pdf (18,6 MB) - Å umarski list

sumlist.sumari.hr
  • No tags were found...

pdf (18,6 MB) - Å umarski list

'oštarina plaćenai gotovom11-121971


ŠUMARSKILISTGLASILO SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA SR HRVATSKERedakcijski odborDr Milan A n d r o i ć, dr Roko B e n i ć, dr Stjepan B e r t o v i ć, ing. ŽarkoH a j d i n, ing. Josip Peternel, dr Zvonko Potočić, ing. Josip Š a f a rGlavni i odgovorni urednikDr Branimir FrpićSTUDENI — PROSINACTehnički urednik i korektor:Branka BadenČLANCI — ARTICLES —AUFSÄTZEUDK 634.0.651Z. Potočić: Političko-ckonomska suština Barthine formule —• The political-economic gist of Bartha'sformula — L'csscnce politico-economique de la formula Bartha — Das volkswirtschaftlichpolitischeWesen der Formel von Barfha.UDK 634.0.651.2(497.13-16)U. G o 1 u b o v i ć : Istraživanja relativne diferencijalne rente u ekonomskim šumama Gorskog Kotara— Investigations into the relative differential rental in the commercial forests of the GorskiKotar region (Croatia) — Rechcrches sur la rente differenticlle relative dans les foretsexploitables de la region de Gorski Kotar (Croatie) — Untersuchungen über die relativeDiffercntialrente in den Wirtschaftswäldern vom Gorski Kotar Gebiet (Kroatien).UDK 634.0.414.12:634.0.145.7x18.77I. Spaić: Terenska istraživanja efikasnosti Metationa i Dipterexa protiv gusjenica gubara — Fieldinvestigations of the effcency of Metathion and Dipterex insecticides against Gypsy Moth caterpillars— Rechcrches sur le terrain pour evaluer l'efficacite des insecticides Metathion et Dipterexcontre les chenilles de bombyx dissemblable — Terrainuntersuchungen über die Wirksamkeitder Insektizide Metathion und Dipterex gegen die Raupen des Schwammspinners.UDK 634.0.624.2.:634.0.221.4Z. T o in a c : Normalne, stvarne i druge drvne mase prebornih Šuma kao jednoznačne, temeljne veličineu gospodarskim osnovama — Normal actual and other growing stocks of the selection highforests as unambiguous, basic magnitudes in working plans — Les volumes sur pied normaux,existants ct autres dans les futaies jardinees comme grandeurs evidentes et fundamentales auxplans d'amenagement — Normalvorrat, wirklicher Vorrat und andere Vorräte als eindeutigeund grundlegende Grössen in Einrichtungsplänen.UDK 634.0.156:526.8D. Andrašić: Lovnokartografski znakovi — Cartographic signs in hunting — Signes cartographiquesde la chasse — Kartographische Zeichen im Jagdwesen.ŠumarskasavjetovanjaStrana stručna literaturaDomaći stručni časopisiDruštiencInmemoriamvijestiSlika na omotnojstrani:Šuma crnog bora na Goču, snimio mr ing. Đ. Rauš.


na panju, a da ne bude prema tržištnoj cijeni prikraćen.«. Ta cijena na panju,nastavlja Bartha dalje, dade se točno izračunati iz poznatih faktora: prodajnecijene i troškova, pa prema tome cijena drva na panju nije ništa drugonego razlika između prodajne cijene (utrška) i ukupnog zbroja svih troškovaizradbe, dopreme itd. uracunav u troškove kamate na uloženu glavnicui poduzetničku dobit. Osnovna misao postupka može se izraziti u ovomobliku:C = P — T — Ztj. cijena drva na panju (C) dobije se nakon što se od prodajne (tržne) cijenete drvne robe (P) odbiju troškovi dobave tog drveta iz šume do tržišta(T) i ako se odbije odgovarajuća zarada (Z) u obliku određenog postotkaod uloženih kapitala u taj posao.Na osnovu tih stavova izvodi Bartha, u šumarskim krugovima dobropoznatu formulu:PC =T1,0 pU toj formuli slovo »C« označava »cijenu drva na panju«, slovo »P«označava »prodajnu cijenu (utržak)«, slovo »T« označava »troškove dobavetog drveta do tržišta«, a malo slovo »p« označava poduzetničku dobit i kamatena uloženi kapital u taj posao (0,0 p).Za postotak 0,0 p kaže Bartha: ... »da bude toliko visok, da veći postotaku postojećim prilikama nemoie kupac zahtijevati za svoje duševne imaterijalne u posao uložene glavnice« ... »odnosno ne manji ispod kojemjere se već ne ukamaćuje duševna i fizička, u drvni posao uložena glavnicakupca.«Nakon što je objavljen Barthin članak, javlja se 1916. god. B. Ko sović pa, budući da »praksa radi po Barthinoj formuli«, napominje da se utroškove moraju uračunati i izgubljeni postotci na uloženu jamčevinu, zatimna biljegovine itd. i time se zapravo smanjuje »C« za cea 3°/o. 5Bivša Zemaljska vlada u Sarajevu je izdala naredbu u svrhu ustanovljenjašumske takse kod prodaje drva na panju pod br. 171668/v od 14.septembra 1919. god. po ovoj formuli:Š = (V — G) — Uu kojoj »š« označava šumsku taksu, »V« prodajnu cijenu, »G« proizvodnetroškove, a »U« poduzetničku dobit. 6 Osnovna misao postupka je ista kaoi kod Barthe za izračunavanje cijene drva na panju. Prema J. Waszneru,ovim načinom bile su kalkulirane šumske takse u Bosni mnogo prije, takonpr. u »procjenbenim operatima« za područja: 6Šedinac i GlasinacRavna planinaBjela — KiserDobrotuš — BokšanicaMišocaČemernicau 1906 god.u 1907. god.u 1907. god.u 1908. god.u 1909. god.u 1910. god.s B. Kosović: Izračunavanje cijene drva na panju, Šumarski list 1916. g.,str. 167—170.«J. Waszner: Kalkulacija šumske takse, šumarski list 1924. g., str. 7—11.357


pisalo Uputstva za sastav kalkulacije šumske takse, po formuli koju je daoing. W a s z n e r, tako da se kamate računaju kao da su plaćanja dospjelau sredini godine.nU tom nizu članaka između dva rata posljednji je, i ujedno najiscrpniji,članak ing. R. Pipan a. 12 I on razmatra Barthinu formulu pa, s obziromna poteškoće koje se pojavljuju kod uvrštavanja konkretnih veličina u pojedineelemente formule, primjećuje da su trgovci u povoljnijem položajuod šumarskih stručnjaka jer bolje poznaju ekonomsku stvarnost.Sve do 1947. god. nije bila sporna upotreba Barthine formule, boljereći tog misaonog postupka koji leži u njenoj osnovi. Eventualna razmimoilaženjai povremene polemike među šumarskim stručnjacima nastajale su samokod računanja pojedinih elemenata te formule. Isti postupak za utvrđivanješumske takse upotrebljavan je i u drugim zemljama. U Rusiji se prvi putaslužbeno propisuje taj postupak još u proteklom stoljeću, 1883. god. i važido 1930. godine.*U šumarskoj stručnoj javnosti u nas prvi se javlja ing. DragoljubTrifunović koji izvodi cijenu na panju na drugi način, naime, iz društvenihtroškova za uzgajanje šuma i etata. 13 U toj uzgojnoj fazi izračuna secijena drveta kao sirovine, dok se u drugoj fazi, fazi eksploatacije dobijecijena »prerađenog drveta« u Sortimente koji se dalje upotrebljavaju. Odtada pa nadalje pojavljuju se u nas rasprave i pojedini članci (pa i opsežneknjige) koji zabacuju Barthinu formulu nazvanu deduktivnom metodom izračunavanjašumske takse i prihvaćaju tzv. induktivnu metodu, metodukoja šumsku taksu izračunava na osnovu tzv. društvenih troškova za uzgajanješuma i uz dodatak tzv. diferencijalne rente položaja.Svrha ovog rada jest da pokuša osvijetliti političko ekonomsku suštinuBarthine formule, tj. njenu privrednu bit i prema tome njeno mjesto i privrednopolitičko značenje u šumarskoj ekonomici.METODSKI POSTUPCI ISPITIVANJARazvoj ekonomske misli pokazuje da se opravdano smatra W. Petty(1623. — 1687.) osnivačem političke ekonomije kao nauke. Povijest ekonomskemisli je utvrdila da je Petty svjesno primijenio nov način pristupanjaekonomskom istraživanju, koji do tada nije bio uobičajen. E. Roll citiraove Petty-eve riječi: »Mjesto da upotrebljavam samo poredbene i superlativneriječi i intelektualne argumente, pokušao sam da se izrazim u brojevima,težinama i mjerama; da upotrebljavam jedino argumente zdravog razuma ida razmatram jedino takve uzroke, što imaju vidljivog temelja u prirodi«. 11naučnih metoda na istraživanja u toj oblasti. Zbog toga se i uzima da poiiIng. R. Sarnavka: Kalkulacija šumske takse i poduzetnička dobit.Šumarski list 1933. godine, str. 561—585.12 I n g. R. Pipan: Izračunavanje šumske takse, Šumarski list 1935. god.,str. 191—221.* Detaljnije o tome vidi: ing. B. Kraljić. Ekonomski elementi proizvodnjesocijalističkog šumarstva, Zagreb 1952., str. 396.is Ing. Dragoljub Trifunović: Normiranje cena drveta u šumskojproizvodnji i eksploataciji, Šumarski list 1947. godine, str. 236—248.14 E. Roll: Povijest ekonomske misli, str. 24.Početak neke naučne oblasti vezan je uz početak primjenjivanja naučnihmetoda. Naučna oblast je toliko »stara«, koliko je »staro« primjenjivanje359


litička ekonomika kao nauka datira od Petty-a, seže, dakle, 300 godinaunatrag.... »Šumarstvo, kao ekonomska delatnost narodne privrede, počinjejasnije da se diferencira i uobličuje u samostalnu privrednu granu u najnaprednijimevropskim zemljama tek u 18. veku, a kod nas početkom 19. veka... Sa šumarskom naukom je slično. Prvi njeni ozbiljniji začeci javljajuse u zapadnim zemljama početkom 19. veka, a kod nas tek na prelazu izprošlog u ovaj vek... Da je šumarstvo kao nauka vrlo mlado i još nedovoljnorazvijeno dokaz je i to, što izvesni vrlo značajni pojmovi iz raznihoblasti šumarstva nisu ni približno dovoljno jasno sadržajno određeni, definisanii sistematizovani.« 15Određenu ocjenu o naučno istraživačkom radu u šumarstvu, a nakonšto je obišao neke istraživačke šumarske institucije u našoj zemlji, dao jeprof. dr. J. W. Duffield, ekspert A. J. D. u svom »Završnom izvještaju«,izrađenom u Beogradu 1963. g., ovim riječima: »Sve do nedavno, osnovnaje karakteristika stručnih radova bila deskripcija, opis pojava i kretanja uprirodi, teoretske rasprave na osnovu stručne i naučne literature. Veomaje malo bilo dobro postavljenih eksperimenata uz statističku analizu rezultata.«šumarskoj ekonomici morala je prethoditi šumarska tehnologija pa sešumarska ekonomika i razvila kasnije od šumarskih tehnoloških disciplina.No šumarska stručno tehnološka nauka, biološka i tehnička, usvojivši odgovarajućeistraživačke metode iz bioloških i tehničkih nauka, upustila seu vlastita samostalna istraživanja svog predmeta. Šumarska ekonomika jeu tom pogledu zakašnjavala i u pokušaju da riješi neke ekonomske problemeoslanjala se na opća pravila ekonomskog ponašanja koja važe za ostaluprivredu. Malo je istraživanja u šumarskoj ekonomici vršeno na temeljuusvojenih specifičnih metoda za ekonomska istraživanja osobito u istraživanjimabitnih, ključnih pitanja. Zbog toga ne važe kao znanstveni dokazpojedine tvrdnje i mišljenja prenesena iz strane literature (koja inače služikao stručni autoritet, bilo šumarski, bilo političko ekonomski) ili iz specifičnihprivrednih sistema, ukoliko te tvrdnje nisu znanstvenim putem istraženei dokazane. Vrijeme je da se i u ekonomici šumske proizvodnje respektirajuove osnovne zasade koje važe u svijetu znanosti. U konkretnom slučaju se,također, moraju međusobno suočiti znanstveni argumenti, a ne različita»mišljenja« kojih upravo na ovom području ima.Ranije je izražena osnovna misao postupka Barthine formule u obliku:C = P — T — Zkoja se može prikazati i u ovom obliku:P = C + T + Ztj. tržna cijena drva »P« (drvnih sortimenata eksploatacije šuma) formira seako se sumiraju šumska taksa »C«, troškovi eksploatacije šuma »T« i zaradaiz uloženog kapitala u eksploataciju šuma »Z«. Ili, ako upotrijebimo pogodnijeslovne simbole:C = Š + E + Z15 Ing. Dušan Simeunović: Utvrđivanje i definisanje pojmova u šumarstvu,šumarski list 1953., str. 262—268.360


gdje »C« znači cijenu drva na tržištu, »š« šumsku taksu, »E« troškove eksploataciješuma, a »Z« zaradu eksploatatora.Što to znači?To znači, da se cijena drva na tržištu formira na osnovu troškova eksploataciješuma, dodavši njima zaradu eksploatatora i šumsku taksu.Osnovno bi ovdje bilo pitanje: što je s troškovima uzgajanja šuma?Sakrivaju li se oni u »šumskoj taksi«, ili »cijeni drva na panju« (kako sečesto ista veličina zove), ili u »šumarini« (kako je naziva u svom članku ing.S. Lukač)?Ni jedan od navedenih autora stručnih članaka do 1947. g. ne tvrdi da seu šumskoj taksi, alias cijeni drva na panju, nalaze troškovi uzgajanja šumapa ma kako oni bili mali. Navedeni autori članaka objavljenih do 1947. g.ne postavljaju pitanje troškova uzgajanja šuma. Oni se međusobno spore onačinu izračunavanja pojedinih elemenata Barthine formule nastojeći da kodtoga ne šteti država u prvom redu (radi se o državnim šumama), ali nititrgovac —• kupac drva na panju. Kada bi se u tim elementima nalazili i troškoviuzgajanja šuma, vjerovatno jest da bi se i oni pojavili kao predmetdiskusije. No, to još nije dokaz.Kojim putem bi trebalo poći, pa da se shvati suština Barthine formule?Budući da ta formula ujedno govori o tome koji troškovi formiraju cijenudrva na tržištu, a formiranje cijena je predmet političke ekonomije,to je svakako jedan od puteva dosadašnje saznanje iz područja političkeekonomije.U političkoj ekonomiji nije sporan pojam proizvodnje robe za tržište;naprotiv, taj je pojam posve jasno određen: trošenje minulog i živog radaza stvaranje upotrebnih vrijednosti koje nazivamo roba i koje, prema radnojteoriji vrijednosti, imaju vrijednost zavisno o veličini utrošenog ljudskograda. Ako promatramo šumsku proizvodnju, onda nije sporno da li jeeksploatacija šuma proizvodnja ili nije. Ulaže se minuli i živi rad da bi seiz postojećih šuma proizvela određena »drvna roba« za tržište. Kapitalistna ime tako uloženog kapitala izvlači iz tog posla svoju dobit, tj. poduzetničkudobit i kamate. U posljednjoj formuli uloženi kapital predstavljaju slova»Š« i »E«, a njegovu dobit slovo »Z«. Ta se formula dade pisati i ovako:C = (Š + E) + (Š + E) 0,0 pKapitalist, naime, iz ukupne postignute svote za prodanu robu na tržištu(slovo »C«) mora vratiti natrag u svoj džep uloženi kapital (Š + E) i svojudobit koja iznosi neki postotak od uloženog kapitala, tj. (š + E) 0,0 p.Odatle je jednostavno doći do Barthine formule:Š =C1,0 pu kojoj »š« označuje cijenu drveta na panju (šumsku taksu), »C« prodajnucijenu (utržak), a »E« troškove eksploatacije.U jednom kraćem vremenskom intervalu možemo pretpostaviti da secijena na tržištu »C« ne mijenja. Međutim, mijenjaju se troškovi eksploatacije»E« prema položaju šume, a mijenja se i »š« ali u obrnutom pravcu odE361-


formule. Barthina formula i nije ništa drugo nego političko ekonomskazakonitost formiranja cijena drva na tržištu, drvakao proizvoda eksploatacije šuma. To je najjednostavniji matematski izrazjednog političko ekonomskog zakona, jednog od fundamentalnih zakona političkeekonomije kao što su to uopće zakoni o formiranju cijena proizvodapojedinih privrednih oblasti. Naravno, to je zakonitost koja u prvom reduvaži za kapitalistički društveni poredak, ali važi i za druge privredne i drušdruštvenesisteme u kojima vladaju zakoni tržišta.Barthina je formula ujedno i teoretski izraz, poopćenje privrednihpojava koje se dnevno i masovno ponavljaju svagdje gdje slobodnovladaju osnovne ekonomske zakonitosti i opći sistemski uvjeti tržne privrede,kao što je to redovno slučaj u kapitalizmu. 19 Pritom nije bitno da li ćese primijeniti ovaj ili onaj postotak za dobit eksploatatora šuma i da li ćese kamati primijeniti na uloženi kapital na početku, u sredini ili na krajugodine ili da li će se poduzetnička dobit primijeniti i na onaj dio kapitalakojim se plaća šumska taksa. Bitan je način postupka, a to je deduktivannačin za ustanovljivanje šumske takse, tj.kao simbolš = C — Edjelovanja jednog ekonomskog zakona.ZAKLJUČAKBarthina formula se upotrebljava još od kraja prošlog stoljeća, noona je važna više zbog misaonog postupka pri izračunavanju šumske taksenego li zbog neposredne primjene za konkretno izračunavanje. Taj je misaonipostupak poznat pod imenom »deduktivna metoda«. Taj postupak za izračunavanješumske takse istovremeno ukazuje i na način kako se stihijskiformira cijena drva na tržištu, a to znači da se političko ekonomska suštinaBarthine formule sastoji upravo u tome što ona predstavlja zakonitostformiranja cijene drva na tržištu; kao simbol jednog ekonomskogzakona, ona pripada fundamentalnim spoznajama političke ekonomijei, naravno, fundamentalnim saznanjima šumarske ekonomike.19 Upravo to, što svakodnevna praksa tržne privrede verificira Barthinu formulu,upravo to je završni dokaz o pravilnosti njena teoretskog izraza.SummaryTHE POLITICAL ECONOMIC GIST OF BARTHA'S FORMULABartha's formula has been in use since the end of the last century, but it is important morebecause of the reasoning procedure when calculating the stumpage price than because of its directapplication for the concrete computations. This method of reasoning has been known under the nameof »deductive method«. This procedure of calculating the stumpage price at the same time to theway of how the price of timber on the market is uncontrollably formed, which would mean that thepolitical-economic gist of Bartha's formula actually consists in that it a code for theformation of the timber price on the market; as a symbol of economic lawit belongs to the fundamental notions of political economics, and thus naturally, to the fundamentalknowledge of forestry economics.363


UDK 634.0.651.2(497.13-16)ISTRAŽIVANJA RELATIVNE DIFERENCIJALNE RENTEU EKONOMSKIM ŠUMAMA GORSKOG KOTARA 1 )Dr UROš GOLUBOVIć, dipl. ing. šumarstvaUVODU šumarstvu se, kao i u nekim drugim oblastima i granama naše privrede,sve više vodi računa o uvjetima privređivanja. Samim tim se i sveviše postavljaju i preispituju i ona pitanja za koja se smatralo da su bilariješena u prošlosti, ili da su djelomično riješena ili pak nisu ni rješavanapa danas predstavljaju ozbiljnu teškoću u novonastalim (tržišnim) uvjetimaprivređivanja. Jedno je od takvih pitanja, posebno u šumsko-privrednimorganizacijama, i diferencijalna renta (plodnosti i položaja). Nju bi, ponašem mišljenju, trebalo istražiti, a onda njezinu namjenu riješiti ekonomskompolitikom teritorijalno-političkih zajednica ili normativnim aktima radnihorganizacija. Imajući na umu važnost toga problema za šumsko gospodarstvo,odlučili smo da ga pokušamo istražiti u ekonomskim šumama Gorskogkotara. Ukoliko nam to uspije — proširili bismo istraživanja i na našadruga šumska područja.Problemom renta su se, osim politekonomista, bavili i mnogi drugi autori,ali više s teoretsko-didaktičkog, a manje s aplikativnog stanovišta (B a k a-rić, Kraljić, Plavšić, Potočić i dr.) što nam — bar metodološki— kada ga želimo istražiti u šumsko-privrednim organizacijama, čini određeneteškoće. Kraljić se doduše tim problemom i aplikativno bavio uadministrativnom sistemu upravljanja narodnom privredom, kada je uz pomoćinduktivne i deduktivne metode izračunavao rentu za šume SR Hrvatske(20). Pri tome je on imao lakše uvjete zato što su u administrativnomsistemu cijene pojedinih proizvoda bile određene, a induktivne cijene bilo jeopravdano kalkulirati prema prosječnim uvjetima plodnosti. Međutim smatramoda bi to sada bilo teže učiniti, jer bi se individualne cijene trebaletemeljiti na društveno potrebnim najnepovoljnijim uvjetima plodnosti kojepriznaje tržište, a te je uvjete vrlo teško objektivno izabrati.Zahvaljujući izvornim radovima Marxa, kao i radovima navedenihautora, nemamo poteškoća u čistoći shvaćanja pojmova o rentama. Stoga senadamo da nam problem nije teško uočiti, da ga je moguće u šumsko-privred-] ) U naslovu studije smo upotrijebili izraz »relativna renta« zato što se našaistraživanja ne odnose na šume svijeta, našeg tržišta, odnosno teritorijalno-političkezajednice (države), nego samo na šume jednog šumskog gospodarstva.Ako utvrđivanje rente ima šire društveno (državno) značenje zbog npr. poreznepolitike, onda takva renta nema relativno nego pravo značenje. No ako se onautvrđuje za jednu šumsko-privrednu oblast, ili šumsko-privredno područje, ilipak jedno šumsko gospodarstvo, onda takva renta ima relativno značenje. Tostoga što se odnosi na površinu koja je bila predmet istraživanja na kojoj suutvrđene relativne razlike u kojima su sadržani i rentovni elementi (21).364


nim organizacijama istražiti i da bi ti rezultati istraživanja mogli koristiti.Upravo nam je to i bio poticaj da smo se odlučili za ta istraživanja.U trećoj knjizi »Kapitala« (24) na stranici 599 Marx navodi:»Ricardo ima potpuno pravo kad kaže: renta je uvijek diferencija izmeđuproizvoda postignutog upotrebom dviju jednakih količina kapitala i rada«.A malo dalje ističe: »Morao bi još dodati — na istom kvantitetu zemlje —ukoliko se radi o zemljišnoj renti, a ne o ekstraprofitu uopće«.Ricardo je pretpostavljao da postoji samo diferencijalna renta, kojućemo, kako smo već istakli, nastojati istražiti u ekonomskim šumama Gorskogkotara i to na temelju podataka prikupljenih upravo na tom području.Poznato je da je za proizvodnju ili privređivanje potrebno imati ili stvoritiodređene uvjete bez kojih se proizvodna pa ni druga djelatnost ne moguni zamisliti.Da bi netko mogao proizvoditi — on mora imati sredstva za proizvodnju(sredstva za rad i predmete rada) i radnu snagu. Pri tome nije, za moment,bitno u čijem se vlasništvu nalaze sredstva za proizvodnju (društvenom iliprivatnom), nego je bitno da ljudski rad pokreće sredstva za proizvodnjui na taj način stvara vrijednost i višak vrijednosti (potreban rad i višakrada).Cilj proizvodnje je stvaranje određenih upotrebnih vrijednosti, odnosnoproizvoda ili roba. Ti proizvodi ili robe su raznovrsne, a jedino im je zajedničkoto što su proizvod ljudskog rada, odnosno što je u njima, premaMarxu, opredmećen ili materijaliziran ljudski rad te imaju upotrebnuvrijednost, vrijednost i prometnu vrijednost ili oblik vrijednosti. I sredstvaza proizvodnju mogu biti toliko različita koliko su različite i upotrebnevrijednosti (robe) što se proizvode. To, eo ipso, definira i različite uvjeteproizvodnje ili privređivanja.Istakli smo da nema proizvodnje bez sredstava za rad i radne snage ili —što je isto — proizvodnih snaga, te predmeta rada. One, bez obzira na društvenisistem, predstavljaju uvjet za bilo kakvu proizvodnu djelatnost. Upravoo strukturama tih proizvodnih snaga ovise i uvjeti u kojima se vrši proizvodnjabilo koje, pa i jedne jedine, vrste robe ili upotrebne vrijednosti.Kad bi struktura proizvodnih snaga bila jednaka pri proizvodnji svihvrsta upotrebnih vrijednosti (roba), a napose pri proizvodnji jedne vrsterobe, onda bi se moglo reći da su im i uvjeti proizvodnje isti ili jednaki.Međutim, upotrebne vrijednosti (robe) imaju i svoje posebne ili specifičneprocese proizvodnje, odnosno tehnološke procese, a funkcija tih procesa sui sredstva za proizvodnju, odnosno proizvodne snage pomoću kojih se, ikojim se stvaraju te upotrebne vrijednosti.Neki su tehnološki procesi pri proizvodnji određenih upotrebnih vrijednostiili roba složeniji (kompliciraniji), a neki su jednostavniji. Ti složeniji,u pravilu, zahtijevaju u strukturi proizvodnih snaga više minulog ilihistorijskog, a manje živog ljudskog rada, dok je kod onih jednostavnijihsituacija obrnuta.U političkoj ekonomiji kapitalizma to definira visinu organskog sastavakapitala, odnosno u političkoj ekonomiji socijalizma organski sastav sredstava.I u jednoj u drugoj političkoj ekonomiji to je odnos između minulogili historijskog i živog rada.365


Što je taj organski sastav kapitala ili sredstava raznolikiji pri proizvodnjipojedinih upotrebnih vrijednosti — to su i uvjeti proizvodnje ili privređivanjarazličitiji. Upravo je zbog toga vrlo teško uspoređivati uvjete privređivanjaili proizvodnje različitih vrsta roba ili upotrebnih vrijednosti. Dalekoje to jednostavnije — a i svrsishodnije — činiti pri proizvodnji jednovrsnihroba što, u pravilu, definira jednu oblast ili granu narodne privrede. Noniti u jednoj oblasti ili grani to nije baš lako uraditi.Brojni su faktori, osim organskog sastava kapitala ili sredstava, kojiposredno ili neposredno utječu na uvjete privređivanja. U industriji ih je— ukoliko je njezina lokacija, vrsta proizvodnje, veličina kapaciteta i si.logična posljedica ekonomskih zakonitosti — manje, dok je u poljoprivredi,šumarstvu i rudarstvu tih faktora u pravilu više, ili su oni, u najmanjuruku, različitiji od onih u industriji. Njihov stalni i neizbježni pratilac su irente, koje te razlike još više potenciraju.I u prvim počecima robne proizvodnje postojali su različiti uvjeti privređivanja.Budući da se prva robna proizvodnja, prema političkoj ekonomiji,javila u poljoprivredi, onda su ti različiti uvjeti privređivanja imaliza posljedicu različite iznose renta. No kako se ti iznosi (rente), premaMarxui), ne uživaju samo s oranica (poljoprivrednog zemljišta) negoi od građevnog terena, zatim rudnika, ribnjaka i šumskog zemljišta, odnosnood šuma •—to prema tome u toj oblasti narodne privrede različiti iznosirenta, u pojedinim šumskim predjelima, mogu biti posljedica različitihuvjeta privređivanja, što implicira različite ukupne prihode, dohotke i osobnedohotke zaposlenih.Bilo je pokušaja da se uopće negira postojanje zemljišne rente u socijalizmu,budući da u njemu ne postoje — za kapitalizam karakteristične —tri klase: zemljoposjednici, kapitalisti-poduzetnici i najamni radnici. Kao ipokušaju negiranja zakona vrijednosti i uopće robne proizvodnje u socijalizmu,tako i pokušaju negiranja rente usprotivio se stvaran život upravou tom društvenom sistemu (socijalizmu).Ali da se ne bismo udaljili od istraživačkog zadatka ove studije i otišliu historiju politekonomskih nauka — zadržat ćemo se samo na taksativnomnavođenju renta i njihovu definiranju, kao i na kratkom prikazu koja bi odtih renta bila funkcija društvenog sistema, a koja ekonomskih zakonitosti,bez osvrta na sisteme.Niz politekonomskih pisaca od A. Smitha — koji je — pod utjecajemfiziokrata, rentu smatrao rezultatom darežljivosti prirode — i D.R i c a r d a — koji je naprotiv dokazivao da je ona rezultat oskudnostiprirode (27) — do K. Marxa i V. Lenjina — koji su dokazali da surente funkcije produkcionih odnosa i robne proizvodnje. Dakle, cijeli nizpolitekonomskih pisaca znao je za rente. Marx je izvršio njihovu podjelu na:a) diferencijalnu rentu I,b) diferencijalnu rentu II,c) apsolutnu rentu,d) monopolnu rentu.Diferencijalna renta I (plodnosti i položaja) definirana je društveno--potrebnim uvjetima proizvodnje na zemljištima najgorim po plodnosti i366*) K. Marx: »Kapital« knjiga III str. 571.


položaju, ali još uvijek potrebnim u proizvodnji radi podmirenja društvenihpotreba. Diferencijalnu rentu, koja zavisi od razlike u plodnosti i položajapojedinih dijelova zemlje, Marx naziva diferencijalnom rentom I, a diferencijalnurentu povezanu s dodatnim ulaganjem kapitala u zemlju on nazivadiferencijalnom rentom II (24).Diferencijalna renta je, po riječima L e n j i n a, »rezultat toga što jezemlja ograničena, što je ona zauzeta od kapitalističkih gospodarstava, potpunonezavisno od toga da li postoji vlasništvo na zemlju i kakav je oblikzemljišnog vlasništva. Među pojedinim poljoprivrednim (a i šumskim) gospodarstvimaneizbježne su razlike, a one proizlaze iz razlika plodnosti zemljei položaja parcela u odnosu na tržište, te u proizvodnosti dodatnih ulaganjakapitala u zemlju.Ukratko se te razlike mogu sumarno prikazati kao razlike između boljihi lošijih zemljišta. Nadalje, cijenu proizvodnje poljoprivrednih proizvodane određuju uvjeti proizvodnje na najboljim ili srednjim, već na najlošijimzemljištima, koja su potrebna u proizvodnji radi podmirenja potreba,jer proizvod s boljih zemljišta nije dovoljan da pokrije potražnju. Razlikaizmeđu individualne cijene proizvodnje i najviše cijene proizvodnje (društvenecijene proizvodnje sačinjava diferencijalnu rentu I i II«. 1 )Prema L e n j i n u postoje tri izvora razlika koje predstavljaju potrebneuvjete za nastavak diferencijalne rente I i II, a to su:a) razlika u plodnosti pojedinih zemljišta,b) razlika u položaju pojedinih zemljišta u odnosu na tržište ic) razlika u proizvodnosti dodatnim ulaganjem kapitala u zemljište.Sva tri navedena izvora razlika ne moraju postojati samo u kapitalističkom,nego i u socijalističkom društvenom sistemu. Riječ je samo o prirodnimsvojstvima (plodnostima i položajima) raznih zemljišta i stoga to nemože biti funkcija sistema nego stvarnog stanja.Ako se ta zemljišta kultiviraju ili melioliraju — tada se pojavljuje diferencijalnarenta II. To nije karakteristično samo za kapitalističko društvo. Naprotiv,intenzivna proizvodnja po jedinici površine u cilju potpunijeg zadovoljenjasve većih potreba ljudi — jedan je od aksioma socijalističkog društva.Prema tome i ta se renta pojavljuje u socijalističkom društvenom sistemu.Za apsolutnu rentu se može u pravilu reći da je karakteristična samo zakapitalistički sistem. Zemljoposjednik neće dati u zakup na obradu zemljišteni najlošije kvalitete, ako mu zakupac — kapitalista ne plati zakupninu. Onošto mu on plati (godišnje, periodično) Marx naziva aposolutnom rentomi ona se teoretski ne bi smjela pojavljivati u socijalističkom društvu.Međutim, to se ne bi moglo reći za monopolnu rentu. Ona je funkcijaspecijalnih prirodnih faktora (npr. proizvodnja dingača, bakarske vodice,rezonanc-drva, dževerastog javora). To robnim proizvođačima u socijalističkojtržišnoj privredi omogućuje monopolne cijene na takvim i sličnim proizvodima,a samim tim i ostvarivanje monopolne rente.Iz tih izlaganja se može zaključiti da diferencijalne rente postoje i ušumarstvu socijalističkih zemalja i da ih je potrebno istražiti. To stoga, štonepoznavanje renta ondje gdje one postoje ili nepriznavanje da postoje —') Lenjin: Agrarni program socijalne demokracije u prvoj ruskoj revoluciji1905—7. godine. Djela, sv. XI, str. 394 (na ruskom).367


znači isto što i odricanje nagrađivanja prema rezultatima rada. A to, drugimriječima, znači i nijekanje osnovnog principa socijalističkog društva — štooi bilo neodrživo.CILJ ISTRAŽIVANJASredstva za proizvodnju u socijalizmu su u pravilu vlasništvo cijeledruštvene zajednice. Ona su dana samo na upravljanje radnim organizacijama.Osnovno načelo takvog sistema je raspodjela prema rezultatima rada.Da bi se to načelo moglo realizirati — rad svake radne organizacije, radnejedinice i svakog pojedinca mora biti mjerljiv, a ako to nije, treba ga učinitimjerljivim — da bi se uistinu realiziralo to jedino stimulativno načelo raspodjelekoje je socijalističko društvo postavilo.Međutim, postavlja se pitanje — kako to načelo realizirati u šumsko--privrednim organizacijama, u njihovim radnim jedinicama i s obzirom napojedince koji izvode u pravilu iste radove, ali u potpuno različitim uvjetima.Neke su šumske sastojine na boljim, a neke na lošijim staništima, nekesu bliže javnim komunikacijama i tržištima a druge su udaljenije. Nadalje,neke su otvorenije i s većom i kvalitetnijom drvnom masom po jedinicipovršine, dok su druge zatvorene, s malom drvnom masom po hektaru,nepovoljne strukture i nepovoljnog odnosa sortimenata u drvnoj masi,nepovoljnim omjerom smjese, zatim nepovoljnim naslijeđenim načinomgospodarenja šumama itd. Postavlja se, dakle, pitanje kako u tako raznovrsnimuvjetima privređivanja dovesti radne jedinice, a tim i sve pojedincena jednom šumskom području u jednaki polazni položaj; kako eliminiratisve ono što nije zasluga ili krivnja pojedinih radnih jedinica određenogšumskog područja, odnosno kako im izjednačiti uvjete privređivanja da binjihovi rezultati rada bili mjerljivi i da bi se raspodjela mogla vršiti premarezultatima rada, a ne prema naslijeđenim uvjetima privređivanja?U cilju rješavanja toga pitanja pristupili smo istraživanjima u gospodarskimšumama Gorskog kotara. Za istraživanja smo odabrali gospodarskešume Gorskog kotara koje su organizirane u devet šumarija, a pripadajušumskom gospodarstvu Delnice. Te su šumarije prikazane na si. 3 (Skrad,Ravna Gora, Mrkopalj, Delnice, Fužine, Crni Lug, Gerovo, Tršće i Prezid),a obuhvaćaju najvrednije gorskokotarske šume jele i bukve kao i mješovitešume jele s bukvom.Osnovni cilj tih istraživanja je da utvrdimo razlike između uvjeta privređivanjanavedenih šumarija, koje su posljedica različitih prosječnih plodnosti(boniteta) staništa i različitih prosječnih udaljenosti od potrošača(tržišta), što ukazuje na diferencijalnu rentu plodnosti i položaja.OPIS GLAVNIH KARAKTERISTIKA ŠUMA GORSKOG KOTARAU KOJIMA SU PROVEDENA ISTRAŽIVANJAGorski kotar je šumovita zaravan s prosječnom nadmorskom visinomod 750 m. On predstavlja ekonomsku cijelinu na površini od cea 230.000 has razvijenim, dosta ujednačenim i intenzivnim gospodarenjem šumama, kaoi značajnom tradicijom u primarnoj preradi drva. S geografskog stanovištaGorski kotar je poseban fenomen, jer — kao kraška zaravan — čini vododjelnicuizmeđu Crnog i Jadranskog mora — a njegove vode pretežno teku368


