NASLOVNA Hronika 122 KRIVA.cdr

eupm.org

NASLOVNA Hronika 122 KRIVA.cdr

Rekordna berba makaUzgoj opijumskih makovau Afganistanu,prema podacimaUN-a, dostigao jerekordne iznose- uz pove}anje od50 odsto u odnosuna 2005. Ovogodi{nja`etva iznosit }e oko6.100 tona opijuma, {toje 92 odsto ukupnogsvjetskog uzgoja.Uzgoj maka: Hektari (000)2000822001 Pad Talibana 8200274200380200413120051042006165Izvor: United Nations© GRAPHIC NEWSZaplijenjeno devetkilograma kanabisaZajedni~kom akcijom, u sklopu borbe protiv zloupotrebeopojnih droga, slu`benici Federalneuprave policije i MUP-a Unsko-sanskog kantona16. i 17. septembra su oduzeli devet kilograma kanabisau Velikoj Kladu{i.Tom prilikom uhap{en je Asim Halilagi} (44),dok je njegov 20-godi{nji sin A. H. nakon obavljenograzgovora pu{ten.Na temelju prikupljenih operativnih saznanja,policajci su u spomenutom periodu zaustavili automobilu kojem je prona|eno pet paketa opojnedroge.Nakon pretresanja objekata, prema nalogu Op-}inskog suda Velika Kladu{a, prona|ena su jo{ ~etiripaketa kanabisa.Zbog sumnje da su po~inili krivi~no djelo neovla-{tene poizvodnje i stavljanja u promet opojnihdroga, Kantonalnom tu`ila{tvu Biha} bit }e dostavljenizvje{taj protiv Asima Halilagi}a i A. H.Ove godine 20 posto vi{e kra|a nego laniSvaki dan u BiH seukrade osam vozilaUkradeni automobili u Bosni i Hercegovini vi{e se ne izvoze.Iznude lopova sve su ~e{}e i postaju no}na mora za policajce.Naj~e{}e se krade golf 2PI[E: Semir Mujki}FOTO: Arhiv StartaU ku}i Ivice Vare{ki}a u Ljepunicama kodTuzle pripadnici Ministarstva unutra{njihposlova Tuzlanskog kantona ovog mjesecana{li su 53 isje~ena vozila koja je on krao ilive} ukradena kupovao po cijeni od nekolikostotina maraka. Vare{ki} je, prema navodimatuzlanske policije, automobile rastavljao iprodavao u dijelovima ~ime je do sada zaradiooko ~etiri miliona maraka. Kroz njegovuradionicu u Ljepunicama je pro{lo vi{e odstotinu automobila. Radi se uglavnom o novimmodelima, ne starijim od pet godina.Najvi{e je golfova, alise mo`e na}i i mercedesvrijedan pola milionamaraka. Vare{ki} jetrenutno u bijegu, apolicija sumnja da je uSrbiji gdje je imao pomaga~e.Automafija u BiHU BiH je jo{ uvijeknajvi{e auta ~ija je za-{tita mehani~ka, pa jetakvih auta i najvi{eSarajevo sa 572 kra|e ove godine prednja~ipo broju ukradenih automobila u BiHme|u ukradenima. Ipak, neobi~an podatakjeste da se u Republici Srpskoj naj~e{}e kradegolf dvica. Policija RS-a trenutno traga za 79golfova i ukupno 156 Volkswagen automobila,koji je najkradenija marka auta u RS-u. Naspisku od 445 automobila koje tra`i MUPRS, nema nijednog [kodinog auta, ina~e veomazastupljenog na na{em tr`i{tu.Sarajevo nezvani~no ima oko 850.000 autai sa 572 kra|e ove godine prednja~i po brojuukradenih automobila u BiH. Podaci Interpolagovore da je za prvih osam mjeseci ovegodine u cijeloj BiH ukradeno 1.900 automobilai to je 20 postovi{e nego u istom periodupro{le godine.Prema ovim podacima,kradu se auta svihgodi{ta a najvi{e VW,audi i BMW.Statisti~ki, vozila senaj~e{}e kradu u tokuno}i. Nije mogu}eodrediti ta~no vrijemekra|e jer vlasnici prijavljujukra|u tek ujutro.Najpogodnija mjesta zakra|u vozila jesu neza-Oduzeto falsifikata u vrijednosti 79.300 euraPripadnici Sektora kriminalisti~ke policije Unsko-sanskog kantona, u saradnji sa policajcimaiz Mrkonji}-Grada, otkrili su 14. septembra kod dvije osobe iz [irokog Brijega u automobilu{koda fabia (761-T-604) 793 la`ne nov~anice u apoenima od 100 eura.Oni su otkriveni nakon {to su na benzinskoj pumpi [evigon u Vele~evu, na izlazu iz Klju~a premaMrkonji}-Gradu, kod radnika na pumpi D`. K. poku{ali zamijeniti tri nov~anice od 100 eura.Nakon {to je radnik D`.K. jednu od nov~anica provukao kroz aparat i utvrdio da nema za-{titne niti, rekao je mu{terijama da taj novac ne}e primiti. Kada je dvojka oti{la D`.K. jeodmah pozvao Policijsku stanicu Klju~, a ovi su obavijestili kolege u Mrkonji}-Gradu.Nakon dojave u PS Mrkonji}-Grad, policajci iz ove stanice zaustavili su fabiju i identificiraliobje osobe. Radi se o bra}i S. M. (30) i P. M. (34), obojica ro|eni u Mostaru, nastanjeniu [irokom Brijegu. Nakon izvr{enog pretresa automobila prona|ene su jo{ 793 nov~anice uapoenima od 100 eura za koje se sumnja da su falsificirane.2


{ti}eni parking prostori, ulice bezosvjetljenja i velikog prometa. Uposljednje vrijeme sve je ve}i brojauta koja su ukradena iz gara`e.- Mi ta vozila zovemo tzv. tipovanavozila. Skupe automobilekriminalci vi{e ne kradu nasumice.Tim kriminalaca prati odre-|eno auto i saznaju gdje ga vlasnikparkira. Tu se uglavnom radio narud`bi za njihovog daljnjegkupca - tvrdi Milan Bo`i} izMinistarstva unutra{njih poslovaKantona Sarajevo.Laka lovaZbog unosnog biznisa prodajeukradenog automobila, lopovi sevi{e i ne trude prevoziti aute prekogranice. Lopovi koji se bave kra-|om pa otkupom vozila organiziralisu se u automafiju sa jakom hijerarhijom.Regrutiranje novih~lanova ovih grupa, uglavnom maloljetnika,stalno raste. Regrut po-~ne sa sitnim kra|ama kasetofona isvega {to se mo`e prodati iz automobila.Kada izvje`ba kra|u golfa2, regrut mo`e pre}i na novija autasa boljom za{titom. Na vrhu organizacijenalaze se iskusni kriminalcikoji posao obavljaju preko telefonasa Ultra karticama.- Do pojave telefonskih Ultrakartica mi nismo imali ucjene.Iako je bio neki slu~aj iznude, lopovje mogao napraviti jedan poziv,ve} na drugom mi bismo galocirali. Problem iznuda nijepostojao prije pojave kartica zakoje nije potrebna identifikacija- obja{njava Bo`i} razloge pove}anogbroja prinuda.Prema rije~ima Bo`i}a, najve}ibroj lopova dolazi iz asocijalnihporodica, ali je posljednjih nekolikogodina primjetno da se kra-|ama bave i ljudi koji dolaze izstabilnih porodica. Obja{njenjeje jednostavno: nezaposlenih jejako puno, a kra|om i otkupomvozila mogu}e je zaraditi 10.000KM za deset dana. Posao je jakounosan pa je tako i jako mnogopovratnika odnosno lopova kojisu hap{eni po nekoliko puta. Sistemotkupa vozila koji su kriminalcistvorili gotovo da je savr{en.Najve}a mogu}nost gre{ke je prilikomkra|e vozila koji za kra|umogu dobiti jednu do tri godinezatvora. Prosje}na kazna je godinai po, u zavisnosti od kvalitetadokaza koji je policija prikupilaprotiv tu`enog.Kako za{tititi autoNe postoji apsolutno siguranna~in da se auto za{titi od kra|e.Ipak, stru~njaci za sigurnost savjetujuvoza~ima da naprave {tovi{e prepeka kra|i vozila jer lopovimogu imati mnogo alata zakra|u, ali za nju sigurno nemajuvremena. Dvije ili vi{e vrsta za{titeauta }e ih vjerovatno odgovoritiod kra|e ili }e ih, ako su ba{odlu~ili da izvedu plja~ku, znatnousporiti. Stru~njaci savjetujuobaveznu ugradnju alarma i fizi-~ke blokade volana ili motora.Najbolja vrsta za{tite jeste iznena|enje,zbog ~ega nikada ne bitrebalo stavljati naljepnicu da jeauto za{ti}eno alarmom. Isticanjemovakve naljepnice dajete lopovudo znanja da je auto za{ti-}eno i informi{ete ga o tipu alarmaza {to se on mo`e unaprijedspremiti.Djeluje banalno ali je najva`nijina~in za{tite ne ostavljati klju~eveu automobilu i obavezno gazaklju~ati i zatvoriti prozore ~ak iprilikom najkra}eg izlaska iz auta.Preko 20 posto auta se ukradejer su ostavljeni upaljeni, a ~ak50 posto jer su ostavljeni otklju-~ani. Kako za{titi svojautomobilZederje dobarSve je te`e osigurati vozilo odkra|e jer kriminalci imaju rje-{enje i za skupocjena vozila sadodatnom za{titom. Iako postojemnogi na~ini da osigurateauto, kriminalci im brzo stajuukraj. Uspijevaju otu|iti iautomobile osigurane lavljimkand`ama, otkidaju}i kompletanvolan zajedno sa lavljomkand`om.Do sada se kao pozuzdanaza{tita u kombinaciji sa autoalarmompokazao novi sigurnosnisistem - zeder. Na vlasnicimaje da prosude vrijedi lidati za njega 400 maraka.Multlok i razne autoalarmekriminalci lako eliminiraju, patakve za{tite vi{e nisu sigurne.Policija, upoznata sa njihovim,uzvra}a svojim metodamanadziranja i pra}enja te organiziranjazasjeda putem vozila-mamaca, koje su se pokazaleuspje{nim. Zato, reagirajtedojavom policiji ako primijetitesumnjive osobe u bliziniodre|enih vozila.Konkurs za najbolju pri~uo zloupotrebi drogePolicijska misija Evropske unije (EUPM) i SIPA raspisalisu konkurs za najbolju novinarsku pri~u ozloupotrebi droga u Bosni i Hercegovini, koja seodnosi na elektronske i {tampane medije. Konkursje dio kampanje protiv droga: Izaberi `ivot - ne drogu, sa idejom da promoviraulogu medija u informiranju javnosti o ovom va`nom problemu.Novinari koji budu imali najbolji analiti~ki i istra`iva~ki pristup u pripremipri~a o zloupotrebi droga bit }e nov~ano nagra|eni sa 2.500 KMza prvu, 2000 KM za drugu i 1.500 KM za tre}u nagradu. ^lanci, audioi video izvje{taji moraju biti objavljeni, odnosno emitovani u periodu od1. januara do 30. novembra 2006. godine, a krajnji rok za prijavu nakonkurs je 4. decembar. EUPM }e imena nagra|enih objaviti do krajadecembra ove godine.Rasvijetljeno ubistvo Ante BorasaNakon skoro dvije godine istrage, kriminalisti~ka policija MUP-a Hercegova~ko-neretvanske`upanije(HN@) razrije{ila je slu~aj ubistva AnteTon}e Borasa iz Mostara. Kako je saop}eno na konferenciji za novinarekantonalnog MUP-a, odr`anoj 19. septembra, poznatog mostarskog fotografaubio je 25-godi{nji Jasminko Ja{arevi} iz Mostara, koji se trenutnonalazi na izdr`avanju 22-godi{nje kazne zatvora u Kazneno-popravnom zavoduZenica zbog pro{logodi{njeg ubojstva 71-godi{nje Ramize Rahimi}.Zamjenik glavnog `upanijskog tu`itelja Zdenko Kova~ saop}io je da supo~initelja otkrili zahvaljuju}i DNA analizi, a nakon saslu{anja Ja{arevi}je i sam priznao to kazneno djelo.Kova~ je dodao da je motiv tog djela koristoljublje, a prema Ja{arevi}evompriznanju, iz Borasovog doma je ukrao videorekorder, ve}u koli~inunakita te oko 9.500 eura.3


Emisija BHT1 u slu`bi istrageNERIJE[EN SLU^AJ rjdva slu~ajaPoredrje{enja ubistva Bogdana\uri}a iz Nemile, emisija BHT1Nerije{en slu~aj pomogla je uokon~anju istrage jo{ dva slu~ajaRekonstrukcija ubistva Bogdana\uri}a iz Nemile, emitirana umartovskoj emisiji Nerije{en slu~ajbila je presudna za hap{enje osobesa Interpolove potjernice.Mira Mili}, nastanjena u Sloveniji,gledala je emisiju (koja se emitirai putem satelita) u kojoj je predstavljenslu~aj surovog ubistva Bogdana\uri}a u Nemili. Ono {to je ponukaloda nazove broj 080 020 505jeste naziv mjesta - Nemila. Njensin Dejan Mili} ubijen je u Ljubljani13. novembra 1997. Za ubistvoje osumnji~en Almir Huski}, dr`avljaninSlovenije. Nedugo nakonubistva Huski} je pobjegao, a zanjim je bila raspisana potjernica Interpola.Mira Mili} je prenijela svojasaznanja pripadnicima SIPA-e daAlmir Huski} pod drugim identitetom`ivi upravo u Nemili. Narednihdana uslijedila je provjera ove4PI[E: Amarildo Guti}FOTO: Arhiv Starta i BHT1Bile}a: Ubistvo Slobodana Kula{aDana 10. januara 2000. godine u Bile}i, u ulici Cara Du{anaispred broja 7, ubijen je Slobodan Kula{. Ubica je ispalio30 metaka iz automatske pu{ke u automobil je u kojem jebio Kula{. Dvadeset pet ih je pogodilo `rtvu.Prema izjavama o~evidaca, ubistvo je izvr{io mu{karac srednjegrasta, obu~en u maskirnu uniformu, sa crnom kapomna glavi, a sa njim je, navodno, bio jo{ jedan mu{karac tako|ersrednjeg rasta i sa kapom na glavi..Ubica je na ivici trotoara ~ekao da Slobodan Kula{ u|e uauto parkirano izme|u zgrada i nakon {to je automobil krenuo, pri{ao je i ispalio dugi rafaliz automatske pu{ke.Pretpostavlja se da su po~inioci iskoristili blizinu granice sa Crnom Gorom i pre{li na tamo{-nju teritoriju. Povod za ovu pretpostavku, a to nije nebitno u ovom slu~aju, jeste i da ubistvoKula{a najvjerovatnije predstavlja osvetu, zbog sumnje da je on nekoliko godina ranije uCrnoj Gori ubio izvjesnog Du{ka Sekuli}a.Nakon emitirane rekonstrukcije slu~aja ubistva starog pet godina, javio se gledalac koji je tek gledaju}i emisiju shvatioda je imao susret sa ubicom neposredno nakon zlo~ina080 020 505Emisija Nerije{en slu~aj rekonstruiraslu~aje koje predlo`e nadle`natu`ila{tva, a koji su iz odre|enihrazloga trenutno bez konkretnihrezultata. Sadr`aj predstavljenihslu~ajeva je isklju~ivo na osnovuslu`benih informacija, na bazi kojihse snima i rekonstruirana pri~a nastvarnoj lokaciji zlo~ina, sa relevatnimakterima (tu`ioci, policija,svjedoci, porodice `rtve ukoliko je u pitanju ubistvo ili `rtve u slu~ajevima plja~ke i drugih sli-~nih krivi~nih djela). Nakon emitirane rekonstrukcije zlo~ina, u studiju su u`ivo istra`itelji kojirade na slu~aju, a koji gra|anima dodatno objasne koje vrste informacija im mogu pomo}i u istrazi.U studiju je i {est pripadnika SIPA-e koji primaju pozive gledalaca koji, ukoliko imaju bitneinformacije koje bi dovele do otkrivanja po~inioca ili vi{e njih, mogu to saop}iti potpuno anonimnompozivom (ne samo u toku emisije) putem telefona 080 020 505.


je{ava jo{Bijeljina: Plja~ka po{te^etvorica radnika Distributivnog centra po{te u Bijeljini su u no}i s 9. na 10. maj radili svojuobi~ajeni posao razvrstavanja po{iljki. Pred zoru, u prostorije su u{le ~etiri naoru`ane osobetra`e}i novac namijenjen za isplatu penzija. No, igrom slu~aja, te no}i u po{ti tog novcanije bilo. Umjesto nekoliko miliona, plja~ka{i su se morali zadovoljiti s 50 hiljada KM. Potragaza njima jo{ traje.Prilikom uvi|aja konstatirano je da su nepoznati izvr{ioci do{li na lice mjesta vozilom d`ipsa stranim registarskim oznakama i neuspje{nom kopijom naljepnica na vratima i prednjojhaubi sa oznakama Evopske policije. U vozilu su bile ~etiri osobe naoru`ane dugim crnimpu{kama, obu~ene u maslinaste maskirne uniforme s ka~ketima iste boje, crnim ~izmama imre`astim maskama na licu. Na uniformama su imali oznakeEUFOR-a.Plja~ka{i su o~ito znali da je te no}i u po{ti trebalo bitioko tri miliona KM namijenjenih za isplatu penzijana podru~ju Bijeljine, ali iz proceduralnihrazloga dostava novca je prethodnog dana zakasnila.Vozilo je prona|eno, a prema informacijamaInterpola, nije na listi ukradenih.informacije, a njenim tragom AlmirHuski} je mjesec dana kasnije uhap{ennedaleko od Doboja.No, bila je to tek prva uspje{nookon~ana i objelodanjena reakcijapolicije na poziv putem emisijeNerije{en slu~aj. Po{tuju}i tajnostistra`nih radnji koje su u zavr{nojfazi, ne}emo spominjati detalje, alinave{}emo dva primjera koji toTomislavgrad: Ubistvo Marka Peraka“Prodava~”je krio liceU mjestu Mesihovina, u op}ini Tomislavgrad, 3.novembra 2000. godine, izme|u 3 sata i 15 minutai 4 sata ujutro, na benzinskoj pumpi GaleBenz ubijen je radnik ove pumpe Marko Perak.Nema mnogo detalja {ta se tog ranog jutra de-{avalo na spomenutoj benzinskoj pumbi. Uobjektu je radio sam Marko Perak, ro|en 1976.godine u Jajcu. Pretpostavlja se da je nepoznati po~inilac tra`io novac. Poznato je da je ubicauzeo ko`nu crnu torbicu u kojoj se nalazilo oko 450 KM, te nov~anik ubijenog Marka.Ubistvo je izvr{io ispaliv{i jedan metak sa jednog metra udaljenosti.Indikativno je da ubica, osim novca, nije otu|io bilo {ta drugo. Na policama je bilo cigareta idrugih vrijednosti koje su obi~no dio plijena pri ovakvim plja~kama, pogotovo izvr{ene u vrijemekada gotovo niko ne dolazi to~iti gorivo.Iako je od ovog ubistva pro{lo ve} pet godina, tu-`ila{tvo Kantona 10 jo{ uvijek vodi aktivnu istraguo ubistvu Marka Peraka. Evidentirani su i neki detaljikoje istra`itelji jo{ uvijek provjeravaju. Postojenavodi da je neposredno nakon pretpostavljenogvremena ubistva, na pumpu do{la jedna mu{terija.Njemu je bilo ~udno za{to prodavac, dok mu jesipao gorivo, poku{avao sakriti lice. Tek nakon {toje ~uo za ubistvo, prijavio je to svoje zapa`anje.Prona|eni d`ipFotorobotubiceBr~ko: Ubistvo Suzane Simiki}Suzana Simiki}, u~enica osmog razreda osnovne{kole u Ra`ljevu u Distriktu Br~ko ubijena jedevetog maja 2001. godine tokom povratka iz{kole. Njeno tijelo prona|eno je nekoliko stotinametara od porodi~ne ku}e, u {umi nedaleko odautobuskog stajali{ta,na granicisela Buzekarai Krbeti. Ubistvose desilo oko 13 sati. Opse`na istraga za dokazima i svjedocimakoji bi istra`iteljima pomogli u potrazi za ubicom ili vi-{e njih jo{ nije dala kona~ne rezultate. Da li je Suzana u danimaprije ubistva nekome rekla ne{to {to bi moglo ukazatina ubicu? Da li je neko vidio sumnjive osobe u blizini mjestaubistva? Ubica je jo{ uvijek na slobodi...Dva poziva u minutiPrva emisija Nerije{en slu~aj u programu BHT1 emitirana je 5. oktobra 2005. godine. Gledaocimase putem ove emisije konstantno poku{ava ukazati na potrebu saradnje sa istra`iteljimate objasniti da i jedna naizgled nebitna informacija mo`e pomo}i istrazi. Ve} odprvih emisija broj poziva bio je zadovoljavaju}i, 80 do 100 u toku 55 minuta. Reagiralo sene samo na konkretan zlo~in nego i na upozorenja o nekim op}im nezakonitostima kojemogu ili koja ve} jesu opasnost po sigurnost `ivljenja u njihovoj neposrednoj okolini. Tako jenakon emitirane pri~e o sve ve}em prisustvu droge (i) u osnovnim {kolama te dilerima kojiprilaze djeci u {kolskim dvori{tima, zabilje`en zaista veliki broj poziva kojim su gledaociukazivali na takve pojave, sa opisima sumnjivih osoba i lokacija na kojima rade.dokazuju.Va`an svjedokNakon emitirane rekonstrukcijeslu~aja ubistva starog pet godina,javio se gledalac koji je tek gledaju-}i emisiju shvatio da je imao susretsa ubicom neposredno nakon zlo-~ina. Do ovog poziva istraga je, `argonskire~eno, tapkala u mjestu.Nije bilo svjedoka niti konkretnihtragova koji bi ukazali na po~iniocaubistva. Gledalac koji se javio bio jeslu~ajni prolaznik, tim je naseljemsamo pro{ao kao putnik i sve doemitirane rekonstrukcije u emisijiNerije{en slu~aj nije spoznao da jeva`an svjedok kojeg istra`itelji nikadane bi povezali sa doga|ajem.Nakon njegovog iskaza pritvoren jeglavni osumnji~eni, a trenutno setraga i za njegovim sau~esnikom.Lo{a istragaNaredni primjer jo{ je drasti~niji.Za slu~aj ubistva star gotovo desetgodina malo ko je vjerovao da }ebiti korisnih informacija. No, sli-~no prethodnom primjeru, gledalackoji trenutno `ivi u jednojevropskoj zemlji, tek je na osnovuemitirane rekonstrukcije shvatioda mo`e ponuditi korisnu informaciju.Izjavio je da je vidio ne{to{to je prethodilo ubistvu, a {to iztemelja mijenja sve ~injenice prezentiranenakon (ina~e lo{e obavljene)prve istrage. Na osnovu njegovogiskaza tu`ila{tvo je uspjeloprona}i jo{ nekoliko svjedoka, kojisu potvrdili rezultate obnovljeneistrage, po~inilac je identificiran i utoku je proces njegovog privo|enja.Nadle`ni tu`ilac je zamolio dasa~ekamo jo{ malo sa objavljivanjemovih rezultata istra`itelja, nespore}i zna~ajnu odnosno presudnupomo} emisije.Treba re}i da je emisija sli~nogprofila Crimewatch, koja se emitirau programu BBC-a, tek u tre}ojsezoni emitiranja evidentirala slu-~aj rije{en zahvaljuju}i pozivu gledalaca.5


Izgradnja dr`avnog zatvora350 }elija sa ^ETIRI ZVJEZDICEU skladu s evropskim standardima, svaki zatvorenik }e imati ~etiri kvadratna metra prostora, te pogodnostikao {to su toalet i tu{ u }eliji, a na raspolaganju }e imati biblioteku, radionicu i sportske terene. Uovom zatvoru kazne }e uglavnom izdr`avati osu|enici za ratni zlo~in i organizirani kriminal6PI[E: Ekrem TinjakFOTO: Arhiv StartaSlobodan Kova~, ministar pravdeBiH, nada se da }e do kraja godinebiti postavljen kamen temeljacbudu}eg dr`avnog zatvora.Najsavremeniji i najsigurniji zatvoru regionu gradit }e se na biv{emJNA streli{tu iznad naselja Vojkovi}i,u Isto~nom Sarajevu. U njemu}e dugotrajne zatvorske kazneizdr`avati osu|enici za ratne zlo~ine,organizirani kriminal, te problemati~nizatvorenici iz entitetskihzatvora.- Sada smo u fazi pripreme zemlji{tagdje }e zatvor biti izgra-|en. Trenutno se radi na parcelizaciji- ka`e Kova~.Za izgradnju zatvora, prema procjenama,potreban je rok od godinudana, najvi{e do ~etrnaest mjesecis opremanjem. Prema preliminarnimprocjenama, izgradnja }eko{tati oko 15 miliona eura.- Mi imamo potencijalne kandidatekoji bi sponzorirali gradnjuzatvora, ali o tome je jo{ rano govoriti- ka`e Kova~.High-tech pogled na sigurnost aerodromaAvijati~arski stru~njaci predvi|aju evoluciju uslojenih sigurnosnih sistemakoja }e pove}ati upotrebu tehnologija kakve su detektori, kvadropolnirezonantni ure|aji i skeneri X zrakama. Ure|aji se mogu podesiti daotkrivaju razne supstance uklju~uju}i i te~ni eksploziv i narkotike.Portal mo`e skenirati{est putnikau minuti.Skener sa X zrakama:Brz, sposoban uotkrivanju svega, odno`eva doeksploziva i droge.Izvori: General Electrics, Rapiscan, QR SciencesU dr`avnom zatvorusvaka }elija }e imatitoalet i tu{Detektorski portal: Koriste tehnologiju neosjetnogokru`ivanja zra~nom strujom i otkriva atome kao{to je nitrogen koji je naj~e{}eprisutan u eksplozivima.Kvadropolnirezonantniskener: Bombardujeobjekte radiotalasima niskefrekvencije. Atomi u eksplozivuemitiraju jedinstvene odgovore.Ure|aj skenira 350 torbi u minuti.Kreira ovakvu fotografijuotkrivaju}i slaburadijaciju koja zra~iiz objekta.Skeneri jesubr`i negofizi~ko pretra-`ivanje prepipavanjem,alizato moguvidjeti krozodje}u, uzrokuju}iproblemes privatnostiputnika.© GRAPHIC NEWSBez TV-aDr`avni zatvor je jo{ jedna od zajedni~kihinstitucija Bosne i Hercegovine,ali potreba za njegovomgradnjom nastala je iz prakti~nihrazloga: entitetski zatvori su pretrpanii neuvjetni, a broj osu|enikastalno se pove}ava. Prema procjenamazvani~nika pravosu|a, o~ekujuse da }e dr`avni i mjesni sudoviu BiH biti suo~eni sa potencijalnih4.500 sudskih predmeta, kaoposljedica ratnih zlo~ina.Projekat novog zatvora radi turskagra|evinska firma Tustas, koja jeposao dobila na me|unarodnomtenderu. U usporedi sa postoje}im,dr`avni zatvor }e biti poput hotela.Primat }e izme|u 320 i 350 osu|enika.Svaki zatvorenik }e imati ~etirikvadratna metra prostora, {to jeevropski standard. Pore|enja radi,u entitetskim zatvorima konforomse smatra tri kvadratna metra pozatvoreniku.Prema postoje}im planovima, }elije}e biti uglavnom sa jednim ilitri kreveta, mada je ostavljena mogu}nostda pojedine imaju i {est le-`ajeva. U dr`avnom zatvoru svaka}elija }e imati toalet i tu{. Televizoriu }elijama nisu predvi|eni, a osu-|enici koji `ele gledati TV mo}i }eto raditi u prostorijama predvi|enimza tu svrhu. U okviru zatvorabit }e i radionice koje }e slu`iti zaresocijalizaciju zatvorenika.F model sigurnostiPored toga, mo}i }e koristiti biblioteku,a oni koji u slobodnom vremenuvi{e vole ~ist zrak, pored stazaza {etnju na raspolaganju }eimati i moderne sportske terene.Dr`avni zatvor prostirat }e se naprostoru od 20-ak dunuma, na kojem}e biti 13.500 kvadratnih metaragra|evinskog prostora. Imat}e prilaz iz tri pravca. Sigurnosnemjere }e biti izuzetne i primjenjivat}e se takozvani F model sigurnosti.Ovaj model se sa aspekta sigurnostismatra vode}im u svijetu.F model podrazumijeva specijalnebrave na svakoj zatvorskoj }eliji, naulazima u blokove zatvora, svakikvadratni metar zatvorskih povr{inabit }e pod videonadzorom, a ~itavkompleks ogra|en visokim zidovimana ~ijim vrhovima }e bitinekoliko redova `ice sa strujnimefektom.Krajem ove godine planiran je ipo~etak obuka za policijsku zatvorskuslu`bu. ^uvari zatvorauglavnom }e biti mla|i policajci sadodatnom naobrazbom. Paralelnos tim, formirat }e se vaspitna izdravstvena zatvorska slu`ba.U Bosni i Hercegovini, a i {ire,nema sli~nih ustanova. Izuzev pritvorskejedinice dr`avnog Suda.Ova ustanova ima 21 mjesto, asvaki pritvorenik na raspolaganjuima 13 kvadratnih metara. Svaka}elija je klimatizirana, sa toaletom,tu{em, ormarom, radnim stolom itelevizorom.- Dr`avni zatvor }e obezbijeditihumane i sigurne uslove izdr`avnjakazne zatvora, primjerenstandardima i postavkamaevropskih zatvorskih pravila ime|unarodnih konvencija oljudskim pravima osu|enih lica- ka`e Radivoje Badnjar, koordinatorza izgradnju dr`avnog zatvoraispred Ministarstva civilnihposlova BiH.


Ari SARJANENPoliciji u BiH nedostajepodr{ka gra|anaPolicijski komesar Ari Sarjanen, zamjenik {efa Policijske misije Evropske unije(EUPM) do{ao je iz Finske u BiH prije nepunih osam mjeseciNajgluplji kriminalci^im je pu{ten izpritvora, ukraopolicajcu biciklPolicajcima u BiH ~esto se zamjerada nedovoljno koriste zakonomdozvoljene metode, da supreblagi prema onima koji kr{ezakon. To kriminalci zloupotrebljavajui naru{avaju ugled policije.Kako se policija u Finskoj suprostavljatome i kako reagirajuna uvrede i poni`avanja od stranepojedinaca koji kr{e zakon?- Krivi~ni zakon ove zemlje je jasan{to se ti~e zakonski predvi|enihmjera koje policija u BiH mo-`e poduzeti. Ne postoji blaga ili o{-tra primjena zakona. Zakon se istoprimjenjuje jer je isti za sve, uklju-~uju}i i policajce koji ne samo damoraju po{tivati i pridr`avati se zakona,ve} u svom radu moraju i{tititi zakon. ^esto se de{ava da javnostu ovoj zemlji kao i drugdje usvijetu zaboravi da su policajci ipakljudi i da policijac kojem se li~noprijeti ili jo{ gore, ~ijoj se porodiciprijeti, zaozbiljno uzima takvo {to,i ja to u potpunosti razumijem.Ovo me dovodi do druge, jo{ va-`nije stvari a to je ne{to {to nedostajeu BiH, a prisutno je u Finskoj.Mislim na podr{ku institucija ovezemlje i gra|ana radu same policije.U mojoj zemlji imamo podr{kudru{tva i to je ono {to, izme|u ostalog,~ini finsku policiju profesionalnomi djelotvornom. Od 5,2miliona gra|ana, 92 posto njih vjerujeu rad policije, a policija je ve}preko 10 godina javna institucijakoja u`iva najve}e povjerenje gra-|ana u mojoj zemlji. Ovo nije rezultatkvantiteta nego kvaliteta, jermi upo{ljavamo najmanji broj policajacapo glavi stanovnika uEvropskoj uniji - ukupno 7.600.U pore|enju sa kolegama u Va-{oj zemlji, kako biste ocijeniliprofesionalizam bh. policajaca?Sarjanen:Uslovi ovdjenisu ne{to {tobi se moglonazvatievropskim- U toku svog rada u BiH, sreo samse sa velikim brojem dobrih policajacai policajki koji su u potpunostipredani svom poslu i koji daju sveod sebe da slu`e i {tite gra|ane ovezemlje. Ali ovo povla~i za sobom pitanjeuslova pod kojim ovi policajcirade. Da budem iskren, ovi uslovinisu ne{to {to bi se moglo nazvatievropskim standardima. Po~ev{i odmalih plata, preko nedovoljne opreme,nedostatka prostora za rad iprofesionalnih obuka, do nepostojanjaefikasnog policijskog sistema,zakonodavstva koji ovoj zemlji i podijeljenimpolicijskim slu`bama nedvojbenotreba. Ne samo zbog potpisivanjaUgovora o stabilizaciji ipridru`ivanju, ve} zbog vladavinezakona i sigurnosti svih gra|anaBiH. U zaklju~ku mogu re}i da upore|enju sa kolegama u mojoj zemlji,ve}ina BiH policajaca ~ine sveu njihovoj mo}i, uzimaju}i u obziruslove, mada oni `ele i vi{e da urade.Ali da bi se to postiglo, potrebnaje puna podr{ka vlasti i dru{tva. Nisusamo gra|ani ti koji u BiH zaslu-`uju ve}u sigurnost, ve} i policija zaslu`ujedaleko bolje radne uslove ipodr{ku dru{tva kako bi mogliuspostaviti {to ve}i stepen sigurnost.[ta je to sa ~ime niste zadovoljniu radu bh. policije?- Rekao bih da je to cjelokupni sistem.Spomenuo sam da je policijskisistem previ{e podijeljen. Ne postojizvani~ni lanac komunikacije ilirazmjene informacija. Nema centralnebaze podataka i sli~no. Uzmimoza primjer problem droge. Uovoj zemlji policajac iz Banje Lukene mo`e da se priklju~i na cetralnubazu podataka i potra`i informacijuo dileru droge iz Mostara ili Tuzleili obrnuto. Ovo umnogome ote`avarad policije. U Finskoj mi imamojednu jednistvenu dr`avnu policijskuslu`bu, te dr`avno zakonodavsto,plus sve pretpostavke za punurazmjenu informacija u cijelojzemlji. Rad policije se u svakoj zemljiuglavnom oslanja na razmjenuinformacija i saznanja.Situacija u BiH koja }e Vam ostatiu sje}anju? (sa profesionalnogaspekta)- Postoji dosta tavkih situacija koje}u svakako pamtiti kada se vratimku}i. Drugog dana moje misijeu BiH, 14. februara ove godine,kada sam po prvi put pogledao organizacijskukartu policijskih snagau BiH: Za mene, osobu kojadolazi iz zemlje veli~ine sli~ne BiH,ovo je bilo za~u|uju}e prostrana,vi{eslojna i slo`ena organizacija.Bilo bi te{ko ~ak i policijskim studentima,koji prolaze kroz dvoipogodi{njeosnovno policijsko obrazovanjeprije nego {to dobiju certifikatpolicajca, da nau~e takvustrukturu. Policajci u bavarskom gradu Ingolstadtuzapanjili su se kada jelopov kojeg su upravo pustili nakonprivo|enja, ukrao bicikl njihovogkolege i odvezao se na njemu.Kradljivac, porijeklom iz Tunisa,uhva}en je tog dana u kra|itorbice i pu{ten je uz uslov da sekasnije javi u stanicu kako bi snjim obavili razgovor. Nakon {toje iza{ao iz stanice, jedan od policajacaprimijetio ga je kako kradebicikl njegovog kolege. Uhva}enje nakon kra}e potjere. Kradljivacse branio tvrdnjom kako je mislioda bicikl pripada njegovom prijatelju.- Ovaj put ne}e biti tako brzo pu-{ten - izjavio je glasnogovornikpolicije Ingolstadta.Devet do`ivotnihzabranaNakon {to jeprekr{io osamdo`ivotnih zabranavo`nje teponovno pijansjeo za volan,John Williamson,koji je 2000. progla{en najgorim{kotskim voza~em svih vremena,osu|en je na 14 mjeseci zatvora.Na postoje}ih osam, dodanamu je jo{ jedna do`ivotna zabrana.Kako bi se osigurao, okru-`ni sudac mu je na sve ovo dodaojo{ 109 godina zabrane upravljanjavozilom. Kada su ga 2000. godineproglasili najgorim voza~em[kotske, a mo`da i cijele Britanije,izjavio je kako nikada ne vozi trijezante kako nikada nije izazvaonikakvu nesre}u. Ubrzo nakonovih izjava Williamson se pijanzabio u policijsko vozilo.7


NESTALIIme: AlijaPrezime: Me{i}Ime majke : MuberaNadimak: -Spol: Mu{kiDatum ro|enja: 29.09.1994.Mjesto ro|enja: TravnikKarakteristike:Nestao 2004. godineIme: IngaPrezime: Perkovi}Ime oca: IvicaNadimak: -Spol: @enskiDatum ro|enja: 16.08.1985.Mjesto ro|enja: LivnoKarakteristike:Nestala 2001. godineIme: HankaPrezime: Bajramovi}Ime oca: SejfoNadimak: -Spol: @enskiDatum ro|enja: 1983.Mjesto ro|enja: KakanjKarakteristike:Nestala u augustu 2006.TRA@E SEIme: SamirPrezime: Kismetovi}Nadimak: -Spol: Mu{kiDatum ro|enja: 27.01.1975.Mjesto ro|enja: Biha}Karakteristike: -Mjera: Hap{enjeTra`i se zbog: Krivi~nog djela silovanjePo nalogu: Kantonalnog suda Biha}Obavijestiti: Najbli`u policijsku stanicuIme: OsmanPrezime: [abi}Nadimak: -Spol: Mu{kiDatum ro|enja: 07.08.1972.Mjesto ro|enja: Velika Kladu{aKarakteristike: -Mjera: Hap{enjeTra`i se zbog: Krivi~nog djela ubistvoPo nalogu: Op{tiskog suda Velika Kladu{aObavijestiti: Najbli`u policijsku stanicuIme: NihadPrezime: Emrovi}Nadimak: -Spol: Mu{kiDatum ro|enja: 23.06.1980.Mjesto ro|enja: Novi Pazar, SiCGKarakteristike: -Mjera: Hap{enjeTra`i se zbog: Ubojstva u poku{ajuPo nalogu: Kantonalnog suda SarajevoObavijestiti: Najbli`u policijsku stanicuUKOLIKO IMATE BILO KAKVE INFORMACIJE O OVIM OSOBAMAJAVITE SE KRIMOLOVCIMA NA TEL.: 080 020 505VA[A POLICIJA

More magazines by this user
Similar magazines