HRVATSKE ŠUME 27 (10.11.1993)

27GODINA IIZAGREB10. studenoga 1993.GLASILO »HRVATSKE ŠUME« p.o. ZagrebSva izlaganja saslušana su vrlo pozorno, te prihvaćena sa odobravanjem i pljeskom svih sudionika savjetovnjaOd 3. do 5. studenog, u Stubičkim Toplicama je održano šumarsko savjetovaiyeZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD I RAZVOJ ŠUMARSTVA HRVATSKE

10. studenoga 1993.UREDBA O DOPUNI UREDBE OPLAĆAMAOGRANIČENENAJVIŠEPLAĆEVlada Republike Hrvatske donijela je na sjednici održanoj ;28. listopada 1993. godine, Uredbu o dopuni Uredbe o pla- ićama, koja je objavljena u »Narodnim novinama« br 89 ]od 4. listopada 1993. godine.IDopuna Uredbe ima intenciju da u: čl. 3. a. uvede ograniče- inje na način da se rujanska osnovica očisti od isplata razlika za:mjesece prije kolovoza. Takva osnovica očišćena od razlika, uve-:ćana za 24,9%, te tako dobiven iznos mase uvećan za 4%, jeste :dozvoljena masa neto plaća koja se može isplatiti u studenom.:Člankom 3.b. ograničava se isplata najviše mjesečne neto:plače u studenom i u prosincu, za pobrojana tijela, fondove i dr, '•na način da ne može biti veća od 6 prosječnih mjesečnih neto ]plaća u gospodarstvu Republike i prema posljednjem objavlje-1:nom podatku glasi:Članak i.U Uredbi o plaćama (»Narodne novine« br. 89/93.) iza član-:ka 3 dodaju se novi članci 3.a. i 3.b. koji glase: ;;»3.a. i;Izuzetno od odredbe članka 3. ove Uredbe ako je pravna josoba, tijelo, organ ili organizacija iz članka 3. ove Uredbe ispla- >tila u rujnu masu neto plaća u iznosu većem od mase neto plaća >za kolovoz, ili masu neto plaća koja sadrži drugi dio plaće za ko- •;lovoz i prvi dio plaće za rujan, u studenom može isplatiti masu •neto plaće najviše u iznosu isplaćene mase neto plaće za kolo- ivoz, ili mase neto plaće koja sadrži drugi dio plaće za kolovoz i :prvi dio plaće za rujan, uvećanom za 24,9% i tako iznos mase :uvećan za 4,0%. ::NAJNOVIJI PODACI ZA PRIMJENUUREDBE VLADE RHNOP za studeni - 323.948 HRDNA3NIŽA OSNOVNA I MINIMALNA PLAĆA1 Najniža osnovna plaća za studeni 1993. godine iznosi 232.948.-HRD2. Minimalna plaća za studeni 1993. godine iznosi 226.764.- HRD.;: »3.b.;: Tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne samouprave, i;! društveni fondovi, javna poduzeća u državnom vlasništvu ilii; vlasništvu jedinica lokalne samouprave i uprave ili u društve-> nom vlasništvu, pravne osobe za koje se sredstva osiguravaju uI državnom proračunu ili proračunu jedinica lokalne samoupra-•; ve. Narodna banka Hrvatske, Zavod za platni promet, mogu; isplatiti najvišu mjesečnu neto plaću u studenom i prosincu, ko-: ja ne može biti veća od 6 (šest) prosječnih neto plaća u gospo-; darstvu Republike prema posljednjem objavljenom podatku,: ako odlukom Sabora Republike Hrvatske ili Vlade Republike• Hrvatske nije drugačije određeno«.: Članak 2.; Ova Uredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim; novinama«.Cilj 1 proboj Uredbe: Cilj donošenja dopune Uredbe o pla-; ćama je spriječiti proboj u poštivanju Uredbe o plaćama koja je: ograničila rast mase plača.Proboji su nastali u sfŠ'ri bankarstva i osiguravajućih dru-: stava gdje je isplaćeno ponegdje u bankama čak 83,09, a u osigu-: ravajućim društvima 80,97% dok je taj porast u gospodarstvu: Iznosio 28,5%, naravno u odnosu na prethodni (rujan) mjesec.: Do izražaja su došle velike razlike u najvišim plaćama. Ta-: ko je u privatnom sektoru, koji nema ograničenja plaća, najviše: isplaćena plaća iznosila 11 milijuna HRD, a u bankama 7 miliju-: na.Vlada je raspravljala o utjecaju Uredbe o plaćama na onei koji rade sezonski ili imaju beneficirani radni staž, tvrdeći da': nitko bi smio biti zakinut. Možda u tom »grmu leži zec« za nas': šumare, pa ne dajmo da »pobjegne« već tražimo veće plaće -plaće dostojne života i rada u šumarstvu, cordana COLNARSA SDEDNICE REPUBLIČKOG ODBORA SSŠIPAK IZVANREDNA SKUPŠTINAZAGREB - Skupština Samostalnogsindikata šumarstvaHrvatske, zakazana za18-19. studenog, mogla bi posvemu sudeći imati zanimljivtijek. Kažemo mogla, ako sedo njenog održavanja neusaglase mišljenja o kakvojse skupštini zapravo radi.Jer upravo to je, pomalo neočekivano,bilo dominantnopitanje na koje se pokušavaloodgovoriti (i dogovoriti) naposljednoj sjednici Republičkogodbora SSŠH, kada seinače trebalo »pročešljati«pripremni materijal, izvještaje,prijedloge novih dokumenata,utvrditi dnevni red...Kakva, dakle, skupština,da li izvanredna, izborna ilipak Prva skupština utemeljenjanovog Hrvatskog šumarskogsindikata? Nije tekformalno pitanje, još manjejezična figura. O čemu se,dakle, radi.PROCEDURANajprije uvodni zaključak(stav) sa spomenutog sastankaRepubličkog odbora, kojisarn za sebe dosta govori:ROŠ na spomenutoj sjednicine može donositi nikakvepravovaljane odluke već samopreporuke, zaključke. Jerod 25 članova koliko ih napapiru ima, ostalo je 16(ostali »promijenili sredinu«ili radna mjesta), a kako važećimstatutom nije bilo mogućekooptiranje novih članova,to na ovoj sjednici 10prisutnih članova nije moglodonostiti odluke! (Ovdje trebareći da se to, teoretski, iRranije moglo događati i da jezapravo rad ROS-a bio blokiran!)Bio je to stoga »radni sastanakROŠ-a zajedno sa sindikalnimpovjerenicima« kojeje trebao usvojiti konačnastavove u pogledu predstojećeskupštine.SUŠTINAA do »konačnih stavova«došlo se nakon petosatnogbistrenja pojmova i shvaćanja,pa čak i pitanja održavanjaskupštine. Jer prije ovogNa posljednjem sastankuu otvoreno/raspravirješavana (neočekivana)dvojba: predstojećaskupština ipak jeizvanredna, a neredovna ??jem demokratskom proceduromtreba sve organe ponovnobirati, ili pak stare uizbornoj proceduri, glasanjemponovno izabrati.I to je suština problema. AROŠ je na spomenutoj posljednjojsjednici zauzeostav: da se skupština ne možeodgađati (jer organizaci-MASNA I CELOFAN- Sindikat je u ove posljednje tri godine dobro radio, u ratnom iporatnom razdoblju napravili smo koliko se moglo, i nemamo se čegastidjeti. Stoga na skupštinu Idemo otvoreno, bez zamatanja u ce\o\anpojedinih problema s kojima smo se susretali, i bez vezanja »crvenemašne na takav paket«. {\nž. Krešimir Štimac, direkcija HS)sastanka nije razjašnjenasvojba koja se na samom sastankuiskazala ovako: članoviROŠ-a u većini su smatralida je jasno da se radi oIzvanrednoj skupštini (predloženoji na jednom ranijemsastanku) na kojoj trebaizabrati dio članova ROŠ-akako bi sindikat mogao pravovaljanoraditi. A po istekuSINDIKAT U AKCI]Ičetverogodišnjeg mandata,slijedeće godine, održati redovnuizbornu skupštinu.Drugog mišljenja bila je Statutarnakomisija koja jeustvrdila da se-rađi o izbornojskupštini, zapravo o utemeljenjunovog Hrvatskogsindikata šumarstva na kooniodbor je izvršio sve pripreme);da se ide na Izvanrednuskupštinu SSŠH kojatreba donijeti novi Statut spromijenom naziva u Hrvatskisindikat šumarstva te izabratineke nove funkcionerekojih u statutu nema (predsjedniki dopredsjednikskupštine, na primjer, dopredsjedniksindikata) te popunitineke organe.Statutarna komisija uzizvještaj koji će kao i ostaliorgani podnijeti skupštini,može svoje mišljenje i prijedlogeiznijeti na samoj skupštinikoja o njima može odlučiti,(m)POMOĆ ZA ENISUepublički odbor SSŠH pokrenuo je akciju zaprikupljanje pomoći za radnicu »Hrvatskihšuma« Enisu Travljanin.Enisa (1948.) je zaposlena u Upravi šuma Zagreb,radnoj jedinici »Hortikultura«, majka maloljetnogdjeteta. Već duže vrijeme boluje od rijetkei teške bolesti krvnih sudova (Aneurysma),a posljednje je dvije godine na bolovanju. Krajemprošle godine bila je na liječenju i operacijiu Parizu, a troškove liječenja snosio je Fond zamirovinsko invalidsko osiguranje. Međutim liječničkinalazi govore da je Enisu Travljaninpotrebno uputiti na još jednu operaciju, na »druguseansu terapijske embolizacije u Kliniku Lariboisiere- Pariš, prof. JJ Merlandu«. Fond višenema novaca, a operacija stoji oko 20.000 DEM.Sindikat zagrebačke uprave pokrenuo je akcijuprikupljanja sredstava, uključio se Samostalnisindikat šumarstva (Republički odborizdvojio milijun dinara), a preko Sindikalne akcijeuključit će se i ostali sindikati.Republički odbor Samostalnog sindikata šumarstvapoziva sve svoje članove da pomognukoliko mogu. Dobrovoljni prilozi mogu se slatina račun 30105-678-78235, Samostalni sindikatšumarstva Hrvatske sa naznakom za liječenjeEnise Travljanin. |GLASILO »HRVATSKIH ŠUMA«Javnog poduzeća za gospodarenjelumama i lufR^im zetnljištem ttikipuMsi Hrvatskoj, p.o. Zagreb»HRVATSKEŠUME

10. studenoga 1993.IZJAVA DR. JOSE GRAČANA PO ZAVRŠETKU SAVJETOVANJA: ZNANSTVENE TEME I AUTORIPRODOR MLADIH ZNANSTVENIKARiječi doministra dr. Jose Vukelića plijenile su pažnju svihSavjetovanje »Znanstveno istraživačkirad i razvoj šumarstva Hrvatske«,prikazalo je ostvarene rezultateistraživanja tijekom 1991. i 1992. godine.,onih zadataka i programa koje obavljajuznanstveni i stručni djelatnici šumarskoginstituta Jastrebarsko. U skladu saizloženim referatima i raspravom zaista semože reći da je savjetovanje uspjelo i da ćemnogi od prikazanih referata biti poticaj ipomoć našim kolegama u tzv. šumarskojoperativi. Treba istaći da se ovim savjetovanjemupravo navršilo 30 godina organiziranogfinanciranja znanstveno istraživačkograda od »Hrvatskih šuma«. Neki odzafiačajnih rezultata i uspjeha koje trebamoistaći sa stanovišta šumarskog instituta,mislim da su značajno učešće u referiranjumladih znanstvenika šumarskog instituta,koji su prisutnošću i prezentiranjempokazali da znanstveno istraživački radima dobre temelje kako u programu tako isa kadrovima s kojima raspolaže. Takođersmatramo jednim od uspjeha to da se naovom savjetovanju okupio najznačajnijidio hrvatske .šumarske struke koji te rezultatezapravo treba primijeniti. To je osnovnicilj i naša želja da to što prije uđe uprimjenu.Možda još na kraju da kažem da samkao ravnate!