u Crno more, pa time — prema H or vat u (15), on dijeli geomorfološki,klimatski i vegetacijski dva različita svijeta. Naročit primjer te prirodnefenomenalnosti — prema B 1 a š k o v i ć u (2) — je 296 km dugačka Kupa.Ona izvire u sklopu Risnjaka, na visini od 313 m ispod Kupjačkog vrha(715 m) kod sela Razloge, samo 27 km daleko od Jadrana. Sa svojim izvorištem,nadzemnim i podzemnim riječjem Kupa se približava jadranskojobali čak na 10—15 km, a ipak joj voda otječe u 1.150 km daleko Crno more.Upravo je iz tih i drugih razloga zaravan Gorskog kotara — više nego našidrugi šumski predjeli — istraživana i to kako sa petrografskog, pedološkog,biljno-sociološkog, šumsko-uzgojnog i šumsko-uređajnog, šumsko-eksploatacionogi zaštitnog (Androić ,Anić, Bertovie, Bojanin, Cestar,Dekani ć, Emrović, Glava č, Horvat, Klepac, Martinović,Miletić, Neugebauer — Ćirić — Živković, Spaić, Š a -far, Ugrenović, Tomašević, Vajda i dr.) tako i sa šumsko--ekonomskog stanovišta (P 1 a v š i ć, G o 1 u b o v i ć). Ta nam okolnostuvelike olakšava i provedbu ovih istraživanja. Osim toga, poznavanjemklimatskih prilika koje su definirane srednjom godišnjom temperaturomzraka (8 :) C), srednjom godišnjom količinom oborina (2.000 mm), Langovimkišnim faktorom (250), najvećom i najmanjom srednjom mjesečnom temperaturom(cea +17«C i —2,4'C), apsolutnim minimumom temperature(—22 do —25 U C), kao i poznavanje uzgojnih prilika itd. — omogućilo namje da zaključimo kako se radi na cijelom istraživanom području o potpunoprirodnim i ekonomski vrlo vrijednim šumama bukve i jele, jele s rebračomi bukve s rebračom koje pripadaju, prema Horvatu, biljnim zajednicamaFagetum croaticum abietetosum Horv., Blechno-Abietetum Horv. i Blechno--Fagetum Horv. Ali kako smo naša istraživanja ograničili samo na šumeŠumskog gospodarstva Delnice — to ćemo pobliže opisati samo šume togagospodarstva, odnosno devet gorskokotarskih šumarija u kojima je jela —u neprekinutom šumskom kompleksu — najviše zastupljena i po kojoj jetaj kraj i najviše poznat.Ukupna površina Šumskog gospodarstva Delnice iznosi 109.374 ha. Odte površine pod prebornim šumama se nalazi 66.266 ha, pod jednodobnim8.721 ha, a pod niskim šumama 6.682 ha. Ukupna obrasla površina gospodarstvaiznosi 81.669 ha. Neobrasla površina iznosi 7.705, a neuređenih šuma,prema podacima gospodarstva, ima 20.000 ha.Ukupna površina gorskokotarskih istraživanih šumarija iznosi 61.556,11ha, od čega se 56.786,82 ha nalazi pod prebornim šumama, a 4.769,29 ha suneobrasle površine. Od ukupne obrasle površine, pod jelovim prebornimšumama s omjerom smjese jele u sastojini od 0.4 do 1.0 i na I do V bonitetnomrazredu staništa — nalazi se 42.649 ha. Međutim, vrijedne jelovesastojine I do III bonitetnog razreda i omjera smjese od 0.4 do 1.0 jele usastojini — nalaze se samo na 37.630 ha površine. One uglavnom i predstavljajuakumulativne šume navedenog gospodarstva, dok ostale imaju višezaštitnu funkciju.Ukupna drvna masa tog gospodarstva iznosi 21,874.295 m 3 , od čegaotpada na drvnu masu četinjača 13,146.114 m 3 ili 60,1% a na drvnu masulistača 8,728,181 m 3 ili 39,9%. Ukupni godišnji prirast drvne mase na područjugospodarstva iznosi 450.341 m 3 , a to je u prosjeku oko 2% od ukupnedrvne mase na kojoj je nastao. To zadovoljava, ako se uzmu u obzir i de-369


gradirane šume, zatim šume na primorskom i otočnom području, te montanešume (koje su zastupljene u visokim predjelima navedenog gospodarstva).U ukupnoj drvnoj masi prirasta — prirast četinjača je zastupljen s276.632 m3 ili sa 61,4%, a prirast drvne mase listača s 173.709 ma ili sa 38,6%.Ukupna drvna masa (drvni fond) istraživanih gorskokotarskih šumarijaiznosi 18,528.227 m 3 . Od toga otpada na jelu (smreku) 64,7%, a na bukvu35,3%. Ukupni prirast drvnih masa tih šumarija je 376.920 m 3 . Njegovastruktura je povoljnija, s obzirom na vrste drveća, nego kod drvne zalihe,jer je jela (smreka) zastupljena sa 67,5%, a bukva s 32,5%. oU tabeli 1 i na si. 1., prikazali smo raspored debljinskih razreda povrstama drveća u šumama Šumskog gospodarstva Delnice. Iz tih se podatakavidi da su četinjače i u tom pogledu u povoljnijem položaju. Naime, doksu u nižim debljinskim razredima postotno više zastupljene listače (bukva)— budući da se pretežno radi o mješovitim šumama — dotle su u višimdebljinskim razredima više zastupljene četinjače (jela), i to najviše u debljinskomrazredu od 41—50 cm, a onda 51—60 i od 61 cm naviše. Tu se,na temelju istraživanja Plavšića (29), uglavnom nalazi i sječna zrelostjele, odnosno tu se približno nalazi i njena najpovoljnija zrelost za sječu.Ako se imaju u vidu ti podaci, onda je očito da se zaista radi o vrijednim,u pravilu mješovitim prebornim šumama, u kojima listače imaju više uzgojnufunkciju, a manje ekonomsko značenje.Cilj njihova uzgajanja je — kako se iz tabele 1. dobro vidi i kako se upraksi provodi — proizvodnja vrijedne pilanske oblovine četinjača (jelovina)za podmirenje tamošnjih i drugih potreba drvne industrije, odnosno narodneprivrede. U našim ranijim istraživanjima (10) ustanovili smo da su, upravonavedeni debljinski razredi jele koji su po masi u najvećem postotku zastupljeniu jelovim šumama na području šumskog gospodarstva Delnice, ujednoi najrentabilniji za pilansku preradu. I taj nas podatak uvjerava o značenjutih šuma —kako s gledišta šumskog gospodarstva tako i s gledišta drvneindustrije.Intenzivnost gospodarenja šumama se ogleda — među ostalim — i ubroju kilometara izgrađenih prometnica na 1.000 ha šuma. U posljednjemdesetgodištu kod nas se općenito smatra da su šume dovoljno otvorene(prema prilikama npr. u Francuskoj) šumskim komunikacijama (tvrdi i mekišumski putovi) — ako imaju oko 10 km takvih komunikacija na 1.000 haaktivnih šuma (bez šikara, makija i lisničkih šuma).Na području istraživanih gorskokotarskih šumarija šumskog gospodarstvaDelnice izgrađeno je, prema stanju od 31. 12. 1970. godine, u prosjeku11,7 km šumskih prometnica i 4,5 km javnih putova I, II i III reda, kojipresijecaju te šume i služe za izvoz (prijevoz) drvne mase, odnosno svega16,2 km prometnica na 1.000 ha šume. To je znatno iznad navedenog evropskogprosjeka, ne uračunavajući pri tome 50 km željezničke pruge kojatakođer prolazi kroz opisani šumski kompleks (si. 3. i tab. 11.). Prematabeli 12. i si. 5. prosječna udaljenost privlačenja (»šlajsa«) u istraživanimšumarijama kreće se oko 850 m, a prema zacrtanom programu gospodarstva—ona bi trebala iznositi u prosjeku oko 300—400 m. Ti podaci govore ovelikoj otvorenosti istraživanih šuma i — promatrajući ih s toga gledišta —o intenzivnom načinu gospodarenja u njima.370


Prosječna drvna masa u istraživanim šumama iznosi 326 m 3 /ha, a godišnjitečajni prirast drvne mase u prosjeku je 6,6 m 3 /ha.Od ukupne površine istraživanih prebornih šuma 7,9% se nalazi nasilikatnoj, a 92,1% na vapnenastoj podlozi. Omjer smjese jele u sastojini nasilikatnoj podlozi iznosi 0,8 s prosječnom drvnom masom od 372 m 3 /ha,a na vapnenastoj 0,7 s prosječnom drvnom masom od 253 m 3 /ha.Opisane ekonomski vrijedne šume istraživanog područja nalaze se, premaŠ u r i ć u (39), na devet različitih bonitetnih razreda staništa, s različitimomjerima smjese jele u sastojini (od 0,5 do 0,9) i s različitim prosječnimdrvnim masama jele po ha (od 117 do 487 m 3 /ha). Postotno učešće pojedinihbonitetnih razreda u ukupnoj površini istraživanih šuma s omjerom smjesejele u sastojini od 0,4 do 1,0 prikazano je u tabeli 2. Najvrednije jelove šumeistraživanog područja se nalaze na I do III bonitetnom razredu staništa sa88,2% a na III/IV do V s 11,8% površinei).METODE RADA I REZULTATI ISTRAŽIVANJAIstraživački materijal bio je vrlo opsežan, pa ga je zbog toga bilo teškoprikupiti bez pomoći i suradnje širokog kruga stručnjaka koji žive i radena opisanom području, na čemu im se i ovom prilikom zahvaljujemo.U tabeli 1. i na odgovarajućem grafikonu (si. 1.) prikazali smo, kako jeveć u opisu izneseno, debljinske razrede šuma Šumskog gospodarstva Delnice.Te podatke smo prikupili u navedenom gospodarstvu. Poslužili sunam samo pri opisu istraživanih sastojina. Više ih nećemo analizirati jernisu od neposrednog utjecaja na naš cilj istraživanja.Od daleko su većeg utjecaja podaci doneseni u tabeli 2., a prikupljeniu Sekciji za uređivanje šuma na Rijeci. Iz njih se zapravo vide površinešuma istraživanih šumarija na pojedinim matičnim supstratima (silikat,vapnenac), što ima neposredan utjecaj na naš istraživački zadatak. Isto takosu od neposrednog utjecaja na naš istraživački zadatak i bonitetni razredistaništa šuma istraživanih šumarija, čije smo površine — sa prosječnomdrvnom masom jele po ha i prosječnim omjerom smjese jele u sastojini —također donijeli u tabeli 2. i to kako u apsolutnim tako i u relativnim iznosima.Upravo će se u toj tabeli još jedanput pokazati nepogrešivost Marxo v e tvrdnje, kada kritizira R i c a r d a, da se količina-veličina (površina)ne smije zanemariti pri razmatranju (istraživanju) renta.U tabeli 3. — fundamentalnoj za ova istraživanja — donosimo podatkeo površinama šuma istraživanih šumarija i to po gospodarskim jedinicamas navedenim razdobljima značenja gospodarskih osnova iz kojih su ti podaciizvađeni.Dakako, u tabeli 3. smo prikazali obrasle, neobrasle i ukupne površineistraživanih šumarija, jer su nam pri jednom obračunu bile potrebne obrasle,a pri drugom ukupne površine šumarija u cilju pravilnog interpretiranjarezultata istraživanja i donošenja zaključaka.Ukupnu brutto drvnu masu (drvni fond) jele i bukve po istraživanimšumarijama, njihovim gospodarskim jedinicama i po hektaru, te po vrstamadrva, kao i u globalu, također donosimo u tabeli 3. Osim toga u toj tabeli dono-') Navedeni podaci u ovome opisu odnose se na 1970. godinu, kada su iprikupljeni.371


simo i godišnje priraste drvne mase razlučene kao i drvni fond na kome su nastali(po šumarijama, gospodarskim jedinicama, hektaru i vrstama drva), a i uglobalu, odnosno prosjeku za istraživane šumarije, što nam je poslužilo priopisu istraživanih šumskih sastojina.U tabeli 3. prikazali smo cjelokupnu materijalnu osnovu od koje ćemopoći, odnosno od koje se mora poći pri rješavanju tako postavljenog zadatka,a posebno pri istraživanju diferencijalne rente plodnosti. Istakli smo daje ona funkcija utrošenog rada, uloženih sredstava (kapitala) i prirodnihsvojstava istraživanih površina. Zbog toga smo morali prikazati količinu istrukturu (po vrstama drva) drvnog fonda na obrasloj istraživanoj površini,kao i količinu i strukturu prirasta koji svake godine (kao prihod gospodarstva)priraste na tome drvnom fondu. No, to su samo materijalni pokazatelji.Doduše i politekonomisti kada razmatraju diferencijalnu rentu plodnostiu poljoprivredi nigdje ne govore o apsolutnoj i hektolitarskoj težinipšenice, nego samo o količini po jedinici površine. Na temelju te veličine,zatim prodajne (tržišne) cijene i individualnih cijena proizvodnje, izračunavajudiferencijalnu rentu plodnosti. Međutim, predmet naših istraživanja kolikogod ima sličnosti s navedenim primjerom pšenice toliko se od njega i razlikuje.U našim istraživanjima nećemo, naime, a i ne možemo postaviti triklasična uvjeta: količina metričkih centi/ha, cijena proizvodnje i prodajnacijena po 1 metričkom centu, nego ćemo ga postaviti u nešto izmijenjenomobliku, a to je: količina i struktura po vrstama drva godišnjeg prirastadrvne mase po ha, kvalitetna ili sortimentna struktura te drvne mase i prosječnaprodajna cijena po 1 m 3 drvne mase. Pretpostavit ćemo da se cijenagodišnje proizvodnje drvne mase po ha, zbog tehnologije koja se razlikuje odone u poljoprivredi, kreće oko najniže vrijednosti proizvedenog prirasta istraživanihšumarija 1 ).Napominjemo da se u poljoprivredi kod primjera pšenice sjetva i žetvaobavljaju iste godine na istoj površini, dok se u našim istraživanjima radio prirodnim šumama i, u pravilu, s prirodnim podmlađenjem (sjetvom),zatim sa prirastom na cijeloj površini, ali sa sječom (žetvom) samo na nekimpovršinama ,kako je to gospodarskim osnovama (dugoročnim planovima)određeno.To praktično znači da se sjetva, odnosno prirodna naplodnja sjemenane vrši svake godine, a prirast se, ukoliko nema elementarnih nepogoda ilibolesti, stvara svake godine, dok se sječa (žetva) vrši svake desete ili svakepetnajste godine na istoj površini, što zavisi od propisane dužine ophodnjice.Drvna masa (drvni fond) u tabeli 3. prikazana je samo količinski, a ne ikvalitetno, odnosno od kojih se sortimenata sastoji. Da bi se mogla izrazitivrijednost drvne mase po ha, a time i relativna diferencijalna renta plodnosti') Budući da je cilj naše studije utvrđivanje razlika u vrijednosti proizvodnje,odnosno plodnosti staništa između istraživanih šumarija u kojima su sadržani elementirenta, a ne utvrđivanje apsolutnih iznosa tih renta — to je moguće pretpostavitida se cijena godišnje proizvodnje drvne mase iskorišćivanja šuma po hakreće oko najniže vrijednosti proizvedenog prirasta. Moguće je također i utvrditifaktične cijene proizvodnje prirasta po jedinici površine. No, držimo date cijene ne bi odgovarale stvarnosti upravo zato, što one ne bi bile funkcijapotreba ulaganja u granu 311, nego veće akumulativnosti pojedinih šumarija kojaje funkcija boljih uvjeta privređivanja.372


— prvo se mora drvni fond istraživanih šumarijama po vrstama drva izrazi*;u Sortimente. Zatim se moraju drvne mase tih sortimenata pomnožiti sjediničnim tržišnim cijenama njihovih proizvoda iskorišćivanja šuma. Takobi se dobila ukupna vrijednost drvnog fonda na istraživanom područjurazlučno po šumarijama. Nakon toga potrebno je podijeliti vrijednost drvnogfonda s njegovom bruto drvnom masom (drvnom masom na panju) iustanoviti prosječnu vrijednost ili srednji kvalitetni broj po 1 m 3 drvne mase.Taj nije više funkcija količine nego kvalitete drvne mase i jediničnih cijenapojedinih sortimenata. Tim prosječnim cijenama ili srednjim kvalitetnimbrojevima potrebno je zatim pomnožiti količinu godišnjeg prirasta po hektarukoji je također donesen u tabeli 3. i ustanoviti vrijednost prosječne godišnjeproizvodnje što nastaje (prirašćuje) po hektaru na tom drvnom fondu 1 ).Potrebno je istaći da je cijena proizvodnje (CP) uzgoja (biološke fazešumskog gospodarenja) godišnje po hektaru podjednaka (to se ne odnosi najedinice mjere sortimenata iskorišćivanja šuma), bez obzira na dob, strukturu,obrast i si., šumskih sastojina. To je bio aksiom kapitalističke šumarskeekonomike, pa ga možemo i ovdje uvažiti 2 ).Prema tome možemo relativne diferencijalne rente plodnosti utvrditikao razlike prihoda, tj. induktivne cijene drvnog prirasta na panju po ha(20). Kako je te induktivne cijene u sadašnjim uvjetima teško utvrditi —možemo se poslužiti analognim — znatno višim prodajnim cijenama proizvođačadrvnih sortimenata iskorišćivanja šuma (PCP ; ). One su znatno više,pa i njihove razlike (od induktivnih cijena) — ali su im proporcionalne;stoga mogu poslužiti kao pokazatelji veličina relativnih diferencijalnih rentaplodnosti.Najmanja vrijednost godišnje proizvodnje (prirasta) po ha smarat ćemoda je jednaka cijeni godišnje proizvodnje iskorišćivanja šuma u najnepovoljnijim— po strukturi i kvaliteti — šumskim sastojinama iz kojih se još podmirujudruštvene potrebe drvom. Sve druge kod kojih je ta vrijednost prirastapo hektaru veća — smatramo da donose relativnu diferencijalnu rentuplodnosti.Da bismo taj zadatak izveli do kraja, potrebno je ukupnu drvnu masu(drvni fond) u tabeli 3. izraziti u sortimentima. Godine 1963. i 1967. izradilismo (30, 31) sortimentne tablice ili tablice postotnog odnosa sortimenataupravo na istraživanom šumskom području. No, budući da su te tablicerađene strogo po JUS-u iz 1955. godine, a kako stvaran život — zbog sveveće potražnje za drvom — odstupa od tih standarda i oslikava momentalnusituaciju na drvnom tržištu —• to smo odlučili da za ovu studiju izradimonove sortimentne tablice (koje će biti upravo odraz toga života). Zbog togau tabeli 4. donosimo ukupne posječene drvne mase sortimenata jele (smreke)') Potrebno je istaći da je prirast u starijim jednodobnim šumama kvalitetnijii vredniji. Budući da su predmet naših istraživanja preborne šume i budući da seu njima vrši preborna ili prebirna sječa — to su samim tim u etatima obuhvaćenastabla prsnih promjera (debljkiskih stepena). Iz toga se može zaključiti da jei prosječna kvaliteta (vrijednost) godišnjeg tečajnog prirasta analogna prosječnojkvaliteti drvne mase iz koje rezultiraju srednji kvalitetni brojevi s kojima semnoži količina prirasta po hektaru.2 ) Endres M.: Lehrbush der Waldwertrechnung und Farststatik, Berlin, 1919.373


i bukve na istraživanom području za petogodišnje razdoblje (1964—1968.god.), koje su realizirane iz opisanih prebornih šuma Gorskog kotara. Radise o'cca 1,540.000 ms drvne mase realiziranih sortimenata jele (smreke) ibukve, tj. cea 970.000 m' jele (smreke) i cea 570.000 m? bukve. Na bazi toggolemog istraživačkog materijala izradili smo, kako je istaknuto, novetablice postotnog odnosa sortimenata u korisnoj drvnoj masi i prikazali ihu tabeli 5. Te se Sortimente tablice odnose na globalnu drvnu masu, a nena drvnu masu razvrstanu po debljinskim stepenima.Tim sortimentnim tablicama jele (smreke) i bukve — uz prethodno umanjenjedrvnog fonda u tabeli 3. za postotak iskorišćenja u šumi — pomnožilismo korisnu drvnu masu i razvrstali je u Sortimente iz kojih se sastoji.Rezultate tog obračuna donosimo u tabeli 6.Nakon toga smo drvne mase sortimenata pomnožili s jediničnim cijenamatih sortimenata, koje donosimo u tabeli 7, a odnose se na 1970. godinu, boljereći na stanje u trenutku zamrzavanja cijena prema odluci SIV-a.Na taj smo način ustanovili ukupne vrijednosti sortimenata korisnedrvne mase ili vrijednost sortimenata po vrstama drva i u ukupnom iznosuza sve istraživane šumarije. Diobom tih vrijednosti s bruto drvnom masom(s drvnom masom na panju) utvrdili smo prosječne vrijednosti ili srednjekvalitetne brojeve po 1 m' drvne mase jele (smreke) i bukve s korom poistraživanim šumarijama. Rezultate tih obračuna donosimo u tabeli 8.Međutim, prosjeci godišnjeg prirasta koji su prikazani u tabeli 3., predstavljajusamo prirast drvne mase bez kore. Budući da se pri utvrđivanjuvrijednosti prirasta na ovaj način uzima u obzir i kora, to smo utvrđenomprirastu iz tabele 3. dodali i odgovarajuću koru. Prema Klepcu (18)postotak kore kod jele u Gorskom kotaru iznosi 11%, a kod bukve 7%. Zate iznose smo povećali prirast iz tabele 3. po vrstama drveća i te rezultatedonosimo u tabeli 9. Nakon toga smo pomnožili količine prirasta drvne maseiz tabele 9. s prosječnim vrijednostima drvne mase na panju ili kvalitetnimbrojevima iz tabele 8. i ustanovili njegovu vrijednost po vrstama drveća i uukupnom iznosu na hektaru površine. Te izračunane vrijednosti donosimotakođer u tabeli 9. i predstavljene na grafičkom prikazu (si. 2).Najmanji prosječni iznos vrijednosti prirasta po hektaru izjednačili smos pretpostavljenom cijenom godišnje proizvodnje iskorišćivanja šuma po hau uvjetima u kojima se stvara ta vrijednost. Očito je da potrebe za drvompriznaju te troškove, u protivnom bi takve šume bile izvan redovite proizvodnjea što nije slučaj. U tim šumskim sastojinama, odnosno šumariji, nepostoji relativna diferencijalna renta plodnosti. Zbog toga smo takvu šumarijuu tabeli 10. označili s »0«, a na grafičkom prikazu (si. 2.) s linijom cijeneproizvodnje bez relativne diferencijalne rente plodnosti. Druge istraživanešumarije, kako se iz tabele 10. i si. 2. vidi, tu rentu ostvaruju 1 ).I relativna diferencijalna renta položaja kod ovih istraživanja se neštorazlikuje od one koja se ostvaruje u poljoprivredi ,a posve se razlikuje od1 ) Postoji dakle, osim navedenog, još jedan razlog zašto smo u ovim istraživanjimaupotrijebili izraz »relativna renta«. Upravo zato što se u izračunatimrazlikama između vrijednosti prirasta po ha istraživanih šumarija — nalazi i ekstradobit grane 313, odnosno renta i ekstra dobit koju, za sada, nismo pokušali odvojiti,pa nam je u takvoj situaciji upotrebljeni izraz bio najpogodniji.374


zamišljenog Thiinenovog modela koncentričnih krugova (»izoliranedržave«) s tržištem (potrošačem) u sredini kruga 2 ).Stupanj otvorenosti šuma se mjeri brojem izgrađenih kilometara prometnicana 1.000 ha površine šuma. Dakle, kod ovih razmatranja ne možemouzimati uobičajenu jedinicu površine od 1 ha nego 1.000 ha, šumom obraslepovršine koja se nalazi na području pojedinih istraživanih šumarija.Najvažniji troškovi koji utječu na stvaranje relativne diferencijalnerente položaja su zapravo transportni troškovi ili troškovi transporta drvnemase. Upravo smo zbog toga na pregledanoj karti (si. 3.) ucrtali sve saobraćajniccna području istraživačkih šumarija sa stanjem od 31. 12. 1970. (željeznice,javne prometnice I, II i III reda, šumske prometnice). U legendi tekarte označili smo što koji putovi znače, a u priloženom indeksu navodimopopis šumskih prometnica po istraživanim šumarijama s njihovim tehničkimkarakteristikama (dužina km, širina m, radius, nagib, makadam, šose i si.)iz čega je lako ustanoviti njihovu namjenu, odnosno utvrditi da li se radio kamionskom putu s učvršćenim ili neučvršćenim kolnikom.Na temelju prikupljenih podataka u šumskom gospodarstvu Delnice iočitanih podataka iz karte (si. 3.) ustanovili smo cjelokupnu putnu mrežuistraživanih šumarija i prikazali je u tabeli 11. i na grafičkom prikazu (si. 4.).Pri tom računanju nisu uzete u obzir samo obrasle, nego ukupne površine(obrasle i neobrasle) istraživanih šumarija. To stoga što se na istraživanompodručju nalazi samo oko 7% neobrasle površine i ona ne utječe znatnijena naš obračun, a potrebno je i preko te površine izgraditi šumsku prometnicukoja se veže za javne putove i koja ukupnom svojom dužinom predstavljaosnovno sredstvo šumskog gospodarstva.Sječa šuma, radi zadovoljenja društvenih potreba za drvom, vrši se i napodručju onih šumarija s najnepovoljnijom putnom mrežom. Stoga bi prematome teorijski sve one druge šumarije kod kojih je ta putna mreža na 1.000ha površine veća — ostvarivale relativnu diferencijalnu rentu položaja. Međutim,taj nas podatak sam po sebi ne može zadovoljiti, šumske sastojineneke šumarije mogu biti dobro otvorene i s malim udaljenostima privlačenjadrvne mase, a da su ipak udaljene od mjesta prodaje sortimenata(tvornice, željezničke stanice, državne granice i si.), te da su joj u vezi stime i troškovi prevoza po jedinici proizvoda veći od one šumarije koja jemanje otvorena, ali su joj navedene udaljenosti prevoza relativno male, pasrazmjerno tome i prevozni troškovi po jedinici proizvoda manji. To značida je osobito važno istaći i ustanoviti razvijenost putne mreže na područjuistraživanih šumarija. Ta razvijenost, koja mora biti podjednaka na cijelojpovršini — a ne gustoća (skoncentrirana na pojedinim površinama) — putnemreže, koja je u pravilu i funkcija konfiguracije terena — mjeri se poprosječnoj udaljenosti privlačenja (»šlajsa«) drvne mase od panja gdje jeposječena do pomoćnog stovarišta — prometnice.U tabeli 12. i na grafičkom prikazu (si. 5.) donijeli smo prosječne podatkeo tim udaljenostima, koje smo prikupili na području istraživanih šumarija.Ti podaci rezultiraju iz prosječnih udaljenosti privlačenja, ponderiranih drvnimmasama, pojedinih gravitacionih područja istraživanih šumarija.2 ) Thünen: Der isolierte Staat in Beziehung auf Landwirtschaft und Nationalökonomie,Jena 1910.375


Uvjeti privlačenja drvne mase mogu biti različiti (povoljni, nepovoljni,vrlo nepovoljni, privlačenje iz vrtača), pa prema njima su utvrđene normei cijene za pojedine udaljenosti koje donosimo u tabeli 13, a po kojima seupravo radi na istraživanom području.One šumarije koje privlače drvnu masu s većih udaljnosti, kao i onešumarije ( a to mogu biti iste) koje imaju nepovoljniju strukturu vrstadrveća u drvnom fondu i etatu s obzirom na jelovinu, ne ostvaruju relativnudiferencijalnu rentu položaja u toj fazi rada iskorišćivanja šuma 1 ).No to je samo početak ostvarivanja relativne diferencijalne rente položaja,budući da ona kontinuirano nastaje i u fazi prijevoza drvne mase odpomoćnog do glavnog stovarišta ili tržišta, odnosno potrošača. Zbog togasmo prikupili i sredili realizirane drvne mase (etate) na različite udaljenostiprevoza po istraživanim šumarijama za razdoblje 1966—1970, odnosno zapetogodišnje razdoblje i donijeli ih u tabelama 14—19.Prema cjeniku Šumskog gospodarstva Delnice iz 1970. godine, koji donosimou tabeli 20 — posebno se plaća prijevoz drvne mase — po vrstamadrva — na različite udaljenosti oblog, a posebno prostornog drva s obziromna različite težine 1 m^ drvne mase, ne samo po vrstama drva nego i posortimentima unutar jedne te iste vrste. Zato smo u tabelama 14—19 prevezenedrvne mase u petogodišnjem razdoblju (1966—1970) odvojili povrstama drva, sortimentima i mjestima udaljenosti (željeznička stanica,pilana, državna granica, realizirano na pomoćnom stovarištu), kamo su utom razdoblju odvažane. Ponderiranjem tih udaljenosti s količinama drvnihmasa koje su prevažane na razne udaljenosti, utvrdili smo prosječne udaljenostipo istraživanim šumarijama. Te podatke donosimo u tabeli 21 i nagrafičkom prikazu (si. 6.).Dakle, ne samo pri privlačenju nego i pri prijevozu drvne mase na iznosrelativne diferencijalne rente položaja ne djeluju samo udaljenost prijevozanego i struktura prevezene drvne mase po vrstama drva i sortimenata (oblo,prostorno drvo).Troškovi prijevoza drvne mase obračunavaju se po tona/km, a iz navedenihtabela 14—19, vidi se da je struktura prevezenog drva po šumarijamavrlo različita, kako po vrstama drva tako i po sortimentima, odnosno prosječnimudaljenostima prijevoza od pomoćnog stovarišta do kupca (tab.21. i si. 6.).Proizvođači jelovih sortimenata su u povoljnijem položaju od proizvođačabukovih sortimenata, jer je jelovina na tržištu skuplja, a transportnitroškovi su, s obzirom na manju težinu kubika drvne mase, manji. Međutim,koliko će koji proizvođač sjeći jelovine a koliko bukovine — nije funkcijasubjektivne ocjene organizatora proizvodnje (šumarije), nego stanišno--šastojinskih prilika šuma u kojima se siječe, a one su izražene u gospo-J ) Nismo bili u mogućnosti izračunati relativnu diferencijalnu rentu pri privlačenjudrvne mase od panja do pomoćnog stovarišta. To stoga što nismo raspolagalis podacima koliko je drvne mase — po vrstama drva i sortimentima —izvučeno koje godine uz povoljne, nepovoljne i vrlo nepovoljne uvjete, odnosnokoliko je drvne mase izneseno iz vrtača. Dakle, norme i cijene za te različiteuvjete su ustanovljene, ali su nam nedostajali podaci o količinama i zbog togasmo taj interesantan podatak morali izostaviti u ovoj studiji. I iz toga razlogaje izraz »relativna renta« pogodan.376


darskim osnovama što ih prave specijalizirane institucije, a ne organizatoriproizvodnje (šumarije).I na kraju iz navedenih podataka izračunali smo — s obzirom na samprijevoz — relativne diferencijalne rente položaja po toni za istraživanešumarije i prikazali ih u tabeli 22. i na grafičkom prikazu (si. 6.).ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJAProvedena istraživanja sastoje se od dvije komponente i to:a) biološko-ekonomske s ciljem da se utvrdi relativna diferencijalnarenta plodnosti ib) tehničko-ekonomske s ciljem da se utvrdi relativna diferencijalnarenta položaja (prijevoza).Rezultate relativne diferencijalne rente plodnosti prikazali smo u tabeli10. i na grafičkom prikazu (si. 2.), a oni rezultiraju iz prethodnih devettabela, na koje ćemo se pozivati pri analizi te rente.Rezultate relativne diferencijalne rente položaja također donosimo utabeli 22. i na grafičkom prikazu (si. 6.), koji rezultiraju iz prethodnih jedanaesttabela, odnosno četiri slike, pa ćemo se i na njih pozivati pri analizite rente.Takav pristup zbog obilja podataka lakši je i autoru i čitaocu, a uinteresu je i štednje prostora, odnosno sažetosti.Upravo ćemo se zbog toga pri analizi držati kardinalnih tačaka, koje sei same po sebi vide, te nastojati opravdati takve posljedice.1) Iz tabele 10 i si. 2., naime, vidi se da relativnu diferencijalnu rentuplodnosti ne ostvaruje šumarija Gerovo, da je ta renta najmanja u šumarijiSkrad (5 din/ha) i da je najveća u šumariji Crni Lug, gdje iznosi 576 din/hagodišnje ili 115,2 puta više nego u šumariji Skrad.Na ukupnoj obrasloj površini u šumariji Skrad relativna diferencijalnarenta plodnosti iznosi godišnje 34.384 dinara, a u šumariji Crni Lug 3,099.882dinara. Rezultati ostalih istraživačkih šumarija — kako po hektaru tako ina cijeloj obrasloj površini — nalaze se između tih iznosa, osim, naravno,šumarije Gerovo koja nema te rente.Istakli smo da društvene potrebe za drvom zahtijevaju njegovu proizvodnjui na najlošijim tlima, odnosno slabijim šumskim sastojinama. Poznatoje da su šumska, pa i druga tla, između ostalog, funkcija i matičnihsupstrata ili podloga, a količina drvne mase po strukturi i vrstama drvaopet je funkcija kvalitete, odnosno bonitetnih razreda staništa (tala). Osimtoga je poznato da potrebe za drvom rastu, a da se površine pod šumamane mogu — bar ne lako — povećavati, odnosno da se one zbog veće urbanizacije,a posebno infrastrukture i smanjuju. Zato je nužna proizvodnjadrvne mase i u onim šumama koje ne daju relativnu diferencijalnu rentuplodnosti, ali uz uvjet da za takve šume društvo priznaje cijenu proizvodnjedrvne mase.U našim istraživanjima takvog su karaktera šume na području šumarijeGerovo. Prema tabelama 2. i 3. ukupna površina te šumarije iznosi 8.524,96ha. Od toga 455,43 ha su neobrasle površine. Od obrasle površine 5.972 hasu pod bukovo-jelovim šumama, u kojima je jela (smreka), kao vrednija377


vrsta zaustupljena s 0,4 naviše, odnosno u prosjeku samo s 0,6 u sastojinis prosječnom drvnom masom od 201 m 3 /ha za taj omjer smjese. Pored togate šume se nalaze 100% na skeletno-vapnenastoj podlozi i cea 68% na III—Vbonitetnom razredu staništa. To u pravilu više govori o njihovoj zaštitnoja manje ekonomskoj funkciji. No ako se uzme prosjek drvne mase jele(smreke) na ukupnoj obrasloj površini šumarije Gerovo onda on iznosi samo153 m3 jele i 120 m 3 /ha bukve ili ukupno 273 m 3 /ha, što nije malo, ali je,kako se vidi, taj prosjek nepovoljne strukture. I prirast te drvne mase jenepovoljne strukture s 3,2 m 3 jele i 2,1 m 3 bukve, ili ukupno 5,3 m 3 /ha bezkore, što je zapravo glavni prihod šumarije. Ističemo »bez kore«, zato štosmo njegovu vrijednost u tabeli 9. utvrdili s korom, o čemu je bilo više riječipri opisu metode rada.Za razliku od tih još uvijek društvu potrebnih šuma, i u odnosu nanjih, u šumama šumarije Skrad se, kako smo istakli, odlaže određeni iznosrelativne rente po hektaru, a to je posljedica nešto povoljnijih gore navedenihfaktora.Oni se također mogu vidjeti u tabelama 2. i 3. Ukupna površina šumate šumarije iznosi 7.640.83 ha, a od toga iznosa 764,11 ha su neobrasle površine.Od obrasle površine 2.422 ha su pod bukovo-jelovim šumama, u kojimaje jela zastupljena u omjeru smjese 0.4—1.0, odnosno s prosjekom na istojpovršini od 0,8 jele u sastojini s prosječnom drvnom masom jele, (isto napovršini 2.422 ha) od 276 m 3 /ha. Osim toga 53,l°/o od tih šuma je na silikatnoj,a 46,9% na vapnenastoj podlozi, što nije bez značenja. Treba još istaći dasu te navedene jelove šume u šumariji Skrad sa cea 79% na I—II/III bonitetnomrazredu staništa.Međutim prosječna drvna masa jele, na ukupnoj obrasloj površini od6.876,72 ha šumarije Skrad, iznosi samo 117 m 3 /ha a bukve 129 m 3 /ha iliukupno 246 m 3 /ha. Isto tako i prosječni prirast drvne mase na obraslojpovršini u šumariji Skrad iznosi 2,6 jele i 3,1 m 3 bukve po ha. Ta dva navedenapodatka su manja i nepovoljnije su strukture od istih takvih podatakaza prije citiranu šumariju Gerovo.Iz tih nekoliko komparativnih podataka može se uočiti da su navedenedvije šumarije podjednako društveno potrebne.Za postojanje visoke relativne diferencijalne rente plodnosti (godišnje576 din/ha) u šumama šumarije Crni Lug navodimo slijedeće razloge: odukupne površine te šumarije, koja iznosi 5.763,36 ha, otpada na obraslupovršinu 5.381,74 ha. Od te površine 5.004 ha se nalazi pod bukovo-jelovimšumama s omjerom smjese jele u sastojini od 0,4 do 1,0, ili s prosjekomjele u sastojini od 0,8 i prosječnom drvnom masom jelovine od 343 m 3 /ha.Nadalje cea 10% od navedene površine se nalazi na silikatnoj, a 90% navapnenastoj podlozi. Vrijedne jelove šume šumarije Crni Lug se nalaze59% na I i II i cea 35% na III bonitetnom razredu staništa. I prosječnadrvna masa na ukupnoj obrasloj površini šumarije Crni Lug je velika i iznosi320 m 3 jele i 92 m 3 bukve ili ukupno 412 m 3 /ha, na kojoj u prosjeku godišnjepriraste — bez kore — oko 8 m 3 drvne mase, odnosno 6 m 3 jelovine i 1,9 m 3bukovine. Kao posljedica prije svega navedenih faktora je ostvarivanje relativnovisoke relativne diferencijalne rente plodnosti u šumama šumarijeCrni Lug.378


