Å UMARSKI LIST 1/1936

ŠUMARSKI h srGOD, 60 JANUAR 1936Dr. JOSIP BALEN (ZEMUN) :POGLEDI NA ŠUMARSTVO BUGARSKE(VUES SUR L'ÉCONOMIE FORESTIÈRE DE LA BULGARIE)U nizu manifestacija o zbližavanju bugarskoga i našega naroda uzelasu učešća i šumarska udruženja i s naše i s bugarske strane. I članovi Bugarskogšumarskog udruženja i članovi našeg udruženja priredili su uzajamneekskurzije. Braća Bugari bili su kod nas od 22 jula do 2 augusta1935., a predstavnici Jugoslovenskog šumarskog udruženja vratili su imposjetu u vremenu od 22—31 augusta 1935 god.I jedna i druga ekskurzija imale su puni uspjeh. A to je i sasvim razumljivo.Jer malo ima staleža, koji se zaista mogu tako dobro razumjetikao šumari naši i bugarski, malo u kome staležu ima toliko jakih uslovaza zbližavanje baš kao u staležu šumarskom. Evo zašto je tome tako. Velikje broj bugarskih šumara svršio svoje studije u Jugoslaviji (u Križevcimai u Zagrebu), pa su im veze sa nastavnicima i sa drugovima, a ondai sa zemljom, u kojoj su proveli najljepše svoje godine, jake i žive. K tometreba dodati da su izvjesni stupili i u bliže porodične veze s nama. Aliosim toga ima još jedan vrlo dubok i neoboriv razlog, koji zbližava šumarejedne i druge zemlje, a to je rad u gotovo podjednakoj sredini, narješavanju više ili manje podjednako teških i važnih pitanja. Ako se zamimislimou odnos šume prema najbrojnijem staležu i kod nas i u Bugarskoj— prema staležu seljačkom — brzo ćemo doći do osvjedočenja, da jetome doista tako: ne samo namicanje drveta za ogrijev i gradju, pa namicanjesijena sa šumskih čistina, nego naročito pitanje o namicanju stočnehrane iz lisničkih šuma, satihšumskihlivada zasebne vrste, davanjezaposlenja u šumi, zaštićivanje produktivnih zemljišta vezanjem i umirivanjembujica i vododerina pa pošumljavanje golijeti — pitanju su, kojase javljaju u malone istim stanišnim prilikama, a u svakom slučaju u gotovoidentičnim socijalnim prilikama i kod nas i u Bugarskoj. I na jednoji na drugoj strani veliki je dio naroda vezan za šumu. Ona mu je u mnogoslučajeva izvor uslova za život, bilo direktno bilo indirektno, ona ga hranii brani. I upravo su ti momenti od naročite važnosti, kad govorimo oosnovici za zbližavanje šumarskih stručnjaka: radeći gotovo u podjednakimprilikama moći će jedni drugima da budu pri ruci u stručnoj saradnji.Jer nema zbora, da su nam rezultati rada susjedne Bugarske daleko bližii korisniji nego velik dio rezultata u šumarstvu zapadno-evropskih država.1