Šumska staništa - Lonjsko Polje

JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJEP R I R U Č N I Kza kartiranje i upravljanje staništimau Parku prirode Lonjsko polje

IMPRESUMNakladnik / Published by:Javna ustanova Park prirode Lonjsko poljeLonjsko Polje Nature Park Public ServiceHR-44 325 Krapje, Krapje 30Hrvatska / CroatiaGlavni i odgovorni urednik / Editor in chief:Goran GugićUredništvo / Editorial board:Prof. dr. sc. Ljudevit IlijanićProf. dr. sc. Jasenka TopićDoc. dr. sc. Igor AnićDoc. dr. sc. Sanja GottsteinValerija Hima, dipl. ingDražen Ivaštinović, dipl. ing.Tajnica uredništva / administrative secretary:Marija KušinaLektor i korektor:Ivan JindraFotografije na naslovnici:Boris KrstinićNaklada:100 primjerakaTisak:ITG d.o.o.CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne isveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 690755.ISBN 978-953-97950-8-7.This Manual file has been carried out with the contribution of the LIFEfinancial instrument of the European Community within the LIFE05TCY/CRO/000111 project “Central Posavina – Wading TowardIntegrated Basin Management”

S A D R Ž A JPredgovor i uvodVodena staništaTravnjaka staništaŠumska staništaZakljune napomeneLiteraturaKarta staništa

Uvod PredgovorPrema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05.), stanište je jedinstvena funkcionalnajedinica ekološkog sustava, određena zemljopisnim, biotičkim i abiotičkimsvojstvima; sva staništa iste vrste čine jedan stanišni tip.Kartiranjem staništa, a to znači prepoznavanjem tipa staništa, određivanjempovršine i geografskog položaja i unošenjem oznaka (kôd) i granicestaništa u topografsku kartu, pregledno se prikazuju opće ekološke značajkenekog područja. Kao prikladan prikaz rasporeda i zastupljenosti različitih staništau vrijeme kartiranja („nulto stanje“), karta staništa vrlo je važna podloga zaprostorno planiranje i uspješno gospodarenje prostorom, sukladno principimazaštite staništa.Karta je također važna podloga za planiranje dugoročnih istraživanja i komparativnopraćenje promjena na staništima te pravodobno poduzimanje mjeraza sprječavanje nepovoljnih trendova.Iz navedenih razloga pristupilo se i kartiranju staništa u Parku prirode Lonjskopolje. Na kartiranju su kao voditelji cjelokupne aktivnosti kartiranja staništasudjelovali djelatnici tvrtke OIKON d.o.o. dr. sc. Vlado Kušan, doc. dr. sc. SvenJelaska, Hrvoje Peternel, kao voditelj grupa doc. dr. sc. Sanja Gottstein zavodena staništa, prof. dr. sc. Jasenka Topić i prof. dr. sc. Ljudevit Ilijanić zatravnjačka staništa, te doc. dr. sc. Igor Anić za šumska staništa. Terenski radsu odradili djelatnici Javne ustanove Parka prirode Lonjsko polje Goran Gugić,Valerija Hima, Zlatko Posavec, Edvard Bogović, Marija Kušina, Dražen Ivaštinović,Mladen Mimić, Darko Šep, Davor Anzil, Miroslav Škledar te sudionici izdrugih zaštićenih područja Republike Hrvatske, Ministarstva kulture i Državnogzavoda za zaštitu prirode, i to DZZP (Vladimir Hršak, Vesna Zlatar, Vida Posavec,Ramona Topić), MK Uprava za zaštitu prirode (Zrinka Domazetović, DanijelSpringer), JUPP Žumberak-Samoborsko gorje (Katarina Malovac, ZrinkaMesić), JUPP Kopački rit (Hrvoje Domazetović, Damir Opačić), JUPP Vranskojezero (Ana Katalinić), JUPP Telašćica (Nikolina Baković), JUPP Medvednica(Maša Ljuština), JUNP Paklenica (Zlatko Marasović), JUNP Plitvička jezera(Ivanka Špoljarić), JUPP Velebit (Ivan Tomljenović), JU za upravljanje zaštićenimprirodnim vrijednostima na području Karlovačke županije (Darka Spudić), JUza upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Sisačko-moslavačkežupanije (Marija Vizner, Kata Benac), MPŠVG (Miljenko Dešković), HŠ(Ivan Štanfar, Tanja Ivaštinović, Radmila Đurić-Ćikić, Marko Šprišić, ĐurđicaBece-Slunjski), JUPP Papuk (Ivica Samardžić, Vlatka Dumbović, Milijana Dižep),Agronomski fakultet (Krešimir Bošnjak), SSUHP (Branko Borković).U ovom je priručniku pregled rezultata, odnosno popis staništa s pripadajućimoznakama (kodovima) prema Nacionalnoj klasifi kaciji staništa (NKS), kaoi karta staništa. Time ne smatramo ovaj posao završenim, nego tek dobrimpočetkom sustavnoga, mnogo potanjeg, kartiranja, intenzitetom koji ovisi okadrovskim i fi nancijskim mogućnostima Ustanove.Prof. dr. sc. Ljudevit Ilijanić1

UvodOdređivanje postavki kartiranjaTematski sadržaj i prostorna razlučivost (mjerilo ili MPK)2Kartiranje staništa u Parku prirode Lonjsko polje izvršeno je na kartama umjerilu 1: 25 000.Minimalna površina kartiranja (MPK) iznosila je 2,25 ha. S obzirom na postavljenuzadaću, tj. da se dobije opći uvid u tipove i raspored staništa u Parkuprirode Lonjsko polje, kao i s obzirom na raspoloživo vrijeme i sredstva, minimalnapovršina kartiranja od 2,25 ha bila je uvjetno zadovoljavajuća.Metode kartiranjaZbog navedenih razloga (ograničeno vrijeme i sredstva) kartiranje staništau Parku prirode Lonjsko polje izvršeno je kombiniranom metodom satelitskihsnimaka spojenih s terenskim uzorkovanjem.Međutim, za podroban uvid u sva staništa, njihov prostorni raspored i površinskuzastupljenost bit će potrebno izvršiti kartiranje na većem mjerilu, odnosnorabiti manju minimalnu površinu (MPK) tako da se na terenu obiđu površinesvih staništa, kao pri vegetacijskom kartiranju.Prikupljanje podlogaPrije kartiranja prikupljene su satelitske snimke. U Hrvatskoj se najčešćeupotrebljavaju LANDSAT ETM+ i ASTER snimke kojima smo se služili i prilikomkartiranja u Parku prirode Lonjsko polje. Korištena je i vegetacijska karta iz1958. i 1959. godine.Ostale podloge:Karta hidrografske mreže 1: 25 000 (Hrvatske vode)DOF – digitalni ortofoto (Državna geodetska uprava). Na osnovi DOF-adigitalizirane su i izdvojene vodene površine, što je za ovo područje važnobudući da je Park prirode Lonjsko polje na popisu močvarnih područja od međunarodnevažnosti (Ramsar). Osim vodenih površina, digitalizirani su nasipi iplandišta.Priprema podlogaOdabrane satelitske snimke treba pripremiti za kartiranje. To podrazumijeva:− prethodnu obradu (georeferenciranje i rektifi ciranje)− izrezivanje područja, povećavanje rezolucije pankromatskim kanalom− identifi kaciju i klasifi kaciju pikselaJAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Uvod− kodiranje klasa− prostorne operacije i upite radi fi ltriranja homogenih površina manjihod MPK-a− pripremu karata za terensko uzorkovanje.3Prethodna obrada satelitske snimke za potrebe kartiranja

UvodTerensko uzorkovanjeNa osnovi satelitske snimke izrađuje se terenska karta TK 1: 25 000 s ucrtanimpoligonima. Poligonima su pridruženi privremeni kodovi (klase) koji prikazujurazličite tipove staništa / vegetacije.4Lonjsko je polje na popisu močvarnih područja od međunarodne važnosti(Ramsar)Terenskim obilaskom valja ustanoviti tipove staništa prema pojedinim kodovima.Da bi ustanovili kojem tipu staništa odgovara pojedini kod, treba prikupitipodatke za minimalno 5% ukupnog broja poligona s istim kodom. Pritom trebaizbjegavati rubna područja poligona te podatke nastojati prikupljati što bližesredini poligona.Broj odabranih poligona za uzorkovanje uvjetovan je brojem terenskih danapredviđenih u projektu i mjerilom karte, odnosno minimalnom površinom kartiranja.Primjerice, pri izradi karte staništa PP Lonjsko polje terensko uzorkovanjetrajalo je 12 dana te su prikupljeni podatci za 314 terenskih točaka.Za opisano terensko uzorkovanje potrebna je sljedeća oprema / pribor:• GPS• karte-podloge• fotoaparat• formular za kartiranje staništa (primjer formulara nalazi se na str. 6)• ostala standardna terenska oprema.JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Uvod• Obrazac za kartiranje staništa5Poligoni s pridruženim privremenim kodovimaProstorni raspored terenskih točaka za potrebe kartiranja staništaPP Lonjsko polje

UvodFormular za kartiranje staništaDatumZabilježio6Šifra poligona GPS točka GPS koordinateNaziv sekcije (DOF) / Broj lista (TK 1: 25000)Broj fotografi jeVrijeme fotografi ranjaNadmorska visinaNaziv lokalitetaOpisIndikatorske vrsteKod staništa prema NKS-uStanje Dobro Umjereno degradirano Jako degradiranoSadašnje upravljanjeVegetacijska snimkaJAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

UvodObrada terenskih podataka i interpretacija rezultataUređivanje prikupljenih terenskih podataka podrazumijeva:1.2.3.4.5.Analizu podataka – povezivanje terenskih točaka s pripadajućimpodatcimaInterpretaciju kodova – pridruživanje staništaDodatno terensko uzorkovanje – u slučaju potrebeInterpretaciju kodova – pridruživanje staništa za dodatno prikupljenepodatkeProstorne procedure za dobivanje završnoga tematskogsloja – završna GIS obrada.7Izrada karteKarta staništa u pravilu se izrađuje prema Nacionalnoj klasifi kaciji staništaRepublike Hrvatske (NKS). Pojedina staništa obilježavaju se kodom NKS-a,nazivom staništa i pripadajućim simbolom (boja).NKS sadrži 10 glavnih klasa i jednu koja obuhvaća komplekse staništa.Glavne klase granaju se na niže, do 5. razine:Klase staništa prema NKS-uABCDEFGHIJKpovršinske kopnene vode i močvarna staništaneobrasle i slabo obrasle kopnene površinetravnjaci, cretovi i visoke zelenišikarešumemorska obalamorepodzemljekultivirane nešumske površine i staništa s korovom iruderalnom vegetacijomizgrađena i industrijska staništakompleksiPo potrebi se kodovima NKS-a mogu pridružiti pripadajuće oznake drugihklasifi kacija (PHYSIS, EUNIS, Natura 2000).

UvodProblemi pri kartiranju8• Minimalna površina kartiranja (2,25 ha) – sve površine manje oddefi nirane MPK nisu bile izdvojene kao zasebna staništa.• Identifi ciranje kodova / klasa (tipova staništa / vegetacije)• Prepoznavanje granice između klasa (problem su mješoviti poligoni,zaraštavanje i sl.)• Orijentacija i kretanje (nepristupačnost terena).Praćenje stanjaOsnovna je namjena ponavljanja praćenja ustanoviti je li se dogodila negativnapromjena na promatranoj vrsti (populaciji, lokalitetu, staništu) prije negošto šteta postane nepopravljiva. Optimalna učestalost kojom praćenje trebaponavljati temelji se na poznatoj, očekivanoj ili pretpostavljenoj dinamici promjena.Biljke s najvećom potencijalnom mogućnošću promjene stanja, kojevalja najčešće pratiti:− jednogodišnje biljke ili kratkovjeke trajnice− vrste s malom populacijom− vrste male reproduktivne sposobnosti− vrste koje nastanjuju staništa izložena naglim promjenama zbog ljudskedjelatnosti ili zbog drugih uzroka− vrste koje žive na osjetljivim staništima ili staništima koja se dinamičkimijenjaju.S obzirom na različite čimbenike koji utječu na dinamiku praćenja stanja,preporučljivo je učestalije započeti s preliminarnim praćenjem stanja, pa ga,ovisno o uočenim promjenama, prilagoditi stvarnim potrebama.Prikupljanje podataka1. Prikupljanje podataka1.1. Sezonski utjecajZa cjelovitu inventarizaciju područje valja opetovano obilaziti u različito dobagodine, a prema potrebi i nekoliko sezona zaredom. Obilaskom terena u dobaoptimalnog razvoja vegetacije zabilježit će se najveći broj svojta, no s popisaće najčešće izostati rane jednogodišnje proljetnice i geofi ti koji su u to vrijemeveć završili razvojni ciklus.JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Uvod1.2. Provedba kartiranjaKartiranje se sastoji od:1. odabira lokaliteta i površine2. geokodiranja lokaliteta3. popisa svojta4. ispunjavanja formulara.Određivanje ploha i praćenje stanja populacije91. Veličina ploheu prvom redu ovisi o biljnom pokrovu na odabranom lokalitetu.2. Položaj plohePloha može biti:− odabrana− slučajna− sistematska.3. Trajnost plohePloha može biti− trajna− privremena.4. Broj plohaBroj ovisi o namjeni plohe, metodi prikupljanja podataka, tipu podataka, stupnjuvarijabilnosti fenomena koji se promatra, potrebnoj pouzdanosti i točnostikonačnih rezultata.5. Učestalost svojteUčestalost je broj ploha (površine) na kojima je prisutna neka svojta u usporedbisa svim promatranim plohama (ukupna površina promatranja), a iskazuje seu postotcima.6. GustoćaGustoća populacije neke vrste izmjeren je ili procijenjen broj jedinki na jedinicipovršine7. PokrovnostPokrovnost označava površinu tla koju pokrivaju nadzemni dijelovi neke svojte(uglavnom stabljike s listovima) kao da se promatra odozgo (tlocrtno), a izražavase u postotcima od ukupne promatrane površine (plohe).

UvodFotodokumentacija10Namjena fotografi ja je:− dokumentiranje nalaza svojte bez skupljanja primjeraka biljke− pomoć u naknadnoj determinaciji− dokumentiranje položaja lokaliteta− dokumentiranje položaja plohe− stvaranje predodžbe o vegetaciji, strukturi i starosti− dokumentiranje stanja u ovisnosti o dobu godine− praćenje sukcesije i drugih promjena.Formulari za bilježenje podatakaPodatke prikupljene na bilo koji način valja prikladno zabilježiti. S obziromna raznolikost mogućih postupaka inventarizacije i praćenja, na raspolaganjusu tri tipa formulara:− formular za kartiranje cjelokupne fl ore nekog područja− formular za kartiranje manjeg broja svojti nekog područja− formular za mjerenje ili procjenu populacije određene vrste.JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Poganovo polje (Foto B.Krstinić)Opis staništa imjere upravljanja staništima uParku prirode Lonjsko polje

Vodena staništaJAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Vodena staništaVodenastaništa

Vodena staništaSTALNE STAJAĆICEPermanent standing freshwaterKôd staništa: NKS: A.1.1.1.LOKALITETMrtvaja V. Dadun, Krapje đol, mrtvaja Trebež, mrtvaja Dabrovine, mrtvajaPuska, rukavac Stara Sava, mrtvaja Grede, mrtvaja Babin đol, mrtvaja Širokiđol, mrtvaja Suša, mrtvaja Trebež, rukavac Kozarački bok, rukavac Mužilovčica;mrtvaje Gradine, Benkovica, Rukavci Ilove, mrtvaje Stara Lonja-Trebež,mrtvaja Dubensko, mrtvaja Oreška krnjica, mrtvaja Repušnica, mrtvaja Vugrinovo,mrtvaja Dubensko, mrtvaja Kostrinja-Vugrinovo, rukavac Kostrinja-Vugrinovo,rukavac Mali Strug, mrtvaja Sinokosno, mrtvaja Muratovica, mrtvajaMramorsko polje, rukavci Zebarica, mrtvaja Zebarica, rukavac Mlaka, mrtvajaKrnjad, mrtvaja Logor, rukavac Una, rukavac V. Strug, mrtvaja Novska, mrtvajaMasleni đol, mrtvaja Sistruža, Husainac, rukavac Tišina, mrtvaja Tišina, mrtvajaPreprost, mrtvaje Obžev, mrtvaja Garaž, rukavac Lonja, rukavac Kostrinja, rukavciNova Lonja, rukavac Sepčina, rukavac Šikljec, mrtvaja Sepčina, mrtvajaLukenac, mrtvaje Komarna, mrtvaja Krnjica, mrtvaje Razliv Vrbovica, rukavacVugrinovo, rukavac Stara Lonja, rukavci Stara Lonja, rukavci Malo polje, mrtvajaPoganovo polje, rukavac Gačko polje, rukavci Sijerača.OPIS STANIŠTAStalne stajaćice pripadaju površinskim kopnenim vodama. Površinskekopnene vode bez vidljivog strujanja, s prirodnim ili poluprirodnimzajednicama vezanim uz njih, neobrasle ili obrasle vegetacijom, prirodnog iliantropogenog podrijetla, stajaćice ili tekućice. Uključena su slatkovodna jezera,bare, lokve te stalni i povremeni vodotoci. Vaskularna vegetacija koja čestoobrasta dijelove takvih vodenih tijela obrađena je u sklopu skupina A.3. i A.4.Stalne stajaćice – slatkovodna jezera, bare, lokve ili dijelovi takvih vodenihpovršina prirodnog ili antropogenog podrijetla u kojima se stalno zadržavavoda koja može potjecati od oborina ili podzemnih voda, iako njezina razinamože oscilirati, zajedno s prisutnim pelagičkim i bentoskim zajednicama.NAPOMENA: mrtvaje, riječni rukavci, “materijalne grabe”, koje su nastaledjelovanjem čovjeka, a služile su kao pozajmišta materijala za gradnju nasipa uLonjskom polju, specifi čna su staništa u sklopu stalnih stajaćica za navedenopodručje. “Materijalne grabe” su prvotno bila staništa bez razvijenih vodenihzajednica biljaka, a s vremenom su se razvile specifi čne zajednice koje su karakterističnei za susjedna prirodna staništa.