Već smo ranije istakli da smo u tabeli 4. prikazali ukupne realiziranedrvne mase po vrstama drva i godinama za razdoblje 1964—1968. godine uistraživanim šumarijama. Iz tih drvnih masa rezultiraju zajedničke sortimentnetablice koje smo prikazali u tabeli 5. Iz tabele 5. se vidi da je unavedenom vremenskom razdoblju realizirano u prosjeku 0,9% jelovih i1,2% bukovih furnirskih trupaca, 0,3% jelovih i 2,8% bukovih trupaca zaljuštenje, kao i 43,6% jelovih i 12,9% bukovih pilanskih trupaca kvaliteteK (kladarski), I i II klase od ukupne korisne (iskorišćene) drvne mase.Navedeni postoci odnose se na cea 1,540.000 m 8 korisne drvne mase i tocea 970.000 m 3 jelovine i 570.000 m 3 bukovine. Pomoću tih zajedničkih sortimentnihtablica razvrstana je ukupna drvna masa (drvna zaliha) pojedinihistraživanih šumarija (tab. 6.). Zbog toga smatramo da postoji objektivnomjerilo kojim su uspoređene istraživane šumarije, odnosno tim zajedničkimnazivnikom su im objektivirani kvalitetni uvjeti privređivanja sa stanovištasortimentne strukture sastojina. Također smatramo da ih objektivirajui zajedničke cijene (tab. 7.) pojedinih sortimenata kojima su izmnoženedrvne mase u tabeli 6. i utvrđena njihova ukupna vrijednost po šumarijama(tab. 8.). Primijenjena metoda je ispravna, što se zaključuje po iznosusrednjih kvalitetnih brojeva u tabeli 8, koji su u svim istraživanim šumarijamaisti i iznose 194 dinara za jelu i 128 din/m 3 za bukvu. To dolazi otudašto je Fluryjevim i našim istraživanjima (9, 30) utvrđeno da visinestabala za pojedine vrste drveća — uz druge jednake uvjete — ne utječuna postotni odnos sortimenata u korisnoj drvnoj masi. Prema tome količinadrvne mase po hektaru ne utječe na srednje kvalitetne brojeve, nego samonjezina kvaliteta i jedinične cijene sortimenata, što je u našim istraživanjimazajedničko za sve istraživane šumarije, odnosno bonitetne razredestaništa. Ali budući da bolji bonitetni razredi staništa daju veće količine i— s obzirom na vrste drva — bolju kvalitetu prirasta, to onda nastajuznatne razlike u njegovoj vrijednosti po jedinici površine.Ako se pogleda tabela 9. i slika 2, onda se vidi da prosječna vrijednostgodišnjeg prirasta jele i bukve u šumama šumarije Gerovo iznosi 980 din/ha.Ta vrijednost, kako je istaknuto, predstavlja i njegovu prosječnu tržišnucijenu, a ona rezultira iz prosječne kvalitetne strukture sastojina i količineprirasta po hektaru. Pretpostavili smo da ta vrijednost može odgovarati cijeniproizvodnje prirasta u šumama šumarije Gerovo, u kojoj je osigurana reprodukcija.U šumariji Skrad vrijednost prirasta iznosi 985 din/ha. Razlikaizmeđu vrijednosti tih prirasta, koja iznosi 5 đin/ha, čini našu relativnu diferencijalnurentu plodnosti. U šumama šumarije Crni Lug je prosječnavrijednost prirasta 1.556 din/ha. Isto tako i ovdje razlika između vrijednostiprirasta koja iznosi 576 din/ha, čini relativna diferencijalna renta plodnosti.Kad bi se radilo o industriji, to bi onda bio ekstraprofit, a ovako jeto relativna renta koja nastaje — uz jednako utrošena sredstva po ha —kao posljedica boljih bonitetnih razreda staništa tih sastojina i prema tomerazličite produktivnosti rada.2) Rezultate istraživanja relativne diferencijalne rente položaja (prijevoza),kako smo istakli, donosimo u tabeli 22. i na grafičkom prikazu si. 6.Međutim, da bi se mogli povezanije promatrati ti rezultati — potrebno jeprethodno analizirati rezultate donesene u tabeli 21, koji su također prikazanii na si. 6. Iz te tabele i slike se vidi, da je u prosjeku najveća udalje-379


nost s koje se prevozila drvna masa na istraživanom području — a u ciljupodmirenja potreba drvom — iznosila 37,7 km, uz cijenu prijevoza od 29,39din/toni. Budući da društvene potrebe za drvom priznaju tu cijenu prijevoza(transporta), onda svi drugi proizvođači drva s manjih udaljenosti na istraživanompodručju ostvaruju relativnu diferencijalnu rentu položaja u odnosuna najudaljenijeg. U našim istraživanjima to je šumarija Prezid. ŠumarijaTršće prevozi drvnu masu sa prosječne udaljenosti od 35,4 km, po prosječnojcijeni troškova prijevoza od 29,37 din/toni i ostvaruje relativnu diferencijalnurentu položaja, prema tabeli 22. od 0,02 dinara po 1 toni.Prema navedenoj tabeli 21. i si. 6. — s najmanje prosječne udaljenostiod 15,3 km prevozi drvnu masu šumarija Delnice, po prosječnoj cijeniprijevoza od 19,35 din/toni i ostvaruje znatnu relativnu diferencijalnu rentupoložaja. Naime, ta šumarija, prema tabeli 22. ima 10,04 din/toni relativnediferencijalne rente položaja.Pri analizi rezultata istraživanja relativne diferencijalne rente položaja,isto kao i pri analizi relativne diferencijalne rente plodnosti, odabarali smokardinalne tačke, odnosno šumariju Prezid koja ne ostvaruje tu rentu,zatim šumariju Tršće koja ostvaruje malu (simboličnu) rentu i šumarijuDelnice koja ostvaruje najveću relativnu diferencijalnu rentu položaja po1 toni. Rezultati ostalih istraživanih šumarija se, kako se iz tabela i slikavidi, nalaze između tih rezultata — osim, razumljivo, šumarije Prezid ukojoj se ne stvara ta renta, pa je u tabeli 22. označena nulom.Vidjeli smo da je i relativna diferencijalna renta položaja — kao i relativnadiferencijalna renta plodnosti o kojoj je bilo riječi — posljedica različitihuvjeta privređivanja. Budući da smo ih prikazali u tabelama 11. do 21.i na slikama 3. do 6, to ćemo upozoriti na neke od njih, ali samo za trinavedene šumarije (Prezid, Tršće i Delnice). Zbog štednje prostora — upućujemočitaoca da sam komparira prikazane rezultate istraživanja preostalihistraživanih šumarija.U tabeli 11. i na slikama 3. i 4., prikazali smo ukupnu putnu mrežu naistraživanom području. Iz te tabele i slika vidi se da ukupna putna mrežana području šumarije Prezid, koja nema relativne diferencijalne rente položaja,iznosi 83,6 km, zatim na području šumarije Tršće 74,6 km i na područjušumarije Delnice, koja ostvaruje znatnu relativnu diferencijalnu rentupoložaja 142,0 km. Na 1.000 ha površine šuma u šumariji Prezid ima 15,1km prometnica. Od toga je 13,7 km šumskih i 1,4 km javnih I, II i III reda.U šumariji Tršće ima 17,1 km prometnica na 1.000 ha površine šuma, odčega 13,3 km šumskih i 3,8 km javnih I, II i III reda. Šumarija Delniceima, prema tabeli 11, manje prometnica na 1.000 ha površine šuma od navedenihšumarija iako ostvaruje znatnu relativnu diferencijalnu rentu položaja.Ona ima 16,9 km prometnica na 1.000 ha površine, od čega 11,8 kmšumskih i 5,1 km javnih I, II i III reda. No, šumarija Delnice je otvorenai s 14,0 km željezničke pruge koja prolazi kroz njezine šume i na kojoj imasvoja stovarišta.Naprijed smo istakli da gustoća prometnica na 1.000 ha površina nijetoliko odlučna za formiranje relativne diferencijalne rente položaja, kolikopodjednaka razvijenost tih prometnica po cijeloj površini šumarije.Iz tabele 11. se npr. vidi da šumarija Ravna Gora ima 20,5 km prometnicana 1.000 ha površine ili šumarija Fužine 19,6 km prometnica na380


1.000 ha površine, a ipak te dvije šumarije imaju manju relativnu diferencijalnurentu položaja od šumarije Delnice. Iz tabele 22. se vidi da šumarijaRavna Gora ostvaruje 6,90 din/toni, a šumarija Fužine 9,68 din/toni relativnediferencijalne rente položaja, iako te šumarije imaju više prometnicana 1.000 ha površine od šumarije Delnice. Taj podatak, zapravo, govori daje razvijenost putne mreže na nekoj površini — koja se mjeri prosječnomudaljenošću privlačenja drvne mase od panja do glavne prometnice (puta,pomoćnog stovarišta) i gdje se i počinje formirati relativna diferencijalnarenta položaja — daleko važnija od navedene gustoće koja može biti skoncentriranasamo u pojedinim šumskim predjelima.U tabeli 12. i na si. 5. smo donijeli te prosječne udaljenosti privlačenja(»šlajsa«) drvne mase. Iz tih se podataka vidi da šumarija Prezid privlačidrvnu masu s prosječne udaljenosti od 1.150 m, šumarija Tršće sa prosječneudaljenosti od 650 m, a šumarija Delnice sa 850 m. Navedene npr. dviješumarije (Ravna Gora i Fužine) privlače drvnu masu sa prosječnih udaljenostiod 750 i 800 m, odnosno s manjih udaljenosti — uključujući i šumarijuTršće — od šumarije Delnice, iako ova ostvaruje najveću relativnudiferencijalnu rentu položaja. Znači tu je odlučna i struktura drvne masepo vrstama drva i sortimentima koji se privlače. Prema tabeli 13., one šumarijekoje imaju povoljniju strukturu po vrstama drva (jela) i sortimentima(oblo drvo), i uz veće prosječne udaljenosti privlačenja i još k tome akoprivlače po povoljnijem terenu — mogu ostvarivati relativnu diferencijalnurentu položaja. Ako se pogledaju podaci u tabelama 14 do 19, može se vidjeti,s obzirom na odnos vrsta (jela, bukva) i sortimenata (oblo, prostorno), daje upravo takva situacija u šumariji Delnice.No, naprijed smo istakli i to da relativnu diferencijalnu rentu položaja— iako ona počinje nastajati u fazi privlačenja drvne mase — nismo iz većnavedenih razloga računali u toj radnoj operaciji, nego prilikom prijevozadrvne mase od pomoćnog stovarišta do potrošača (tržišta), koji može bitina različitim udaljenostima. Te udaljenosti, doduše, mogu biti promjenljive,ali one ne nastaju tako naglo i tako brzo, tim prije što 1 km šumske ceste— ovisno o terenu — košta od 300.000 do 400.000 N. dinara, koje iznose nijelako stvoriti. I pri prijevozu drvne mase od pomoćnog stovarišta do potrošača(tržišta), pored udaljenosti na koju se ona prevozi — odlučna je istruktura te drvne mase po vrstama drva i sortimentima, jer im je težinapo 1 m'i ili prostornom metru različita.Iz tabele 14. se vidi da je šumarija Prezid ukupno realizirala u razdoblju1966—1970. godine 103.647 m 3 drvne mase, od čega oko 60% jelovine (smrekovine)i 40% bukovine.Šumarija Tršće je u tom razdoblju realizirala 74.716 m' drvne mase,odnosno oko 50% jelovine i 50% bukovine, a šumarija Delnice 185.353 msod čega oko 71% jelovine, a 29% bukovine, šumarija Prezid je od navedenedrvne mase, prema tabelama 15 do 19, prevezla 44.490 tona na prosječnuudaljenost od oko 18 km, 9.980 tona na prosječnu udaljenost od 56 km,7.034 tone na prosječnu udaljenost od 142 km i 21.816 tona realizirala napomoćnom stovarištu. Šumarija Tršće je u navedenom razdoblju prevezla34.514 tona na prosječnu udaljenost od oko 19 km, 11.207 tona na prosječnuudaljenost od 65 km i 2.501 tonu na prosječnu udaljenost od 130 km, dokje 13.933 tone realizirala na pomoćnom stovarištu. Za razliku od tih, šuma-381


ija Delnice je prevezla u navedenom razdoblju 142.973 tone drvne mase naprosječnu udaljenost od oko 10 km i 7.464 tone na prosječnu udaljenost od96 km, dok je 1.541 tonu realizirala na pomoćnom stovarištu.Kako povoljno može utjecati struktura drvne mase po vrstama drva isortimentima vidi se i po tome što je u šumariji Prezid 103.547 m 3 iznosilo83.320 tona, a u šumariji Tršće 74.716 m 3 težilo je 62.155 tona, dok su ušumariji Delnice 185.353 m 3 težila 151.978 tona, odnosno — ako se to izraziu postotnim odnosima — onda razlika u šumariji Prezid između kubikai tona iznosi oko 20%, u šumariji Tršće oko 17% i u šumariji Delniceoko 18%.Iz navedenih podataka su rezultirale i prosječne udaljenosti, koje smoprikazali u tabeli 21. i na si. 6, a koje iznose: za šumariju Prezid 37,7 km,za šumardiju Tršće 35,4 km i za šumariju Delnice 15,3 km.Na temelju jediničnih cijena za pojedine udaljenosti i vrste drva teSortimente iz tabele 20. — izračunali smo, kako smo već naveli, prosječnetroškove po 1 toni i iz njih relativnu diferencijalnu rentu položaja (prijevoza),koja je bila predmet ove analize.U cilju izjednačavanja uvjeta privređivanja sa stanovišta istraživanihrenta i u cilju provedbe stimulativne raspodjele dohotka — potrebno jeda se na samoupravnoj osnovi udruže ostvarena sredstva od renta i da se— isto na samoupravnoj osnovi — njihovom preraspodjelom osigura razvojnapolitika šumskog gospodarstva kao cjeline. Potrebno bi bilo da se tavažna materija regulira i Statutom šumskog gospodarstva (21).ZAKLJUČCIDiferencijalna renta (plodnosti i položaja) kao političko-ekonomska kategorijapostoji u šumsko-privrednim organizacijama i ona je posljedica različitihuvjeta privređivanja, odnosno različite produktivnosti jednakog rada.Relativna diferencijalna renta (plodnosti i položaja) kao privredna kategorijaisto postoji između pojedinih ekonomskih jedinica (šumarija) unutar jednoggospodarstva. U uvjetima socijalističke robne proizvodnje i slobodne tržišneprivrede, a pod proklamiranim i prihvaćenim načelima »za jednak rad, jednakanagrada« — ukazala se potreba da se financijskom preraspodjelomuklone oni elementi u uvjetima privređivanja koji su funkcija boljih prirodnihfaktora i veće količine naslijeđenog uloženog minulog rada ili pakuloženog sadašnjeg rada ali pod drugim (administrativnim) društvenim uvjetimaraspodjele viška rada. U tom cilju smo organizirali i izveli istraživanjau ekonomskim šumama Gorskog kotara koje pripadaju Šumskom gospodarstvuDelnice. Predmet istraživanja su nam bile šume šumarije Skrad,Ravna Gora, Mrkopalj, Delnice, Fužine, Crni Lug, Gerovo, Tršće i Prezid(si. 3.). One obuhvaćaju cea 61.500 ha bukovo-jelovih i jelovih šuma togagospodarstva s ukupnom drvnom masom (drvnom zalihom) od cea 18,500.000m 3 . U toj drvnoj masi jela je zastupljena s 64,7%, a bukva s 35,6%. Na njojgodišnje priraste cea 376.900 m 3 tečajnog prirasta u kome je prirast jelezastupljen s 67,5%, a prirast bukve sa 32,5%.Istraživane šume se nalaze na silikatnom (7,9%) i vapnenastom (92,1%)matičnom supstratu. Prosječni omjer smjese jele u sastojini je 0.8 na silikatui 0.7 na vapnencu. Prosječna drvna masa jelovine je 372 m 3 (na silikatu)i 253 m 3 /ha (na vapnencu).382


Na istraživanoj površini izgrađeno je ukupno 1.044,7 km prometnica,od čega 50 km željeznica, 273,9 km javnih putova I, II i III reda i 720,8 kmšumskih prometnica. Na 1.000 ha površine otpada 16,2 km prometnica (bezželjeznice), iz čega se može zaključiti da su te šume ne samo otvorene, negoda se i njima intenzivno gospodari.Rezultati istraživanja su pokazali da šumarija Gerovo ne ostvaruje relativnudiferencijalnu rentu plodnosti. Zbog ograničenosti šuma i potreba društvaza drvom — ta šumarija ima najmanju prosječnu tržišnu vrijednostprirasta koju smo izjednačili s cijenom godišnje proizvodnje drvne maseiskoriščivanja šuma po ha. Sve druge šumarije, u odnosu na ovu, imajuodređene iznose navedenih renta koje su posljedica različitih stanišnih prilikaistraživanih sastojina, odnosno različite produktivnosti jednakog rada.Najmanju relativnu diferencijalnu rentu plodnosti ostvaruje šumarijaSkrad i to 5 din/ha, a najveću šumarija Crni Lug, kod koje ta renta iznosi576 din/ha godišnje iil 115,2 puta više od šumarije Skrad. Ostale istraživanešumarije se, prema tabeli 10. i si. 2, nalaze između navedenih iznosa i to:šumarija Tršće 194 din/ha, šumarija Mrkopalj 329 din/ha, šumarija Fužine336 din/ha, šumarija Prezid 344 din/ha, šumarija Delnice 408 din/ha i šumarijaRavna Gora 439 din/ha.Za razliku od tih navedenih rezultata — relativnu diferencijalnu rentupoložaja (prijevoza) ne ostvaruje šumarija Prezid. Najmanju relativnu diferencijalnurentu položaja ostvaruje šumarija Tršće i to 0,02 din/toni, a najvećušumarija Delnice kod koje relativna diferencijalna renta položaja (prijevoza)iznosi 10,04 din/toni. Manji iznos od ove šumarije ostvaruje šumarijaFužine (9,68 din/toni), zatim šumarija Ravna Gora (6,90 din/toni), nadalješumarija Crni Lug (6,57 din/toni) i šumarija Mrkopalj (3,74 din/toni), tešumarija Skrad (1,85 din/toni) (tab. 22. i si. 6.).Kako se iz navedenih podataka vidi — iako struktura po vrstama drvai sortimentima djeluje na veličinu i jedne (plodnosti) i druge (položaja —prijevoza) istraživane rente, te iako na obje utječu društvene potrebe zadrvom — ova je posljednja skoro isključivo posljedica udaljenosti prevozadrvne mase od pomoćnog stovarišta do potrošača (tržišta).U cilju izjednačavanja uvjeta privređivanja sa stanovišta istraživanihrenta i u cilju provedbe stimulativne raspodjele dohotka, te osobnih dohodakaprema rezultatima rada — predlažemo da se samoupravnim sporazumomekonomskih jedinica (šumarija) udruže ostvarena sredstva od rentai da se, na istoj samoupravnoj osnovi, njihovompreraspodjelomosigura razvojna politika šumskog gospodarstva kao cjeline. U interesu svihi pojedinačno svake ekonomske jedinice, pa i svakog pojedinca, smatramoda bi ovu — rekli bismo osjetljivu — materiju trebalo regulirati i Statutomšumskog gospodarstva.Nadalje smatramo da je dati prijedlog osnovan, tim prije što nije mogućeprovesti tako idealnu organizaciju ekonomskih jedinica (šumarija) dabi imale podjednake površine, podjednake bonitetne razrede staništa, zatimpodjednake drvne mase, omjere smjesa vrsta drveća, putnu mrežu na 1.000ha površine, odnosno udaljenosti od tržišta i si. On je u interesu svih pojedinaca,zatim ekonomskih jedinica i Šumskog gospodarstva kao cjeline,u kome se ti interesi objedinjuju.383


LITERATURA I IZVORI1. Bakarić V.: Problemi zemljišne rente u prelaznoj etapi, Beograd, 1950.2. Blašković V.: Ekonomska geografija Jugoslavije. II. izmjenjeno i dopunjenoizdanje. Zagreb, 1967.3. Bukljaš I.:Zagreb, 1971.Pravna osnova reguliranja rentnih odnosa (manuskript),4. Čalić D.: Politička ekonomija socijalizma (skripta), Zagreb, 1959.5. Dabčević-Kučar S.: Politička ekonomija socijalizma I i II knjiga (predavanjeodržano na Ekonom, fakultetu u Zagrebu, god. 1966/1967.).6. Dragi če vic A.: Leksikon političke ekonomije, II svezak, Zagreb, 1965.7. Djapić D.: Određivanje vrijednosti, odnosno cijena glavnog proizvoda šumarstva.Radovi Šum. fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju uSarajevu br. 6 godina VII.8. Problemi šumarstva i drvne industrije NR Hrvatske »Ekonomski pregled«br. 1/2-1955.9. F1 u r y Ph.: Untersuchungen über die Sortimentsverhaltnisse der Fichte,Weisstanne und Buche, Mitt. Schweiz. Centralanst. Versuchsw., XI, 2, Zürich,1916.10. Golubović U.: Istraživanje najrentabilnijeg šumsko-uređajnog debljinskogstepena jele (Abies alba Mill.) za pilansku preradu, Zagreb, 1967.11. Golubović U., Meštrović Š.: Turistička renta kao funkcija šumskihsastojina uz Jadransko more i magistralu. Šum. list 11—12/1966.12. Golubović U., Plavšić M.: Istraživanje različitih uvjeta privređivanjau ekonomskim šumama Gorskog kotara, Zagreb, 1970.13. Gospodarske osnove za gospodarske jedinice šumarija: Skrad, Ravna Gora,Mrkopalj, Delnice, Fužine, Crni Lug, Gerovo, Tršće i Prezid (Sekcija za uređivanješuma Rijeka).14. Čalić, Ćosić, Dabčević-Kučar, Sabolović, Veselica, Vrančić:Politička ekonomija kapitalizma, Zagreb, 1967.15. Horvat I.: Vegetacija planina Zapadne Hrvatske, Zagreb, 1962.16. Kl ep a c D.: Jelove šume Gorskog kotara Zagreb, 1963.17. Klepac D.: Uređivanje šuma, Zagreb, 1965.18. Klepac D.: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Zagreb, 1963.19. Knjigovodstveni podaci Šumskog gospodarstva Delnice i Šumarija: Skrad,Ravna Gora, Mrkopalj, Delnice, Fužine, Crni Lug, Gerovo, Tršće i Prezid (premastanju iz 1970. godine).20. Kraljić B.: Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva,Zagreb, 1952.21. Kraljić B.: Načela raspodjele u šumarstvu (manuskript), Zagreb, 1970.22. Kuznjecov A.: Kapital i višak vrijednosti (štampano kao rukopis).23. Lovrić N.: Dimenzioniranje kolničkih konstrukcija šumskih putova. Šum.list br. 7—8/1970.24. Marx K.: Kapital, Knjiga I, II i III, Zagreb, 1947.25. Mirković M.: Razvoj ekonomske misli u XIX veku, Beograd, 1938.26. Neugebauer V., Čirić M., Ž i v k o v i ć M.: Komentar pedološke karteJugoslavije, Zagreb, 1961.27. Os t r ovi t j ano v V. K.: Zemljišna renta i razvitak kapitalizma u poljoprivredi(štampano kao rukopis).28. Plavšić M.: O određivanju šumske takse (cijene drveta na panju), Glasnikza šumske pokuse br. 9/1948.29. Plavšić M.: Istraživanje sadašnje najpovoljnije sječive zrelosti u jelovimprebornim šumama, Zagreb, 1967.384


30. Plavšić M., Golubović U.: Istraživanje postotnog odnosa sortimenatakod jele (Abies alba Mill.); Šum. list 9—10/1963.31. Plavšić M., Golubović U.: Istraživanje postotnog odnosa sortimenatau eksploataciji šuma u čistim i mješovitim bukovim sastojinama Gorskogkotara. Šum. list br. 11—12/1967.32. Potočić Z.: Zakon vrijednosti u šumarstvu. Zbornik radova Ekonomskogfakulteta, Zagreb, 1958.33. Potočić Z.: Priroda i funkcija rente u šumarskoj privredi; Šum. list9—10/1961.34. Ricardo D.: Načela političke ekonomije, Zagreb, 1953.35. Roll E.: Razvoj ekonomske misli, Zagreb, 1956.36. Rozenberg D.: Istorija političke ekonomije, Beograd, 1949.37. Segal: Politička ekonomija (manuskrikt).38. Smith A.: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda, knjiga I., Zagreb,1952.39. Šurić S.: Šumsko-tehnički priručnik I, Zagreb, 1949.40. Štampar S.: Ekonomisti XVII i XVIII stoljeća, Zagreb, 1952.41. Ugrenović A.: Eksploatacija šuma, Zagreb, 1957.42. Vrančić I.: Problemi zakona vrijednosti u prelaznom periodu, Zagreb, 1956.385


386Tab. 1


388


389


391


392


393


394


395


396


397


398


399


400


401


402


403


404


405


406


asa


408


409


410


411


412


413


415


416


SummaryINVESTIGATIONS OF THE RELATIVE DIFFERENTIALRENTAL IN THE COMMERCIAL FORESTS OF THE GORSKI KOTAR REGIONThe differential rental (of fertility and locality) as a political-economic categoryexists in forest enterprises, and it is the consequence of different conditions ofearning. The relative differential rental (of fertility and locality) as an economiccategory also exists between individual economic units (forest districts) withina forest enterprise. Under conditions of socialist commodity production and ofthe free market economy, and under the proclaimed and accepted principles»equal work, equal reward« — there had appeared the need to remove throughfinancial redistribution those elements in the earning conditions which constitutethe function of better natural factors and of a larger amount of inherited andpast invested work, or of present invested work, but under different (administrative)social conditions of distribution of surplus labour. For this purpose wehave organized and performed investigations in comercial forests of the GorskiKotar region belonging to the Forest Enterprise Delnice. Investigated were forests417


of the Forest Districts of Skrad, Ravna Gora, Mrkopalj, Delnice, Fužine, Crni Lug,Gerovo, Tržišće and Prezid (Fig. 3). They comprise about 61,500 hectares ofBeech/Fir and Fir forests of the mentioned Forest Enterprise, with a total volume(growing stock) of ca. 18.500,000 cu. m. In this volume Fir accounts for 64.7°/o,and Beech for 35.3 D /». The current annual increment of this growing stock amountsto ca. 376,900 cu. m. in which Fir participates with 67.5 l;l /o, and Beech with 32.5%>.The investigated forests grow on a silicate (7.9Vo) and calcareous (92.1°/o) parentmaterial with an average Fir proportion in the stand of 0.8 (on silicate) and 0.7on limestone, and with an averate growing stock of Fir of 372 cu. m./ha. (onsilicate) and 253 cu. m./ha. (on limestone).In the investigated area were built a total of 1,044.7 km. of transport facilities,of which railways 50 km., public roads (Irst, Und and Illrd order) 273.9 km.,and forest roads 720.8 km (railways excluded), from which we may conclude thatthe mentioned forests are not only accessible but also intensively managed.The results of investigations show that the Forest District of Gerovo doesnot realize the relative differential rental of feretility, and that — because of thelimitation of forests and the need of society for wood — this forest district hasthe lowest market value of the increment, which we have equalized with theproduction price of this increment, and that all other forest districts, in relationto this one, possess definite amounts of the mentioned rentals, which is theconsequence of different site conditions of the investigated stands.The least relative differential rental of fertility is realized by the ForestDistrict of Skrad with 5 Din./ha., and the highest by the Forest Districts of CrniLug, where this rental amounts to 576 Din./ha. or 115.2 times more than in theForest District of Skrad. The remaining investigated forest districts — accordingto Table 10 and Figure 2 — are situated between the mentioned amounts, i. e.:Forest District of tršće 194 Din./ha., Forest District of Mrkopali 329 Din./ha.,Forest District of Fužine 336 Din./ha., Forest District of Prezid 344 Din./ha., ForestDistrict of Delnice 408 Din./ha., and Forest District of Ravna Gora 439 Din./ha.As district from the mentioned results — the relative diferential rental oflocality is not realized by the Forest District of Prezid. The least relativedifferential rental of locality is realized by the Forest District of Tršće with 0.02Din/ton., and the highest by the Forest District of Delnice with 10.04 Din./ton.A lower amount than this of the relative differential rental of locality is realizedby the Forest District of Fužine (9.68 Din./ton.), then by the Forest District ofRavna Gora (6.90 Din./ton.), further the Forest Districts of Crni Lug (6.57 Din./ton.)and Mrkopalj (3.74 Din./ton.), and the Forest District of Skrad (1.85 Din./ton.)(Tab. 22, and Fig. 6).As is wisible from the mentioned data — although the structure accordingto kinds of wood and assortments affects the magnitude of one and the otherinvestigated rental, and although both of them are influenced by the socialrequirements for wood — the latter is almost exclusively the consequence of thetransport distance of wood assortments from auxiliary depot to the consumer(market), which is precicely the reason why these two rentals in our investigationsdo not coincide in the studied forest districts.Aiming at equalizing the earning conditions from the aspect of the exploredrentals, and aiming at the implementation of a stimulative distribution of income,and of personal income according to the results of work — we propose thatthrough a self-governmental agreement of the economic units (forest districts)the realized means of rentals should be concentrated, and that on thesame self-governmetal basis, through their redistribution a policy ofdevelopment of the forest enterprise as a whole should be secured.We consider the given proposal to be founded, the more so as it is not possibleto carry out such an adequate organizing of economic units (forest districts),which would possess equal areas, equal site classes, equal growing-stock volumes,proportion of stand mixture, road density per 1,000 ha., numbers of employed,etc. in the interest of all individuals, then of economic units and of the forestenterprise as a whole, which unites these interests.418


UDK 634.0.414.12:634.0.145.7x18.77TERENSKA ISTRAŽIVANJA EFIKASNOSTI METATIONA I OIPTEREXAPROTIV GUSJENICA GUBARADr IVAN SPAIć, ZagrebSVRHA POKUSAU Jugoslaviji* već više od 20 godina gusjenice gubara (Lymantria disparL.) u šumama suzbijamo DDT-em i to metodom toplih aerosola (toplog zamagljivanja).Primjena ovog insekticida i ove metode ima svojih razloga.To su u prvom redu efikasnost i ekonomičnost. DDT je veoma djelotvorani veoma jeftin insekticid, a metoda toplog zamagljivanja osim toga omogućujeutrošak veoma malenih količina insekticida po jedinici površine. Akcijesuzbijanja štetnika u šumama aviometodom u Jugoslaviji su poradi togaveoma jeftine.No masovna uporaba politoksičnih insekticida i drugih pesticida, kaouostalom i mnogih drugih sintetiziranih organskih materija, donijela je svijetunovi, teški problem općeg trovanja biosfere. DDT-u i drugim organoklorniminsekticidima pripada tu naročito istaknuto mjesto, posebno zbogspore razgradnje i svojstva akumuliranja u živim organizmima. DDT jekonstatiran u vodi i u tlu, u biljkama, životinjama i ljudima i to u opsegui količini koji izazivaju opravdanu bojazan za pravac razvoja živoga svijeta.Zbog toga je uporaba DDT-a u nekim zemljama zabranjena, a u drugimograničena. O tome je više rečeno u članku Spaić i Britve c, 1971.Upravo se razmatra i prijedlog da se uporaba DDT-a zabrani i u Jugoslaviji.Prema tome prijedlogu jedino bi bila dopuštena primjena u šumamaza suzbijanje gubara i to upravo zbog toga što metoda suzbijanja, kojomse u Jugoslaviji služimo (toplo zamagljivanje), omogućuje veoma maleniutrošak insekticida po jedinica površine.** No to je privremena mjera i uskoroj budućnosti treba očekivati potpunu zabranu uporabe DDT-a i drugihorganoklornih insekticida. Gradaciju gubara, koja je u tijeku, treba raditoga iskoristiti za eksperimentiranje, kako bi se do slijedeće gradacije pronašlopogodniju zamjenu za DDT.IZBOR INSEKTICIDA I NAČINA PRIMJENEU kurativi zaštite bilja ideal je pronaći i primijeniti takvo sredstvokoje bi nepovoljno djelovalo, tj. uništilo samo organizam koji uzrokuještetu, a da pri tome ne bude nikakvih nepovoljnih posljedica za ostali živi* Ovdje opisane radove financirala su šumska gospodarstva putem Poslovnog u-druženja šumskoprivred'nih organizacija, Zagreb. U ostvarenju pokusa posebnomi je pomoglo Šumsko gospodarstvo »Hrast«, Vinkovci. Svima ustanovamai osobama, koje su mi na bilo koji način pomogle u ovom radu, izražavam svojuzahvalnost.** Nakon predaje rada u tisak ovaj je prijedlog ozakonjen.419


svijet. Drugim riječima, od idealnog pesticida zahtijeva se apsolutna selektivnost.Kad je riječ o suzbijanju insekata kemijskim sredstvima, ovaj ciljjoš nije postignut, a vjerojatno niti neće biti. Metode biološkog suzbijanjanajbliže su ostvarenju tog cilja. Proučavanju i unapređivanju tih metodatreba posvetiti punu pažnju.Ovdje opisanim terenskim istraživanjima prethodila su laboratorijskaispitivanja nekih insekticida, za koje se smatralo da bi mogli doći u obzirkao zamjena za DDT. Rezultati su tih ispitivanja objavljeni (S p a i ć iBritvec, 1971). U tim laboratorijskim pokusima ispitano je devet raznihorganofosfornih preparata, a kao standardno komparativno sredstvo poslužioje organoklorni DDT. U navedenom radu opisani su i kriteriji kojimasmo se rukovodili prigodom izbora insekticida. Glavni je kriterij pri tome,uglavnom, bila srednja letalna doza insekticida (LDso)- Iako za ocjenu toksičnostitreba znati čitavi niz podataka ipak se, kratkoće radi, u tu svrhu najčešćerabi baš LD 50 . Na izbor insekticida za ovdje opisane terenske pokuseutjecala je također i cijena insekticida.Za pokuse su bili odabrani preparati Dipterex (aktivna sustanca triklorfon)i Metation (a. s. fenitrotion). Prvi je isporučila tvornica »Pinus« izRaca kraj Maribora, a drugi tvornica »Radonja« iz Siska. Oba su preparatabila jednake koncentracije, tj. u svakom je bilo 15°/o aktivne insekticidnesupstance. U laboratorijskim pokusima ovi su se preparati pokazali efikasnimaprotiv gusjenice gubara, a osim Gardone (a. s. tetraklorvinfos)imaju najveću LD50, tj. najmanje su otrovni. Gardona ima još mnogo većuLD50 i pokazala je veoma dobro djelovanje u laboratorijskim pokusima, nonije uvrštena u terenska istraživanja radi veoma visoke cijene. (LD50 umg/kg za navedene preparate: DDT 250, Metation 500—673, Dipterex 625,Gardona 4000—5000). I Dipterex i Metation bili su priređeni za primjenumetodom toplog zamagljivanja jer sam se bio odlučio za taj način aplikacije.Ovdje je mjesto da kažem nešto o izboru načina primjene insekticida.U Jugoslaviji već duže od 20 godina za suzbijanje defolijatora u šumamarabimo metodu toplog zamagljivanja. O prednostima i nedostacima ove metodeveć sam pisao u šumarskom listu (Spaić, 1969). Glavna je i zamene odlučujuća prednost ove spram drugih metoda u tome, što ona omogućujedjelotvornu primjenu veoma malenih doza insekticida, manjih negošto je to moguće postići bilo kojom drugom metodom. To pak omogućujeagregatno stanje insekticida jer on iz uređaja za toplo zamagljivanje izlazikao plin. To stanje omogućuje ekspandiranje insekticida u prostoru (a nerelativno brzo slobodno padanje) te se tako s istom količinom insekticidamože zatrovati veći volumen. Kad je riječ o suzbijanju štetnika u šumamaonda se zaista radi o tretiranju prostora, a ne površine, kao što je to slučajkod tretiranja poljoprivrednih kultura. Metoda toplog zamagljivanja omogućujeda se primjenom svega 2,5 lit/ha nekog tekućeg preparata zatrujevolumen što ga zauzima 1 ha šume visoke 25—30 m. Zahvaljujući tome termičkompostupku, mi u Jugoslaviji već dva desetljeća uspješno suzbijamogubara upotrebljavajući po 1 ha tako visoke šume svega 250—400 g aktivnesupstance. Protiv gubara se, inače, drugdje primjenjuju barem dvostruke,obično i veće količine a. s. DDT-a. Ovdje je naročito važno istaknuti još iovo: prema vlastitom iskustvu, iz pokusa obavljenih još 1948. i 1949. god.420


(Spaić, 1949, 1952), za postizavanje uspjeha u šumama visokim oko 25 mpotrebno je deponirati najmanje 2,5 lit/ha preparata bez obzira na njegovukoncentraciju aktivne supstance. S manjom dozom preparata makar ivisoke koncentracije nije moguće postići zadovoljavajući uspjeh. Primjerradi jasnoće: gubara potpuno uništavamo s količinom od 250 g/ha a. s.DDT-a, koja je sadržana u dozi od 2,5 lit/ha 10%-tnog preparata. Takavuspjeh nije moguće postići s količinom od 300 g/ha a. s. DDT-a, koja bibila sadržana npr. u dozi od 1 lit/ha 30%-tnog preparata.Ovdje treba nešto reći i o LV i ULV metodi (to su usvojene kraticeengleskih riječi »low volume« i »ultra low volume« za primjenu »malih« i»ultra malih količina« insekticida). ULV metoda predstavlja najnovije dostignućena području aplikacije pesticida. Tom je metodom moguće uspješnouništiti neke gospodarski štetne insekte uporabom doista veoma malenihdoza insekticida. Ovu se metodu zbog toga smatra upravo revolucionarnomu odnosu na prijašnje načine primjene. Tako to i jeste kada je riječ o zaštitipoljoprivrednih kultura. Bit je ULV metode, naime, primjena koncentriranihpesticida, što se u poljoprivredi do sada nije radilo, nego su pesticidibili razrjeđivani vodom. Ranijim postupcima rabile su se velike doze emulzijaili suspenzija (20—1000 lit/ha), dok se ULV metodom uspjeh postižeuporabom svega 0,5—2,0 lit/ha koncentriranog preparata. Ova metoda s pravompredstavlja revoluciju u primjeni pesticida u poljoprivredi. Ona možeimpresionirati svakoga, tko već od ranije nema iskustva s primjenom koncentriranihinsekticidnih preparata. No metodom toplih aerosola (toplogzamagljivanja), kojom se šumari u Jugoslaviji služe već duže od dva desetljeća,primjenjuju se također koncentrirani insekticidi i to je ustvari posebnavrsta ULV metode. Ovdje se djelotvorna primjena veoma niskih dozaomogućuje termičkim, a ne mehaničkim putem. Time je omogućen najmanjiutrošak insekticida s kojim se još može postići punu efikasnost. U to samse uvjerio još 1964. god., kada sam obavljao komparativne pokuse obijumetoda (Spaić, 1965). Istina, ULV metoda se kasnije razvila tako da,osim aparature za primjenu na osnovi rotirajućih bubnjeva (kojom sam setada služio), danas je u tu svrhu pomoću posebnih sapnica preudešen iprije primjenjivani sustav Sorensonovih cijevi. Osim toga, treba naglasitida ULV postupak ne čini samo aparatura za primjenu, nego i posebno formuliranipreparat. No ono što je za ova razmatranja najvažnije bilo jevidljivo već tada. Došao sam do zaključka da se količina od 5 lit/ha DDTpreparata deponiranog mehaničkim postupkom (aparaturom za ULV metodu)vjerojatno nalazi na donjoj granici s kojom se još može postići uspjeh. Smanjom količinom insekticida tim postupkom jednostavno nije mogućedovoljno zatrovati čitavi volumen visoke šume (pokusi su tada rađeni u šumiprosječne visine 30 m). Termičkim postupkom to već godinama postižemos količinom od 2,5 lit/ha preparata.Treba reći i ovo. DDT je veoma jeftin insekticid. Organofosforni supreparati višestruko skuplji. U budućim akcijama suzbijanja štetnika timpreparatima, na troškove suzbijanja znatno će utjecati svaki dcl/ha utrošenoginsekticida, što kod uporabe DDT-a nije bio slučaj u toj mjeri.Zbog svega ovoga držim da za suzbijanje defolijatora treba i dalje zadržatimetodu toplog zamagljivanja. Tom metodom aplikacije poslužio samse i u ovdje opisanim pokusima. To, naravno, ne znači da ULV metodu421


pločama i o uspjehu se prosuđuje prema tijeku količina gusjeničnih ekskremenatakoji se sabiru na tim pločama. Tom metodom poslužio sam se i uovim pokusima. No, osim zaključaka koji se donose na temelju kretanjakoličina ekskremenata, svojedobno sam razvio metodu kojom se iz podatakas kontrolnih ploča može izračunati postotak uništenih gusjenica (S p a i ć,1952). Tim sam se postupkom, također, poslužio u ovim pokusima. Ta računska,kao i neke grafičke i kombinirane metode za izračunavanje postotkauništenih gusjenica, opširno su opisane u mom navedenom radu. Ovdjeiznosim u najkrupnijim crtama bit tih postupaka, a detaljnije ih izlažemna str.Gusjenični se ekskrementi svakodnevno skupljaju na kontrolnim pločamai mjere u cm 3 . Nakon tretiranja količine ekskremenata obično se naglosmanjuju i, ako je toksikološki efekt potpun, što bi u pravilu moralo biti,5—6 dana nakon tretiranja na pločama nema više zrnaca ekskremenata.Ako ih pak ima, znak je da gusjenice nisu potpuno nego samo djelomičnouništene. Postotak uništenih gusjenica može se izračunati po formulibp = 100 ( )afU svakoj šumi bilo je po 6 kontrolnih ploča. Ustvari, bila su to kontrolnaplatna razapeta u drvenom okviru dimenzija 0,8 x 0,8 m i postavljena nadrvene stupove ispod kontrolnih stabala. U Bršadinskom lugu svih 6 kontrolnihplatna nalazilo se pod stablima lužnjaka, a u Požegu bila su 3 lužnjakovai 3 cerova kontrolna stabla. Ekskrementi su sakupljeni u 24-satnimrazmacima počevši od 29. travnja pa sve do 19. svibnja.Osim neposrednog toksikološkog efekta veoma je važno poznavati trajanjedjelovanja (tzv. rezidualno djelovanje) insekticida. U ovim sam pokusimasproveo i ta opažanja i to opet prema metodici koju sam već odavnoopisao i kojom sam se više puta poslužio (S p a i ć, 1952, 1959, 1965). Postupakse ukratko sastoji u ovome: počevši od dana tretiranja, svakoga danapostavi se u žičane kaveze jednaki broj zdravih gusjenica na lišće iz tretirane(pokus) i netretirane šume (kontrola). Gusjenice u kavezima ostaju 7dana, a svakog dana donosi se iz šume i daje im se svježa hrana (pokusuzatrovano, kontroli nezatrovano lišće). Ispočetka gusjenice hranjene lišćemiz tretirane šume uginu, kasnije je broj uglinulih gusjenica sve manji i konačnose on izjednači s kontrolom. To je dokaz da insekticid u šumi višene djeluje, barem ne na gusjenice na kojima se vrši ispitivanje.Ova istraživanja proveo sam na gusjenicama gubara II i III stadija.U žičane kaveze dimenzija 20 x 20 x 30 cm stavljano je po 40 gusjenica.Grančice s lišćem stajale su u staklenkama s vodom da se lišće ne bi posušilo.Sva ta opsežna opažanja, koja se ovdje samo ukratko opisuju, vršenasu u selu Pačetin koje se nalazi u blizini pokusnih šumskih objekata. Insektarijis gusjenicama stajali su na natkrivenoj terasi jedne drvene gospodarskezgrade na visini od oko 4 m.PROVEDBA POKUSA I REZULTATIZamagljivanje šume Požeg započeto je 6. svibnja predvečer, ali se uređajza ispuštanje insekticida pokvario pa su idućeg jutra, tj. 7. svibnja zamagljenii Požeg i Bršadinski lug. Tretiranje je obavljeno avionom AN-2.423


Požeg je tretiran Metationom, a Bršadinski lug Dipterexom. Bilo je planiranoda se svaku od ovih šuma zamagli s dozom od 2,5 lit/ha 15%-tnogpreparata tako da po 1 ha bude deponirano 375 g aktivne supstance insekticida.To je ista doza, ali veća koncentracija preparata, koju inače rabimoprigodom suzbijanja gubara DDT preparatom »Pantakan« (u posljednjojgradaciji gubara rabili smo 10%-tni »Pantakan« u dozi od 2,5 lit/ha, tj.deponirali smo 250 g/ha a. s. DDT-a). Pretpostavljalo se pri tome da je spec,težina preparata podjednaka onoj »Pantakana«, tj. da iznosi oko 0,9—1,0.Kod Metationa je to tako i bilo. Požeg je zamagljen s 2,56 lit/ha tog 15%-tnogpreparata, tj. upotrebljeno je 384 g/ha a. s. fenitrotiona. No preparat Diptereximao je neobično veliku spec, težinu (1,28). Zbog nesporazuma, tvornicaje u posljednji čas isporučila 300 kg (umjesto 300 lit) ovog relativno teškogpreparata tako da je na Bršadinski lug deponirano svega 2,08 ili okruglo 2,0lit/ha preparata odnosno 400 g/ha a. s. triklorfona. Ovo je bilo mimo planai — treba odmah reći — utjecalo je na donošenje suda o uporabivostiDipterexa za suzbijanje gubara, kako je to dalje opisano.Tijekom zamagljivanja vrijeme je bilo povoljno. No ne samo u vrijemezamagljivanje, nego i kasnije sve do kraja kontinuiranih opažanja, tj. do19. svibnja, vrijeme je bilo lijepo i nijedanput nije pala kiša.U vrijeme tretiranja, tj. 7. V i tijekom nekoliko idućih dana, gusjenicesu se najvećim dijelom nalazile u II stadiju, no bilo ih je i u III i u I.Zanimljiva je činjenica da je u Požegu u to vrijeme bilo dosta legala, nakojima su se gusjenice nalazile »na ogledalu«. Postotak takvih legala nijeutvrđen, ali pod onim dosta ocijenio sam da ih je moglo biti čak 5—10%.U Bršadinskom lugu bilo je u to vrijeme također gusjenica »na ogledalu«,ali primjetljivo manje. U toj šumi gusjenice su općenito bile razvijenijenego u Požegu. To jasno potvrđuju i podaci graf. 1 o broju zrnaca ekskremenatau 1 cm 3 . Ne sjećam se da sam ikada ranije u to doba (između6—10. V) u nizinskom području vidio toliko mnogo legala s gusjenicama»na ogledalu« i tu pojavu ne mogu objasniti, tim prije što je proljeće bilorelativno toplo. Možda je uzrok toj pojavi u svezi sa sastavom drveća uovim šumama?Kako je navedeno, obje su šume tretirane rano ujutro 7. V. Bilo jeveoma zanimljivo tijekom tog istog dana vidjeti efekt tretiranja na kontrolnimplatnima. Nekoliko sati nakon zamagljivanja u Požegu su se obilnomogli naći otrovni dvokrilci, leptiri, kornjaši hrušteva, Calosoma sycophantaL, i dr. Na kontr. platnu br. 5 bilo je preko 30 kornjaša Phöllodecta spec.Otrovanih gusjenica bilo je, međutim, veoma malo i to su uglavnom bilerelativno odrasle sovice. Gusjenica gubara praktički nije bilo. Slično je biloi u Bršadinskom lugu. Na 4 kontrolna platna ni ovdje nije bilo gubarevih,a ni drugih gusjenica. No na 2 kontrolna platna u ovoj šumi (br. 3 i br. 6)već 5—6 sati nakon zamagljivanja bilo je po 100 i više otrovanih gusjenicagubara, a također i drugih gusjenica.Postojala je, međutim, jedna druga, značajna i veoma primjetljiva razlikastanja na kontrolnim platnima u Bršadinskom lugu i Požegu. Na platnimau Požegu nije doduše bilo gusjenica, ali se tamo nalazilo veomamnogo raznih, uglavnom sitnih, dvokrilaca i parazitskih opnokrilaca. Naplatnima u Bršadinskom lugu toga nije bilo. Pokoji sitni otrovni dvokrilacili opnokrilac nađen je u Bršadinskom lugu tek idućih dana, ali nikada424


masovno, dok su na platna u Požegu još nekoliko dana nakon tretiranja uvelikoj množini padali otrovani kukci iz navedenih redova, a također i krilatelisne uši i dr. Uzrok je ovoj pojavi u tome što je Metation (fenitrotion)prvenstveno kontaktni insekticid, a Dipterex (triklorfon) ima mnogo jačedigcstivno nego kontaktno djelovanje. Razlika u broju nastradalih parazitabila je očita i to je velika prednost u korist Dipterexa. Time, naravno, netvrdim da ovaj insekticid ne djeluje nepovoljno na parazite, nego samo daje to nepovoljno djelovanje manje nego kod dodirnih insekticida. Ovdjese sada o tome ne može raspravljati, ali spomenuta opažanja nukaju narazmišljanja, nije li vrijeme da se univerzalni kontaktni insekticidi zamijenedigestivnima koji su više selektivni.Što se tiče djelovanja insekticida na gusjenice, uglavnom se nastavilatendencija koja je zapažena već prvog dana nakon tretiranja. U Požeguse nepovoljno djelovanje insekticida na gusjenice nije ni osjetilo. Samodrugog dana nakon zamagljivanja količine ekskremenata na svim kontrolnimplatnima smanjile su se na polovicu, no slijedećeg su dana ponovno nastavilerasti. Na platnima se nalazilo samo po koju otrovanu gusjenicu, ogromanbroj gusjenica u krošnjama više je manje nesmetano nastavilo brštenje.Sredinom lipnja stabla lužnjaka, kitnjaka i cera u odj. 36 i 37, u kojima suvršena opažanja, bila su totalno obraštena, a veliki broj potpuno odraslihgusjenica počeo se već kukuljiti. U Bršadinskom lugu stanje je bilo neštodrugačije. Na kontr. platnima br. 3 i br. 6 nekoliko dana nakon zamagljivanjanije više bilo ekskremenata. Dio šume u kom su se nalazila ta platnasačuvan je od brštenja i ostao je skoro neoštećen. U ostalom i to većemdijelu ove šume negdje je nastao potpuni golobrst kao i u Požegu, a drugdjesu stabla bila djelomično obrštena. Općenito uzevši, ni u Bršadinskom lugutretiranje nije imalo uspjeha iako su pojedini manji dijelovi šume sačuvaniod brštenja. Kao što je već ranije navedeno, Bršadinski lug je tretirandozom od svega 2,0 lit/ha insekticida. Već odavno znamo da se ta količinanalazi na donjoj granici, kojom se s DDT-em može postići uspjeh. Mi ipakni kod DDT-preparata ne rabimo tu najmanju količinu, nego 2,5 lit/ha. Sadasmo zbog nesporazuma s proizvođačem bili prisiljeni upotrijebiti tu dozu,za koju smo unaprijed znali da će dati nesiguran rezultat. To se i obistinilo.Zbog svega ovoga, konačni sud o uporabivosti Dipterexa u odnosu na DDTza sada nije moguće dati.BROJČANI POKAZATELJI DJELOVANJA INSEKTICIDAKako je već navedeno, djelotvornost insekticida objektivno je utvrđenopomoću kontrolnih ploča odnosno platna, kojih je u svakoj šumi bilo po 6.Svakoga dana u isto vrijeme, tj. u 24-satnim razmacima ekskrementi suskupljani s platna i izmjereni u cm 3 . S ovim poslom započelo se još 29.travnja, tj. 8 dana prije tretiranja, a završilo se 19. svibnja, tj. 12 dana nakontretiranja. Podaci prikupljeni na kontr. platnima iskazani su u tab. 2.U Požegu nije bilo nikakvog djelovanja insekticida. Količine ekskremenatastalno su se povećavale i nakon zamagljivanja, jedino su 9. V opale, noodmah su idućeg dana ponovno porasle. S uzrastom gusjenica, sve brže suse povećavale i sabrane količine ekskremenata. Na kraju opažanja (19. V)te su količine bile već dosta velike iako u to vrijeme nije bilo još ni tragagolobrstu.425


U Bršadinskom lugu od samog početka bilo je više ekskremenata, asabrane su se količine povećavale iz dana u dan sve do tretiranja. Tada sena svim platnima smanjuju. Na platnima br. 3 i br. 6 nakon 4—5 dana više426


nije niti bilo ekskremenata. Na ostalim platnima sabrane količine smanjujuse sve do 14. V kada dostižu minimum, a od toga dana ponovno počimajurasti.U poglavlju o metodici opažanja sasvim sam ukratko opisao postupakza izračunavanje postotka uništenih gusjenica, koji sam razvio još prijeviše od 20 godina. Postupak se temelji na pretpostavci da gusjenice svihstadija dnevno prosječno izbacuju podjednaki broj zrnaca ekskremenata.Ova je pretpostavka potvrđena laboratorijskim istraživanjima. Utvrđeno jeda gusjenice I—VI stadija (kod gubara gusjenice mužjaka imaju V, a ženkiVI stadija) dnevno izbace prosječno 32, 30, 29, 28, 28, 27 zrnaca, dakle, uglavnompodjednako. Ta činjenica omogućuje u biti jednostavan postupak zaizračunavanje postotka uništenih gusjenica. Treba li na dan »di« nakontretiranja utvrditi koliki postotak gusjenica toga dana još brsti, u odnosuna neki raniji dan »d« prije tretiranja, potrebno je znati broj svih zrnacasabranih na kontrolnim pločama na dane »d« i »di« pa se iz postotnogodnosa broja zrnaca izračuna traženi podatak.Navedeni jednostavni postupak teško je sprovesti u šumi gdje je zarazaveoma jaka pa se na pločama sabiru količine ekskremenata. Brojenje zrnacamože se pojednostavniti tako da se samo iz jednog dijela ekskremenatautvrdi prosječni broj zrnaca u 1 cm 3 pa se čitava skupljena količina pomnožis tim brojem. Da se postigne što veća točnost i sigurnost u određivanjuprosječnog broja zrnaca u 1 cm 3 , treba utvrđene dnevne srednjake nanijeti427


428


na mm-papir kao ordinate pripadnim danima kao apscisama. Tako dobijenetočke spoje se u krivulju koja se izjednači. Na graf. 1 su izjednačene krivuljeprosječnog broja zrnaca u cm 3 pojedinih dana u Požegu i Bršadinskomlugu. Točke tih krivulja prije izjednačenja, tj. dnevni prosjeci koji suutvrđeni brojenjem, navedeni su u tab. 4. U istoj tabeli navedeni su i dnevnisrednjaci, očitani kasnije iz izjednačenih krivulja.Izračunavanje postotka uništenih gusjenica može se i dalje pojednostavnititako da se u postotni odnos ne stavlja ukupni broj zrnaca, nego samosabrane količine ekskremenata u cm 3 . Zbog porasta volumena zrnaca tijekombrštenja, uzrokovanog starenjem odnosno rastom gusjenica, potrebno je ovekoličine učiniti komparabilnim. Faktor komparabilnosti (»f«) izračuna se izzomjera (z i zi je broj zrnaca u 1 cm 3 na dane »d« i »di«; ovi se podaciZločitaju iz grafikona).Prema tome, postotak uništenih gusjenica gubara može se izračunatipo formulibp = 100 (1 )afa = količina ekskremenata u cm 3 određenog dana prije tretiranjab = količina ekskremenata u cm 3 određenog dana poslije tretiranjaf = faktor komparabilnostiZa vrijednosti »a« i »b« treba uzimati srednjake dnevnih količina ekskremenataod 2—3 dana. Ako se uzme srednjak od 3 dana, vrijednost »f« uzimase za srednji dan.Tab. 5 — Postotak mortaliteta gusjenica u Bršadinskom lugu sedmog dana nakontretiranja — Prozentsatz der Mortalität der Raupen in Bršadinski lugam siebenten Tag nach der Behandlung.Kontrol. pločaKontrolltafel% mortalitetaMortalität a /o187,5277,7U tab. 5 navedeni su postoci uništenih gusjenica na pojedinim kontrolnimstablima u Bršadinskom lugu, koji su izračunati po navedenoj formuli.Za vrijednosti »a« i »b« uzeo sam petodnevne prosjeke i to za »a« 2—6. V,a za »b« 12—16. V. Faktor komparabilnosti računat je za srednje dane, tj.za 4. V i 14. V.U tab. 3 nalaze se podaci tab. 2, preračunati faktorom komparabilnostina dan 6. V, tj. dan neposredno prije tretiranja ovih šuma. Iz tih se podatakamogu, također, neposredno stavljanjem u postotni odnos izračunatipostoci uništenih gusjenica. Ako se za Bršadinski lug oni računaju opet zaperiod 12—16. V u odnosu na 2—6. V, onda se, što je i logično, dobiju potpunoisti rezultati kao i oni što se nalaze u tab. 5, a izračunati su po formuli.Faktorom komparabilnosti preračunate podatke tab. 2, a koji se nalazeu tab. 3 iznosim iz posebnog razloga. Teoretski bi, naime, sve količine3100460,3581,46100429


ekskremenata, skupljene pod istim stablom prije tretiranja i svedene na istuveličinu zrnaca trebale biti jednake ili — zbog prirodnog mortaliteta —u laganom opadanju. One to ipak nisu (iako mislim da kolebanja nisu prevelika)i tome je više razloga. Prije svega, pod svakim je stablom bila samopo jedna kontrolna ploča. Gusjenice se na stablu premještaju iz jednogdijela krošnje u drugi. Kolebanja bi sigurno bila manja da su pod svakimstablom bile po 2, a pogotovo po 4 ploče. Svakako bi se dobili najtočnijipodaci kada bi se ekskrementi skupljali na cijeloj površini projekcije krošnje.Najmanje su pouzdani podaci što su utvrđeni prvog dana opažanja,tj. 29. IV jer su zrnca ekskremenata bila tada još izvanredno sitna, a opažači,osim toga, još nisu imali iskustva u radu s kontrolnim platnima.Podaci tab. 3 jasno pokazuju da u Požegu nije bilo nikakvog efekta provedenogsuzbijanja. Čak šta više, 5—6 dana nakon tretiranja količine ekskremenatana svim platnima počimaju rasti i na kraju opažanja (19. V) dvostrukosu, a negdje skoro i trostruko veće nego 6. V. To je na prvi pogledsvakako nerazložno. Bez obzira na djelotvornost Metationa, gusjenica bimoralo biti sve manje i manje zbog prirodnog mortaliteta. Budući da tomenije bilo tako, može se pretpostaviti da su ovamo pridošle gusjenice iz onihdijelova šume gdje je hrana za njih bila nepovoljna (bagrem, crni orah),a gdje su legla također bila masovno odložena. Nešto se svakako može pripisatii onim gusjenicama što su se u vrijeme tretiranja nalazile još »naogledalima«, a takvih je legala u to vrijeme bilo možda i do 10%. U svakomslučaju brojke jasno pokazuju da u Požegu nije bilo nikakvog efekta suzbijanja,tj. da Metation u primijenjenoj dozi i koncentraciji ne može poslužitiza suzbijanje gusjenica gubara.REZIDUALNO DJELOVANJEJedan je od glavnih nedostataka DDT-a i drugih organoklornih insekticidaspora razgradnja i s time u vezi dugo rezidualno djelovanje. To je ijedan od glavnih razloga zbog kojih se ove insekticide sve više napušta.Rezidualno djelovanje DDT-a prigodom zamagljivanja šuma nekoliko samputa ispitivao. DDT se zaista uvijek pokazao veoma perzistentnim. U pokusimakoji su ovdje opisani istom metodom istražio sam rezidualno djelovanjeDipterexa i Metationa. Na str. 6 ukratko je opisan način istraživanja.Ovdje još dodajem da je lišće iz Bršadinskog luga (zatrovano Dipterexom)uzimano sa grupe stabala u blizini kontrolnog stabla br. 3, a iz Požega(Metation) sa stabla u blizini kontr. ploče br. 1. Nezatrovano lišće uzimanoje u šumi Lipovača, koja nije tretirana, a udaljena je oko 4 km od Bršadinskogluga i Požega. U sve tri šume uzimano je isključivo lišće lužnjaka.Veoma je važno istaknuti da je tijekom čitavih ovih opažanja vladalo veomalijepo vrijeme i da kiše uopće nije bilo, što je rijetko u to doba godine.Kiša inače može djelomično isprati insekticid i time znatno utjecati na rezidualnodjelovanje.Gusjenice za ove pokuse prikupljene su u Požegu i Bršadinskom lugujoš prije zamagljivanja i uzgajane su dalje u improviziranom poljskomlaboratoriju. Zahvaljujući činjenici da je neposredno prije tretiranja u ovedvije šume bilo još dosta gusjenica »na ogledalima« i da su mnoga takvalegla spremljena radi daljnjih opažanja, bilo je moguće da se sva ovdjeopisana istraživanja provedu na gusjenicama II i III stadija. Kako je već430


6 - Broj preživjelih gusjenica u insektarijima prigodom ispitivanja rezidualnogdjelovanja insekticida -Anzahl der überlebten Raupen in Insektarien beimPrüfen der residuellen Wirkung der Insektizide.S v i b a n j - M a i8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25.40 27 14 8 22 0 040 40 40 40 39 36 3540 40 40 40 40 40 38D 40 26 13 6 0 0 0M 40 40 40 40 40 40 38K 40 40 40 39 39 38 38D 40 23 13 3 2 1 0M 40 40 40 40 40 39 38K 40 40 40 40 40 40 40D 40 26 24 3 3 2 0M 40 40 40 38 37 36 35K 40 40 40 40 40 40 38D 40 27 14 6 3 2 2M 40 40 38 38 37 37 34K 40 40 39 38 37 36 36D 40 35 20 8 7 4 2M 40 30 39 39 39 39 38K 40 40 40 40 40 40 40D 40 18 7 6 4 3 1M 40 40 38 36 35 32 32K 40 40 40 40 40 39 38D 40 24 17 15 5 5 5M 40 38 36 36 36 35 35K 40 40 40 40 40 40 39D = DipterexM = MalationK = KontrolaD 40 35 31 19 18 14 13M 40 38 38 35 35 35 35K 40 40 40 37 35 35 34D 40 36 27 26 22 21 18M 40 40 37 37 37 37 37K 40 40 39 39 38 38 37D 40 31 27 19 14 13 11M 40 40 40 40 40 40 40K 40 40 40 40 40 40 40D 40 39 32 29 29 28 26M 40 40 40 40 40 40 40K 40 39 39 39 39 39 38


Tab. 7 — Postotak preživjelih gusjenica odnosno dugotrajnost djelovanja ispitivanihinsekticida — Prozentsatz der überlebten Raupen bzw. die residuelleWirkung der geprüften Insektizide.Lišće uzeto iz šume. danaiza tretiranja 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12Laub entnommen ausdem WaldTage nach BehandlungKontrola 95 95 100 95 90 100 95 97 85 92 100 95Metation 87 95 95 87 85 95 80 87 87 92 100 100Dipterex 0 0 0 0 5 5 2 12 32 45 27 65navedeno, u svaki insektarij bilo je postavljeno po 40 gusjenica koje su bilehranjene 7 dana. Hrana je mijenjana svakoga dana kako posušeno lišćene bi utjecalo na mortalitet. Tom prilikom izbrojene su i uklonjene mrtvegusjenice. Za ocjenu perzistentnosti služilo je stanje u svakom insektarijuposljednjeg, tj. sedmog dana.U tab. 6 i 7 navedeni su brojčani podaci ovih istraživanja. Kako se razabire,između kontrole i Metationa primjetljiva je sasvim malena razlika uprvih 8 dana. Mortalitet je za malenkost bio veći u kavezima gdje su gusjenicehranjene lišćem zatrovanim Metationom, nego u kontroli. Razlika jemalena, a nakon 8 dana se potpuno gubi. Zapravo je iznenađujuće da seprvih dana zapaža i ta mala razlika jer na kontrolnim platnima u šumi samose tu i tamo našlo po koju otrovanu gusjenicu. S Dipterexom je drugačije.On je u prva 4 dana nakon zamagljivanja zadržao 100 n / 0 -tnu efikasnost udijelu šume što je ostao sačuvan od brštenja. Nakon toga efikasnost je postupnopočela opadati i oko 10—11. dana nakon zamagljivanja opala je napolovicu. Opažanja su vršena 12 dana pa se ne zna kakav bi bio daljnjitijek opadanja djelotvornosti odnosno rezidualnog djelovanja. Ako bi semoglo suditi po analogiji s DDT-em, onda bi i Dipterex za 2—3 dana potpunoizgubio djelotvornost na gusjenice gubara.Prema Maier-Bode (1965), prigodom suzbijanja repine muhe Dipterexje djelotvoran 10—12 dana. Prema podacima istog autora u nekim povrtnimkulturama razgrađivao se mnogo brže. Tako npr. prigodom prskanja špinatasa 600 lit/ha emulzije, koja je sadržavala 0,075% a. s. Dipterexa (= 450 g/haa. s), nakon 5 dana na lišću se našlo manje od 0,1 ppm tog insekticida. Svakakoje rezidualno djelovanje Dipterexa mnogo kraće nego kod DDT-a. Pomom sudu ono bi trebalo biti i kraće, ali mu je prednost ranije navedenačinjenica da je kao insekticid s jače izraženim digestivnim nego kontaktnimdjelovanjem opasan za parazite.SAŽETAKU proljeće 1971. god. u okolici Vukovara provedeni su pokusi suzbijanjagusjenica gubara preparatima Metation (a. s. fenitrotion) i Dipterex (a. s.triklorfon). Svrha je ovih terenskih pokusa bila provjeravanje toksikološkogefekta ta dva insekticida, koji su se u laboratorijskim eksperimentima(Spaić i Britve c, 1971) pokazali efikasnima protiv gubara. Insekticidisu u šumu deponirani pomoću aviona i to metodom toplih aerosola (toplogzamagljivanja). Oba preparata bila su koncentracije 15% aktivne supstance.432


Metation je deponiran u količini od 2,5 lit/ha preparata (= 384 g/ha a. s.),a Dipterex 2,0 lit/ha (= 400 g/ha a. s.).Kao pokusni objekt za Metation poslužila je šuma Požeg (117 ha), a zaDipterex Bršadinski lud (113 ha). Obje šume bile su jako napadnute odgubara. Stanje zaraze iskazano je u tab. 1. Tretiranje šuma obavljeno je7. V ujutro. Toksikološki efekt utvrđivan je na kontrolnim pločama (platnima),kojih je u svakoj šumi bilo po 6.Tretiranjem nije postignut uspjeh. Unatoč zamagljivanju obje su šumebile totalno obrštene. U Bršadinskom lugu neki dijelovi šume ostali su,doduše, sačuvani, a gusjenice uništene, no najveći dio šume i ovdje je, istokao i cijeli Požeg, bio obršten do gola. Prema tome Metation i Dipterexu navedenim dozama preparata i koncentracijama a. s. ne mogu poslužitiza suzbijanje gubarevih gusjenica.U tab. 2 navedene su količine ekskremenata, sabrane u pokusnim šumamana kontrolnim pločama tijekom opažanja. Ti brojčani podaci potvrđuju slabudjelatnost primijenjenih insekticida. U tab. 3 navedeni su podaci tab. 2,ali posebnim postupkom preračunati na istu starost gusjenica odnosno naistu veličinu zrnaca ekskremenata. Iz tih podataka kao i pomoću posebneformule, opisane u tekstu, izračunati su postoci uništenih gusjenica na kontrolnimplatnima u šumi Bršadinski lug. Oni su iskazani u tab. 5.Istraživanja rezidualnog djelovanja (tab. 6 i 7) pokazala su da jeDipterex u dijelu šume, što je ostao sačuvan od brštenja, prva 4 dana pokazao100"%-tnu djelatnost. Tada je ona postupno počela opadati i desetak dananakon tretiranja spala je na polovicu. Metation je u odnosu na kontroluuzrokovao samo neznatno povećani mortalitet gusjenica tokom prvih 8 danaiza tretiranja. Nakon toga gubi se i ta mala razlika.Na kontr. pločama u Bršadinskom lugu bilo je mnogo manje otrovanihparazitskih Hymenoptera i Diptera nego u Požegu. Uzrok tome je činjenicada Dipterex (triklorfon) ima mnogo jače izraženo digestivno nego kontaktnodjelovanje.LITERATURAMaier-Bode H. (1965): Pflanzenschutzmittel-Rückstände. Insektizide. Stuttgart.Spaić I. (1949): Suzbijanje gubara aviometodom. Inst. šum. istr. Zagreb, sv. 2.Spaić I. (1952): Suzbijanje gubara aviometodom. Dopunski pokusi. Inst. šum.istr. Zagreb, sv. 9.Spaić I. (1959): Suzbijanje gubara aviometodom u slavonskim šumama 1957.godine. Za.tita bilja, sv. 52—53, Beograd.Spaić I. (1965): Pokusi suzbijanja gusjenica prskanjem šuma iz aviona. U: Rezultatinaučnih istraživanja u akciji suzbijanja gubara (Lymantria dispar L.)1964. godine. Posl. udr. šumprivr. org. Zagreb.Spaić I. (1969): Suzbijanje moljca jelinih iglica (Argyresthia fundella F. R.) 1968.god. u Gorskom Kotaru. Šumarski list br. 1—2, Zagreb.Spaić I. — Britvec B. (1971): Laboratorijska ispitivanja efikasnosti nekihinsekticida protiv gusjenica gubara. Šumarski list br. 3—4, Zagreb.ZusammenfassungFELDVERSUCHE ÜBER DIE WIRKSAMKEIT DES METATHIONS UNDDIPTEREX GEGEN DIE RAUPEN VOM SCHWAMMSPINNER(LYMANTRIA DISPAR L.)Im Frühjahr 1971 wurden in der Umgebung von Vukovar Versuche zur Bekämpfungder Schwammspinnerraupen mit den Präparaten Metathion (WirkstoffFenitrothion) und Dipterex (Wirkstoff Trichlorphon) durchgeführt. Das Ziel dieser433


