko nalaziti;Poĉetak i završetak utovara se mora javiti vozaĉu, a on mora odgovoriti da je primioobavijest;Za postavljanje i izmjenu kamiona na mjestu utovara, mora se uraditi shema koja se prilaţeuz upute o radu utovarne mašine i kamiona;Kamioni se na <strong>kamenolom</strong>u moraju kretati samo dozvoljenom brzinom.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.92
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomSlika 10. Transport na kamenolmu “Sokolica”16.2. Mjere zaštite prilikom rada na klasirnici Poslove upravljanja klasirnicom mogu obavljati samo osobe koje imaju odgovarajućukvalifikaciju i koje su obuĉene za rad na klasirnici. Za rad pri smanjenoj vidljivosti (noć, magla, intenzivne oborine i sl.) separacija mora bitiosvijetljena. U komandnu kućicu ili kod pulta za upravljanje klasirnicom mogu ulaziti samo osobe kojeupravljaju klasirnicom, sluţbene osobe koje obavljaju preglede i osobe koje izvodepopravke. Nakon ukljuĉivanja postrojenja, zaposlenik na upravljanju klasirnicom, duţan je pregledatirad transportera i provjeriti okreću li se svi valjci na transporteru, a ako se pojedini valjci neokreću potrebito ih je izmijeniti i onda pustiti postrojenje u rad. Prije svakog ukljuĉivanja postrojenja mora se provjeriti nalaze li se u radnom krugupostrojenja ljudi i mašine, koje treba prije ukljuĉivanja ukloniti. Zabranjen je bilo kakav rad na jedinicama postrojenja dok su iste u pogonu. Zabranjuje se prolaz ispod i iznad transportera, osim ako to nije neophodno. Sve elektriĉne instalacije moraju biti u ispravnom stanju, takoĊer je potrebito uraditinulovanje kao zaštitu od opasnih dodirnih napona. Donji bubanj transportera, mora biti izdignut od tla najmanje trideset centimetara. Pri temperaturama niţim od -12 0 C, traka mora biti povremeno u pogonu, ako nijeopremljena ureĊajima i sredstvima za sprjeĉavanje zamrzavanja. Ako se zalede pojedini dijelovi transportera, led se mora odstraniti, pa onda poĉeti s radom. Zabranjeno je odmrzavanje otvorenim plamenom i sredstvima na koje trake nisu otporne. Odjeća na zaposlenicima mora biti po mjeri i dobro zategnuta, odnosno pripijena uz tijelo,da je pokretni dijelovi ne bi zahvatili.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.93
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomSlika 11. Postrojenje za separaciju na lokalitetu “Sokolica”16.3. Mjere zaštite prilikom manipuliranja eksplozivnim sredstvima na <strong>kamenolom</strong>uBudući da privredno društvo nije registrirano za obavljanje poslova miniranja i rada seksplozivnim sredstvima, prilikom odabira privrednoga društva za obavljanje ovih poslovapotrebito je odabrati privredno društvo koja ispunjava zakonske uslove za obavljanje ovihposlova i stalno nadzirati rad njezinih zaposlenika i inzistirati da se provode zakonskeodredbe. Sve nedostatke i nepravilnosti evidentirati u knjige, na propisan naĉin.Preporuĉuje se postavljanje prijenosnoga kontejnerskoga skladišta, a potrebito je izraditielaborat o miniranju s proraĉunom zona ugroţenosti i utjecaja na objekte u okolini<strong>kamenolom</strong>a.Masovna miniranja mogu se obavljati samo pri dnevnoj svjetlosti, zabranjeno je miniratiprilikom intenzivnih padavina i kada se oĉekuju atmosferska praţnjenja, a za vrijememagle