Vodena staništaVAŽNE BILJNE VRSTELokvanj Nuphar luteum, lopoč Nymphea alba, žabogriz Hydrocharis morsus-ranae,rezac Stratiotes alloides, vodene leće Lemna spp., četverolisna raznorotkaMarsilea quadrifolia.VAŽNE ŽIVOTINJSKE VRSTEMočvarni leđnoljuskaš Lepidurus apus (Crustacea-Notostraca), obrubljenikozak Dytiscus marginatus (Coleoptera), plosno vretence (Libellula depressa),vodena štipavica Nepa cinerea (Heteroptera), kiseličin crvenko Lycaena dispar(Lepidoptera), barska kornjača Emys orbicularis, bjelouška Natrix natrix, ribaricaNatrix tesellata, velika zelena žaba Rana ridibunda, mala zelena žaba Ranalessonae, jez Leuciscus idus, karas Carassius carassius, piškur Misgurnusfossilis, nosara Vimba vimba, crnka Umbra krameri, veliki vodenjak (Triturusspp.), crveni mukač Bombina bombina, čaplje (Ardeidae), patka njorka Aythyanyroca, eja močvarica Circus aeruginosus.UZROCI UGROŽENOSTIOdstranjivanje (čišćenje) vegetacije u kanalima, uređivanje i gradnja strmihobala na vodotocima, jezerima i ribnjacima. Različita onečišćenja voda (pesticidi,umjetna gnojiva, odlagališta otpada, teški metali), invazivne vrste, eutrofi kacija,sukcesija, isušivanje, promjena vodnog režima, prenamjena zemljišta.ZAŠTITNE MJEREUz vodotoke i na rubnom dijelu stajaćica ostaviti i održavati blago nagnuteobale s plićom vodom gdje mogu rasti zajednice biljaka karakteristične za ovajtip staništa. Sprječavanje unošenja alohtonih, posebno invazivnih vrsta, onečišćenja,povremeno čišćenje dna (metoda usisavanja anoksičnog sedimenta),zadržavanje režima plavljenja i razine podzemnih voda. Sprječavanje nekontroliranogizlova ribljih vrsta. Rješavanje problema otpuštanja kanalizacijskihotpadnih voda.Potencirati i subvencionirati ekološku poljoprivredu u zaštićenom područjui šire.PRAĆENJE STANJAPraćenje razine podzemnih voda uz površinske vodotoke i uz pripadajućeterestričke ekološke sustave.Praćenje dinamike plavljenja u poplavnim poljima.Praćenje brojnosti i rasprostranjenosti indikatorskih vrsta za tip staništa.JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Vodena staništaPraćenje strukture i sastava vodenih zajednica:– sastava, gustoće i biomase fi toplanktona– sastava i gustoće vodene fl ore– sastava i gustoće bentoskih beskralježnjaka– sastava, gustoće i uzrasne strukture faune riba.Klasifi kacija vodotoka na temelju preklapajućih čimbenika kvalitete vode istrukture i sastava zajednica.Praćenje prisutnosti indikatorskih vrsta za određenu kvalitetu vode.Praćenje povezanosti podzemnih voda s pripadajućim tipom vodenog staništa(temeljem fi zikalno-kemijskih parametara vode).Slika 1. Stalne stajaćice (Foto V. Hima)Stalne stajaćice (foto V. Hima)

Vodena staništaStalne stajaćice (foto J. Topić)Stalne stajaćice (foto J. Topić)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Vodena staništaSTALNE STAJAĆICE / ZAJEDNICESLOBODNOPLIVAJUĆIH LEĆAPermanent standing freshwater / Free floating water lens carpetKôd staništa: NKS: A.1.1.1./A.3.2.1.LOKALITETRukavac Mali Strug.OPIS STANIŠTAStalne stajaćice – slatkovodna jezera, lokve ili dijelovi takvih vodenih površina,prirodnog ili antropogenog podrijetla, u kojima se stalno zadržava voda,iako njezina razina može oscilirati, zajedno s prisutnim pelagičkim i bentoskimzajednicama.Zajednice slobodno plivajućih leća (Red LEMNETALIA de Bolóset Masclans 1955) – vegetacija slobodno plivajućih fl otantnih i submerznihhidrofi ta niske organizacijske strukture najvećim je dijelom izgrađena od pojedinihrodova porodice Lemnaceae.VAŽNE BILJNE VRSTEŽabogriz Hydrocharis morsus-ranae, rezac Stratiotes alloides, vodene lećeLemna spp., barska leća Spirodela polyrhiza, četverolisna raznorotka Marsileaquadrifolia.VAŽNE ŽIVOTINJSKE VRSTEKiseličin crvenko Lycaena dispar, barska kornjača Emys orbicularis, bjelouškaNatrix natrix, ribarica Natrix tesellata, velika zelena žaba Rana ridibunda,mala zelena žaba Rana lessonae, vodena štipavica Nepa cinerea, jez Leuciscusidus, karas Carassius carassius, piškur Misgurnus fossilis, nosara Vimbavimba, veliki vodenjak (Triturus spp.), crveni mukač Bombina bombina, čaplje(Ardeidae), patka njorka Aythya nyroca.UZROCI UGROŽENOSTIRazličiti tipovi onečišćenja vode (pesticidi, umjetna gnojiva, odlagališta otpada,teški metali), invazivne vrste, eutrofi kacija, sukcesija, isušivanje, promjenavodnog režima, prenamjena zemljišta.

Vodena staništaZAŠTITNE MJEREUz vodotoke i na rubnom dijelu stajaćica ostaviti i održavati blago nagnuteobale s plićom vodom gdje mogu rasti zajednice biljaka karakteristične zaovaj tip staništa. Sprječavanje onečišćenja, povremeno čišćenje dna (metodausisavanja anoksičnog sedimenta), zadržavanje režima plavljenja polja i razinepodzemne vode. Rješavanje problema otpuštanja kanalizacijskih otpadnihvoda. Potencirati i subvencionirati ekološku poljoprivredu u zaštićenom područjui šire.PRAĆENJE STANJAPraćenje razine podzemnih voda uz površinske vodotoke i uz pripadajućeterestričke ekološke sustave.Praćenje dinamike plavljenja u poplavnim poljima.Praćenje brojnosti i rasprostranjenosti indikatorskih vrsta za tip staništa.Praćenje strukture i sastava vodenih zajednica:– sastava, gustoće i biomase fi toplanktona– sastava i gustoće vodene fl ore– sastava i gustoće bentoskih beskralježnjaka– sastava, gustoće i uzrasne strukture faune riba.Praćenje fi zikalno-kemijskih parametara vode kroz sva godišnja doba.Praćenje prisutnosti indikatorskih vrsta za određenu kakvoću vode.Praćenje povezanosti podzemnih voda s pripadajućim tipom vodenog staništa.JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Vodena staništaStalne stajaćice / zajednice slobodnoplivajućih leća (foto J. Topić)

Vodena staništaPOVREMENE STAJAĆICETemporary standing freshwater bodiesKôd staništa: NKS: A.1.2.1.LOKALITETMrtvaja Stolački bok, ribnjak Sloboština, mrtvaje Žugčeva greda, mrtvajeŠumarsko polje, ribnjaci Lipovljani, mrtvaja Pakra, mrtvaja Krivajac, mrtvajeStara Lonja, mrtvaje Kobiljnjača, mrtvaje Ilove, Jasenine, Piškorci, ribnjaci Benkovica,Kutina, mrtvaja Guščansko Lonjsko polje, mrtvaja Kostrinja, Osečkopolje, ribnjaci Lukenac, rukavac Brezovica, ribnjak Sloboština, mrtvaja Leskovača,mrtvaje Neukušić, mrtvaja Kruška, mrtvaja Hrasti, mrtvaja Sigetac, DonjeMokro polje, mrtvaja Glogovica, mrtvaja Krndija, mrtvaja Rakove noge, mrtvajaKladnik, mrtvaja Rajićka, rukavac Una, Benkovica, Radničko naselje, ribnjaciSepčina, Leplan, mrtvaje Mala i Velika Rakita, mrtvaja Banski gaj.OPIS STANIŠTAPovremene stajaćice – Slatkovodna jezera, lokve ili dijelovi takvih vodaprirodnog podrijetla koji su povremeno suhi, s njihovim pelagičkim ili bentoskimzajednicama životinja, zelenih algi ili nižih algi.U Lonjskom polju prisutne su mrtvaje, tišine i riječni rukavci, a razlika jeu povezanosti s glavnom rijekom. Mrtvaje i tišine su izolirani sustavi i ostatcinekadašnjih riječnih meandara i vodotoka, u kojima nije ostvarena komunikacijasa susjednim vodotocima. Tišine su vodene površine s većom slobodnompovršinom bez vodene vegetacije, a mrtvaje imaju veću pokrivenost vodenomvegetacijom. Riječni rukavci povezani su s glavnom rijekom.VAŽNE BILJNE VRSTEVodene leće Lemna spp., četverolisna raznorotka Marsilea quadrifolia, barskaleća Spirodela polyrhiza.VAŽNE ŽIVOTINJSKE VRSTEMočvarni leđnoljuskaš Triops cancriformis (Crustacea, Notostraca) i rakoviiz skupina Anostraca i SpinicaudataUZROCI UGROŽENOSTIFragmentacija staništa, izostanak redovitoga plavljenja, regulacija vodotoka,gradnja nasipa, drenaža tla. Izostanak tradicionalnog stočarenja. Negativniutjecaj alohtonih populacija riba koje utječu na sastav i gustoću vodene vegetacije.JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Vodena staništaZAŠTITNE MJEREUz vodotoke i na rubnom dijelu stajaćica ostaviti i održavati blago nagnuteobale s plićom vodom gdje mogu rasti zajednice biljaka karakteristične za ovajtip staništa. Sprječavanje onečišćenja, zadržavanje režima plavljenja polja i razinepodzemnih voda. Osiguravanje poticaja za tradicionalno stočarenje.Rješavanje problema otpuštanja kanalizacijskih otpadnih voda.Potencirati i subvencionirati ekološku poljoprivredu u zaštićenom područjui šire.PRAĆENJE STANJAPraćenje razine podzemnih voda uz površinske vodotoke i uz pripadajućeterestričke ekološke sustave.Praćenje dinamike plavljenja u poplavnim poljima.Praćenje brojnosti i rasprostranjenosti indikatorskih vrsta za tip staništa.Praćenje strukture i sastava vodenih zajednica:– sastava, gustoće i biomase fi toplanktona– sastava i gustoće vodene fl ore– sastava i gustoće bentoskih beskralježnjaka– sastava, gustoće i uzrasne strukture faune riba.Praćenje fi zikalno-kemijskih parametara vode kroz sva godišnja doba.Praćenje prisutnosti indikatorskih vrsta za određenu kakvoću voda.Praćenje vremena zadržavanja i razine poplavnih voda.Praćenje povezanosti podzemnih voda s pripadajućim tipom vodenogstaništa.

Vodena staništaPovremene stajaćice (foto V. Kušan)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Vodena staništaPOVREMENI VODOTOCITemporary running waterKôd staništa: NKS: A.2.2.1.LOKALITETVodotok Dubensko, Jasenik, Glogovica, Benkovica, Vrbak, Vugrinovo, rukavacJelas, Stara Lonja.OPIS STANIŠTAPovremeni vodotoci – Vodotoci u kojima je protok prekinut u dijelu godine,ostavljajući korito suhim ili s većim ili manjim bazenima i/ili lokvama.VAŽNE BILJNE VRSTEVodene leće Lemna spp., četverolisna raznorotka Marsilea quadrifolia, barskaleća Spirodela polyrhiza.VAŽNE ŽIVOTINJSKE VRSTEPiškur Misgurnus fossilis, šaran Cyprinus carpio, velika zelena žaba Ranaridibunda, mala zelena žaba Rana lessonae, dabar Castor fi ber.UZROCI UGROŽENOSTIMelioracijski zahvati (gradnja irigacijskih i drenažnih kanala u šumskim ekosustavima),onečišćenje, isušivanje, prenamjena zemljišta, sukcesija, negativniutjecaj invazivnih vrsta biljaka (Amorpha fruticosa), beskralježnjaka i kralježnjaka.ZAŠTITNE MJEREUz vodotoke i na rubnom dijelu stajaćica ostaviti i održavati blago nagnuteobale s plićom vodom gdje mogu rasti zajednice biljaka karakteristične za ovajtip staništa. Sprječavanje onečišćenja, povremeno čišćenje dna, uspostavaoptimalnog režima plavljenja koji omogućava zadržavanje vode. Rješavanjeproblema otpuštanja sanitarnih otpadnih voda.Potencirati i subvencionirati ekološku poljoprivredu u zaštićenom područjui šire.PRAĆENJE STANJAPraćenje razine podzemnih voda uz površinske vodotoke i uz pripadajućeterestričke ekološke sustave.

Vodena staništaPraćenje dinamike plavljenja u poplavnim poljima.Praćenje brojnosti i rasprostranjenosti indikatorskih vrsta za tip staništa.Praćenje strukture i sastava vodenih zajednica:– sastava, gustoće i biomase fi toplanktona– sastava i gustoće vodene fl ore– sastava i gustoće bentoskih beskralježnjaka– sastava, gustoće i uzrasne strukture faune riba.Praćenje fi zikalno-kemijskih parametara vode kroz sva godišnja doba.Praćenje prisutnosti indikatorskih vrsta za određenu kakvoću vode.Praćenje povezanosti podzemnih voda s pripadajućim tipom vodenog staništa.Povremeni vodotoci (foto V. Kušan)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Vodena staništaSPORI VODOTOCISlow running waterKôd staništa: NKS: A.2.3.2.LOKALITETPakra, Krivajac, Ilova, Stara Lonja, Velika Greda, Jablanica, Una, pritok Trebeža,Sitnik, Preloščica, Lonja, Česma, Obžev, Sistruža, Grbac, Brzajska Krnjica,Sava, Vugrinovo, Ruščica, pritok Idžojtić grede, Veliki Strug, Dubovac.OPIS STANIŠTASpore vodotoke karakterizira laminarno strujanje vode u nizinskim područjimaili u područjima s blagim nagibom korita, čija razina vode oscilira tijekomgodine ovisno o režimu oborina i utjecaju poplava, gdje prevladavaju sitniječestice supstrata.VAŽNE BILJNE VRSTEBarska leća Spirodela polyrhiza, vodene leće Lemna spp..VAŽNE ŽIVOTINJSKE VRSTECiliata, Nematoda, Oligochaeta, Gastropoda (Holandriana holandri, Theodoxusspp., Esperiana spp.), Crustacea (Gammarus, Asellus), Diptera (Chironomidae).U manjem su broju utvrđene vrste Turbellaria (Dugesia gonocephala), Bivalvia(Sphaerium, Anodonta), Hydracarina, ličinke Odonata (Gomphus), ličinkeTrichoptera i dr.Belica Leucaspius delineatus, plotica Rutilus pigus, piškur Misgurnus fossilis,nosara Vimba vimba, vidra Lutra lutra, dabar Castor fi ber, močvarna rovkaNeomys anomalus.UZROCI UGROŽENOSTISmanjenje protoka vodotoka i česta kolebanja razine vode zbog gradnje regulacijskihkanala za sprječavanje izlijevanja velikih tekućica u urbanim područjima.Reguliranje (kanaliziranje) vodotoka uključuje i uklanjanje priobalne (riparijske)vegetacije, što loše utječe na stabilnost obala i kakvoću vode. Uklanjanjevegetacije uzrokuje pojačano zagrijavanje vode za ljetnih mjeseci, što ima zaposljedicu pojavu anoksičnih uvjeta zbog smanjene količine ili nedostatka otopljenogkisika u vodi. Manjak priobalne vegetacije snažno negativno utječe i na

Vodena staništaostale parametre vode, povećavajući količinu nitrata i fosfata, pogoršavajući ukonačnici opće uvjete vode. Negativan utjecaj invazivnih vrsta beskralježnjaka ikralježnjaka. Ispuštanje sanitarnih i industrijskih otpadnih voda u vodotoke.ZAŠTITNE MJEREUz vodotoke i na rubnom dijelu stajaćica ostaviti i održavati blago nagnuteobale s plićom vodom gdje mogu rasti zajednice biljaka karakteristične za ovajtip staništa. Sprječavanje onečišćenja, povremeno čišćenje dna, zadržavanjerežima vode. Rješavanje problema otpuštanja sanitarnih otpadnih voda, plavljenjapolja i razine podzemnih vodaValja spriječiti regulacije (kanaliziranje) i pregrađivanje vodotoka. Sprječavanjereguliranja vodotoka i uklanjanja (sječe) priobalne vegetacije poboljšavaopće stanje kakvoće vode u vodotocima i sprječava pojačanu eroziju.Treba revitalizirati kanalizirani dio vodotoka Veliki Strug, koji je uređen još urazdoblju Marije Terezije kada je dinamika plavljenja bila mnogo intenzivnija, itime osigurati prirodnu dinamiku plavljenja Mokrog polja. Revitalizaciju provestimehaničkim uklanjanjem drvnog materijala koji je zatrpao sam vodotok.Rješavanje problema otpuštanja sanitarnih i industrijskih otpadnih voda.Potencirati i subvencionirati ekološku poljoprivredu u zaštićenom područjui šire.PRAĆENJE STANJAPraćenje razine podzemnih voda uz površinske vodotoke i uz pripadajućeterestričke ekološke sustave.Praćenje dinamike plavljenja u poplavnim poljima.Praćenje brojnosti i rasprostranjenosti zastupljenih vrsta.Praćenje strukture i sastava vodenih zajednica:– sastava, gustoće i biomase fi toplanktona– sastava i gustoće vodene fl ore– sastava i gustoće bentoskih beskralježnjaka– sastava, gustoće i uzrasne strukture faune riba.Praćenje fi zikalno-kemijskih parametara vode kroz sva godišnja doba.Praćenje prisutnosti indikatorskih vrsta za određenu kakvoću vode i tipstaništa.Praćenje povezanosti podzemnih voda s pripadajućim tipom vodenogstaništa.JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Vodena staništaSpori vodotoci (foto V. Kušan)

Vodena staništaSPORI VODOTOCI / SLOBODNO PLIVAJUĆIFLOTANTNI I SUBMERZNI HIDROFITISlow running water / Free floating and submerged aquatic vegetationKôd staništa: NKS: A.2.3.2./A.3.2.LOKALITETMali Strug.OPIS STANIŠTASlobodno plivajući fl otantni i submerzni hidrofi ti (Razred LEMNETEA de Bolóset Masclans 1955). – Značajka je vegetacije toga kompleksa biotopa dase biljke koje tu vegetaciju tvore ne zakorjenjuju za dno bazena, već slobodnoplivaju na površini vode ili su submerzne.VAŽNE BILJNE VRSTEBarska leća Spirodela polyrhiza, vodene leće Lemna spp..VAŽNE ŽIVOTINJSKE VRSTEBelica Leucaspius delineatus, plotica Rutilus pigus, nosara Vimba vimba,modra preljevalica Apatura iris (Lepidoptera).UZROCI UGROŽENOSTISmanjenje protoka vodotoka i česta kolebanja razine vode zbog gradnjeregulacijskih kanala za sprječavanje izlijevanja velikih tekućica u urbanim područjima.Reguliranje (kanaliziranje) vodotoka uključuje i uklanjanje priobalne(riparijske) vegetacije, što snažno negativno utječe na stabilnost obala i kakvoćuvode. Uklanjanje vegetacije uzrokuje pojačano zagrijavanje vode za ljetnihmjeseci, što ima za posljedicu pojavu anoksičnih uvjeta zbog smanjenekoličine ili nedostatka otopljenog kisika u vodi. Manjak priobalne vegetacijeima znatan negativan utjecaj i na ostale parametre vode, povećavajući količinunitrata i fosfata, pogoršavajući u konačnici opće uvjete vode. Negativan utjecajinvazivnih vrsta beskralježnjaka i kralježnjaka.ZAŠTITNE MJEREUz vodotoke i na rubnom dijelu stajaćica ostaviti i održavati blago nagnuteobale s plićom vodom gdje mogu rasti zajednice biljaka karakteristične za ovajJAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Vodena staništatip staništa. Sprječavanje onečišćenja, povremeno čišćenje dna, zadržavanjerežima plavljenja.Valja spriječiti regulacije (kanaliziranje) i pregrađivanje vodotoka. Sprječavanjereguliranja vodotoka i uklanjanja (sječe) priobalne vegetacije poboljšavaopće stanje kakvoće vode u vodotocima i sprječava pojačanu eroziju.Rješavanje problema otpuštanja kanalizacijskih otpadnih voda.Potencirati i subvencionirati ekološku poljoprivredu u zaštićenom područjui šire.PRAĆENJE STANJAPraćenje razine podzemnih voda uz površinske vodotoke i uz pripadajućeterestričke ekološke sustave.Praćenje dinamike plavljenja u poplavnim poljima.Praćenje brojnosti i rasprostranjenosti indikatorskih vrsta za tip staništa.Praćenje strukture i sastava vodenih zajednica:– sastava, gustoće i biomase fi toplanktona– sastava i gustoće vodene fl ore– sastava i gustoće bentoskih beskralježnjaka– sastava, gustoće i uzrasne strukture faune riba.Praćenje fi zikalno-kemijskih parametara vode kroz sva godišnja doba.Praćenje prisutnosti indikatorskih vrsta za određenu kakvoću vode.Praćenje povezanosti podzemnih voda s pripadajućim tipom vodenogstaništa.

Vodena staništaSpori vodotoci / slobodnoplivajući flotantni i submerzni hidrofiti(foto V. Kušan)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Vodena staništaKANALI SA STALNIM PROTOKOMCanals with permanent flowKôd staništa: NKS: A.2.4.1.LOKALITETKanal Repušnica-Gračanica, kanal Šikljec, kanal Gornji Varoš, kanal NovaSava; kanal Jelas; Grede, kanal Sloboština, kanal Logor, kanal Veliki Strug,kanal Stara Lonja-Gaj, Pakra, kanal Trebež šk., kanal Lonja-Česma, kanal Preloščica,Nova Lonja, Sepčina, Šikljec, kanal Lukenac, kanali Svinjičko-Peričke,kanal Brzejska-Krnjica, razliv Vrbovica-Rakita, Trebež, Veliki Strug, kanal Plesmo-Krndija,kanal Banski gaj, kanal Košutarica-Donjani.OPIS STANIŠTAKanali – stalne tekućice antropogenog podrijetla koje su najčešće građenesa svrhom hidromelioracije poljoprivrednih površina (irigacijski i regulacijskikanali), često s poluprirodnim biljnim i životinjskim zajednicama, sličnim onimaprirodnih vodotoka.VAŽNE BILJNE VRSTEVodena leća Lemna sp., barska leća Spirodela polyrhiza.VAŽNE ŽIVOTINJSKE VRSTEPiškur Misgurnus fossilis, belica Leucaspius delineatus.UZROCI UGROŽENOSTIZaraštavanje kanala, smanjen protok vode, unošenje alohtonih (invazivnih)vrsta.ZAŠTITNE MJERESprječavanje onečišćenja, održavanje stalnog protoka kanala, koji imajunajvažniju ulogu u održavanju režima plavljenja, i sprječavanje zaraštavanjauklanjanjem drvenaste vegetacije.Pri gradnji lateralnih kanala zabraniti njihova spajanja s lateralnim kanalimavišeg reda kako bi bilo omogućeno plavljenje polja i odražavanja staništa kojaovise o režimu poplava.Rješavanje problema otpuštanja sanitarnih otpadnih voda.Potencirati i subvencionirati ekološku poljoprivredu u zaštićenom područjui šire.

Vodena staništaPRAĆENJE STANJAPraćenje razine podzemnih voda uz površinske vodotoke i uz pripadajućeterestričke ekološke sustave.Praćenje dinamike plavljenja u poplavnim poljima.U suradnji s Hrvatskim vodama utvrditi funkciju odteretnih i lateralnih kanalau samom Lonjskom polju te uzvodno preispitati mogućnost uspostave protokau bivšim vodotocima.Praćenje brojnosti i rasprostranjenosti zastupljenih vrsta.Praćenje strukture i sastava vodenih zajednica:– sastava, gustoće i biomase fi toplanktona– sastava i gustoće vodene fl ore– sastava i gustoće bentoskih beskralježnjaka– sastava, gustoće i uzrasne strukture faune riba.Praćenje fi zikalno-kemijskih parametara vode kroz sva godišnja doba.Praćenje prisutnosti indikatorskih vrsta za određenu kakvoću vode i tip staništa.Praćenje povezanosti podzemnih voda s pripadajućim tipom vodenog staništa.Kanali sa stalnim protokom (foto H. Peternel)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Vodena staništaSLOBODNO PLIVAJUĆI FLOTANTNI ISUBMERZNI HIDROFITI / ZAKORIJENJENAVODENJARSKA VEGETACIJAFree floating and submerged aquatic vegetation / Rooted summerged vegetationLemnetea / PotametaliaKôd staništa: NKS: A.3.2./A.3.3. Natura 2000: 3150LOKALITETTrstine, Vratovo, Krugljača. Takvi tipovi vodene vegetacije u Lonjskom sepolju mogu vidjeti u barama, rukavcima, mrtvajama i pozajmištima materijala(„materijal grabe“).OPIS STANIŠTASlobodno plivajući fl otantni i submerzni hidrofi ti (Razred LEMNETEA de Bolóset Masclans 1955). – Značajka je vegetacije toga kompleksa biotopa dase biljke koje tu vegetaciju tvore ne zakorjenjuju za dno bazena, već slobodnoplivaju na površini vode ili su submerzne (potpuno uronjene u vodu).Zakorijenjena vodenjarska vegetacija (Red POTAMETALIA W. Koch 1926)– pripada razredu POTAMOGETONETEA R. Tx. et Preising 1942. zajednicevodenjara mirnih, razmjerno dubokih vodenih bazena i različito brzih vodotoka,građene od biljaka koje se ukorjenjuju za dno bazena ili vodotoka.VAŽNE BILJNE VRSTEVodene leće Lemna spp., barska leća Spirodela polyrhiza, vodena nepačkaSalvinia natans, obična mješinka Utricularia vulgaris, žuti lokvanj Nuphar luteum,lopoč Nymphaea alba, beskorjenska sitna leća Wolffi a arrhiza, vodeniorašac Trapa natans, Nymphoides peltata, razgranjeni ježinac Sparganiumerectum, Ceratophyllum demersum, žabogriz Hydrocharis morsus-ranae,širokolisni rogoz Typha latifolia.VAŽNE ŽIVOTINJSKE VRSTEObrubljeni kozak Dytiscus marginatus (Coleoptera), vodena štipavica Nepacinerea (Heteroptera), kiseličin crvenko Lycaena dispar (Lepidoptera), modrapreljevalica Apatura iris (Lepidoptera), veliko carsko vretence Anax imperator(Odonata), velika crvenooka djevica Erythroma viridulum (Odonata), crnkaUmbra krameri, belica Lecaspius delineatus, vodenjaci Triturus spp., gatalinka

Vodena staništaHyla arborea, mala zelena žaba Rana lessonae, velika zelena žaba Rana ridibunda,barska kornjača Emys orbicularis, vodene zmije Natrix spp., gnjurciPodicipedidae, patke Anatidae, siva štijoka Porzana parva, mala štijoka Porzanapusilla, riđa štijoka Porzana porzana, crna liska Fulica atra.Uzroci ugroženostiČišćenje vegetacije u kanalima; regulacija vodotoka; gradnja nasipa; izostanakredovitog plavljenja; pogoršanje kakvoće vode; zaraštavanje rukavaca.Zaštitne mjereOsiguravanje redovitog plavljenja; čišćenje rukavaca.Praćenje stanjaPraćenje vodostaja.Praćenje fi zikalno-kemijskih parametara vode.Praćenje stanja populacija indikatorskih vrsta.Praćenje dinamike plavljenja u poplavnim poljima.Slobodnoplivajući flotantini i submerzni hidrofiti / zakorijenjena vodenjarska vegetacija(foto J. Topić)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Vodena staništaSlobodnoplivajući flotantini i submerzni hidrofiti / zakorijenjena vodenjarskavegetacija (foto J. Topić)

Vodena staništaSLOBODNO PLIVAJUĆI FLOTANTNI I SUB-MERZNI HIDROFITI / ZAKORIJENJENAVODENJARSKA VEGETACIJA / TRŠČACI,ROGOZICI, VISOKI ŠILJEVI I VISOKI ŠAŠEVIFree floating and submerged aquatic vegetation / Rooted summerged vegetation /Reed bedsLemnetea / Potamentalia / Phragmiti-MagnocariceteaKôd staništa: NKS: A.3.2./A.3.3./A.4.1. Natura 2000: 3150LOKALITETKrapje đol, Poganovo polje, Prekopci, Troharov bok, Gredice, Gračanskopolje. Takvi tipovi vodene vegetacije u Lonjskom se polju mogu vidjeti u barama,rukavcima, mrtvajama i pozajmištima materijala („materijal grabe“).OPIS STANIŠTASlobodno plivajući fl otantni i submerzni hidrofi ti (Razred LEMNETEA de Bolóset Masclans 1955). – Značajka je vegetacije toga kompleksa biotopa dase biljke koje tu vegetaciju tvore ne zakorjenjuju za dno bazena, već slobodnoplivaju na površini vode ili su submerzne (potpuno uronjene u vodu).Zakorijenjena vodenjarska vegetacija (Red POTAMENTALIA W. Koch 1926)– pripada razredu POTAMOGETONETEA R. Tx. et Preising 1942. Zajednicevodenjara mirnih, razmjerno dubokih vodenih bazena i različito brzih vodotoka,građene od biljaka koje se ukorjenjuju za dno bazena ili vodotoka.Zajednice trščaka, rogozika, visokih šiljeva i visokih šaševa (Razred PHRA-GMITI-MAGNOCARICETEA Klika in Klika et Novak 1941). – Zajednice rubovajezera, rijeka, potoka, eutrofnih bara i močvara, ali i plitkih poplavnih površinaili površina s visokom razinom vode u kojima prevladavaju močvarne, visokejednosupnice i dvosupnice, uglavnom helofi ti.VAŽNE BILJNE VRSTEVodene leće Lemna spp., barska leća Spirodela polyrhiza, vodena nepačkaSalvinia natans, mješinka Utricularia vulgaris, žuti lokvanj Nuphar luteum, lopočNymphaea alba, Wolffi a arrhiza, Trapa natans, Nymphoides peltata, Marsileaquadrifolia, Sparganium erectum, Stratiotes alloides, Ceratophyllum demersum,Hydrocharis morsus-ranae, Typha latifolia, Nymphoides peltata, ScirpusJAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Vodena staništalacustris, Mentha aquatica, Sagittaria sagittifolia, Glyceria maxima, Phragmitesaustralis, Iris pseudacorusVAŽNE ŽIVOTINJSKE VRSTEObrubljeni kozak Dytiscus marginatus (Coleoptera), vodena štipavica Nepacinerea (Heteroptera), kiseličin crvenko Lycaena dispar (Lepidoptera), velikocarsko vretence Anax imperator (Odonata), mala crvenooka djevica Erythromaviridulum (Odonata), crnka Umbra krameri, belica Lecaspius delineatus, ploticaRutilus pigus, vodenjaci Triturus spp., gatalinka Hyla arborea, mala zelenažaba Rana lessonae, velika zelena žaba Rana ridibunda, barska kornjača Emysorbicularis, vodene zmije Natrix spp., gnjurci Podicipedidae, mala bijela čapljaEgretta garzetta, gak Nycticorax nycticorax, žuta čaplja Ardeola ralloides,bukavac Botaurus stellaris, čaplja danguba Ardea purpurea, žličarka Platalealeucorodia, patke Anatidae, patka njorka Aythya nyroca, riđa štijoka Porzanaporzana, siva štijoka Porzana parva, mala štijoka Porzana pusilla, crna liskaFulica atra, trstenjaci Acrocephalus spp.UZROCI UGROŽENOSTIČišćenje vegetacije u kanalima, regulacija vodotoka, gradnja nasipa, izostanakredovitog plavljenja, pogoršanje kakvoće vode, zaraštavanje rukavaca.ZAŠTITNE MJEREOsiguravanje redovitog plavljenja, čišćenje rukavaca.PRAĆENJE STANJAPraćenje vodostaja.Praćenje fi zikalno-kemijskih parametara vode.Praćenje stanja populacija indikatorskih vrsta.Praćenje dinamike plavljenja u poplavnim poljima.

Vodena staništaSlobodnoplivajući flotantini i submerzni hidrofiti / zakorijenjena vodenjarska vegetacija/ trščaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi (foto J. Topić)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Vodena staništaTRŠČACI I ROGOZICICommon reed and reedmace bedsPhragmitetaliaKôd staništa: NKS: A.4.1.1.LOKALITETPoganovo polje, Krnjica, Stara Lonja, Popov strug, Novice, Velika badaljička,Osečko polje, Benkovica, Čeperlin. Takvi tipovi vodene vegetacije u Lonjskomse polju mogu vidjeti u barama, rukavcima, mrtvajama i pozajmištimamaterijala („materijal grabe“).OPIS STANIŠTATrščaci i rogozici (Red PHRAGMITETALIA W. Koch 1926). – Zajednice trskei rogoza koje se razvijaju u plitkim vodenim bazenima.VAŽNE BILJNE VRSTEGlyceria maxima, Phragmites australis, Typha latifolia, Iris pseudacorus.VAŽNE ŽIVOTINJSKE VRSTEGatalinka Hyla arborea, mala zelena žaba Rana lessonae, velika zelenažaba Rana ridibunda, čaplje Ardeidae, bukavac Botaurus stellaris, eja močvaricaCircus aeruginosus, trstenjaci Acrocephalus spp., riđa štijoka Porzanaporzana, siva štijoka Porzana parva, mala štijoka Porzana pusilla.UZROCI UGROŽENOSTIRegulacija vodotoka, izostanak redovitog plavljenja, pogoršanje kakvoćevode.ZAŠTITNE MJEREOdržavanje povoljnoga vodnog režima; osigurati pročišćavanje sanitarnih iindustrijskih otpadnih voda.

Vodena staništaTrščaci i rogozici (foto J. Topić)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Vodena staništaTRŠČACI I ROGOZICI / SASTOJINEČIVITNJAČECommon reed and reedmace beds/Amorpha fruticosa standsPhragmitetalia/ Amorpha fruticosaKôd staništa: NKS: A.4.1.1./D.4.1.1.LOKALITETRepušničko polje, Velika Badaljička, Osečko polje, Krugljača, Vratovo, Vrbak.Takvi tipovi vodene vegetacije u Lonjskom se polju mogu vidjeti u barama,rukavcima, mrtvajama i pozajmištima materijala („materijalne grabe“).OPIS STANIŠTATrščaci i rogozici (Red PHRAGMITETALIA W. Koch 1926). – Zajednice trskei rogoza koje se razvijaju u plitkim vodenim bazenima.Sastojine čivitnjače – sastojine invazivne vrste Amorpha fruticosa koje sučesto masovno raširene na površinama s neuspjelom obnovom jednodobnihpoplavnih šuma hrasta lužnjaka i poljskog jasena.VAŽNE BILJNE VRSTEGlyceria maxima, Phragmites australis, Typha latifolia, Iris pseudacorus,Amorpha fruticosa.VAŽNE ŽIVOTINJSKE VRSTEGatalinka Hyla arborea, mala zelena žaba Rana lessonae, velika zelenažaba Rana ridibunda, čaplje (Ardeidae), bukavac Botaurus stellaris, eja močvaricaCircus aeruginosus, riđa štijoka Porzana porzana, siva štijoka Porzanaparva, mala štijoka Porzana pusilla, trstenjaci Acrocephalus spp..UZROCI UGROŽENOSTIRegulacija vodotoka; izostanak redovitog plavljenja; pogoršanje kakvoćevode; zaraštavanje čivitnjačom.ZAŠTITNE MJEREOdržavanje povoljnoga vodnog režima; osigurati pročišćavanje sanitarnih iindustrijskih otpadnih voda, spriječiti širenja i uklanjanje čivitnjače.

Vodena staništaTrščaci i rogozici / sastojine čivitnjače (foto J. Topić)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Vodena staništaVISOKI ŠAŠEVI I ŠILJEVILarge sedge communitiesMagnocaricetaliaKôd staništa: NKS: A.4.1.2.LOKALITETVugrinovo-Trstenik, Stetačka, Petrinka, Malo polje, Rakitnjak, Sitomer,Osečko polje; Repušničko polje, Mokro polje, Poganovo polje, Gračanskopolje. Takvi se tipovi močvarne vegetacije u Lonjskom polju mogu vidjeti upoplavnim poljima.OPIS STANIŠTAVisoki šaševi i šiljevi (Red MAGNOCARICETALIA Pignatti 1953). – Zajednicevisokih šaševa (Carex) i šiljeva (Cyperus) razvijaju se na rubovima vodenihbazena ili obrašćuju cijele plitke depresije, najčešće oligotrofne močvare. Čestosu razvijene i na antropogeno formiranim biotopima.VAŽNE BILJNE VRSTECarex gracilis, Eleocharis palustris, Iris pseudacorus, Butomus umbellatus,Carex riparia, Carex vulpina, Alopecurus pratensis, Gratiola offi cinalis, Genistaelata, Sparganium erectum.VAŽNE ŽIVOTINJSKE VRSTEVodenjaci Triturus spp, gatalinka Hyla arborea, mala zelena žaba Rana lessonae,velika zelena žaba Rana ridibunda, vodene zmije Natrix spp., kosacCrex crex, šljuka kokošica Gallinago gallinago, crna čigra Chlidonias niger, velikicvrčić Locustella luscinioides, pjegavi cvrčić Locustella naevia.UZROCI UGROŽENOSTIRegulacija vodotoka, izostanak redovitog plavljenja, pogoršanje kakvoćevode.ZAŠTITNE MJEREOdržavanje povoljnoga vodnog režima.

Vodena staništaVisoki šaševi i šiljevi (foto J. Topić)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Vodena staništaVISOKI ŠAŠEVI I ŠILJEVI / SASTOJINEČIVITNJAČELarge sedge communities / Amorpha fruticosa standsMagnocaricetalia /Amorpha fruticosaKôd staništa: NKS: A.4.1.2./D.4.1.1.LOKALITETGušćansko lonjsko polje, Donje Mokro polje, Osekovačko polje, Čabenskijarak, Repušničko polje. Takvi se tipovi močvarne vegetacije u Lonjskom poljumogu vidjeti u poplavnim poljima.OPIS STANIŠTAVisoki šaševi i šiljevi (Red MAGNOCARICETALIA Pignatti 1953). – Zajednicevisokih šaševa (Carex) i šiljeva (Cyperus) razvijaju se na rubovima vodenihbazena ili obrašćuju cijele plitke depresije, najčešće oligotrofne močvare. Čestosu razvijene i na antropogeno formiranim biotopima.Sastojine čivitnjače – sastojine invazivne vrste Amorpha fruticosa, koje sučesto masovno raširene na površinama s neuspjelom obnovom jednodobnihpoplavnih šuma hrasta lužnjaka i poljskog jasena.VAŽNE BILJNE VRSTECarex gracilis, Eleocharis palustris, Iris pseudacorus, Butomus umbellatus,Carex riparia, Carex vulpina, Alopecurus pratensis, Gratiola offi cinalis, Genistaelata, Sparganium erectum, Amorpha fruticosa.VAŽNE ŽIVOTINJSKE VRSTEMala zelena žaba Rana lessonae, velika zelena žaba Rana ridibunda, vodenjaciTriturus spp, vodene zmije Natrix spp., gatalinka Hyla arborea, kosacCrex crex, veliki cvrčić Locustella luscinioides, livadni cvrčić Locustella naevia.UZROCI UGROŽENOSTIRegulacija vodotoka; izostanak redovitoga plavljenja, pogoršanje kakvoćevode, zaraštavanje čivitnjačom.ZAŠTITNE MJEREOdržavanje povoljnoga vodnog režima; sprječavanje širenja i uklanjanječivitnjače.

Vodena staništaVisoki šaševi i šiljevi / sastojine čivitnjače (foto J. Topić)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Vodena staništaNISKI ŠILJEVIDwarf annual amphibious swardsNanocyperionKôd staništa: NKS: A.4.2.1. Natura 2000: 3130LOKALITETRakita, takvi tipovi vodene vegetacije u Lonjskom se polju mogu vidjeti ubarama, lokvama, ribnjacima, mrtvajama, pozajmištima materijala („materijalnegrabe“).OPIS STANIŠTAMuljevita ili muljevito-pjeskovita mjesta, izložena periodičnom poplavljivanju,koja ljeti povremeno i presušuju.VAŽNE BILJNE VRSTEČetverolisna raznorotka (Marsilea quadrifolia).VAŽNE ŽIVOTINJSKE VRSTEPatke Anatidae, patka njorka (Aythya nyroca), gatalinka Hyla arborea.UZROCI UGROŽENOSTIRegulacija vodotoka, izostanak redovitoga plavljenja, pogoršanje kakvoćevode, napuštanje tradicionalnog stočarenja.ZAŠTITNE MJEREOsiguravanje poticaja za tradicionalno stočarenje, održavanje povoljnogavodnog režima, očuvanje blago položenih obala.

Vodena staništaAmfibijsko stanište raznorotke, Marsilea quadrifolia (foto J. Topić)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Travnjaka staništaTravnjakastaništa

Travnjaka staništaPERIODIČNO VLAŽNE LIVADE BUSIKEPeriodically humid meadowsDeschampsion cespitosaeKôd staništa: NKS: C.2.2.4.LOKALITETManje površine na području Crnčine u blizini Strušca, područje Mokrog(predjel Plandišta) i Poganova polja (istočni dio) te područje Krčića u bliziniVrbovljana.OPIS STANIŠTAPo svojim ekološkim značajkama vrlo osebujna zajednica vlažnih livada zakoje je značajna izmjena vlažne i suhe faze tla, što na teškim tlima uzrokujepojavu posebnih mikroreljefnih tvorevina koje se nazivaju džombe. Tomu pridonoseveliki buseni trave busike. Zajednica se razvija u nizinskom, kontinentalnomdijelu Hrvatske, odakle je i opisana. Središte njezina areala u zapadnomje dijelu savske nizine, dok se prema istoku postupno smanjuje njezin udio utravnjačkoj vegetaciji, pa i na području Parka prirode Lonjsko polje zauzimamalu površinu. Kao i mnoge druge biljne zajednice područja, i u livade busikesnažno prodiru grmovi čivitnjače. U fl ornom sastavu prevladava Deschampsiacespitosa, uz tek razmjerno malen broj vrsta, npr. Gratiola offi cinalis, Juncuseffusus, Lychnis fl os-cuculi.C.2.INDIKATORSKE VRSTEDeschampsia cespitosa, Gratiola offi cinalis, Juncus effusus.VAŽNE ŽIVOTINJSKE VRSTECrex crex (napomena: kosac se gnijezdi kada su vlažnije godine i travnjacibujni), hranilište roda i grabljivica, gnjezdište travnjačkih pjevica, Lariommatamaera, Thymelius fl avus.UZROCI UGROŽENOSTIPrema Priručniku za inventarizaciju, kartiranje i praćenje stanja, Državni zavodza zaštitu prirode, Zagreb, 2006.„Promjena vodnog režima hidromelioracijskim zahvatima, dijelom pretvaranjeu druge, isplativije travnjake ili oranice; izostanak košnje i stoga zarastanjeu šikare i razvitak šume.“

Travnjaka staništaZAŠTITNE MJEREKošnja jedanput godišnje, preporučljivo kasno ljeti, od sredine srpnja (zbogkosca (Ceex crex) koji se tamo gnijezdi). Kositi od sredine prema van. Spriječitipovršinsku odvodnju radi održavanja povoljnoga vodnog režima staništa (zabranitigradnju kanala). Moguća ispaša nakon košnje.PRAĆENJE STANJASvake godine provjeriti provođenje mjera zaštite i stanje zajednice. Obilazaklivade u jesen (provjeriti provođenje zaštitnih mjera – košnja) i u proljeće (prisutnostčivitnjače).Praćenje stanja populacije kosca.C.2.Periodično vlažne livade busike (foto J. Topić)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Travnjaka staništaPERIODIČNO VLAŽNE LIVADE BUSIKE SGRMOVIMA ČIVITNJAČEPeriodically humid meadows (ass. Deschampsietum cespitose / Amorpha fruticosastandsDeschampsion cespitosae s vrstom Amorpha fruticosaKôd staništa: NKS: C.2.2.4./D.4.1.1.LOKALITETMale površine u Osečkom polju u blizini sela Osekova.OPIS STANIŠTAKao i mnoga druga staništa u području Parka prirode, i površine travnjakabusike osvaja čivitnjača (Amorpha fruticosa), i tako postupno degradira tu zajednicute nastaju šikare čivitnjače.C.2.INDIKATORSKE VRSTEDeschampsia cespitosa, Gratiola offi cinalis, Juncus effusus, Amorpha fruticosa.VAŽNE ŽIVOTINJSKE VRSTECrex crex (kosac se gnijezdi ako travnjak nije zarastao više od 50% čivitnjačom);nije pogodno za hranilište močvarnih i ptica grabljivica, osim ako je diovećega travnjačkog kompleksa koji se redovito održava.UZROCI UGROŽENOSTITravnjak busike ugrožen je izostankom košnje i intenzivnim nadiranjem čivitnjačei drugih drvenastih biljaka.ZAŠTITNE MJEREMehaničko uklanjanje čivitnjače (tarupiranje) i redovita košnja travnjakabusike (preporučljivo krajem mjeseca srpnja zbog kosca koji se ondjegnijezdi).Moguća ispaša nakon košnje.

Travnjaka staništaPRAĆENJE STANJASvake godine pratiti udio čivitnjače.Potanje praćenje kvalitativnih i kvantitativnih promjena na trajnim plohama.Prema Priručniku za inventarizaciju, kartiranje i praćenje stanja, Državni zavodza zaštitu prirode, Zagreb, 2006.C.2.Periodično vlažne livade busike s grmovima čivitnjače (foto J. Topić)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Travnjaka staništaLIVADA ROSULJE I DIVLJEG JEČMAIllyrio-Moesian humid clover meadows (ass. Agostio-Hordeetum secalini)Agrostio-Hordeetum secaliniKôd staništa: NKS: C.2.2.5.LOKALITETLivada Krčići kod Varoša.OPIS STANIŠTATa je zajednica opisana iz brodske Posavine. Razvija se na teškim, slabopropusnim tlima s velikim vodnim kapacitetom. U fl ornom sastavu prevladavajuvrste Hordeum secalinum i Agrostis canina. Sastojine u području Lonjskogpolja nisu tipične jer su na zapadnoj granici glavnog dijela areala zajednice uPosavini, pa stoga nedostaju neke karakteristične vrste te zajednice.C.2.INDIKATORSKE VRSTEHordeum secalinum (rijedak na području Parka), Agrostis canina, Clematisintegrifolia (rijetka na području Parka).VAŽNE ŽIVOTINJSKE VRSTEPotencijalno pogodno stanište kosca i druge travnjačke faune ako je diovećega travnjačkog kompleksa (veće od 50 do 100 ha).UZROCI UGROŽENOSTIBudući da je zajednica na zapadnom rubu geografske rasprostranjenosti,njezin je opstanak i pri malim promjenama ekoloških uvjeta ugrožen. Promjenevodnog režima i gospodarenja (napuštanje redovite košnje) dovodi do degradacijestaništa jer započinje progresivna vegetacijska sukcesija. S drugestrane, pretvaranjem tih površina u pašnjake također se mijenja fl orni sastav istanišni uvjeti pa zajednica nestaje.ZAŠTITNE MJERERedovita košnja i uklanjanje pokošene mase. Preporučuje se ostavljanježivica uz rubove travnjaka zbog ptica pjevica.

Travnjaka staništaPRAĆENJE STANJASvake godine provjeriti provođenje mjera.Potanje praćenje kvalitativnih i kvantitativnih promjena na trajnim plohama.Prema Priručniku za inventarizaciju, kartiranje i praćenje stanja, Državnizavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2006.C.2.Livada rosulje i divljeg ječma (foto S. Jelaska)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Travnjaka staništaLIVADA ROSULJE I DIVLJEG JEČMAS ČIVITNJAČOMIllyrio-Moesian humid clover meadows (ass. Agrostio-Hordeetum secalini) / Amorphafruticosa standsAgrostio-Hordeetum secalini s vrstom Amorpha fruticosaKôd staništa: NKS: C.2.2.5./D.4.1.1.LOKALITETLivada Kreše kod Mlake.OPIS STANIŠTAU livade rosulje i divljeg ječma, kao i u mnoge druge zajednice, intenzivnoprodire čivitnjača. Na nekim dijelovima još prevladava aspekt travnjaka, na drugimamješavina, a neke su sastojine u tridesetak godina potpuno nestale, kaošto se može zaključiti usporedbom Vegetacijske karte (neobjavljeno) iz osamdesetihgodina prošloga stoljeća i današnjega stanja vegetacije.C.2.INDIKATORSKE VRSTEHordeum secalinum (rijetko), Agrostis canina, Clematis integrifolia (rijetko),Amorpha fruticosa (sve češća u sastojinama).VAŽNE ŽIVOTINJSKE VRSTECrex crex (kosac se gnijezdi ako travnjak nije zarastao više od 50% čivitnjačom);nije pogodno za hranilište močvarnih i ptica grabljivica, osim ako je dio većegatravnjačkog kompleksa koji se redovito održava.UZROCI UGROŽENOSTITravnjačke sastojine ugrožene su izostankom košnje i nadiranjem čivitnjače,a moguće i promjenom vodnog režima staništa.ZAŠTITNE MJEREMehaničko uklanjanje čivitnjače i redovita košnja jednom godišnje uz uklanjanjepokošene mase.

Travnjaka staništaPRAĆENJE STANJASvake godine provjeriti provođenje mjera.Potanje praćenje kvalitativnih i kvantitativnih promjena na trajnim plohama.C.2.Livada rosulje i divljeg ječma s čivitnjačom (foto J. Topić)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Travnjaka staništaLIVADE GROZDASTOG OVSIKA I LIVADNOGKRESTACAIllyrio-Pannonic humid meadows (ass.Bromo-Cynosuretum)Bromo-Cynosuretum cristatiKôd staništa: NKS: C.2.3.1.LOKALITETČigoć, Suvoj, ustava Trebež.OPIS STANIŠTATo je u zapadnom dijelu Posavine i u Pokuplju vrlo rasprostranjena livadnazajednica. Razvija se na ravnim površinama koje su u proljeće gdjekad privremenoplavljene. U proljeće se mijenja izgled livada u nekoliko aspekata – bijelis Cardamine pratensis, žuti s Ranunculus acris i ružičasti s Lychnis fl or-cuculi.Osim navedenih vrsta, važne su Cynosurus cristatus, Bromus racemosus, Trifoliumpatens i Ophioglossum vulgatum.Budući da ta zajednica prema istočnoj Posavini doseže svoju istočnu granicu,na području Parka prirode nije razvijena u tipičnom sastavu, već se miješajuvrste istočnoga područja, a rjeđe su one iz zapadnoga područja.C.2.INDIKATORSKE VRSTECardamine pratensis, Ranunculus acris , Lychnis fl os-cuclil, Cynosurus cristatus,Bromus racemosus, Trifolium patens.VAŽNE ŽIVOTINJSKE VRSTEOvisno o godini i bujnosti trava, te su livade gnjezdište kosca. Na njima sehrane grabljivice i razmnožava druga ugrožena livadna fauna.UZROCI UGROŽENOSTIPromjena vodnog režima, odnosno isušivanje tla radi pretvaranja tih staništau oranice ili izostanak košnje i početak progresivne vegetacijske sukcesijenadiranjem drvenastih vrsta.ZAŠTITNE MJEREOdržavanje povoljnoga vodnog režima i redovita košnja jedanput do dvaputgodišnje. Ako je na nekom lokalitetu utvrđena prisutnost kosca, preporučujese košnja krajem srpnja.

Travnjaka staništaPRAĆENJE STANJASvake godine provjeriti provođenje mjera.Potanje praćenje kvalitativnih i kvantitativnih promjena na trajnim plohama.C.2.Livada grozdastog ovsika i livadnog krestaca (foto S. Jelaska)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Travnjaka staništaLIVADE GROZDASTOG OVSIKA I LIVADNOGKRESTACA S ČIVITNJAČOMIllyrio-Pannonic humid meadows (ass. Bromo-Cynosuretum) / Amorpha fruticosastandsBromo-Cynosuretum cristati s vrstom Amorpha fruticosaKôd staništa: NKS: C.2.3.1./D.4.1.1.LOKALITETNajveće su površine na području Bešća iza sela Svinjička.OPIS STANIŠTAZbog izostanka košnje prvotne sastojine grozdastog ovsika i livadnog krestacačesto zaraštavaju u čivitnjaču. Mjestimično je aspekt livadni, mjestimičnoje mozaik, a mjestimično već dominira čivitnjača, pa je zajednica krestaca veću regresivnoj fazi.C.2.INDIKATORSKE VRSTECardamine pratensis, Ranunculus acris, Lychnis fl os-cuculi, Cynosurus cristatus,Bromus racemosus, Trifolium patens, Amorpha fruticosa.VAŽNE ŽIVOTINJSKE VRSTECrex crex (kosac se gnijezdi ako travnjak nije zarastao više od 50%čivitnjačom);nije pogodno za hranilište močvarnih i ptica grabljivica, osim akoje dio većega travnjačkog kompleksa koji se redovito održava.UZROCI UGROŽENOSTILivada grozdastog ovsika i livadnog krestaca ugrožena je u području Parkaintenzivnim nadiranjem čivitnjače.ZAŠTITNE MJEREMehaničko odstranjivanje čivitnjače, redovita košnja i održavanje povoljnogavodnog režima staništa.

Travnjaka staništaPRAĆENJE STANJASvake godine provjeriti provođenje mjera.Potanje praćenje kvalitativnih i kvantitativnih promjena na trajnim plohama.C.2.Livada grozdastog ovsika i livadnog krestaca s čivitnjačom (foto J. Topić)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Travnjaka staništaLIVADE GROZDASTOG OVSIKA I LIVADNOGKRESTACA S ELEMENTIMA POPLAVNIHLUŽNJAKOVIH ŠUMAIllyrio-Pannonic humid meadows / Illyrian ash-oak-alder forestsBromo-Cynosuretum cristati s vrstama šuma Alno-Quercion roborisKôd staništa: NKS: C.2.3.1./E.2.2. Natura 2000: 91F0LOKALITETLivada kod Lovne kuće u GJ Zelenika, šumarija Novska.OPIS STANIŠTAZbog neredovite košnje u neke prvotne sastojine tih livada prodiru elementilužnjakovih šuma te je vidljiva progresivna sukcesija u smjeru šumske vegetacije.C.2.INDIKATORSKE VRSTECardamine pratensis, Ranunculus acris, Lychnis fl os-cuculi, Cynosurus cristatus,Bromus racemosus, Trifolium patens i mlade drvenaste biljke, odnosnogrmovi lužnjakovih šuma.VAŽNE ŽIVOTINJSKE VRSTECrex crex (kosac se gnijezdi ako travnjak nije zarastao više od 50% drvenastimbiljem); nije pogodno za hranilište močvarnih i ptica grabljivica, osim akoje dio većega travnjačkog kompleksa koji se redovito održava.UZROCI UGROŽENOSTIIzostanak košnje i prodiranje šumskih vrsta grmlja i drveća lužnjakovihšuma.ZAŠTITNE MJEREZa održavanje tih livada valja mehanički odstraniti sve drvenaste vrste, osiguratiredovitu košnju (jedanput ili dvaput godišnje) i odgovarajući vodni režimstaništa.

Travnjaka staništaPRAĆENJE STANJASvake godine provjeriti provođenje mjera.Potanje praćenje kvalitativnih i kvantitativnih promjena na trajnim plohama.C.2.Livada grozdastog ovsika i livadnog krestaca s elementima poplavnih lužnjakovihšuma (foto J. Topić)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Travnjaka staništaLIVADE RANE PAHOVKEMedio European lowland hay meadowsArrhenatheretum elatiorisKôd staništa: NKS: C.2.3.2.LOKALITETNajveće su površine u Osekovačkom polju iza sela Osekova.OPIS STANIŠTATa je zajednica među najvažnijim livadama košanicama atlantskog dijelaEurope. U Hrvatskoj je također veoma rasprostranjena, osobito u zapadnimhumidnijim područjima. Razvija se, obično, izvan dohvata poplavnih voda, nastaništu prikladnom za oranice. U fl ornom sastavu ističu se Arrhenatherumelatius, Trisetum fl avescens, Crepis biennis, Tragopogon orientalis, Knautiaarvensiss, i dr.Zajednica je često raširena uz oranice, a na području Parka prirode najljepšesu sastojine na nasipima.C.2.INDIKATORSKE VRSTEArrhenatherum elatius, Trisetum fl avescens, Crepis biennis, Tragopogonorientalis, Knautia arvensis.UZROCI UGROŽENOSTIPretvaranje tih travnjaka u oranice ili izostanak košnje te zaraštavanje drvenastimvrstama (progresivna sukcesija).ZAŠTITNE MJEREMehaničko uklanjanje drvenastih vrsta, redovita košnja dva do triput godišnje,izbjegavanje intenzivne gnojidbe jer uzrokuje fl orno osiromašenjezajednice.PRAĆENJE STANJASvake godine provjeriti provođenje mjera.Potanje praćenje kvalitativnih i kvantitativnih promjena na trajnim plohama.

Travnjaka staništaC.2.Livada rane pahovke (foto H. Peternel)Livada rane pahovke nakon košnje (foto H. Peternel)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Travnjaka staništaVEGETACIJSKI KOMPLEKS LIVADAKOŠANICA I VISOKIH ŠAŠEVA I ŠILJEVAMedio European lowland hay meadows / Large sedge communitiesArrhenatherion /Deschampsion / MagnocaricionKôd staništa: NKS: C.2.3.2./C.2.2.4./A.4.1.2.LOKALITETNajveće su površine u području Sinokoša, u blizini sela Osekova.OPIS STANIŠTANa priloženoj karti staništa neke su površine zbog mozaičnog rasporedazajednica označene kao kompleks različitih staništa pri čemu, zbog malih površina,neka staništa na karti nisu uzeta u obzir. Taj kompleks čine zajednice livadarane pahovke ( Arrhenatheretum), livade busike (Deschampsietum) i nekezajednice visokih šaševa i šiljeva (Magnocaricion). Kao i na mnogim drugimpovršinama, i u takve komplekse prodire čivitnjača (Amorpha).C.2.INDIKATORSKE VRSTERazličite vrste s obzirom na raznolikost staništa:− Arrhenatherum elatius, Trisetum fl avescens, Crepis biennis, Tragopogonpratensis, Knautia arvensis− Deschampsia cespitosa, Gratiola offi cinalis, Juncus effusus− Carex vulpina, Lythrum salicaria, Iris pseudacorus.VAŽNE ŽIVOTINJSKE VRSTECrex crex (napomena: kosac se ne gnijezdi na nasipima);hranilište roda i grabljivica, gnjezdište travnjačkih pjevica.UZROCI UGROŽENOSTITakav kompleks staništa može biti ugrožen izostankom košnje na livadamakoje mogu dijelom biti pretvorene u oranice; močvarne zajednice šaševa možeugroziti odvodnja, a čitav kompleks može bez utjecaja čovjeka zarasti u šikarui šumu.

Travnjaka staništaZAŠTITNE MJERELivade pahovke treba redovito kositi dvaput do triput godišnje, livade busikejedanput godišnje, zajednice močvarnih šaševa čuvati održavanjem postojećegavodnog režima, a na čitavom kompleksu uklanjati drvenaste vrste.PRAĆENJE STANJASvake godine provjeriti provođenje mjera.Potanje praćenje kvalitativnih i kvantitativnih promjena na trajnim plohama.C.2.Vegetacijski kompleks livada košanica i visokih šiljeva i šaševa(foto H. Peternel)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Travnjaka staništaMEZOFILNE LIVADE RANE PAHOVKES ČIVITNJAČOMMedio European lowland hay meadows / Amorpha fruticosa standsArrhenatheretum elatioris s vrstom Amorpha fruticosaKôd staništa: NKS: C.2.3.2./D.4.1.1.LOKALITETPodručje u Osekovačkom polju.OPIS STANIŠTASrednjoeuropske livade rane pahovke (As. Arrhenatheretum elatioris Br.-Bl.ex Scherrer 1925). – Kao i u druge zajednice na području, čivitnjača prodire ina staništa livada pahovke, pa su, ovisno o kvantitativnoj zastupljenosti čivitnjače,te livade mjestimično manje ili više degradirane.C.2.INDIKATORSKE VRSTEArrhenatherum elatius, Trisetum fl avescens, Crepis biennis, Tragopogonpratensis, Knautia arvensis i Amorpha fruticosa.UZROCI UGROŽENOSTIPotpuno napuštanje košnje dovest će do zaraštavanja čivitnjačom.ZAŠTITNE MJEREMehaničko uklanjanje grmova čivitnjače i drugih drvenastih vrsta te redovitakošnja dvaput do triput godišnje.PRAĆENJE STANJASvake godine provjeriti provođenje mjera.Potanje praćenje kvalitativnih i kvantitativnih promjena na trajnim plohama.

Travnjaka staništaC.2.Mezofilne livade rane pahovke s čivitnjačom (foto V. Hima)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Travnjaka staništaNITROFILNI PAŠNJACINitrophilousflood swardsAgropyro-Rumicion crispiKôd staništa: NKS: C.2.4.1.LOKALITETPodručje Kosovščaka uz rijeku Lonju.OPIS STANIŠTATravnjaci sitova i dugolisne metvice (As. Junco-Menthetumlongifoliae Lohm. 1953) – Ta nitrofi lna zajednica razvija se na povremenokratkotrajno poplavljivanim mjestima uz obale potoka, rijeka i kanala uz ceste.Optimum razvitka postiže ljeti, a ističe se već izdaleka šarenilom ljubičastih, žutihi sivozelenih boja. U fl ornom sastavu prevladavaju Juncus glaucus, Menthalongifolia, Pulicaria dysenterica, Mentha pulegium, Agrostis stolonifera.C.2.Travnjaci grpka i puzave rosulje (As. Rorippo-Agrostietum stoloniferae(M. Moor 1958) Oberd. et Th. Müller 1961). – Toj asocijacijipripada vegetacija poplavnih travnjaka koja se u obalnom pojasu Save razvija urubnim dijelovima riječnoga korita oko visine srednjega ljetnog vodostaja. Osimtoga sastojine te zajednice mogu se naći i u višim obalnim dijelovima, gdjeobrašćuje različita udubljenja s visokom razinom podzemne vode (Lj. Marković1978: 113). U fl ornom sastavu stalne su Rorippa sylvestris, Agrostis stolonifera,Rumex crispus, Inula britannica, Mentha pulegium, Potentilla reptans.Livade djeteline i puzave rosulje (As. Trifolio-Agrostietum stoloniferaeMarković 1973). – Najveći dio travnjačkih površina u vlažnimdijelovima obalnog pojasa koji su samo kratkotrajno poplavljeni za vrijemevisokih voda (Lj. Marković 1978: 116) pripada navedenoj asocijaciji. Ona jesekundarna tvorevina, nastala pod utjecajem paše i gnojenja na mjestu posječenihpoplavnih šuma. U fl orističkom sastavu ističu se Trifolium fragiferum subsp.bonannii, Agrostis stolonifera, Mentha pulegium, Trifolium repens, Loliumperene.VAŽNE ŽIVOTINJSKE VRSTEHranilišta roda i grabljivica, a u vrijeme poplava žličarki i čaplji.

Travnjaka staništaUZROCI UGROŽENOSTIPrestanak ispaše i promjena vodnog režima te zaraštavanje, osobito čivitnjačom.ZAŠTITNE MJEREIntenzivna ispaša i uklanjanje naseljenih grmova, odnosno drvenastihvrsta.PRAĆENJE STANJASvake godine provjeriti provođenje mjera.Potanje praćenje kvalitativnih i kvantitativnih promjena na trajnim plohama.C.2.Nitrofilni pašnjaci (foto J. Topić)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Travnjaka staništaVEGETACIJSKI KOMPLEKS NITROFILNIHPAŠNJAKA, TRŠČAKA I VISOKIH ŠAŠEVAI ŠILJEVANitrophilous flood swards / Reedbeds and large sedge communitiesAgropyro-Rumicion crispi/Phragmitetalia/MagnocaricetaliaKôd staništa: NKS: C.2.4.1./A.4.1.LOKALITETGračenica, Repušnica, Osekovo.OPIS STANIŠTANa nekim nitrofi lnim pašnjacima sveze Agropyro-Rumicion, odnosno as.grpka i puzave rosulje (Rorippo-Agrostietum) i jagodaste djeteline i puzave rosulje(Trifolio Agrostietum stoloniferae), manje su površine mozaički raspoređenihmočvarnih zajednica trske, oblića i rogoza (Phragmitetalia) i visokih šaševa(Magnocaricetalia), koje su na karti prikazane zajedno pod gornjim kodom kaokompleks staništa.C.2.INDIKATORSKE VRSTE− Agrostis stolonifera, Mentha pulegium, Trifolium repens, Trifolium fragiferum− Carex sp. div. Poa palustris, Lythrum salicaria, Iris pseudacorus− Phragmites australis, Scirpus lacustris, Typha latifolia, T. Angustifolia.VAŽNE ŽIVOTINJSKE VRSTERedovito gnjezdište kosaca ako je udio visokih šaševa viši od 50%.UZROCI UGROŽENOSTIIzostanak ispaše na pašnjacima i promjena vodnog režima na močvarnimstaništima te ukupno zaraštavanje drvenastim vrstama.ZAŠTITNE MJEREStalna ispaša na pašnjacima, održavanje odgovarajuće razine nadzemnevode (dio godine je poplavljeno) u močvarnim staništima i uklanjanje drvenastihvrsta na svim površinama.

Travnjaka staništaPRAĆENJE STANJAPraćenje stupnja sukcesije, odnosno intenziteta ispaše.Svake godine provjeriti provođenje mjera.Potanje praćenje kvalitativnih i kvantitativnih promjena na trajnim plohama.C.2.Vegetacijski kompleks nitrofilnih pašnjaka, trščaka i visokih šaševa i šiljeva(foto J. Topić)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Travnjaka staništaVEGETACIJSKI KOMPLEKS NITROFILNIHPAŠNJAKA, TRŠČAKA I VISOKIH ŠAŠEVA IŠILJEVA S ČIVITNJAČOMNitrophilous flood swards / Reedbeds and large sedge communities / Amorpha fruticosastandsAgropyro-Rumicion crispi/Magnocaricetalia s Amorpha fruticosaKôd staništa: NKS: C.2.4.1./A.4.1./D.4.1.1.LOKALITETPodručje Privoza u Repušničkom polju.OPIS STANIŠTAC.2.Na nekim nitrofi lnim pašnjacima sveze Agropyro-Rumicion, odnosno as.grpka i puzave rosulje (Rorippo-Agrostietum) i jagodaste djeteline i puzaverosulje (Trifolio-Agrostietum stoloniferae), manje su površine mozaički raspoređenihmočvarnih zajednica trske, oblića i rogoza (Phragmitetalia) i visokihšaševa (Magnocaricetalia), koje su u velikoj mjeri obrasle čivitnjačom, a na kartisu prikazane zajedno, pod gornjim kodom kao kompleks staništa.INDIKATORSKE VRSTE− Agrostis stolonifera, Mentha pulegium, Trifolium repens, Trifolium fragiferum− Carex sp. div. Poa palustris, Lythrum salicaria, Iris pseudacorus− Phragmites australis, Scirpus lacustris, Typha latifolia, T. angustifolia− Amorpha fruticosa.VAŽNE ŽIVOTINJSKE VRSTEKosci se gnijezde ako čivitnjača nije obrasla više od 50% površine.UZROCI UGROŽENOSTIIzostanak ispaše na pašnjacima i promjena vodnog režima na močvarnimstaništima te intenzivno zaraštavanje svih površina čivitnjačom.

Travnjaka staništaZAŠTITNE MJEREStalna ispaša na pašnjacima određenoga broja stoke – navesti jedinicu ivrstu stoke, održavanje odgovarajuće razine nadzemne vode u močvarnimstaništima i mehaničko uklanjanje čivitnjače i ostalih drvenastih vrsta.PRAĆENJE STANJAPraćenje stupnja sukcesije, odnosno intenziteta ispaše.Svake godine provjeriti provođenje mjera.Potanje praćenje kvalitativnih i kvantitativnih promjena na trajnim plohama.C.2.Vegetacijski kompleks nitrofilnih pašnjaka, trščaka i visokih šaševa i šiljeva s čivitnjačom(foto J. Topić)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Travnjaka staništaVEGETACIJSKI KOMPLEKS NITROFILNIHPAŠNJAKA, VISOKIH ŠAŠEVA I ŠILJEVANitrophilous flood swards / Large sedge communitiesAgropyro-Rumicion crispi / MagnocaricetaliaKôd staništa: NKS: C.2.4.1./A.4.1.2.LOKALITETMužilovčica, Pavlinov kljun.OPIS STANIŠTANa nekim nitrofi lnim pašnjacima sveze Agropyro-Rumicion, odnosno as.grpka i puzave rosulje (Rorippo-Agrostietum) i jagodaste djeteline i puzave rosulje(Trifolio-Agrostietum stoloniferae), manje su površine mozaički raspoređenihmočvarnih zajednica visokih šaševa (Magnocaricetalia), koje su na kartiprikazane zajedno, pod gornjim kodom kao kompleks staništa.C.2.INDIKATORSKE VRSTE− Agrostis stolonifera, Mentha pulegium, Trifolium repens, Trifolium fragiferum− Carex sp. div. Poa palustris, Lythrum salicaria, Iris pseudacorus.VAŽNE ŽIVOTINJSKE VRSTEHranilište za ptice grabljivice, rode, čaplje, žličarke, ovisno o količini vodena pašnjaku. Odmorište i hranilište ptica selica (ptice močvarice). Zimi, ako jepoplava, zimovalište ptica močvarica.UZROCI UGROŽENOSTIIzostanak ispaše na pašnjacima i promjena vodnog režima na močvarnimstaništima te zaraštavanje svih površina drvenastim vrstama, osobito čivitnjačom.ZAŠTITNE MJEREStalna ispaša na pašnjacima, održavanje odgovarajuće razine nadzemnevode u močvarnim staništima i uklanjanje drvenastih vrsta na svim površinama.