Feldversuche war die Giftwirkung dieser zwei Insektizide zu prüfen, welche sichin den Laborversuchen (Spaić und Britvec, 1971) gegen den Schwammspinnerals wirksam erweisen. Die Insektizide wurden im Walde vom Flugzeug ausausgebracht und zwar vermittels der Methode heisser Aerosole (Heissnebelverfahren).Beide Präparate wiesen eine 15°/o-ige Konzentration des Wirkstoffes auf.Metathion wurde in einer Menge von 2,5 1/ha des Präparats (= 384 g/ha Wirkstoff)und Dipterex 2,0 1/ha (= 400 g/ha Wirkstoff) ausgebracht. Schon seit zwei Jahrzehntenwird der Schwammspinner in Jugoslawien erfolgreich vermittels derHeissnebelmethode bekämpft und zwar durch Aufwendung von 2,5 1/ha des10°/o-igen DDT-Präparats (= 250 g/ha Wirkstoff).Das Versuchsobjekt für Metathion war der Walddistrikt Požeg (117 ha), undfür Dipterex der Walddistrikt Bršadinski Lug (113 ha). Beide Walddistrikte wurdeneinem starken Befall vom Schwammspinner ausgesetzt. Der Befallszustand ist inTab. 1 wiedergegeben. Die Behandlung der Wälder wurde am 7. Mai morgensdurchgeführt. Die Giftwirkung wurde durch 6 Kontrolltafeln in jedem Walddistriktermittelt.Die Behandlung war ohne Erfolg. Trotz der Vernebelung waren beide Walddistriktekahlgefressen. In Bršadinski Lug blieben die Waldteile, wo sich dieKontrolltafeln Nr. 3 und Nr. 6 befanden zwar unversehrt und die Raupen waren vernichtet,aber der grösste Teil dieses Walddistriktes sowie ganz Požeg wurdenkahlgefressen. Deswegen können Metathion und Dipterex in den angeführtenDosierungen der Präparate und Konzentrationen des Wirkstoffes für die Bekämpfungder Schwammspinnerraupen nicht dienen.Die in Tabelle 2 angeführten Kotmengen sind auf den Kontrolltafeln in denVersuchsobjekten gesammelt. Diese Zahlenangaben bestätigen eine schwacheWirksamkeit der aufgewandten Insektizidmengen.In der Arbeit beschreibt der Autor sein Verfahren zur Berechnung des Prozentanteilsder vernichteten Raupen während der Bekämpfung der Raupen in denWäldern. Das Verfahren beruht auf der Voraussetzung, dass die Raupen allerStadien täglich, im Durchschnitt, die gleiche Anzahl der Exkrementen-Körnchenabwerfen. Beim Schwammspinner wurde diese Voraussetzung durch Laboruntersuchungenbestätigt (Spaić, 1952). Diese Tatsache ermöglicht im Prinzip eineinfaches Verfahren für die Berechnung des Prozentsatzes der vernichteten Raupen.Muss man am Tage »d x « nach der Behandlung ermitteln, welcher prozentuellerAnteil der Raupen an demselben Tage noch frisst, im Verhältnis zu einem früherenTag »d« vor der Behandlung — so ist es erforderlich die Zahl aller Körnchen,die auf den Kontrolltafeln an den Tagen »d« und »di« gesammelt worden sind,zu bestimmen, worauf man aus dem prozentuellen Verhältnis der Kornzahl dasgesuchte Prozent berechnet.Das erwähnte Verfahren ist im Walde schwer durchzuführen, wo der Befallsehr stark ist und wo sich grosse Mengen von Exkrementen ansammeln. DasZählen der Körnchen kann in der Weise vereinfacht werden, dass man aus einemTeil der Exkremente die durchschnittliche Zahl der Körnchen in 1 cm 3 bestimmt,worauf man die ganze angesammelte Menge mit dieser Zahl multizipliert. Umeine möglichst grössere Genauigkeit und Sicherheit in der Ermittlung der durchschnittlichenZahl der Körnchen in 1 cm 3 zu erreichen, muss man die ermitteltentäglichen Mittelwerte auf das Millimeterpapier als Ordinaten zu den dazugehörigenTagen als Abszissen auftragen. Die auf diese Weise erhaltenen Punkte werdenin eine Kurve verbunden, welche ausgeglichen wird. Im Graphikon 1 sind dieausgeglichenen Kurven der durchschnittlichen Körnchenzahl in 1 cm 3 für dieeinzelnen Tage im Walddistrikt Požeg und in Bršadinski Lug dargestellt. DiePunkte dieser Kurven vor der Ausgleichung, d. h. die täglichen Mittelwerte, diedurch das Auszählen ermittelt sind, sind in Tab. 4 wiedergegeben. In derselbenTabelle sind auch die täglichen Mittelwerte angegeben, die später aus den ausgeglichenenKurven abgelesen wurden.Die Berechnung des Prozents der vernichteten Raupen kann auch weiterhinvereinfacht werden, und zwar so, dass man in das prozentuelle Verhältnis nichtdie gesamte Zahl der Körnchen sondern nur die gesammelten Mengen der Exkre-434


mente in Kubikzentimetern stellt. Wegen der Zunahme des Volumengehaltesder Körnchen im Laufe des Frasses, verursacht durch das Wachstum bzw. Alternder Raupen, ist es nötig, diese Mengen vergleichbar zu machen. Den Komparazbilitätsfaktor (»f«) errechnet man aus dem Verhältnis (»z« und »zi« stellendie Zahl der Körnchen in 1 cm 3 an den Tagen »d« und »di« dar; diese Zahlenwertewerden aus dem Graphikon abgelesen). Demnach kann das Prozent derbvernichteten Schwammspinnerraupen nach der Formel p = 100 (1 )afberechnet werden, woa = Exkrementenmenge in cm 3 am bestimmmten Tage vor Behandlungb = Exkrementenmenge in cm 3 am bestimmten Tage nach Behandlungf = Komparabilitätsfaktor bedeuten.Für die Werte »a« und »b« müssen die Mittelwerte der täglichen Mengen derExkremente von 2—3 Tagen genommen werden. Wenn der Mittelwert von 3 Tagengenommen wird, wird für den »f«-Wert der mittelere Tag genommen.Diese Formel ist gültig für den Schwammspinner als auch für die Raupenjener schädlichen Falter, welche in allen Larvenstadien täglich die gleiche Zahlvon Exkrcmenten-Körnchen abwerfen.Die in Tabelle 5 angeführten Prozente der vernichteten Raupen auf den einzelnenKontrolltafeln in Bršadinski Lug sind vermittels der obererwähnten Formelerrechnet. Im Walddistrikt Požeg war der Frass noch viel stärker und dort warpraktisch keine Mortalität durch das Insektizid verursacht. In Tabelle 3 sindAngaben der Tabelle 2 angeführt; die letzteren wurden vermittels des Komparabilitätsfaktorsauf dieselbe Grösse der Körnchen umgerechnet, welche Grössedie Körnchen, die am 6. Mai erzeugt wurden, besassen. Theoretisch müssten alletäglichen Mengen in dieser Tabelle auf einer und derselben Kontrolltafel vorder Behandlung gleich sein oder (wegen der natürlichen Mortalität der Raupen)in langsamer Abnahme. Die Schwankungen entstehen aus dem Grunde, da unterjedem Stamm nur eine Kontrolltafel war. Im Laufe des Frasses wandern dieRaupen aus einem Teil der Baumkrone zum andern, und man würde genauereErgebnisse bekommen, wenn sich unter jedem Kontrollstamm je 2 und sogar 4Kontrolltafeln befänden. Im Walddistrikt Požeg verursachte das Insektizidpraktisch keine Mortalität der Raupen. Ganz im Gegenteil, nach der Behandlungvergrösserte sich in Požeg die Zahl der Raupen, wie es aus Tab. 3 ersichtlichist. Diese, allem Anschein nach unlogische Tatsache kann dadurch erklärt werden,dass hierher die Raupen aus denjenigen Waldteilen hinzukamen, wo das Futterfür sie ungünstig war (Robinie, Schwarznuss) und wo die Eierschwämme auchmassenhaft abgelegt waren.Auf den Kontrolltafeln in Bršadinski Lug fand man eine viel geringere Zahlvon vergifteten Hymenopteren und Dipteren als in Požeg. Der Grund dafür liegtin der Tatsache, dass Dipterex (Trichlorphon) eine viel stärker ausgeprägtedigestive als Kontakt-Wirkung besitzt.Die Untersuchungen über die residuelle Wirkung der Insektizide wurdenfolgenderweise durchgeführt. Jeden Tag nach der Behandlung wurden die Blätteraus den behandelten Wäldern entnommen und in Drahtkäfige gelegt. Danachwurden in jedem Käfig je 40 Raupen des II und des III Stadiums zugegeben.Jeden Tag wurde auch eine Kontrolle angelegt, worin die Raupen mit den Blätternaus dem unbehandelten Wald gefütert wurden. Das Futter, (Stieleiche, Quercusrobur L.) wurde jeden Tag gewechselt, und die Raupen wurden in jedem Käfig7 Tage hindurch beobachtet. Die Ergebnisse sind in Tab. 6 und 7 enthalten. DieUntersuchungen erwiesen, dass Dipterex in dem Waldteil, der verschont vomFrass verblieb, während der ersten vier Tage eine 100°/o-ige Wirksamkeit zeigte.Dann fing die Wirksamkeit allmählich an abzunehmen und in etwa 10 Tagensank sie auf die Hälfte. Metathion verursachte in bezug auf die Kontrolle nureine belanglos erhöhte Mortalität der Raupen im Laufe der ersten 8 Tage nachder Behandlung. Danach verschwand auch diese kleine Differenz.Zi435


UDK 634.0.624.2:634.0.221.4NORMALNE, STVARNE I DRUGE DRVNE MASE PREBORNIH ŠUMAKAO JEDNOZNAČNE, TEMELJNE VELIČINE U GOSPODARSKIM OSNOVAMAIng. ZVONIMIR TOMAC, RijekaOdređivanje etata za preborne šume teoretski se oslanja pretežno nadrvnu masu (zalihu), te se u raspravama kod drvne zalihe isprepliću raznitermini i pojmovi: stvarna, današnja, normalna, minamalna, poželjna, optimalnaitd.U ovom prikazu, s diskutabilnim prijedlogom za prihvaćanje jednoobraznostii jednoznačnosti datih termina, za uređivačku praksu, obrazložitiće se slijedeći termini:za stvarne zalihe— početna, inventurna,— startna, nakon sječe etata,— konačna, na kraju perioda;za teoretske zalihe— normalna:čista sastojinska,gospodarska sastojinska,— minimalna i maksimalna,— optimalna.Nadalje nedefinirani su pojmovi »očuvane« i »degradirane« sastojine,pojmovi koji također imaju utjecaja kod određivanja etata.Napokon u gospodarenju šumama i kod određivanja etata značajnu uloguigra vrijeme, koje se pojavljuje kao činilac kod prebornog gospodarenja, podoznakom:— vrijeme trajne (beskonačne) proizvodnje,— uređaj ni period,— ophodnjica,— optimalno vrijeme sječe,Sve što će se iznijeti je diskutabilno: — djelomično zato što se baš uizvjesnom smislu tumače pojedini pojmovi; — djelomično zato što seizlaže nešto novo za što još ne postoje determinacije.No kako upravo uređivačka i šira šumarska praksa, upotrebljava i ispreplićeiznesene pojmove i navedene termine, to se smatra da je tema aktuelnai vrijedna stručne pažnje.STVARNE DRVNE ZALIHE (MASE)Drvna masa preborne šume se u toku trajnog gospodarskog proizvodnogprocesa stalno valovito mijenja, bilo zbog vanjskih razloga (uzrokujusmanjenje), bilo zbog svojih unutarnjih uzroka (prouzrokuju većinom povećanje).436


Da bismo mogli pratiti tok bioproizvodnje, potrebno je pojmovno definiratite promjenljive veličine zaliha, kako bi se mogle komparirati s analognoistoznačnim teoretskim veličinama zaliha i tako u krajnjoj liniji datiocjenu uspjeha gospodarenja.Tako u času prvog gospodarskog ulaska u šumu obično ustanovljujemonjenu drvnu zalihu. Tu zalihu nazivam početna ili inventurna (Mj). Toje bilo koja drvna masa, pronađena inventurom (na prikladan način) običnona početku uređajne gospodarske periode.U ekonomske šume ulazimo i obavljamo inventuru radi utvrđivanja količinemase za sječu, te potom dio zalihe i siječemo, a time smanjujemoraniju zalihu. Međutim nakon sječe preostala drvna masa je osnovna proizvodnasirovina koja će se samoproizvodnjom povećati da bi nam u danommomentu ponovno omogućila uzimanje jednog svog dijela (nova sječa). Ovu,nakon sječe preostalu zalihu, nazivam startna zaliha (M s ). Ona je osnovnaveličina proizvodnje. Nju u elaboratima utvrđujemo računski kao veličinuzalihe nakon sječe, koja ali mora biti takova da osigura optimalnu proizvodnjukao zalog potrajnosti prihoda.Nakon sječe startna zaliha prirašćuje i na koncu uređajnog perioda postigneizvjesnu veličinu. Ovu zalihu nazivam konačna periodska zaliha(M k ). Ona definira veličinu završne proizvodnje konkretne sastojine u odabranomuređajnom razdoblju. U elaboratima je to također izračunata prognosticiranaveličina, koja se eventualno potvrđuje novom inventurom.Prema tome, gledano uređivački, utvrđujemo na početku uređajno gospodarskogperioda:— izmjerom inventurnu, početnu gospodarstvenu zalihu;— izračunom startnu zalihu, nakon sječe predviđenog etata, kao osnovnuveličinu trajne proizvodnje;— izračunom konačnu zalihu periodske proizvodnje, kao usporedbenuveličinu (prema početnoj) za utvrđivanje racionalnosti i dopustivostigospodarskih zahvata, odnosno kao temeljnu garanciju potrajnostiprihoda.Iz slike 1. je vidljivo da jeMi„i + Pi = E + M sM 3 + P 2 = M kM k = M ; _2Sastojina, živa početna zaliha (Mj.i), koja raste i samoproizvodi (te jeproizvod i proizvodeća sirovina) u izvjesnom gospodarskom momentu sesusreće sa sjekirom i pilom. U borbi gubi etat (E), preobražava se u startnumasu (M s ), te vitalno ojačana (?) putuje novim kolosjekom prema konačnojperiodskoj zalihi (M k ), da bi se neposredno nakon nove inventure ponovnonazvala novom početnom zalihom, kako u tom prvom uređajnom periodu,tako neprekidno u ciklusu svih gospodarskih perioda tokom cijeloga vremenaproizvodnje.TEORETSKE ZALIHEželja gospodara i stručnjaka teoretičara da usporedbom ustanove kolikaje proizvodnja u pojedinoj šumi povoljna odnosno da bi se mogli437


usmjeriti gospodarski zahvati, te osigurati potrajnost prihoda kao cilj gospodarenja,bila je razlog da su se kao usporedbene vrijednosti pojavileračunske veličine uzornih drvnih zaliha, nazvane normale (normalne šume,normalne drvne zalihe i si.)Klepac, D: Pod normalnom šumom razumijevamo onu koja imadrvnu masu nužnu i dovoljnu da proizvede svake godine najpovoljniji prihods obzirom na postojeće stanište, vrstu drveća, oblik gospodarenja idruštvene potrebe (1). Nenadić, Đ.: Pod normalnom šumom razumijevase matematski ideal od skupa sastojina, koji valja pred očima držati, da seprirodna šuma privede u to idealno normalno stanje, kako bi zadovoljilazahtjevima potrajnosti prihoda šuma (2).Razni autori su odavno pokušali dati za preborne šume numeričke vrijednostiza »normale«. U nas Hufnagel, Majnarić, šurić, Klepac(4) i drugi.Bez obzira na upotrebljivost pojedine »normale« (o čemu ne će bitigovora), zajednička im je osebina da je drvna masa definirana kao normalna(M n ) zapravo fiktivna veličina. Normala nije mogla obuhvatiti sastojinudinamički, nego ju tretira statički, ukočeno •— što je krivo obzirom naživi, stalno se mijenjajući, organizam biojedinki, tj. drveća. Po tome suteoretičari normaliteta posegnuli za uzgojno i eksploatacijski neprikladnomželjom stalnog prebiranja, traženja i krčenja po sastojini, kako bi se nasilu održavala u »normalnom« stanju. Postizanje normalne zalihe, gospodarskii praktički, je moguće doslovno samo trenutačno u veoma kratkomisječku gospodarskog perioda. Zato je normala važna uzgajivaču samo kaocilj i stremljenje, te računski komparativ, iako trajno faktički neodrživa.Tako se pokazuje, iako samo približna normalnoj, no u gospodarenjurealnija optimalna drvna zaliha (M 0 ). Optimalna zaliha nije neka fiksnaveličina, već dinamična, stalno promjenljiva, no takova koja u ophodnjicidaje najoptimalniji prirast i etat. Uvjetovana najoptimalnijim prirastomona je nužno u nekom momentu jednaka normalnoj. Najoptimalniji prirastmože biti i najveći, no ne mora. On može biti usmjeren kvaliteti ili sortimentu,te prema tome ni optimalni prirast iste sastojine nije konstantnaveličina. Ova zaliha (optimalna), kao promjenljiva, nije niti lako odrediva aniti spoznajna u nekom izoliranom času, te je pokazuje uspjeh gospodarenja.Kako je ipak uvijek potrebno znati, prije pojedine sječe, kakova jeracionalno moguća veličina etata, odnosno kakovu moramo imati startnuzalihu da bi ova bila u dojdućem razdoblju optimalna, to u stvari moramopoznavati minimalnu zalihu (M m ). Minimalna drvna zaliha je ona zalihakoju mora imati sastojina nakon sječe da bi ta zaliha u neposrednomdojdućem vremenskom razdoblju postala optimalna. Ova zaliha nam je nekakonaj konkretni ja, naj shvatljivi ja pa s njome najčešće operiramo.Da bi se pojmovno uočila razlika ovih triju veličina može se dodati:a) normalna drvna zaliha je fiktivna, ali fiksna veličina, koju uvjetujuekološki faktori i bioosebine pojedine vrste drva, pa su numeričkeveličine ove zalihe za pojedinu vrstu drva i stanište stalne.Normala može biti čista sastojinska ili gospodarska sastojinska.438


Postojeće normale, to im je karakteristika, su istražene za čiste sastojinepojedine vrste drveća. One se temelje na biološkim i stanišnim mogućnostimarasta i prirasta dotične vrste u određenim uvjetima, te imadu skorodo apsolutuma stalnu vrijednost. Na primjer jela II bon. 485 m 3 (5), jelaIII/IV bon 309 m» (5), bukva III bon. 287 m» (5) itd. Ove normale u daljemnazivam čiste sastojinske normale, jer su temeljene i date za čiste sastojinepojedine vrste.Kako u preboru ima malo čistih sastojina, to se obično iz čistih normalaizvode normale za mješovite šume (pomoću koeficijenata normaliteta —To mac, š. L. 7—8, 1970). Tako se ali dobivaju druge normale, koje daljenazivam gospodarske sastojinske normale, zato što su izvedene veličine premanekom gospodarskom zahtjevu (planu), te su promjenljive upravo onakokako to važeće proizvodne želje nameću. No jednom s nekim ciljem utvrđenepostaju stalne veličine (dok važi postavljeni cilj) i obično se poistovjećujus ciljem gospodarenja. Matematski izraženo:M ng = a • M,,,,, + b • M ncB + ....M ng — gospodarska normalna zaliha konkretnog staništa,M nc j — čista normalna zaliha jele staništu odgovarajućeg boniteta,MncB — čista normalna zaliha bukve staništu odgovarajućeg boniteta,a, b — odabrani koeficijenti normaliteta, koji definiraju učešće pojedinevrste u budućoj gospodarenoj sastojini.Iz ovoga slijedi da ćemo za prebornu mješovitu šumu jele i bukve,gospodarskom normalnom zalihom, smatrati zalihu formiranu od povoljnogdijela staništu odgovarajuće normalne zalihe čiste jele i povoljnog dijelanormalne zalihe čiste bukve. Dijelove ćemo najlakše definirati pomoću koeficijenatanormaliteta, prikladno odabranih za svaku vrstu.b) minimalna drvna zaliha je ona koja u dojdućem razdoblju najpotpunijegarantira razvoj optimale. Sastojina s manjom zalihom od minimalnene bi u potpunosti iskorišćivala sve mogućnosti staništa, a proizvodnjabi bila manjeg kapaciteta od optimalnoga. Previsoka zaliha, takođerbi proizvodila s individualno manjim kapacitetom uz beskamatno blokiranjevelikog dijela kapitala, što bi također bila šteta, ne uzevši još u obzir smanjenjeregenerativnih mogućnosti.Veličina minimale dade se izračunati iz samih njenih karakteristika:— da neposredno uvjetuje razvoj optimale, koja po prilici u polovici ophodnjicetreba da bude normalna. Prema tome veličina minimale bi bila približno:— normala umanjena za pol prirasta ophodnjice za tu normalu. Točnijeje normalu diskontirati pomoću postotka prirasta za pol ophodnjice, to jestizračunati sadašnju vrijednost buduće glavnice — normale. Tako se vrlolako pomoću faktora diskontacije (Mali šumarski priručnik) iz svake normaleizračuna minimala. Međutim može se računati i s prirastom na normalu,kako je gore navedeno, jer je razlika za kratke ophodnjice i male postotkeprirasta potpuno beznačajna. Minimala je i tako samo teoretska okvirnaveličina.439


Dakle da bi izračunali minimalu, treba poznavati:— prirasni potencijal (p °/o) dotične stvarne sastojine za koju je većpoznata normala; — vrijeme proizvodnje između sječa, ophodnjicu.Tako uz ophodnjicu od 10 god. i postotak prirasta 1, 2 i 3°/o moglo bise, na primjer za Nove normale prof. Klepca (5), izračunati minimalei granične koeficijente normaliteta tih minimala k = M m /M n i to za jelukako je u tabeli 1 pokazano.Kako je iz ove dvoulazne tabele (% prirasta — bonitet) vidljivo, za istunormalu nije uvijek minimala ista, jer je ova direktno ovisna o prirasnompotencijalu (% prirasta) i vremenu proizvodnje (ophodnjici).Tako se može definirati minimala. (Vidi: »Normalna drvna zaliha prebornešume za stanje prije i poslije sječa« formule Klepca i Miletića.(1, strana 119).c) optimalna drvna zaliha (M„) je: lokalno ekološki i gospodarskiodređena, u svakom vremenskom dijelu trajnog gospodarskog razdoblja različita,upravo onako dinamična kako u razvoj i napredak bioloških, gospodarskihi drugih faktora, uvjetovanih rastom i prirastom, zahtijevaju. Veličinaove zalihe je nakon sječe najniža, a pred drugu sječu najviša. Onaje u izvjesnom momentu, vjerojatno u sredini ophodnjice, jednaka normalnoj.Optimalnu zalihu se ne može dati kao fiksnu veličinu, jer se ona stalnomijenja, no može se dati raspon njenog kretanja. Prema niže omeđena jeminimalom, u sredini jednaka je normali, a prema više ... drugom polovicomprirasta ophodnjice, odnosno »maksimalom«. Točnije je normalu prolongiratipomoću postotka prirasta za određeni broj godina (pol ophodnjice), tj.izračunati buduću vrijednost poznate glavnice. Budući da se normalitet postižeu polovici razdoblja između sječa, to znači da će normalna zaliha jošpola ophodnjice prirašćivati.Tako uz ophodnjicu od 10 godina i postotke prirasta 1, 2 i 3°/o moglobi se na primjer za Nove normale prof. Klepca (5) izračunati »maksimale«i granične vrijednosti koeficijenata normaliteta tih maksimalak = M max / M n i to za jelu kako je u tabeli 2 pokazano.Slika 1 pokazuje stalnost teoretskih veličina zaliha: — fiksnu normalu;— fiksni snop linija minimala i maksimala za istu normalu, koje rezultirajuiz utjecaja veličine °/o prirasta i duljine ophodnjice; — širine raspona optimaleomeđene konkretno važećom minimalom i maksimalom.Iz tabele 1 i 2 je vidljivo, da su koeficijenti normaliteta za sve bonitetepo pojedinom postotku prirasta jednaki. Prema tome su jednake i razlikekoeficijenata, koje definiraju raspone za pojedini postotak prirasta u svimbonitetima, kako se vidi iz tabele 3.Znači, ma koja sastojina na primjer, s prirastom od 2% i ophodnjicomod 10 godina, ako ima zalihu s koeficijentom normaliteta između 0,90 i 1,10je u optimalnoj proizvodnji.Sastojina s koeficijentom normaliteta različitim od onih datih intervalomza pojedine postotke prirasta nije u optimalnoj proizvodnji. Ako jenjen koeficijenat normaliteta niži, treba je smatrati degradiranom, a akoje viši treba je smatrati pregomilanom. Svakako je najvažnije pravilno ocijenitistanje sastojine prema komparativnim mjerilima za upravo dati čas440


Tabela 1eiIIM„ M. n M„IIIM„, k„ M,IVV bonitetM m k n ML M,„ k,„1 7002 7UÜ3 7006656305950,950,900,854854854854604364120,950,900,853563563563403213020,950,900,852632632632502382260,950,900,851711711711621541460,950,900,85M n = Škopac, Š. L„ 5—6, 1963. (5).M m = minimalna masa uvjetovana prirastom u i /i ophodnjiceK m = koeficijent normaliteta za odnosnu minimaluTabela 2•G M n M, mal k maxII""n '"'mal "maIIIM n M max k^IVM n M max k maV bonitetMM kn "VaiA mai123700700700735 1,05770 1,10805 1,15485485485510 1,05535 1,10558 1,153563563563743914081,051,101,152632632632762893031,051,101,151711711711801881991,051,101,15= škopac, Š. L., 5—6, 1963. (5).= minimalna masa uvjetovana prirastom u x / 2 ophodnjice= koeficijent normaliteta za odnosnu minimaluTabela 3Iza sve boniteteVÄ mai1 1,052 1,103 1,15V •Ä mm0,950,900,850,100,200,30raspon optimaleprema normali(faktor f)± 5%± 10%± 15%toka proizvodnje. Treba imati na umu da se zalihe u šumi, pa i one najoptimalnije,stalno mijenjaju (uz našu pomoć ili bez nje) i to valovito. Ukolikoneposredno nakon sječe ustanovimo nižu zalihu od normalne ne mora bitišuma preiskorištena, niti ako je zaliha prije sječe veća od normalne ne morabiti pregomilana. Iz grafičkog prikaza (slika 1) jasno je vidljivo kako se441


ukrštaju veličine stvarnih i fiktivnih zaliha. Oscilacije ovise o prirasnompotencijalu, te su rasponi visine vala to veći što su postotci prirasta (p) idužine ophodnjica (1) veći. Koeficijenat normaliteta inventurne zalihe, uzpoznavanje raspona koeficijenata za optimalu, je upravo taj najmarkantnijipokazatelj stanja sastojine.Slika 1> M 0M sIMK = M i2•-L.— zM n — normalna drvna zaliha određene vrste uvjetovana staništem (bonitetom),— minimalna zaliha za dotičnu normalu ovisna o prirasnom potencijalu iMmin ophodnjici,— maksimalna zaliha za dotičnu normalu kao gornja granica racionalneMJUJ proizvodnje ovisna o prirasnom potencijalu i ophodnjici,M 0 — raspon optimalne zalihe,M;i^2 — stvarna inventurna zaliha na početku uređajnog razdoblja,M s — startna zaliha nakon sječe etata,M k — konačna zaliha uređajnog perioda,E — etat uređajnog perioda,Pj — prirast na inventurnoj masi do sječe etata,P 2 — prirast na startnoj masi do kraja perioda,u — trajno vrijeme proizvodnje,z — uređajno gospodarski period (razdoblje),1 — ophodnjica,c — vrijeme optimalne sječe.Kako je optimala definirana normalom i prirastom dotične normale(vidi tabelu 1 i 2), to se pomoću datog postotka prirasta i ophodnjice direktnozna koeficijenat raspona (d) optimale. On je jednak tom postotkuumnoženom s Vs ophodnjice. Na primjer: za p = 2%> i 1 = 10 godina;d = 2% • V« • 10-god. = 10%. U ovom će slučaju odstupanja minimale i maksi-442


male biti za + 10% od normale, odnosno optimala će imati raspon odnormala — 10°/o do normala + 10%.CILJ GOSPODARENJAKonfrontacijom datih definicija možemo pokušati dati cilj gospodarenjapa izlazi:M; (da postane)—> M 0M s (da postane)—»- M mPočetna inventurna zaliha (M ; ) da bude u toku gospodarske periode jednakaoptimalnoj. Startna zaliha, odnosno osnovna proizvodna zaliha (M s )neposredno nakon sječe etata da bude približno jednaka minimalnoj.M s > M n > M maxStartna zaliha na svom razvojnom putu (u stvari sada kao optimala)mora u nekom momentu biti jednaka normali (M n ) a zatim se još povećavatido optimalnog maksimuma.Teoretski izgleda moguće ma iz koje inventurne zalihe u povoljnomvremenu proizvodnje (u) postići optimalu, (a time samim po sebi u danomčasu i normalu) odnosno optimalnu proizvodnju, samo treba u određenomsmislu gospodariti, tj. usmjeravati sječe.Sječe treba realizirati tako da bude etat (E) najveći. Budući da se možepromjena u zalihi odnosno sječa etata matematski prikazati:M — E = M mE = M — M mM = zaliha pred sječu,E = etat,M m = minimala,a uzgojno gospodarski je utvrđeno da je minimala (M m ) fiksna (ne možese racionalno smanjivati), to su varijabilne etat (E) i masa prije sječe (M).Diskusijom ove jednadžbe je očito da uz fiksno M m (minimalu) može E(etat) biti veći samo ako je i M (masa prije sječe) veća. Kako masa prijesječe može biti racionalno najveća kad dostigne veličinu maksimalne optimale(M omas ), to je očito da će konkretni etat moći biti najveći kad konkretnazaliha dostigne veličinu gornje granice ustanovljene optimalne zalihe konkretnogstaništa. DakleE = M M• L 'mailvi o maxlvl omPOJAM OČUVANIH ILI DEGRADIRANIH ŠUMANumerički smo definirali u praksi uređivanja potrebne veličine stvarnihi teoretskih drvnih masa. Statistika traži još diferencijaciju šuma na »očuvane«i »degradirane«. Postavlja se pitanje mogu li se i za te pojmove pronaćinumerički pokazatelji. :•..-,443


Uobičajeno je zalihu veću od 70%> normalne (0,7 normaliteta) smatratiočuvanom, a manju od 0,7 normaliteta degradiranom. Koliko je to ispravnoi što se zapravo želi pojmom očuvanosti definirati?Šume s normalnom zalihom možemo sigurno smatrati očuvanima. Prematome normalna zaliha ostaje kao temeljna usporedbena veličina, kao mjeriloodnosno baza za utvrđivanje očuvanosti. Ako pretpostavimo da je sveono što ne daje optimalnu proizvodnju u izvjesnom smislu degradirano,onda zapravo minimala definira prag očuvanosti, pa bi trebali premaminimali ustanovljavati očuvanost ili stupanj očuvanosti. Minimale pak izraženerelativnim pokazateljima (koeficijentom normaliteta k = M m /M n ,T o m a c, Š. L., 7—8, 1970.) karakteristično pokazuju da se ti koeficijentikreću znatno više od 0,7. Prema tome kriterij očuvanosti trebalo bi numeričkidrugačije definirati nego što se to običavalo. Da bi se mogao održatikoeficijenat 0,7 (70°/o normalne drvne zalihe) kao kriterij očuvanosti, moraobi uz ophodnjicu od 10 godina prirast biti oko 7%. Za niži prirasni potencijal,koji je bliži stvarnomu, trebale bi biti duge ophodnjice i to za: p = l°/o,ophodnjica 70 godina; p = 2%, ophodnjica 36 godina; p = 3°/o, ophodnjica25 godina.Postotak prirasta od 7% je više nego 3 puta previsok za naše prebornešume, a ophodnjice od 25 i više godina su praktički neprihvatljive. Prematome neodrživ je kriterij da je svaka sastojina očuvana, bez obzira nanjen prirasni potencijal i dužinu ophodnjice, ako ima 70°/o normalne zalihe.Pojam očuvanosti ne mora imati nikakav gospodarsko proizvodni značaj,no čemu onda služi?Diferencijacija odnosno klasifikacija po predloženom kriteriju dala biekonomski i racionalni značaj pojma očuvanosti, a to je vjerojatno najvažnije.VRIJEME KAO ČINILAC U PREBORNOJ PROIZVODNJIKako ništa ne postoji bezvremenski, to nije ispušteno ni vrijeme kaočinilac u šumskoj prebornoj proizvodnji. Naprotiv i ovdje operiramo svremenom i vremenskim intervalima, te nam oni daju okvire unutar kojihpromatramo veličine zbivanja.Prirodna šuma, pretpostavljamo, trajno postoji i stihijski, prašumskije regulirala proizvodnju. Čovjek, osvojivši to prirodno dobro, odmah tojproizvodnji daje izvjesne obveze putem planova i uspostavlja povoljne vremenskeintervale da bi mogao bilansirati svoje gospodarske zahvate. Teintervale obično nazivamo uređajno gospodarski periodi. Vraćanje zahvatau prebornim šumama na istu površinu definira ophodnjica. Ova vremenasu bila i do sada definirana.Da bi planiranje zahvata u pojedinoj prebornoj šumi bilo kompletnoa zahvat garantirano teoretski racionalan, dodati će se iznesenim pojmovimajoš najoptimalnije vrijeme sječnog zahvata. To je pokazatelj,kada, počam od obavljene inventure, treba pristupiti sječi da bi se mogaovaditi najpovoljniji etat. Naime, danas kod sve napetijeg gospodarenja, kadtreba u potpunosti iskorišćavati prirodne proizvodne snage i veoma minucioznopratiti tok proizvodnje i ostvarivati najveće moguće prihode, pitanjevremena za pojedine zahvate dolazi u prvi plan.444


