Naučno popularna revija o prirodi, čovjeku i ekologiji broj 34

fmoit.gov.ba

Naučno popularna revija o prirodi, čovjeku i ekologiji broj 34

SADRŽAJFONDEKO SVIJETNaučno popularna revija o prirodi,čovjeku i ekologijiSarajevo, 2011., broj 34, godina XVIzdavač: Udruženje za podsticanjeuravnoteženog razvoja i kvalitet života„Fondeko“ SarajevoSuizdavač: Federalno ministarstvookoliša i turizmaUpravni odbor Fondeko: Mr. Esma Kreso- Bešlagić (predsjednik); Hajdar Arifagić,novinar; Mate Bandur, dipl. ing.; akademikLjubomir Berberović; dr. Vladimir Beus;dr. sc. Mehmed Cero; prof. dr. Esma Habul -Velagić; dr. sc. Nevenko Herceg; AnaMrdović, dipl. ing. hort.; mr. teh. nauka FarukMuštović; dr. sc.Tatjana Neidhardt; akademikfra Petar Vidić; Nermin Zubčević, dipl. vet.Za izdavača: Halida VukovićGlavni i odgovorni urednik: Alma DžinovićZamjenik glavnog i odgovornog urednika:Mr. Edin TerzićUredništvo: Hajdar Arifagić, novinar;akademik Ljubomir Berberović; dr. sc.Mehmed Cero; prof. dr. Aleksandar Knežević;mr. Esma Kreso-Bešlagić, Danijela Petrović,prof.; doc. dr. Šekib Sokolović;dr. sc. Čedomil Šilić , prof. dr. DubravkaŠoljan; akademik fra Petar Vidić; VojislavVujanović, likovni kritičar.Mr. Edin TerzićVLADA I PRIVREDA NA ISTOMZADATKUKonačno se i u našoj zemlji uspostavljasistem kakav...05Prof. dr. Mirza KušljugićPostoji li ovdje kritičnA MASA?Ciljevi politika definisanih na novojparadigmi su: drastično smanjenjenegativnog uticaja...11Dr. sc. Mehmed CeroEVROPU SLIJEDIMO IBEZ DIREKTIVAAktivnosti Sektora za okolišFederalnog ministarstva okoliša iturizma u 2011. godini...06Prof. dr. Tarik KupusovićČETIRI STOTINE KONCESIJA ZAMALE ELEKTRANEVoda i energija su dva kritična resursa,nerazdvojivo i recipročno povezana:proizvodnja energija...20Unos teksta: Admir TihićLektor: Danka IlićKorektor: Sabaheta AbadžićSekretar redakcije: Zumreta BegovićPrvi glavni i odgovorni urednik Nijaz Abadžićlaureat Povelje časti UNEP „Global 500“Adresa redakcije: Revija „Fondeko svijet“Branilaca Sarajeva 47, 71000 Sarajevo-Bosna i Hercegovina, tel/fax: ++387 33 21 13 54e-mail: fondeko@bih.net.ba, www.fondeko.baRukopisi, fotografije, disketei CD se ne vraćaju.Tehničko uređenje: Shift, Mostar (www.shift.ba)Štampa: BLICDRUK SarajevoZa Štampariju: Muhamed Hrlović, graf.ing.U skladu sa Zakonom o javnom informisanju,revija „Fondeko svijet“ upisana je u Registarmedija u Ministarstvu obrazovanja, nauke iinformisanja Kantona Sarajevo kaonekomercijalno glasilo. Registarski broj NKM14/99, od 19.05.1999.Naslovna strana: Hutovo blato, oktobar 2011.Foto: Stjepan MatićPosljednja strana: Mladi jastrebFoto: Muhamed MehmedićIlustracije: Božo StefanovićTiraž: 3.000Revija se štampa na recikliranom papiruProf. dr. Dubravka ŠoljanPLANINSKI UKRAS, DINARSKIENCIJANVrsta Gentiana dinarica G. Beck(dinarski encijan, dinarska sirištara), izporodice Gentianaceae, je...34 39Akademik Vladimir PremecGVOZDENO DRVOPri prvom dubljem kontaktu sastarom, stoljetnom šumom primijetiosam da je toliko gusta...42Ana Mrdović, dipl. inž. hortikultureŠTEDIŠE NA KROVUKrovnim vrtovima se ponovouspostavlja tako važna i neophodnaveza čovjek – priroda, koja...Vojislav VujanovićOD REALNOG DO SPIRITUALNOGNad likovnim djelom Stipe Hamulkečije su slike posvećene gradu i rijeci ito je ona interakcija...50ISSN 1512-634X UDK 574(05)


Riječ urednice1OAZA NA ZGARIŠTUAlma DžinovićPoštovani čitaoci,U ovoj zemlji često je poželjno okrenutiglavu, ne dizati prašinu, zatvoritioči, usta i uši, preći preko svega tek tako, bezvelikih riječi, bez buke i halabuke, bez osvrtanjai bilo kakvih reakcija, kao da se ništanije ni desilo.A desilo se i dešava, i prolazipored nas, a mi samo stojimo, posmatramoi ne progovaramo. Mislimo tuđom, umjestosvojom glavom i ništa ne poduzimamo.Zato želimo da progovorimo i dovoljno glasnoi jasno kažemo da Fondeko svijet nepripada toj nijemoj javnosti i da je za nasovaj sramni čin nedopustiv, zato ga nećemooćutati. Bez imalo dramatizacije, bez trunipatetike, najblaže rečeno, zgroženi smo prizorimaHutova blata, frustrirani ljudskimnemarom, razočarani nebrigom države, anijema BiH javnost kulminacija je žalosnesudbine „ biserne močvare“.Jedno od najvećih zimovališta ptica u Evropi,Park prirode Hutovo blato, potpuno jeuništen u katastrofalnom požaru koji je izbiou oktobru, kada je preko 80% parka prirodestradalo u vatrenoj stihiji. Za požar jeprema prvim informacijama kriv ljudskifaktor, što implicira ili nemar ili podmetnutFoto: T. Lukić - Hutovo blatopalež, što je najblaže rečeno sramno. Državašuti i nikom ništa!Požar je progutao 1350 hektara Parka prirode,jedinstvene submediteranske močvareHutovo blato, najvećeg zimovalištaptica u Evropi, prostor na kojem je premaposljednjim istraživanjima projekta LIFEutvrđeno više od 600 biljnih vrsta. Četiridana čapljinski vatrogasci su na nepristupačnomterenu obuzdavali požar koji jedivljao u “ visoko zaštićenom području“.Štete ogromne, neprocjenjive, ne mjere sebrojkama, niti se ko usuđuje. Čekajući dase oformi komisija koja bi napravila procjenu,prirodoslovci kažu da će za rekultivizacijui revitalizaciju Hutova blata trebatii 80 godina. 80 godina! I preko ovogšokatnog podatka, javnost prelazi ravnodušno,osvrtanja nema, reakcije izostaju,sve tone u zaborav, tek tako. Pitamo sesamo, kada i u kojem trenutku samo nestadesva ona zadivljenost ljepotom krajolikakoji je osvojio cijeli svijet svojom prirodnomraznolikošću, neponovljivom,neprocijenjivom bogatstvu biljnog i životinjskogsvijeta koji je obitavao čudesnim,beskrajnim dijelovima močvare, Parkaprirode Hutovo blato.Ali da se vratimo na početak priče i bez ovekataklizme, zvane požar, Hutovo blato jebilo prepušteno samo sebi. Perfidno uništavanjetrajalo je i odveć dugo. Šta su namznačile sve konvencije svijeta, to vidimo teksada.Nijedna nije spasila močvarnu oazu,niti može. Ko to može zaštiti nešto od nassamih, takvih kakvi jesmo!Indiferentan odnos nadležnih institucijabio je očigledan, država nije ispunjavalasvoje obaveze prema parku, niti premauposlenicima,čuvarima parka, koji mjesecimanisu dobijali plaću. Iako je njihoventuzijazam bio nemjerljivo ogroman,kao i ljubav i briga da se očuva Park prirodeHutovo blato, odavno od vlasti zaboravljena„biserna močvara“, stihijski jepropadala, i niko to više nije mogao zaustaviti.Bila jednom jedna biserna močvara,koju zbog vrijednosti i ljepote proglasišeParkom prirode.Oaza u surovom,škrtom kršu zapadne Hercegovine,međunarodno priznata, bila je pod„visokim“ režimom zaštite. A onda,odjednom, nestade sva ta ljepota životau njoj, proguta je plamen i ostadezgarište.FONDEKO SVIJET/34/2011.


2 Međunarodna konferencija ANUBiHGENERIRANJE NOVIHVRIJEDNOSTIBosna i Hercegovina ima još uvijek dobro očuvane ekosisteme i u njima sadržaneprirodne resurse – ljekovite, jestive, vitaminske i aromatične vrste biljaka i gljiva,privredno važne vrste, prirodna staništa i zajednica kao i širok spektar ekosistema.FONDEKO SVIJET/34/2011.Prof. dr. Sulejman Redžić,dopisni član ANUBiHUorganizaciji Akademije nauka iumjetnosti Bosne i Hercegovine injenog Odjeljenja prirodnih i matematičkihnauka u Sarajevu je od 9. do 12.novembra održana Međunarodna konferencija„Ljekovito i aromatično bilje u generiranjunovih vrijednosti u 21. stoljeću“ Sarajevo,Bosna i Hercegovina 9-12. novembar2011. godine / International Conference“Medicinal and aromatic plants in generatingof new values in 21st century” 9-12.November 2011 in Sarajevo, Bosnia andHerzegovina.Osnovni cilj Konferencije je identifikacijaobrazaca upotrebe ljekovitih i aromatičnihbiljaka u generiranju novih vrijednosti uoblasti biomedicine, biotehnologije i biotehnike,povećanju ekonomske moći i smanjenjulokalnog siromaštva, na održivim osnovama,kroz multidisciplinarne pristupeupotrebom znanja iz različitih naučnihoblasti.Na Konferenciji je sudjelovalo preko 200eminentnih stručnjaka iz 35 zemalja sa svihkontinenata. Prezentirano je preko 230 radovaiz svih oblasti interesa konferencije(uzgoja, održive zaštite, upotrebe itd.). Bilaje to svojevrsna mogućnost razmjene naučnihi stručnih iskustava kao i ukupne prezentacijeBosne i Hercegovine.Konferencija se odvijala kroz plenarna,ključna, sesijska i posterska izlaganja. Generalnisponzor Konferencije je Ministarstvopoljoprivrede, vodoprivrede i šumarstvaFBiH. Organizaciju ovog naučnog skupa podržalisu i: Federalno ministarstvo obrazovanjai nauke, Ministarstvo prostornog uređenjai zaštite okoliša Kantona Sarajevo,Ministarstvo obrazovanja i nauke KantonaSarajevo, Grad Sarajevo, Remedia Sarajevo,Vanjskotrgovinska komora BiH, ApotekeSarajevo, Boletus Sarajevo, HercegovinalijekMostar i drugi.****U Bosni i Hercegovini nalazi se jedan odnajvećih razvojnih centara živog svijeta nesamo u Evropi, već i znatno šire, što je rezultiraloizuzetno visokim biodiverzitetom, sanekoliko stotina endemičnih i reliktnih vrstabiljaka i gljiva. To predstavlja genofondod neprocjenjive vrijednosti. Veliki broj vrsta,biljnih zajednica pa i ekosistema u cijelostise mogu staviti u funkciju dobrobitičovječanstva – iznalaženja novih ljekovitihprodukata, hranjivih sirovina, novih prirodnihmaterijala kao i za optimiziranje uslovau životnoj sredini i implementaciju održivograzvoja na lokalnom nivou.Bosna i Hercegovina ima još uvijek dobroočuvane ekosisteme i u njima sadržane prirodneresurse – ljekovite, jestive, vitaminskei aromatične vrste biljaka i gljiva, privrednovažne vrste, prirodna staništa i zajednica kaoi širok spektar ekosistema. Ovi resursi semogu staviti u funkciju smanjenja siromaštvai razvoja visokoakumlativnih i dugoročnihprojekata koji pružaju velike mogućnostiza zapošljavanje kako visokostručnih kadrovatako i značajnog broja manje kvalifikovanihradnika i ženske radne snage. Nažalost,ne postoje jasne strategije i programi. Postojećiintelektualni i stručni resursi u Bosni iHercegovini su nedovoljni da bi se uhvatili ukoštac sa rastućim siromaštvom i napraviliodržive projekte. Stoga je neophodan angažmanstručnjaka sa međunarodnim iskustvimai reputacijom. Međutim, ne postojesredstva da se oni dirigovano angažiraju naovim poslovima. Koristeći prirodne komparativneprednosti živog svijeta BiH i intereskoji vlada u naučnim i stručnim krugovimakako u Evropi tako i šire, jedinstvena prilikada se okupe i pozovu stručnjaci, da zajedničkipristupe sistematskom dizajniranju ekološkiprofitabilnih projekata u oblasti prirodnihresursa, je organizacija međunarodnognaučnog i stručnog skupa.Cijeneći potrebe naše zemlje, te mogućnostsamostalnog kreiranja strukture i koncepcijeove Konferencije, mi smo je željeli stavitiu funkciju:1. Identifikacije obrazaca upotrebe ljekovitihi aromatičnih biljaka u generiranju novihvrijednosti u oblasti biomedicine, biotehnologijei biotehnike, povećanjuekonomske moći i smanjenju lokalnog siromaštva,na održivim osnovama, kroz multidisciplinarnepristupe upotrebom znanja izrazličitih naučnih oblasti.2. Međunarodne afirmacije BiH kao multukulturnei demokratske zemlje, te državekoja teži međunarodnim integracionim tokovima;3. Obnove i razvoja bosansko-hercegovačkeprivredne i naučno-obrazovane infrastruktureu cilju smanjenja tranzicijskog siromaštvai promocije ekološih obrazaca razvoja;4. Identifikacije i procjene resursa ljekovitih,aromatičnih, jestivih i medonosnih vrstabiljaka i mogućnosti dobijanja industrijskebiomase u proizvodnji savremenihfitofarmaka i dijetetika;5. Procjene ugroženosti ljekovitih i aromatičnihvrsta biljaka kao prilog Crvenoj knjiziflore i fungije Bosne i Hercegovine;6. Regionalnog povezivanja i kreiranja naučnih,stručnih i kulturnih mreža.Da bi se napravili kvalitetni projekti, sagledaliproblemi, definisala strategija u njihovomrješavanju, da bi se ostvarile neophodne poslovnei naučne veze sa eminentnim stručnjacimai njihovim institucijama, neophodnoje optimizirati uslove u našoj državi, graduSarajevu i okupiti ih na pomenutoj Konferenciji,te kroz unaprijed zadane teme i radionice,uz učešće i najšireg kruga zainteresovanihstručnjaka u ovoj oblasti, doći, na najekonomskijinačin, do kvalitetnih pokazatelja,studija i projekata. U tu svrhu su obrađenesljedeće naučne teme Konferencije:1. Biodiverzitet ljekovitih i aromatičnih biljaka,gljiva i lišajeva2. Farmaceutska biologija (Identifikacija,Izolacija aktivnih metabolita)3. Molekularna biologija i Metabolomika4. Etnobotanika i Etnofarmakologija5. Standradizacija u herbalnom sektoru6. Organska certifikacija i sigurnost7. Bioinformatika8. Kultivisanje ljekovitih i aromatičnih biljaka9. Uravnotežena upotreba i konzervacija10. Međunarodna trgovina ljekovitim iugroženim biljkama11. Fitoterapija i Biotehnologija12. Farmakologija i genotoksikologija13. Ekonomija herbalnog sektora14. Biljni genetički resursiŽelja nam je bila da finalni produkt konferencijebudu:1. Ekološki profitabilni projekti2. Održiva upotreba bioloških resursa3. Zbornici pozvanih referata publikovani uindeksiranim bazama podataka4. Zbornici izvoda radova i radova učesnikapublikovani u indeksiranim bazama podataka.


Istorija genetike3NA POČETKU BIJAŠEWILLIAM BATESONNaučnik izuzetnog znanja, ličnost izrazite odlučnosti i čvrstine, uvrštava se međuprve zagovornike mendelizma. Pri svemu tome, bio je još posebno talentovan zaoštre polemike i bespoštednu kritiku suprotnih (pogrešnih) mišljenjaAkademik Ljubomir BerberovićPočetkom XX vijeka egzaktna nauka jeproizvela dvije divovske transformacijeu fundamentalnim idejama o stvarnosti,transformacije koje zahvataju svačijidoživljaj prirode i čovjeka: prva se dogodilau fizici (Planck i Einstein – kvantna teorija iteorija relativeta), a druga u biologiji (Mendelovizakoni). Niko u to vrijeme nije mogaoni sanjati da će otkrića iz osnova ova dva naučnapreokreta odvesti čovječanstvo u erusubatomske fizike i eru molekularne biologije,a odatle – do nuklearnog oružja i genetičkoginženjerstva. Lice svijeta se zauvijek promijenilo,a na horizonte budućnosti izbijajunove egzistencijalne brige i prijetnje.U ta burna vremena sudbonosna za razvojprirodoznanstva, samo dvije godine nakonšto je naučni svijet upoznao Mendelove pokusei njegovu korpuskularnu teoriju herediteta,pojavila se u Engleskoj knjiga pod nazivom„Mendelova načela – odbrana“ (1902.).Autor: William Bateson (1861.-1926.), poobrazovanju i zanimanju zoolog i profesorUniverziteta u Cambridgeu, već je imao zavidanugled. Svojom knjigom napisanom uodbranu osnivača genetike odmah se svrstaomeđu najistaknutije i najplodotvornije zagovornikemendelizma, teorije koja će postatikamen temeljac biološke revolucije.Doprinos eksperimentalnojnauciIako danas nije baš popularan, Bateson spadau uski krug istaknutih naučnika svogadoba. Utvrdio je filogenetsku vezu izmeđubodljokožaca i hordata, čime je učinjena kapitalnaispravka dotadašnjih shvatanja o filogenezikičmenjaka – najvišeg i najpopularnijegtaksona u životinjskoj sistematici,kojem i sami pripadamo. Po tome je biopoznat i cijenjen u savremenoj nauci. Pitanjaheredita neizbježno mu se nameću unjegovim embriološkim istraživanjima promjenjljivostiživotinja, pa je munjevito shvatioznačaj previđenih Mendelovih opita izaključaka, čim su „ponovo otkriveni“. Upoznaose sa Mendelovim djelom kada i trojkakoju literatura najčešće citira kao „otkrivače“(Correns, Tschermak i De Vries). Smjestaje shvatio i prihvatio teorijske principemendelovskog nasljeđivanja, putem diskretnihčestica, koje će kasnije dobiti imeNasljedne metričke i merističkekarakteristike organizama, kojeje Bateson, „priveo“ nauci,posebno su važne sa ekonomsketačke gledišta. Tako segenetika već na svojim prvimkoracima približila praktičnimpitanjima.„geni“ i razjasnio rezultantni statistički karaktermendelizma.Smjela teorija o korpuskularnoj prirodi materijalneosnove nasljednosti, izrasla izMendelovih skromnih pokusa sa baštenskimgraškom u dvorištu samostana u Brnu,inače je doživjela hladan prijem. Bateson,naučnik izuzetnog znanja, ličnost izraziteodlučnosti i čvrstine, uvrštava se među prvezagovornike mendelizma. Pri svemu tome,bio je još posebno talentovan za oštre polemikei bespoštednu kritiku suprotnih (pogrešnih)mišljenja.Bateson usvaja i dovodi na britanska ostrva iteorijski i eksperimentalni mendelizam. Nijeoklijevao da krene u konkretna hibridološkaistraživanja, koristeći se mendelovskim metodama.Zajedno sa svojim učenicima ostvarioje značajan doprinos eksperimentalnojnauci o biološkom nasljeđivanju, u vrijemenajranijih početaka.Ipak, Bateson će biti trajno upamćen prijesvega po svojim terminološkim izumima.Tvorac je danas opštepoznatog naziva za naukukoja se tek bila rodila – „genetika“. Pripadajumu i zasluge za nastanak ključnogtermina u svakoj priči o biološkoj nasljednosti,termina – gen. Naime, danski botaničarWilhelm Johannsen, u svom ranogenetičkomdjelu „Elementi nauke o nasljeđivanju“(1909.), „otkinuo“ je prva tri slova iz Batesonoveriječi „genetika“ i zauvijek preimenovaoMendelove „nasljedne osnove“ u „gene“.Bateson je autor i nekih drugih općeprihvaćenihnaučnih imena, kao što su „homozigot“i „heterozigot“, koji i danas predstavljajustandardne natuknice u rječniku formalnegenetike.Ideja i temeljiU istoriju nauke Nateson ne ulazi samo zbogzasluga za izgradnju genetičke terminologije.On je također tvorac važnog postulata dase osobine koje variraju kontinuirano, kaošto su uzrast ili težina, nasljeđuju pod kontrolomvelikog broja pojedinačnih mendelovskihgena. Ta ideja stoji u temeljima naučnogpristupa nasljeđivanju kvantitativnihosobina. „Mora se, na primjer, zapaziti dauzrast jedinki u savremenim rasama čovjeka,predstavlja tipično kontinuirano variranjei jedina prihvatljiva hipoteza o nasljednojdeterminaciji ove osobine svakako je hipotezao upletenost više od jednog para alelomorfnihgena“ - pisao je Bateson, već davne1902. godine, Kraljevskom društvu, najuglednijojasocijaciji odabranih učenjaka nabritanskim ostrvima. Slobodno se može tvrditida ovo Batesonovo pismo znači početakbiometrijske genetike, discipline posvećeneproučavanju svih onih bezbrojnih odlika živogsvijeta, koje se utvrđuju mjerenjem. Uzgojdomaćih životinja i kultiviranih biljakabio je kroz mnoga stoljeća rašireno, omiljenoi poštovano zanimanje u Engleskoj. Nasljednemetričke i merističke karakteristike organizama,koje je Bateson, „priveo“ nauci, posebnosu važne sa ekonomske tačke gledišta.Tako se genetika već na svojim prvim koracimapribližila praktičnim pitanjima.Batesona su pojedini istoričari ponekad nazvali„ocem genetike“, što se može pravdati sobzirom na činjenicu da je toj nauci zaistanadjenuo ime. Međutim, njegova naučnaveličina prvenstveno potiče otuda što je geneticijako rano pribavio ugled punovrijedneprirodne nauke i izuzetno uspješno seborio za njenu afirmaciju. William Batesonje nesumnjivo zavrijedio da se ove godinepomene stopedeseta godišnjica njegovogrođenja.FONDEKO SVIJET/34/2011.


Upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom5VLADA I PRIVREDA NAISTOM ZADATKUKonačno se i u našoj zemlji uspostavlja sistem kakav egzistira u EvropiMr. Edin Terzić,Federalno ministarstvo okoliša i turizmaIzgradnja sistema upravljanja ambalažomi ambalažnim otpadom i njegovofunkcionisanje u praksi jedan je od velikihizazova, kako za državu, tako i za privrednesubjekte, a tiče se najšire društvenezajednice i svih građana.Evropska direktiva EC/94/62 od zemalja članicazahtjeva usklađivanje nacionalnih zakonodavstavaiz oblasti upravljanja ambalažom iambalažnim otpadom u smislu ispunjenja ciljevaza iskorištenje i obnovu u odnosu na ukupnoplasirane količine ambalaže na tržište.Međutim, Direktiva ne propisuje način nakoji je to potrebno ostvariti, već je svakoj zemljiostavljeno da, u skladu sa svojim specifičnostima,kreira sisteme. Pri tome, Direktivau svojoj preambuli kaže, da uvođenjesistema treba da osigura i funkcionisanjetržišta, te izbjegavanje bilo kakvih barijera utrgovanju i stvaranje nelojalne konkurencije.Ovo je naročito bitno i naročito primjenjivoza našu zemlju gdje se oblast ambalažnogotpada za jedinstveno tržište Bosne iHercegovine reguliše sa provedbenim aktimaFederacije BiH, Republike Srpske i BrčkoDistrikta, dakle u uslovima nepostojanjaentitetskih granica.Suštinski, postoje dva načina na koja se ovopitanje danas rješava.Jedan je sistem kojim upravlja država i kojise finansira preko naknada, tzv depozitnisistem. Ovakav sistem je implementiran unekoliko zemalja Evrope (skandinavske zemlje,Estonija, Njemačka i Hrvatska).Drugi je tzv integrirani ili multimaterijalnisistem kojim upravlja privreda koja je u životnomlancu ambalažnog otpada (proizvođačiambalaže, punioci, distributeri, uvoznicii trgovine).Ovaj sistem podrazumijeva tzv. produženuodgovornost proizvođača, a primjenjen je uvećini razvijenih zemalja (Austrija, Belgija,Češka, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg,Portugal, Rumunija, Slovenija,Španija, Švajcarska, Velika Britanija, Bjelorusija,Bugarska, Srbija, Makedonija).Modeli implementirani u Hrvatskoj i Slovenijisu ilustracije ova dva modela.Kako funkcioniše sistem u Sloveniji?- Za ambalažu plasiranu na tržište proizvođači,uvoznici i trgovci su dužni o vlastitomtrošku obezbijediti redovno prikupljanje,povrat i reciklažu ambalažnog otpada;Foto: A. Džipa - Ambalažni otpad- Konačni potrošač (građani, hoteli, bolnice,trgovci) su dužni odvojeno odlagati ambalažniotpad i predati ga ovlaštenom sakupljaču;- Komunalne javne službe osiguravaju infrastrukturuza odvojeno prikupljanje.Dakle, radi se o tzv. podijeljenoj odgovornosti(shared responsibility).Sistem u Sloveniji je efikasan jer su vlada iprivreda bili na istoj strani i zajedno su radilina iznalaženju rješenja. Dobro su se pripremili,dobro su proučili sisteme koji egzistirajuu Evropi, učili su se na greškamadrugih, ali i na dobrim primjerima. Za uspostavusistema su koristili postojeće kapacitetei potencijale. Zbrinjavaju sav ambalažniotpad generisan na tržištu Slovenije.Koje su manjkavosti hrvatskog modela?Sistem implementiran u Hrvatskoj je imaoveliki odjek u javnosti. Međutim, Pravilniko ambalaži i ambalažnom otpadu RH je posvojim odredbama jedinstven u Evropi.- U Republici Hrvatskoj se ne zbrinjava svaambalaža, nego ambalaža od pića i napitaka(oko 20% od ukupne ambalaže) i u krajnjoj linijise pokazao kao neefikasan i veoma skup.- U skladu sa Pravilnikom sve trgovine većeod 200 m 2 su u obavezi preuzimati ambalažniotpad. Međutim, nakon stupanja na snaguPravilnika konstatovano je da 4.000 mjestau Hrvatskoj, nema trgovine veće od 200m 2 , što dovodi do diskriminacije potrošača,jer se ambalaža kupljena u maloj lokalnojprodavnici ne može tu i vratiti.- Sanitarna inspekcija je u svojim rješenjimaupozorila da trgovine ne mogu u svom prodajnomprostoru skladištiti ambalažni otpad,jer je to u suprotnosti sa higijenskimzahtjevima i HACCP standardom, već morajuosigurati zaseban prostor izvan objekta.- Rast maloprodajnih cijena početkom2006. bio je direktna posljedica implementacijePravilnika i naknada koje je propisao,čak i do 30%. To je dovelo do toga da se manjiproizvođači suočavaju sa pitanjem egzistencije,jer ovoliko povećanje dovodi dopada prodaje, smanjenja obima proizvodnje,te zatvaranja radnih mjesta.- Istraživanja su pokazala da 40% ispitanikavraća ambalažu u trgovine radi prodajnenaknade, 30% je odlaže u posebne spremnike,a 30% je i dalje odlaže u opšti otpad.Tako je došlo do izdvajanja sloja socijalnougroženog dijela stanovnika, koji vade tajotpad i prodaju ga, radi ostvarenja minimalnihprihoda, što je, takođe, negativna pojava,jer ne može vlada svoju socijalnu strategijugraditi na tome.Kakvo je stanje u Bosni i Hercegovini?Bosna i Hercegovina je počela sa izgradnjomsistema upravljanja ambalažnim otpadom uvrlo nepovoljnim ekonomskim uvjetima globalneekonomske krize. Dodajući tome nerazvijenuprivredu, te relativno nizak standardgrađana, onda se s pravom može reći da jeovo pitanje zaista izazov koji se postavlja predentitetska ministarstva okoliša i pred privredu,kako bi rješenje koje se bude implementiralou našoj zemlji imalo pozitivne ekološkeefekte, a ne bi značajno uticalo na privrednesubjekte i na građane.FONDEKO SVIJET/34/2011.


6 Praksa i zakoniSpremnost da se snose troškoviodržavanja postojećeg ili povećanjanivoa kvaliteta okolišapredstavlja mjeru tzv. nenovčanogdohotka ili blagostanja kojesvaki pojedinac dobiva kaorezultat korištenja tih usluga.Naše je stanovište da ovajnenovčani dohodak takođepredstavlja dio njihovog realnogdohotka ili blagostanja kao što topredstavljaju na tržištu kupljenerobe i usluge koje oni troše.Cilj Federalnog ministarstva okoliša i turizmaje da, u saradnji sa svim zainteresovanimstranama, dođe do zakonskog rješenja kojeće omogućiti implementaciju sistema upravljanjaambalažnim otpadom koje će biti:- prihvatljivo za stanovništvo koje generišeambalažni otpad,- ekonomski opravdano, tj. racionalno potroškovima,- koje će osigurati zaštitu okoliša, što i jestesvrha uspostave sistema upravljanja ambalažnimotpadom.Kako bi došli do kvalitetnog rješenja, potrebnoje dobre prakse iz Evrope u kojimasistemi funkcionišu i daju dobre rezultate,adaptirati na naše lokalne uslove. Za to jepotrebno imati i ulazne podatke:- Količine ambalaže koje se godišnje plasirajuna tržište, kako bi se za početak postavilirealni i ostvarivi ciljevi za iskorištenje i reciklažuambalažnog otpada, koji bi se u narednimgodinama i sa razvojem sistemasukcesivno povećavali- Analizirati postojeću infrastrukturu (deponije,komunalna preduzeća sa svojim potencijalima,reciklažne potencijale..) koje trebauključiti u proces prikupljanja, jer su iskustvapokazala da su zemlje koje su koristile postojećuinfrastrukturu imale najviše uspjeha.Također, bitne informacije su broj stanovnika,odnos urbanog i ruralnog stanovništva,projekcija rasta dohotka, te, u skladu s tim,očekivani porast količina ambalažnog otpadakoji će biti potrebno zbrinuti.Na osnovu ovih informacija se može kreiratišema prikupljanja, obnove i reciklaže ambalažnogotpada.Sve ove aktivnosti treba shvatiti kao jedanproces, koji neće preko noći dati rezultate,ali koji će vremenom imati uzlaznu putanju.Takav proces se odvijao i u zemljama Evrope,kao što je npr. Češka Republika, koja jeprije 15-tak godina krenula od nule, a danasje vodeća zemlja u Evropi prema količinamaambalažnog otpada koji se zbrine, i prematroškovima potrebnim za to.Federalno ministarstvo je čvrstog uvjerenjada se Bosna i Hercegovina po pitanju upravljanjaambalažnim otpadom može organiziratikao moderna evropska država i sve aktivnostisu usmjerene u tom pravcu.EVROPUSLIJEDIMO IBEZ DIREKTIVAAktivnosti Sektora za okoliš Federalnog ministarstvaokoliša i turizma u 2011. godini ukazuju na to da jeusklađivanje sa odgovarajućim evropskim normamauveliko započeloDr. sc. Mehmed Cero,Federalno ministarstvo okoliša i turizmaUskladu sa Programom rada za 2011.godinu, koji je istovremeno i komponentau Programu rada Vlade FederacijeBiH za 2011. godinu, sektor okolišaFederalnog ministarstva okoliša i turizma jeprimarno fokusiran na provođenje akcionogplana Federalne strategije zaštite okoliša(2008.-2018), i njezinih posebnih komponentikoje se odnose na zaštitu zraka,prirode i zemljišta, kao i upravljanje otpadom.Najznačajniji dio Programa rada jevezan za: provođenje postojeće okolišne legislative;izradu novih propisa koji trebajubiti usklađeni sa odgovarajućim direktivamaEvropske Unije (EU); aktivnosti na pripremii implementaciji više projekata koji sefinansiraju iz Budžeta Federacije BiH i međunarodnihizvora; provođenje obavezakoje proizilaze iz međunarodnih okolišnihkonvencija i protokola i dr. Određene aktivnostiiz Programa se provode uz odgovarajućukoordinaciju i saradnju putem Međuentitetskogtijela za okoliš, kao i uz saradnjusa nadležnim institucijama na državnomnivou.Nova legislativaU toku su završne aktivnosti na izradi novogZakona o zaštiti prirode u kojem će se,između ostalog, u značajnom obimu transponiratinajvažnije EU direktive (Direkti-va o staništima i Direktiva o pticama) istvoriti zakonske i institucionalne pretpostavkeza uspostavu novih zaštićenih područja,koja će biti kategorisana u skladu sastandardima Međunarodne unije za zaštituprirode (IUCN- International Union onConservation of Nature), kao i za uspostavumreže staništa, i to u prvoj fazi tzv. Smaragdna(Emerald) mreža, a u naprednojfazi Natura 2000.Zakon o zaštiti od buke je kao prijedlogusvojen na Predstavničkom domu ParlamentaFederacije BiH, te predstoji njegovousvajanje na Domu naroda, kako bi stupiona snagu. Ovim Zakonom se ujednačavajuodgovarajući tehnički parametri za buku,na području cijele Federacije, jer je to dosada bilo regulisano različito, od kantonado kantona.Posebno je značajno napomenuti da suprema Zakonu o Fondu za zaštitu okoliša(Fonda) urađene i donesene dvije Uredbe(Uredba o naknadama koje se plaćaju priregistraciji motornih vozila i Uredbe o vrstamai iznosima naknada, kriterijima imjerilima za utvrđivanje naknade zagađivačazraka), koje su stupile na snagu. Ovimsu stvoreni preduslovi za veće prihode uFond za zaštitu okoliša, odnosno veće mogućnostiza vraćanje ovih sredstava okolišu,kroz odgovarajuće projekte, koji će sepripremati u skladu sa akcionim planomFederalne strategije zaštite okoliša. S obziromda na nivou Fonda ostaje samo 30%U Budžetu Federacije BiH za 2011.godinu planiranoje oko 3,3 miliona konvertibilnih maraka zarazličite projekte iz oblasti upravljanja otpadom,zaštite prirode i zaštite zraka. Za sve ove komponentepripremljeni su i objavljeni javni pozivi,nakon čega će se izvršiti odabir najboljih projekata,u skladu sa utvrđenim kriterijima.FONDEKO SVIJET/34/2011.


Praksa i zakoni7Foto: S. Samardžić-Sam - Najezda motornih vozilasredstava prikupljenih po osnovu navedenihuredbi, a 70% se prosljeđuje kantonima,vrlo je važno da kantoni troše ovasredstva namjenski, tj. u skladu sa njihovimkantonalnim planovima za zaštituokoliša. Ovakvim pristupom u korištenjuekonomskih instrumenata, na principu„zagađivač plaća“, stvarat će se konzistentnamaterijalna osnova za sveukupno sistemskorješavanje složene okolišne problematikei poboljšanje stanja okoliša.Prema Zakonu o upravljanju otpadom radese trenutno dva nova provedbena propisa ito: Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadui Pravilnik o elektronskom i električnomotpadu.Ove aktivnosti su u završnoj fazi i premaplaniranoj dinamici oba pravilnika će bitiu operativnoj primjeni od početka 2012.godine.Usvajanje odgovarajućeg modela i izradaovih pravilnika rezultat su saradnje putemMeđuentitetskog tijela za okoliš, saradnjesa odgovornim privrednicima organiziranimu okviru Bihpaka (Ekopaka), kao i sanevladinim sektorom. U vezi sa ovim aktivnostimaznačajno je spomenuti i pomoćkoja je dobivena od Republike Češke i RepublikeSlovenije.Značajniji projektiU Budžetu Federacije BiH za 2011.godinuplanirano je oko 3,3 miliona konvertibilnihmaraka za različite projekte iz oblastiupravljanja otpadom, zaštite prirode i zaštitezraka. Za sve ove komponente pripremljenisu i objavljeni javni pozivi, nakončega će se izvršiti odabir najboljih projekata,u skladu sa utvrđenim kriterijima. Odnavedenog iznosa, 500.000 KM je direktnotransferirano JP Nacionalni park Una (NPUna), kao podrška realizaciji usvojenogaPlana rada za 2011. godinu.U okviru Projekta šumskih i zaštićenih planinskihpodručja kojeg putem Svjetskebanke finansira GEF (GEF – Global EnvironmentalFacilities) urađen je Plan upravljanjaza NP Una i Studije izvodivosti zazaštitu područja Čvrsnice, Čabulje, Vrana iPrenja s Parkom prirode Blidinje. Planupravljanja NP Una će se usvojiti na VladiFederacije BiH u narednom mjesecu, aStudija izvodivosti će se poslati Federalnomministarstvu prostornog uređenja,radi korištenja kao analitičko-dokumentacionaosnova za izradu Prostornog planapodručja posebnih obilježja.Uz pomoć projekta kojeg je proveo UNDPza BiH, izvršena je konačna uspostavaDNA strukture za tzv. Mehanizam čistograzvoja, u skladu sa Protokolom iz Kyota,Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija zaklimatske promjene. Ovim su stvorenipravni i institucionalni preduslovi za korištenjaCDM fleksibilnog mehanizma inostranepodrške, za implementaciju projekatau Bosni i Hercegovini, odnosno uFederaciji BiH.Međunarodne aktivnostiFederalno ministarstvo okoliša i turizmakao zadužena institucija ispred Bosne iHercegovine tj. Nacionalni Focal PointBosne i Hercegovine, kao i prema drugimPrema Zakonu o upravljanjuotpadom rade se trenutno dvanova provedbena propisa i to:Pravilnik o ambalaži i ambalažnomotpadu i Pravilnik o elektronskomi električnom otpadu.Ove aktivnosti su u završnojfazi i prema planiranoj dinamicioba pravilnika će biti u operativnojprimjeni od početka 2012.godine.zaduženjima sa državnog nivoa u obavezije da provodi aktivnosti saradnje za višemeđunarodnih okolišnih konvencija i institucija,kao što su: Konvencija Ujedinjenihnaroda za biodiverzitet (UNCBD) iProtokol o biološkoj sigurnosti; Konvencijao kontroli prekograničnog prometaopasnog otpada i njegovom odlaganju(Bazelska konvencija); saradnju sa Evropskomagencijom za okoliš Evropske komisije(EEA) i dr.U ovom kontekstu najvažnije je spomenutiodgovarajuće pripreme koje se vrše za projekatusklađivanja Nacionalne strategije iakcionog plana zaštite biološke i pejsažneraznolikosti za Bosnu i Hercegovinu (2008.-2015), koju je usvojilo Vijeće ministara BiHu julu 2011. Ove aktivnosti na projektuusklađivanja će finansirati GEF, a implementacionipartner Fedralnom ministarstvuokoliša i turizma će biti UNEP (ProgramUjedinjenih nacija za okoliš).FONDEKO SVIJET/34/2011.


8Hutovo blato od ponosa do sramoteMOČVARAU VATRI NESTALABiljni pokrivač je doslovno zbrisan sa lica zemlje, sisavci su nestali i mi ovdjesvjedočimo o ekološkoj katastrofi čije posljedica se nikad neće izliječitiStjepan Matić, biolog,Park prirode Hutovo blatoMočvara Hutovo blato u delti Neretveje u svijetu nadaleko poznata,cijenjena i prepoznatljiva, a kodkuće čini se to i nije slučaj.Sustavnim umanjenjem sredstava za funkcioniranjei život ovog zaštićenog područja,posljednjih godina „Biserna močvara“prolazi kroz svojevrsnu katarzu!Kao posljedica svih dešavanja bilo je otpuštanjena „prinudni“ odmor (12) dvanaestnadzornika, što je uzrokovalo gubljenjekontrole-nadzora u zaštićenom prostoru.Tako je uznapredovala devastacija na cijelomprostoru Parka čiji smo svjedoci u posljednjevrijeme.Kulminacija svih događanja je buknulakroz veliku vatrenu stihiju, koja je u noći13/14. listopada krenula iz sjeverozapadnognizinskog dijela, nošena jakom buromdoslovno opustošila 1.350 ha poplavnih livada,i manji dio brdskog dijela Parka.Zbog specifičnosti terena i nemogućnostigašenja, požar je bio aktivan do 20. listopada2011. godine.Posljedice požara - štete u eko-sustavu Hutovablata su uništena staništa za faunuParka. Biljni pokrivač je doslovno nestao snjim zaklon-sigurnost, izvor hrane, u pr-Foto: D. Marijanovićvom redu za ptice tršćaka i migratorne vrstekoje upravo dolaze sa sjevera Europe.Sisavci (visoki) su migrirali iz sigurnih, uokolna područja pod ingerencijom lovačkihdruštava, ne smijemo ni pomisliti štose može desiti s tim životinjskim fondom.Tršćaci su doslovno zbrisani s lica zemlje,ali pojedine vrste će se u proljeće regeneriratiiz podanaka, gomolja, rizoma, lukovicašto nije slučaj sa drvenastim, grmastimvrstama, te povijušama. Posebice se trebaobratiti pozornost na plodonosne vrstekoje predstavljaju neizostavnu kariku ulancu ishrane kompletne faune Parka.U vrijeme izbijanja požara bila je i visokatemperatura zraka tako da su u velikoj mjeribili aktivni gmazovi što upućuje i na činjenicuda je i u tom segmentu načinjena velikašteta, kao i na populaciji kukaca kao jednomod važnih izvora hrane posebice za ptice.Štete izražene preliminarno po hektaruiznose 2000,00 KM, do konačnih nalazastručne komisije koja je formirana od stranenadležnih institucija vlasti.S obzirom da će se štete osjećati niz godinas tim se povećavaju indirektne štete koje jepožar prouzročio.Primjera radi, UN je pokrenuo inicijativuda se napravi Milenijska procjena ekosustavakoju radi preko 1000 vodećih svjetskihbiologa, a zadatak joj je da analizirastanje ekosustava na zemlji i pruža smjerniceza donositelje odluka. Iz izvješća jevidljivo da su upravo močvarna staništanajvredniji ekosustavi, a neto novčana vrijednosttakvog sustava iznosi 6000 $ po ha.Sanacija i revitalizacija ovog područja podrazumijevajuurgentna sredstva za zaštitu:- Sanirati postojeće financijske probleme izprethodnih godina,- Osigurati sredstva za buduće financiranjeJ.P. sukladno financijskom planu iz 2007.godine,- Štete nastale od požara rješavati odmah ito putem lovočuvarske službe i drugih djelatnikaJ.P.,- Urgentno je potrebno osigurati sredstvaza izradu hranilica za ptice i hranilišta zaživotinje, te odgovarajuću zrnastu hranu,- Ukloniti oboreno drveće, očistiti plovneputeve, jaruge, kanale i rijeku Krupu,- Prići rekultivaciji i drugim aktivnostimana revitalizaciji staništa(pošumljavanje saplodonosnim vrstama),- Izgraditi i sanirati postojeće izgorjeleosmatračnice i turističku signalizacijuunutar Parka,- Osposobiti plovne objekte i nabaviti neophodnuopremu za rad,- Uspostaviti monitoring na praćenju stanjabiljnog i životinjskog svijeta, koji je neophodanza buduće gospodarenje i održivokorištenje.FONDEKO SVIJET/34/2011.


10 Čisti razvojEKOLOŠKA KRIZA JEINDIKATOR KULTURNE KRIZEObilježavajući 20. godina izlaženja časopisa Socijalna ekologija Filozofskifakultet Sveučilišta u Zagrebu organizovao je ove jeseni znanstveni simpozij smeđunarodnim sudjelovanjem o temi “Razvoj i okoliš - perspektive održivosti”.Akademik Ivan CifrićPromjene u okolišu (prirodnom i kulturnom)povezane su s promjenama udruštvu. Vidljive su tijekom čovjekovakulturnog razvoja, a naročito nestanka irazvoja industrijskog društva: od uvažavanjai sakraliziranja prirode i prirodnih fenomenado ponižavanja desakraliziranja i prirode.Na mjesto bogova iz prirode itranscendentalnog Boga, uspostavljena suimanentna božanstva i sustav vrijednostikojega jamči određeni sistem i njegovi režimi...Industrijsko društvo oblikovalo se kao sebilogičan, samodovoljan sistem kao rezultatpovijesnog razvoja, poglavito kapitalističkogdruštva. Ali on nije i logičan prirodi.Nasuprot “ekološkom” odnosno “socijalnoekološkommetabolizmu (kakav susrećemou ruralnom, seljačkom društvu), razviloje svoj “industrijski metabolizam”.Posljedice što ih je proizvodio utjecale suna postavljanje postulata: “priroda kao resurs”,priroda kao “udubina” (Senke) i “prirodakao model” i poticanje empirijskihistraživanja ekoloških strukturnih promjenai gospodarskog ponašanja. Postulat“Priroda kao uzor” (“Učiti od prirode”!)pomak je orijentacije od razumijevanjaprirode kao objekta prema shvaćanju prirodekao modela. Na tom pravcu je nastala“Industrijska ekologija”...Posljednjih godina i najmlađa generacijaproživljava novu (ekološku, ekonomsku ifinancijsku) krizu kao fenomen koji seuvukao u svakodnevicu života i društva ipojedinca i djeluje sukcesivno.Duboka ekonomska kriza neravnoteže u bipolarnomsvijetu (razvijeni - nerazvijeni)pojavljuje se na površini svakodnevice kaofinancijska kriza. Ona je u fokusu medija,političara, pa se “na trenutak” zaboravljapravi problem: (1) ekonomska i ekološkakriza nisu odvojene nego su postale jednakriza, jedan proces u kulturi modernogdruštva i to (2) trajni proces u kojem se nalazisuvremeno čovječanstvo a koji će (3)morati formirati novo stanje svijeta, novi“društveni prirodni odnos” (Gorg, 1999) ipravedniji svjetski poredak. Tome pokušavapridonijeti i Kungov koncept “svjetskog ethosa”.Za takvu “veliku tranziciju” društvapotrebno je prevrednovanje prirode i sistema,potrebna je “socijalnoekološka pa-radgma”. Za to ne postoji dovoljno spremnostiu politici, dijelom i u ruralnom sektoru(globalne) ekonomije, ali niti u usitnjenojznanosti. Riječ je ponajprije o socijalnoj paradigmikoja podrazumijeva promjenu sustavavrednota. Za takvu promjenu potrebnaje “revolucija duha”, a ne reformsko“škopljenje” ljudskog intelekta i humaniteta.Postoji li ekološka kriza? Je li priroda u krozi?Odgovor: ekološka kriza je indikator kulturnekrize. Radi se o pitanju “jedinstvaprirode i kulture” (Glaeser,1992. godine).Na taj problem se dvojako odgovar: (1) univerzalno-povijesnipristup vidi njihovo jedinstvopreko pojma evolucija. Kultura ječovjekovo stvaralaštvo i kao takvo dio evolucijeprirode; a (2) kulturno-ekološki pristupvidi jedinstvo preko pojma kultura.Priroda postaje kultivirana od čovjeka kaoautonomnog bića. U čovjekovu djelovanjuvažni su motivi, osjećaji, vrednote itd...Iako se već desetljećima industrijsko društvo“muči” s vlastitim otpadom - koji namse vraća i iz svemira kao kamate financijskogimperijalizma - u posljednje vrijemenastao je pojam, odnosno koncept GreenNew Deal. Njegov je cilj putem čistih (održivih)tehnologija i proizvoda postići ekološkestrukturne promjene koje će smanjitiklimatske promjene....Kriterij opravdanosti (odživosti) postojanjanekog sistema je čovjek (društvo) a ne samFoto: S. Žalica - "Gavrino oko" na Prenjusistem. Ono što je za sisteme (i podsisteme)racionalno, ne znači da je i za čovjeka (idruštvo) racionalno. Sistem se sam “racionalizira”i mijenja (oblikuje) gotovo neovisnoo potrebama društva ili mu namećenove potrebe radi svoje racionalizacije /primjerdjelovanja banaka kao financijskih aktera,umjesto da utjeruju dugove povećavajukamate i cijenu novca/. Sistem ne smije bitiiznad toga cilja, nego mu služiti. Sistem kojikao cjelina ne služi čovjeku kao cilju, negozahtijeva da čovjek služi sistemu, nije za čovjekadobar sistem i ne ispunjava svoju temeljnufunkciju i smisao opstanka. Konkretizacijate teze glasila bi: građani ne služepolitici, nego politika treba služiti građanina.Sistem se temelji na kapitalu, a kapitalna vlasništvu. On nema domovine. Čovjekima domovinu (zavičaj) i ne treba mu vlasnik...Kao znanstvenici moramo istražiti prijetnjeotuđenog sistema održivom razvoju, a kaograđani boriti se za njegovu primjenu radiboljeg života čovjeka i opstanka žive prirode.Za to postoji izvjesna nada, ako imamo naumu da se u svijetu formiraju dva planetarnapokreta - jedan s ciljem zaštite prirode(biološke raznolikosti) a drugi s ciljemzaštite kulturne raznolikosti, koji, akose povežu tvore novi pogled na budućnostsvijeta.Iz plenarnog izlaganja odabrao: H. ArifagićFONDEKO SVIJET/34/2011.


Energija, strategija i politika11Postoji li ovdjekritičnA MASA?Ciljevi politika definisanih na novoj paradigmi su: drastično smanjenjenegativnog uticaja energetike na klimatske promjene, povećanje sigurnostisnabdijevanja potrošača i poslovanje sektora na ekonomskim principima.Prof. dr. Mirza Kušljugić,Fakultet elektrotehnike Univerziteta u TuzliPremda se o energetskoj strategiji ienergetskim politikama u Bosni iHercegovini (BiH) intenizivno raspravljaveć deset godina tek je nedavnodonesena odluka da se ‘’konačno’’ pristupiizradi Strategije energetskog sektora BiH(Strategija). Uvažavajući Ustavom BiH definisanenadležnosti izrada Strategije bitrebala biti rezultat ‘’kompromisa’’ koncepatai politika koji su već definisani na nivounjenih entiteta (vjerovatno sa značajnimuticajem javnih elektroprivrednihpreduzeća). U ovom autorskom radu u fokusuanalize se nalazi elektroenergetskisektor (EES), za BiH najvažniji dio energetike.Namjera autora je da ukaže na ograničenja,koje okruženje BiH (prije svega EU)nameće prilikom planiranja razvoja EES (atime i izrade Strategije) i u skladu sa tim napotrebu da se Strategija zasniva na novojparadigmi energetike.Pojednostavljeno, moguće je definisati dvijeparadigme energetike/EES: konvencionalnu(uobičajeno nazvanu Bussines as Usual)i novu (poznatu kao Low Carbon). Konvencionalnienergetski sistemi su projektovanii izgrađeni ‘70. i ‘80. godina prošlog vijekai karakterišu ih: uglavnom korištenjeneobnovljivih fosilnih goriva kao primarnihizvora energije (sa značajnom emisijom stakleničkihgasova, posebno CO 2); planiranjerazvoja (većinom centralizovane) proizvodnjena osnovu prognoze povećanja potrošnje;monopolski/netržišno organizovanienergetski sektori sa značajnim uticajemnacionalnih politika; subvencije kako nastrani proizvodnje (posebno prilikom investicija)tako i potrošnje (uglavnom primjenomneekonomskih cijena energenata). Poštose konvencionalni koncept pokazaodugoročno neodrživim, naročito sa aspektanegativnog uticaja na klimatske promjene isigurnost snabdijevanja potrošača, krajemprošlog vijeka definisana je nova paradigmaenergetskog sektora koju karakterišu:fokus na korištenje obnovljivih izvora energije- OIE (posebno na energiju vjetra, sunca,biomase i geotermalne energije); decentralizovana/distribuiranaproizvodnjaelektrične energije; planiranje razvoja uzuvažavanje uticaja na nivo potrošnje (ener-getski intenzitet) primjenom mjera energetskeefikasnosti i upravljanja potrošnjomenergije; tržišna organizacija sektora. U razvijenimzemljama, a posebno u EU, funkcionisanjei razvoj EES se od početka 21. vijekabazira na novoj paradigmi energetike.Ciljevi politika definisanih na novoj paradigmisu: drastično smanjenje negativnoguticaja energetike na klimatske promjene,povećanje sigurnosti snabdijevanja potrošačai poslovanje sektora na ekonomskimprincipima. BiH se potpisujući međunarodnesporazume (posebno Sporazum o Energetskojzajednici – SEnZ i Sporazum o stabilizacijii pridruživanju sa EU – SSP)obavezala na primjenu politika EU koje sudefinisane odgovarajućim EU Direktivama.Ovaj za BiH obavezujući pravni okvir predstavljaprvo ograničenje u definisanju politikai strategija u sektoru energetike.Trenutno stanje u energeticiBiHElektroenergetski sektor (EES) BiH se nalaziu fazi tranformacije iz konvencionalnog unovi koncept. Ovakvi sektori se uobičajenokarakterišu kao sektori u tranziciji. Transformacijaje prije svega ‘’nametnuta’’ zahtjevimaEU, a realizuje se uglavnom djelovanjemEnZ i monitoringom obaveza iz SSPu sektorima konkurentnost, uticaj na okolinui energetika. Nažalost, implementacijapolitika baziranih na novoj paradigmi se uBiH uglavnom posmatra kao ‘’nametnutaobaveza’’ a ne kao razvojna šansa. Stoga je ipored (čini se formalne) izražene političkespremnosti na implementaciju EU aquis,koji se odnose na sektor energetike, dinamikanjihovog usvajanja u zakonodavstvo BiHnezadovoljavajuća. EES BiH i dalje određujukarakteristike konvencionalnogkoncepta. Ukoliko ne dođe do promjeneparadigme sigurnost snabdijevanja energentimaali i konkurentnost privrede BiH, ubliskoj budućnosti, mogu značajno bitiugroženi.Pošto se radni vijek većine proizvodnih postrojenjau BiH, koja koriste fosilna gorivapribližava kraju (realno je očekivati da svepostojeće termoelektrane prestanu sa radomu narednih desetak godina), a uvažavajućiveoma dugi vremenski period potrebanza projektovanje i izgradnju zamjenskih kapaciteta,trenutak suočavanja sa neminovnošćupromjene paradigme energetike uBiH se neumitno približava. Stoga se činida su aktivnosti, koje bi trebale pratiti izraduStrategije, odgovarajuća platforma za sistematičnu,stručno utemeljenu i političkiodgovornu raspravu kakav EES BiH je potrebnoi moguće planirati i izgraditi.Izgledno je da se za investicione projekterealizacije strategije razvoja energetike BiH,ukoliko ona ne bude bazirana na novoj paradigmi,neće osigurati potrebna finansijskasredstva.Energetska efikasnost ienergetski menadžmentBiH je jedina članica EnZ koja nema implementiranpravni okvir (zakoni i podzakonskaakta) niti usvojene razvojne dokumente(strategije i akcione planove) zaunaprijeđenje energetske efikasnosti – EnE(na osnovu obaveza prema EnZ u toku jeizrada odgovarajućih dokumenata EnE -prema Planu aktivnosti očekivani datumnjihovog usvajanja je 31.12.2011.g.).Izrada odgovarajućih planova je usložnjenai uslijed nepostojanja adekvatnih i pouzdanihpodataka o sektoru energetike.Stoga je uspostavljanje strukture energetskestatistike BiH, koja bi bila usklađena saI pored sumnje u ekonomsku isplativost uključivanjaobnovljivih izvora energije (OIE) u proizvodniportfolio u BiH, početne investicije u ovoj oblastiukazuju da će u budućnosti značajan diotoplinske i električne energije u našoj zemlji bitiproizveden iz ovih izvora.FONDEKO SVIJET/34/2011.


12 Energija, strategija i politikameđunarodnim normama (npr. IEA standardima),prioritetan, urgentni zadatak. Ipored neorganizovanosti na nivou države injenih entiteta u posljednjih nekoliko godinapokrenut je niz inicijativa na povećanjuenergetske efikasnosti. Vrijedne pažnjesu: inicijativa energetski efikasnih gradova(i izrada odgovarajućih akcionih planova– tzv. SEAP (do pisanja ovog članka usvojenisu SEAP dokumenti za gradove: BanjaLuka, Sarajevo i Tuzla); demonstracionipilot projekti koje finansiraju međunarodneorganizacije; usmjerene kreditne linijemeđunarodnih finansijskih institucija iposebno djelovanje nevladinih organizacijau BiH.U području energetskog menadžmenta(posebno implementacije odgovarajućegstandarda) kao i upravljanja potrošnjomenergije jako malo je urađeno. Projekti daljinskogočitanja brojila električne energijeu elektroprivredama u BiH u stvari predstavljajujedine konkretne pomake u ovojoblasti.Obnovljivi izvori energijeI pored sumnje u ekonomsku isplativostuključivanja obnovljivih izvora energije(OIE) u proizvodni portfolio u BiH, početneinvesticije u ovoj oblasti ukazuju da će ubudućnosti značajan dio toplinske i električneenergije u našoj zemlji biti proizvedeniz ovih izvora. Pored inicijalnih pomakau izgradnji malih hidroelektrana(praćenih i evidentnim problemima) uposljednje vrijeme se realizuju (ili je u tokupriprema za njihovu realizaciju) proizvodnikapaciteti OIE bazirani na energiji vjetra,sunca i biomase. Iskorištavanje potencijalageotermalne energije je ipak, usamom začetku. Ovdje je važno napomenutida su potencijali BiH u navedenimsektorima (posebno energetske biomase)značajni i da će proizvodnja toplinske ielektrične energije iz OIE imati značajanudio u budućem energetskom miksu uBiH. U ovom sektoru je do sada ‘’pokretačkasnaga’’ bila privatna inicijativa i očekivatije da će se sektor OIE i u budućnosti razvijatina osnovu privatnih investicija (saznačajnim učešćem stranog kapitala).Usvajanje potrebne zakonske regulative zaOIE, a posebno zakonski definisanih poticaja,koja se očekuje do sredine sljedećegodine, sigurno će intenzivirati investicijeu ovaj sektor.EU integracije i regionalnasaradnja u jugoistočnojEvropiVažno je potcrtati da će se sve aktivnosti uEES odvijati pod snažnim uticajem mehanizamaregionalnog tržišta električneenergije Jugoistočne Evrope (JIE). PotpisivanjemSEnZ BiH je prihvatila da njen EESradi u tržišnom okruženju JIE, a naknadnoi EU. Ovo je važna činjenica, koja se čestozanemaruje! Od 1.1.2012. godine tržišteEnergija - pokretačka snaga razvojaIzgledno je da se zainvesticione projekterealizacije strategijerazvoja energetike BiH,ukoliko ona ne budebazirana na novoj paradigmi,neće osiguratipotrebna finansijskasredstva.električne energije je ‘’otvoreno’’ za sve kategorijepotrošača, osim domaćinstava. ZaBiH će se njene posljedice ogledati ne samou segmentu trgovine električnom energijom,nego i u izboru lokacija za strane investicijeu proizvodne kapacitete. Poslovanjena tržištu za kompanije iz BiHpredstavlja ujedno i opasnost i priliku. Izgradnjakonkurentskih sposobnosti tržišnihaktera bi (uslijed evidentnih komparativnihprednosti primarnih energetskihresursa i povoljnog geografskog položaja)omogućila njihovo uspješno poslovanje naovom većem regionalnom tržištu. Međutim,za takav razvojni proces potrebno jeizraditi posebnu strategiju koja bi uključivalai bolju koordinaciju rada postojećihproizvodnih kapaciteta (posebno hidroelektranapojedinih slivova u BiH) i boljeplaniranje izgradnje novih kapaciteta (naročitohidroelektrana na međunarodnimrijekama), ali prije svega odluku da se EESBiH razvija na novoj paradigmi energetike.Promjena paradigmeenergetskih politika u bihPrema mišljenju autora ovog rada neminovnoje da BiH planira razvoj energetskogsektora na novoj paradigmi. Krucijalnopitanje je: ‘’Da li u BiH postoji kritičnamasa stručnjaka i donosilaca političkihodluka?’’, za definisanje i realizaciju procesaplaniranja razvoja energetskog sektorakoji bi bio baziran na novoj paradigmienergetike. Samo takav pristup osmišljavanjunaše energetske budućnosti osiguravadugoročnu stabilnost snabdijevanjaenergentima BiH i razvoj konkurentneekonomije. Na kraju i kratak osvrt naključno socijalno/političko pitanje: ‘’Da liEES baziran na čistim tehnologijama (CleanTech) omogućava kreiranje novih radnihmjesta?’’. Čiste tehnologije podrazumijevajutehnologije OIE, EnE i upravljanjapotrošnjom energije kao i tehnologije ekološkiprihvatljivih postupaka proizvodnjeenergije iz fosilnih goriva.Nova radna mjesta su svakako potrebna dabi substituirala tehnološki višak radnikazaposlenih u konvencionalnom energetskomsektoru (posebno rudarstvu). Zbogovog pitanja u naslovu se pojavljuje terminradikalna promjena paradigme. U razvijenimzemljama evidentirani su sljedećipokazatelji: 16,7 novih radnih mjesta na 1mil. US$ investicije u Clean Tech sektoru uodnosu na 5,3 novih radnih mjesta u konvencionalnomsektoru fosilnih goriva. Naravno,da će broj novih radnih mjesta uClean Tech sektoru u BiH biti manji (uslijednedostatka proizvodnje, istraživanja irazvoja). Međutim, ova činjenica treba daposluži i kao strateški pravac za poticaj razvojuovih sektora u proizvodnom lancuClean Tech tehnologija u BiH.FONDEKO SVIJET/34/2011.


Energija i održivi razvoj13ČUVAJMO VIŠEKORISTEĆI MANJEMoramo pronaći način da iz neodržive energetske paradigme pređemo ubudućnost koju u potpunosti pokreće obnovljiva energija. Samo nam takav prelazmože pomoći da izbjegnemo posljedice klimatskih promjena tako da korištenjeobnovljivih izvora ne smije ugroziti postojeća ili potencijalno zaštićena područjaZineta Mujaković, dipl. biolog,Federalno ministarstvo okoliša i turizmaDo nastanka čovjeka i društva, možese reći da je vladala ekološka harmonija.Narušavanje ekološke harmonije,tvrde naučnici, počelo je prije oko40 hiljada godina, kada je čovjekov predakpočeo da misli i stvara oruđa za rad, proizvodećisredstva za život.Usavršavanjem čovjeka, njegove ličnosti, usavršavanjemnjegovih oruđa za rad povećavalase dobit, ali se sve više narušava ravnoteža uprirodi.Danas, usljed ubrzanog tehničko-tehnološkogprogresa i nekontrolisanog korištenjaprirode, narušavanja ekološke ravnoteže naplaneti Zemlji sve se češće događaju vremenskenepogode gigantskih razmjera, koje dobijajukarakter velikih ekoloških katastrofa.Religiozni ljudi sve to mogu tumačiti kaznombožjom, a naučnici kažu da je „bijes planete“izazvan ljudskim nemarom.Od samih početaka korištenja električneenergije za ljudske i tehnološke potrebe, koristese fosilna goriva i obnovljivi izvori, u zavisnostiod dostupnosti i namjene. Razvoj industrijezahtijevao je korištenje fosilnihgoriva zbog veće energetske gustoće, što jeomogućilo lakše tehnološko rješenje u njihovomiskorištavanju, te jeftinije mogućnostitransporta i skladištenje.Međutim, potrebe za energijom u uskoj susvezi s bogatstvom pojedinih zemalja. Kakose današnji svijet znatno razlikuje po siromaštvui bogatstvu, tako se razlikuje i u potrošnjienergije. Oko 2 milijarde ljudi nemapristupa modernim oblicima energije, a joštoliko ima nisku potrošnju energije. U čak 32zemlje svijeta nivo elektrifikacije je niži od 50%, a više od tri milijarde ljudi još uvijek kaoprimarni izvor energije koristi isključivo krutagoriva: drvnu i poljoprivrednu biomasu, teugljen.Godinama se raspravlja o rezervama fosilnihgoriva, čak istiniti podaci nisu dostupni u javnost,jer podaci o rezervama kreiraju cijenuna otvorenom tržištu. Što su manje rezerve toje veća cijena. Kolike su konačne rezerve? Nato pitanje nitko ne može odgovoriti. One su ufunkciji cijene energije i tehnološkog razvoja.Pitanje dostupnosti fosilnih goriva je većiproblem nego visina njihovih rezervi jer suone koncentrisane u malom broju zemalja,pa energija postaje političko sredstvo i razlogza terorizam i ratove. Što na jednom prostoruima više energije time je to područje nesigurnijei izloženije terorizmu i ratu.Izvori energije u Bosni iHercegoviniKada prezentiramo prirodne potencijale BiH,na prvo mjesto stavljamo elektroenergetskepotencijale, s obzirom na to da je od svih hidroenergetskihpotencijala u BiH iskorištenosamo 35 posto, a ugljen i lignit oko jedne trećine,imamo i pretpostavke o određenim zalihamanafte tako da imamo dovoljno prirodnihpotencijala koje možemo koristiti iliponuditi stranim investitorima.Drugi oblici energetskih izvora, kao što susunčeva energija, nuklerna energija, geotermalnaenergija još nisu primjenjivi u našojdržavi, što ne znači da se kasnije neće pojavljivatikao i ostali oblici energije.Bosna i Hercegovina iskorištava svoje brzeplaninske tokove i rijeke potencirajući proizvodnjuelektrične energije putem hidroelektrana,jer je hidroenergetski potencijal obnovljivi dolazi otuda što se Bosna i Hercegovinanalazi kao ostali dijelovi Europe i posebnoMediterana, u zoni kružnog kretanja vodeokeana (atmosfera – kopno – okean).Pitanje dostupnosti fosilnih goriva je veći problemnego visina njihovih rezervi jer su one koncentrisaneu malom broju zemalja, pa energijapostaje političko sredstvo i razlog za terorizam iratove. Što na jednom prostoru ima više energijetime je to područje nesigurnije i izloženije terorizmui ratu.FONDEKO SVIJET/34/2011.


14 Energija i održivi razvojPredviđa se da do 2050. godine,možemo zadovoljiti energetskepotrebe za oko devet milijardiljudi na svijetu, uz uslov smanjenjapotrošnje energije za15%. Naravno uzimajući u obzirpredviđeni rast populacije,industrijsku proizvodnju,životni standard i putovanja,naročito u razvijenim zemljama.Radi se o pronalaženju načinada učinite više, koristeći manje.Uspostava jedinstvenog mehanizma koji bi u cijenu energije, uključiozaštitu okoliša prema dogovorenim načelima vrednovanja okoliša,promijenila bi odnose u energetici i potakla razvoj energetike nanovim osnovama. Jedan od rezultata bi svakako bio razvoj tehnologijakoje su okolišno prihvatljive te smanjenje indirektnih troškova. Tose odnosi na ukupnu međunarodnu zajednicu, pa naravno i na Bosnui Hercegovinu.Na teritoriji Bosne i Hercegovine padne godišnje61,5 milijardi m³/padavinske vode, rijekamaotječe 43 milijarde m³. Te nas vrijednostidovode u sam vrh zemalja u Evropi,prema vrijednosti hidropotencijala po kvadratnomkilometru površine.Po energetskom potencijalu, glavne rijeke su:Neretva, Trebišnjica, Una sa Sanom, Bosna,Drina i Vrbas.U četri glavna sliva izgrađene su hidroelektranei to na Neretvi: HE Jablanica; HE Grabovica,HE Salakovac i HE Mostar sa ukupnominstaliranom snagom 736,5 MW.Bosna i Hercegovina posjeduje značajne rezervesmeđeg uglja, lignita i treseta, čak seprocjenjuje na količinu od 6 milijardi tona.Tri najveća nalazišta uglja su u tuzlanskojregiji, Centralnoj Bosni i bazenu Gacko, štodovodi do zaključka da preko polovine odukupne energije zadnjih godina proizvodetermoelektrane.Na teritoriji Bosne i Hercegovine nalaze se četiritermoelektrane Ugljevik, Tuzla, Kakanj iGacko. Ove elektrane su podignute na baziuglja, pretežno lignita koji se nalazi u blizini inije ga potrebno transportirati. One za razlikuod hidroelektrane veoma zagađuju vazduh ivodu, ali hidroelektrane zbog akumulacionihjezera, potapaju znatne obradive i druge površine,i donekle mijenjaju i klimatsko-hidrološkei biopedološke prilike u bazenima akumulacijei u njihovim neposrednim slivovima.Nažalost, u Bosni i Hercegovini nema velikihaktivnosti poduzetih za korištenje ostalihizvora električne energije.Zainteresovanost za vjetropotencijal, postoji,ali još uvijek nije adekvatno iskorišten iakopostoji procjena potencijalnih lokacija za vjetroelektrane,njih 30 na području južnog dijelaBosne i Hercegovine u pojasu od oko 50km, uz granicu sa Hrvatskom.Prema mjerenjima koja datiraju iz prijeratnogperioda, na regionu od Trebinja prekoMostara do Bugojna iskazane su više negoobećavajuće vrijednosti. Isti rezulatati mjerenjapotvrđeni su i u skorije vrijeme, premakojima postoji veliki region sa brzinom vjetravećom od 10m/s na visini od 10 metara, višeod 150 dana u godini.Što se tiče geotermalne energije u Bosni iHercegovini još uvijek nema eksploatacije,jer istraživane aktivnosti zahtjevaju značajnaulaganja.Vrijeme je za promjenePredviđa se da do 2050. godine, možemo zadovoljitienergetske potrebe za oko devet milijardiljudi na svijetu, uz uslov smanjenjapotrošnje energije za 15%. Naravno uzimajućiu obzir predviđeni rast populacije, industrijskuproizvodnju, životni standard i putovanja,naročito u razvijenim zemljama. Radise o pronalaženju načina da učinite više, koristećimanje.U današnje vrijeme energiju ne koristimomudro.Moramo pronaći način da iz neodržive energetskeparadigme pređemo u budućnost kojuu potpunosti pokreće obnovljiva energija.Samo nam takav prijelaz može pomoći daizbjegnemo posljedice klimatskih promjena,tako da korištenje obnovljivih izvora ne smijeugroziti postojeća ili potencijalna zaštićenapodručja.Iako su obnovljivi izvori energije mnogostrukomanje štetni po okoliš od fosilnih, oni takođemogu imati negativan uticaj na pojedinekomponente okoliša. Ovo je posebnoznačajno imati na umu, kako bi se izbjeglo,da se takvi objekti planiraju na području postojećihili potencijalnih zaštićenih područja.Ovdje se prije svega misli na male hidroelektranei vjetroelektrane.Vrijeme je za promjene u valorizaciji energijei okoliša. To bi prema procjenama stručnjakapovećalo cijenu energije za 2 do 3 puta, ali bise ostvarili ciljevi proizvodnje energije u prihvatljivojkvaliteti za okoliš te smanjile emisijeCO² i drugih stakleničkih gasova za 50% do2050. godine.Zaštita okoliša i očuvanje klime, također,ima realnu ekonomsku cijenu koja se trenutnokao trošak raspoređuje na cjelokupnostanovništvo svijeta, odnosno plaća posrednokroz izgubljene živote, oboljenja i liječenjeljudi, sanaciju degradiranog (onečišćenog)okoliša, te trajno izgubljene prirodneresurse na nekim lokacijama. Uspostava jedinstvenogmehanizma koji bi u cijenuenergije, uključio zaštitu okoliša prema dogovorenimnačelima vrednovanja okoliša,promijenila bi odnose u energetici i potaklarazvoj energetike na novim osnovama. Jedanod rezultata bi svakako bio razvoj tehnologijakoje su okolišno prihvatljive tesmanjenje indirektnih troškova. To se odnosina ukupnu međunarodnu zajednicu, panaravno i na Bosnu i Hercegovinu.Kad svako od nas nauči da štedi energiju,vodu i sve druge resurse, situacija će se promijeniti,ali prvi efekti biće vidljivi tek za petdo deset godina. Ipak, naša šansa je upravou tome što imamo preduslove da proizvodimo.Da bismo to postigli potrebno je edukacijasvih, od djece u vrtićima, poljoprivrednika,lokalne samouprave, pa sve do VladeBiH.Svijet je na ekološkoj prekretnici: sada trebaizabrati između pohlepe i humanosti, a tajizbor odlučiće o sudbini miliona u decenijamakoje su pred nama, poručuju iz UNEPove,kancelarije Ujedinjenih nacija za zaštituokoliša.Svima je u interesu da očuvamo ovu našu planetuza naše potomke. Od svakog, od nas,zavisi da li će planeta Zemlja, gledana iz kosmosaizgledati tako zelena i plava ili nas –neće ni biti.FONDEKO SVIJET/34/2011.


Obnovljivi izvori15Zakrivljena ogledalaFotonaponske ćelijeKILOVATI SAPUSTINJSKOG PIJESKAIzgradnjom solarnih elektrana u pustinjama Afrike biće podmireno 15 postoevropskih potreba za električnom energijomMario Zovko dipl. ing. str.U2009. godini desile su se dvije jakovažne stvari koje se odnose na obnovljivesolarne izvore energije, ačiji smisao će se otkriti tek za par godina. UEuropskoj uniji i u Kini pokrenuta su dvadalekosežna projekta. Prvi od njih je osnivanjefirme „Desertec Industrial Initiative“(DII), a drugi je najava Kine o planu gradnjesolarne elektrane snage 2 GW koja trebaproraditi do 2019. godine!Nešto više ćemo reći o nama bližem projektu,jer od Kineza se mnogo više od najavenekog projekta i ne može dobiti.Plan DII koji predviđa investicije od 400milijardi eura je da pokrije 15% europskihpotreba za električnom energijom izgradnjomsolarnih elektrana u pustinjamaAfrike. Taj projekat su već opisali kao europski„Apollo projekat“. Osmišljen je uMinhenu u ljeto 2009. godine. Osnovnapostavka cijelog plana počiva na tomePrincip primarne refleksijekako na sve pustinje svijeta u samo 6 satidolazi toliko sunčeve energije koliko se trenutnoza godinu dana potroši električneenergije na cijelom svijetu! Naravno priizradi takvih elektrana ići će se na što manjiutjecaj na okoliš, za što su potrebna cjelovitai dugotrajna istraživanja. 30.10.2009.osnovan je DII GmbH u Minhenu, a osnovaloga je 12 firmi uz veliku podršku njemačkezvanične politike kao i politika zemaljasjeverne Afrike i Bliskog istoka.Ovaj pustinjski projekat neće pomoći samospasu klime na Zemlji nego treba dugoročnoi obnovljivo dati doprinos za osiguranjeenergetske sigurnosti u budućnosti. Osimtoga sa sobom nosi i veliki potencijal gospodarskomrazvoju sjeverne Afrike a samimtime i povećava političku stabilnostove regije, koja je, na žalost, jako ugroženašto je kulminiralo u posljednjih nekolikomjeseci (nemiri u Tunisu, Egiptu, Libiji...)Tako se može razvojem jednog projektakoji je „samo“ projekat obnovljivih izvoraenergije omogućiti rješavanje i drugih bit-Princip primarne refleksijenih aktualnih pitanja čovječanstva.Ukoliko DII projekt dokaže da se sa pustinjskomvizijom vrlo brzo mogu ostvaritirealni uspjesi sigurno će doći do oponašanjaove inicijative i na drugim kontinentima(Australija, Južna Amerika).Potreba za povećanjem udjela proizvedeneelektrične energije iz obnovljivih izvoraenergije je potreba za smanjenjem klimatskihpromjena. U srpnju 2009. na samitu G8 najrazvijenijih zemalja uz sudjelovanjeKine i Indije u talijanskom gradu L Aquili,postavljen je cilj zadržavanja globalnog zagrijavanjaunutar okvira od 2 0 C. To znači(prema svim aktualnim modelima proračuna)da se globalno smanjenje emisijestakleničkih plinova do kraja 2050. godinemora smanjiti za ogromnih 50% ! To je jedinoostvarivo uz uvjet da industrijske zemljesvoju emisiju stakleničkih plinovasmanje za nevjerojatnih 80%. Sve to je mogućejedino ubrzanim razvojem korištenjaobnovljivih izvora energije. Navedeni projektisu realne inicijative da se to i uspije.FONDEKO SVIJET/34/2011.


16 Energetska efikasnostNAĐIMO SPASU TOPLOJ ZGRADIS obzirom na to da se najviše energije troši u zgradama, najracionalnije idugoročno najisplativije rješenje i za BiH jeste ulaganje u povećanje njihoveenergetske efikasnosti, a to znači korištenje termoizolacije u cilju optimalnogtrošenja energijeMr. Edin Terzić,Federalno ministarstvo okoliša i turizmaBiH danas ima najnižu energetsku efikasnostu Europi. Države zapadneEurope po kvadratnom metru potrošemanje od 100 KWh energije godišnje dokje u BiH ta potrošnja između 150 i 200 KWh.Od ukupne potrošnje električne energije uBiH skoro polovinu potroše građani u svojimstanovima, a čak 65% te energije odnosise na grijanje. Specifična potrošnja energijeu Danskoj je 96 KWh/m 2 u sezoni, a kod nasoko 250 i to u poslovnim prostorima i zgradama,dok je u privatnim kućama i mnogoveća. Štednja energije je neophodna jer BiHu nekim oblastima troši i 5 puta više primarneenergije po jedinici BDP-a nego razvijenezemlje. Očigledno je pogrešno pitanjeda li je energija skupa, pravo pitanje jekako smanjiti potrošnju energije i zemljudovesti u okvire srednje razvijenih zemalja.To je i ekonomsko i ekološko pitanje. Utrošakenergije u nekim sektorima je i 4 putaveće nego u razvijenim zapadno-evropskimzemljama. Zbog toga privreda proizvodirobu koja nije konkurentna, domaćinstvaplačaju veće račune, dok država daje višepara za uvoz svih vrsta energenata. Takosmo postali svjetski prvaci u neracionalnojpotrošnji energije koju čak i za javnu rasvjetutrošimo 50% više od razvijenih zemalja.Neke studije koje su ranije rađene kažu da ustvari niska cijena energije blokira potrebuza uštedama energije i povećanje energetskePOVRATINVESTICIJEPREMAESCO MODELUUŠTEDAU POTROŠNJIENERGIJEPRIMJENAOBNOVLJIVIHIZVORAENERGIJEUlaganje u energetsku efikasnostU našem društvu i dalje vlada naslijeđen, a pogrešan stav - da je BiHbogata energijom i da je energija element socijalne politike, a ne roba.BiH je, dakle, prinuđena da uvozi energente, a sudeći po trendu rastanjihovih cijena na svjetskom tržištu, rasipanje tako skupog artikla morada se odrazi na budžet, kako države, tako i svakog pojedinca.efikasnosti, koja bi mogla da donese socijalnei ekonomske koristi kako domaćinstvimatako i sektoru industrije. Zbog trenutnihinteresa se odlaže provođenje reformi što bipomoglo ubrzavanje investicija u sitne i decentraliziraneobnovljive izvore energije.Energetska efikasnost udruštvuU našem društvu i dalje vlada naslijeđen, apogrešan stav – da je BiH bogata energijomi da je energija element socijalne politike, ane roba. BiH je, dakle, prinuđena da uvozienergente, a sudeći po trendu rasta njihovihcijena na svjetskom tržištu, rasipanje takoskupog artikla mora da se odrazi na budžet,kako države, tako i svakog pojedinca.U Evropskoj Uniji se odavno bore protivovakvih navika, a imaju i više razloga za to:- visoke cijene energenata (ako mislimo daje električna energija u BiH skupa, osvrnimose malo na okolne zemlje, da ne govorimoo visokorazvijenim zemljama Zapada),- zavisnost od uvoza energenata (svakamala promjena u kriznim područjima izkojih se energenti uvoze izaziva skok cijenana svjetskom tržištu),- potpisan Kjoto protokol (koji svaku zemljuobavezuje da smanji emisiju CO 2zaodređeni procenat).Na koji način štediti energiju?S obzirom da se energija najviše troši uzgradama, najracionalnije i dugoročnonajisplativije rješenje jeste ulaganje u energetskuefikasnost zgrada.Budući da je jedan od najvažnijih načina zausporavanje i smanjenje globalnog zagrijavanjaušteda energije koja se koristi za grijanjei hlađenje, uvođenje i korišćenje termoizolacijeu cilju optimalnog trošenjaFONDEKO SVIJET/34/2011.


Energetska efikasnost17PROJEKTI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI S OTPLATOM KROZ UŠTEDEJAVNA RASVJETA • ZGRADARSTVO • SUSTAVI OPSKRBOM ENERGIJOM • INDUSTRIJASavremena gradnja u skladu sa evropskim direktivamaenergije, predstavlja najefikasniji i najbezbjednijinačin inteligentne kombinacijeprivatnih i opštih interesa.Izolacioni materijali na bazi mineralnihvlakana, u prvom redu kamen i staklenavuna, predstavlja optimalnu formu termoizolacionei zvučne zaštite koja je ekološkipoželjna. Primarni cilj promocije ove vrsteizolacije je poboljšanje kvaliteta života ljudii štednje energije, što je ključni izazovsavremene ubrzane industrijalizacije.Ugradnjom toplotne izolacije postižemonekoliko efekata u isto vrijeme:- velika ušteda energije, samim tim i novca,- brzi povraćaj investicije (3-5 godina),- doživotni vijek izolacije i doživotna ušteda,- ostali efekti: zvučna izolacija i protivpožarnazaštita.Najefikasniji način provođenja aktivnosti uoblasti energetske efikasnosti je formiranje ipodržavanje tzv. ESCo kompanija.ESCo modelafirmira inteligentna rješenja i u svijetu jeprepoznatljiv kao naziv za preduzeće kojeplanira, izvodi i finansira projekte iz područjaenergetske efikasnosti. Prema Direktivi Europskogparlamenta i vijeća 2006/32/EZ oenergetskoj efikasnosti krajnje primjene ienergetskim uslugama ESCo (Energy ServiceCompany) je pravno lice koje pruža usluge zapoboljšanje energetske efikasnosti (smanjenjekorištenja fosilnih goriva, ublažavanjeemisija stakleničkih plinova i dr.) u objektu iliprostorima korisnika a do određene mjerepreuzima i finansijski rizik.Projekti se finansiraju iz ostvarenih uštedanajčešće kroz vremensko razdoblje od 4 do8 godina ovisno o klijentu i projektu, aostvarene uštede sadržane su u troškovimaza energente i održavanje.Područje djelovanja ovakvog tipa preduzećamože se podijeliti na privatni i javni sektorodnosno na područje zgradarstva (škole, vrtići,uredi, univerziteti, bolnice, hoteli idr.),javne rasvjete, industrije i sistemi snabdjevanjaenergijom (daljinsko grijanje, kogeneracija).Uz navedeno, ESCo projekat možeuključivati domaće poduzetništvo, inženjerskai konsultantska društva, proizvođačeopreme, banke i druge poslovne subjekte.Cilj ESCo modela je osigurati klijentu nižetroškove za energiju i održavanje ugradnjomnove opreme i optimiziranjem energetskihsistema. Osnovni uvjet ESCo projekta je većapostojeća potrošnja energije, zbog čega seESCo projekti izvode na postojećim objektima(rekonstrukcija, sanacija, zamjena ili modernizacija)što omogućava uspoređivanjesadašnje i buduće potrošnje energije.Investicija u ESCo projekt razlikuje se odsvake druge klasične investicije po potrebnimsredstvima za investiranje koja se većnalaze u postojećem budžetu poduzeća(stavka troškovi energenata, električne energijei vode), pronalasku izvora financiranjakoje zahtjeva svaka klasična investicijai po tome što se nakon periodapovrata investicije ostvaruju određena financijskasredstva raspoloživa za investiranjeu glavno poslovanje tzv. ”core business”.ESCo projekti korisni su za povećanjekonkurentnosti poslovanja poduzeća, doprinosezaštiti okoliša i promovirajuodrživi razvoj. Pošto se cijene energenatapovećavaju i postaju sve veći teret u redovnomposlovanju poduzeća, a stara i energetskineučinkovita oprema podložna ječestim kvarovima i izaziva probleme u poslovnimaktivnostima energetske uštedemogu iznositi i više od 50% uz istovremenumodernizaciju.Mogući Esco model u BiHProjekat energetske učinkovitosti u BiH jemoguće inicirati od strane Svjetske banke(IBRD) i Globalnog fonda za zaštitu okoliša(GEF) u suradnji s Federalnim ministarstvomokoliša i turizma, Federalnim ministarstvomindustrije i energetike, ElektroprivredomBiH i Razvojnom bankom uFederaciji BiH. Projekat energetske učinkovitostidoprinosio bi ostvarenju ciljeva premaDirektivi 2006/32/EZ Europskog parlamentai Vijeća o učinkovitosti korištenja energije ienergetskih usluga. Cilj direktive je uštedaenergije od 9% u devetoj godini primjene putemenergetskih usluga i drugih mjera za poboljšanjeenergetske učinkovitosti.Trenutno na domaćem tržištu nije osnovananiti jedna ESCo kompanija iz područjaenergetske efikasnosti. Ovaj članak ima zacilj da upozna i afirmira ovu ideju kao profitabilnui društveno odgovornu poslovnuaktivnost.Izolacioni materijali nabazi mineralnih vlakana,u prvom redu kamen istaklena vuna, predstavljaoptimalnu formu termoizolacionei zvučnezaštite koja je ekološkipoželjna. Primarni ciljpromocije ove vrste izolacijeje poboljšanje kvalitetaživota ljudi i štednjeenergije, što je ključniizazov savremene ubrzaneindustrijalizacije.FONDEKO SVIJET/34/2011.


18 Za i protiv branaISTINE I ZABLUDEO HIDROENERGIJIBrane u svijetu danas grade uglavnom zemlje u razvoju – zemlje bez zakona ookolišu, znanja o modernim izvorima energije, sklonosti korupciji i zapostavljanjublagodati stanovništva. Napredne zemlje, posebno evropske, shvatile su važnostočuvanja rijeka u prirodnom stanjuAmir Variščić ,Zeleni - Neretva, KonjicHidroenergija, pod kojom se podrazumijevaenergija proizvedena izhidrolektrana, dugo je u svijetuuživala ugled „zelene“ energije. Iako seprvi organizirani međunarodni pokretiprotiv velikih brana za hidroelektrane, kojisu ukazivali na netačnost te tvrdnje, javljajujoš sredinom osamdesetih godina prošlogstoljeća, prekretnica u javnom mišljenjuda je hidroenergija „čista i obnovljiva“javlja se dosta kasnije.Praktično je takvomišljenje uglavnom bilo zastupljeno sve doosnivanja Svjetske komisije za brane(WCD). Cilj osnivanja Komisije bio je da serasprave visoko kontraverzni sporovi uvezi visokih brana. Svjetska komisija zabrane, formirana od strane predstavnikarazličitih interesa, te uz potporu Svjetskebanke i Svjetskog saveza za očuvanje prirode(IUCN), izvršila je prvi obiman globalnii nezavisni pregled performansi i uticajavisokih brana i raspoloživih opcija za vodui neenergetski razvoj.Rad ove Komisije rezultiraoje izvještajem koji je objavljen2000. godine pod naslovom „Brane i razvoj– novi okvir za donošenje odluka“. IzvještajKomisije demantuje dotadašnje tvrdnje ohidroenergiji kao „čistoj, jeftinoj i obnovljivoj“energiji pri čemu se u zaključcimaizvještaja, između ostalog, tvrdi: „... da suvelike brane značajno doprinijele ljudskomrazvoju, ali je u previše slučajeva plaćenaneprihvatljiva i često nepotrebna cijena, teda su pri tome štete bivale mnogo veće odkoristi“. Ovaj izvještaj, kao i i njegovoobjavljivanje u javnosti, predstavlja prekretnicuu svijetu u politici izgradnje velikihbrana. Prvi put je u jednom svjetskomjavnom dokumentu zaključeno:- Velike brane na rijekama nisu ekonomskiopravdane ako bi se uzeli u obzir svi realnitroškovi i štete koje izazivaju;- Nepriznati troškovi uglavnom se odnosena afektirano lokalno stanovništvo i degradacijuekosistema;- Analizirajući društveni utjecaj brana došlose do zaključka da u dosadašnjoj praksinegativni efekti brana često nisu ni procje-Neretva - Glavatičevonjivani ni uračunavani ili je to činjeno površnoi nepravično;- Velike brane razorno djeluju na prirodnuokolinu;- Odluke o gradnji brana do sada nisu biledemokratske jer su isključivale iz odlučivanjanajviše pogođeno lokalno stanovništvo.Objava izvještaja nije datum prestanka izgradnjevelikih brana na svjetskim rijekama,ali je činjenica da će intenzitet gradnjebiti znatno smanjen i da će svaki novi projekatu demokratskim društvima biti temeljitoanaliziran sa ekonomskog, društvenogi ekološkog aspekta. Svjetska banka,do tada najveći finansijer velikih brana,radikalno je reducirala podršku projektimavelikih brana. Nakon toga su hidroelektranesa visokim branama u međunarodnimokvirima izuzete iz inicijative zaobnovljive izvore energije. Osim toga, umeđuvremenu, je razbijen i mit o minimalnimuticajima brana na staklenički efekat,s obzirom da je utvrđeno da akumulacijepostaju izvori CO 2i metana koji znatnodoprinose učinku staklenika, te se procjenjujeda oko 7% globalnih stakleničkih plinovapotiče iz akumulacija.Praksa u BiHBrane u svijetu danas grade uglavnom zemljeu razvoju – zemlje bez zakona o okoli-Porasla ekološka svijest građana, te opravdani zahtjevi lokalnezajednice gdje se hidroenergetski objekti namjeravaju graditi,značajno su uticali na upitnost i opravdanost izgradnje. Sposobnostekološki osvještenih građana i educiranost da u projektima i studijamaprepoznaju sve opasnosti i negativne uticaje koji se više ne mogusakriti ozbiljno je dovela u pitanje realizaciju takvih projekata. Unajmanju ruku postavljaju se dodatni uslovi za smanjenje negativnihuticaja što usložnjava projekat. Također, i lokalna zajednica sve višepostaje faktor bez čije saglasnosti nema gradnje, a i u slučaju gradnjetraži se pravedna nadoknada i obeštećenje za izgubljeni prirodniresurs.FONDEKO SVIJET/34/2011.


Za i protiv brana19Foto: Gorsky - Jezero SalakovacDomaća javnost čestoima priliku čuti da jeizgradnja novih hidroenergetskihobjekatanužna s obzirom da ćepotrebe za energijomsve više rasti pa ćeshodno tome rasti injena cijena na tržištu.nje od HE Konjic na Neretvi i HES-a naVrbasu, reduciranje HE Buk Bijela u ciljuzaštite NP Durmitor i dr.).Nepouzdana hidrologijaNerealnost u procjeni (ne)iskorištenih hidropotencijala,između ostalog, proističe i iztakozvane „nepouzdane hidrologije“, odnosnoiz neargumentiranog inženjerskog optimizmau izračunu veličine proticaja voda ubudućnosti, a time i preoptimistične procjeneproizvedene energije. Mjerenje budućihprotoka na osnovu statističkih podataka izprošlosti je veoma nepouzdano, i nažalostredovno preoptimistično, valjda i iz razlogapraktične prirode: potrebno je pokazati dasu hidroenergetski projekti ekonomsko-finansijskiisplativi što je osnovni preduslovza dobijanje povoljnih bankarskih sredstavaza realizaciju investicije. Brojni su primjeri, ikod nas i u svijetu, negativnih posljedica„nepouzdane hidrologije“ i „inženjerskogoptimizma“. Imajući na umu proces globalnogzagrijavanja, problem nepouzdane hi-šu, znanja o modernim izvorima energije,sklonosti korupciji i zapostavljanju blagodatistanovništva. Napredne zemlje, posebnoevropske, shvatile su važnost očuvanja rijekau prirodnom stanju, ne samo kao temeljabiološke raznolikosti i prirodne baštine generalno,već i kao ekonomskog resursa.Prilikom planiranja velikih brana za hidroelektranečesto se, od strane projektanata ienergetičara, pored namjene proizvodnjeelektrične energije, navode i druge namjenebrana i akumulacija kao što su: odbranaod poplava, navodnjavanje, turizam i rekreacijai sl. Međutim, dosadašnja praksaupravljanja hidroelektranama u BiH pokazujeda je proizvodnja energije primarni (iuglavnom jedini) cilj i da sve druge „planirane“namjene hidroelektrana služe samokao reklama za pridobijanje javnosti i lakšurealizaciju projekata. Katastrofalne poplaveu decembru 2010. godine napokonsu skinule masku sa takozvane „višenamjenskefunkcije brana“. Ta teorija projektanatao ulozi velikih brana u cilju odbraneod poplava, pretvorila se, nažalost, u svojusuprotnost: najveće poplave su upravo biletamo gdje postoje izgrađene brane sa velikimakumulacijama (Goražde, Višegrad,Bijeljina na Drini, Čapljina i Metković naNeretvi, te Bileća i Popovo polje na Trebišnjici).Maksimizacija proizvodnje električneenergije moguću funkciju brane u vidu„odbrane od poplava“ pretvorila je u svojusuprotnost.I dok se iz sadašnje perspektive može doneklerazumjeti da su u prošlom sistemu,odnosno vremenu takozvane „elektrifikacijei industrijalizacije“, rijeke posmatraneisključivo kao hidroenergetski resurs, danasje takav odnos prema rijekama jednostavnoneprihvatljiv. Nažalost, čak i danasvećina bh. energetičara posmatra rijeke isključivokroz prizmu kilovata pri čemu sesve ostale namjene rijeke kao općeg dobranaprosto zanemaruju. Pri tome se javnostiu BiH serviraju podaci o niskom postotkuiskorištenosti hidroenergetskog potencijalau odnosu na razvijene zapadne zemlje.Međutim, javnosti se prešućuje podatak daje taj postotak iskorištenosti naših rijekaizražen isključivo kroz teoretski hidroenergetskipotencijal. Određene brojke stepenaiskorištenosti (najčešće oko 35%) prisutnesu već četrdesetak godina mada se taj procenatbitno promijenio, bilo izgradnjomnovih hidroenergetskih kapaciteta, bilosmanjenjem planova i projekata, bilo novimokolnostima. U međuvremenu, uzrokovaniraznim ljudskim potrebama, mnogivodotoci su iskorišteni za razne druge namjene(urbanizacija, turizam, navodnjavanje,vodosnabdijevanje, saobraćajna infrastrukturai dr.). Upitni su i kapaciteti nagraničnim rijekama (Drina), a entitetskelinije koje presijecaju rijeke utiču na eliminacijuoptimalnih rješenja. Naravno, i ekološkirazlozi značajno reduciraju mogućuizgradnju novih hidroelektrana (odustajadrologijepostaje dominantan u analiziisplativosti realizacije velikih hidroenergetskihprojekata. Rezultati globalnog zagrijavanjase ispoljavaju u vidu velikih, dugotrajnihsuša, ali i velikih padavinakoncentriranih na kratki period. Zato smotrenutno svjedoci najnižih vodostaja našihrijeka (juli – oktobar 2011. g.) od kako semjere protoci, ali i velikih padavina (decembar2010. g.). Statistika je čudna nauka jer ćeu konačnici prosjeci padavina i proticaji rijekabiti u domeni „višegodišnjih“. Međutim,akumulacije u navedenim slučajevimane mogu prihvatiti niti manji dio velikihvoda, pa se te velike vode preljevaju prekobrana, beskorisne za proizvodnju električneenergije, ali sa generiranim poplavama nizvodno.Opet, u drugom ekstremnom slučaju– (sušnom i dugom) periodu malihvoda, niski vodostaji zaustavljaju mnogaturbinska postrojenja. Zbog permanentnognedostatka vode u većem dijelu godine (periodmalih voda) sve veći broj hidroelektranaradi u vršnom režimu rada što ima zaposljedicu najteži oblik ekološke devastacijeu nizvodnom toku rijeka.Domaća javnost često ima priliku čuti da jeizgradnja novih hidroenergetskih objekatanužna s obzirom da će potrebe za energijomsve više rasti pa će shodno tome rasti injena cijena na tržištu. Direktan demantove tvrdnje dolazi iz Elektroprivrede BiHčiji su gubici u prošloj i ovoj godini upravouzrokovani padom cijena električne energijena tržištu. U naprednoj EU rast BDP-ai životnog standarda više ne znači i nužnirast potrošnje energije nego baš suprotno.Energetska intenzivnost (odnos izmeđuukupnog utroška energije i ostvarenogBDP-a) u BiH je četiri puta manja nego uzemljama EU. Međutim, za domaće elektro-energetskekompanije je u interesusamo potrošnja i prodaja struje građanima,a upravo to, između ostalog, stvara„prenapuhanu“ energetsku strategiju i potrebuza novim hidroelektranama. Sa drugestrane, ulaganje u energetsku efikasnost,kao i investiranje u obnovljive izvore energije,ostaje samo kao daleka alternativa.Prostornim planom SR BiH (1981 – 2000.g.) planirana je izgradnja 53 velike hidroelektranesa akumulacijama na svim našimrijekama – bez ikakvih ekonomskih i ekološkihanaliza. Međutim, prostori predviđeniza te hidroelektrane i akumulacije suusvajanjem tog plana postali „zaštićeni“ izabranjeni za bilo kakve razvojne aktivnostiosim energetskih, pri čemu je decenijamaispaštala isključivo lokalna zajednica.Poslije desetak godina od isticanja Prostornogplana (koji je pravno još na snazi) napokonje i FBiH pristupila izradi novogplana. Razumno bi bilo da u Prostorni planuđu isključivo oni hidroenergetski projektikoji su prihvatljivi, kako sa ekonomsko-finansijskog,tako i ekološkog aspekta, te dasu od lokalne zajednice prihvaćeni kao„prijateljski“.FONDEKO SVIJET/34/2011.


20 Voda i energijaČETIRI STOTINE KONCESIJAZA MALE ELEKTRANEVoda i energija su dva kritična resursa, nerazdvojivo i recipročno povezana:proizvodnja energija traži mnogo vode, dok su distribucija i tretman vodejednako zavisni od sigurnog snabdijevanja energijom, i to po niskoj cijeniProf. dr. Tarik KupusovićJoš od najstarijih vremena, ljudi su poznavalivažnost veza između energije ivode. Grčkom filozofu Empedocles-u sepripisuje da je kao fundamentalne komponentesvega postojećeg prepoznao:- Vodu;- Zemlju;- Vazduh i- Vatru.Voda i energija su dva ključna elementa modernecivilizacije. Bez vode i energije, ljudiumiru. Bez njih nema hrane, nema poslova;stanovi, škole ili uredi su neupotrebljivi.U transformaciji, odnosno proizvodnji energije,voda je neophodna:- U hidroenergetici;- Za hlađenje kod termo i nuklearnih elektrana;- U rudarstvu i ekstrakciji energetskih minerala;- U proizvodnji goriva – fosilnih i većine obnovljivih;- U kontroli emisija.Proizvodnja, transport, distribucija i krajnjekorištenje vode, treba energiju za:- Zahvatanje podzemnih i površinskih voda.- Tretman,- Pumpanje;- Prenos i transport; te- Prilagođavanje krajnjoj upotrebi.Kao što rastu potrebe za energijom, tako rastui potrebe za vodom. Pošto rast populacijedovodi do porasta potražnje za oba resursa,potražnja za vodom i energijom raste upribližno istim procentima, i najčešće uistim geografskim područjima. Dakle, razvojpotreba za energijom dovodi do novihpotreba za vodom. Porast potreba za vodosnabdijevanjemi tretmanom voda povećavapotrebe za energijom.Monitoring i projekcije klimatskih promjenaobiluju dokazima o osjetljivosti vodnihresursa, sa širokim posljedicama na ljudskodruštvo i ekosisteme. Stabilnost i sigurnostekonomske situacije bitno zavisi od održivogsnabdijevanja i energijom i vodom.Voda i energija su dva kritična resursa, nerazdvojivoi recipročno povezana: proizvodnjaenergija traži mnogo vode, dok su distribucijai tretman vode jednako zavisni odsigurnog snabdijevanja energijom, i to poniskoj cijeni. Dakle, voda je potrebna za generisanjeenergije, a energija je neophodnaza isporuku vode – oba resursa ograničavajujedan drugog i oba postaju oskudna i sveskuplja.Globalna energijska situacijai perspektiveEnergijski resursi i njihova potrošnja su veomablisko povezani s kvalitetom okoliša idrugim vitalnim resursima kao što su voda ihrana. Zato se energijska situacija mora gledatiu tom kontekstu. Od ukupne potrošnjeprimarne energije, 40% otpada na struju.Potrošnja energije u svijetu po sektorima je:- Industrija, 30%;- Transport, 29%;- Stanovanje, 22% i- Poslovanje, 19%.Nakon svjetskog pada od 1,1% u 2009, kojije došao nakon konzistentnog rasta, upotrebaenergije je u 2010. povećana za 5,6%,kao posljedica djelimičnog oporavka odkrize.Odnos potvrđenih rezervi fosilnih gorivaprema godišnjoj proizvodnji ostaje približnokonstantan: oko 40 godina za naftu (zapravoraste od 40 prije 25 godina, na 47 u2010 !), oko 60 za gas, te preko 120 za ugalj.Očigledno je da postoje rezerve nafte i gasaza ovo stoljeće, te uglja za dva ili više stoljeća(Noam Lior: Sustainable Energy Development:The Present (2011) Situation andPossible Paths to the Future, SDEWES Con-Mini elektrana u MehurićimaFONDEKO SVIJET/34/2011.


Voda i energija21ference, Dubrovnik, 2011). Katranski pijesaki naftni škriljci postaju atraktivniji i svese više eksploatišu. Rezerve se procjenjujuna količine koje vjerovatno prevazilaze klasičnanalazišta nafte i gasa. Nuklearne elektraneproizvode oko 14% svjetske proizvodnjeelektrične energije; broj reaktora rastaoje veoma sporo, ali je nedavna katastrofa uJapanu dovela do potpunog zastoja u izgradnjii razvoju nuklearnih elektrana. U Americije čak zaustavljena i izgradnja „Yucca Mountain“skladišta za dugoročno odlaganjenuklearnog otpada.Obnovljivi izvori energije mogli bi zadovoljitibarem za dva reda veličine više od današnjihpotreba, ali sa nesagledivim posljedicamakoje bi iz toga proizašle. Vjetar,geotermalna i solarna energija, biomasa ienergija iz čvrstog otpada, zadovoljava danastek 1,8% svjetske potrošnje. Povremenelažne i nenaučne promocije obnovljivihizvora energije, u kojima se obično naglašavasamo stopa rasta, a ne realistčne, nesubvencioniranecijene i sveukupna održivost ieksternalije, računajući na sentimentalnostjavnosti i ponekad čak nedokazano demoniziranjei praktičan značaj konkurentnihkonvencionalnih izvora energije, mogu jakomnogo štetiti kredibilitetu ovih vitalno važnihizvora energije (Lior, 2011.).Najočitiji izazov je porast potreba za električnomenergijom (elektro i hibridni automobili,porast standarda u Kini i Indiji), globalnoza 5,9% u 2010, pri tome u Americi za 4,3%,EU 3,7%, Indiji 6,0% te u Kini najviše, 13,2%.Kao iznenađujući kuriozitet, u Kini se u prosjekusvake sedmice pušta u pogon jedna termoelektranana ugalj od 1.000 MW ! Poštopostoji obilje uglja u Kini, Americi, dijeluEvrope, Indiji i Australiji, te relativno niskacijena proizvodnje energije uz bitno smanjenjeemisija štetnih gasova u postrojenjima skombinovanim ciklusom s gasom (CC), takozvani„čisti ugalj“ je dostojan izazov, odnosnoalternativa za proivodnju energije u narednih50 do 100 godina (Lior, 2011.).Voda i hranaSnabdijevanje svježom vodom i hranom usvijetu je u krizi. Jednom od 8 ljudi na planetinedostaje sigurne pitke vode, 1 od 2nema odgovarajuću odvodnju otpadnevode i sakupljanja i tretiranja čvrstog otpada,1 od 7 je veoma pothranjen. Energija,voda i hrana su jako međuzavisni. Konverzijana bio-goriva može značajno ugrozitiproizvodnju hrane i snabdijevanje vodom,a sigurno dovodi do povećanja njihovih cijena,posebno ako se radi o većim količinama.Planetarni index života („Living PlanetIndex“) je od 1970. opao za 30%, aEkološki otisak („Ecological Footprint“)porastao je 2,4 puta u istom periodu. Izgledada na Planeti mnogo brže uništavamoprirodni okoliš, nego što trošimo resurse(„We seem to be running out of environmentmuch faster than out of resources“,WWF, Living Planet Report 2010.).Energija, voda i hranasu jako međuzavisni.Konverzija na bio-gorivamože značajno ugrozitiproizvodnju hrane isnabdijevanje vodom, asigurno dovodi do povećanjanjihovih cijena,posebno ako se radi ovećim količinama.Pitanja na koja se morajutražiti odgovori- Koje su potrebe za energijom da bi se vodazahvatila, akumulirala, preradila, isporučila,te nakon upotrebe tretirala i disponirala,i to na subregionalnom, državnom i regionalnomnivou?- Koje će se klimatske i hidrološke promjenedesiti – ekstremni sušni i poplavni talasi,koji će imati velike implikacije na potražnjuza energijom?- Kako će razvoj upotrebe, krajnjeg korištenjai tretmana voda uticati na potrebe zaenergijom?- Kako će se i koliko moći unaprijediti efikasnostkorištenja i štednje voda, da bi se smanjilapotrošnja energije?- Kako se može unaprijediti efikasnost korištenjaenergije i vode istovremeno?Gdje je tu BiH ?Ukupna potrošnja primarne energije u BiHu 2009. je iznosila 1,49 toe/stanovniku,dok je svjetski prosjek bio 1,82 toe/stanovniku,a zemalja OECD-a 4,64 toe/po stanovniku.Potrošnja energije po jediniciBDP u BiH iznosi 0,77 toe/000 2000$ * , štoje trostruko više od svjetskog prosjeka (InternationalEnergy Agency, 2009). Dakle,energiju rasipamo, približno kao i vodu, jerje u većini vodovoda u BiH isporučena inaplaćena količina vode dvostruko manjaod nenaplaćene !Osnovni elektroenergetski parametri u BiH uperiodu 2006.-2010. (DERK, 2010) pokazujuda je proizvodnja električne energije u 2010.Akumuliranje energijeakumuliranjem vode, radikompenziranja fluktuacijadrugih oblika obnovljivihizvora energije(Duić, SDEWES, 2011.).u hidroelektranama za 0,6 % premašila proizvodnjuu termoelektranama, koja je dominiralaprethodnih godina. Proizvodnja u hidroelektranamau 2010. je porasla za 22,6% uodnosu na 2009. Povoljan hidro-energetskirežim je rezultirao povećanom proizvodnjom,a viškovi električne energije uglavnomsu rezultat smanjenja potrošnje u domaćojindustriji. Proizvodnja električne energije u2010. je dostigla 85% prijeratne proizvodnje.Procjena potencijala obnovljivih izvoraenergije u BiH je ohrabrujuća. Može se očekivatipovećanje udjela ovih izvora u ukupnojproizvodnji energetskog sektora. VjetroparkMesihovina od 44 MW je uizgradnji, s očekivanim završetkom početkom2013. Stupanj iskorištenosti BiH hidropotencijalaje samo oko 40% procijenjenogekonomskog potencijala. Do sada je odobrenooko 400 koncesija za izgradnju malihhidrocentrala. Procenat proizvedene električneenergije iz vodnih resursa u 2010. odoko 50% čini relativno veoma visok udioobnovljivih izvora energije.Povećanje energetske efikasnosti u BiHpredstavlja jedan od najznačajnijih prioriteta,jer tu značajno zaostajemo za EU prosjekom.Oko 20% BDP u 2008. je utrošeno zaenergiju, što je tri puta više od iznosa u zemljamaEU (UNDP BiH). 57% energije potrošeneu BiH u 2008. otpada na zgradarstvo(domaćinstva i uslužni objekti), što je znatnoviše od EU prosjeka. Primjenom mjeraenergetske efikasnosti, potrošnja finalneenergije domaćinstava se može smanjiti do2020. na 40% i tako približiti aktualnom europskomprosjeku. Nadalje, moguće su uštedegoriva u sektoru transporta do 2020. od8% u odnosu na potrošnju iz 2005. (Studijaenergetskog sektora BiH, 2008 Modul 12).Može se reći da je u BiH:- Proizvodnja i potrošnja energije mala ineefikasna, samo 32% u odnosu na EU prosjekili 87% svjetskog prosjeka;- Korištenje voda je ekstremno malo i neefikasno,samo oko 0,5%, u odnosu na EU prosjekod 20%;- Tretman otpadnih voda i zaštita izvorištapitkih voda je na izuzetno niskom nivou;- Prirodni resursi (voda, ugalj, vjetar ...) su ustvari bezvrijedni, ako se ne koriste!- Razvoj BiH očigledno nije održiv, ali bezrazvoja, ostavljamo sve budućim generacijama,pa nećemo nikada dostići održivi razvoj!FONDEKO SVIJET/34/2011.


22 Mehanizmi čistog razvojaŠTA ĆE SE DOGODITI2012. GODINE?Klimatske promjene su složen problem koji ostavlja posljedice na sve sferepostojanja na našoj planeti. Ovom globalnom problemu, koji ima direktnuvezu sa privrednim razvojem, rastom stanovništva, održivim razvojem iupravljanjem resursima, posvećena je velika pažnja međunarodne zajednices ciljem definiranja jasne politike i daljih koraka u cilju smanjenja klimatskihpromjena i negativnih efekata koje one izazivaju. Glavni odgovor jeste potrebaza smanjivanjem emisije stakleničkih gasova...Almira Kapetanović, dipl. ing. hem.Federalno ministarstvo okoliša i turizmaTrendovi emisija stakleničkih gasovaza period od 1990. godine do danasukazuju na porast emisija stakleničkihgasova u svijetu. Optimizam među zemljamakoje su potpisale obavezu smanjenjaemisija i koje tu obavezu i poštuju,zasjenjuje veliki rast emisija zemalja kojenisu preuzele obavezu prema Kjoto protokolu.Najveći porast u emisiji bilježi se uzemljama čije se ekonomije ubrzano razvijaju,poput Kine i Indije, kao i u razvijenimzemljama Evropske Unije, SjedinjenimAmeričkim Državama, Japanu i Rusiji.Kjoto protokol kao glavni provedbeni mehanizamUN Konvencije o klimatskim promjenamadaje pravno obavezujuće ciljeve za razvijenezemlje, u pogledu ograničavanja ilismanjenja njihove ukupne emisije stakleničkihgasova za najmanje 5% u odnosu na nivoemisije u 1990. godini, i to u prvom obavezujućemperiodu od 2008-2012.godine.Što će se dogoditi nakon 2012. godine? Ovoje jedno od ključnih pitanja za vlade 195 zemaljačlanica Konvencije u dosadašnjimpregovorima, kao i onim čije se održavanjeočekuje u skorije vrijeme, tj. u periodu novembar/decembarove, 2012. godine.U proteklom periodu međunarodna zajednicaje bila u stalnom pokušaju donošenja odgovarajućepolitike kompromisnog karakteraza „post-Kjoto period“, koja će za rezultatimati jasne ciljeve, koji se moraju postići,kako za razvijene, tako i zemlje u razvoju.Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskimpromjenama-COP 15, održana 2009.godine u Kopenhagenu, trebalo je da doneseglobalni sporazum kojim bi se, od bogatihzemalja i nekih siromašnijih, zahtijevalo dajoš više ograniče emisiju ugljen dioksida(CO 2) i drugih štetnih gasova koje u atmosferuispuštaju industrija, vozila i poljoprivreda.Ovaj sporazum trebalo je da naslijediProtokol iz Kyota koji ističe 2012. godine.Ishod navedene Konferencije (COP 15) bioje razočaravajući. Pregovori o novom sporazumuo borbi protiv globalnog zagrijavanjasu propali. Sa ciljem da se učini konkretannapredak koji bi doprinioponovnom uspostavljanju povjerenja, organiziranaje i održana Konferencija Ujedinjenihnaroda o klimatskim promjenama-COP 16 u meksičkom ljetovalištu Kankun,u periodu od 29. novembra do 10. decembra2010. godine. Ni ova Konferencija nijeu potpunosti rezultirala usaglašenošću državana obavezno smanjenje emisija stakleničkihgasova do 2020. godine, niti jeomogućila usvajanje novog pravno obavezujućegdokumenta koji bi produžio ili zamijenioKjoto protokol, ali je ipak, nakonmukotrpnih pregovora, postignuta saglasnosto završnom dokumentu, kojim sepredviđa niz mjera u borbi protiv klimatskihpromjena. Postignuta je saglasnostdržava oko pitanja održivog upravljanjašumama u budućnosti, kao načina za smanjenjeCO 2koncentracija u atmosferi. Ovakvaodluka bitno će doprinijeti očuvanjušuma u svijetu i održavanju biodiverziteta.Postignuta je saglasnost o osnivanju “Zelenogklimatskog fonda“ za pomoć zemljamau razvoju, koji bi trebao da prikupi iraspodjeli 100 milijardi američkih dolaragodišnje do 2020. godine za zaštitu siromašnijihzemalja od uticaja klimatskihpromjena i pomogne im u razvoju, uz manjeemitovanje ugljika.Kako je na Konferenciji u Kankunu usvojenpaket uravnotežnih odluka koje omogućavajunastavak pregovora i daju velikešanse za postizanje dogovora, na Konferencijičlanica koja se održava u novembruove godine u Durbanu, Južna Afrika, planirase donošenje odluka o obavezama zapost-Kjoto period 2013-2020. ili o prihvaćanjuproduženja ovakvog Kjoto protokolakakav je danas na snazi.Evropska unija je, na nedavno održanomsamitu njenih lidera u Briselu, dogovorilajedinstven pregovarački stav EU za konferencijuzemalja članica Konvencije o klimatskimpromjenama. Evropski lideri suukazali da EU, pod odredjenim uslovima,želi priznavanje druge faze obaveza predvidjenihprotokolom iz Kjota. Tokom konferencijeu Durbanu, evropski lideri će naosnovu rezulata postignutih na prošlogodišnjojKonferenciji u Kankunu, uložiti napore,kako bi se postigli uravnoteženi idjelotvorni rezultati.Sudbina CDM mehanizmaKjoto protokolaOsnovne odredbe i pravila u okviru mehanizmačistog razvoja (Clean DevelopmentU proteklom periodu međunarodna zajednica je bila u stalnom pokušajudonošenja odgovarajuće politike kompromisnog karaktera za „post-Kjotoperiod“, koja će za rezultat imati jasne ciljeve, koji se moraju postići, kakoza razvijene, tako i zemlje u razvoju.FONDEKO SVIJET/34/2011.


Proizvodnja biogoriva23Mechanism-CDM) ukazuju na dugoročnikarakter ovog mehanizma Kjoto protokola.Prema postojećim pravilima, dužina trajanjasvakog pojedinačnog CDM projekta jenajmanje sedam, a najviše dvadeset jednugodinu, odnosno i do šezdeset za projekteu sektoru šumarstva.Uzimajući ovo u obzir, očigledno je da provođenjeprojekata mehanizma čistog razvojaznačajno premašuje dužinu trajanja prvogobavezujućeg Kjoto perioda. Konferencija uKopenhagenu potvrdila je da će se sprovođenjefleksibilnih mehanizama utvrđenih Kjotoprotokolom nastaviti i poslije 2012. godine, aodluke Konferencije od značaja za sprovođenjeCDM-a, zasnovane su na pojednostavljenjuprocedura i povećanju fleksibilnosti itransparentnosti procesa. Vrsta projektnihaktivnosti koje je moguće realizovati kaoCDM projekte u post-Kjoto periodu će bitipovećane. Ubuduće će se povesti više računai o regionalnoj zastupljenosti CDM projekata.DNA BiH u Bosni iHercegovini, korak naprijedDa bi se uopšte započelo sa provođenjemKjoto protokola i steklo pravo za učešće uMehanizmu čistog razvoja, Bosna i Hercegovinaje morala da ispuni osnovni preduvjet,a to je uspostava Ovlaštenog nacionalnogtijela ili DNA BiH tijela.Dana 26.09.2011. godine u Banjoj Luci jeodržana konstituirajuća sjednica Izvršnogodbora Ovlaštenog tijela DNA BiH zaprovođenje mehanizma čistog razvoja uokviru Kjoto protokola (CDM), te donesenPoslovnik o radu DNA BiH tijela čime sustvoreni uslovi za obezbijeđenje proceduraCDM-a na nivou zemlje i nadziranje svihprojektnih aktivnosti CDM-u skladu sa nacionalnimpropisima i prioritetima.Uzimajući u obzir činjenicu da Bosna i Hercegovinaposjeduje veliki potencijal za učešćeu projektima redukcije emisija plinova sefektom staklene bašte, pogotovo u oblastimakoje se odnose na izvore obnovljiveenergije i poboljšanje energetske efikasnosti,operativnim funkcionisanjem struktureDNA BiH tijela otvaraju se velike mogućnostiza privlačenje inostranih investicija.Ovi domaći potencijali, te stvorene mogućnosti,zasigurno su prepoznati od straneprivrednih subjekata. Nadamo da će Bosnai Hercegovina uzeti učešće u ovom mehanizmuKjoto protokola koji donosi finansijskudobit kako za privredu, tako i društvou cjelini.ŽITO - ZA HRANUILI GORIVO?Akademik Taib ŠarićPosljednje dvije godine, cijena hrane usvijetu je značajno porasla. Tome jeviše razloga, a jedan od njih je pretvaranježita i drugih prehrambenih proizvoda ubiogorivo, posebno u etanol. To se najvišeodnosi na kukuruz, koji je po proizvodnjiprvo žito u svijetu.Svjetska proizvodnja kukuruza u 2010. godinibila je 814 miliona tona. Na drugom mjestuje pšenica, sa 647 miliona tona, a treća jeriža. Od svjetske proizvodnje kukuruza, naSAD otpada oko 40%. Država daje oko 11 milijardidolara subvencija za proizvodnju kukuruzau SAD.SAD uvoze veliku količinu nafte, a izvoze oko40% svoje proizvodnje kukuruza. Da bi sesmanjila zavisnost od uvoza nafte i zagađivanjeokoline, kao i proizvodnja stakleničkihgasova, koju izazivaju sagorijevanje nafte injenih derivata, SAD prerađuju značajan diosvog kukuruza u biogorivo etanol. Etanol semiješa sa benzinom, pa je takva mješavinajeftinija od benzina i manje zagađuje okolinu.Industriju etanola država stimuliše sa okošest milijardi dolara godišnje. Pokušava seetanol dobiti i iz drugih biljaka, kao što su trave,alge i ostale, ali nijedna ne može konkurisatikukuruzu u energetskom potencijalu.Etanol kao gorivo dobija se fermentacijomšećera i skroba iz biljaka. Sada se najviše, čak90% etanola dobija iz zrna kukuruza, a ostatakiz zrna pšenice, ječma, sirka, zatim iz biljakašećerne trske itd. U Brazilu se najvišeproizvodi iz šećerne trske, a u SAD iz kukuruza.Te dvije zemlje proizvode najviše ovog biogorivana svijetu.Kukuruz - hrana siromašnih iligorivo za bogate?Pri proizvodnji etanola iz kukuruza kao nusproizvoddobija se ulje iz klica, koje spada unajkvalitetanija jestiva ulja. Pogodno je zaobaranje holesterola u krvi. Iz omotača zrnakukuruza dobija se vlaknasta guma zeagen,koja takođe ima svoje mjesto na tržištu. Ostatakpri proizvodnji etanola u obliku vlakanaiz kukuruznog zrna koristi su kao stočna hranau kojoj ima i proteina. Mliječna kiselinadobijena iz kukuruza u procesu fermentacijekoristi se za proizvodnju biorazgradljive plastike.Također se dobijaju i ksilitol, niskokaloričnizaslađivač, i kukuruzni protein zein.Očekuje se da će proizvodnja zeina smanjititroškove proizvodnje etanola. Zein služi, poredostalog, i za proizvodnju filmova. Mješavinazeina i lipida služi za proizvodnju “masnih”papira za pakovanje koji su otporni iprema masnoći i prema vodi. Ovi papiri semogu reciklirati, a i biorazgradljivi su.Pronađene su gljivice koje pretvaraju vlaknakukuruza u šećer. Sada se radi na tome da seetanol, umjesto iz šećera i skroba iz kukuruza,dobija iz celuloze i hemiceluloze jednestepske trave. Radi se na selekciji i uzgoju tetrave koja će biti posebno pogodna za ovu namjenu.Isto se pokušava dobiti i iz lucerkineceluloze, u kom smislu je također, usmjerenaselekcija, kao iz raznih biljnih otpadaka.Kukuruz je najvažnija hrana za domaće životinje,a u nekim dijelovima svijeta i za ljude.Pretvaranjem kukuruza i drugih prehrambenihproizvoda u gorivo, smanjuje se količinahrane za ljude i domaće životinje.Biodizel se dobija iz biljnih ulja, životinjskihmasti i otpadnih masnoća pri kuhanju (pečenju,prženju). Najčešće se proizvodi iz sojinogulja. Biodizel u mješavini sa naftom se koristine samo za pogon automobila, nego i za zagrijavanjezgrada.Korist od ovih ekogoriva je trostruka: zamjenjujuiscrpljive rezerve fosilnih goriva, podižuoktansku vrijednost goriva i smanjuju zagađivanjeokoline. Ovo je svakako velikodostignuće nauke i tehnike. Međutim, postavljase pitanje etičke opravdanosti upotrebevelikih količina biljnih proizvoda, zapravoljudske hrane, za pogon automobila u vrijemekada stotine miliona ljudi u svijetu gladujui mnogi od njih umiru od gladi. Može sedonekle shvatiti tendencija zemalja koji imajuhiperprodukciju žita, šećerne trske, soje idrugih proizvoda, da jedan njihov dio pretvarajuu biogorivo kako bi smanjile uvoz fosilnihgoriva i zagađivanje okoline. Međutim,postoje i mogućnosti pretvaranja biljnih otpadakai poljoprivrednih nusproizvoda u biogoriva.Trebalo bi raditi na tome da se takviotpaci što više koriste za ovu svrhu, kako bi sehrana sačuvala za gladno i narastajuće stanovništvo.FONDEKO SVIJET/34/2011.


24 Projektovanje i građenjeSTRUKA ZNAŠTA TREBA DA RADIUloga struke u implementaciji energetske efikasnosti u zgradarstvu je izuzetnovažna. U današnjem kontekstu projektanti moraju postati svjesni svojeodgovornosti kako za ono što rade, tako i za ono što su mogli napraviti, a nisuSanjin Avdić, dipl. ing. maš.,MBA CETEOR d.o.o. SarajevoPosljednje destljeće je obilježeno intenzivnimaktivnostima na poboljšanjuenergetske efikasnosti u sektoru zgradarstvau zemljama EU.Suočene sa problemom nedostatka energijei nesigurnosti u opskrbi energijom, stalnimrastom cijena energije i energenata,stalnim rastom potrošnje energije (kakoenergije za grijanje, tako i energije za hlađenje,posebno masovnim uvođenjem klimatizacijeu zgrade) kao i zagađenjemokoliša i klimatskim promjenama zbogprevelike i neracionalne potrošnje energije,zemlje EU krenule su sa integriranjemodredbi Direktive 2002/91/EC o energetskimkarakteristikama zgrada (Directive2002/91/EC of the European Parliamentand of the Council of 16 December 2002on the energy performance of buildings(EPBD)) u svoje zakonodavstvo.Direktiva zemalja članica za postojeće zgrade,s korisnom površinom većom od 1000m 2 koje će se obnavljati, traži poboljšanjeminimalnih energetskih karakteristika kolikogod je to tehnički, funkcionalno i ekonomskiizvedivo. U Direktivi je, također,određeno da zemlje članice moraju osiguratiovlaštene stručnjake za postupak certificiranjazgrada, nadzor sistema za grijanje iventilaciju, te sastavljanje pratećih preporukaza poboljšanja tih sistema u smislu uštedeenergije i emisije štetnih tvari.Zbog prepoznatog velikog, neiskorištenogpotencijala energetskih ušteda u zgradama,nedavno je objavljen i prijedlog nove, dorađeneDirektive o energetskim karakteristikamazgrada. Prijedlog novelacija EPBDobjavljen je 31.3.2009., dorađen u novembru2009., a 18. maja 2010. godine Evropskiparlament prihvatio je njenu novelaciju.Prijedlog nove Direktive je uvođenje jošstrožijih zahtjeva vezano za energetska svojstvazgrada. Upozorava se na potrebu donošenjakonkretnih akcija s ciljem iskorištavanjavelikog potencijala energetskih ušteda uzgradama. Također, se upozorava na nedovoljnokorištenje obnovljivih i alternativnihenergetskih sistema u zgradama i traži senjihovo obavezno razmatranje za sve novezgrade bez obzira na veličinu, kao i za posto-FONDEKO SVIJET/34/2011.jeće zgrade pri većim rekonstrukcijama. Odzemalja članica se traži da pripreme nacionalneplanove za povećanje broja skoro nulenergetskihzgrada, te da o tome redovnoizvještavaju Europsku komisiju. Predlaže seviše finansijskih mehanizama podsticanjaenergetske efikasnosti na nacionalnom ievropskom nivou. Sektor zgrada javne namjenemora preuzeti vodeću ulogu u područjupovećanja energetske efikasnosti uzgradama i zacrtati ambicioznije ciljeve zazgrade javne namjene.Toplotno utopljavanje objektaAko se govori o gradnji novih iliznačajnijim renoviranjimapostojećih objekata, energetskocertificiranje će predstavljativeliku prekretnicu za svesegmente “građevinarstva” isvih struka koje u njemuučestvuju. Da bi se zadovoljilipravilnicima propisani tehničkiuslovi, biće potrebna kvalitetnijarješenja i u građevinsko-arhitektonskom,mašinskom i uelektro dijelu projekta, nego štoje to bio slučaj do sada.Domaći zakonodavni okvirDo jučer su priče o energetskim iskaznicamazgrada, energetskim razredima... certificiranju,na našim prostorima izgledale kao imaginacija.No, zahvaljujući setu podzakonskihakata donesenih krajem prošle i početkomove godine itekako postaju realnost. Naime,Federalno ministarstvo prostornog uređenjaje prema odredbama člana 81. Zakona o prostornomplaniranju i korištenju zemljišta nanivou Federacije Bosne i Hercegovine pokrenuloizradu nove generacije pravilnika izoblasti fizike zgrade, odnosno, energetskeefikasnosti. Pravilnici su u potpunosti usklađenisa EU direktivama i standardima, a novipristup proračunima predstavlja, u određenojmjeri, izmjenu dosadašnje filozofije.Specifičnosti projektovanja u pogledu energijskihkarakteristika objekata, način provođenjaenergetskih pregleda objekata, teosnovni uslovi za lica koja će te preglede kao isamu certifikaciju objekata obavljati, definisanisu sljedećim pravilnicima:· Pravilnik o tehničkim svojstvima sistemaventilacije, djelimične klimatizacije i klimatizacijeu građevinama· Pravilnik o tehničkim svojstvima za prozorei vrata· Pravilnik o tehničkim svojstvima sistemagrijanja i hlađenja građevina· Pravilnik o tehničkim zahtjevima za toplotnuzaštitu objekata i racionalnu upotrebuenergije· Pravilnik o uslovima za lica koja vrše energetskocertificiranje objekata· Pravilnik o energetskom certificiranju objekata· Smjernice za provođenje energijskog pregledaza nove i postojeće objekte s jednostavnimi složenim tehničkim sistemomOvim, afirmativnim iskorakom koji je Federalnoministarstvo prostornog uređenja napravilo,sve zgrade koje se grade, prodaju iliiznajmljuju će morati biti certificirane i takvienergetski certifikati s podacima o godišnjojpotrošnji za grijanje zgrade bit će izloženi ilidati na uvid svim zainteresiranim strankama.Jednostavna usporedba energetskih karakteristikazgrada omogućit će građevinskojindustriji korištenje energetskih podataka umarketinške svrhe. Uvođenjem energetskihcertifikata za zgrade i certificiranjem zgrada,dobro izolirane zgrade s niskom potrošnjomenergije znatno će dobiti na vrijednosti natržištu nekretnina, dok će neizoliranim zgradamavrijednost pasti. Sve to trebalo bi pokrenutitržište u smjeru povećanja energetskeefikasnosti, povećanja građevinskih aktivnostii razvoja cijele građevinske industrije, ali inacionalnih i internacionalnih poticajnihmehanizama.Pravilnici stupaju na snagu odmah nakonobjavljivanja u „Službenim novinama Fede-


Projektovanje i građenje25racije BiH“, a shodno tome, obaveza posjedovanjacertifikata, za pojedine vrste objekataje sljedeće dinamike:- Svi novi objekti za koje se nakon 1. avgusta2010. godine podnosi zahtjev za odobrenjegrađenja;- Svi javni objekti, za koje je pravilnikompropisana obaveza izlaganja certifikata doaugusta 2013. godine;- Svi postojeći objekti koji se prodaju, iznajmljujuili daju na leasing (od februara 2011.godine).Uloga struke u implementaciji energetskeefikasnosti u zgradarstvu je izuzetno važna.U današnjem kontekstu projektanti morajupostati svjesni svoje odgovornosti kako zaono što rade, tako i za ono što su mogli napraviti,a nisu.S tim u vezi, a u cilju unifikacije pristupa iproračuna, objavljeno je ukupno 30 evropskihi 24 međunarodna standarda koji opisujui definišu način i metodologiju određivanjaenergetskih parametara objekata. Ove standardemožemo grupisati prema svrsi korištenja,te ih dijelimo u ukupno pet grupa:1. Standardi za proračun ukupne energije uzgradama2. Standardi za proračun isporučene energije3. Standardi za proračun energije potrebneza grijanje i hlađenje4. Pomoćni standardi5. Standardi za monitoring i verifikacijuenergetske karakteristike zgradeGovoreći o energetskom certificiranju objekatanajznačajnija grupa standarda jesuStandardi za monitoring i verifikacijuenergetske karakteristike zgrade. Naime,ovi standardi prikazuju metode izražavanjaenergetskih karakteristika objekta na načinda omogućuju jasno provođenje propisa izoblasti energetske efikasnosti u sektoruzgradarstva, definisanje parametara energetskihrazreda zgrada, osiguranje pravilnogizdavanja certifikata, te poticaj vlade,arhitekata, projektanata, vlasnika, korisnikai druge zainteresirane strane da povećajuenergetske karakteristike (energetsku efikasnost)objekata. Osim što definišu energetskukarakteristiku objekata, način izražavanjatehničkih zahtjeva (energetskih), sadržaji način prikazivanja energetskog certifikata,standardi koji pripadaju ovoj grupi definišui tzv. referentne energetske vrijednosti.Referentne energetskevrijednostiReferentne energetske vrijednosti se koristeu svrhu poređenja energetske karakteristikejednog predmetnog objekta sa energetskomkarakteristikom sličnog objekta. Standardpreporučuje definisanje različitih referentnihvrijednosti za različite tipove objekta(tj. kuća, stambena zgrada, privredna zgrada,škola, bolnica, hotel i restoran, sportskiobjekat, skladište i slično). Prilikom definisanjareferentnih vrijednosti, trebaju se koristitislijedeći referentni parametri:Energetski razredi FBiHUvođenjem energetskih certifikataza zgrade i certificiranjemzgrada, dobro izolirane zgrade sniskom potrošnjom energijeznatno će dobiti na vrijednostina tržištu nekretnina, dok ćeneizoliranim zgradama vrijednostpasti. Sve to trebalo bipokrenuti tržište u smjerupovećanja energetske efikasnosti,povećanja građevinskihaktivnosti i razvoja cijelegrađevinske industrije, ali inacionalnih i internacionalnihpoticajnih mehanizama.· Rr – Minimalna referentna energetska karakteristikaobjekta koja se izračunava naosnovu dopuštenih vrijednosti propisanih utehničkim zahtjevima (u slučaju FBiH - tehničkihzahtjev iz Pravilnika o tehničkimzahtjevima za toplotnu zaštitu objekata iracionalnu upotrebu energije)· Rs – Prosječna referentna energetska karakteristikaobjekta koja predstavlja prosječnuvrijednost energetske karakteristikepostojećeg stambenog fonda tipskog objektaza određenu baznu godinu· Ro – Nulta referentna energetska karakteristikaobjekta koja predstavlja objekat kojikoristi onoliko energije koliko i proizvede.Dakle, minimalna referentna energetska karakteristikaobjekta „Rr”, koja se izračunavana osnovu dopuštenih vrijednosti propisanihu tehničkim zahtjevima za stambeneobjekte, a na osnovu tehničkih zahtjeva izPravilnika o tehničkim zahtjevima za toplotnuzaštitu objekata i racionalnu upotrebuenergije Federacije Bosne i Hercegovine,iznosit Rr=95 kWh/m 2 a, dok, analizirajućiuzorak od oko 50.000 stambenih jedinica uFBiH, prosječna referentna energetska karakteristikaobjekta „Rs” za stambene objekteiznosi oko 180 kWh/m 2 a. Vodeći sesmjernicama i uputama grupe Standardaza monitoring i verifikaciju energetskekarakteristike zgrade energetski razredi zastambene objekte u FBiH mogli bi izgledatikao prikazani na slici 1.Pored određivanja energetskog razreda, odnosnoenergetske karakteristike objekta (štopodrazumjeva metodologijom propisan pregledi analizu građevinskog, mašinskog ielektro dijela zgrade), lica kvalifikovana i certifikovanaza sprovođenje energetskog pregledaobjekta trebaju na energetskom certifikatuprikazati i prijedlog mjera povećanjaenergetske efikasnosti kao i energetske i okolinskebenefite (uštede).Energetski certifikat objektaPotrebno je naglasiti, da bi stvari bile jasnije,je da je Energetski certifikat prikaz “kvalitete”,te da nema sankcija. Drugim rječima, energetskirazred (slovna oznaka na certifikatutipa A, B,C...) pokazuje kakva je zgrada/objekatsa stanovišta energetske potrošnje, štoima za cilj da korisnik, najmoprimac ili vlasniktog objekta, ima informaciju o tome sakakvom zgradom raspolaže kada je u pitanjupotreba za energijom (za grijanje), te da jemože uporediti sa drugim objektima.Čak i ako se objekat ocijeni razredom E, F iliG ne znači da će biti direktno “kažnjen“, alinizak energetski razred svakako će mu oborititržišnu vrijednost nekretnine koju biimao bez prikazivanja tako lošeg stanja, posebno.Ovim će se na kraju doći do pojaveda vrijednost m 2 neke nekretnine neće bitisamo u funkciji njegove lokacije. To bi logičnotrebalo voditi ka aktivnostima „vlasnika“zgrade/objekta u pravcu „saniranja“ stanja,odnosno poboljšanja energetskog svojstvate zgrade. Da bi to ulaganje bilo optimalno,na samom energetskom certifikatu biće sadržani prijedlog mjera za poboljšanje energetskeefikasnosti, što je svakako investitoruod velikog značaja.Ako se govori o gradnji novih ili značajnijimrenoviranjima postojećih objekata, energetskocertificiranje će predstavljati veliku prekretnicuza sve segmente “građevinarstva” isvih struka koje u njemu učestvuju. Da bi sezadovoljili pravilnicima propisani tehničkiuslovi, biće potrebna kvalitetnija rješenja i ugrađevinsko-arhitektonskom, mašinskom iu elektro dijelu projekta, nego što je to bioslučaj do sada. I na kraju, a možda je trebaloreći na samom početku, sve ovo doprinosi,pored manjim mjesečnim troškovima zaenergiju, i kvalitetu gradnje, udobnosti ikvalitetu stanovanja, stalnom ulaganju unova znanja i vještine, primjeni novih tehnologijai materijala te upošljavanju domaćeradne snage.Tokom prve polovine 2011. godine, na područjuFederacije Bosne i Hercegovine,stručno se kvalifikovalo oko 135 lica za izvođenjeenergetskih pregleda objekata s ciljemizdavanja energetskih certifikata. Na ovomse još jednom potvrđuje značaj implementacijeEU direktiva u domaće zakonodavstvokoje, u većini slučajeva, rezultira kreiranjemnovih poslovnih djelatnosti na tržištu radaBosne i Hercegovine.FONDEKO SVIJET/34/2011.


26 Čuvanje i korištenje poljoprivrednih resursaZELENA RADNA MESTAKomparativne prednosti BiH su nezagađeno tlo, prvoklasni klimatski uslovi, čistzrak, bujne livade i pašnjaci, ljudi i njihovo znanje, što je za doba zelene revolucijeod posebnog značajaIsmet Dedić, dipl. ecc.Za društvo u cjelini, ali i za svakog pojedinca,bez obzira živi li u gradu iliselu, očuvanje vitalnih ruralnih područjaje od ključnog značaja. Prije svega,hrana koju svakodnevno jedemo proizvodise u ruralnim područjima. Naša prehrana,a samim tim i naš opstanak doslovno zaviseo motivaciji poljoprivrednika da svakesezone iznova započnu čudesan proces kojizapočinje sjetvom, a nastavlja se do žetveili berbe i završava na našim stolovima. Topokazuje da je poljoprivreda jedina privrednagrana koja se stalno obnavlja. Pričemu se ne može nikada zapostaviti, potrebastalnog osvajanja/kultiviranja novih neobradivihpovršina. Zato meritorni znanstvenicikoji se bave tlom kao osnovomživota na Zemlji, više preferiraju pojamobradivog i neobradivog u odnosu na pojamplodnog i neplodnog zemljišta.Većina ekosistema, složenih mreža kojepovezuju biljke, životinje i druge oblike životau određenom prostoru, nalazi se ururalnim područjima. Ljudski opstanakzavisi o očuvanju ekosistema. Hrana kojujedemo, čista voda koju pijemo, gorivo,građevinski materijal, direktni su pokloniovih ekosistema...Ruralna područja evropskogkrajolikaBez obzira na postojeći ubrzani trend urbanizacije,ruralna/seoska područja i daljedominiraju evropskim krajolikom. Više od90 posto evropskog teritorija čine pretežnoruralna područja. Evropska ruralna područjavrlo su raznolika kako u socio-ekonomskomsmislu, tako i u smislu prirodnihi kulturnih vrijednosti. Posljednjeproširenje Evropske unije na 27 državačlanicajoš je povećalo ionako veliku heterogenostmeđu ruralnim područjima. Taraznolikost predstavlja istovremeno velikobogatstvo, ali i veliki izazov za osmišljavanjei provođenje politike koja će omogućitiuravnotežen razvoj ovih područja...Samo nešto prije više od 100 godina velikavećina naših predaka u BiH bavila se poljoprivredom,a skoro 90% stanovništva živjeloje od dohotka ostvarenog u poljoprivredi.Za naše djedove i pradjedove bila jesramota i grehota ostavljati neobrađenuzemlju. Zemlja im je bila hruh svakidašnji.Zemlja kao Božiji dar ni po kojim kriterijimanije svojina samo jedne generacije.Napuštanje sela ideagrarizacijaMeđutim, ne može se zaobići ni bolna činjenicada je nama u BiH bilo svojstvenoda se lahko lišavamo vlasništva nad zemljomi posjedom.Ovome je, svakako, doprinijela masovnaaverzija prema poljoprivrednim zanimanjima,što je iznjedrio val potrošačkog (pomodarstvoi snobizam) društva i mentalitetakoji nas je bio zahvatio. To se nijetemeljilo na ekonomskom bogatstvu, dostignutomnivou sve ukupnog životnogstandarda, a ni nekoj razumnoj duhovnoj ikulturološkoj osnovi.Selo potencijal blagostanjadržaveDa bi naše selo uistinu to postalo, potrebanje odgovorniji odnos prema našim prirodnimresursima „kultu zemlje“ (tlo, voda,Foto: M. Mehmedić - Čobanske i vikend kućice oko jezeraFONDEKO SVIJET/34/2011.


Mudre misli27Zelenim turizmom i proizvodnjomekološki zdrave hranepostiže se otvaranje novihradnih mjesta u područjima gdjeje zaista teško otvoriti novoradno mjesto, kao što su seoskapodručja, šumske planinskeoblasti, čime se ujedno podižesvijest o potrebi očuvanja iunaprijeđenja životne sredine.zrak...), zatim „kultu rada“ i nadasve „kultuznanja“. Danas je hrana (čije cijene galopirajućerastu) i pitka voda svjetski problembroj jedan. Na Planeti gladuje okomilijardu ljudi. Recentni ekonomisti čestoponavljaju davno postavljenu tezu da jepoljoprivreda osnova i temelj nacionalnogbogatstva svake zemlje. O tome govori podatakda se 60% svjetske populacije, direktnoili indirektno, bavi poljoprivredom.Uz čistu i zdravu vodu (iako brdsko-planinskazemlja raspolaže sa 5% ravnica,13,6% plodnog zemljišta od čega se zasijavaskoro 50%), još uvijek ima komparativneprednosti, nezagađeno tlo, prvoklasneklimatske uslove, čist zrak, bujne livade ipašnjake, ljudske resurse, posebno znanstvene,što je za doba zelene revolucije odposebnog značaja. