Å UMARSKI LIST 1/1936
Å UMARSKI LIST 1/1936
Å UMARSKI LIST 1/1936
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
nost Strossmayerovu za budjenje bugarske narodne svijesti i uopće za bugarskuknjiževnost. Teodorov kaže, da su narodne pjesme, koje suskupili braća Miladinovi, bile štampane grčkim pismenima, koja su u onodoba mnogo upotrebljavali Bugari, ne bi one niti iz daleka toliko djelovalena budjenje narodne svijesti. Slavenskim pismenima štampanenarodne pjesme u zborniku braće Miladinova davalesu mnogo mogućnosti za proučavanje i bugarskogjezika i bugarskoga narodnoga pjesništva.Kad je godine 1887. u Bugarskoj proslavljena 25-godišnjicamučeničke smrti braće Miladinova, primio je biskup stotinepozdravnih depeša, ponajviše iz kola ljudi od nauke. Kažu, da je ta proslavabila prava pravcata apoteoza i za braću Miladinove i za Strossmayera.Godine 1892. priređuju Bugari u Plovdivu prvu izložbu u oslobodjenojBugarskoj. Tom prilikom bugarski ministar financijamoli i poziva biskupa, da počasti Bugare i da dođe na otvorenje izložbe.U jubilarnoj Strossmayerovoj godini, 19. aprila1900., prvi su bugarski preparandi, koji pozdravljaju biskupa u njegovomdomu i čestitaju mu 50. godišnjicu biskupovanja. Na sam dan jubilejapozdravlja biskupa u Djakovu u ime svih Bugara prof. S. Jurinić iz Sofije.Strossmayer školuje i izvjestan broj mladih Bugara u Zagrebu »utom duhovnom sredotočju svega Jugoslavenstva«.Kad je potpisan San Stefanski ugovor o miru dana 7. marta 1878., »dokse još po snijegu Balkana i po strmim obroncima Šipke rumenila krv ruskihvitezova, iz koje je nikla i razvila se sloboda Bugarske«, a u vrijemekad se još nije znalo, kakva će sudbina zapravo da zadesi bugarski narod,dana 14. marta 1878. upućuje biskup Sv. Stolici opširna »P r o m e-mori a«. On zna, da Bugarska mora dobiti svoju slobodu, svoju autonomiju,svoju kneževinu, ali se boji da će vlasti, koje su oslobadjale kršćaneispod turskoga jarma, nastojati da prikrate Bugare i da njezinu slobodušto više suze »na štetu naroda najuzornijega i najradinijega,kojega bi upravo radi čestitosti njegove i radinečuvenih progonstva i pretrpljenih muka svi moralipodupirati i zagovarati.« Moli sv. Stolicu, da se zauzme za bugarskinarod.U govoru svome u hrvatskom saboru 29. aprila 1861., kad je LjudevitVukotinović iznio prijedlog, da se predmet o utemeljenju JugoslovenskeAkademije, kojoj je djakovački biskup udario temelj 10-XII-1860, stavipod zaštitu sabora, ustao je Strossmayer i, pošto je ocrtao zadaću Akademije,iznosi duboke razloge i za što skorije utemeljenje sveučilištau Zagrebu.Medu ostalim razlozima za to navodi biskup i potrebu braće saBalkana:»Još jedno, gospodo narodni zastupnici! I na Balkanuveć počima zora bolje budućnosti lice svoje pomaljati....»Gospodo! Dužni smo po mom mnienju domovini isamim sebi, dužni smo akademiji znanosti, koju osnovas m o, dužni smo onoj veličanstvenoj zadaći, koju uinteresu ustavne slobode i sretnije budućnosti našeriješiti imamo, dužni smo u interesu cijeloga slave n-5