Ranije je obrazloženo da sastojina samo na izvjesnom stupnju svogarazvoja proizvodi optimalno (interval optimalne zalihe). Budući da se proizvodnjaodvija u vremenu, to je jasno da se i optimalna proizvodnja možei mora vremenski pratiti. Kako nakon kulminacije optimalne proizvodnjenastupa opadanje ili stagnacija, važno je znati kada je vremenski nastupilakulminacija, da bi se upravo u času nastupa opadanja ili stagnacije gospodarskiinterveniralo. Zato se smatra da je u intenzivnom gospodarenju potrebnoznati najpovoljnije vrijeme sječnog zahvata.To vrijeme može se jednostavno odrediti, na primjer, pomoću godišnjevrijednosti intervalne razlike (s), koeficijenata normaliteta optimalne maksimalnei minimalne zalihe:s =koef. normaliteta optimale max. — koef. norm. opt. min.ophodnjicaKvocijent razlike koeficijenata normaliteta optimale max. i koeficijentanormaliteta inventurne zalihe kao brojnika, te godišnja vrijednost intervalnerazlike koeficijenata normaliteta optimale (s) kao nazivnika, pokazuje najoptimalnijevrijeme sječa. Ako pretpostavimo da se koeficijenat normalitetastvarne sastojine mijenja tokom ophodnjice u predviđenom rasponu(raste dok nema sječa), to je iz same skale razvoja uočljivo da je taj koeficijenatu izvjesnoj godini tokom ophodnjice jednak vrijednosti 1,0, a zatimda i dalje raste prema maksimumu. U želji da mogući etat bude najekonomičniji,najracionalniji i ujedno najveći, a da zaliha ne padne ispod minimale,jasno je da će etat moći biti najveći upravo na granici maksimalnevrijednosti optimale (iza te granice nastupa pregomilavanje i proizvodnjanije najekonomičnija).Pomoću godišnje vrijednosti intervalne razlike (s) lako izračunamo kolikoje tih razlika još potrebno, da bi vrijednost koeficijenta normalitetakonkretne sastojine bila najveća. Ako od maksimalne vrijednosti koeficijentanormaliteta optimale odbijemo koeficijenat normaliteta inventurne zalihe irazliku podijelimo s godišnjom vrijednosti intervalne razlike koeficijenatanormaliteta optimale (s), tada nam kvocijent »c« pokazuje broj godina kolikojoš treba prirašćivati postojeća sastojina, da bi postigla gornju granicuoptimalne veličine kad se racionalno može sječi najveći etat. Dakle:c =koef. normal, optimale max. — koef. norm, inventurne zalihec = optimalno vrijeme sječe najvećeg etata.Optimalno vrijeme sječe najvećeg etata može se lako izračunati i pomoćuapsolutnih veličina taksacionih elemenata. U tom slučaju brojnik jejednak razlici optimalne maksimalne i inventurne zalihe, a nazivnik (s) jejednogodišnji prirast, pa jesC =s445


abieteto-PRIMJER: Odjel »a«, koji pripada području cenoze Fagetumsum croat. (Horv.). (Ostali opis ispušten).taksacioni elementišifrajelabukvasvega1bonitet staništainventurna drvna zalihaprirasni potencijal (premaophodnjicaomjer smjesešuriću)2MiP°/o1°/o3113532804Iv882205441210100U datim stanišnim uvjetima, kao i u okviru općih ciljeva gospodarenja,smatra se da će biti povoljno uzgojiti mješovitu šumu s dominantnom jelom(uvjet je za njen rast i prirast po II bonitetu mnogo bolji nego za bukvuIV boniteta). Zato je definirana gospodarska normala s učešćem pojedinihvrsta kako slijedi:1 2 3 4 5koeficijenti normaliteta za budućugospodarsku normalu k n 0,9 0,2 1,1iz čistih normala jele II boni bukve IV bon ... (literatura 5) M nc 485 190izračunata je gospodarska normalaM ng = 0,9 • 485 + 0,2 • 190 = 436 38 474Budući da u tom odjelu imade jele 353 m 3 i bukve 88 rrP, to su koeficijentinormaliteta inventurne zalihe za jelu a = 353 / 485 = 0,7, a za bukvub = 88/190 = 0,5. U želji da buduća sastojina postigne gospodarsku normalu(koeficijenat a = 0,9 i b = 0,2), treba je određeno voditi k postavljenomcilju postepeno gomilajući prirast jele, a smanjujući zalihu bukve. Poomjeru smjese odnos jele i bukve je 0,8 : 0,2. No, taj nam podatak ništaodređeno ne kaže o optimalnoj proizvodnji, stanju sastojine prema gospodarskojnormali niti o poželjnom kretanju sječa.Prema navedenim elementima mogao se etat (E) za prvo uređajno razdobljeodrediti (pokazati će se samo njegova globalna veličina jele +bukve):— manji od prirastaE = inventurna zaliha + prirast — normalaE = 441 + 88 — 474 = 55 ra3Intenzitet sječa 13% s napomenom da se dio prirasta štedi radi postizanjanormale.446— u visini prirastaE =88 ms


Intenzitet sječa 20% s napomenom da još u ovom periodu ne će bitipostignuto normalno stanje (inventurna zaliha 441 je manja od normale474 m 3 ).— više od prirastaE = na primjer ... 110 m 3Intenzitet sječa 25% s napomenom ..« iako je predviđena sječa znatnijeiznad prirasta, komisija smatra da je potrebno da se intenziteti sječa povećaju,jer ... to dozvoljava stanje sastojina...« (zapisnik o ispitivanju osnovegospodarenja ...)Vjerojatno niti jedan način pokazanog određivanja nije bio suštinskidobar: — treći što bez provjere stanja normaliteta smanjuje zalihu; — drugišto ne vodi sastojinu nikamo određeno, već je bez obzira na njeno stanjezalihe prema normali zadržava u slučajno zatečenom stanju, a da uopćene zna koliko je to optimalno i — prvi jer normalu poistovjećuje s minimalomodnosno početnom veličinom buduće proizvodnje. Taj način kaopseudoanalitički je u stvari najlošiji. Sadrži više nedorečenih ili krivo upotrebljenihfaktora.Etat je bolje određivati osvrnuvši se još na ostale elemente za ovusastojinu i to:— minimala je M,„ = M„ /1,0 p s 428 m 3— minimala je M„, ax = M m;ix • 1,0 p 5 520 m 3— optimala je M 0 = 428 do 520 m 3— raspon koeficijenata normalitetaoptimale k min — k maI 0,90 do 1,10— koeficijenat normalitetainventurne zalihe .. k ; 0,93iPrema tome: — veličina inventurne zalihe je optimalna (početak optimalnogstanja) jer se koeficijenat 0,93 uklapa u interval 0,90 do 1,10 (ilimasa od 441 je unutar optimalnog raspona 428 do 520).— sastojina prirašćuje optimalno. Optimalni prirast je u stvari jednakrazlici između optimalne maksimalne i minimalne zalihe, jer je pomoćutog prirasta i normale računat raspon optimalne zalihe. Taj prirast je unašem slučaju jednak474P = 474 • 1,025 = 520 — 428 = 92 m 31,025Računski etat optimalne proizvodnje jednak je optimalnom prirastu.Stanje našega odjela je optimalno (koeficijenat normaliteta k, = 0,93) paće zato biti etat 92 m 3 , a moći će se sječi kad zaliha s prirastom dostigneveličinu od 520 m 3 .447


Pomoću godišnje vrijednosti intervalne razlike koeficijenata normalitetaoptimale:1,10 — 0,90s = = 0,0210utvrđujemo optimalno vrijeme sječe:c =1,10 — 0,930,02= 8 ili 9 godina520 — 441 79ili c = = = 8 ili 9 godina.8,8 8,8Prema tome da se ostvaruje optimalna proizvodnja treba etat u visiniod 92 m 3 sječi na kraju uređajno gospodarskog perioda odnosno u 8 ili 9godini nakon inventure koja je pokazala zalihu od 441 m 3 . Drugačiji etat,te sječa u drugo vrijeme nisu gospodarski racionalni.Kontrolom potrajnosti prihoda potvrđujemo ispravnost predviđenogzahvata (pomoću izračuna konačne periodske zalihe):M k = / 441 • 1,02« _ 92 / . 1,022 = 441 m3Zaliha je bila optimalna, sječen je najveći etat, i na koncu perioda ponovnoje ista optimalna zaliha.Tok kretanja zalihe u ovom odjelu s optimalnom proizvodnjom pokazujeslika 2.Iz usporedbe posljednje kalkulacije etata s ranije navedenima, vidljivoje koliko je mogućno diferentno određivati etat. U stvari je samo jedna ito ispravno kalkulirana veličina suštinski dobra i garancija ekonomične,racionalne i stalno najveće proizvodnje.Prema datim pokazateljima izvjesno znamo za odjel »a«:— da je inventurna zaliha malo iznad minimale, dakle optimalna,— da će se veličina normalne zalihe postići za 4 godine,— da će se ekonomska maksimalna optimalna zaliha pojaviti za 8 godina,— da etat može biti u visini prirasta, time da se siječe 8. ili 9. godine, i— tako će prirast biti optimalan, etat maksimalan i stalan u intervalimapo 10 godina, a cijela proizvodnja će biti optimalna.448


Slika 2-I &„8_goji h . -2—&- &aA + .M n K —M 0 -M u -M 3 -M k - konačna periodska zaliha (441 ms),M i2 - inventurna zaliha drugog perioda,M k2 — konačna zaliha drugog perioda,E — etat (92 ms),u — trajno vrijeme proizvodnje,7-1,2 —1 —C — optimalno vrijeme sječa u periodima (8, 9 god.),g —maksimalna veličina optimale (520 m'),minimalna veličina optimale (428 m'),gospodarska normala (474 m3),raspon optimalne zalihe (428 — 520 m3),današnja inventurna zaliha (441 m3),startna zaliha nakon sječe etata (428 m»),uređajni periodi (10 god.),ophodnjica (10 god.),međuuređajno razdoblje. (U praksi se događa da između svršetka prvogi početka drugog uređajnog razdoblja prođe više godina).DISKUSIJAIz cijeloga prikaza je vidljivo da su sve teoretske veličine po jednomlogičnom kriteriju izvedene iz normale. To pak daje normali, kao takovoj,posebnu važnost i zahtijeva veliku odgovornost kako u određivanju, tj.komponiranju same normale, čiste ili gospodarske, tako i u odabiranjupojedine gospodarske normale za konkretno s t an i š t e. Jesuli današnje čiste normale, u ovdje datom smislu, prave veličine optimalneproizvodnje koje treba dostići u polovici sjcčnog razdoblja, ustanoviti ćedaljnja istraživanja.449


Ovaj prikaz neka bude poticaj, jer bez normaia ne može biti pouzdanogprojektiranja progresivnog gospodarenja prebornim šumama.Počam od terminoloških finesa do prikaza upotrebljivosti predloženoga,zaokružena je materija koja u projektiranju gospodarenja šumama imaznačenja.Nadati se da će izneseno doprinijeti progresu u projektiranju, a time iopćem progresu šumarstva.LITERATURA1. D. Klepac: Uređivanje šuma, Zagreb 1965.2. Đ. Nenadić: Uređivanje šuma, Zagreb 1929.3. Jovanović: Uređivanje šuma, Sarajevo 1952.4. D. Klepac: Novi sistem uređivanja prebornih šuma, Zagreb 1961.5. Škopac: Novi sistem uređivanja prebornih šuma, prof, dr D. Klepca — primjenau praksi. Š. L., 5—6, 1963.45f


UDK 634.0.156:526.8LQVNQKARTOGRAFSK1 ZNAKOVIDr DRAGO ANDRAŠIĆ, Zagreb, •• • y |U lovištu s kojim se pravilno upravlja i gospodari, a dobro je ure derio postoje razni objekti za uzgajanje, zaštitu i lovove divljači.Kolektiv, kojemu je lovište dato na upravljanje i gospodarenje, bilježisve promjene u lovištu s lovno uređajnog gledišta posebnim lovnokartografskim znakovima u lovnogospodarske karte lovišta. Poznatoje da u kartografiji postoje konvencionalno-međunarodni znakovi. Pomoćunjih se u geografske karte označavaju razni objekti na zemljinoj površini.U cilju da bi se to vršilo posebno u lovištu, osnovani su prema Andrašićdr D., lovnokartografski znakovi. Lovnokartografski znakovikombinirani su tako da se nemotehnički lakše pamte, pogotovo za onogatko poznaje konvencionalno-međunarodne znakove za kartiranje karata.Osim posebnih lovnokartografskih znakova za lovnotehničke objekte osnovanisu posebni lovnokartografski znakovi za razne tehnike lovovadivljači.Prema citiranom autoru lovnokartografski znakovi se grupiraju u slijedećegrupe:a) za ucrtavanje granice lovišta,b) za ucrtavanje lovnih komunikacija,c) za ucrtavanje lovnih prihvatilišta,d) za ucrtavanje lovnotehničkih objekata koji služe za uzgajanje, zaštitui lovove divljači,e) za ucrtavanje lovnotehničkih objekata koji služe za umjetni uzgojdivljači,f) za ucrtavanje izvođenja raznih tehnika lovova divljači .LOVNOKARTOGRAFSKI ZNAKOVI ZA UCRTAVANJEGRANICE LOVIŠTASvaka lovačka organizacija koja ima lovište s kojim upravlja i gospodarina osnovi Zakona o lovstvu i propisa ima i lovnogospodarsku kartulovišta. U nju je, pored ostalog, ucrtana i granica lovišta. U ciljuda bi granica lovišta bila što uočljivija u lovnogospodarskim kartama osnovanisu posebni lovnokartografski znakovi za njihovo ucrtavanje.U označavanju granice lovišta mogu biti dva slučaja i to:— može biti da je granica lovišta na terenu toliko markantna (uočljiva),da nije potrebno postavljati neke posebne granične znakove. U takovomslučaju upotrebljava se za ucrtavanje granice lovišta lovnokartografski znakkoji se sastoji od cik-cak linije iznad koje se ucrtava simbol srnečih rogova(crtež br. 1).451


— ako granica lovišta nije markantna na terenu, a toga često puta ulovištima ima, postavljaju se u lovištu posebni granični znakovi na kojimasu označeni redni brojevi.Takove granične znakove lovišta i granicu ucrtava se u lovnogospodarskukartu pomoću znaka, koji se sastoji od cik-cak linije iznad koje seucrtava humka. Na vrhu je ucrtan simbol srnečih rogovlja, a unutar hurnkeredni broj graničnog znaka (crtež br. 2).LOVNOKARTOGRAFSKI ZNAKOVI ZA UCRTAVANJELOVNIH KOMUNIKACIJACesto puta se ukaže potreba da se po lovištu načine posebne lovačkestaze, koje ne služe samo za vrebanje divljači kada se ide u lov, nego iza osmatranje divljači u svrhe uzgajanja i zaštite. Lovačke staze omogućavajulakši prilaz k raznim lovnotehničkim objektima ili predjelima lovišta.Osobito su važne lovačke staze u planinskim lovištima, gdje ne koriste samolovcima, nego i šumarima a i planinarima. U nizinskim lovištima s jednoličnimšumskim raslinstvom, pogotovo ako je mlađe i gusto, lovačke stazeosim toga što služe kao komunikacija još su i odlične orijentacione linije.Po lovačkim stazama ne komuniciraju jedino lovci, šumari i planinari,nego to rado čini i divljač a osobito zimi, ako je načinjena prtina po snijegu.Lovačke staze se prave na razne načine i raznih širina, što ovisi o svrsi,terenu i raslinstvu. Lakše ih je praviti u nizinskim lovištima i preko čistina,nego u planinskim i kroz guštare.Ako lovačke staze služe za vrebanje divljači u svrhe lova ili radi osmatranjadivljači u svrhe uzgajanja i zaštite, treba ih praviti u vijugavim(cik-cak) linijama, da bude osigurana prikrivenost kretanja k divljači. Podlogamora biti očišćena od suhih grana ili visokog korova.Lovačke staze ucrtava se u lovnogospodarske karte kartografskim znakom,koji se sastoji od točkica u liniji i ucrtanim simbolom srnečih rogovlja(crtež br. 3).Može nastati potreba da se od nekog puta, ceste, autoputa, mora izgraditiposeban lovni put ili cesta do lovačke kuće, ograđenog uzgajališta zadlakavu divljač, centra za umjetni uzgoj pernate divljači i si. U lovnogospodarskukartu ucrtati će se lovni put s lovnokartografskim znakom, koji sesastoji od crtice i simbola srnečeg rogovlja (crtež br. 4).Ako se u lovnogospodarsku kartu želi ucrtati lovnokartografski znak zalovnu cestu koristiti će se znak, koji se sastoji od pune crte i simbolasrnečeg rogovlja (crtež br. 5).LOVNOKARTOGRAFSKI ZNAKOVI ZA UCRTAVANJELOVNIH PRIHVATILIŠTAZa stanovanje lovnog osoblja, za prihvat domaćih ili lovaca iz stranihzemalja nužno je u lovištima graditi lovačke domove, kuće ili mala prihvatilišta.Ima slučajeva da u lovištu postoje stari feudalni dvorci, koji seadaptacijom mogu preurediti u lovačke dvorce.U onim lovištima gdje obitava divljač koju se lovi pojedinačnimlovovima, kao što su jeleni, srnjaci, divojarci, kozorozi, mufloni, veliki i452


mali tetrijebi, grade se lovačka prihvatilišta malog kapaciteta prihvata jeru lov dolaze pojedinci lovci.Ako je u pitanju lovište s divljači niskog lova koju se lovi tehnikamaskupnih lovova, kao što su zečevi, fazani, poljske jarebice, jarebice kamenjarke,divlje patke i si. graditi će se lovačka prihvatilišta većeg kapacitetaprihvata, jer u lovove dolaze skupine lovaca. Takovo lovačko prihvatilištetreba imati nekoliko ležajeva i veću blagovaonicu.Lovačka društva većinom grade lovačke domove koji su raznihkapaciteta prihvata. Takovi lovno-prihvatni objekti služe lovcima i za sastajalištaa ne samo u doba lovova.Kapacitet prihvata može ovisiti koji puta i o komercijalnom gledištu,jer ima lovačkih dvoraca, kuća i domova, koji su otvorenog tipa, tj.koji služe i kao ugostiteljski objekti i za one ljude koji nisu lovci negoslučajni prolaznici ili izletnici.Ako se gradi lovačko prihvatilište najmanjeg kapaciteta prihvata u nekomlovištu, tada će se u lovnogospodarsku kartu ucrtati lovnokartografskiznak, koji se sastoji od malog kružića na čijem je gornjem dijelu simbolsrnećeg rogovlja. (crtež br. 6).Lovački dvorac, lovačku kuću ili lovački dom ucrtava se u lovnogospodarskukartu s lovnokartografskim znakom koji se sastoji od paralelogramana čijoj su gornjoj dužoj stranici ucrtani simboli srnećeg rogovlja (crtežbr. 7).LOVNOKARTOGRAFSKI ZNAKOVI ZA UCRTAVANJELOVNOTEHNIČKIH OBJEKATA KOJI SLUŽE ZA PRIRODNI UZGOJ,ZAŠTITU I LOVLJENJE DIVLJACIIma takovih lovišta u kojima nema dovoljno vode za piće ili kaljužanjedivljači (jeleni, divlje svinje), pa je nužno načiniti pojilišta i kaljužiš t a. Ako divljač u lovištu nema dovoljno vode za podmirenje svojihpotreba može se dogoditi da iz lovišta migrira na velike daljine do vodeili da uopće emigrira iz lovišta. Kod kretanja divljači na velike daljine radivode, izvrgava se opasnosti napada od krivolovaca ili grabežljivaca.U lovištima gdje nema uopće ili dovoljno prirodnih kapaciteta za podmirenjepotrebe na vodi, nužno je graditi pojilišta i kaljužišta.Pojilište za jelene ucrtava se u lovnogospodarske karte lovnokartografskimznakom koji se sastoji od kružića na čijem je gornjem rubusimbol jelenskog rogovlja. Na donjem rubu je vijugavi repić koji označavavodotok. Da znak bude uočljiviji ucrtava se u plavoj boji (crtež br. 8).Za pojilište srnjaka stavlja se na gornji rub kružića simbolsrnećeg rogovlja (crtež br. 9).Za pojilište divokoza stavlja se na gornji rub kružića simbolrogovlja divokoza (crtež br. 10).Za pojilište muflona stavlja se na gornji rub kružića simbolrogovlja muflona (crtež br. 11).Za pojilište divljih svinja stavlja se na gornji rub kružićakljove vepra (crtež br. 12).453


Navedene lovnokartografske znakove lako je zapamtiti onome tko poznakonvencionalne-mcđunarodne znakove. Na geografskim kartama vrelo označavaplavi kružić s malim vijugavim repićem, a kod lovnokartografskihznakova dodati su jedino simboli divljači za koje je pojilište pravljeno.Simbol divljači stavljen je kod pojilišta na vanjski rub gornjeg dijelakružića. U pojilištu divljač njuškom dodiruje vodu a ne ulazi na površinuvode.Ako se želi ucrtati kaljužište za jelene, upotrijebi se lovnokartografskiznak, koji se sastoji od kružića unutar kojeg je ucrtan simboljelenskog rogovlja. Na donjem rubu kružića je vijugavi repić koji označavavodotok (crtež br. 13).Kaljužište za divlje svinje ucrtava se u lovnogospodarskukartu lovnokartografskim znakom koji se sastoji od kružića u koji je ucrtansimbol veprovih kljova. Na donjem rubu je vijugavi repić koji označavavodotok (crtež br. 14).Pored prirodne hrane koju divljač nalazi u lovištu, dobri uzgajivačidivljači osiguravaju istoj i dodatnu kvalitetnu hranu. Ona se sistematskistavlja u posebno načinjena hranilišta na prikladnim mjestima gdje jedivljač sigurna od krivolovaca i grabežijivaca.Sa sistematskom dodatnom prehranom divljači treba početi daleko ranijenego nastane oskudica prirodne hrane u lovištu, zato da se divljač naviknena h r a n i 1 i š t e, kao nešto novo u ambijentu obitavališta, a i namjesto gdje ima kvalitetne hrane. Hranilišta se prave za raznu pernatu idlakavu divljač.Ako se želi ucrtati u lovnogospodarsku kartu hranilište za bilokakvu vrstu pernate divljači, upotrijebiti će se lovnokartografski znak,koji se sastoji od poprečnog presjeka hranilišta, koji ima kosi krović i dvavertikalna stupica (crtež br. 15).Hranilište za jelene ucrtava se u lovnogospodarske karte lovnokartografskimznakom koji predstavlja crtež malog hranilišta s krovićemi jaslicama. Na kroviću se ucrta simbol jelenskog rogovlja (crtež br. 16).Hranilište za srnjake ucrtava se kao i znak za jelene samo sena krović hranilišta ucrta simbol srnećeg rogovlja (crtež br. 17).Hranilište za divojarce ucrtava se kao i znak za jelene samose na krović hranilišta ucrta simbol rogovlja divojarca (crtež br. 18).Hranilište za muflone ucrtava se kao i znak za jelene samo sena krović hranilišta ucrta simbol rogovlja muflona (crtež br. 19).U nekim lovištima se grade hranilišta skladišta hrane. To jenaročito prikladno u planinskim lovištima kamo je otežano donošenje dodatnehrane zimi kad je snijeg. Ako se ucrtava takovo skladište-hranilište ulovnogospodarsku kartu koristiti će se lovnokartografski znak, koji se sastojiod pogleda sprijeda. Na krović se ucrta simbol one vrste divljači za kojuje hranilište — skladište hrane načinjeno, kao npr. za jelene (crtež br. 20).Postoje po našim lovištima i takova skladišta hranilišta koja se sastojeod stoga sijena na kakovoj planinskoj livadi. Stog sijena može biti izdignutna postolju, a kada dođe vrijeme dodatne prehrane, stog se spušta na zemljuda divljač može uzimati sijeno. Za ucrtavanje u lovnogospodarske karte takovihskladišta hranilišta poslužiti će lovnokartografski znak, koji prikazuje454


pogled s čela na takav stog sijena. Na vrh znaka može se ucrtatisimbol one vrste divljači za koju je hrana namjenjena kao npr. za srnećudivljač (crtež br. 21).Stog sijena kao skladište — hranilište može biti ograđen prije upotrebe,a kada dođe vrijeme dodatne prehrane, tada se ogradu otvori, da divljačmože doći do sijena, ili je ograda tako načinjena da sprečava prilaz jelenimaa omogućava dodatnu prehranu samo srnećoj divljači. Za ucrtavanjetakovog skladišta — hranilišta poslužiti će lovnokartografski znak, koji prikazujepogled s čela na ogradu i stog. Na vrh znaka može se ucrtati znakkoji označava onu vrstu divljači za koju je hrana namjenjena, kao npr.za srncču divljač (crtež br. 22).Osim dodatne hrane dodaje se nekim vrstama divljači u lovište i sol usolista, koja se prave na prikladnim mjestima ili uz hranilišta, pojilišta,kaljužišta, livade i si. Za ucrtavanje solista u lovnogospodarske karte poslužitiće lovnokartografski znak koji prikazuje poprečni presjek kroz soliste(crtež br. 23).Za osmatranje divljači u svrhu uzgajanja i zaštite divljači postoje udobro uređenim lovištima lovnotehnički objekti koji se nazivlju o s m a-tračnice. Osmatračnice su lovnotehnički objekti s kojih se kod dobrihuzgaiivača divljači ne vrši lov.Prikladno je ako svaka osmatračnica ima svoj redni broj, pa na tajnačin može poslužiti i kao orijentaciona točka u lovištu. Osmatračnice seprave na razne načine, a što će biti u daljnim poglavljima detaljno opisano.Ovdje se spominje da postoje tri osnovna tipa i to: nenatkrite osmatračnice,n a t k r i t e osmatračnice, i zatvorene osmatračnice.Ako se želi ucrtati u lovnogospodarsku kartu nenatkritu osmatračnicukoristiti će se lovnokartografski znak, koji prikazuje pogledsa strane (crtež br. 24).Za ucrtavanje natkrite osmatračnice poslužiti će lovnokartografskiznak koji prikazuje pogled sa strane ili sa čela (crtež 25).Za ucrtavanje lovnotehničkog objekta koji se nazivlje zatvorenaosmatračnica, a to je takova koja ima krov i četiri zida s ulazomkroz pod, poslužiti će lovnokartografski znak koji prikazuje pogled sa straneili s čela (crtež br. 26).Osim osmatračnica prave se u dobro uređenim lovištima i visokčeke, koje služe u svrhe lova divljači tehnikom dočeka na visokoj ?sa ili bez vabilice. Visoke čeke se prave na isti način kao i osmatrrsamo im je druga svrha tj. lov divljači, pa se zato i prave u lovišt 4se očekuje uz najveću vjerovatnoću da će na ta mjesta dolazitiucrtavanje visokih čeka služe isti lovnokartografski znakovi krtračnice samo se još na gornji dio doda strelicu, koja sirr"— lovca.Nenatkritu visoku čeku ucrtava se slijed'skim znakom (crtež br. 27).Natkritu visoku čeku ucrtava se u \rslijedećim lovnokartografskim znakom (crtež b vZatvorenu visoku čeku ucrtavaslijedećim lovnokartografskim znakom (crtr


LOVNOKARTOGRAFSKI ZNAKOVI KOJI SLUŽEZA UCRTAVANJE LOVNOTEHNICKIH OBJEKATA KOJI SLUŽEZA UMJETNI UZGOJ DIVLJACIOsim prirodnog uzgajanja u slobodnom ambijentu obitavališta — lovištu,vrši se i umjetno uzgajanje.Na područjima naših lovišta umjetno se uzgaja raznovrsna pernatadivljač u posebnim uzgojnim centrima. Najčešće se umjetno uzgajaju, biloto klasičnom ili inkubatorskom metodom, fazani, poljske jarebice, jarebicekamenjarke i divlje patke. Bez obzira koju se od navedenih vrsta pernatedivljači umjetno uzgaja, ako se želi ucrtati u lovnogospodarsku kartu centarza umjetni uzgoj poslužiti će lovnokartografski znak koji prikazujepogled s čela na nekoliko stabilnih volijera sa žicanim pletivom(crtež br. 30).Za umjetno uzgajanje dlakave divljači grade se u lovištima tzv. ograđenauzgajališta. Najčešće se kod nas umjetno uzgajaju jeleni, mufloni,divojarci a u novije vrijeme pojavljuju se potreba da se umjetno uzgajai zečeve.Za ucrtavanje ograđenog uzgajališta za jelene u lovnogospodarskukartu poslužiti će lovnokartografski znak, koji se sastoji od četvorineu koju je ucrtan simbol one vrste divljači koju se umjetno uzgaja,(crtež br. 31), a to znači kod jelena, jelensko rogovlje.Za ucrtavanje ograđenog uzgajališta srnjaka ucrta se u četvorinusimbol srnećeg rogovlja (crtež br. 32).Za ucrtavanje ograđenog uzgajališta muflona ucrta se u četvorinusimbol rogovlja muflona (crtež br. 33).Za ucrtavanje ograđenog uzgajališta divljih svinja ucrta seu četvorinu simbol divljih svinja, a to su kljove vepra (crtež 34).Za ucrtavanje ograđenog uzgajališta divojaraca ucrta se učetvorinu simbol rogovlja divojarca (crtež 35).Za ucrtavanje uzgajališta za zečeve ucrtava se u četvorinumalu sličicu zeca (crtež br. 36).U sklopu lovišta nalaze se površine bilo to poljoprivrednog ili šumskograslinstva koje je nužno ograditi, da se spriječi pravljenje šteta na istima.Za ucrtavanje ograde oko ugrožene površine koristit će se lovnokartografskiznak koji se sastoji od nekoliko kosih križića a između istih simbolone divljači protiv koje se ugrožena površina ograđuje.Ako ugroženu površinu napadaju jeleni između križića ucrtati će sesimbol jelenskog rogovlja (crtež br. 37).Ako ugroženu površinu napadaju divlje svinje između križićaucrtati će se simbol divljih svinja a to su kljove vepra (crtež 38).JroVLOVNOKARTOGRAFSKI ZNAKOVI ZA UCRTAVANJEIZVOĐENJA RAZNIH TEHNIKA LOVOVA DIVLJACIU skupnim lovovima na divljač niskog lova prisustvuju: lovnik koji-ukovodi lovom a ujedno je odgovoran za pravilnost izvođenja tehnike lova^ idi što veće sigurnosti da se nebi dogodila nesreća. Njegovi su nalozi


izvršni, a ima pravo nediscipliniranog lovca odstraniti iz lova ukoliko sezato pokaže nužda; zamjenik lovnika je ujedno i vođa pogonič a. On je odgovoran za pravilan rad pogoniča o čijem radu ovisi rezultatlova; lovci su izvršioci skupnih lovova. Obavezni su na punu disci-BR.4 BR.2 BR.3 BR.i»OO" /4^-v v....v:.,.v v-.v.-v=\f ^fvÖBR?TUTftR 88R.9BR. 159BR.15BR.165BR"BR.18BR.49BR.20BR.2-1BR.22BR.23J±LBR 21fBR.2.T-BR..29ABR.25BR.30iBR.2-8BR.M8R26BR32V?v=BR-53BR.31JBR35mBR/SöBR.3TBR - ^8 BR.S9 BRIOx x^x x x Xf) x xÖBB'flBR. 1)2BR.»6 V»T. 1?. 1. 2,457


plinu i pravilnost izvođenja tehnike lova. Lično su odgovorni za eventualnenesreće.Kod dobro organiziranih skupnih lovova načini se od strane organizatoralova posebna karta lova i u nju ucrtava čitav lov po površinikoja će se oblovljavati. Na osnovi karte lova vrši se iskolčavanje stajalištalovaca na terenu lova. Za ucrtavanje tehnike skupnih lovova osnovani suposebni lovnokartografski znakovi.Za ucrtavanje 1 o v n i k a služi kartografski znak koji se sastoji oddvostrukog kružića na čijem je vrhu strelica (crtež br. 39).Za ucrtavanje lovca služi lovnokartografski znak koji se sastoji odkružića na čijem je gornjem dijelu ucrtana strelica koja označava lovca(crtež br. 40).Za ucrtavanje vođe pogoniča služi lovnokartografski znak koji sesastoji od dvostrukog kružića na čijem je gornjem dijelu nacrtan štapić, jerpogoniči lupaju štapićem po drveću i plaše divljač (crtež br. 41).Za ucrtavanje pogoniča služiti će lovnokartografski znak koji sesastoji od kružića na koji je nacrtan štapić (crtež br. 42).Za ucrtavanje zbornog mjesta, gdje se sastaju lovci i pogoniči,označava se lovnokartografskim znakom koji se sastoji od kružića na čijije gornji dio nacrtana strelica koja simbolizira lovca i štapić koji simbolizirapogoniče (crtež br. 43).Za ucrtavanje smjera pogona, prigona u karti lova koristitće lovnokartografski znak, koji se sastoji od velikog slova P i strijelice.Strijelica označava smjer kretanja pogoniča kod prigona ili smjer kretanjalovaca i pogoniča kod pogona (crtež br. 44).Ako se želi označiti poželjan smjer vjetra koristiti će lovnokartografskiznak koji se sastoji od velikog slova V i strijelice koja označavasmjer vjetra. Kod lovova na divlje svinje treba paziti na smjer vjetra(crtež br. 45).Redoslijed prigona se označava rimskim brojevima (crtež br. 46).Stajalište lovaca u lovištu kod tehnike lova prigonom označavase arapskim brojevima (crtež br. 47).458


cfumacSkaSaajetQaanfaSEMINAR 0 INTENZIVIRANJU GOSPODARENJA PANJAČAMAI DEVASTIRANIM SJEMENJAČAMA LISTAČA S POSEBNIM OSVRTOMNA BIOLOŠKU REKONSTRUKCIJU UNOŠENJEM ČETINJAČASeminar je održan od 3. do 5. XI 1971. na području Poduzeća za gospodarenješumama »Boranja« u Loznici. Organizirao ga je Jugoslavenski poljoprivrednošumarski centar — služba šumske proizvodnje iz Beograda uzpomoć i suradnju Poslovnog udruženja šumarstva i drvne industrije Beograd,Republičke privredne komore SR Srbije, Savezne privredne komore i SaveznogSekretarijata za privredu. Prisustvovalo je 279 učesnika i to 8 iz SRSlovenije, 28 iz SR Hrvatske, 40 iz SR Bosne i Hercegovine, 3 iz SR CrneGore, 20 iz SR Makedonije i 180 iz SR Srbije. Prisutni su bili stručnjaci izoperative, naučno-istraživačkih i visoko školskih šumarskih institucija.Pretežni dio seminara održan je na terenu, na objektima Vidojevice iVoljevice, gdje su prikazani radovi biološke rekonstrukcije hrastovih, hrastovo-grabovihi bukovih panjača sredogorja (110—300 m nadmorske visine)primjenom različitih metoda i unošenjem pretežno stranih vrsta četinjača(duglazija, borovac), a manjim dijelom domaćih četinjača. Oba objekta supedološki i fitocenološki istražena i kartirana, na čemu su radili naučniradnici Instituta šumarstva i drvne industrije i Šumarskog fakulteta Beograd.Obilaskom objekata rukovodio je ing. M. Dražić. On je ujedno daovrlo opširan prikaz i tumačenje svih provedenih radova, tako da su sviučesnici bili dobro obavješteni o svemu što su vidjeli na terenu. Prilikomobilaska terena primijenjen je sistem kratko-valnih odašiljača (toki-voki),koji se pokazao vrlo uspješnim u obavještavanju tako velike grupe učesnika.Za učesnike seminara organizirana je demonstracija primjene mehanizacijepri sprovođenju sječa rekonstrukcije i proreda, posjet Kombinatuindustrije viskoznih proizvoda i celuloze »Viskoza« Loznica, rodnoj kućiVuka Karadžića u Tršću i hidrocentrali kod Zvornika.Završni dio seminara bio je u Banji Koviljači, gdje su pojedini referentiu kratkim crtama prikazali sadržaj svojih referata. Svi referati štampanisu u knjizi: Intenziviranje gazdovanja u izdanačkim i devastiranim šumamališćara — materijal za seminar — Loznica — B. Koviljača 3—5. XIKao osobito zanimljive i značajne navodimo slijedeće referate:M. Dražić: Neke osnovne napomene značajne za programiranje isprovođenje intenziviranja gazdovanja izdanačkim i devastiranim visokimšumama lišćara sa posebnim osvrtom na biološku rekonstrukciju unošenjemčetinjara.Grupa autora: Introdukcija četinara u devastirane bukove šumeplaninskog regiona kao osnova boljeg korišćenja produkcionog potencijalastaništa.V. Hren, Z. Pelcer: Klasifikacija panjača i degradiranih sastojinana tipološkoj osnovi.459


M. Hladnik: Obnova devastiranih šuma na području šumskog gazdinstva»Brezice«.D. H a n z 1 : Unošenje četinjača u šume listača na području šumskoggospodarstva SI. Požega.D. Popovski, Lj. Hristovski, D. Obednikov: Rezultati dosadašnjihradova na biološkim rekonstrukcijama izdanačkih šuma u Kažanimakod Bitolja.V. V e 1 j k o v i ć, M. P e 1 j i n č e v i ć : Ogledi u vezi rekonstrukcijeizdanačkih šuma u SAP Kosovo.S. Radulović: O proredama i mogućnostima da se njihovom primjenomintenzivira gazdovanje izdanačkim šumama.M. V a s i ć : Zaštita od insekata introduciranih vrsta četinara i nekihlišćara pri biološkoj rekonstrukciji izdanačkih i devastiranih šuma lišćara.S. š m i t: Problemi zaštite četinarskih kultura od biljnih bolesti imjere zaštite.B. T o š i ć : Gazdovanje izdanačkim šumama južno moravskog šumsko--privrednog područja.Nakon održanih referata veći broj stručnjaka je iznio svoja iskustvakroz kraća saopćenja, koreferate i diskusiju.Zbog znatnog učešća panjača i devastiranih sastojina u ukupnoj površinišuma Jugoslavije, takovi seminari i izmjena iskustava od velike sukoristi. Trebali bi se održati redovito svake ili svake druge godine na područjimasa znatnijim površinama panjača, gdje postoje određena iskustvau njihovoj melioraciji.Hren Vladimir460


SIMPOZIJ POVODOM STOGODIŠNJICE KNJIGE J. PANČIĆA»ŠUMSKO DRVEĆE I ŠIBLJE U SRBIJI«Sin Hrvatskog Primorja (rođen 1814. u Ugrinu kod Bribira u Vinodolu)Josip PANČIĆ, završivši studij medicine u Budim Pešti, otišao je 1846. godineu Srbiju, tada kneževinu, i tamo proveo cijeli svoj intenzivnim radomispunjen život. Težište rada, kako se kasnije nazvao, Josifa Pančića nijemeđutim bila medicina odnosno lječništvo nego priroda Srbije pa je naosnovanoj Velikoj školi u Beogradu bio i prvi profesor prirodnih nauka.Pančić se bavio mineralogijom, geologijom, faunom i florom Srbije, ali,sudeći i po objavljenim radovima, najbliža mu je bila floristika. To, ustalom,dokazuje i dizertaciona radnja na završetku studija, jer je ta bila spodručja medicinske botanike. Tokom godina, od 1859. naprijed, Pančićobjavljuje u više mahova rezultate svojih florističkih istraživanja pojedinihpodručja Srbije kao »Flora serpentina Srednje Srbije« — 1859., »Živi pesaku Srbiji i bilje što na njemu raste« — 1863. god., itd. da 1871. godine objavirad »ŠUMSKO DRVEĆE I ŠIBLJE U SRBIJI«. Ovaj rad, objavljen u publikaciji»Glasnik Srpskog učenog društva«, sv. XXX, str. 129—312, u stvarije knjiga opsega preko 180 stranica. Tako je 1871. godina rođenja srpske,a i jugoslavenske, dendrologije (Ettingerova knjiga »Šumsko drveće i grmljeu Hrvatskoj« npr. pojavilo se nepunih 20 godina kasnije tj. 1890). Srpskaakademija nauka i umetnosti, kojoj je Pančić bio i prvi predsjednik, iAkademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine obilježile su tu stogodišnjicuorganiziranjem »SIMPOZIJIMA POVODOM STOGODIŠNJICEPRVE JUGOSLOVENSKE DENDROLOGIJE JOSIFA PANCICA«.Simpozij je, uz suradnju Šumarskog fakulteta u Beogradu i Školskogoglednog dobra istog fakulteta »Momčilo Popović« te uz pomoć niza drugihustanova i organizacija, održan u šumi Goč nedaleko Kraljeva, a podnoKopaonika na kojem se nalazi i grob J. Pančića, u vremenu od 1. do 4.listopada 1971. godine. Simpozij se sastojao od:— referata i diskusija,— obilaska dijelova fakultetske šume Goč i parka u Vrnjačkoj banji,— izložbe Pančićevih radova — publikacija,— izložba motiva vezanih uz šumu majstorske fotografije ing. S. Kolarevića,— posjeta Manastiru Ljubostinja i prijema kod predsjednika Skupštineopćine Vrnjačka Banja, te— dogovora za osnivanje dendrološkog društva.Simpozij je otvorio predsjednik Organizacionog odbora akademik DrMladin Josifović, a uvodne referate održali su profesor Šumarskog fakultetau Sarajevu akademik Dr Pavle Fukarek i profesor šumarskog fakulteta uBeogradu Dr Branislav Jovanović.Dr Fukarak prezentirao je Simpoziju zapravo studiju o »Razvoju i sadanjemstanju dendroloških istraživanja na Balkanskom poluotoku«, ali461


se u svom izlaganju ograničio samo na prvi dio te studije, na »historijubotaničkih i dendroloških istraživanja na Balkanskom poluotoku«, dok ostalidijelovi (razgraničenje obima dendrologije, savremena revizija dendrološketaksonomije i sistematike, dendrološka nomenklatura, pregled rasprostranjenostivrsta prema dosadašnjim raspoloživim podacima, program istraživanjapojedinih vrsta i radova te dendrološka bibliografija) trebaju čekatida budu objavljeni tiskom.Dr Jovanović u svojem referatu »Pančićeva dendrologija — šumskodrveće i šiblje u Srbiji — i njen značaj« podcrtao je ne samo značaj teDendrologije nego i značaj Pančićevog djelovanja u Srbiji uopće. »Vremenskirazmak od jednog stoljeća, rekao je dr Jovanović, dovoljan je zaocjenu njegove »dendrologije« ali ne i ukupnog Pančićevog udela u našojnauci i svega što je iz njegovog bogatog životnog udela poteklo. Snažnipodsticaj, što ga je Pančić nekada dao svojim radom, preko njegovih neposrednihi posrednih učenika vezuje danas njegovo ime za postanak i razvojgotovo svih naših nauka o prirodi«. I dalje: »Može se reći: ako je ikada462


ilo potrebno da se ičiji duhovni lik posle mnogo godina iznese pred novegeneracije kao primer samopregornog rada to je svakako lik Josifa Pančića«.Za simpozij bila su prijavljena 53 referata koji tretiraju užu ili širuproblematiku iz oblasti taksonomije (10 referata — 12 autora), dendrologije(21 referat — 28 autora), ekologije (18 referata — 27 autora) i fitocenologije(4 referata — 5 autora). Broj autora referata je veći od broja referata,jer su neki referati rezultat ekipnog rada više autora, ali su s drugestrane neki autori (kao npr. Fukarek, Jovančević, Jovanović i dr.- sudjelovalis dva pa i više referata. Referati su se kretali od manje više usko teoretskogznačaja (npr. Dr V. Blečića o jednoj varijaciji Acer monspessulanuma L. ukanjonu Pive i Komarnice) do prikaza od značaja i za šumarsku praksu(npr. Fukare — Janjić: Prilog poznavanju sive topole u Bosni i Hercegovini,Jovančević: Povezanost dendrologije i genetike, Tomanić: Prilog poznavanjubiološko-proizvodnih osobina crnog bora i dr.).S područja Hrvatske referate su održali Dr I. Trinajstić (Phyllyrea angustifoliaL. u dendroflori Jugoslavije), Mr J. Karavla (Prilog rasprostranjenjupucaline — Colutea arborescens L. u SR Hrvatskoj), Mr Đ. Rauš (Dendroflorastarih parkova Slavonije i Baranje). Referate su prijavili i dr M. Vidaković(Prilog proučavanju morfološke varijabilnosti spontanih križanaca izmeđualepskog i brucijskog bora) i ing. P. Matković (Hortodendrološki značajlovorike — Laurus nobilis L.), ali oni nisu saopćeni, jer su autori biliotsutni.Svaki referat izazvao je diskusiju koja je nerijetko bila i duža od referata,a koja po vrijednosti nije zaostajala za referatom.Sudionici Simpozija složili su se o potrebi osnivanja dendrološkog društvate je za ostvarenje ove zamisli izabran inicijativni odbor u kojeg je uzDr Fukareka kao predsjednika (i inicijatora za osnivanje takvog društva)ušao i po jedan predstavnik iz svake Republike (iz Hrvatske ing. O. Piškorić).Simpozij je u svakom pogledu uspio, a u koliko se nađu financijskasredstva za tiskanje materijala bit će od koristi i širem krugu stručnjakai trajni spomenik stogodišnjeg najznačajnijeg rada J. Pančića.O. Piškorić463


cftcana Stcuctia litetatutaTABLICE ZA UREĐIVANJE ŠUMAFOREST MANAGEMENT TABLES by G. J. HAMILTON, M sc andJ. M. CHRISTIE, Forestry Commision Booklet No 34, London — HerMajesty's Stationery Office 1971.To su TABLICE ZA UREĐIVANJE ŠUMA koje su izradili i publiciraliR. T. BRADLEY, J. M. CHRISTIE i D. R. JOHNSTON godine 1966. u engleskimmjerama. Ovogodišnje novo izdanje je dopunjeno i prerađeno na metričkisistem što su učinili G. J. HAMILTON i J. M. CHRISTIE. Knjiga ima201 stranicu, 75 tabela, 5 priloga i 30 grafikona. Podijeljena je u četiri poglavlja:I Sistem prihodnih razreda na temelju prirasnog potencijala;II Kontrola proreda;III Predviđanje (procjena) produkcije;IV Prihodne tablice;V Prilozi.I Sistem prihodnih razreda na temelju prirasnog potencijalaEnglezi su definirali prihodne razrede po poprečnom dobnom prirastuu dobi njegove kulminacije uzevši kao donju granicu 4, a kao gornju 30 m 3 /nagodišnje. Npr. sastojina prihodnog razreda 14 ima maksimalni poprečnigodišnji prirast oko 14 mVha, tj. veći od 13 ali manji od 15 ms/na. Rasponprihodnih razreda je 2 m 3 pa se prema tome razlikuju ovi razredi: 4, 6, 8,10, 12, 14, 16, 18 itd. sve do 30.Najproduktivnija je Abies grandis koja pripada tridesetom produktivnomrazredu.Slika 1 prikazuje prihodne razrede za sitkansku smreku. S obzirom nato da postoji dobar odnos između visine dominantnih stabala i sveukupneprodukcije neke sastojine, postoji mogućnost da se izbjegne mjerenje sveukupnogprirasta. Mjesto njega mjeri se visina dominantnih stabala, zatimse ova pretvori u sveukupnu produkciju koja će se potom podijeliti odgovarajućomstarošću i tako dobiti poprečni godišnji prirast. U knjizi su navedenekrivulje visina dominantnih stabala s naznakom prihodnih razreda.Pomoću visine dominantnih stabala odmah se očitava prihodni razred zaove vrste drveća: Pinus sylvestris; Pinus nigra var. maritima; Pinus contorta;Picea sitchensis; Picea abies; Larix decidua; Larix kaempferi; Larix x eurolepis;Pseudotsuga menziesii; Tsuga heterophylla; Thuja plicata; Chamaecyparislawsoniana; Abies grandis; Abies procera; Quercus robur / petraea;Fagus sylvatica; Acer pseudoplatanus; Fraxinus excelsior / Betula pubescens,B. pendula; Populus x euramericana.464


II KontrolaproredaRežim proreda se osniva uglavnom na tri faktora. To su intenzitetproreda, turnus proreda i tip proreda.Proredama se siječe 70°/o od maksimalnog poprečnog godišnjeg prirastašto će reći 70°/o od prihodnog razreda. Prema tome godišnji prihod proredaneke sastojine — koja pripada 10-prihodnom razredu — iznosit će 7 m 3 /ha.Evo tabele o godišnjem prihodu proreda za pojedine prihodne razrede:Prihodni razredGodišnji prihodprorede u m 3 /haPrihodni razredGodišnji prihodprorede u m 3 /ha4 6 8 10 12 14 16 18 20 222.8 4.2 5.6 7.0 8.4 9.8 11.2 12.6 14.0 15.424 26 28 3016.8 18.2 19.6 21.0Turnus proreda ovisi o prihodnom razredu i ostalim faktorima. Multiplikacijombroja godina turnusa i godišnjeg prihoda prorede dobiva seukupni prihod proreda za određeni turnus.U pogledu tipa prorede primjenjujuse najviše kombinirane prorede.Početak proreda zavisi o vrsti drveća i prihodnom razredu a naznačenje na grafikonima, odnosno u tabeli 1.465


Normalne dobi prvih proredaTabela 1Vrste drveća 30 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4prihodni razredPinus sylvestris _ _ _ _ _ _ _ _ 21 23 25 29 33 40Pinus nigra var.maritima — — — — — 18 19 20 21 23 25 28 33 —Pinus contorta _ _ _ _ _ _ _ _ 19 21 23 26 31 40Picea sitchensis — — — 18 18 19 20 21 22 24 26 29 33 —Picea abies — — — — 20 21 22 23 24 26 28 31 35 —Larix decidua — — — — — — — — — 18 20 22 26 32Larix kaemferi,Larix x eurolepis — — — — — — — 14 15 17 19 22 26Pseudotsugamenziesii — — — 16 17 17 18 19 21 23 25 — — —Tsuga heterophylla — — — 19 20 21 22 24 26 28 — — — —Thuja plicata,Chamaecypariš — — — 21 22 23 24 26 28 30 — — — —lawsonianaAbies grandis 19 20 20 21 21 22 23 24 25 — — — — —Abies procera — — — — 22 23 25 27 29 31 — — — —Quercus robur Jpetraea — — — — — — — — — — — 24 28 35Fagus sylvatica _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 26 29 32 37Acer pseudoplatanus /Fraxinus excelsior JBetula pubescens / B.pendula _ _ _ _ _ _ _ _ _ 14 15 17 20 24Populus xeuroamericana — •— — — — — — — — — — — — —No početak prorjeđivanja može se odrediti okularno uz pomoć tablicebr. 2 u kojoj su navedene temeljnice u m 2 /ha za određene vrste drveća ivisine dominantnih stabala.Kad u sastojini određene vrste konkretna temeljnica premaši temeljnicu,navedenu u tablici br. 2, za određenu visinu dominantnih stabala, krajnjeje vrijeme da se započne proredama.466


Temeljnica u m 2 /ha prije proreda u potpuno obraslim sastojinamaTabela 2Vrsta drvećaVisina dominantnih stabala u metrima10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30Pinus silvestris26Pinus nigra var. maritima 34Pinus contorta33Picea sithensis33Picea abies33Larix decidua23Larix kaempferi, Larix x eurolepis 22Pseudotsuga menziesii28Tsuga heterophylla32Thuja plicata—Abies grandis—Abies procera—Quercus robur / petraea 24Fagus sylvatica20Acer pseudoplatanus JFraxinus excelsior /Betula pubescens / B. pendula 1626343134332222283449394523201527333134342223283550394623221730333035352223293651394623231932333035362324303653394723252235343136382424313655394S2427263835313740252532375739492429304036323842272734386040512531344337333944282835386342522633—463934404630293739664354—35————4249——40407045——37—Kontrola proreda vrši se pomoću temeljnice na bazi specijalnihtablica koje su izrađene za naprijed spomenute vrste drveća. U tim tablicamanavedeni su, za različite prihodne razrede i za različite starosti, godišnjiprihodi prorede izraženi temeljnicom u m 2 /ha.Evo takve tablice za Picea sitchensisje označen brojem 24.i za najbolji prihodni razred kojiStarost15202530354045505560Temeljnica u m 2 /hakoj; a se možeproredom posjeći2,403,022,161,761,531,331,070,860,70Broj tarife182328323639424547467


Početak proreda za Picea sitchensis predviđa se na 24-tom prihodnomrazredu u dobi od 18 godina. U 20-toj godini predviđeno je da se proredommože godišnje posjeći 3,02 m 2 /ha, što znači uz turnus prorede od 5 godina15,1 mVha.III ProcjenareprodukcijeProcjena produkcije obavlja se pomoću posebnih tablica u kojima je zapojedine vrste drveća i odgovarajuće prirodne razrede naznačen godišnjiprihod prorede i drvna masa na panju za različite starosti. Evo primjera zaPicea sitchensis za 24. prihodni razred.StarostSrednji p. p.cmGodišnji prihodprorede um-VhaDrvna masa glavnesastojine um-Vha20253035404514172126303414,414,414,414,414,414,4170240320390450500Uz turnus prorede od 5 godina proredom bi se sjeklo u 24. prihodnomrazredu 72 m :! /ha. To je oko 15% manje od iznosa koji se normalno računomdobiva. Razlog leži u koeficijentu sigurnosti.Tabela 3Sveukup.Prihodi pro-Starost Brojstab.101520253035404550556065707580334225101365875625477383324285258238223211201193Glavna sastojina poslije proreda proreda dukcija Prirastu m 3 /ha u mVhaDominantnnjiTemeljmasanica Tečajni PoprečniSred­Drvna Temelj-visina p.p. nica iznad iznad godišnji dobnim cm m 2 7 cm 7 cm m 3 u mVha u m-Vha5.99.914.118.222.025.328.230.632.734.436.037.338.539.540.37.711.515.520.525.430.234.638.642.245.448.250.652.754.656.315.426.325.828.831.734.136.037.939.941.843.544.946.047.248.1329615724233341748754960665670173977079781803984848484827263544742383431321352794486247919441079119813021395147515441605165716.824.831.434.534.432.128.825.422.419,717.214.913.011,49.63.29.014.017.920.822.623.624.024.023.723.222.722.121.420.7468


Ilustracije radi navodimo ovdje u skraćenom opsegu normalnu prirasno--prihodnu tablicu za Picea sitchensis, 24. prihodni razred. Svi podaci odnosese na 1 ha (tablica 3).Takve prihodne tablice izrađene su za sve naprijed navedene vrste drvećakoje dolaze u Velikoj Britaniji.Ova je knjiga rezultat moderne dendrometrije i novog uređivanja šumakoje se razvilo u Velikoj Britaniji. Svima onima koji se bave uzgajanjemšuma, dendrometrijom i uređivanjem šuma ova će knjiga dobro poslužiti.Prof. dr Dušan Klepac469


MEDDELELSER FRA DET NORSKESKOGFORS0KSVESEN —— RADOVI NORVEŠKOG INSTITUTAZA ŠUMARSKA ISTRAŽIVANJASvezak XXVIII, god. 1970/71. donosi:Br. 101. Jens Risvand: Ekonomskaanaliza programa sječe uz dinamičkoprogramiranje.Br. 102. Jon Dietrichson: Geografskavarijacija u Pinus coniorta Dougl.Studija o mogućnosti upotrebe ove vrsteu Norveškoj.Br. 103. A. L. F a 11 a s : Sezonska varijacijamonosaharida te šikimils i kinakiseünau jednogodišnjim izbojcima 13-godišnjig cijepijenin klonova smrekencea aoies (L.) Karst. A. L. F a 11 a s :Razlike u proljetnom i jesenskom sadržajujednostavnih šećera u jednogodišnjimizbojcima smreke Picea mariana(Mili.) Bbr raznih populacija.Br. 104. Jarle Bergan: Normalnopomlađivanje smreke pod zastorom krošanjau usporedbi s nasadima u Nordlandu.Jon Dietrichson: Geografskavarijacija u bijele smreke (Piceaglauca subsp. giauca) i Engelmanovesmreke (Picea glauca subsp. engeimannii).Elias Moru: Pokusi pomlađivanjasmreüe sadnjom i sjetvom u prireüenotlo te usporedba s prirodnim pomlađivanjemna bonitetima C i D.Br. 105. Helge Braastad: Eksperimentsa prorjedivanjem smreke.Br. 106. Lars Overrein: Proučavanjarazličitih iormi dušika u šumskomtlu pomoću izotopa. Jarle Bergan:Visinski rast u mladim nasadima smreke(Picea abies) u Troms-u, Trandelag-u ijugoistočnoj Norveškoj.Br. 107. Erik Christiansen: Razvojnistadij u ovarijima velike borovepipe, Hylobius abietis L. (Coleoptera:Curculionidae) prisutne na područjimapošumljavanja prvih godina nakon dovršnogsi jeka.Br. 108. Erik Christiansen:Vrijeme napadaja velike borove pipe(Hylobius abietis L.) u mladim kulturama.Kristian Bjor: Istraživanjao meteorologiji šume, klimatologiji tla iklijanju.Br. 109. Finn Roll-Hansen iHelga Roll-Hansen: Potebniamycesconiferarum. Pregled literature i pojavljivanjana arišu Larix russica na Islandu.I. MiklošIDIA — SUPLEMENTO FORESTAL (Argentinskičasopis Instituta za poljoprivrednaistraživanja — šumarski svezak)za god. 1968/69. (tiskano 1970. god.) donosi:AbelardoE. Alonzo, Raul Sanchoi Adolfo E. Fernandez: PonašanjeLiquidambar styraciflua L. u deltirijeke Parana.Autori su proučavali rast jedne 21 godinustare sastojine Liquidambar StyracifluaL. na pokusnoj parceli u delti rijekeParana. Početni razmak biljaka bio je2 x 1,5 m, a u 12. godini odstranjeno jeproredom 4SVo stabala. Na taj se načinstalno povećavao tečajni godišnji prirastsve do 19. godine. Pretpostavlja se da bise taj trend nastavio za još nekoliko godinada se izvršila još jedna proreda, jerje sastojina sada pregusta, što se vidi potemeljnici koja iznosi više od 71 m 2 pohektaru.Kalkuliram prihod bio je 493,5716 m 3 /has korom, ne računajući prihod od prorede.To odgovara godišnjoj produkcijiod 23,5 m 3 drva s korom po hektaru. Obličnije broj oscilirao između 0,33 i 0,41.Za njegovo je određivanje upotrebljenamerkantilna visina (25 cm opsega). Realnaje pretpostavka da bi na tom područjuplantaže likvidambra na boljim tlimai uz dobro gospodarenje mogle datii bolje prihode.Wilfredo H. G. Barrett: Adaptacijavrsta Pinus na sjeveroistoku Argentine.Rast u pet godina.Proučavan je rast meksičkih i karipskihvrsta borova nakon prvih pet godinana 12 lokaliteta sjevernoistočne Argentine.Najbolji se rast pokazao na toplim ivlažnim staništima, smanjujući se premazapadu, gdje je manje oborina i premajugu, gdje su niže temperature. U rastuse ističu Pinus caribea, P. patula i P.oocarpa iz Hondurasa te P. douglasiana.Ove vrste nadmašuju u visini najčešćesađene borove P. elliottij. i P. taeda, alise ovi posljednji odlikuju jednoličnijimrastom.Lamberto G o 1 [>a r i : Prosjjcčnigodišnji visinski prirast kao mjerilo kvalitetestaništa za Pinus elliottii.470


Na temelju odnosa između visine i starostisastojina, određena su četiri bonitetnarazreda za Pinus elliottii: optimalni,dobar, srednji i slab. Istraživanja su provedenana 186 parcela u Brazilu, Argentinii Urugvaju, u sastojinama starimprosječno između 2 i 22 godine. Sadnjase ovog bora preporuča samo zaprva dva bonitetna razreda.Edith B. de Guth: Varijacija dužinevlakanaca u drvu bora Pinus elliottii.Istraživana je dužina i širina traheidana šest uzoraka bora Pinus elliottii, starosti14 godina i promjera između 106 i215 mm. Autor zaključuje da se dužinatraheida povećava u svakom starijem godu,da bi se stabilizirala u 10—12. godini.Debljina sa starošću varira vrlo malo.Odnos dužine i promjera, također, se povećavasa starošću, ali u manjoj mjerinego sama dužina. Rast u debljinu ne u-tječe na dužinu traheida i zato je ovanajbolji parametar za određivanje individualnihrazlika. Za uzimanje uzorakain vivo preporučuju se dimenzije 20 x 20mm iz zadnja dva goda.Alejandro Larguia i MaximoV a i r e 11 i : Preliminarni rezultati sadnjebora Pinus elliottii Engelm. gola korjenau tri tipa tala u pokrajini Misiones.Ovakav način sadnje bio je uspješnijina hidromorfnim tlima i crljenici, negona mladim plitkim tlima. Veći se broj biljakaprimio kod rane sadnje u lipnju isrpnju, nego u kolovozu.Santiago R. Lasserre: Tla pokrajineMisiones i njihova prikladnost zasadnju četinjača.Opisano je devet skupina tala s obziromna porijeklo, razvoj, fizikalna svojstvai plodnost. Prema gruboj procjeni,za sadnju vrsta: Araucaria angustifolia,Pinus elliottii i P. taeda prikladno je blizu2 milijuna hektara ovih tala. Uz članaksu priložene tri detaljne karte.Luis A. M e n d'o z a : Morfološkekarakteristike i otpornost na hladnoćunekih prirodnih hibrida eukaliptusa.Nije se mogla utvrditi jasna korelacijaizmeđu otpornosti na niske temperaturei morfoloških karakteristika istraživanihhibrida. Izgleda da ta otpornost ovisi ofiziološkim mehanizmima koji nisu u vezis morfološkim oznakama. Modrikastosivaboja mladih listova ne znači otpornostna hladnoću, kako se to misliloza Eucalyptus urnigera. Negativni heterozisza otpornost na hladnoću hibrida E.dalrympleana x E. viminalis mogao bi seobjasniti ograničenošću hibrida na jedanuski pojas između prostora obaju roditeliskihvrsta. Povećana osjetljivost naniske temperature isključuje ih iz hladnihstaništa vrste E. dalrympleana, dokim slabiji rast onemogućuje kompeticijusa vrstom E. viminalis.Otpornost na hladnoću hibrida E. botryoidesx E. saligna i E. viminalis xneopisana vrsta bila je slična kao i roditeljskihvrsta. Zbog nedostatka različitihmorfoloških karakteristika u vrsta E.botryoides i E. saligna nije bila mogućadefinitivna analiza ove kombinacije.Naknadno je utvrđeno da je materiialza koii se mislilo da ie hibrid izmeđuE. viminalis i E. maideni jedna još neonisanavrsta. Na temeliu ciiepanja svojstavau iednogodišniih biliaka moslo sezaklhičiti da se E. vlminpl's križa sa neopisanomvrstom, a hibridi ovih dvijuvrsta u pogledu rasta pokazuju jasan pozitivniheterozis.Arturo E. Ragonese. FlorentinoRial Albert! i Violeta A.Sonvico: Zakorieniivanje reznica nekihkultivara vrba i topola.U laboratoriiu je proučavano dielovanieindobutilične kiseline CSO dubovana milijun) i bakarnog sulfata (N^OOIna tri Tiazalna reza pet kultivara vrbe iisto toliko topole. U vremenu od 90 ^anabili su promatrani: vriieme ooiavljivania.broj, položai. duljina, lokalizacijai težina suhe tvari korijenja.Kontrolne reznice vrbe zakoriienile suse lakše i brže nego reznice topole: korijeniese razvilo duž uronienoq duela,a u topole samo na bazi nakon formiraniakalusa. Djelovanje indobutilične kiselinebilo je vidljivo na topolama gdjese povećao postotak korijena. Na vrbamarezultat niie bio tako evidentan s obziromna lakoću kojom vrba inače stvarakoriienje. Bakarni je sulfat ispočetka lošedjelovao na reznice, uzrokovao oromienuboje i priiečio formiranje kalusa,ali ie kasniie nadmašio kontrolne uzorkeu količini korijenia. Na topoli Populusdeltoides cv. carolinensis anulirao ie bazalnipolaritet stvarajući korijenje načitavoj dužini uronjenog dijela reznica.Reznice topola posađene istovremeno utlo stvarale su korijenje ne samo na bazalnomkalusu, nego i duž čitavog podzemnogdijela reznice. Ovo se tumačiinhibitornim djelovanjem svjetla, koje jepriječilo stvaranje lateralnog korijenjau staklenim posudama.47t


Francisco H. Santoro: Prepoznavanjebjelikara (fam. Lyctidae, Coleoptera),registriranim ili uhvaćenim u Americi,po elitralnim točkama i dlakama.Bjelikari su ksilofagni insekti velikoggospodarskog značenja u čitavom svijetu.Neke su vrste kozmopolitske, a neke endemične,ali se povremeno mogu naći iizvan područja svog prirodnog rasprostranjenja.U taksonomskom pogledu važnemorfološke karakteristike ovih insekatačine točke i dlake na pokrilju. Autor jeizradio posebnu metodu prepariranja ipromatranja pokrilja, kojom se ovi detaljičine mnogo jasnijima. Na osnovi studijaoblika i razmještaja ovih točaka idlaka, autor je načinio ključ za determinaciju31 vrste iz rodova Lyctus, Minthea,Lyctoxylon, Phyllyctus i Trogoxylon kojižive ili su uhvaćeni na novom kontinentu.Novi hibridi vrba (Celulosa ArgentinaS.A., Istraživački laboratorij.Cap. Bermudez, SantaFe).Arturo E. Ragonese i F. RialA1 b e r t i (Nacionalni centar za poljoprivrednaistraživanja, Castelar) dobili su 4nova hibrida vrba, čija su svojstva proučavalis obzirom na mogućnost primjeneu industriji i komparirali s nekim varijetetimavrba koji su već od prije u upotrebi.Šumarska istraživanja u Nacionalnominstitutu za poljoprivrednu(INTA).tehnologijuDaje se pregled tema na kojima radiovaj institut i pojedine pokusne stanice.1. Nacionalni centar za poljoprivrednaistraživanja, Castelar, pokrajina BuenosAires.— Dobivanje i procjenjivanje klonovatopola.— Oplemenjivanje selekcijom borova Pinuselliottii i P. taeda.—: Adaptacija suptropskih vrsta rodaPinus.— Varijacija provenijencija u borova Pinuselliottii i P. taeda.— Varijacija morfoloških i kemijskihsvojstava drva u roda Pinus.— Dobivanje i procjenjivanje klonovavrba.— Selekcija populacijadeltoides.topole Populus— Selekcija eukaliptusa otpornih na nisketemperature.— Oplemenjivanje očenašice (Melia azedarach).— Indukcija cvatnje eukaliptusa.— Faktori koji utječu na stvaranje korijenjana reznicama vrba i topola.— Fiziološki mehanizmi koji regulirajuhabitus šumskog drveća.— Vegetativno razmnožavanje šumskogdrveća.— Sistematika kornjaša iz familije Lyctidae.— Biologija i suzbijanje štetnika Platypussulcatus (Coleoptera — Platypodidae).— Biologija borova savijača Evetria buolianaSchiff.2. Pokusna poljoprivredna stanica Deltadel Parana. Campana, pokrajina BuenosAires.— Pokusi s novim klonovima vrbe te selekcijaboljih forma, varijeteta i geografskihrasa borova i drugih vrsta uzamjenu za druge sa slabijim rastom.— Proučavanie edafskih zahtjeva i šumsko-uzgojnihzahvata radi poboljšanjarasta sastojina i produkcije drva.— Utvrđivanje najpogodnijeg vremenasječe vrbe, topole i bora radi postizavanjanajveće trajnosti i kvalitete drvana skladištima i kasnijoj upotrebi.— Iznalaženje efikasnih metoda borbeprotiv glavnih štetnika u Delti uz smanjenjetroškova suzbijanja.3. Pokusna poljoprivredna stanica Concordia.Concordia, pokrajina Entre Rios.— Unošenje i oplemenjivanje borova uKonkordiji.— Faktori koji utječu na rast borovaPinus elliottii i P. taeda.4. Pokusna poljoprivredna stanica Misiones.Cerro Azul, pokrajina Misiones.— Proučavanje rasta u nasadima borovaPinus elliottii i P. taeda. Izrada tabeladrvnih masa.— Sadnja borova Pinus elliottii gola korijenjau pokrajini Misiones.— Adaptacija vrsta i provencijencija rodaCedrela u pokrajini Misiones.— Individualna selekcija očenašice (Meliaazedarach) u pokrajini Misiones.— Komparativni tehničko-ekonomski studijrentabilnosti mehaničke i ručnesječe u šumskim nasadima pokrajineMisiones.I. Mikloš472


lomači ätcucni ca6


Šusteršić, O.: Uticaj nekih ekonomsko-tehnološkihfaktora na strukturui nivo proizvodnje u eksploataciji šuma1965 — 1969. godine, s. 79—82.Bišćević, A.: Efekti različite tehnikeeksloatacije šuma na režim voda, s.83—85.Laza rev, V.: Pojava raka pitomog kestenau okolini Bosanske Krajine, s.85—87.Vuči jak, S.: Kakav profil šumarskoginženjera traži šumska privreda, s.88—90.Anić, B., Šučur, M.: Izvoz bukoveoblovine što dužih dimenzija i izradašumskih sortimenata na glavnim stovarištima(prilog za diskusiju), s. 90—96.Žita, V.: Zdravstvena kontrola objekataza proizvodnju sadnog materijala napodručju BiH u 1969. godini, s. 106—109.Pehar, J.: Novootvoreni Institut zahortikulturu pri HEPOK-u u Mostaru,s. 110.Rebac, I.: Izbor motornih pila, s. 111—115.BROJ 4—5:Dekan i ć, I.: Intenzivna njega sastojinakao faktor podizanja vrijednostišuma, s. 117—126.Postnikov, A.: Stabilnost pilne trakei naprezanje pomaka, s. 127—131.B u j u k a 1 i č, H.: Ispitivanje mogućnostiimpregnacije nekih vrsta jamskogdrveta solima Boliden K-33, s. 133—137.S k o p a 1, B.: Usklađivanje dimenzijadetalja u standardiziranim prozorimas tehnološkim zahtjevima, s. 139—156.Raj man, V.: Faktori koji utiču na kapacitettvornica za proizvodnju pločaiverica, s. 157—169.Alić, O.: Uvođenje sistema toleranci inasjeda u proizvodnji građevne stolarije,s. 171—187.Misilo, P.: 0 proračunu trajanja sušenja,s. 189—203.Lukić, S.: Maksimalni pomak kod optimalnetačnosti rezanja tražnim pilamau primarnoj preradi drveta, s. 205—211.V i d o v i ć, N.: Suzbijanje saprofitskihplijesni na bukovoj parenoj i neparenojgrađi, s. 213—215.Anić, B.: Konverzija visokih čistih bukovihsastojina, s. 216—221.BROJ 6—7:Šusteršić, O.: Elementi bilansiranjališćarskog prostornog drveta u BiH uvezi s problemom potrošnje ogrevnogdrveta na selu, s. 237—257.Bujukalić, H.: Proučavanje mogućnostizaštite bukovih trupaca protivzagušenosti i prozuklosti, s. 259—267.Karahasanović A.: Dalja stremljenjau proizvodnji iverica, s. 269—274.11 i ć, M.: Komparativna ispitivanja različitihrežima pri sušenju bukove rezanegrađe, s. 275—291.V u č i j a k, S.: Organizaciono-ekonomskakretanja u šumarstvu BiH, s. 293—301.Zubčević, R.: Jedan prilog rješavanjuproblema »godišnjeg kapaciteta«pilane za četinare, s. 303—310.Backović, M.: Neke mogućnosti povećanjaiskorištenja drveta u finalnojmehaničkoj obradi drveta, s. 311—320.Murko, D.: Domaća sredstva za zaštiturudničkog drveta — njihove osobinei načini primjene, s. 321—325.B e g o v i ć, B.: Otrovne vrste stranogšumskog drveća, s. 327—331.K a r a č i ć, D.: Nova dostignuća u usavršavanjumotornih pila, s. 332—335.Č u p e 1 i ć, V.: Neka zapažanja u procesusušenja građe, s. 335—336.BROJ 8—10:Pintarić, K., Vuči jak, S.: Potrebei moeućnosti reprodukcije šuma uBiH, š. 357—364.Bujukalić, H., V i d o v i ć, N.: Ispitivanjetrajnosti bukovih željezničkihpragova impregnisanih solima BolidenK-33 pet godina nakon ugradnje u kolosjek,s. 365—376.Jo v k o v i ć, B.: Vegetativno vezivanjekosina na putovima i prugama, s. 377—397.Č u r i ć, R.: Radovi i prva iskustva naizvođenju konverzije u degradiranimšumama kod gozdnog gospodarstva»Kočevje« SR Slovenija, s. 399—404.Š o 1 i ć, P.: Prilog poznavanju lovorike(Laurus nobilis L.) u parkovima i vrtovimau Mostaru, s. 405—410.Nuić, P.: Marketing u drvnoj industriji— organizovanje biroa za razvoj iistraživanje u fabrikama namještaja,s. 411—423.Beus, V.: Prilog poznavanju nalazištamedvjeđe lijeske (Corvlus colurna L.)u Bosni i Hercegovini, s. 425—436.474


Šaković, Š.: Raspodjela dohotka i a-kumulativnost u šumsko-privrednimpreduzećima Bosne i Hercegovine, s.437—441.Mališ, R.: Neke mogućnosti pilanskeprerade bukve, s. 442—444.BROJ 11—12:B ego vic, B.: šume i šumarstvo u mislimai djelima V. I. Lenjina, s. 525—556.Postnikov, A.: Mjesto industrije drvetau tehničkoj revoluciji, s. 557—363.B u j u k al ić, H.: Ispitivanje mogućnostizaštite bukove sirovine, s. 565—578.B a k i ć, M.: Za dalji razvoj preduzećaneophodna reorganizacija, s. 579—585.Bel tram, V.: Drvni ugalj u biljnojproizvodnji, s. 587—595.C i v i ć, P.: Opravdanost i nužnost uvođenjatehničke pripreme rada i njenuticaj na sniženje cijene koštanja ueksploataciji šuma, s. 597—609.Sendić, B.: Primjena nove tehnike gajenjau visokim bukovim šumama dobrihstanišnih uslova na području ŠPP»Donje Vrbasko«, s. 611—623.Bujukalić, H., Vidović, N.: Ispitivanjetrajnosti bukovog jamskog drvetaimpregnisanog solima BolidenK-33 dvije i po godine nakon ugradnje,s. 625—631.Mu r k o, D., D ž a n i ć, H.: Ispitivanjetaninskih materija pitomog kestena, s.631—636.Luk et a, P.: Aktuelna pitanja mehanizacijeu šumarstvu BiH, s. 637—643.B. B.ŠUMARSTVO, 23:1—12, 1970. Kazaločlanaka prikaza stručnih informacija iizvještaja.BROJ 1—2:Dekanić, I.: Šumsko-uzgojna svojstvapoljskog jasena (Fraxinus angustifoliaVahl), s. 3—9.Aussenac, G.: Utjecaj šumskog pokrivačana padavine, s. 11—14.Tucović, A., S t ilino vi ć, S.: Tri novevrste američkih belih hrastova (Quercusmacrocarpa Michx., Q. bicolorWilld. i Q. lyrata Walt.) za alohtonudendrofloru Srbije, s. 15—27.Đ o r đ e v i ć, M.: Međusobni odnosi evapotranspiracionihaahteva pojiedinihbiljnih formacija i njihovi faktori, s.35—43.D ob r i v o j e v i ć, S.: Pokušaj utvrđivanjaminimalne veličine šumskoggazdinstva — uslov za gazdovanje usadašnjem periodu, s. 44—50.P e ć o v i ć, M.: Neka iskustva stečena uradu na korišćenju traktora u skupljanjui privlačenju drvnih sortimenata,s. 51—61.Pjević, V.: Proučavanje hemijskog sastavareakcionog drveta bukve (Fagusmoesiaca), s. 62—66.D imi t r i j e vić, 2.: Izvršenje šumsko--kulturnih radova u 1968. godini, s.66—68.BROJ 3—4:Venet, J.: Izvođenje prethodnog obilježavanjaodabranih stabala na nezi šuma,s. 3—11.Peno, M., V. Plavšić, J. Popović:Pojava apopleksije na Pinus spp., s.13—22.Lukić, N.: Analiza bubrenja i utezanjakod brestovine i bukovine, s. 23—30.L u b a r d i ć, S., N i k o 1 i ć : Uticaj širinegoda i procenta učešća kasnog drvetana neka fizička i mehanička svojstvaGočkog bora, s. 31—40.Lazarević, M.: Iverolit proizvodnja— novina u jugoslavenskoj drvnoj industriji,s. 41—46.Kopitović. š.: Vodootporne šper pločetina »OPLATA«, s. 46—49.Nikolić, M.: O formiranju režima rošenjaza bukovinu, s. 51—59.Bojović. D.: Zaštitn šumskih kulturaod divljači, s. 60—65.Asim, M.: Prijem pripravnika u preduzećimašumarstva i drvne industriiekao indikator njihove kadrovske politike,s. 66—72.BROJ 5—6:P i n t a r i ć, K.: Konzerviranje sjemenaPančićeve omorike (Picea omoricaPanč.) u hermetički zatvorenim posudamai uticaj starosti na klijavost,s. 3—12.Vidaković, M.: Neke sugestije za o-plemeniivanje šumskog drveća u nas,s. 13—19.Stamenković. V.. V. Miščević:Razvoj i prirast kulture tonole (cl.1-214) u dolini Crne Reke na oglednomdobru Debeli Lug, s. 21-34.Gajić, M.: Asocijacija Ouerceto-carpinetumserbicum Rudski u svetlostinovih istraživanja u Srbiji, s. 35—42.475


Tuca no vic, A., S. Stilinović:Uporedna analiza generativnog potomstvamajčinih stabala Betula papyriferaMarsh, sa Oplenca, s. 43—51.T o š i ć, B.: Neka tehnička rešenja mehanizacijei racionalizacije radova ušumarstvu, s. 53—66.Kuk in, S.: Organizacija rada brušenjaiverastih ploča na trocilindričnim brusilicama,s. 67—72.Mi lo sa vi j e vi č, R.: O nekim pitanjimaprimene insekticida iz vazduha,s. 73—74.BROJ 7—8:Nikolić, S.: Prilog izračunavanju opštihnormi seče i izrade i direrenciranjuuslova rada, s. 3—15.L u k i ć, N.: Prilog proučavanju fizičkihosobina poljske brestovine (Ulmuscampestris), s. 17—29.Radovanović, Ž.: Analiza razvitkašumske vegetacije u odjelu 77 I 80B/81A gospodarske jedinice »Nemila—Bistričak« u periodu od 60 godina, s.31—44.Purić, O.: Lagerstroemia indica L. uBeogradu i njen hortikulturni značaj,s. 45—48.Tanasković, S.,B. Vulović: Nekiproblemi modernizacije eksploataciješuma, s. 49—56.Mir alem, A.: Stručni kadrovi u šumarstvui drvnoj industriji, s. 57—63.Nikolić, M.: Privremena zaštita bukovogdrveta rošenjem, s. 65—76.Damjanović, S.: Jedan pogled našumarstvo savremene Francuske, s.77—82.BROJ 9—10:Š imuno vic, N.: Ispitivanje ekonomičnostiproizvodnje vrbovine, s. 3—16.Popni koIa;> N., N. Miloševa:Kvantitativne i kvalitativne karakteristikeplodova kestena (Castanea sativaMili.) kao polazna baza za njegovu selekciju,s. 17—35.Peno, M., J. Pop o vic, V. Plavšić:Patogene odlike vrsta roda Fusariumznačajnih u proizvodnji reprodukcionogmaterijala Pinus spp., s. 37—44.Vulović, B., B. Mladenović: E-konomičnost cepanja drveta hidrauličnimmehanizmom za cepanje TipHSE-S Belišće, s. 45—51.G a j i ć, M., M. Kilibarda: Zavisnostpojave lekovitog i aromatičnogbilja od tipa fitocenoze na planiniRudniku u Srbiji, s. 53—60.Pejoski, B.: Fakultet za šume i pašnjakeUniverziteta u Teheranu, s. 71-73.Petrovi ć, L.: O nekim pitanjima reformeŠumarskog fakulteta u Beogradu,s. 75—80.BROJ 11—12:Stilinović, S., A. Tučo vi ć: Kulturataksodijuma kod Bačke Palankei njen značaj za očetinjavanje plavnihstaništa naše zemlje, s. 3—11.Peno, M., J. P o p o v i ć : Morfološkokulturne odlike patogenih Fusariumvrsta na Pinus nigra i Pinus silvestris,s. 13—23.Đ u r a n o v i ć, Ž.: Plasman prostornogi sitnog tehničkog drveta, s. 25—30.Grujić, D.: Suzbijanje ružinoe savijača(Cacoecia rosana L.), s. 31—33.J e f t i ć, M.: Prilog poznavanju nekihpojmova iz oblasti proreda, s. 35—42.Kijametović, Ž.: Taložnica na ekshaustorskimuređajima, s. 43—50.B. B.DRVNA INDUSTRIJA, 21:1—12, 1970.Kazalo članaka, prikaza, stručnih informacijai izvještaja.BROJ 1—2:B r e ž n j a k, M., V. Herak: Kvalitetapiljenja na suvremenim primarnimpilanskim strojevima, s. 2—13.Bruci, V.: Tehnološki uvjeti rada upostupku spajanja furnira ljepilom uproizvodnji šperploča, s. 14—25.Štrok, F.: Snecijalizacija u proizvodnjitopolove piljene građe u pilani kombinata»Belišće«, s. 28.Lastrić, K: Izmiena DIN 280 normiza parket, s. 31—32.***: Usporedba parketa s ostalim podovima,s. 33.***: Nitro lak boje, s. 34—35.BROJ 3—4:R o s i ć, A.: Dosadašnji i perspektivnirazvoj drvne industrije u Jugoslavijiza period 1948/50 do 1968. i 1966. do1985, s. 39-49.Ljulj ka, B.: Intenzifikacija procesaotvrđivanja poliester Iakova primjenomUV-zračenja, s. 50—53.Mrvoš, N.: Konstrukcija šablone za tokarenjeprofiliranih štapova na stroju»Cosma U-9«, s. 54—56.476


Rašić, M.:Lijepljeje lamita, s. 57—59.11 i ć, A.: Razvoj industrije i istraživačkirad u Vel. Britaniji, s. 60—61.Štrok, F.: Unapređenje paletizacije utransportu u programu Kombinata»Belišće«, s. 63.xxx: Kiselo-otvrđavajući lakovi, s. 64—65.La s t r i ć, K.: Tarife za polaganje parketaSR Njemačkoj, s. 67.BROJ 5:Ljulj ka, B.: utvrđivanje lakova elektronskimzračenjem, s. 74—76.Petrić, B.:Elektronska mikroskopiiadrva — ultramikrotomija, s. 77—81.M a d ž a r a c, P,: Praktična primjena tehnikemrežnog programiranja »PERT--TIME« metodom u proizvodnji drvnoindustrijskih poduzeća, s. 82—87.L e s i ć, L.: Razvoj lijepljenih drvnih građevnihkonstrukcija, ispitivanje slojevnihelemenata, s. 88—91.M a č e š i ć, B.: Osnovne značajke integracije»Exportdrva« drvno industrijskihpoduzeća i specijaliziranih trgovinskihorganizacija, s. 91—93.xxx: Chromoplast lakovi — poliester lakovi,s. 94—96.BROJ 6:Hren, Z.: Balans iskorišćenja sirovineu proizvodnji šperploča, s. 98—103.Štofko, J.: Ploče iverice s usmjerenimiverima s. 104—107.Bađun, S.: Prilog poznavanju fizičkih imehaničkih svojstava lipovine (Tiliaparvifilia Ehrh.)', s. 108—113.xxx: Otvrđivane pigmentiranih poliesterskihlakova, kiselootvrđavajućih i poliuretanskihlakova UV-zračenjem, s.114—116.Petrović, S.: Greške u proizvodnji vodootpornihšperploča, uzroci nastajanjai vanjske karakteristike grešaka,s. 117—119.xxx: Postupci za smanjenje djelovanja higroskopnosti,s. 120.xxx: Ponašanje drva prema tekućinamai plinovima, s. 120—121.xxx: Poliuretanski lakovi i lak-boje, s. 122—123.BROJ 7—8:Ljulj ka, B.: Bezračno štrcanje lakova,s. 124—134.Hamm, Đ.: Približni pojednostavljeninačin određivanja utroška el. energijei predane mehaničke energije trofaznihasinhronih indukcionih elektromotora,s.135—139.Hanslian, L., K. Kadlec: Drvo kaouzročnik fizioloških oštećenja, s. 140—147.Rašić, M.: Lijepljenje lakiranih površina,s. 148—149.xxx: Temeljne boje za Chromoplast poliesterskelakove, s. 156—157.BROJ 9—10:Bruci, V.: Načini i postupci za spajanjefurnira, s. 163—170.Štajduhar, F.: Korišćenje neprave sržibukovine, s. 171.Brežnjak, M.: O prilaženju projektiranjupilana, s. 176—179.Grgurić, S.: Problemi organizaciie i rukovođenjau pojedinim razdobljimapoduzeća, s. 180—181.xxx: Primjena i mogućnosti raHa s hidrauličnomprešom za drvo s VF-zaqrijavanjem,tip HPVFG-1, s. 182—184.xxx: Chromal — najnoviji postupak lakiranjau jednom sloju, s. 186—187.11 i ć, A.: Obim izvoza u porastu, s. 189—BROJ 11—12:Benić, R.: Neki elementi koji utiču namogućnost iskorišćenja drva ielovihgrana. Predhodni izvještaj, s. 199—202.Eckehard, W.: Industrijsko lakiranjedrva, s. 203—213.Fučkar, Z.: Preuzimanje gotove robe,s. 214—219.Wieczorrek, W.: Desmodur i Desmodenkao sirovine za površinsko oplemenjivanjekvalitetnog pokućstva, s.220.Brežnjak, M.: Pilane budućnosti, s.221.Bađun, S.: Suradnja između šumarskihfakulteta te šumarskih i drvarskih instituta,s. 222.Bađun, S.: Problemi nastave i naučnograda na šumarskim fakutetima SFRJ,s. 222—223.Rašić, M.: Nitro-temeljne boje, s. 228—229.B. B.477


^cuStaene&ije6tLZAPISNIKsa 18. sjednice U. O. Saveza ITŠIDH-eodržane dne 16. XII 1971. godine.Prisutni članovi: Ing. A. Mudrovčić, Ing.J. Crvenković, Prof. dr. Z. Potočić, dr. B.Prnić, Ing. Ž. Petković i Mr A. Krstinić.Prisutni članovi N. O.: Ing. Ž. Hajdin.Dnevni red:1. Saopćenja2. Problemi najamnina u zgradi Saveza3. Raznoad 1)Ing. A. Mudrovčić je predložio da se nadnevni red sastanka U. O. stavi i razmatranjesituacije u našem U. 0. te u teritorijalnimdruštvima SR Hrvatske u svijetlu21. Sjednice Predsjedništva SK Jugoslavijei 23. sjednice CK SK Hrvatske.Svi prisutni članovi U. O. su se jednoglasnosložili s konstatacijom predsjedavajućegda šovinističkih ili nacionalističkih ispadanije bilo, kako u našem Upravnomi Nadzornom odboru tako i u teritorijalnimdruštvima naše Republike. Putemtiska te sredstava javnog informiranja,članovi U. O. te naše članstvo na terenuunoznati su sa tematikom spomenutihsjednica i daju im podršku.— Ing. A. Mudrovčić je izvijestio prisutnečlanove U. O. da je Komisija zaustavne amandmane Sabora SR Hrvatskeprihvatila prijedlog ustavnog amandmanao šumarstvu kojeg je podniielo Poslovnoudruženje šumsko privrednih organizacijau šumarstvu SR Hrvatske, u svoje imei u ime Saveza ITŠIDH-e.— Pošto je prijedlog zakona o lovstvuveć u razmatranju, a ovaj Savez spomenutidokument nije do sada dobio. U. O.je mišljenja da treba hitno uputiti dopisRepubličkom sekretarijatu za poljoprivredu,prehrambenu industriju i šumarstvo,kako ovaj Savez nebi bio mimoiđeni kod budućih rasprava vezanih za prednacrtzakona o šumama. Treba zamolitispomenuti sekretarijat da jedan primjerakspomenutog prednacrta dostavi iovom Savezu.— Ing. A. Mudrovčić predlaže da se odnadležnih zamoli i jedan primjerak zaključakasa sindikalne konferencije o šumarstvu,koja je održana u Karlovcu 4. i5. studenog 1971. godine.— Dr B. Prpić se imenuje za delegatanašeg Saveza u Savezu IT SR Hrvatskeu vezi izrade novog Statuta Saveza ITH.U. O. je mišljenja da bi u buduće trebaopostojati samo jedan »Koordinacioni odbor«kojeg bi sačinjavali svi republičkiSavezi, a sazivao bi se onda, kada se pojaveproblemi koji tangiraju određeneprivredne grane. Dakle, na sjednici »Koordinacionogodbora« sudjelovali bi samooni predstavnici pojedinih republičkih Savezakoji su i neposredno zainteresiraniza određenu problematiku.— U vezi dopisa Saveza IT Hrvatskekoji se odnosi na prijem Saveza IT sigurnostipri radu u Savez IT Hrvatske, U. O.ovog Saveza daje suglasnost za prijemu Savez ITH te ujedno i pozdravlja novečlanove.j— U. O. ovog Saveza se u potpunostislaže sa stavom Republičkog Sekretarijataza poljoprivredu, prehrambenu industrijui šumarstvo u vezi plaćanja doprinoseza nerazvijene krajeve putem kamatana osnovna sredstva u šumarstvu.Smatramo da društvo i dosada nije imaloovakav tretman prema šumarstvu, sobzirom na direktne i indirektne koristikoje ono daje društvu, pa bi u budućešumarstvu trebalo više davati, a ne još ioduzimati. I dosada je šumarstvo bilooslobođeno plaćanja kamata na osnovnasredstva pa bi bar takav tretman trebalozadržati prema šumarstvu i u buduće.Osim toga, treba napomenuti da pred šumarstvoma i pred društvom stoie zadacivezani za podizanje šuma na submediteranskomi litoralnom diielu krša, privođenješumskoj kulturi bujadnica i vrištinate konverziji šikara u produktivnešume u kontinentalnom dijelu zemlje, budućida do sada šumarstvo zbog svojeniske akumulativnosti nije ništa ulagaloili je ulagalo jako malo u ove svrhe.Ova činjenica postaje tim akutnija kadase zna da je većina nedovoljno razvijenihopćina u SR Hrvatskoj smještena bašna ovim područjima pa bi ulaganja u478


šumske kulture bila korisna ne samo zašumarstvo, već i za čitavo društvo.ad 2)Tvornici bjeljene celuloze »Savacel«treba fakture za najamninu slati svakogmjeseca. Ugovor o najamnini se možeprodužiti na godinu dana s otkaznim rokomod 6 mjeseci s tim, da ostali uvjetiiz starog ugovora ostaju važeći i u novomugovoru za 1972. godinu. U ugovoru trebastaviti klauzulu, da će kretanje najamninebiti vezano uz indexe kretanja izgradnjegrađevinskih objekata. U. O. smatrada radovi u velikoj dvorani nisu bili izvedeniprema sklopljenom ugovoru.— Dopis Saveza društava šumarskotehničkog osoblja SR Hrvatske, u vezi u-govora o zakupu poslovnih prostorija, U.O. je primio na znanje.— Institutu za drvo će se odrediti najamnina,kada se dobiju informacije, kolikonajamnine plaćaju drugi šumarskiinstituti.— U vezi molbe CDI, U. O. smatra datraženi prostor u velikoj dvorani Savezanije u mogućnosti iznajmiti pošto mu jepotreban.— Sa predstavnicima »Export-drva« ćese razgovarali na slijedećoj sjednici U. O.u vezi sklapanja dugoročnog ugovora okorišćenju prostorija u zgradi Saveza, sobzirom na spremnost istog da financijskipotpomogne obnovu fasade.— Ukoliko bi ostali korisnici prostorijau zgradi Saveza bili suglasni sa prijedlogomU. O. da financijski potpomognuobnovu fasade na zgradi Saveza, U. O.bi i sa njima sklopio dugoročni ugovor.ad 3)U 1972. godini treba održati jedan sastanakU. O. na kojem bi se razmotrilaproblematika vezana za obnovu fasadezgrade Saveza.— U hodniku (prizemlje) se može instaliratijedan električni bojler (8-1) te dvodjelniemajlirani sudoper.— Prozor u sanitarnom čvoru treba zamijenitinovim.— U. O. je odlučio da i ove godine, kaoi prethodnih godina, priredi prijem povodomNove 1972. godine za sve počasnei zaslužne članove Saveza iz Zagreba tečlanove Upravnog i Nadzornog odbora.Svim počasnim i zaslužnim članovimaSaveza sa mjestom boravka izvan Zagrebatreba uputiti čestitke. Čestitke treba, također,uputiti i svim teritorijalnim društvima,našim klijentima, Fakultetu te_ šumarskimškolama. Na svečanoj sjedniciU. O. biti će podijeljene diplome SavezaIT Jugoslavije slijedećim drugovima:Počasni članovi IT Jugoslavije1. Prof. dr Zvonimir Potočić2. Ing. Bogumil ČopZaslužni članovi IT Jugoslavije1. Ing. Vid Fašaić2. Ing. Dragan Tonković— Pretplatu na novine IT treba otkazati,budući smatramo da je povećanjepretplate od 300,00 na 500,00 din nerealno.— Dr B. Prpić se zadužuje da podnesepodnesak Savjetu za naučni rad SR Hrvatskeza dodjelu financijskih sredstavaglasilu Saveza »Šumarskom listu« za 1972.godinu te da ujedno podnese prijedlogutroška dodjeljenih financijskih sredstavaza 1971. godinu od strane spomenutogSaveza.— Plaće stalnim službenicima Savezamogu se povećati u 1972. godini za 20°/o.Tajnik:Mr Ante Krstinić, v. r.Predsjednik:Ing. Ante Mudrovčić, v. r.479


5Lnmem&ciamIng. ILIJA LONČAR»Luča će se vazda priziratina grobnicu tvoju osveštenu«(P. P. Njegoš)Dana 2. svibnja 1971. umro je u Zagrebu ing. Ilija Lončar, viši šumarski savjetnik.Tako je nestala još jedna velika i izuzetna ličnost našega šumarstva.Rodio se 2. kolovoza 1890. u Slavskom polju (kotar Karlovac), kao sin šumarskeporodice. Za rana je zavolio šume, te je nakon završene gimnazije u Bjelovarustudirao šumarstvo u Banskoj Šćavnici (Čehoslovačka). Nakon završenog studijaradio je 2 godine kao vježbenik u Žarnovici. Zatim služi kao upravitelj u šumarijamaSv. Rok, Vranovina i Sokolovac. Godine 1927. premješten je u Zagreb uDirekciju šuma za šefa odsjeka za uređivanje šuma (taksacija). Od 1941. do 1945.godine na čelu je Direkcije šuma Sušak. Nakon oslobođenja kratko vrijeme služiu Ministarstvu šumarstva, a zatim sve do odlaska u mirovinu (1950. godine) uInstitutu za šumarska i lovna istraživanja NRH. Neobičan dar zapažanja i tankoćutnoosjećanje stvorili su kod njega duboku ljubav prema šumi. Ustrajnim radomi studiranjem stalno se usavršavao, da bi se u naponu svoga života predstaviokao odličan stručnjak i naučni radnik. Naučni i stručni rad Ilije Lončara bio jevrlo opsežan, iako se odvijao pod prilično teškim okolnostima. Uz njegovu ličnostvezan je velikim dijelom razvoj njege šuma u našoj zemlji.Napisao je nekoliko knjiga i veliki broj naučnih, stručnih i poučnih članakau šumarskom listu, Šumarskim novinama i Gozdarskom vestniku. Pretežno se480


avio problemima na proučavanju njege, čišćenja i proreda sastojina. Promatraoje taj problem sa šumsko uzgojnog, organizacionog i ekonomskog gledišta.Od osobite su vrijednosti radovi o uzgoju mješovitih i otpornijih sastojina. Vrlosu zanimljivi članci o pretvorbi čistih sastojina, uzrocima degradacije sastojina,važnosti grmlja u sastojim i ulozi pomoćnih stabala u sastojim. Vrijedan doprinosproučavanju obnove šuma daje svojim radovima o sadnji prikraćenih biljaka,presađivanju, pošumljivanju i oplodnim sječama. U studiji o kestenu i bagremuzalaže se za širu upotrebu tih dviju vrsta kod obnove naših šuma.Kao starješina, Ilija Lončar je u svojim postupcima u službi i izvan njebio vrlo korektan i human. Prema mlađima nastupao je kao drug i prijatelj.Odgojio je generacije valjanih šumara, na koje je utjecao visokom ličnom etikom,jasnim mislima i čistoćom jezika. Davao je mlađima inicijativu za raznaproučavanja iz oblasti obnove i njege šuma i pri tome im obilato pružao svojupomoć i podršku. Smatrao je da stručnjaci na terenu trebaju dati terenskomradu prednost pred uredskim pa ih je u svakoj prilici podučavao s mnogo volje,ljubavi i upornosti. Danas se njegov trud ogleda u mnogim vrijednim sastojinamakoje je uspješno uzgojio, kao i znanju koje je prenio na šumarske stručnjake.Iskusan u svim problemima šumarstva, obavljao je važne dužnosti u Šumarskomdruštvu i Savezu inženjera i tehničara šumarstva i drvne industriie. Zasvoj, toliko predani, rad proglašen je zaslužnim članom ITŠID Hrvatske. Cijelimsvojim bićem i svojim radom bio je uvijek napredan pa je tako odgojio i svojudjecu. Za vrijeme rata živio je povučeno, ali je moralno i materijalno pomagaoNarodnooslobodilačku borbu. Sin Vladimir poginuo je 1943. godine u 21. godiniživota.Po prirodi bio je nježan, suptilan, idealist, moralist, nadasve pošten, korektani human. Za vrijeme školovanja i studija bavio se slikarstvom (ugljen i akvarel).Naročito se isticao kao portretist. Bio je istaknuti stručnjak za lov i pčelarstvo.Zbog svog nesebičnog, odanog i privrženog rada u šumarskoj struci, uživaoje među svojim drugovima, prijateljima i podređenima, a napose među svojimbivšim učenicima velike simpatije. Rijetko je tko u struci bio toliko cijenjen ivoljen kao što je to bio ing. Ilija Lončar.Svojim radom zadužio je čitavu šumarsku struku i mi mu dajemo dužnopoštovanje ne samo kao vanrednom stručnjaku, nego i kao humanom čovjeku.Neka je slava i hvala ing. Iliji Lončaru.BIBLIOGRAFIJANešto o proredama, Šumarski list, Zagreb 1937.Uzgajajmo otpornije sastojine, Šumarski list, Zagreb 1946.Oplodna sječa u bukovim sastojinama, Šumarski list, Zagreb 1946.Presađivanje bukovih biljki, Šumarski list, Zagreb 1947.Srne kod nas, Lov. ribarski vjesnik, Zagreb 1947.Vrebanje srnjaka, Lov. ribarski vjesnik, Zagreb 1947.Lov na divlje svinje, Lov. ribarski vjesnik, Zagreb 1947.Zaštita trčaka i fazana, Lov. ribarski vjesnik, Zagreb 1947.Medena rosa, Šumarski list, Zagreb 1947.Pošumljivanje nizinskih šuma, Šumarski list, Zagreb 1948.O pravilnoj obnovi sastojina lužnjaka i graba, Šum. list, Zagreb 1949.Prijedlog uputstava za radove na trajnim pokusnim plohama, Zagreb 1949.Pretvorba čistih nizinskih hrastika u mješovite sastojine, šum. list, Zagreb 1950.Potreba većeg rasprostranjen ja pitomog kestena, Šum. list, Zagreb, 1950.Borovac (Pinus strobus L.), Šumarski list, Zagreb 1950.Njega šuma proredom, Institut za šum. i lov. istraživanja, Zagreb 1951.O postopni sečnji v bukovih gozdovih, Gozdarski vestnik, Ljubljana 1951.Uzgoj bagrema u svrhu povećanja proizvodnje rudničkog drveta, Šumarski list,Zagreb 1951.Njega šuma čišćenjem, Šumarske novine, Zagreb 1952.Prikaz knjige: »Ing. Ivo Podhorski: Uzgoj topola«, Šumarski list, Zagreb 1952.481


O pošumljivanju, Institut za šumarska i lovna istraživanja, Zagreb 1953.Mješovite sastojine su mnogo korisnije, Šumarske novine, Zagreb 1953.U našim šumama više uzgajati bagrem, Šumarske novine, Zagreb 1953.Da li se smije proredom prekidati sklop sastojine?, šum. novine, Zagreb 1953.Prijedlog za organizaciju tržišta, Šumarske novine, Zagreb 1953.Važnost grmlja i mekih vrsta u šumskoj biljnoj zajednici, Šumarske novine,Zagreb 1953.Prorede, Šumarske novine, Zagreb 1954.Redčenje, Gozdarski vestnik, Ljubljana 1955.Da li šikare mogu postati produktivne, Šumarske novine, Zagreb 1955.Pomoćna stabla u sastojim, Šumarske novine, Zagreb 1955.Sastojina nam govori da li je valjano njegovana, Šumarske novine, Zagreb 1955.Upotreba prikraćenih sadnica, Šumarske novine, Zagreb 1955.Njega gozda v SR Hrvatski, Gozdarski vestnik, Ljubljana 1956.Mješoviti uzgoj nizinskih vrsta drveća, Šumarski list, Zagreb 1957.O njezi bukovih mladika, Šumarski list, Zagreb 1958.Predrast i njega sastojina, Šumarski list, Zagreb 1959.Uzroci degradacije sastojina, Šumarski list, Zagreb 1960.Ing. Vladimir HREN


Ing. STEVO MARKOVIĆt 26. XI 1971.U sumorne jesenske dane koncem mjeseca studenog 1971. tužno je među šumarimaHrvatske odjeknula žalosna vijest, da im je iz njihove sredine zauvijeknestao dragi drug i kolega ing. Stevo Marković, viši šumarski savjetnik u mirovini.Neumitna i okrutna smrt istrže ga naglo iz redova živućih stručnjaka, dabi ga odnijela tamo, kud za vazda gre se...Rođen u Vukovaru na obali Dunava, koncem prošlog stoljeća, gdje stiče srednješkolskoobrazovanje; iza I Svjetskog rata polazi šumarski fakultet u Zagrebu,kojeg i završava 1925. godine.U šumarskoj službi ime druga Steve vezano je na plejadu poznatih slavonskihšumara koji su svoju najaktivniju dob posvetili unapređenju šumskog gospodarenjapodručja slavonskih, kako brdskih tako i nizinskih, šuma.Po završetku studija na šumarskom fakultetu, nakon I Svjetskog rata nastupau stručnu službu direkcije šuma bivše brodske imovne općine u Vinkovcima, aodavde ubrzo, zbog tadanjih velikih poratnih potreba, prima odgovorne funkcijeupravitelja šumarije — najprije u Trnjanima, a zatim odlazi u centar slavonskihbrdskih šuma u Širač i Daruvar, gdje djeluje niz godina.Ovdje, među prvim stručnjacima iza I Svjetskog rata pristupa organizacijivlastite šumske režije, što je u tadanjim uslovima bila velika konkurencija ondašnjojkapitalističkoj šumskoj proizvodnji. Tamo provodi intenzivne uzgojnezahvate i poduzima mjere za poboljšavanje sastojinskih prilika putem unašanjačetinara da bi povećao vrijednost šuma.U toku II Svjetskog rata djeluje u šumarstvu na sporednim manje značajnimstručnim radovima, da bi se iza rata svim svojim poletom i elanom uključio u483


za izgradnju kod obnove, a veoma značajni i za održanje naše nezavisnosti. PokojniStevo djeluje u to vrijeme kod Zemaljskog šumskog poduzeća — jedinicaKarlovac gdje s uspjehom vrši određene zadatke.U daljnjem razvoju šumarstva nastaje formiranje Sekcija za uređivanje šumaširom SRH, iza kojeg biva, kao vrstan stručnjak, postavljen za rukovodiocaSekcije za uređivanje šuma u Splitu. U Dalmaciji djeluje dulje vremena na uređivanjušuma. Uložio je ogroman napor, prethodno za organizaciju zatim za opremusekcije, da bi mogao započeti sređivanje ponajprije imovinsko-pravnih odnosau oblasti šumarstva čije su prilike tada bile, iza rata, u kritičnom stanju.Drug Stevo Marković prilazi svestrano i s puno ambicije svom novom zadatku,koji je zahtijevao opsežne geodetske pripreme neophodne prije snimanjataksacionih elemenata. Uz pomoć republičke geodetske uprave, drug Stevo, sasvojom ekipom stručnih lica, u Sekciji, pristupa sistematskom snimanju i kartiranjušumskih površina, rješavajući često komplicirane probleme uzurpacija da bidobio sigurnu površinsku bazu, kao osnov, za uređivanje društvenih šuma Dalmacije.Iz ovih radova proizašli su brojni šumsko-uređajni elaborati inventarizaciješirokog područja od Knina, Zadra sve do Dubrovnika. U ove elaborate uložen jegolem rad pokojnog druga Steve u vidu davanja smjernica u gospodarenju, aovi su elaborati i danas polazna baza svih kasnijih studija i istraživanja kad serazmatraju pitanja iz oblasti šumarstva otočnog, priobalnog i kontinentalnog dijelaDalmacije.Njegovi radovi na razrješavanju odnosa uzurpacija, koji nisu dokrajčeni,koristiti će i za buduće daljnje okončavanje predmeta.Iz Splita pokojni drug Stevo preuzima Sekciju za uređivanje šuma u Zagrebugdje djeluje samo nekoliko godina, odakle se povlači iz aktivnog života.U svom cijelom životu i radu, kad je bila u pitanju struka, drug Stevo je saponosom izdizao šumarstvo iz ruku laicizma, sve sa težnjom da bi podigao strukuna odgovarajući društveni piedestal.Na bezbrojnim poratnim stručnim seminarima i simpozijumima, kao i ekskurzijama,stalno se mogao čuti sonorni glas druga Steve za obranu i položaj struke,a treba spomenuti da je bilo teško u eri obnove zemlje sačuvati šumu — ostatišumar i zadovoljiti goleme potrebe.Kao čovjeka i druga pok. druga Stevu je dičio ustaljeni karakter i principi,a iznad svega plemenitost, radi kojih vrlina je bio trajno voljen i cijenjen i oddrugova suradnika i ostalih prijatelja. Svojim idejama i pogledima na društveneprilike pripadao je stalno naprednijim slojevima.Kao njegovi suvremenici u životu i radu, mi ćemo se trajno sjećati lika dragogpokojnika. Nestao je fizički, ali će njegov duh lebdjeti u nama dok budemoživjeli, a provijavati će dugo vremena i kroz misli mladih šumara sa sjećanjemna jednog vrlog i plodnog šumara — stručnjaka.Slava dragom Stevi!Ing. Milan STRINEKA4Š4


ŠUMARSKI LIST — glasilo inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske — Ovaj brojje tiskan uz financijsku pomoć Republičkog fonda za naučni rad SRH — Izdavač: Savez inženjera itehničara Šumarstva i drvne industrije u Zagrebu — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranićev trg 11,tel. br. 444-206 — Račun kod Narodne banke Zagreb 301-8-2359 — Godišnja pretplata na Šumarskilist: Tuzemstvo Ustanove i poduzeća 150,00 N. d. Pojedinci 30,00 N. d., studenti i učenici7,50 N. d. Inozemstvo 10 dolara USA — Tisak: Izdav. tisk. poduzeće »A. G. Matoš«, Samobor485

More magazines by this user
Similar magazines