Travnjaka staništaPRAĆENJE STANJAPraćenje stupnja sukcesije odnosno intenziteta ispaše. Praćenje duljine trajanjapoplave.Svake godine provjeriti provođenje mjera.Potanje praćenje kvalitativnih i kvantitativnih promjena na trajnim plohama.C.2.Vegetacijski kompleks nitrofilnih pašnjaka, visokih šaševa i šiljeva(foto J. Topić)Vegetacijski kompleks nitrofilnih pašnjaka, visokih šaševa i šiljeva(foto J. Topić)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Travnjaka staništaVEGETACIJSKI KOMPLEKS NITROFILNIHPAŠNJAKA, VISOKIH ŠAŠEVA I ŠILJEVA SČIVITNJAČOMNitrophilous flood swards / Large sedge communities / Amorpha fruticosa standsAgropyro-Rumicion crispi / Magnocaricetalia s vrstom Amorpha fruticosaKôd staništa: NKS: C.2.4.1./A.4.1.2./D.4.1.1.LOKALITETNajveći dio Osekovačkog polja.OPIS STANIŠTANa nekim nitrofi lnim pašnjacima sveze Agropyro-Rumicion, odnosno as.grpka i puzave rosulje (Rorippo-Agrostietum) i jagodaste djeteline i puzave rosulje(Trifolio-Agrostietum stoloniferae) manje su površine mozaički raspoređenihmočvarnih zajednica i visokih šaševa (Magnocaricetalia), koje su u velikojmjeri obrasle čivitnjačom, a na karti su prikazane zajedno, pod gornjim kodomkao kompleks staništa.C.2.INDIKATORSKE VRSTE− Agrostis stolonifera, Mentha pulegium, Trifolium repens, Trifolium fragiferum− Carex sp. div. Poa palustris, Lythrum salicaria, Iris pseudacorus− Amorpha fruticosa.UZROCI UGROŽENOSTIPrestanak ispaše i promjena vodnog režima te prirodna sukcesija, šašikaprema šumi i zarastanje čivitnjačom.ZAŠTITNE MJEREStalna ispaša na pašnjacima, održavanje odgovarajuće razine nadzemnevode u močvarnim staništima i uklanjanje čivitnjače i drugih drvenastih vrsta nasvim površinama.

Travnjaka staništaPRAĆENJE STANJAPraćenje stupnja sukcesije, odnosno intenziteta ispaše.Svake godine provjeriti provođenje mjera.Potanje praćenje kvalitativnih i kvantitativnih promjena na trajnim plohama.C.2.Vegetacijski kompleks nitrofilnih pašnjaka, visokih šaševa i šiljeva sčivitnjačom (foto J .Topić)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Travnjaka staništaNITROFILNI PAŠNJACI S ELEMENTIMAMEZOFILNIH ŽIVICA I ŠIKARANitrophilous flood swards / Deciduous thicketsAgropyro-Rumicion crispi s Prunetalia spinosaeKôd staništa: NKS: C.2.4.1./D.1.2.1.LOKALITETU području Berega, uz potok Gračenica.OPIS STANIŠTAŠikare i živice crnog trna često obrubljuju pašnjake, a pojavljuju se i napovršinama samih pašnjaka na kojima ispaša nije dovoljno intenzivna. U njimase pojavljuju grmovi mezofi lnih živica i šikara nizinskoga vegetacijskog pojasa(Prunetalia spinosae).C.2.INDIKATORSKE VRSTETrifolium fragiferum subsp. bonannii, Agrostis stolonifera, Mentha pulegium,Trifolium repens, Ligustrum vulgare, Cornus sanguinea, Prunus spinosa.UZROCI UGROŽENOSTIUzroci ugroženosti nitrofi lnih pašnjaka su prestanak ispaše ili ekstenzivnaispaša i prirodno zaraštavanje u šikaru, odnosno sukcesija prema šumi.ZAŠTITNE MJEREIntenzivna ispaša i mehaničko uklanjanje drvenastih vrsta.PRAĆENJE STANJAPraćenje stupnja sukcesije, odnosno intenziteta ispaše.Svake godine provjeriti provođenje mjera.Potanje praćenje kvalitativnih i kvantitativnih promjena na trajnim plohama.

Travnjaka staništaC.2.Nitrofilni pašnjaci s elementima mezofilnih živica i šikara (foto J. Topić)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Travnjaka staništaNITROFILNI PAŠNJACI S ČIVITNJAČOMNitrophilous flood swards / Amorpha fruticosa standsAgropyro-Rumicion crispi s vrstom Amorpha fruticosaKôd staništa: NKS: C.2.4.1./D.4.1.1.LOKALITETNajzastupljeniji tip travnjačkoga staništa na području PPLP, nekada velikipašnjački kompleksi koji su danas napušteni.OPIS STANIŠTANitrofi lni pašnjaci sveze Agropyro-Rumicion, odnosno as. grpka i puzaverosulje (Rorippo-Agrostietum) i jagodaste djeteline i puzave rosulje (Trifolio-Agrostietum stoloniferae) na nekim površinama u velikoj su mjeri obrasli čivitnjačom,pa su ti pašnjaci uvelike degradirani.C.2.INDIKATORSKE VRSTETrifolium fragiferum subsp. bonannii, Agrostis stolonifera, Mentha pulegium,Trifolium repens, Amorpha fruticosa.UZROCI UGROŽENOSTITi pašnjaci su ugroženi prestankom ispaše ili nedovoljnom ispašom te prirodnimzaraštavanjem čivitnjačom.ZAŠTITNE MJEREIntenzivna ispaša i mehaničko uklanjanje čivitnjače.PRAĆENJE STANJAPraćenje stupnja sukcesije, odnosno intenziteta ispaše.Svake godine provjeriti provođenje mjera.Potanje praćenje kvalitativnih i kvantitativnih promjena na trajnim plohama.

Travnjaka staništaC.2.Nitrofilni pašnjaci s čivitnjačom (foto S. Jelaska)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Travnjaka staništaNITROFILNI PAŠNJACI S VRBAMANitrophilous flood swards / White willow forestsAgropyro-Rumicion crispi / Salicion albaeKôd staništa: NKS: C.2.4.1./E.1.1. Natura 2000: 91E0LOKALITETPodručje između Nove Lonje i Brzajca.OPIS STANIŠTANa vlažnije nitrofi lne travnjake grpka i puzave rosulje (as. Rorippo-Agrostietumstoloniferae), koje su češće poplavljene a nedovoljno pašene, naseljavajuse higrofi lne vrste drveća, u prvom redu vrbe, pa se nakon izostanka pašepretvaraju u vrbike.C.2.INDIKATORSKE VRSTERorippa sylvestris, Agrostis stolonifera, Rumex crispus, Inula britannica,Potentilla reptans, Salix alba, Salix fragilis.UZROCI UGROŽENOSTINapuštanje ispaše i zamočvarivanje.ZAŠTITNE MJEREStalna ispaša i mehaničko uklanjanje drvenastih vrsta.PRAĆENJE STANJAPraćenje intenziteta ispaše i omjera između površina vrbika i pašnjaka.Svake godine provjeriti provođenje mjera.Potanje praćenje kvalitativnih i kvantitativnih promjena na trajnim plohama.

Travnjaka staništaC.2.Nitrofilni pašnjaci s vrbama (foto R. Topić)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Travnjaka staništaNITROFILNI PAŠNJACI I ZAJEDNICELADOLEŽA UZ VODOTOKENitrophilous flood swards / Mixed riverine screensAgropyro-Rumicion crispi / Convolvuletalia sepiumKôd staništa: NKS: C.2.4.1./I.1.5.4. Natura 2000: 6430LOKALITETPodručje uz Veliki Strug u Mokrom polju.OPIS STANIŠTANitrofi lni pašnjaci iz sveze Agropyro-Rumicion crispi koji se nalaze uz vodotokeobrubljene drvećem često se nastavljaju na zajednice ladoleža (Convolvulionsepium) u kojima prevladavaju penjačice Convolvulus sepium, Humuluslupulus i neofi tska penjačica Echinocystis lobata. Uz njih su česte i druge nitrofilne biljke, neke alohtonog podrijetla.C.2.INDIKATORSKE VRSTERorippa sylvestris, Agrostis stolonifera, Rumex crispus, Inula britannica,Mentha pulegium, Potentilla reptans. Calystegia sepium, Solidago giganteai dr.UZROCI UGROŽENOSTIPašnjake ugrožava prestanak ispaše, a uređivanje riječnih obala ugrožavazajednice ladoleža.ZAŠTITNE MJEREOdržavanje poplavnog režima u rubnom dijelu obale i napasanje za održavanjetravnjaka.PRAĆENJE STANJAPraćenje kontinuiteta ispaše i infi ltracije neofi ta u zajednicu ladoleža.Prema Priručniku za inventarizaciju, kartiranje i praćenje stanja, poglavlje5.3 Praćenje stanja, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2006.

Travnjaka staništaC.2.Zajednica ladoleža uz vodotok na rubu pašnjaka (foto V. Kušan)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Šumska staništaŠumskastaništa

Šumska staništaJAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Šumska staništaPOPLAVNE ŠUME VRBAWhite willow forestsSveza Salicion albae Soó 1930Kôd staništa: NKS: E.1.1. Natura 2000: 91E0OPIS STANIŠTAPeriodično poplavljena staništa s dugim trajanjem poplave uz rubove vodotoka,mikroudubina (bara) i močvara koja postupno zašumljuju vrbe te vrbovesastojine.Najveći kompleks zajednica zauzima na području Osmanova polja u bliziniLipovljana, u Repušničkom polju uz Repušničku krnjicu te uz rijeke i stare rukavcete manje površine u Mokrom i Poganovu polju.INDIKATORSKE VRSTEU sloju drveća: Salix alba, Salix purpurea, Salix triandra, Salix cinerea. Slojgrmlja je slabo razvijen. U sloju prizemnoga rašća: Carex elata, Galium palustre,Iris pseudacorus, Agrostis alba, Myosotis scorpioides i dr.UZROCI UGROŽENOSTIPoremećaji vodnoga režima zbog uređenja obala, iskopa, kanaliziranja i sl.PRAĆENJE STANJAPraćenje sindinamike šumske zajednice.

Šumska staništaPoplavne šume vrba (foto V. Kušan)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Šumska staništaPOPLAVNE ŠUME VRBA / TRŠČACI,ROGOZICI, VISOKI ŠILJEVI I VISOKI ŠAŠEVIWhite willow forests / Reedbeds and large sedge communitiesSveza Salicion albae Soo 1930 / Razred Phragmiti-Magnocaricetea Klika in Klika etNovak 1941.Kôd staništa: NKS: E. 1.1./A.4.1. Natura 2000: 91E0OPIS STANIŠTAPoplavna staništa uz rubove vodotoka, bare i močvare, trščaci koje postupnozašumljuju skupine vrbovih stabala. Najveće su površine u predjelu Noviceu blizini Kutine i u Gračeničkom polju.INDIKATORSKE VRSTEU sloju drveća: Salix alba, Salix purpurea, Salix triandra.UZROCI UGROŽENOSTIPoremećaji vodnoga režima zbog uređenja obala, iskopa, kanaliziranja i sl.ZAŠTITNE MJEREU tim područjima vodotehničke zahvate izvoditi prema uvjetima zaštiteprirode.PRAĆENJE STANJAPraćenje sindinamike šumske zajednice.

Šumska staništaPoplavne šume vrba / trščaci, rogozici, visoki šiljevi i šaševi (foto V. Hima)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Šumska staništaPOPLAVNE ŠUME VRBA / NITROFILNIPAŠNJACI I LIVADE KOŠANICENIZINSKOGA VEGETACIJSKOG POJASAWhite willow forests / Nitrophilous flood swardsSveza Salicion albae Soo 1930 / Sveza Agropyro-Rumicion crispi Nordh. 1940Kôd staništa: NKS: E.1.1./C.2.4.1. Natura 2000: 91E0OPIS STANIŠTANitrofi lni pašnjaci i livade košanice mjestimice obrasle skupinama vrbovihstabala.Najveće su površine na području Repušničkog polja u blizini Repušničkekrnjice.INDIKATORSKE VRSTEU sloju drveća: Salix alba, Salix purpurea, Salix triandra.UZROCI UGROŽENOSTIZakorovljenje čivitnjačom.ZAŠTITNE MJEREPrepustiti spontanom prirodnom razvoju.PRAĆENJE STANJAPraćenje sindinamike šumske zajednice.

Šumska staništaPoplavne šume vrba / nitrofilni pašnjaci i livade košanice nizinskoga vegetacijskogpojasa (foto V. Kušan)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Šumska staništaPOPLAVNE ŠUME VRBA / SASTOJINEČIVITNJAČEWhite willow forests / Amorpha fruticosa standsSveza Salicion albae Soo 1930 / Amorpha fruticosaKôd staništa: NKS: E.1.1./D.4.1.1. Natura 2000: 91E0OPIS STANIŠTAPovršine obrasle vrbovim sastojinama s velikim udjelom čivitnjače. Najvećesu površine te zajednice u Donjem Mokrom polju, u području Lončarica iKrndije u blizini Jasenovca, u području Krnjice i Čigoćkog aerodroma iza selaČigoć, te u području Malog polja u Repušnici.INDIKATORSKE VRSTEU sloju drveća: Salix alba, Salix purpurea, Salix triandra.UZROCI UGROŽENOSTIZakorovljenje čivitnjačom.ZAŠTITNE MJERESuzbijati širenje čivitnjače.PRAĆENJE STANJAPraćenje dinamike širenja čivitnjače.

Šumska staništaPoplavne šume vrba / sastojine čivitnjače (foto V. Kušan)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Šumska staništaPOPLAVNE ŠUME VRBA / SASTOJINE ČI-VITNJAČE / TRŠČACI, ROGOZICI, VISOKIŠILJEVI I VISOKI ŠAŠEVIWhite willow forests / Amorpha fruticosa stands / Reedbeds and large sedge communitiesSveza Salicion albae Soo 1930 / Amorpha fruticosa/ Razred Phragmiti-MagnocariceteaKlika in Klika et Novak 1941Kôd staništa: NKS: E.1.1./D.4.1.1./A.4.1. Natura 2000: 91E0OPIS STANIŠTAMočvarno i barsko područje mjestimice zakorovljeno čivitnjačom i rijetkoobraslo vrbama. Intenzivno plavljeno u zimsko-proljetnom razdoblju. Najvećesu površine te zajednice na području Vrbaka u blizini Repušnice i na područjuČigoćkog aerodroma i Poljica u blizini ČigoćaINDIKATORSKE VRSTEU sloju drveća Salix sp.UZROCI UGROŽENOSTIOpasnost od zakorovljenja čivitnjačom.ZAŠTITNE MJERESuzbijati širenje čivitnjače.PRAĆENJE STANJAPraćenje dinamike širenja čivitnjače.

Šumska staništaPoplavne šume vrba / sastojine čivitnjače / trščaci, rogozici, visoki šaševi i visokišiljevi (foto V. Kušan)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Šumska staništaPOPLAVNE ŠUME VRBA / POPLAVNEŠUME TOPOLAWhite willow forests / Poplar forestsSveza Salicion albae Soo 1930/ Sveza Populion albae Br.-Bl. 1931Kôd staništa: NKS: E.1.1./E.1.2. Natura 2000: 91E0OPIS STANIŠTAPrirodne sastojine topola i vrba, uglavnom rasprostranjene u uskom ritskompojasu između rijeke i nasipa (poloj). Izložene redovitim poplavama. Najveće supovršine uz obalu rijeke Save, od Krapja do Jasenovca.INDIKATORSKE VRSTEU sloju drveća: Salix sp. i Populus sp.UZROCI UGROŽENOSTIVodotehnički regulacijski zahvati i sječa zbog održavanja vodotehničkihobjekata.ZAŠTITNE MJEREKontrola vodotehničkih zahvata.PRAĆENJE STANJAPraćenje dinamike biljnih zajednica.

Šumska staništaPoplavne šume vrba /poplavne šume topola (foto J. Topić)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Šumska staništaPOPLAVNE ŠUME VRBA / POPLAVNEŠUME CRNE JOHE I POLJSKOG JASENAWhite willow forests / Ash-alder woodsSveza Salicion albae Soo 1930/ Sveza Alno-Ulmion Br.-Bl. et R. Ty. 1943. i Alnionglutinosae Malcuit 1929Kôd staništa: NKS: E.1.1./E.2.1. Natura 2000: 91E0/91F0OPIS STANIŠTAMiješane sastojine vrba i poljskog jasena s primjesama crne johe na tlimakoja su periodično plavljena za godišnjega visokog vodostaja rijeka, ali su inačedobro ocijeđena i prozračna u vrijeme niskog vodostaja. Najveće su površinete zajednice u Parku prirode Lonjsko polje na području Jablanca i Ribarica teoko stare Save u Suvoju.UZROCI UGROŽENOSTIOpasnost od zakorovljenja čivitnjačom.ZAŠTITNE MJERESuzbijati širenje čivitnjače.PRAĆENJE STANJAPraćenje dinamike širenja čivitnjače.

Šumska staništaPoplavne šume vrba / poplavne šume crne johe i poljskog jasena(foto V. Kušan)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Šumska staništaPOPLAVNE ŠUME VRBA / POPLAVNEŠUME CRNE JOHE I POLJSKOG JASENA /SASTOJINE ČIVITNJAČEWhite willow forests / Ash-alder woods / Amorpha fruticosa standsSveza Salicion albae Soo 1930 / Sveza Alno-Ulmion Br.-Bl. et R. Ty. 1943. i Alnionglutinosae Malcuit 1929 / Amorpha fruticosa.Kôd staništa NKS: E.1.1./E.2.1./D.4.1.1. Natura 2000: 91E0/91F0OPIS STANIŠTASkupine vrba i poljskog jasena s primjesama crne johe na poplavnim staništimaizložene su zakorovljenju čivitnjačom. Najveće su površine te zajedniceu Parku prirode Lonjsko polje na području Donjeg Mokrog polja i Sepčinskogboka te uz južni obrambeni nasip retencije Lonjsko polje i u područjuSprudova.INDIKATORSKE VRSTESalix sp., Fraxinus angustifolia.UZROCI UGROŽENOSTIOpasnost od zakorovljenja čivitnjačom.ZAŠTITNE MJERESuzbijati širenje čivitnjače.PRAĆENJE STANJAPraćenje dinamike širenja čivitnjače.

Šumska staništaPoplavne šume vrba / poplavne šume crne johe i poljskog jasena / sastojine čivitnjače(foto V. Kušan)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Šumska staništaPOPLAVNE ŠUME CRNE JOHE I POLJ-SKOG JASENA / SASTOJINE ČIVITNJAČEAsh-alder woods / Amorpha fruticosa standsSveza Alno-Ulmion Br.-Bl. et R. Ty. 1943. i Alnion glutinosae Malcuit 1929 / AmorphafruticosaKôd staništa: NKS: E.2.1./D.4.1.1. Natura 2000: 91F0OPIS STANIŠTASastojine poljskog jasena s primjesama crne johe, izložene zakorovljenjučivitnjačom na lokalitetu uz korito potoka Stara Kutina.INDIKATORSKE VRSTEFraxinus angustifolia.UZROCI UGROŽENOSTIOpasnost od zakorovljenja čivitnjačom.ZAŠTITNE MJERESuzbijati širenje čivitnjače.PRAĆENJE STANJAPraćenje dinamike širenja čivitnjače.

Šumska staništaPoplavne šume crne johe i poljskog jasena s čivitnjačom (foto V. Kušan)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Šumska staništaŠUMA CRNE JOHE S TRUŠLJIKOMAlder swamp woodsFrangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968Kôd staništa: NKS: E.2.1.4. Natura 2000: 91E0OPIS STANIŠTAŠuma crne johe s trušljikom dolazi u barskim staništima, u mozaičnom rasporedu,u obliku malih sastojina (do 5 ha). Obrašćuje stara korita vodotoka.Raste na mineralno-močvarno glejnim tlima. U pretežnom je dijelu godine podpovršinskom vodom dubine 20-70 cm. Sindinamika te šumske zajednice obuhvaćainicijalnu, optimalnu i terminalnu fazu razvoja. U inicijalnoj fazi razvijenaje samo prizemna močvarna vegetacija šaševa koju postupno naseljava sivaiva, bijela vrba, krhka vrba, trušljika, bijela topola, poljski jasen i crna joha namikrouzvisinama. U optimalnoj je fazi dobro razvijena crna joha, podrijetlom izsjemena i panja s čunjastim pridankom ili bez njega te primješanim vezom ipoljskim jasenom. U terminalnoj fazi crna joha postupno odumire i ustupa mjestohrastu lužnjaku, tj. šumi hrasta lužnjaka i velike žutilovke (Vukelić i Baričević2005, Rauš 1975). Najljepše su sastojine te zajednice na području Opeka i ušumsko-gospodarskoj jedinici Grede-Kamare.INDIKATORSKE VRSTEU sloju drveća: Alnus glutinosa, Fraxinus angustifolia, Ulmus laevis. U slojugrmlja: Frangula alnus, Viburnum opulus, Salix cinerea. U sloju prizemnogarašća razlikuju se dvije strukturne jedinice (sinuzije). U prvoj, mezofi tskoj, rastuDryopteris carthusiana, Symphytum tuberosum, Solanum dulcamara i drugevrste te poneki mahovi. U drugoj, hidrofi tskoj, rastu Polygonum lapathifolium,Galium palustre, Stachys palustris, Lythrum salicaria, Iris pseudacorus, Peucedanumpalustre, Lemna trisulca i mnoge druge.UZROCI UGROŽENOSTIVrlo je ugrožena ako se odvodnjom smanji vlažnost.ZAŠTITNE MJEREU tim područjima ne smiju se kopati kanali ni poduzimati hidromeliorativnizahvati. Prepustiti spontanom prirodnom razvoju.PRAĆENJE STANJAPratiti sindinamiku šumske zajednice.

Šumska staništaŠuma crne johe s trušljikom (foto I. Anić)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Šumska staništaŠUMA POLJSKOG JASENA S KASNIMDRIJEMOVCEMIllyrian snow-flake ash-oak forestsLeucoio-Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959Kôd staništa: NKS: E.2.1.7. Natura 2000: 91F0OPIS STANIŠTARaste u mikroudubinama (bare i tanjuri) gdje često tvori barsku granicušume (Poganovo polje). Izložena dugotrajnom djelovanju poplavnih i visokihpodzemnih voda. Površinska voda zimi se može smrznuti, a led svojom težinomoštetiti koru i deformirati mlada jasenova stabla. Razlikuju se jaseniciinicijalne, optimalne i terminalne faze razvoja. Jasenici inicijalne faze rastu nabarskoj granici šume. Debla su pri žilištu deformirana. Pod najintenzivnijim suutjecajem poplavnih voda. Optimalna faza podrazumijeva tipičnu, čistu jasenovusastojinu s rjeđe izraženim deformacijama žilišta. U terminalnoj fazi sastojinapoljskog jasena postaje prijelaznog karaktera, a poljskom jasenu primješaju sehrast lužnjak, klen, brijest vez i crna joha. Sastojine inicijalne i optimalne fazerastu u tipičnim barama, a sastojine terminalne faze na sušim, prijelaznim staništimaiz bare u nizu (Anić i dr. 2005). Najveći kompleks te zajednice u Parkuprirode Lonjsko polje na području je oko Mokrog i Poganova polja u istočnomdijelu Parka.INDIKATORSKE VRSTEU sloju drveća: Fraxinus angustifolia, Ulmus laevis, rijetko Alnus glutinosa iQuercus robur. U sloju grmlja: Frangula alnus, Salix cinerea, Genista tinctoriassp. elata. U sloju prizemnog rašća: Leucoium aestivum, Carex vesicaria, Carexelata, Galium palustre, Solanum dulcamara, Lycopus europaeus i druge(Vukelić i Baričević 2005).UZROCI UGROŽENOSTIUgrožena je promjenama vodnoga režima i intenzivnim širenjem invazivnihvrsta (Amorpha fruticosa L.), posebice nakon neuspjele prirodne obnove, teizložena oštećenjima od divljači u mlađim razvojnim stadijima (pomladak, mladik).ZAŠTITNE MJEREZadržati postojeći vodni režim, posebice na lokalitetima gdje rastu jaseniciinicijalne faze (Poganovo polje). Primijeniti metode suzbijanja širenja čivitnjače.

Šumska staništaPrednost dati mehaničkim metodama. Sastojine obnavljati prirodnim načinomili sadnjom sadnica, ali ne na velikim površinama istodobno. Kontrolirati gustoćupopulacije jelenske divljači, posebice u doba poplave kada je nužna pojačanaprihrana.PRAĆENJE STANJAPratiti dinamiku širenja čivitnjače, pratiti dinamiku populacije jelenskedivljači.Šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem (foto B. Krstinić)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Šumska staništaŠUMA POLJSKOGA JASENA S KASNIMDRIJEMOVCEM / NITROFILNI PAŠNJACI ILIVADE KOŠANICE NIZINSKOGA VEGETA-CIJSKOG POJASAIllyrian snow-flake ash-oak forests / Nitrophilous flood swardsLeucoio-Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959 / Agropyro-Rumicion crispiKôd staništa: NKS: E.2.1.7./C.2.4.1. Natura 2000: 91F0OPIS STANIŠTANitrofi lni pašnjaci i livade košanice koje zašumljuje poljski jasen i oblikujeinicijalne skupine pionirske šume. Najveći kompleksi te zajednice u područjusu Repušničkog polja i Velikog Svinjičkog.INDIKATORSKE VRSTEFraxinus angustifolia.UZROCI UGROŽENOSTIIntenzivno širenje invazivnih vrsta (Amorpha fruticosa L.).ZAŠTITNE MJEREPrimijeniti metode suzbijanja širenja čivitnjače. Prednost dati mehaničkimmetodama.PRAĆENJE STANJAPratiti dinamiku širenja čivitnjače.

Šumska staništaŠuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem postupno nadire na nitrofilne pašnjakei livade košanjice nizinskoga vegetacijskog pojasa (foto S. Jelaska)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Šumska staništaŠUMA POLJSKOGA JASENA S KASNIMDRIJEMOVCEM / SASTOJINE ČIVITNJAČEllyrian snow-flake ash-oak forests / Amorpha fruticosa standsLeucoio-Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959/Amorpha fruticosa L.Kôd staništa: NKS: E.2.1.7./D.4.1.1. Natura 2000: 91F0OPIS STANIŠTAPomladne površine jasenovih sastojina zakorovljene čivitnjačom i sastojinepoljskog jasena u mlađim razvojnim stadijima (pomladak, mladik) zakorovljenečivitnjačom. Najveći su kompleksi te zajednice na području Parka prirodeLonjsko polje u Stolačkom boku, Starom gaju, Suševom đolu, Dubenskom,Ilovskom polju i na području Gornjega Mokrog polja.INDIKATORSKE VRSTEFraxinus angustifolia.UZROCI UGROŽENOSTIIntenzivno širenje invazivnih vrsta (Amorpha fruticosa L.).ZAŠTITNE MJEREPrimijeniti metode suzbijanja širenja čivitnjače. U mladim jasenicima obavljatišumskouzgojne radove njege šuma.PRAĆENJE STANJAPratiti dinamiku širenja i razvoja čivitnjače. Pratiti kompeticiju jasena i čivitnjače.

Šumska staništaŠuma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem i čivitnjačom(foto J. Topić)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Šumska staništaŠUMA POLJSKOGA JASENA S KASNIMDRIJEMOVCEM / SASTOJINE ČIVITNJAČE/ TRŠČACI, ROGOZICI, VISOKI ŠILJEVI IVISOKI ŠAŠEVIIllyrian snow-flake ash-oak forests / Amorpha fruticosa stands / Reedbeds and largesedge communitiesLeucoio-Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959/Amorpha fruticosa/Phragmiti-MagnocariceteaKôd staništa: NKS: E.2.1.7./D.4.1.1./A.4.1. Natura 2000: 91F0OPIS STANIŠTARubovi vodotoka, mikroudubina (bara) i močvara koje zakorovljuje čivitnjačai zašumljuje poljski jasen. Obično inicijalna faza šume poljskog jasena. Najvećije kompleks te zajednice u Parku prirode Lonjsko polje na području Vrbaka uzrijeku Trebež.INDIKATORSKE VRSTEFraxinus angustifolia.UZROCI UGROŽENOSTIUgrožena je vodotehničkim zahvatima koji mijenjaju vodni režim i intenzivnimširenjem invazivnih vrsta (Amorpha fruticosa L.).ZAŠTITNE MJEREPrimijeniti metode suzbijanja širenja čivitnjače.PRAĆENJE STANJAPratiti dinamiku širenja čivitnjače. Pratiti kompeticiju poljskog jasena i čivitnjače.

Šumska staništaŠuma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem / sastojine čivitnjače / trščaci, rogozici,visoki šiljevi i šaševi (foto H. Peternel)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Šumska staništaŠUMA POLJSKOGA JASENA S KASNIMDRIJEMOVCEM / ŠUMA CRNE JOHE STRUŠLJIKOMIllyrian snow-flake ash-oak forests / Alder swamp woodsLeucoio-Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959/Frangulo-Alnetum gluitonsae Rauš1968Kôd staništa: NKS: E.2.1.7./E.2.1.4. Natura 2000: 91F0/91E0OPIS STANIŠTATerminalna faza šume crne johe s trušljikom, s većim udjelom poljskog jasenau omjeru smjese sastojine. Pojedinačno primiješan hrast lužnjak. Najveći jekompleks te zajednice u Parku prirode Lonjsko polje na području uz Topolničkijarak, uz jarak Barjaktar i uz Široki đol.INDIKATORSKE VRSTEU sloju drveća: Fraxinus angustifolia, Alnus glutinosa, Quercus robur, Ulmuslaevis. U sloju prizemnog rašća: Glechoma hederacea, Circaea lutetiana,Geum urbanum i druge.UZROCI UGROŽENOSTIMogućnost zakorovljenja čivitnjačom.ZAŠTITNE MJEREPrimijeniti metode suzbijanja širenja čivitnjače.PRAĆENJE STANJAPratiti dinamiku širenja čivitnjače. Pratiti uspijevanje crne johe i poljskogjasena.

Šumska staništaŠuma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem / šuma crne johe s trušljikom(Foto V. Kušan)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Šumska staništaPOPLAVNE ŠUME HRASTA LUŽNJAKARiparian oak-ash forestsSveza Alno-Quercion Ht. 1938; As. Genisto elatae-Quercetum roboris Ht. 1938Kôd staništa: NKS: E.2.2. Natura 2000: 91F0OPIS STANIŠTAOva staništa poznata su pod nazivom niza, a razvijena su između tipičnihmikroudubina (bara) i mikrouzvisina (greda). To su periodično poplavljena staništana kojima poplava traje kraće ili su izvan njezina dohvata, ali su još dovoljnosvježa. Na njima rastu najpoznatije hrvatske šumske sastojine iz kojih se dobivaglasovita slavonska hrastovina (as. šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke– Genisto elatae-Quercetum roboris Ht. 1938). Na prijelaznim staništima premamikrouzvisinama (gredama) raste suša varijanta tih šuma (subas. Genistoelatae-Quercetum roboris carpinetosum betuli Ht. 1938). Osim nje, na tomsu području razvijene i subasocijacije s drhtavim šašem (subas. Genisto elatae-Quercetumroboris caricetosum brizoides Ht. 1938) i rastavljenim šašem(Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Ht. 1938). Najveći jekompleks te zajednice u Parku prirode Lonjsko polje na području Žabarskogboka, Hrastina, i u Lipovici.INDIKATORSKE VRSTEU sloju drveća: Quercus robur, Fraxinus angustifolia, Ulmus laevis, Ulmuscarpinifolia. U sloju grmlja: Genista elata, Crataegus oxyacantha, Crataegusmonogyna, Prunus spinosa, Pyrus pyraster, Viburnum opulus i dr. U sloju prizemnograšća: Carex remota, Carex strigosa, Rumex sanguineus, Cerastiumsylvaticum, Valeriana dioica, Lycopus europaeus i mnoge druge.UZROCI UGROŽENOSTIHidromelioracijski zahvati koji mijenjaju režim voda poplavnih šumskih ekosustava.Obnovu tih šuma ugrožava nekontrolirano pašarenje i žirenje.ZAŠTITNE MJERESpriječiti tehničke zahvate koji mijenjaju režim voda tih staništa. U toj šumidogađat će se promjene, no ne naruše li se naglo temeljni sinekološki čimbenici,bit će to prirodni proces sukcesije koji ne treba zaustavljati. Redovito obavljatišumskouzgojne radove njege i obnove šuma. Zabraniti žirenje i pašarenjetijekom pomladnoga razdoblja.

Šumska staništaPRAĆENJE STANJAPratiti sindinamiku šumske fi tocenoze, režim voda i dinamiku sušenja hrastalužnjaka.Poplavna šuma hrasta lužnjaka (foto V. Kušan)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Šumska staništaPOPLAVNE ŠUME HRASTA LUŽNJAKA /SASTOJINE ČIVITNJAČERiparian oak-ash forests (ass. Genisto elatae-Quercetum roboris)/ Amorpha fruticosastandsSveza Alno-Quercion Ht. 1938; As. Genisto elatae-Quercetum roboris Ht. 1938/Amorpha fruticosa L.Kôd staništa: NKS: E.2.2./D.4.1.1. Natura 2000: 91F0OPIS STANIŠTAPoplavne šume hrasta lužnjaka, u svim razvojnim stadijima s većim udjelomčivitnjače. Najveći je kompleks te zajednice u Parku prirode Lonjsko polje napodručju Popovače, Duge ive i u području Kruške.INDIKATORSKE VRSTEU sloju drveća: Quercus robur, Fraxinus angustifolia, Ulmus laevis, Ulmusminor, Alnus glutinosa. U sloju grmlja: Amorpha fruticosa, Genista elata, Crataegusoxyacantha, Crataegus monogyna, Prunus spinosa, Frangula alnus,Viburnum opulus. U sloju prizemnog rašća: Carex brizoides, Carex remota,Carex strigosa, Solanum dulcamara, Ranunculus repens, Mentha aquatica,Euphorbia palustris i dr.UZROCI UGROŽENOSTIVrlo je ugrožena smanjenjem vlažnosti odvodnjom i dugotrajnom poplavomte agresivnim širenjem čivitnjače, osobito tijekom pomladnog razdoblja.ZAŠTITNE MJEREU tim područjima ne smiju se kopati ni poduzimati bilo kakve hidromeliorativnezahvate. Provoditi šumskouzgojne radove njege i obnove sastojina tesuzbijanja čivitnjače mehaničkim metodama.PRAĆENJE STANJAPratiti razinu podzemnih voda, sindinamiku šumske zajednice i širenječivitnjače.

Šumska staništaPoplavna šuma hrasta lužnjaka s čivitnjačom (foto V. Kušan)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Šumska staništaMJEŠOVITE HRASTOVO-GRABOVE I ČISTEGRABOVE ŠUMEIllyrian riparian oak hornbeam forestsSv. Erythronio-Carpinion (Horvat 1958) Marinček in Mucina et al. 1993); As. Carpinobetuli-Quercetum roboris /Anić 1959/ Rauš 1969Kôd staništa: NKS: E.3.1. Natura 2000: 91L0OPIS STANIŠTAOva su staništa poznata pod nazivom greda. To su mikrouzvisine koje nisuizložene poplavi, a razina podzemnih voda je razmjerno niska. Najčešći tip tlaje nizinski pseudoglej. Tom tipu pripadaju lužnjakove šume s običnim grabomu podstojnoj etaži te s primjesama klena, poljskog jasena, lipe i nizinskog brijesta.Najraširenija je tipična subasocijacija te šume (Carpino betuli-Quercetumroboris typicum Rauš 1969). Na nekim lokalitetima (primjerice gospodarske jediniceJosip Kozarac, Brezovica) u omjeru smjese dolazi obična bukva (subas.Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum Rauš 1971). Najveći je komplekste zajednice u Parku prirode Lonjsko polje na području Opeka, Čardačinskegrede i Vukljanca.INDIKATORSKE VRSTEU sloju drveća: Quercus robur, Carpinus betulus, Acer campestre, Tilia cordata,Pyrus piraster. U sloju grmlja: Crataegus oxyacantha, Crataegus monogyna,Prunus spinosa, Cornus sanguinea, Corylus avellana, Daphne mezereum,Euonymus europeus. U sloju prizemnog rašća: Galanthus nivalis, Crocusvernus, Anemone nemorosa, Veronica offi cinalis, Hedera helix, Pulmonariaoffi cinalis, Arum maculatum, Asarum europaeum, Sanicula europaea, Ruscushypoglosum i dr.UZROCI UGROŽENOSTIMože ju ugroziti nagla promjena vodnog režima. Najosjetljivija je tijekompomladnog razdoblja (pepelnica, glodavci, divljač, stoka).ZAŠTITNE MJERERedovito obavljati šumskouzgojne radove njege, obnove i zaštite šuma.Posebnu pozornost posvetiti postupcima zaštite šuma tijekom pomladnograzdoblja. Prirodno obnova vrlo dobro uspijeva, pa ju treba i dalje podržavati.Produljenje ophodnji ne utječe na stabilnost sastojina.