} šumarskog insiiiuta Jastrebarsko,zahvalan našim suradnicima,znanstvenim i stručnim radnicima što suse tijekom cijele ove godine trudili da prezentirajusvoje rezultate u obliku tiskanognašeg znanstveno stručnog časopisa »Radovi«Volumen 28 broj l i 2.prisutnihobrasle površine u RepubliciHrvatskoj. Ovaj podprojektima 8 zadataka. PodprojektD Istraživanja na područjuMediterana ima za glavnicilj pronalaženje najracionalnijihmetoda, pomoćukojih je moguće pošumiti golepovršine na kršu, te prevestidegradirane šume napodručju krša u viši uzgojnioblik. Ovaj podprojekt ima 11zadataka.Na Projektu I angažiran jeveliki kadrovski potencijal.Na njemu radi: 13 redovnihsveučilišnih profesora iznanstvenih savjetnika, 6izvanrednih sveučilišnihprofesora i viših znanstvenihsuradnika, 9 docenata iznanstvenih suradnika, 17Komlenović N.: Uvodno izlaganjeKrejči V. i Viličić V: - Obnova sastojina hrasta lužnjaka oštećenih odsrneće divljačiVrbek B: - Praćenje depozicija taloženih tvari u zajednici hrasta lužnjakai običnog graba na području Uprave šuma BjelovarMedvedović J: - Istraživanje vegetacije] klime sjeverozapadne HrvatskeDubrovac T. i Krejči V: : Ovisnost promjera horizontalne projekcijekrošanja hrasta lužnjaka o totalnim visinama stabala pojedinihdobnih razreda ekološko gospodarskog tipa II-G-IO (Carpino betuliQuercetum roboris)Novotny V. Krejči i V. Benko M. Dubravac T: - Utjecaj horizontalneprojekcije širine krošanja hrasta lužnjaka na debljinski prirastKušan V. i Krejči V: - Regresijski model za procjenu volmena sastojinahrasta lužnjaka na aerosnimkamaZoldoš V. Litvay T. Besendorfer V. Jelinić S. Lorković Z. i Papeš D:Primjena citogenetskih biokemijskih analiza u utvrđivanju stupnjaoštećenja šuma hrasta lužnjakaMartinović J: - Kulturne i tehnogenetske promjene stanja šumskih talazagrebačkog područjaBezak K. Krejči V. i Krznar A: - Prirasno prihodne tablice hrasta lužnjakau sastojinama vlažnog tipaBenko M. Kušan V. i Kalafadžić Z: - Satelitske snimke kao sastavni dioGlS-a šumarstvaPoštenjak K. Gradečki M. i Szegedi N: - Fenološka istraživanja i plodonošenjenizinskog brijesta u priznatim sjemenskim sastojinama.Gradečki M. Poštenjak K. i Topolovac V: - Analiza nekih kvalitativnihosobina sjemena hrasta lužnjaka iz sjemenskih sastojina HrvatskeMrva F. - Značaj klonskih arhiva u očuvanju genofonda i proizvodnjiselekcioniranog sjemenaMrva F: - Pojava odgođene inkompatibilnosti cijepova u nekim starijimsjemenskim plantažamaGračan J. Perić Z: - Pokus provinijencija hrasta lužnjaka u HrvatskojOrlić S. i Ocvirek M: - Uspijevanje domaćih i stranih vrsta četinjača umladim kulturama na području bujadnica i vriština HrvatskeOcvirek M: - Uspijevanje europskog ariša (Larix decidua Mili.) u plantažima JaraMayer B. i Bušić G: - Hidropedološka istraživanja kao potpora izboruvrsta šumskog drveća za pošumljavanje plavljene zavale krškogpolja Mali Lug u Gorskom KotaruRastovski P. i Komlenović N: - Proizvodnja šumskih sadnica primjenomnovih metoda uzgoja i mineralnih gnojivaOrešković Ž. Roth V. i Maradin R: - Proizvodnja šumskog sadnog materijalau rasadniku Šumarskog instituta JastrebarskoHarapin M: - Uvodno izlaganjeHarapin M: - Zdravstveno stanje naših šuma s osobitim osvrtom na sušenjehrasta lužnjaka i urod žiraHalambek M. Novak-Agbaba S. i Dubravac T: - Gljive razarači drvetakao uzročnici propadanja hrasta lužnjakaBilandžija J. i Lindić V: - Utjecaj strukture šumskog goriva na vjerojatnostpojava i razvoja požara u sastojinama alepskog boraLiović B': - Zaštita sadnica šumskog drveća polypropyknskim štitnicimaNovak-Agbaba S. i Halambek M: - Značaj pepelnice (Microsphaera alphitoidesGrif. et Maubul) u procesu sušenja hrastovih šuma i njenosuzbijanjeMatoševie D: - Pojava i štetnost hrastovih osa šiškarica u našimšumamaKomlenović N. i Rastovski P: - Novi rezultati istraživanja o utjecajuimisija na šumske ekosustave Republike HrvatskeMayer B: - Proces osnivanja šumarskog hidropedološkog informacijskogsustava (SHPIS) na bazi monitoringa podzemnih i površinskihvoda u Kupčini, Varoškom lugu, Česmi i Turopoljskom luguKrznar A. Szirovica L. Dolenec S. i Vuletić D: - Utjecaj ozljeda stabalana neke njihove fenotipske osobitostiDolenec S. Krznar A. i Vuletić D: - Prikaz metode za utvrđivanje i praćenjepromjena na šumskim staništima, nastalih uporabom u turističkei rekreacijske svrheLittvay T. Gradečki P. Papeš D. i Poštenjak K: Prikaz programa i prvihrezultata istraži anja plodonošenja hrasta lužnjaka u različitimstupnjevima oštećenja krošnjeSavjetovanje u Stubićkim Toplicama, bilo je prigoda da Upravni odbor J. P. »Hrvatske šume«u proširenom sastavu održi svoju 39. sjednicuPRIPREMILI: MARIJAN DOMOVIĆ ZLATKO LONČARIĆSNIMCI M. DOMOVIĆmagistara znanosti, velikbroj inženjera te vanjskih suradnikapočev od inženjerašumarstva pa sve do akademika.Tijekom 1991. godine suradnicikoji rade na ovomprojektu a u svezi sa obavljenimistraživanjima objavilisu 63 znanstvena i stručnarada u domaćim i stranimznanstvenim i stručnim časopisimaa 1992. g. čak 85 radova.Obranjeno je 5 magistarskihradnji, tiskana je 1knjiga, a većina suradnika izovog projekta sudjelovala jeu izradi monografije »Sumeu Hrvatskoj« i to u vrijemenajintenzivnijeg rata, kadase nije moglo ići na teren. Sviovi radovi predstavljaju jednuznačajnu dogradnju velikogdjela koje su na ovimprostorima stvorile brojnegeneracije šumara i dale velikidoprinos ne samo hrvatskogveć i svjetskog šumarstva.Nadam se da će iz ovogsavjetovanja također proizaćii niz novih spoznaja i otkrićakoje će naći svakodnevnupromjenu u našojpraksi i na taj način pridonijetidaljnju promidžbu našešumarske struke.ZAKLJUČAK SAVJETOVANJA• tručni djelatnici šumarskog instituta Jastrebarskoizložili su na savjetovanju 33referata u kojima su prezentirani rezulta-. ti istraživanja koji su ostvareni tijekom1991. i 1992. godine, prema programu znanstvenoistraživačkog rada koji financiraju »Hrvatskešume«.Postignuti rezultati od značaja su za našu šumarskustruku, zato ova istraživanja treba na-Iz rasprave proizlazi da treba nastaviti slijedećaistraživanja:- tipova šuma i šumskih staništa- šumsko sjemenarstvo- rasadničku proizvodnju- šumske kulture- oplemenjivanje šumskog drveća- praćenje propadanja šuma- zaštitu šumskih ekosustava od imisija drugihnepovoliattiii^smMiikih i biotičkih čimbenika- očuvanje genofonda naših šumaDruga nam istraživanja treba omogućiti našeuključivanje u međunarodnu tehničku suradnju.Zato u ovim istraživanjima treba što više koristitimeđunarodno priznate metode.Programi Znanstveno istraživačkog rada trebai dalje ostati zajednički za šumarski fakultet išumarski institut.Programi rada za 1994. godinu, koji će izraditivoditelji zadataka, moraju biti potvrđeni od_koordinatoraprojekata i podprojeki

10. studenoga 1993.SURADNJA SA ZUPANOAMASVI RADIMO ISTI POSAŽelimo upoznati i sagledati stanje u gospodarskimsubjektima u Županiji — rekao jeJosip Jakovčić, karlovački župan prilikomprvog službenog posjeta Upravi Šuma Karlovac— kako bismo se mogli aktivno uključiti urazriješavanje problema gospodarstva. Uprava jemedu prvim u nizu poduzeća koja želimo obići ividjeti kako bismo mogli pomoći, odnosno ostvaritiusku spregu gospodarstva i politike...U posjet karlovačkoj Upravi su sa županomstigli i podžupan Antun Kraljević, te član Poglavarstvazadužen za gospodarstvo Kruno Kovaćević.Na njihova mnogobrojna pitanja o šumarstvui Upravi šuma Karlovac odgovarali su v.d. upraviteljJosip Maradin, zamjenik upravitelja StjepanMikuc i rukovoditelj plansko-razvojnog odjelaDuje Pavelić. — Sticajem okolnosti karlovačkaUprava šuma je jedna od onih koje su tijekomovog rata pretrpile najveće štete — naglasio je JosipMaradin, upoznajući goste s nekim pokazateljimao proizvodnji i poslovanju Uprave, o ratnimštetama, štetama u šumi koje su posljedica pritisakana šumu (od onih vezanih uz donošenje različitihpolitičkih i razvojnih odluka do onih vezanihuz »kisele kiše« i druge faktore). Naglasio jeda je prošle godine Uprava šuma za pomoći institucijamai pojedincima na svom području podijelilaoko 450.000 DM pomoći, što u drvu, što u kamenu,što u novcu. Također je odgovorio na pitanjao iskorištenosti zgrade Uprave.— Kad je projektirana zgrada Uprave — naglasioje Duje Pavelić, uključujući se u razgovor —računalo se je i na Internu banku, SOUR, Zaštitneradionice... Kasnije je došlo do velikih promjena iu zgradi postoji dovoljno prostora koji smo željeliiznajmiti. Bili smo u ozbiljnim pregovorima s bečkim»Wienerwaldom« i Poslovnom školom za menedžere,ali su ratna zbivanja to sve odgodila naneodređeno vrijeme. I dalje radimo na tome. Ovakoeuropski projektiran prostor ima uvjete da»udomi« i europske projekte. U međuvremenu jezgrada stekla i »image« prostora u kome se održavajuznačajni kulturološki događaji. Iako još nijeu punoj funkciji, ona je svojim arhitektonskim idrugim vrijednostima pokazala da se ovakav prostormože izvanredno valorizirati...Karlovački župan je pokazao interes i za problemevezane uz preuzimanje državnih šuma ko-Gosti iz Županije u Upravi šuma Karlovacjima je do nedavno gospodarilo karlovačko »Zelenilo«,te za koristi koje će općine imati od gospodarenjašumama na njihovim područjima, ali i zaprobleme očuvanja šuma. Bilo je također i pitanjavezanih uz trasu auto-puta Zagreb—Rijeka i izgradnju»Žumberačke magistrale«, ali i neke planoveŽupanije, kao što je izgradnja odašiljača naSv. Gori i druga.— Svi mi radimo isti posao — rekao je podžupanAnton Kraljević rezimirajući razgovor o stanjui problemima u Županiji i mogućnostima boljegpovezivanja političkih i drugih institucija iprivrede na karlovačkom području. v HU ŠUMARSTVU NEMA DOBITI ...SA SASTANKA PROIZVODNE SLUŽBEUDirekciji je krajem listopada održansastanak Službe za proizvodnju,kome su pris\jst\/ova\'\ pomoćnik direktoraza gospodarenje šumamamr. Ivan Mrzljak, šef službe za proizvodnjuinž. Stjepan Tomljanović, stručni suradniciiz Direkcije i šefovi proizvodnih odjela uupravama šuma.Na sastanku su prezentirani podaci oproizvodnji u razdoblju od 1. 1.—30. 9. ovegodine, rebalansirani plan proizvodnje dokraja godine, pregled financijskih rezultataza prvih devet mjeseci ove godine, te završnipregled sabiranja i otkupa žira tijekomove jeseni.Izvršenje plana jednostavne biološkereprodukcije za prvih devet mjeseca pokazujesve veće učešće radova na njezi (nanivou »Hrvatskih šuma« priprema staništaje izvršena sa 60 posto od plana, pošumljavanjesa 32 posto, popunjavanje sa 51posto, njega pomlatka sa 89 posto, a njega— Svi planirani radovi moraju se izvršiti— naglasio je inž. Stjepan Tomljanović, rukovoditeljSlužbe za proizvodnju — kakona kontinentu, tako '\ na kršu. Obvezujemsve uprave šume da izvrše sve radove jednostavnei proširene biološke reprodukcije,posebno uprave šuma Split, Senj, Buzet iostale koje gospodare površinama šuma išumskog zemljišta na kršu. Problema ima ibiti će ih, posebno sada, u trenutku kad sustabilizacione mjere otežale realizaciju planova,ali to nikog ne opravdava, jer su zaove radove osigurana potrebna sredstva.mladika sa 94 posto). U proširenoj biološkojreprodukciji priprema staništa je izvršenasa 58 posto od plana, pošumljavanje sa68 posto, rekonstrukcije sa 79 posto, njegas čak 108 posto...Zanimljivo je da je porast rashoda (70posto od piana) konačno doveden u sklads porastom ukupnog prihoda (71 posto odplana). Ukupna dobit iznosi 39.514.685.000HRD ili 200 posto od planiranog. Dakle —rezultati poslovanja su dobri.— U biti — u šumarstvu nema dobiti —komentirao je pomoćnik direktora za gospodarenješumama mr. Ivan Mrzljak — jerbi sve to trebalo kroz bilo koji oblik vratitišumi. U pravom gospodarenju šumom dobitje samo formalna, jer šuma traži investicije.Ipak treba reći da mnogo radimo naproširenoj biološkoj reprodukciji i da šumunismo oštetili. Ovo treba naglasiti i danaskad je počela primjena stabilizacijskih mjera,jer radove na obnavljanju i njezi šuma idalje moramo raditi i izvršiti sve ono štosmo planirali.Na sastanku je bilo govora o mnogimproblemima koji se pojavljuju u realizacijiplanova proizvodnje, od onih vezanih zaprodaju sortimenata koji trenutno na domaćemtržištu nemaju kupce, do onih vezanihuz izvršenje tekućih poslova, čak i upotrebuprivatnih i službenih automobila. Uz većuangažiranost i za ovakve probleme sepronalaze adekvatna rješenja.Na kraju je inž. Dragutin Ćuković upoznaoprisutne s problemima prodaje i naplatepotraživanja, naglasivši da su nenaplaćenapotraživanja vrlo visoka, što znatnootežava poslovanje Davnog poduzeća i upravakoje posluju u njegovu sastavu. Takođerje rekao da se, u dogovoru s Vladom,očekuje i povećanje obima izvoza do krajagodine, što bi trebalo olakšati financijskusituaciju u poduzeću.V. H.