i smanjene vidljivosti dozvoljeno je minirati samo uz pooštrene mjere sigurnosti i poneposrednoj dozvoli tehniĉkoga upravitelja;Zaposlenici koji rade s eksplozivnim sredstvima ne smiju pušiti niti pri sebi imati duhan,cigarete, šibice, upaljaĉe, ili druga zapaljiva sredstva, kao ni vatreno oruţje;Istovar eksploziva na mjestu miniranja na <strong>kamenolom</strong>u ne smije se obavljati na jednoj hrpi,nego se moraju odmah odreĊene koliĉine raznijeti kod minskih bušotina prema shemiminiranja, a pod nadzorom upravitelja miniranja;Prije punjenja minskih bušotina eksplozivom, mora se postaviti osiguranje na prilazimaradilištu na kojem će se minirati;Prije punjenja minskih bušotina eksplozivom osobe koje nemaju posla u svezi s miniranjemmoraju se skloniti na sigurno mjesto;MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.94
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomAko za, osiguranje nema dovoljno zaposlenika na raspolaganju, prilaze bez osiguranjaoznaĉiti crvenim zastavicama postavljenim na vidljivu mjestu;Prije punjenja minske rupe eksplozivom moraju se s radilišta ukloniti ili zaštititi napogodan naĉin sve mašine, alati, kablovi, svjetiljke i sl.;Mjesto za sklanjanje radne grupe (akose, ona ne moţe udaljiti na dovoljnu udaljenost)odreĊuje upravitelj miniranja;Svaka minska rupa mora biti oĉišćena prije punjenja;Mora se kontrolirati dubina i razmještaj minskih bušotina prema shemi miniranja;Dozvoljeno je puniti samo onoliko minskih bušotina koliko će ih se odjendanput paliti,Prilikom punjenja minskih bušotina, patrone se moraju pojedinaĉno i paţljivo spuštati dodna bušotine, odnosno prethodne patrone;Svaka mina mora biti zaĉepljena i u tu svrhu potrebito je upokoristiti glinene ĉepove ilimaterijal iz bušotine i dobro nabiti, pri ĉemu treba paziti da se ne ošteti štapin;Prilikom uporabe detonirajućega štapina, isti je potrebito lagano propuštati kroz šaku dase utvrdi je li okrugao i jedar i da nije nagnjeĉen;Prilikom odsijecanja detonirajućega štapina isti se mora razvući tako da namotaj spreostalim namotima štapina bude najmanje 25 m udaljen od mjesta rezanja, a paliteljmina mora namotaju biti okrenut leĊima;Prilikom pripreme udarne patrone potrebito je posluţiti se samo šiljkom od materijala kojine iskri, a nikako gvozdenim predmetom;Miniranje se smije obavljati samo nakon što se objavi, odnosno signalizira na propisannaĉin;Završetak miniranja takoĊer, je potrebito objaviti na propisan naĉin, a daje se nakon što sepalitelj mina uvjeri da na radilištu nema nikakve opasnosti;Zabranjeno je puniti mokre bušotine patronama neotpornim na vodu;Preostala eksplozivna sredstva moraju se vratiti u skladište iz kojega su uzeta ilipreduzeću koje je obavilo miniranje,Skladišta eksplozivnih sredstava moraju biti uzemljena na propisan naĉin.16.4. Dokumentacija o radu s eksplozivnim sredstvimaPrema vaţećim tehniĉkim propisima o radu s eksplozivnim sredstvima na <strong>kamenolom</strong>u,potrebito je voditi sljedeću dokumentaciju: Knjiga o radu s eksplozivnim sredstvima; Knjiga zatajalih mina; Kontrolna minerska knjiţica; Evidencija o utrošku eksplozivnih sredstava.16.5. Zaštita od poţaraZa sprjeĉavanje nastanka poţara, njihovu lokalizaciju i gašenje rade se planovi poţarnepreventive i intervencije. U tim planovima utvrĊuju se mogućnosti nastajanja poţara (polokalitetima – mjestima), zatim mjere koje će se poduzeti da se te opasnosti uklone iliumanje, a zatim sredstva i naĉin njihova gašenja, ako ipak do njih doĊe.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.95
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomNa <strong>kamenolom</strong>u poţari mogu nastati samo od sredstava kojima se radi ili tvari koje se koriste(ne od radne sredine), kao što su tekuća goriva, elektriĉne instalacije, sredstvima za rad, zarasvjetu, grijanje i sl. i drugi zapaljivi materijali, zatim kod mašina koje koriste tekuća goriva(bageri, kamioni, utovarivaĉi…), gumenim transporterima (separacije) i na elektriĉniminstalacijama.Za ovakve sluĉajeve potrebito je snabdjeti površinski kop odgovarajućim sredstvima zagašenje poţara. Pored ovoga, potrebito je za poĉetno gašenje poţara sljedeće: Sve mašine, postrojenja i ureĊaje na tekuće gorivo opskrbiti aparatima za gašenje poţaraod tekućih goriva i poţara uzrokovanih elektriĉnom energijom; U prostorima za odrţavanje i popravku sredstava za rad osigurati aparate za gašenjepoţara od tekućih goriva i od elektriĉne struje, ako je ima; Kod svih prostorija osigurati aparate za gašenje poţara, a njihova vrsta i tip ovise od tvarikoje se nalaze u prostorijama.Za korištenje sredstava za gašenje poţara obuĉiti zaposlenike na upravljanju mašina,postrojenjima i ureĊajima, ĉuvare i odgovorne zaposlenike na <strong>kamenolom</strong>u i u radionici.16.6. Osobna zaštitna sredstvaZa zaštitu zaposlenika na radnom mjestu, svako privredno društvo osigurava potrebita iodgovarajuća zaštitna sredstva, koja se zaposleniku daju na korištenje.Vrsta osobnoga zaštitnoga sredstva zavisi od radnog mjesta i uslova na odreĊenom radnommjestu, prvenstveno su to sredstva za zaštitu tijela, glave, ruku, nogu, sluha, oĉiju, organa zadisanje, te za zaštitu od atmosferskih padalina i hladnoće.Sva osobna zaštitna sredstva se moraju pravilno koristiti i odrţavati u ispravnom stanju, amoraju odgovarati vaţećim standardima.16.7. Zaštita postrojenja od strujnog udaraZa zaštitu od elektriĉnih atmosferskih praţnjenja ĉeliĉne konstrukcije postrojenja bit će prekomjernog spoja spojene na gromobranski uzemljivaĉ.Uzemljivaĉ gromobranske instalacije bit će izveden kao trakasti uzemljivaĉ pocinĉanomĉeliĉnom trakom F e /Z n 25 x 4 mm, a bit će poloţen u rov kao prsten oko objekta. Nauzemljivaĉ gromobranske instalacije bit će spojene metalne mase opreme i konstrukcije.Duţina uzemljivaĉa će se odrediti za konkretno mjesto prema materijalu u koji se uzemljivaĉpostavlja i naĉinu kao se uzemljivaĉ postavlja.Asfaltna baza nema skladištenja opasnih materija po vrsti i koliĉini datih ĉlanom 10. i 11.Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš ipogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraĊeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinskudozvolu.(„Sl. novine FBiH“, br. 19/04), te se ova taĉka Plana ne odnosi na nju.Bez obzira na ovo potencijalan ekološka nesreća ili izvanredni dogadaj koji moţe ugrozitiokoliš te izazvati opasnost za ţivot i zdravlje ljudi moţe se desiti uslijed:• pretakanja goriva, zamjene ulja i maziva ili transporta materijala;MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.96
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazom• eksplozije i poţara;• istjecanja i prosipanja opasnih tvari u većim koliĉinama i njihovog otjecanje u okolno tlo ipodzemne vode.Iz ovoga razloga predviĊaju se sljedeće mjere za postupanja u sluĉaju akcidenta.Tabela 26. Mjere planirane za postupanje u sluĉaju akcidentaAkcident Odgovarajuće mjere ResursiProsipanje ulja imaziva- zaustaviti curenje ulja;-ugroţeno mesto posuti adsorbentom;-pokupiti kontaminirani materijal u PVC vreću ilibure;AdsorbentProboj fiiltera zapreĉišćavanje-bure predati u magacin opasnog otpada.- iskljuĉiti postrojenje iz rada;-obavijestiti odgovorno licebaze;-demontirati oštećeni filter;-vratiti sistem na zadateparametre;-predati iskorišteni filter u magacin opasnogotpada.-rezervnifilterPri ovom tehnološkom procesu nema mogućnosti nastanka nesreća velikih razmjera.Prema Pravilniku o sadrţaju o stanju sigurnosti, sadrţaju informacija o sigurnosnimmjerama i sadrţaju unutarnjih i spoljnih intervencija („Sluţbene novine F BiH“, br.68/05), samtehnološki proces kao i vrste i koliĉine uskladištenih materija ne mogu dovesti do nesrećevelikih razmjera. U sluĉaju nepredviĊene ekološke nesreće (propuštanje nadzemnogspremnika dizel goriva, prevrtanje autocisterne prilikom dopreme goriva itd.) postupa seu skladu sa donesenim internim aktima Zaštita na radu, Zaštita od poţara. Zbrinjavanjeotpada nastalog uslijed ekološke nesrećezbrinjava ovlaštena firma za ovu vrstu poslova.17. NAĈIN IZVJEŠTAVANJA O REZULTATIMA IZVRŠENJA MJERANosioci aktivnosti saĉinjavaju izvještaje koje potom dostavljaju direktoru poduzeća. Direktorvrši njihovu analizu i po potrebi preduzima neophodne korektivne mjere. Na kraju godine sesaĉinjava godišnji izvještaj za narednu godinu.Tabela 27. Naćin izvještavanja o rezultatima izvršenog mjerenjaNaziv izvještajaIzvještaj o izvršenimmjerenjima emisija u zrakRok za dostavljanjeizvještajaU roku od 30 dana od danaizvršenih mjerenjaKome se dostavljaizvještaj<strong>Federalno</strong><strong>ministarstvo</strong> zaštiteokoliša i <strong>turizma</strong>MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.97
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomIzvještaj o izvršenimmjerenjima bukeIzvještaj o koliĉinamanastalog otpadaSumarni izvještaj o svimmjerama za monitoringproizvodnje, nastanka otpadai emisijaU roku od 30 dana od danaizvršenih mjerenjaSvakog 31.1. narednegodine za prethodnugodinu.Svakog 31.1. narednegodine za prethodnugodinu.Nadleţnomokolinskominspektoru<strong>Federalno</strong><strong>ministarstvo</strong> zaštiteokoliša i <strong>turizma</strong>Nadleţnomokolinskominspektoru<strong>Federalno</strong><strong>ministarstvo</strong> zaštiteokoliša i <strong>turizma</strong>Nadleţnomokolinskominspektoru<strong>Federalno</strong><strong>ministarstvo</strong> zaštiteokoliša i <strong>turizma</strong>NadleţnomokolinskominspektoruInvestitor je duţan redovno izvještavati Ministarstvo okoliša i <strong>turizma</strong> Federacije BiH inadleţnu inspekciju za zaštitu okoliša o provoĊenju i rezultatima izvršenja mjera zasmanjivanje emisija i negativnih uticaja na okoliš najmanje jedan put godišnje.Izvještaj treba da sadrţati podatke o:- izvoĊaĉu okolinskih mjerenja,- mjestu i vremenu uzorkovanja i mjerenja,- uslovima rada pogona i postrojenja za vrijeme mjerenja i praćenja,- upotrijebljenom mjernom postupku, metodi ili naĉinu mjerenja,- mjernoj opremi,- rezultatima svakog pojedinaĉnog mjerenja i- vrednovanju dobijenih rezultata.Pored toga, Izvještaj o rezultatima izvršenja mjera treba da sadrţi podatke o realizovanimmjerama i aktivnostima na poboljšanju okolinskih uvjeta u privrednom društvu, a naroĉitotreba da sadrţi podatke o:- realizaciji aktivnosti i mjera za smanjenje emisija i otpadnih tokova iz pogona ipostrojenja, kao i racionalizaciji potrošnje sirovina i prirodnih resursa (vode ienergije) u skladu sa planom aktivnosti i drugim planovim i programima za zaštituokoliša (okolinskoj politici) ovog privrednog društva,- realizaciji plana monitoringa definisanog Planom aktivnosti i drugim okolinskimplanovima i programima ovog privrednog društva,MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.98
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazom- rezultatima svakog mjerenja emisija i otpadnih tokova uz poreĊenje sarezultatima (podacima) nultog stanja mjerenja emisija i negativnih uticaja naokoliš, kao i sa maksimalno dozvoljenim vrijednostima propisanim okolinskomlegislativom,- prekoraĉenju dozvoljenih vrijednosti emisija i vrijednosti utvrĊenih za vrijemenultog stanja mjerenja emisija, te mjerama za otklanjanje uzroka povećanihemisija, odnosno smanjenje emisija u okoliš u skladu sa mogućnostimapostojeće tehnike i najbolje okolinske prakse definisane Planom aktivnosti,- postignutim efektima na smanjenju emisija i otpadnih tokova,- poboljšanjima prihvatljivim za okoliš,- drugim podacima, aktivnostima i mjerama za smanjenje emisija i otpadnih tokova,odnosno negativnih uticaja na okoliš.Izvještaj o monitoringu emisija i otpadnih tokova dostavlja se Ministarstvu okoliša i<strong>turizma</strong> Federacije BiH i nadleţnoj federalnoj inspekciji za zaštitu okoliša u roku od 30 danapo završetku mjerenja emisija ili u roku koji odredi nadleţno <strong>ministarstvo</strong>, odnosnoinspekcija zaštite okoliša. Isto tako, operator je duţan u najkraćem roku izvijestitinadleţno <strong>ministarstvo</strong> o znaĉajnijoj rekonstrukciji postrojenja, promjeni kapaciteta idjelatnosti, te bilo kakvoj pojavi koja narušava postojeće stanje ili bi mogla ugrozitikvalitet okoliša na predmetnoj lokaciji.Informacije o monitoringu emisija, uzrocimapovećanja emisija i smanjenju emisija u okoliš moraju biti dostupne javnosti.18. FINANSIJSKA PROCJENA ZA IZVRŠENJE PLANA NA GODIŠNJEMNIVOUU tabeli 28. data je finansijska procjena za izvršenje godišnjeg plana za period od petgodina ukoliko se okolinska dozvola dobije u 2012. godini.Tabela 28. Finansijska procjena za izvršenje godišnjeg plana za period 2013-2017.TakoĊe, potrebno je izvršiti sklapanje ugovora sa ovlaštenom institucijom za zbrinjavanjekomunalnog otpada, kao i ugovora za ĉišćenje septiĉke jame i nakon ugradnje separatoraulja i masti.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.99
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazom19. PLAN ZA PRESTANAK RADAPrestanak rada u narednih pet godina nije planiran, pa se ova taĉka Plana aktivnosti neodnosi na ovaj pogon19.1. Zaštita u sluĉaju nakon prestanka radova Tokom napuštanja lokacije, ukloniti postrojenja, ali i isprazniti sve septiĉke jame,taloţnike i separatore ulja i masti, te ih potom ispuniti prirodnim materijalom. Zbrinuti sve otpadne materijale prikupljene u završnoj fazi eksploatacije. Nakon završene eksploatacije na predmetnom podruĉju izvršiti sanacijueksploatacionog podruĉja i njegove okoline zahvaćene eksploatacijom i preradomkamena, na bazi projekta sanacije i rekultivacije koji treba pratiti Glavni rudarskiprojekt. Kako bi se sprijeĉilo odlamanja, urušavanja i klizanja većih koliĉina stijenske masenakon prestanka eksploatacije, investitor je duţan osigurati struĉno snimanje stanjapokosa <strong>kamenolom</strong>a, te izvesti sve potrebne zahvate za njihovo trajno stabiliziranje. Otvaranjem i razvojem površinskog kopa <strong>kamenolom</strong>a „od vrha prema dnu“, umjestoĉesto primjenjivanog naĉina „odozdo prema gore“, omogućena je tzv. tekuća sanacija,što znaĉi da veći dio radova na tehniĉkoj i biološkoj sanaciji bude završen tokomeksploatacije. Troškovi rekultivacije terete direktno eksploataciju, rasporeĊuju se u nizgodina, a apsolutni troškovi su manji, jer većinu poslova izvodi rudarsko poduzeće uvlastitoj reţiji. Rekultivacija praktiĉno zapoĉinje istovremeno s otvaranjem leţišta, anakon završetka eksploatacije ostaju za sanaciju samo manji dijelovi leţišta. To jevaţno i zato što rudarsko poduzeće moţe otići u steĉaj i biti likvidirano, te troškovesanacije mora preuzeti neko drugi. Završnu tehniĉko-biološku sanaciju provesti u roku od godinu dana nakon prestankaeksploatacije Intervencije u prostoru trebaju što manje odudarati od prirodnih i ambijentalnihobiljeţja u kojima nastaju i dovoditi do vizualne degradacije. Biljne vrste koje će se saditi moraju biti autohtone i kompatibilne okolnom prostoru, tesa visokim stupnjem potencijala u obrašćivanju ogoljelih površina. Odrţavati biljni pokrivaĉ. Saradnja s šumarima i biolozima – botaniĉarima prilikombiološke sanacije i odrţavanja biljnog pokrivaĉa.20. PRILOG – IZVOD IZ PROSTORNO PLANSKE DOKUMENTACIJE,PRIJEPIS SVIH DOZVOLA, PRIJEPIS POSTOJEĆIH ELABORATA(ZAŠTITA OKOLIŠA, PROTUPOŢARNA ZAŠTITA, SIGURNOST NA RADU)Prilog 1. Situaciona karta <strong>kamenolom</strong>a sa asfaltnom bazomMGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.100
PLAN AKTIVNOSTI za <strong>kamenolom</strong> kreĉnjaka "SOKOLICA"sa postrojenjem za separaciju i asfaltnom bazomPrilog 2. Kopija katastarskog plana br. 6 KO MitrovićiPrilog 3. Prijepis posjedovnog lista br. 270Prilog 4. Obavještenje o razvrstavanju pravnog lica prema klasifikacijidjelatnosti br. 04-31.5-1/11 od 23.09.2011.Prilog 5. Tehnološka šema postrojenja pripreme kreĉnjakaPrilog 6. Mjerna mjesta emisije dimnih plinova, nivoa vanjske buke i zaprašenostiPrilog 7. Plan sakupljanja, odlaganja i odvoza otpada razliĉitog sadrţaja br.257-1/10 od 01.09.2010.Prilog 8. Pozicije septiĉke jame, priruĉnog skladišta eksploziva i spremnikadiesel goriva.Prilog 9. Rekapitulacija izlaza za period 01.01.2011. – 31.12.2011.Prilog D1 Izvještaj o mjerenju emisije štetnih polutanata,"INZIO", Tuzla, 2009. godine.Prilog D2 Zapisnik o mjerenju nivoa vanjske buke i zaprašenosti,"INZIO", Tuzla, 2009. godine.MGV GRADNJA d.o.o. Zavidovidi, 2012.101
Change language