Šumska staništaPRAĆENJE STANJAPratiti razinu podzemnih voda i sindinamiku šumske zajednice.Mješovita hrastovo-grabova šuma (foto V. Kušan)JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Šumska staništaNASADI ALOHTONIH TOPOLAPoplar plantationsKôd staništa: NKS: E.9.3.5.OPIS STANIŠTAMonokulture i multiklonski nasadi eurameričkih topola. Najveći je komplekste zajednice u Parka prirode Lonjsko polje na području Vrbina uz potok Kutinu.INDIKATORSKE VRSTEPopulus sp.ZAŠTITNE MJEREPostupno prevođenje nasada u sastojine autohtonih vrsta drveća (poljskogjasena i hrasta lužnjaka).PRAĆENJE STANJAPraćenje zdravstvenog stanja nasada.Nasadi alohtonih topola (foto M. Mimić)

Zakljune napomeneU ovom su priručniku ukratko opisana i u tekstu, kao i na karti, kôdom(prema Nacionalnoj klasifi kaciji staništa – NKS) označena kartirana staništau Parku prirode Lonjsko polje. U opisu i na karti kodovi za većinu staništa neoznačavaju najdonju (osnovnu) stanišnu jedinicu (prema NKS-u), već je uzetau obzir viša razina, tj. naveden je kôd za drugi ili treći stupanj (premda suneka staništa s kôdom više razine u tekstu opisana i do osnovne razine, npr.nitrofi lni pašnjaci, NKS C.2.4.1., i dr.). To je učinjeno zato što se metodama primijenjenimpri kartiranju, rabljenim mjerilom karte, prekratkim vremenom kojeje projektom predviđeno za terenski rad i neposredno istraživanje na terenu,nisu mogle potanko prostorno razgraničiti i kartografski prikazati sve osnovnestanišne jedinice.Ipak smatramo da karta prikazuje bitne ekološke značajke područja i dakao takva može poslužiti za opće planiranje i upravljanje prostorom u cjelini.Valja, međutim, istaknuti da je za potpunije određivanje i kartiranje svihstaništa, i za utvrđivanje njihova prostornog rasporeda te zastupljenosti napodručju Parka prirode Lonjsko polje i praćenje promjena, potrebno izvršitikartiranje potpunim terenskim pregledom i unošenjem njihovih granica nakartu znatno većeg mjerila, barem 1 : 5000 (katastarsko mjerilo), a za prostornaograničenja zaštite posebno vrijednih staništa i u mjerilu 1:1000 ili većem.Potrebno je također osnovati „trajne plohe“ na kojima će se dugoročno pratitibitne promjene u abiotičkoj i biotičkoj komponenti na najvrjednijim staništimau Parku prirode Lonjsko polje. To pretpostavlja dobru ekipiranost (stručnjacirazličitih specijalnosti) i stručnu angažiranost svih djelatnika Ustanove, kao itrajnu suradnju s odgovarajućim znanstvenim institucijama radi multidisciplinarnogpristupa pri proučavanju, prostornom planiranju i određivanju potrebnihmjera (plana upravljanja) za trajno održanje što veće raznolikosti staništa uParku prirode Lonjsko polje.Područje Parka prirode Lonjsko polje, vrijedno zbog specifi čnih hidrološkihprilika, odnosno režima podzemnih i poplavnih voda koje u bitnome određujunjegove ekološke i biološke značajke, zanimljivo je i po svom geografskompoložaju. Park prirode Lonjsko polje nalazi se, naime, na doticaju, odnosnopod utjecajem, različitih biogeografskih područja. Sa zapadne strane izraženisu utjecaji područja zonalnih hrastovo-grabovih mezofi lnih šuma, a sa sjeveroistokai jugoistoka dopiru utjecaji s jedne strane šumostepskog područja žestiljevihšuma, a s druge strane utjecaji područja termofi lnijih sladunovih šuma.Premda zbog hidroloških prilika u Parku prirode Lonjsko polje utjecaji nisutako izraženi kao na sušim, tzv. klimazonalnim staništima, jer voda „ublažavaekstreme i izjednačuje staništa“, ipak su jasno naznačeni, kako se vidi iz kartei opisa staništa. Tu se „susreću“ neke zajednice i biljke s „različitih strana“ (kaonpr. Deschampsia cespitosa, Hordeum secalinum, Clematis integrifolia, Acertataricum, Urtica kioviensis). Te su vrste na području Parka prirode Lonjskopolje očekivano rijetke, ali upravo zato i vrlo važne kao indikatori određenih1

Zakljune napomene2utjecaja, odnosno biogeografskoga položaja Parka. Zato treba kontinuiranopratiti stanje njihovih populacija i zajednica. Jedino će se tako moći zaključivatio njihovu eventualnom širenju ili nestajanju, kao i o uzrocima takvih promjena;jesu li tome uzrokom lokalne ekološke promjene ili su posljedica promjeneopće klime (makroklime)? U tom će smislu biti zanimljivo provesti i analizu životinjskogsvijeta.Osim navedenih značajki, područje Parka prirode Lonjsko polje vrlo izrazitokarakterizira i biljka čivitnjača (Amorpha fruticosa), raširena posvuda, pa namnogim mjestima čini vrlo guste, nerijetko velike čiste sastojine. Ta sjevernoameričkapridošlica (adventivna biljka) u Europu je dospjela u 18. stoljeću, aveć čitavo stoljeće osvaja i mnoga nizinska područja Hrvatske, osobito na nasipimaželjezničkih pruga i cesta, i u poplavnim šumama gdje se njezini plodovi(mahune) lako raznose vodom. Tako se raširila i u Parku prirode Lonjsko polje,gdje naseljava gotovo sve tipove staništa, a širi se i dalje intenzivno, osvajanove površine i potiskuje autohtone biocenoze. To se vidi i u opisu staništa uovom priručniku, i na karti gdje je kôd staništa za čivitnjaču najčešća oznaka.Za takvo današnje stanje u Parku prirode Lonjsko polje, odnosno tolikuprogresiju čivitnjače, osim njezine agresivnosti, kakva je značajna za većinupridošlica u nova područja, od bitne je važnosti izostanak ili vrlo smanjen opsegtradicionalnog načina gospodarenja, dugi niz godina zbog smanjenja brojastanovnika i promjena načina života. U prvom redu to je prestanak košnjenapuštanjem livada, i izostanak ili bitno smanjena ispaša na pašnjacima, kao izapuštanje oranica.Iz svega se može zaključiti da je za zaštitu i očuvanje raznolikih staništa,osim održavanja odgovarajućih hidroloških prilika područja i vodnoga režimasvakog staništa, prijeko potrebno energično iskorjenjivanje čivitnjače (premdaće se pčelari zasigurno usprotiviti jer je čivitnjača medonosna biljka), u prvomredu mehaničkim putem i osiguravanjem odgovarajućega gospodarenja (redovitakošnja, intenzivna ispaša na pašnjacima, obrada oranica, pravilno gospodarenješumama i dr.).U tom se smislu u Parku prirode Lonjsko polje već poduzimaju odgovarajućemjere, pa se može pretpostaviti da će se, gledano dugoročno, ponovno uspostavitiželjena dinamička ekološka ravnoteža. To je bitan preduvjet opstankai trajnog očuvanja živog svijeta, odnosno životnih zajednica (biocenoza) togaveoma vrijednog kompleksnog ekološkog sustava, zbog čega je i proglašenzaštićenim te je na popisu područja od međunarodne važnosti.JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Zakljune Literatura napomeneAnić, I., S. Matić, M. Oršanić, B. Belčić, 2005: Morfologija i struktura šumapoplavnih područja / The morphology and structure of forests of fl oodplain areas /.U: J. Vukelić (gl. ur.), Poplavne šume u Hrvatskoj / Floodplain forests in Croatia/,245 – 262, Akademija šumarskih znanosti, Zagreb.Anić, I., S. Matić, M. Oršanić, Ž. Majer, 2005: Pomlađivanje i njega šumapoplavnih područja / Regeneration and tending of forests in fl oodplain areas /.U: J. Vukelić (gl. ur.), Poplavne šume u Hrvatskoj / Floodplain forests in Croatia/,263 – 276, Akademija šumarskih znanosti, Zagreb.Antonić, O., Kušan, V., Jelaska, S. D., Bukovec, D., Križan, J., Bakran-Petricioli,T., Gottstein-Matočec, S., Pernar, R., Hečimović, Z., Janeković, I., Grgurić, Z.,Hatić, D., Major, Z., Mrvoš, D., Peternel, H., Petricioli, D., Tkalčec, S. 2005. Kartiranjestaništa Republike Hrvatske (2000.-2004.) - pregled projekta, Drypis - Časopisza primijenjenu ekologiju, 1/1, 1, www.drypis.info (ISSN 1845-4976).Antonić, O., Kušan, V., Bakran-Petricioli, T., Alegro, A., Gottstein-Matočec,S., Peternel, H., Tkalčec, Z. 2005. Klasifi kacija staništa Republike Hrvatske (+ 3priloga), Drypis - Časopis za primijenjenu ekologiju, 1/1, 2, www.drypis.info (ISSN1845-4976).Baillie J.E.M., Hilton-Taylor C., Stuart S.N. (eds). 2004. 2004 IUCN Red List ofThreatened Species. A Global Species Assessment. IUCN: Gland, Switzerland andCambridge, UK.Baričević, D., 1999: Ekološko-vegetacijske promjene u šumama hrasta lužnjakana području G. j. Žutica. Šum. list CXXIII (1/2): 17 – 28, Zagreb.Dekanić, I., 1962: Utjecaj podzemne vode na pridolazak i uspijevanje šumskogdrveća u posavskim šumama kod Lipovljana. Glas. za šum. pokuse 15: 5 – 118,Zagreb.Dekanić, I., 1962: Elementi za njegu mladih sastojina u poplavnom područjuposavskih šuma. Glas. za šum. pokuse 15: 119 – 196, Zagreb.De Meester L., Declerck S., Stoks R., Louette G., Van de Meutter F., De Bie T.,Michels E., Brendonck L. 2005. Ponds and pools as model systems in conservationbiology, ecology and evolutionary biology. Aquatic Conservation: Marine andFreshwater Ecosystems 15: 715–725.Emrović, B., Glavač, V., Pranjić, A., 1964: Űber die Stammform der SpitzblättrigenEsche (Fraxinus angustifolia Valh) in verschiedenen Auenwldgesellschaftendes Savagebietes in Kroatien (Jugoslawien).Schweizer.Zeitschr.f.Forstwesen, Nr.3 (1964): 143-162.Glavač, V., 1968: Űber Eichen-Hainbuchenwälder Kroatiens. Feddes Repertorium(Berlin), 79 (1-2): 115-138.1

LiteraturaGlavač, V., 1959: O šumi poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucoieto–Fraxinetum angustifoliae ass. nov.). Šum. list LXXXIII(1/3): 39 – 45, Zagreb.Glavač, V., 1962: Osnovno fi tocenološko raščlanjenje nizinskih šuma u Posavini.Šum. list LXXXVI(9/10): 317 – 329, Zagreb.Grillas P., Gauthier P., Yavercovski N., Perennou C. 2004a. Mediterranean TemporaryPools, vol. 1: Issues Relating to Conservation, Functioning and Management.Station biologique de la Tour du Valat, Arles, str. 1-78.Grillas P., Gauthier P., Yavercovski N., Perennou C. 2004b. Mediterranean TemporaryPools, vol. 2: Species Information Sheets. Station biologique de la Tour duValat, Arles, str. 1-130.Horvat, I., 1938: Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. Glas. za šum.pokuse 6: 127-279.Horvat, I., Glavač, V., Ellenberg, H., 1974: Vegetation Südeuropase. Geobot.selecta, IV, Gustav Fischer Verl., Stuttgart.Horvatić, S., 1931: Soziologische Einheiten der Niederungswiesen in Kroatienund Slavonien. Acta bot. Inst. bot. Univ. Zagreb. 6: 91-108.Horvatić, S., Ilijanić, Lj., Marković-Gospodarić, Lj., 1970: O biljnom pokrovuSlavonije. Zbor. Znanstv. sabora Slavonije i Baranje, 287-318, Osijek.Ilijanić, Lj., 1959: Ekološko-fi tocenološka istraživanja nizinskih livada Hrvatske.Doktorska disertacija, Prir-mat. fak. Zagreb.Ilijanić, Lj., 1963: Typologisch-geographische gliederung der NiederungswiesenNordkroatiens im klimatischen Zusammenhang. Acta Bot. Croat., 22:119-132.2Ilijanić, Lj., 1965: Potreba osnivanja trajnih ploha i njihovo značenje za proučavanjebiljnog pokrova naše zemlje. Acta Bot. Croat. 24: 83-90.Ilijanić, Lj., 1969: Trifolion pallidi, ein neuer Verband der Ordnung Trifolio-HordeetaliaH-ić. Acta Bot. Croat., 28: 151-160.Ilijanić, Lj., 1971: Fitocenološko i fi togeografsko raščlanjenje livadne vegetacijePosavine. Zbornik savjetovanje o Posavini, Poljopriv. fak. Zagreb, Vol. 3: 317-321.Ilijanić, Lj., Meštrov, M., 1975: Trajne plohe za dugoročno istraživanje ekosistema.Ekologija, 10 (1): 107-113.Ilijanić, Lj., Hršak, V., 1992: Südliche Einstrahlungen in WiesengesellschaftenNordkroatiens Symposyum Ostalp.diner.Gesellsch.f. Vegetationskunde in Keszthely(25-29 Juni 1990)Pannon Agraruniv., pp. 33-42.Klepac, D. (gl. ur.), 1996: Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj. Hrvatskaakademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, Hrvatskešume p. o. Zagreb, 559 str.JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

LiteraturaMatić, S., 1971: Prirodno pomlađivanje poljskog jasena (Fraxinus angustifoliaVahl) u Posavini. U: J. Kovačević, Z. Racz (ur.), Savjetovanje o Posavini, Poljoprivrednifakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 343 – 346, Zagreb.Marković, Lj., 1970: Prilozi neofi tskoj fl ori savskih obala u Hrvatskoj. Acta Bot.Croat. 29: 203-211.Marković, Lj., 1970: Travnjačka vegetacija sveze Agropyro-Rumicion u obalnompojasu Save u Hrvatskoj, Acta Bot. Croat. 37: 107-130.Marković, Lj., 1979: Ekološki aspekti u prostornom rasporedu vegetacije redaBidentetalia tripartiti na rijeci Savi u SR Hrvatskoj. Zbor. II. kongresa ekologa Jugoslavije(Zagreb), 731-740.Marković, Lj., 1979: Neofi ti kao šumski korovi u poplavnim područjima kontinentalneHrvatske. Zbor. I. jugosl. savj. o suzbijanju korova u šumarstvu (Sarajevo):21-29.Marković, Lj., 1981: Zur Syntaxonomie der Xantium italicum-Bestände in Kroatien.Ber.d. Intern. Sympos. D. Intern. Verein. F. Vegetationsk. (Rinteln 31.3.-3.4.1980): 279-288.Marković, Lj., 1980: Zajednica Polygono-Chenopodietum Lohm. 1950 u vegetacijisprudova rijeke Save u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat., 39: 121-130.Marković, Lj., 1984: Zajednica Glycyrrhizetum echinatae u hrvatskom dijelu Posavine.Akad. nauka i umjetn. BiH, Radovi LXXVI, Odjelj. Prir. i matem. Nauka, knj.23: 131-137.Oertli, B., Biggs, J., Céréghino, R., Grillas, P., Joly P., Lachavanne, J.B., 2005.Conservation and monitoring of pond biodiversity: introduction. Aquatic Conservation:Marine and Freshwater Ecosystems, 15 : 535-540.Rauš, Đ., 1970: Istraživanje i kartiranje šumske vegetacije u Posavini kod Lipovljana.Bilten poslovnog udruženja šumsko-privrednih organizacija, str. 67 – 76, Zagreb.Rauš, Đ., 1971: Crna joha (Alnus glutinosa Gaertn.) u šumama Posavine.U: J. Kovačević, Z. Racz (ur.), Savjetovanje o Posavini, Poljoprivredni fakultet Sveučilištau Zagrebu, str. 353 – 362, Zagreb.Rauš; Đ., 1975: Vegetacijski i sinekološki odnosi šuma u bazenu Spačva. Glas.za šum. pokuse 18: 225 – 347, Zagreb.Rauš, Đ., 1975: Šuma crne johe (Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968) ubazenu Spačva. Šum. list XCIX(11 – 12): 431 – 446, Zagreb.Rauš, Đ., 1975: Stieleichenwälder Slawoniens. Problems of Balkan Flora andVegetation, pp. 343-354, Sofi ja.3

LiteraturaTopić, J., Ilijanić, Lj., Nikolić, T., 2006: Staništa. Priručnik za inventarizaciju, kartiranjei praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.Trinajstić, I., 1990: Cornus hungarica Karpati u dendrofl ori Hrvatske. Šumarskilist 3-5 (1990): 127-132.Trinajstić, I., Pavletić, Zi., 1980: Prilog poznavanju vegetacije vodenjara u Hrvatskoj.Acta Bot. Croat. 39: 115-119.Trinajstić, I., Pavletić, Zi., 1988: Flora ornitološkog rezervata Krapje Đol u Hrvatskoj.Biosistematika, 14 (1). 1-10.Trinajstić, I., Pavletić, Zi., 1989: Guizotia abyssinica (l.f.) Cass.- Nova pridošlicau fl ori Hrvatske. Fragm. Herbol. Jugoslav. 18 (1): 99-101.Trinajstić, I., Pavletić, Zi., 1991: Vegetacija Apecilanog ornitološkog rezervataKrapje Đol u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 50: 41-54.Vukelić, J., Đ. Rauš, 1998: Šumarska fi tocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj.Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, 310 str., Zagreb.Vukelić, J. (gl. ur.), 2005: Poplavne šume u Hrvatskoj / Floodplain forests inCroatia / Akademija šumarskih znanosti, Zagreb, 455 str.4JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO POLJE