10. studenoga 1993SPOJ PLANINE I MORAParkom prirode Biokovo,masivom s bogatim biljnimi životinjskim svijetom,zanimljivim po mnogimendemskim vrstama, ali ipo šumskoj vegetaciji,gospodare »Hrvatskešume«. Sto značigospodariti jednim Parkomprirode, pokušali smosaznati na licu mjesta.Tipićna slika s Biokova: mnogo krša i poneštovegetacije, tek nekoliko kućica u vrtačama...Zbog svojih naglašenihekoloških, estetskih,turističkih i rekreativnihvrijednosti« piše uturističkom vodiču»Biokovo je u ljeto 1981.godine proglašeno -parkom prirode,koji podrazumijeva režim zaštite kojidopušta samo djelatnosti kojima sene ugrožavaju bitne značajke ifunkcije parka, a sve ostaloprepušteno je prostornom planu.Unutar Parka utvrđeni su posebnorezervati šumske vegetacije Kaoci iKimet (grčka jela). Bukovac, Borovik,Šibenik — Borovac (crni dalmatinskibor), Vošac (bukva), botaničkirezervati Sv. Ilija — Šibenik —Štropac i Troglav, a odlukomSkupštine opčine Makarska zaštičenje Miletin bor uz planinarsku stazuiznad zaseoka Baškoviči.Proučavanju prirode biokovskogpodručja uvelike su doprinijeli naučniskupovi održani 1979. i 1983. godine,koji su, medu inim, inicirali iformiranje Biokovskog botaničkogvrta Kotišina.«Već prvi usponi na cesti pružaju mogućnostprel

10. studenoga 1993.PARIK PRIRODE - BIOKOVODr. Paula Durbešić, profesorica na PMF-u u Zagrebu i predsjednica Hrvatskog ekološkog društvaje jedan od znanstvenika koji su mnoc/o pridonijeli proučavanju Biokova i njegova životinjskog ibiljnog svijeta. I ovog je puta pod kamenjem tražila rijetke vrste...Fiilp Šabić, zaljubljenik u Biokovo i djelatnik»Hrvatskih šuma« kao vodič grupiznanstvenika koja je iskoristila priliku da jošjednom obiđe mjesta svojih istraživanja.— Na Biokovu nismo radili ništaosim uzgojnih i zaštitnih zahvata —rekao je Filip pokazujući nam šumuprozvanu »Silnjim Gozdom«. I ovajnaziv (staroslavenski naziv za »velikušumu«) na svoj način govori onekadašnjoj vegetaciji Biokova, odkoje danas možemo promatrati tekostatke. Ovog puta je riječ oautohtonoj bukovoj šumi, u kojoj sezna pronaći i stabala visokih po 30 mi promjera 125 cm, što je na ovimprostorima gotovo ravno čudu.BIOKOVSKE ŠUMEšumu na Biokovu su proučavalimnogi. Jedna od najzanimljivijihploha je koju šumari jednostavnonazivaju »Plohom dr. Rauša«.— Ovdje rastu uglavnomkontinentalne vrste — pokazuje namFilip neke od karakterističnih stabala— ali i mediteranske vrste seponekad nalaze i na vrhovimaplanine. Nigdje na jugu nema takvih• kontinentalnih vrsta kao ovdje. Nanekim dijelovima planinepronalazimo i autohtohu jelu, jošuvijek nedovoljno istraženu.Na više mjesta nailazimo na grupecrnog bora, koje u kršu djeluju lijepoi prirodno. Međutim, unesene su uprostor, kako bi pridonijele stvaranjutla i povrartku autohtone vegetacije.— Unosili smo ih u skladu splanovima gospodarenja — komentiranaš vodič — i unosimo ih u skladu smogućnostima koje imamo. Svakegodine ipak uradimo po nešto...Šumari na Biokovu nisu brinulisamo o šumi. Sagradili su i ulaznipunkt, tri lugarnice. Planinarski dompod Vošcem (kojim danas upravljaUgostiteljsko poduzeće iz Makarske),brinu o cesti...O EKONOMSKIM IFINANCIJSKIM EFEKTIMAPlaninske šume bukve i jeleudaljene tek pola sata od morapredstavljaju zaista senzaciju, ali uovom trenutku one nemaju većigospodarski značaj.— Ekonomske i financijske efektemožemo pronaći ukoliko ih tražimo— misli Filip. — Oni nisu uiskorišćivanju šuma, već u lovnomturizmu....Pripremajući se za razvoj lovnogturizma na ovoj jedinstvenoj lokacijiMakarani su na biokovo 1964. godineprvi puta unesli visoku divljač(divokoze i srne), a 1968. g. imuflona. Dok su se divokoze muflonizadržavali na Biokovu, srne su gapotpuno napustile zbog loših uvjetaživota za ovu vrstu. Posebno dobrirezultati postignuti su s divokozom, aprvi lovno-turistički odstreli ostvarenisu ovdje 1976. godine i od tada ovajvid turizma dobija sve značajnijemjesto u ponudi Makarske rivijere.Kvalitet trofeja divljači iz ovog lovištauvrstio je Biokovo u red najboljihlovišta divokoze u Europi.OČUVANJE PRIRODE— Gospodarenje Biokovom sesvodi na zaštitu — dodaje Filip. —Nastojali smo uspostaviti red i mislimda smo u tome uspjeli. Sačinjen je iprostorni plan koji na ovom prostorunije predvidio nikakve značajnezahvate, tek neke rekreativne ilovačke punktove. Hotelski i sličnisadržaji predviđeni su izvan parkaprirode, kao što je hotel u šumi Stazaili u Makarskoj. Cilj nam je očuvanjeprirode na Biokovu, koji predstavljaspoj planine i mora, o čemu smovodili računa i pri izradi prostornogplana.Najviši vrh Biokova je Sv. Jure(1.762 m). Iako smo cijelog dana imalilijepo vrijeme, ovdje nas je dočekalagusta magla, koja nam jeonemogućila »predivan pogled«, a ispust s Biokova nije bio onakavkakav smo željeli i očekivali. Naglepromjene vremena ovdje nisuizuzetak, već pravilo, pa ipakpredstavljaju i dio draži ove predivneplanine, koja oduševljava i kršom ivegetacijom i malim (rijetkim)kućicama i vrhovima i vrtačama išumama visoke bukve i odraslimhrastovima visokim tek 50 cm ivrtačama j spiljama i blizinom morai...Pripremila i snimila:Vesna HRKALOVIĆPogled na šumski predio Staza, umjetno podignutu šumu u podnožju Biokova, koja danaspredstavlja posebnu ekološku vrijednost ovog prostora.I naBiokovuima velikihstabala,posebnobukovih.Šuma »SilnjiGozd« predstavljajedan odnajzanimljivijihšumarskihobjekata naBiokovu. Ona je isvjedoknekadašnjevegetacije naovoj surovojplanini.

10. studenoga 1993.ŠUME I ŠUMARSTVO U UPRAVI ŠUMAu KO Bročanac dosad je izvršeno riperanjei izrada puteva na olto 50 lia. »Ovdje ćemojednog dana voditi delegacije« misli inž.Ivan Melvan, pomoćnik upr. Šumarije Split,jer je priprema kvalitetna, a pošumljavatiće se sadnicama hrasta medunca, jasena idrugim vrstamaNa ljetnom zasjedanju Sabora,prilikom rasprave o izmjenamai dopunama Zakona o šumama,jedan od zastupnikaje, govoreći o šumskim požarima uDalmaciji, predložio da se nabavi15.000 koza koje bi »čistile zemljište«.— Gdje, kada i kome? — Ijutito pitainž. Ivan Tolić, šef proizvodnog odjelau Upravi šuma Split, obilazeći šumei šumska zemljišta u okolici Splita.— Kuda bi s njima, tko bi ih uzdržavaoi u koje vrijeme bi ih puštaou šumu? Nekada je svako domaćinstvona ovom području lma\o po kojukozu i nekoliko ovaca. Dok je seljakradio u maslenjaku i vinogradu životinjesu pasle u blizini. Danas su poljoprivrednepovršine zapuštene i zarasle,a tamo gdje su spavale kozedanas se nalaze objekti. Tamo gdje biboravile koze bi pojele sve što je nadohvatzuba. Kad bi uništile mladu šumuu okolini — preselile bi na drugomjesto... Na taj bi način sigurno bilasmanjena opasnost od požara, jer bivegetacija bila sasvim uništena!Goleti u Dalmaciji su posljedicadjelovanja čovjeka koji je krčio šumui zemljište koristio za poljoprivrednuproizvodnju. Životinje poput koza iovaca učinile su ostalo. Brsteći mladebiljke sprečavale su pomlađivanje,— Ovdje je malo terena na kojimau ovom trenutku možemo uzgajati visokušumu — dodaje inž. Tolić — alimnogi dijelovi mogu biti prekrivenizelenim površinama. To dokazujumnogi šumski objekti, poput Marjanana koji je unesen alepski bor, a sadase na oko 90 posto površine nalazelistače. Trebati će dvije ophodnje (oko140 godina) da bi šuma ponovno postalašumom...PRIRODA I ČOVJEKPrilikom putovanja Primorjem iDalmacijom lako je uočljivo da se posljednjihdesetljeća u okolišu zbivajupromjene. Mnoge nekadašnje goletipolako prekrivaju zelene površine.— Događa se prirodno pomlađivanjei na najekstremnijim terenima —komentira inž. Tolić — pa i na degradiranimpovršinama nalazimo izbojke.Ipak, prirodno obnavljanje šumaje vrlo sporo, jer ga vjetar, voda i sunceotežavaju, pa je potrebno ljudskodjelovanje, kako bi ga pospješilo. Biloje ovdje mnogo i umjetnog pošumljavanja,posebno alepskim borom icrnim borom, koji ubrzavaju stvaranjexjvjeta za povratak šuma. Nekadaje napad na šumu na ovim terenima,bio vrlo jak, još je posljedica načinaživota: trebalo je obrađivati zemlju,prehraniti stoku, osigurati ogrijev.Razvoj turizma je mnogo toga promijenioi ljudi su se okrenuli drugim izvorimaprihoda, što omogućava i obnovušuma na ovom prostoru.Do domovinskog rata se je na područjuDalmacije proizvodila uglav-STVARANJE NOVIH ŠUMAOd osnivanja »Hrvatskih šuma« do danas na području kojimgospodari Uprava šuma Split se je mnogo toga promijenilo:ureduju se desetljećima neuređene šume, na goletima niču mladešume, grade se protupožarne prosjeke...nom celuloza za potrebe domaćihtvornica celuloze, te ogrijev i neštotehničkog drva, uglavnom iz proreda,a dijelom i s opožarenih površina.Proizvodnja celuloze je sada nepotrebna,jer se tvornice koje su je prerađivalenalaze u područjima zahvaćenimratom (Maglaj, Plaški), ili napodručjima drugih država (Krško), aizvoz drvne mase je zabranjen. Takose djelatnici UŠ Split vrlo malo baveiskoriščivanjem šuma, pa su se posvetiliuglavnom uzgoju i njezi mladihšuma.RADOVI U DALMATINSKIMŠUMAMA— u posljednjih dvadeset do tridesetgodina — komentira šef proizvodnogodjela — dobrim su dijelom ispušteniradovi na proredima, štozbog neotvorenosti šumskih terena,što zbog malog interesa za drvnommasom. Ispušteno je i dosta radovačišćenja i njege zbog nedostatne i lošekvalitete drvne mase. Predstojenam veliki zadaci, jer sve te degradiranemoramo pretvoriti u više oblikešume. Bilo je i promašaja, poput čistihsječa u panjačama. Stručnjaci sudanas mišljenja da takve površinetreba vratiti u stanje od prije tridesetgodina i meliorativnim zahvatima ihpretvarati u viši oblik šume...Ovogodišnji plan Uprave šumaSplit je vrlo ambiciozan: cea 1.800 hajednostavne i proširene biološke reprodukcije.Da li će biti ostvaren?— Prošlogodišnji plan je u cijelostiostvaren — kaže inž. Tolić. — Sjetvomi sadnjom je ove godine pošumljenocea 1.600 ha površina, dijelomoporaženih. Uglavnom smo pošum-Ijavali vrstama mediteranskih i submediteranskihborova i čempresa.Rezultati su pokazali da je sadni materijalbio dobar, kao i obrada tla i dasmo uspjeli usprkos ekstremno sušnojgodini. Na nekim terenima zbogfizičkih svojstava tla i suše nismo polučilirezultate kakvima smo se nadali.Na primjer, na dubrovačkom području,i pored uspješnog nicanja i održavanjabiljaka do sušnog perioda— druga kolaudacija pokazuje nezadovoljavajućiuspjeh. To nas upućujeda ovim radovima moramo pristupitistručnije i sistematičnije i prilikompošumljavanja izbjegavati ekstremnosušne periode, te paziti na izbor vrstai terena, odnosno način obrade tla.Prošle smo godine s nekim radovimakasnili. Pokazalo se da je ponik na terenimagdje su pošumljavanja vršenau kasnu jesen znatno pojačan ipripremljen za sušni period. Kod pripremetla se je najboljim pokazalo riperanje(podrivanje tla), kojim sestvara vodena akumulacija. Poučeniiskustvom izvođenje radova ne prepuštamoslučaju, već vršimo biološkei tehničke pripreme. Drugi radovi kojise izvode na biološkoj reprodukciji»ukomponirani« su u zaštitu šuma odpožara. Biološke mjere zaštite od požarasu ujedno i mjere biološke reprodukcije.Čišćenje je uzgojna mjera,ali i mjera zaštite od požara, kao idruge mjere biološke zaštite. Bilo bineracionalno te mjere izvoditi samo sjednim ciljem. Zato mnogo radimoprotupožarne projekte, koje su u fun-OBNAVLJA SE TRUŠNICAUokolini Splita je, Muč, podnjčje priličnoznačajno za UŠ Split: tu se »susreću«gospodarske jedinice s već zrelim sastojinamai objekti s mladim kulturama iii s tek započetimradovima na podizanju novih šuma. Tuje i zgrada nekadašnje trušnice, koja se ovihmjeseci renovira. Sagrađena je 50-tih godinaovog stoljeća, u vrijeme državnog upravljanjasumama i zapuštena 60-tih godina, kadaje šumarstvo ovog područja izgubilo sredstvapotrebna za obnovu šuma. Ovdje je i rasadnikLiskovac Šumarije Split, u kome seuzgajaju uglavnom crni bor, čempres, bagrem,aii i hortikulturne biljke.Ova će trušnica uglavnom trusiti češerecrnog bora, a trušenje će se moći obavijatitijekom cijele godine. Planira se da će se ovdjetrusiti oko 30—40 tona češera godišnje.U Upravi se nadaju da će trušnicu koristitivec ove godine, jer češeri dozrijevaju u jeseni zimu.Prilikom naše posjete dovršavani su radovina zgradi, a preostali su manji radovi nauređenju unutrašnjosti, gdje treba postavitipolice za češere i drugu opremu.U Muću se nalazi GJ Borovaća (površine odoko 3.500 ha), koja sadrži oko 800 hakultura, uglavnom crnog bora, koju poriječima inž. Ivana Tolića treba prorijediti.Ipak će sačekati osnovu gospodarenja...kciji mjera reprodukcije šuma. Svakamjera u šumi može se izvoditi i s ciljemzaštite šuma, naravno — u skladus kriterijima šumarske znanosti iprakse.Ove smo godine istrusili oko 5.000kg sjemena četinjača, žira česmine imedunca, a u jesensko-zimskom perioduplaniramo istrusiti još oko 1.000kg sjemena i proizvesti oko milijunsadnica. Mislim da će ovogodišnjiplan biti izvršen i premašen — dodaoje inž. Tolić.Do kraja rujna djelatnici UŠ Splitsu izvršili oko 500 ha radova na sanacijii obnovi sastojina stradalih u požarima,podigli oko 300 ha novih površina,izvršili njegu oko 300 ha novopodignutihpovršina, izgradili oko200 km protupožarnih prosjeka s ele-"mentima šumskih cesti...SVRHA I CIU— Prošle smo godine izgradili cea360 km protupožarnih prosjeka — nastavljašef proizvodnog odjela — i željelismo toliko uraditi i ove godine,ali se bojim da za tako ambiciozanplan nećemo imati dovoljno sredstava.Ono što smo radili prije osnivanjaJavnog poduzeća može se ocijenitivegetiranjem, jer nije bilo ni održavanjapostojećeg. Prošle i ove godinekonačno idemo u skladu s potrebama.Radovi su uvećani jer imamo velikezaostatke. »Hrvatske šume« supokazale maksimalno razumijevanjeza stanje šuma i potrebe na ovompodručju, pa je tolerirano i prekoračenjeizvršenja plana u biološkoj reprodukcijii zaštiti šuma. Način organiziranjašumarstva kakav imamodanas je ujedno i način podizanja nivoašumarstva i stanja u šumamaDalmacije. Svrha i cilj Uprave šumaSplit danas je korištenjem sredstavaiz OKŠ (doprinosa koji plaćaju sviprivredni subjekti u Republici —op.a.) stvarati šumu koja će imatiekološku, zaštitnu, estetsku, turističku,pa i gospodarsku funkciju — završioje inž. Tolić. Vesna HRKALOVIĆ

10, studenoga 1993.ŠUMARIJA NA NOVOM POČETKUŠUMARIJA ĐULOVAC, DVIJE GODINE POSLIJEIZ ŠUMSKEKRONIKEIspredobnovljenezgrade šumarije:inž. VladoLacina i inž.Željko OlijanŠkola u Dulovcu počela je prošlegodine raditi s 20 učenika. Danasih je 360! Treba se pažljivovoziti kroz selo jer malci u grupamaneočekivano izranjaju iz dvorišta.Neki drugačiji dosad nepoznatinatalitet u mjestu koje dvije godinenakon oslobađanja u posljednjemkrvavom ratu počinje novi život. Aoko 1500 novih žitelja, doseljenika sKosova, iz Letinaca, daju i nova obilježjaDulovcu, selu u kome su tragovirazaranja i nezarasle rane još takosvježi. Za razliku od nekih okolnihpustih sela i polja koje su preuzelitrava, korov i divlje raslinje, Dulovacponovo živi.U tom okružju na novom je početkui šumarija Dulovac. Na drvenojtabli ispred zgrade još piše »ŠumarijaMiokovićevo u Dulovcu«, jer »u svimpapirinaa još nije promijenjeno ime«.I tamo se sve broji i svi razgovori počinjui završavaju s usporedbama kakoje bilo »prije i kako je poslije rata«.— Neću zaboraviti kako smo 19. kolovoza91. pošli na posao a naši nasdojučerašnji susjedi dočekali na barikadama,da ne možemo dalje u»srpske šume«, prisjeća se ondašnji isadašnji upravitelj šumarije inž. VladimirLacina.Prije rata sjeklo se 32.000 kubika,premda je propisani etat veći, a sadase sječe 17.000 kubika. U odnosu naranije razdoblje kada je šumarija zapošljavala99 radnika, sada ih je 51.Još jedna zanimljiva usporedba: od»starih« radnika, ne po godinama većonih koji su tu bili »prije«, ostalo je 17.Šumarija Dulovac, kako to voli rećiinž. Lacina, »jest šumarija koja putuje«!Stručni kadar, poslovođa, inženjeri,uglavnom svakodnevno dolazena posao iz Garešnice, Virovitice, Suhopolja,G. Polja. Za potpunije razumijevanjesadašnjeg trenutka trebareći da je šumarija u ratu ostala bezkompletne mehanizacije, bez osamkombija, 18 traktora, motornih pila.Počelo se gotovo od nule. Jedan odrevirnika, inž. Željko Olijan govori-.»Pronašli smo nekoliko kombija, dakakoneispravnih, skrpali šest traktorai počeli raditi. Jedan smo kombiposudili iz Daruvara, no osnovni problemostaje — stara mehanizacija.Radi se o prosječnoj starosti od osamdo deset godina.« U Dulovcu nemajudovoljno ni osobnih automobila.Unatoč svemu kreće se naprijed, a utim naporima značajna je pomoć Up-Iz »šumske kronike« koju uredno vodi upravitelj šumarije inž. V. Lacina prepisujemo:»Godina 1991: Ova je godina obilovala burnim događajima kakvi se ne pamtena ovim područjima...Šumarija je prekinula s radom 18. kolovoza jer se od toga dana našla u okruženjusrpskih terorista i paravojnih formacija, i ostala pod okupacijom sve do 15.prosinca kada su u mjesto Miokovićevo (nedjelja, između 10.00 i 12.00 sati) ušlipripadnici ZNG...Upravna zgrada šumarije doživjela je veća oštećenja, uništeno je krovište iveći dio dokumentacionog i kancelarijskog materijala. Skladište je većim dijelomopljačkano, a mehanička radiona potpuno. Od postojeće mehanizacije nestalo jeosam kombija, jedan TAM-80, zastava 750, Traktori i utovarne sprave pronađenisu po selima i šumama, više ili manje oštećeni...«Nešto starih traktora srno osposobili, no bez ovih novih ne bismo ništa napravili — inž.Ž. Olijan i mehaničar Branko Paljevac.rave šuma ostvarena kroz nabavkučetiri nova traktora upućena u Dulovac.Danas, dvije godine poslije, šumarijaDulovac izvršava planove. A to jeveliki korak naprijed! Uz jedan manjidrvno prerađivački pogon (Gaj) teradnu jedinicu Badela, šumarija takoostaje nositelj obnove ovog kraja uUNPA zoni.Tri grupe radnika rade u predjeluŠandrovac, u blizini najviše točkeCrni Vrh. To su sjeverne padine Papuka,nepristupačni tereni, gdje i saminazivi pojedinih vrhova »kao Samarica,Vrletnica i drugi odražavajuprirodu ovog kraja«.Posebni su problemi u uzgoju.Zbog ratnog stanja neke vrste uzgojnihradova, kao na primjer njega, nisuobavljane dvije godine. Odličanurod bukvice iz roda 1990, »a ovo jepodručje lijepe, visoke, »bijele« bukve,nije iskorišten jer nije mogla bitiobavljena priprema staništa. Inž.Snježana Kostelac-Majcan: »Zbogsvega toga sada intenzivno radimona pripremi staništa. Svakodnevnoimamo po 30-ak GPO radnika na uzgoju«.U dovršnim sječinama problemje održavanje šumskog reda,skupljanje granjevine, jer okolna sela(G. Cjepidlake, Stara i Nova Krivaja,Bastaji, i druga) su prazna, nema tkopokupiti granje. U višim predjelimazbog dvogodišnjeg izostanka njegakupina je već napravila »pravi tepihod 20 — 40 cm« koji će se zakorijeniti.A ovdje nema ispaše koja bi značajnopripomogla »čišćenju tepiha«. Nefunkcionira u potpunosti ni čuvarskaslužba, ne samo zbog broja ljudi već inesigurnosti obilaska.U šumariji ovih dana, a bit će tako icijeli slijedeći mjesec, borave projektantiiz uprave. Intenzivno se radi,kaže inž. Lacina, na povećanju fondašumskih cesta. Dvije godine zaostatkau izgradnji cesta smanjile su ionakomali broj kilometara po hektaru.Trasiraju se nove ceste Jajinac—Vukovje,Škodinovac, zatim Škodinovac—Markovacte cesta Šabanovaklupa— Miletinac.Sve je u pokretu. Nema, doduše,ovog, nema onog, nesigurno je iopasno, na sastancima upraviteljainž. Lacina uporno ponavlja već poznatepoteškoće, no—radi se. U šumariističu — dobra je i složena ekipa,a »kad se ljudi slože...«Miroslav MRKOBRADUZ IZMDENE I DOPUNE ZOŠ-AŠUMARSTVO I DRUŠTVENE PROMJENENa ljetnom zasjedanju Saboradonesen je Zakon o izmjenamai dopunama Zakona ošumama, kojim je ozakonjenaUredba Vlade od 15. veljače ovegodine, o kojoj smo detaljno pisali u»Hrvatskim šumama« br. 18. od 8.svibnja ove godine. U Zakonu se uvećini članova vrše »kozmetičke« korekcije,odnosno mijenjaju se riječiDNA u HV i slično. Najvažnije izmjenese odnose na šume i šumska zemljištakojima gospodare društvenapoduzeća, poduzeća koja će se privatiziratii koja su dužna šume kojimagospodare prije pretvorbe vlasništvapredati »Hrvatskim šumama«.Tijekom rasprave zastupnici suiznijeli više razmišljanja, koja s predloženimizmjenama i dopunama Zakona— nisu imala ništa zajedničko.Prijedlozi i razmišljanja odnosili su sena denacionalizaciju i način financiranjaopćina i županija, te na osiguranjesredstava potrebnih za zaštitu šumaod požara.Iz ovih je diskusija proizašao i jedannovi član Zakona, koji glasi:»Pravne osobe i građani koji vršeZakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama otvorio je neka nova pitanja iprobleme, a nije mnogo pridonio ni rješavanju već otvorenih pitanja...prodaju proizvoda iskorištavanja šuma(drvne sortimente) plaćaju šumskidoprinos od 2,5 posto od prodaje cijeneproizvoda.Sredstva šumskog doprinosa uplaćujuse na poseban račun jedinicelokalne samouprave na čijem područjuje izvršena sječa šume i koristese za financiranje izgradnje komunalneinfrastrukture«.Što znači ovaj član?Inicijativa je stigla iz Gorskog kotara,koji ima vrlo malo industrije i mogućnostida financira komunalnu djelatnost,pa je upućen na šumarstvo umnogim stvarima, pa čak i u raščišćavanjuprometnica od snijega. Osimtoga — novoosnovane općine nemajusredstava za normalan rad i tražeih i ovakvim putevima.— Prije nekoliko dana posjetili sume predstavnici općine Draganić —komentirao je inž. ]osip Maradin, v.d. upravitelja UŠ Karlovac - i tražilida im pomognemo pri izgradnji mostai puteva. Budući smo uvijek pomagaliu takvim situacijama željeli smoto učiniti i sada, ali je već 27. kolovoza,dakle dva dana nakon stupanjaovog Zakona na snagu, iz iste općinestigao i zahtjev za njegovom primjenom.Očito je da obadva zahtjeva nemožemo ispuniti...— Riječ je o šumskoj renti — komentiraoje inž. Mihajlo Tompak,savjetnik u Ministarstvu poljoprivredei šumarstva — ili bolje rečeno — onekoj vrsti poreza, što nije trebalougraditi u Zakon o šumama, već u poreznisustav. Ovaj su porez dužneplaćati i fizičke i pravne osobe, daklei šumovlasnici. Dosada su šumovlasnicimorali plaćati troškove izrade iprovođenja programa gospodarenjašumom u iznosu od 20 posto vrijednostiprodanog drveta. taj su propisčesto izigravali, pa su prilikom podnošenjazahtjeva za doznaku napisalida sijeku za vlastite potrebe. Tako suizbjegavali plaćanje, a trupce su držaliuz kuću i prodavali ih u najpogodnijemtrenutku. Pokušalo in-i sedoskočiti odredbom o plaćanju ovogdoprinosa prilikom doznake, bez obzirada li se radi o vlastitim potrebamaili sječi drvne mase za prodaju. Tadaje broj zahtjeva za doznakama drastičnopao, pa je sada regulirano dase doprinos plača na prihod ostvarenprodajom drveta. Sada se postavljapitanje — kako kontrolirati uplatušumskog doprinosa od 2,5 posto, kadnismo u stanju osigurati kontrolu uplataza izradu i provođenje programagospodarenja? Po Zagrebu, Rijeci,Osijeku i ostalim većim centrima natržnicama šumovlasnici sada prodajuogrjev, a u proljeće kolce i sličneproizvode. Nitko redovno ne kontrolirada li su platili onih 20 posto od prodanogdrva, a kud još i ovih 2,5 posto.Povremene kontrole šumarskih itrgovinskih inspektora pokazale su daove doprinose gotovo nitko ne plaća.O raznim firmama i trgovinama kojeprodaju rezanu građu bolje je i negovoriti.Zanimljivo je da su prijedlozi ouvođenju šumskog doprinosa stigliod zastupnika županija sa najviše privatnihšuma u Hrvatskoj. Siguran samda se ti zastupnici nisu konzultirali sasvojim biračima i da nisu imali njihovudozvolu za uvođenje novog doprinosa.Zanimljivo bi bilo provesti-anketušto o tome misle oni kojima su njihovizastupnici nametnuli novi trošak?Osim toga, šumska renta sigurno nepostoji, na što je zastupnike upozorioi ministar Ivan Tarnaj — dodao je inž.Tompak.U izmjene i dopune ZOŠ-a unesenaje i odredba iz Uredbe Vlade od15. veljače ove godine o predaji šumau državnom vlasnišh/u kojimaiznimno gospodare druge pravneosobe Javnom poduzeću »Hrvatskešume«. Dakle, ostali su i problemi vezaniuz preuzimanje šuma od nekadašnjihdruštvenih poduzeća koja sukrenula u pretvorbu vladništva.Ako svemu tome dodamo i očekivanjavezana uz donošenje Zakonao denacionalizaciji (o čemu se očekujenova rasprava) — postaje jasnoda nam slijedećih sezona neće bitidosadno. V. H.

10. studenoga 1993.za Đulovca preko PupliceIpa pokraj starog kamenolomaŠandrovac penjemose prema istoimenom radi^lištu.Cilj: odjel 56. gospodarskejedinice Vrani kamengdje dvije grupe radnika šumarijeDulovac rade brigadnimsistemom te jedna klasiku.Uspon strm, podsjeća nanajteže na području bjelovarskeuprave. A nebo sesmrklo tako da je u po danau šumi — mrak. Na jednomstovarištu, negdje na polaputa, zatičemo kamion Autotransportai dizaličaraZlatka Zemana.— Trudimo se, no ni ovovrijeme ne ide nam u prilog.Stalna kiša otežava posao,no dobro je dok nema kvarova,kaže Zeman.O uvjetima ne govori. Aoni su, vidljivo je već na prvipogled u ovim visinama, izuzetnoteški. Ali ovo je i višeod toga, ovo je opasan teren.— Zapravo, ne smijemo nirazinišljati o opasnosti, da liNA TERENU, NA 650 M VISINEMOTORKA U RUCI, POLICIJA PRI RUCIJosip Jozić, Ivan Horvat, PetarMartelo, Duško Tomšić,Zlatko Kovačević.Ivoš govori a ostali potvrđuju:«Muči nas ova kiša,opasnost. Zato bi morali imatii nekakvu dodatnu naknadu,povećanu plaću. Jer nijeisto raditi ovdje u ovim brdima,i negdje u ravnici, dalekood granične linije.« Hodakdodaje: »Imamo motel,kuharice, a jedemo suhuhranu. Zašto ne bismo imalitopli obrok?« Ivoš misli da jei norma velika, no ostali sene slažu. Prihvatljiva je, dadese ispuniti, kažu.Špehar; »Ovo je dobra grupa,i bez obzira na ove prigovorei razmišljanja, posao ćeići i plan će biti ispunjen. Ato je najvažnije«.Kiša stala, za čas se razvedrilo.Nije to ništa, kažuradnici. Dok se spustite doDulovca još dva puta će senaoblačiti i padati. Ovdje tonije ništa neobično...Tekst j snimci:M. MRKOBRADZLATKOZEMAN: »OOPASNOSTI INERAZMIŠUAMO, sRADIMO SVOJPOSAO...«IVO TUTIC:»PLAČE JOŠKAKO TAKO,ALI ŠTO JE SZAŠTITNOM•OPREMOM?«SMANJITIUDIOSTRANIHUSLUGANakon proteklih devet mjesecipožeška Uprava šumaizvršila je sječu i izradu sa73%, privlačenje sa 62% a otpremu(prijevoz) sa 70% godišnjegplana. Očito da je najvećizaostatak u okviru drugefaze rada odnosno na izvlačenjui iznošenju drvne mase izšume na pomoćno stovarište.Tako su traktori izvukli za 20%manje (oko 21000 m') od devetomjesečnogplana a uzroktome je velik broj kvarova, kojije više od dvostruko veći oduobičajenog broja. Stoga 60traktora nije iskorišteno na terenuonako kako je predviđenoa to je rezultiralo smanjenimučinkom. Traktori koji suradili, nisu u potpunosti izvršilipostavljenu normu te su je neznatnopodbacili. Inače, prosječnaudaljenost privlačenjaiznosila je 700 m a teren nakojem se radilo bio je na prijelazutreće i četvrte kategorije.Najbolje ostvarenje pri izvlačenjudrvne mase je u čaglinskoj(94%) a najlošije u pleterničkojšumariji (63%), dok jenajmanja potrošnja goriva ušumariji Kamenska (1,48 1/m')a najveća u Novoj Kapeli (1,931/m').Od 132.000 m= drvne maseostvarene u drugoj fazi rada,94000 m' izvukli su vlastititraktori (71%) a ostatak od38.000 m' (29%) izvukli su iiznijeli privatni kirljaši. Razumljivoje da treba težiti smanjenjustranih usluga a to ćese postići osuvremenjivanjeini povećanjem kapaciteta vlastitetraktorske i druge mehanizacijena privlačenju.I NA OVAKVIM STRMINAMA TRAKTORIST MARIJAN JOZIĆ DOBRO SESNALAZIje to hrabrost ili nešto drugo,razmišlja inž. Lacina.Nije stoga čudno da šumskiradnici, posebice sjekači,ističu težinu, uvjete, opasnostu ovim UNPA zonama ipotenciraju visinu plaća.Ivo Tutić iz grupa poslovođeDragutina Krušića, a tusu još Stjepan Hudi, MilanLaskaj, Dubravko Hodakspustio se do priručne bazepo gorivo. Kaže: »Na plaćuse još toliko i ne žalim, kakvaje, takva je, ima i puno gorih!Ali, vidite li ovu kišu, blato, ami nemamo nikakvu opremu!Ni topli obrok. To su najvećiproblemi. A mi radnicigradili smo onaj naš moteltamo dolje. Zašto tamo ne biimali topli obrok, kao prije.Čujem da ga neki drugi hoćeuzeti. Hudi dodaje da »savnovac što dobije za gablecpotroši za tri dana«.Na stovarištu ispod radilištaŠandrovac, koje je na nekih650 m visine zatičemo —policiju. »Drže vezu i tu su,za svaki slučaj«! I poslovođuMarijana Špehara. Grupa jegore. Pošli smo do njih, alinebo se spojilo sa zemljom ido kombija svi smo bili mokri!U grupi SU: Pavao Ivoš,Ante Hodak, Marijan Jozić,SNIMAK ZA USPOMENU SA TERENA: STJEPAN HUDI, MILAN LASKAJ,DUBRA VKO HODAK, DRAGUTIN KRUSIĆKiša je stala, možemo na radilište: Antun Hodak, Marijan Špehar, Željko Olijan, Inž. Vlado Lacina, PetarMartelo, Pavao Ivoš, Josip Jozić s dva pripadnika MUP-a na radilištu ŠandrovacInače, tijekom ove godinepožeški šumari nabavili su 13traktora tipa »Torpedo« i 2LPKT-a (mali zglobni traktori).Do. konca godine planirano jenabaviti 6 malih zglobnih traktora(»ECOTRACA«) snage 45kw, bjelovarskog proizvođača»Tome Vinkovića«, koji su namijenjeniza prorede.Iz Vinkovaca su iznajmljenetri ekipaže tipa »COCKUM«kojima je predviđeno izvestina pomoćno stovarište oko3000 m^ kvalitetne hrastovineiz dovršnog sijeka na novogradiškompodručju (g. j. »Podložje—Ključevi«).Istekom devetomjesečnograzdoblja nakupilo se oko21.000 m' zaliha, od čega napomoćnim stovarištima imanešto više od 12.000 m', u šumioko 7000 m' a ostatak je naglavnim stovarištima. S obziromna manji podbačaj u četvrtojfazi rada, trebat će aktivirativozni park, koji je u posljednjevrijeme ovisan o kvaliteticesta te osobito o ponašanjukupaca, kojih je broj ograničen.Izuzetan je problem zalihavišemetarskog celuloznogdrva, kojeg je isporuka privremenoobustavljena pa se razmišljao preradi u metarskodrvo.I. TOIMIĆ

10. studenoga 1993.UPRAVA SUMA POŽEGAPREMA RATNIM PRIKIKAMAožeški odjel za uređivanje šu­načinio je tijekom godinePmaniz terenskih i uredskih poslova.Nedavno je sastavljena Osnovagospodarenja za gospodarskujedinicu »Južni Papuk«, koja zauzimapovršinu od 6700 ha. Očekujese da će do konca godine bitiobavljen komisijski stručnipregled i odobrenje valjanostinavedenog elaborata.Izrada osnove gospodarenjaza gospodarsku jedinicu »Poljanačkešume« s površinom 1500ha je u tijeku a pretpostavlja seda će biti privedena kraju u prosincu.Uprava šuma Buzet i istarskišumari tradicionalno dobro surađujus požeškim uredivačima.Tako je sastavljen elaborat zag.j. »Dubrava« (3400 ha) i dio elaborataza g.j. »Lim« (oko 100 ha).Ovaj potonji bit če završen idućegodine. Ako sumiramo radovena požeško-gradiškom i istarskompodručju, proizlazi da jepožeška taksacija obradila 12600ha šumskih površina.Također se radilo na tipologijišuma. Osim na već spomenutojg.j. »Južni Papuk«, te na istarskompoluotoku, tipološki radoviobuhvatili su i dvije gospodarskejedinice na našičkom i osječkompodručju. Uglavnom su tipoloziradili u slavonskim šumamaa ukupno je obrađeno oko24000 ha.Navedeni posao je vrlo opsežana završen je u rekordnomroku. Ostvarilo ga je uspješno 12uredivača. Ovu, očito uigranu,ekipu čini jedan magistar, šestinžinjera, tri tehničara, jedan geometari jedan geodet.Iduće godine planira se obraditiiz uređivanja i tipologije šumaoko 6500 ha. Najviše će se raditina području gospodarske jedinice»Zapadni Papuk« 1 (4440ha) a ostatak je predviđen na istarskompoluotoku. U ovisnostio ratnim prilikama, postoji mogućnostizvođenja tipoloških radovana području Uprave šumaVinkovci odnosno uređivačkih itipoloških u šumama splitskeuprave. S obzirom na nesigurnostputovanja kroz Dalmaciju iJužnu Slavoniju, plan za narednugodinu još nije cjelovit i pouzdan.Tijekom ove godine vrijeme jebilo naklonjeno požeškim taksatorimapa otuda, uz primjernozalaganje, i tako neuobičajenoveliko ostvarenje svih radova.I. TOMIĆPOMOĆ ŽUPANIJIDUBROVNIKZ" upanija Dubrovnik je za vrijeme domovinskog rata pretrpjelavelike štete: u Dubrovniku je mnogo vrlo vrijednihobjekata oštećeno i uništeno, a spaljeni su Slano, Konavle, ŽupaDubrovačka... Zbog toga je Županija tražila (i dobila) pomoćod mnogih iz zemlje i inozemstva. Jedan od oblika pomoćije i 3.000 m' drvene grade, koju »Hrvatske šume« daju Županijikao bespovratnu pomoć. Drvnu je masu isporučila ŠumarijaDubrovnik, na čijem području je i posječena, a o njenojraspodjeli odlučuje Županija.Ovo je samo jedan od oblika pomoći »Hrvatskih šuma«stradalima u tijeku domovinskog rata. Drugi su oblici prisutniod početka domovinskog rata, od pomoći u ogrijevu i građi zaobitelji poginulih i invalida i ostalih stradaUh tijekom rata, dopomoći djelatnicima koji su ostali bez svojih domova i članovasvojih obitelji, ilj, su im kuće djelomično oštećene. y, H.GDIE I KOLIKO SE RADNIKA U.Š.KOPRIVNICA ODMARALO U '93.u BEČU ODRŽAN MEĐUNARODNI KONGRES!UTEC - ABSORGARaduje spoznaja da naša šumarska struka prati dostignuća ZapadaU!,cilju što boljeg očuvanja okoliša, u Bečuje od 1. 9. do 22. listopada 1993. godine održan7. međunarodni Kongres i velesajamza tehnologiju zaštite okoliša podnazivom »Utec—Absorga«. Taj poznati sajamveć je godinama sastajalište eminentnih izlagačai korisnika tehnologije za zaštitu okoliša i sasvojom premijerom u Beču je višestruko potvrdiouspjeh međunarodno poznatog i priznatogsajma.Potvrdne reakcije raznih medija, statistika iankete o dosadašnjim sajmovima dokazuju dasu sajam, a i Kongres bili uspješni za sve prisutneučesnike, a sređeni podaci o prošlogodišnjemsajmu govore o sudjelovanju 939 izlagača, 34424posjetitelja i 2745 učesnika iz 22 zemlje. Ove godinebroj prijavljenih izlagača premašio je većbrojku tisuću.Zbog velikog interesa, kako domaćih tako istranih izlagača, četverodnevni sajam proširenje i premješten iz centra Beča na južni dio grada,odnosno Velesajam koji zaprema daleko većuizložbenu površinu sa 19 hala.Iz poznatih razloga Republika Hrvatska nijesudjelovala na sajmu i tim više želim istaknutiposeban odnos organizatora prema meni osobno,kao učesniku i posjetitelju iz Hi-vatske. Onošto moram naglasiti je angažman kolega šumaraiz šumarskog saveznog zavoda za ispitivanje(Forstliche Bundesversuchsanstalt) koji su miomogućili da upoznam njegovu djelatnost i obimandio terena. Naravno, sve je to bila njihovadobra volja, jer takve stručne ekskurzije nisu bilepredviđene programom rađa Kongresa.Tako sam iz podataka koje su mi štavili naraspolaganje, a sve funkcionira na kompjuterskomsistemu gdje se analizira, obrađuje i interpretiramogla razabrati da su zapravo istraživanjašuma u svrhu da se sačuvaju eko-sistemi, sanirajui obnove šume, njihovo osnovno djelovanje.Sam Zavod funkcionira od 1974. godine i uzekonomski faktor sve više pažnje posvećuje općekorisnimfunkcijama šuma, naročito zdravstvenim.Trenutna su istraživanja grupirana učetiri područja:— 'štete na šumama,— osiguranje zaštitne funkcije šume,— problematika šume i divljači,— osiguranje genetskih resursa šume.Podaci naprimjer pokazuju da su godišnje šteteprouzročene olujama i snijegom u prosjeku20, odnosno maksimalno 40 posto, a štete od divljačido 8 posto, tako da svako peto stablo zbognavedenih oštećenja gubi pravo na vrijednosti iprijeti mu propadanje.Lokalno se u brdima u lisnoj masi mjeri akumulacijaštetnih tvari i teških metala na bioindikacijskimtočkama 16x 16 km, prvenstveno ispitujućiutjecaj sumpornog dioksida, a mjestimično1 fluora u plinovitom stanju. Na području RepublikeAustrije postavljeno je 317 bioindikacijskihtočaka (BIN) u šumama starijim od 50 godina,uglavnom u sastojlnama smreke, a samo uistočnirn krajevima na boru (Pinus silvestris) ibukve (Fagus sllvatica) dok se analiza hranjivihtvari u lisnim organima probnog drveća provodiu WBS sistemu.Naročitu pažnju zbog konfiguracije terenaprisiljeni su polagati na zaštitu od erozija 1 bujica,jer je u periodu od 1971. do 1987. godine stradao41 čovjek, 78 zgrada i 3861 ha šumskih površina.U radu Kongresa pod nazivom EURO PAS AALUTEC W1EN održano je devet predavanja eminentnihuniverzitetskih stručnjaka iz različitihpodručja zaštite okoliša, sa težištem na zaštitu iunapređenje urbanih sredina velikih gradova.Osobito značajna pažnja posvećena je organiziranjuedukacije od najmlađeg predškolskog uzrastapa na dalje, a u svrhu pobuđivanja svijestio zaštiti planeta Zemlja jedan dio Izložbenogprostora pod nazivoni S.O.S. Bruder Baum bio jeupravo tako koncipiran (crteži, plakati, drveneigračke itd.).Posebno Je bilo govora o čuvanju izvora od kiselihkiša, ekologiji drveta, šumama kao zelenimplućima naše planete, zaštiti zraka, mora,rijeka, zaštiti od buke, sortiranju otpada u biokante za smeće (BIO TONNE) što u Austriji većbesprijekorno funkcionira itd.Spoznaja da naša šumarska stmka prati dostignućaZapada uz sve ogromne teškoće kojesu se na nas sručile, te odnos austrijskih kolegašumara u kojem je evidentan respekt ne samoprema struci nego i prema nama kao narodu ucjelini, ispunila me zadovoljstvom i tim više opravdalaprisustvovanje navedene manifestacije.mr. Margita ŠILERU KOPRIVNICI OBNOVLJENA TRADICIONALNAKESTENIJADAPOVEĆAN INTERESZA ODMARALIŠTADanas, kada su godišnji odmoriza nama, sve brige ol

10. studenoga 1993.SA IZLOŽBE KAPITALNIH JELENSKIHTROFEJATRIDESET ZLATNIHUsklopu proslave 30-te obljetniceosnivanja i radaSaveza lovačkih društavaopćine Đprdevac priređenaje izložba trideset zlatnihjelena odstrijeljenih na područjuopćine Đurđevac, Izložba je postavljenau prostorijama GalerijeStari grad Đurđevac, a otvorioju je 1. listopada gospodin MartinŠpegelj, general.Najjači trofej vlasnika ŽeljkaKaića iz LD Zeko Kalinovac odstrijeljenje 1989. godine, a ocijenjenje sa 240,75 točaka. Većinajelena odstrijeljena je u posljednjihdesetak godina, a nešto ranijebilježi se i prva pojava jelenskedivljači u nizinskom dijeluPodravine. Porijeklo ovih jelenauz Dravu je iz susjedne Mađarske,međutim, ova divljač je naovim terenima našla svoje stalnostanište. Pomalo je iznenađujućeda se populacija jelenskedivljači u relativno kratkom rokutako namnožila i na lovnojpovršini od svega cea 20.000 ha.Izloženo je trideset zlatnih trofeja,ne da ih više nije bilo, nego Jeto neka vrsta simbolike zbog30-te obljetnice rada Saveza lovačkihdruštava. Svega tri jelenskatrofeja su iz lovišta pod upravomHrvatskih šuma. Odstrije-Ijeno ih je daleko više, međutimu vlasništvu su stranih turista ibile su nedostupne organizatorimaIzložbe. Ostali trofeji su vlasništvočlanova lovačkih društava,jer u graničnom području zavrijeme bivšeg režima nije biodozvoljen lov stranim državljanima.U bivšem sistemu graničnipojas je najmanje bio izloženindustrijskoj devestaciji što je ijedan od razloga da je jelenskadivljač našla mir i udomaćila sena ovim prostorima. Zabrinjavajućesu glasine što dolaze iz susjedneMađarske đa se tamounatrag dvije godine vrši radikalniodstrel jelenske divljačibez obzira na lovostaj. Naime, jelenskadivljač se je prilično namnožila,a u vrijeme kad su lovstvoi poljoprivreda bili državništete se nisu plaćale. To bi semoglo loše odraziti i na naše prilikepa bi trebalo u slučaju opažanjasmanjenja broja jelenskedivljači revidirati lovno-gospodarskeosnove i plan odstrela.U svakom slučaju postojećestanje uz maksimalnu brigu okouzgoja i zaštite jelenske divljačitrebalo bi sačuvati. Izložba je pokazalada raspolažemo neprocjenjivimbogatstvom koje nesmijemoprepustiti stihiji. Tko znašto će nam ostati u sada okupiranojBaranji našem najbogatijemstaništu jelenske divljači, jerju okupator sigurno ne štedi. Uovom času Srednje Podravine sigurnodrži primat u Hrvatskoj ito valja održati.Martin MIHALDINECTREĆA GENENakon dvije i pol godine šl

10. studenoga 1993.UMJETNICI RJEČJU, SLIKOM I DJELIMA NA SAVJETOVANJUSPOJ ZNANOSTI I UMJETNOSU šumarstvu je oduvijek bilo ljudi koji su se bavili kulturom, a ujednoslužili na čast šumarskoj struci. A da takvih ljudi hrvatsko šumarstvoima i danas, mogli su se uvjeriti sudionici savjetovanjaZnanstveno istraživački rad i razvoj šumarstva Hrvatske, koje je uorganizaciji šumarskog instituta Jastrebarsko održano u Stubičkim Toplicamaod 3. do 5. studenog ove godine. Vrijedni organizatori upriličili su u sklopusavjetovanja zanimljiv i bogat kulturno umjetnički program, okupivši po prviputa na jednom mjestu poznate umjetnike — djelatnike »Hrvatskih šuma«.Hotel Matija Gubec bio je tih dana sretan spoj znanosti i umjetnosti.Program je bio raznovrstan. Poznati i popularni zagrebački glumac MladenCrnobrnja — Gumbek na svečanom koktelu upriličenom povodom otvaranjasavjetovanja, govorio je stihove pjesnika Milana Krmpotića, koji je isam vrlo nadahnuto recitirao dio svojih pjesama o čovjeku i šumi. KipariBranko Bazina i Andrija Kusanić izložili su dio svojih skulptura u drvu a slikarZdravko Krulić crteže i slike. Petar Vrgoč zadivio je sve sa svojom prelijeomzbirkom bonsaija, dok je Krunoslav Arač ljubiteljima prirode omogućiouživanje u svojim lijepim fotografijama naše flore i faune.Naši umjetnici primili su brojne pohvale od svojih kolega za zavidnurazinu umjetničkog stvaralaštva i kulturni ugođaj koji su im priredili. Te pohvalebit će im sigurno podstrek za daljnji rad.KRUNOSLAV ARAČ - slikarKrunoslav Arač: »Fotografijom želimzaustaviti vrijeme u prirodi i ovjelfovjecitiprirodne ljepote«ZDENKO KRULIĆ - slikarrunoslav je mladi šumarski inženjerKkojemu je upravo onih dana istekaopripravnički staž u šumariji Koprivnica.Fotografijom se počeo baviti još kao srednjoškolac'83. godine. Voli snimati sve uvezi s prirodom ali više naginje na zoologiju,insekte, sisavce i ptice. Osnovne tehnikesu snimanje teleobjektivom te mikroi makro snimanje.Imao je dvije izložbe u Koprivnici, jednuu Zagrebu a ovo mu je četvrta izložba.Fotografije su mu objavljivane u Lovačkomvjesniku. Prirodi, Gospodarskom listu,Agrotehničaru, Glasu Podravine iHrvatskim šumama. Nekoliko fotografijamu se nalazi i u monografiji »Sume uHrvatskoj«. Do sada mu je objavljeno 80fotografija. Kaže da je — »Snimati životinjevrlo teško i zahtijeva puno vremena istrpljenja, ali poznavajući navike životinjadođe se u priliku da se napravi dobrasnimka.«e šumarski tehničar koji radi kao po­revirnika u šumariji Koska,Jmoćnik• Uprave šuma Našice. Sa slikanjem šumebavi se desetak godina. Njegov atelier ješuma. Radi u svim tehnikama, od najjednostavnijihugljena i olovke do najsloženijih,tuš, tempera i ulje na platnu. Izlagaoje do sada šest puta a izložbe je imaood Našica do Zagreba. Imao je i dostapoziva iz inozemstva ali smatra da još nijespreman za izlazak van Hrvatske. Upostrojbama HV bio je aktivni sudionikDomovinskog rata.— »Moje slikarstvo temelji se na preciznomcrtanju i slikanju poznatih dijelovaSlavonske šume u okolici Koske. Težimka savršenošću pokazivanja topline,dubine, veličine, ljepote kao jedan doživljajna platnu, koje bi se trebalo poistovjetitisa prirodom. Jer stablo je drugi najsavršenijioblik života na zemlji i po njemuravnam perom, kistom, olovkom svojpravac života. Ova izložba je jedan odlučantrenutak da pokažemo svijetu spojkulture, umjetnosti i šumarstva u jednunerazdvojnu cjelinu.«Zdenko Krulić: »Radeći u šumi i oko nje, zanju treba dati jedan najintimniji dio života —a to je umjetnički dio, opisati tu šumu uDje^rr! ili prikazati tu šumu u slici.MILAN KRMPOTIĆ-pjesnikvaj poznati književnik je inženjerOšumarstva i radi kao šef odjela za razvoju Upravi šuma Senj. Kao piscu dražamu je poezija kao način izražavanja. Svojeprve pjesme napisao je jOš kao šestogodišnjidječak. Do sada je objavio deset samostalnihknjiga a radovi su mu objavljenii u dvije skupne knjige. U tisku je novaknjiga pjesama a upravo je završio povijesniroman »Tek braća«. — »Ovo je prviputa da se pri ovako značajnom šumarskomskupu prezentira i kulturna dimenzijastruke i daje joj se istaknuto mjesto.Nadam se da će naše poduzeće posveći-Milan Krmpotić: »Kulturna dostignuća sujedan most koji spaja struku kao takvu sakulturnim i duhovnim bićem svoga naroda isvoje zemlje.vati više pažnje prema kulturnim potencijalimakoji unutar njega postoje i da će ihznati njegovati i promicati jer oni pokazujui da struka kao takva ne živi sama zasebe, nego da ima one kulturne dimenzije.Mislim da bi u našem poduzeću trebalapostojati jedna služba koja bi o tomebrinula.«BRANKO BAZINA - kipare upravni pravnik u Upravi šuma Vi­Kiparstvom se bavi od 1986.Jnkovci.Do sada je izlagao u zemlji i inozemstvuna sedamnaest skupnih i šest samostalnihizložbi. Učlanjen je u velik broj likovnihudruženja a sudjelovao je na jedanaest likovnihkolonija. Nedavno je bio na donatorskojizložbi u Rimu, gdje je u cilju opremanja»Hrvatskog doma« pokloniodvije skulpture, »Snaga Kristova« i »Molitva«.Izložba je bila ocjenjivana i prošlisu samo najbolji radovi.— »Vrativši se iz Rima, dobio sam pozivza ovu izložbu. Poziv me jako razveseliošto mogu izlagati pred šumarima i ovosmatram kao interesantan spoj znanosti iumjetnosti. Ovdje sam izložio dio skulpturasa šumskom tematikom. Htio bihzahvaliti organizatorima Steli Dolenec idr. Josi Gračanu, koji je istakao želju ipotrebu za daljnju suradnju i dobar spojznanosti i kulture, što je ova izložba i pokazala.Interes kolega šumara bio je znakovit.Iskazana pažnja i kompletna organizacijaje uspjela i izložba je opravdalasvoju svrhu i cilj.«ANDRIJA KUSANIĆ - kiparndrija radi kao šumarski tehničar uAUpravi šuma Karlovac. Otkad zna zasebe bavi se slikanjem, a kiparstvom odZa Andriju Kusanića kritičari kažu da jeintelektualac među umjetnicimaMilan Krmpotić nakon Josipa Kozarcapokazuje da šumarstvo može potaknutisvoje djelatnike da nađu snage i inspiracijeu struci i šumi. Ako je Kozarac jedanstup toga mosta, onda je g. Krmpotićdrugi stup mosta preko kojeg struka prelaziiz usmjerene jednoobraznosti u novu— umjetničku dimenziju.•' "-Jm«•••Branko Bazina ...sa »svojom djevojkom«koja rogom zove u šumu. Skulptura se zove»Poziv u šumu«1967. god. Poznatiji je po skulpturama iakomu i slike i crteži privlače pažnju namnogobrojnim izložbama u zemlji i Europi.Do sada je izlagao na sedam samostalnihi bezbroj skupnih izložbi. Kusanićskulpturu ne shvaća kao prikazivanjeljudskog tijela, već isključivo kao volumena,napetih formi, bez individualnih karakterizacija.Zbog specifičnog likovnogizraza Andrijino se ime može pročitati ujednoj od najznačajnijih svjetskih publikacija»The International Who's of Intellectuals.«— »Oduševljen sam što smo se naokupu po prvi puta našli i mi umjetnici.Vjerujem da nas još ima u »Hrvatskim šumama«.Saznanja da postojimo trebalo bipoduzeće iskoristiti u razne svrhe, organiziranjemizložbi, tiskanjem kalendara,raznih publikacija, pomoću kojih bi sestvarao bolji imiđ. Poglavito što sve višemladih šumara pokazuje interes za umjetnosti što je najvažnije postižu i zavidanrezultat. Čitav simpozij je ukupno gledanojedan veliki događaj za šumarstvo iglede znanosti i glede kulture.«PETAR VRGOČ - umjetnik bonscaijamr. Petar Vrgoč: »Mogućnost sintezabonsaija i ljepote drveća Mediterana izazovje kojem nisam mogao odoljeti...«agistar Vrgoč radi kao revirnik u šu­Crikvenica. Zbirkom minija­Mmarijiturnog drveća zadivio je mnoge kolege,jer se većina po prvi puta »uživo« susrelasa tom vrstom umjetnosti. Petar se bonsaijembavi pet godina. Do sada je odgojiodvadesetak primjeraka, uglavnom Mediteranskogdrveća. Bonsai je stara istočnjačkavještina — umjetnost uzgajanjadrveća u plitkim posudama. Ova vještinaje u 13. stoljeću prenesena iz Kine u Japan,a 1902. godine u Londonu je održanaprva izložba u Europi.— »Danas u Europi postoji oko 120većih ili manjih postava bonsaija a kodnas za sada nema ni jedne. Želio bih dase i kod nas ustanovi stalna postava zbirke,kako bi bila pristupačna svim zainteresiranimljubiteljima ove vrste umjetnosti.Uvjeren sam da bi stalna postava bonsaiabila interesantna i za turizam i zakulturu a i »Hrvatske šume« bi trebalenaći svoj interes, napose kad se radi ovrstama koje predstavljaju naše podneblje.«Tekst i snimci:Marijan DOMOVIĆ

u povodu izlaska li. izdanja knjige Mirka Vidakovića »ČETINJAČE«ZANIMANJE SVJETSKE ŠUMARSKE JAVNOSTIZbog velikog interesa znanstvenih krugova u svijetu, ova knjigaII. izdanje prevedeno je i na engleski jezik pod nazivom»CONIFERS«To je drugo izdanje »Četinjače«u proširenom obliku. U knjizije obrađeno preko 2.000 vrsta,nižih taksona, kultivara i hibridaod kojih je veliki broj egzota.Najprije dolazi opć materija važnaza razumijevanje prikaza vrsta i nižihtaksona. Slijedi kratki prikaz oklasifikaciji biljaka, o definiciji vrste,o morfološkim karakteristikama, orasprostranjenju biljaka itd. Iza toganaveden je sistematski opis svih porodicai rodova golosjemenjača. Zatimje opisana morfologija i varijabilnostpojedinih vrsta. Prikazan je načingenerativnog i vegetativnog razmnožavanjas podacima o cvatnji, ooplodnji, o fruktifikaciji i si. Za svakuvrstu drveća navedeno je područjenjezina rasprostranjenja. Sve je topopraćeno s vrlo instruktivnim fotografijama,grafikonima i crtežima.Na kraju knjige nalazi se potpunokazalo botaničkih naziva a zatim slijedipregled narodnih i izvedenih nazivarodova, vrsta i nižih taksonauključujući i kultivare.Autor knjige Mirko Vidaković jedipl. inženjer šumarstva, doktor šumarskihznanosti Zagrebačkog sveučilišta,počasni doktor Sveučilišta uŠopronju, redoviti član HrvatskeAkademije znanosti i umjetnosti, pisacvelikog broja znanstvenih i stručnvVičlanaka itd. Nema potrebe predstavljatiga šumarskoj javnosti, jer jedobro poznat, pošto je bio dugogodišnjisveučilišni profesor iz dendrologijei šumarske genetike na Šumarskomfakultetu u Zagrebu.Profesor Mirko Vidaković je napisaoovo opsežno djelo oslanjajući sena ideju da prikaže šumsko drveće i-grmlje sa gledišta evolucije i njihovevarijabilnosti koja je uvjetovana naslijeđemi okolinom te djelovanjemčovjeka. U tome se razlikuje Vidakovićevadendrologija od ostalih kojesu objavljene u nas i u svijetu. To jerazlog da je prvo izdanje knjige (1982)naišlo na veliko odobravanje i zanimanjepa je vrlo brzo bilo rasprodano.Ali i svjetska šumarska javnostzanimala se također za Vidakovićeve»Četinjače«. To je ponukalo autora dase potrudi prevesti svoju knjigu naengleski jezik uz pomoć profesoriceMaje Soljan. Engleska verzija »Četinjače«pod naslovom »Conifers«,izdana je 1991., na str. 754. U biti engleskaverzija je prijevod ovog drugog,proširenog hrvatskog izdanja. Onjoj je bilo govora u Hrvatskoj Akademijiznanosti i umjetnosti u Zagrebukada je ondje bila -.17. svibnja1991. - predstavljena (v. Šum. list br.6-9/1991. str. 400-404). Tom prilikombilo je rečeno da je Vidakovićeva monografija»conifers« novi prilog hrvtskešumarske znanosti svjetskojznanstvenoj literaturi iz područjataksonomije, dendrologije, biologije,genetike i uzgoja crnogoričnih vrstadrveća. Danas ću reći da je drugo ilibolje reći treće izdanje »Četinjače«slijedeći veliki prilog hrvatskoj šumarskojliteraturi. Zašto veliki prilog?Zato što je znanstveno obrađengolemi broj crnogoričnih vrsta drvećasa različitih gledišta ali i zato štoje danas omogućeno čitatelju daistovremeno čita hrvatski i engleskitekst i da na taj način obogati svojeznanje engleskog jezika terminima izoblasti botanike, dendrologije i šumarskegenetike na dva jezika - hrvatskomi engleskom. Za šumarskestručnjake a posebno za šumarskeznanstvenike to je prilika za njihovousavršavanje. U tom vidim veliku vrijednosthrvatskog i engleskog izdanja.Kad imam u rukama Vidakovićevuknjigu »Četinjače« napisanu na 741stranica, onda se pitam, je li teže ta- .kvu knjigu napisati ili je teže nju tiskatiu tako luksuznom izdanju. Prvoje teško, jer znanstveno djelo, a pogotovusveučilišni udžbenik, trebapredstaviti čitatelju znanstvenu istinusa suvremenim dostignućima izodređene oblasti. Drugo je teško zato,jer je tiskanje stručnih knjiga uvijekbilo a i sada je skupo, posebno zbogNa predstavljanju knjige »ČETINJAČE —Morfologija i varijabilnost«, drugo i proširenoizdanje akademika Mirka Vidakoviča,promotor je bio akademik prof. dr. DušanKlepacDirektor »Hrvatskih šuma« inž. Josip Dundović, uručio je županu Krapinsko-zagorske županijedr. Franji Kajfežu knjigu akademika Mirka Vidakoviča »Četinjače — morfologija i varijabilnost«ograničenog broja naklada. 1 jedna idruga teškoća su svladane, jer je autorpripremao svoju knjigu dugo godinai imao je prilike da sam. osobno is drugim znanstvenicima u zemlji i usvijetu utvrdi znanstvena dostignućana polju dendrologije i šumarske genetikei da ih predstavi šumarskojjavnosti. Druga teškoća je svladana,jer je javno poduzeće »Hrvatske šume«imalo smisla i sredstava da omogućitiskanje tog opsežnog djela. Autorje pokazao svoju vitalnost, svojeveliko znanstveno i stručno znanje a»Hrvatske šume« odnosno hrvatskošumarstvo opet je dokazalo svojusnagu, čvrstinu i homogenost. I autori izdavač — mislim pritom i na Grafičkizavod Hrvatske — zaslužujunajviše komplimente.knjiga »Četinjače« nije mrtvo slovona papiru. Ona ima svoju sliku u RepubliciHrvatskoj u kojoj je osnovano75.000 ha kultura četinjača. To je djelošumarskih stručnjaka, Vidakovićevihđaka i sljedbenika medu kojima su seposebno istaknuli djelatnici Šumarskoginstituta u Jastrebarskom kojemuje svojedobno bila namijenjenaU POVODU PREDSTAVUAN3A KNJIGE:ZAŠTITA I OČUVANJEEUROPSKIH ŠUMA... Bilo je iznimno korisnoprisustvovati timsastancima a vidjet ćeteto čitajući ovu knjigu.Ovdje se po prvi putana jedan vrio jasan načindefiniraju pojedini pojmovikao što je npr. štoje to biološka raznolikostili biodiverzitet, što je topotrajan razvoj, što je topotrajnost itd. Vidjet ćetemnogo pojmova koji sviskupa imaju za cilj: upravljanjei iskoriščivanješuma i šumskih zemljištana način da se u njimaosigura biološka ravnotežai raznolikost, produktivnosti sposobnost obnavljanjate da svoje ekološkegospodarske i socijalnefunkcije trajno osigurajuna lokalnoj i globalnojrazini. Jedna izvanrednadefinicija kojamože biti moto ne samosimpozija nego i pisanjaknjiga i svega što možemoprezentirati iz našestruke.Još samo nekoliko dojmovakako se tamo biloosjećati kao predstavnikrepublike Hrvatske. Dakakoda smo bili ponosni,jer se na takvom jednomskupu zaviorioHrvatski barjak i sa ponosomsmo se slikali uzzastavu. Još na nešto smobili ponosni i to moramoistaći. Mi iz Hrvatskeimali smo jedno neuobičajenozadovoljstvo. Jerako se nama može prigovoritina produktivnostnaših šuma, na udio pa-Doministar dr. JosoVukelić vrlo nadahnuto jepredstavio knjigu »Zaštitai očuvanje Europskihšuma«njača, degradiranih šumaitd., al nam se na jednomu Europi gospodo moraskinuti kapa. Ali nažalostnama je danas lakše dobitipriznanje za to u Europinego u našoj zemlji. Ato je da imamo prirodnobliske šume imamo sačuvanešume. Imamo šumesa izrazitim biološkim diverzitetom,imamo šumekoje su stabilne koliko tou današnjim uvjetimamogu biti, ali imamo šumekoje imaju florističkui komnističku raznolikost.To su šume 21. stoljeća,Europe i svijeta isamo one će moći zadovoljitisve ove funkcije okojima se ovdje govori.U ime RepublikeHrvatske smo prihvatili ipotpisali svih šest rezolucijaiz Strasbourga i četiriiz Helsinkija. Neke naprednezamlje kao Švedska,preskočile su potpisatineke deklaracije, jerse tako ma koliko globalnobile izražene, ne uklapajuu Koncept njihovašumarstva. Potvrdilo seda smo na ispravnom putui da na njemu treba istrajati.Sigurno je da će iovaj simpozij u tomsmislu doprinijeti. Istotako da očuvamo trajnevrednote našeg šumarstvaa to je da i dalje propagiramoi produciramo iradimo na našoj Hrvatskoji Zagrebačkoj šumarskojškoli kojoj nedostajesamo dodatnapromidba u svijetu, al senadam da ćemo i to sveskupa u budućnosti ispraviti.uloga proširenja četinjača na teritorijucijele bivše Jugoslavije, jer smooskudijevali a i danas oskudijevamona četinjačama kojih imamo samooko 16%. Danas 75.000 ha kultura četinjačau Hrvatskoj dobro raste i čekašumarske stručnjake da nastavesvoj uspješni rad u njihovoj njezi.Njega kultura odnosno njihovo prorjeđivanjepostavlja se kao aktualanproblem kako sa šumskouzgojnog takoi s gospodarskog gledišta, jermnoge kulture mogu putem prorjedivanjapružiti dragocjeni građevnimaterijal u obnovi naše zemlje.U zadnje vrijeme crnogorične vrstedrveća jako propadaju u kontinentalnomdijelu naše zemlje a u submediteranui mediteranu one su na udaručestih šumskih požara. Te činjenicetrebale bi biti izazov za šumarskeznanstvenike pa bi valjalo istražiti ipronaći takve hibride pojedinih crnogoričnihvrsta drveća koji bi bili otpornina onečišćenje zraka i vode. Utom smjeru su poučni rezultati iz poljoprivredea posebno iz voćarstva.Vidakovićeva knjiga »Četinjače«baš je usmjerena u tom pogledu pa jeona danas još vrednija nego što je bilajučer. Spominjem veliki uspjehakademika Vidakoviča u tome štomu je pošlo za rukom proizvesti novehibride između Pinus silvestris(običnog bora) i Pinus nigra (crnogbora). Novi hibriđi imaju svojstva jednogi drugog bora: bolje rastu i prirašćujuod crnog bora a istovremenosu otporni pa imaju veliku praktičnuvrijednost za pošumljavanje kraškihterena naše zemlje. U tom smjeru trebalobi nastaviti istraživanja akademikaVidakoviča.Sto se tiče šumskih požareva, jasnoje, da listače imaju prednost pred četinjačama,pa će se u buduće datiprednost mješovitim kulturama. Ipaktreba istaknuti da ima slučajeva anaročito na kršu gdje ćemo i dalje bitiprisiljeni pošumljavati s crnim boromu hladnijim a s alepskim i primorskimborom u toplijim područjimaimajući pred očima ono što sunaučavali stari profesori a sada predajumladi da četinjače imaju prvenstvenuulogu u poboljšanju edafskihi mikroklimatskih prilika okoliša kakobi se moglo obaviti uspješno pošumljavanje.U tome četinjače nemajupremca. To poglavito vrijedi zahortikulturu koja nalazi u Vidakovićevojknjizi obilje egzotičnih crnogoričnihvrsta koje dolaze u obzir uparkovnom i urbanom šumarstvu.Sve u svemu četinjače su u šumarskojstruci vrlo vrijedne i važne šumarskevrste drveća i uvijek tražene.U tom pogledu cjelovita, znanstvenamonografija prof. Vidakoviča »Četinjače«odnosno »conifers« zauzimaposebno mjesto u znanstvenoj istručnoj šumarskoj literaturi kao vrijednoklasično djelo i odličan sveučilišniudžbenik. Na tom uspješnomdjelu čestitam autoru akademiku Vidakovićui izdavačima knjige; Vanompoduzeću »Hrvatske šume« iGrafičkom zavodu Hrvatske.Akademik Dušan KLEPAC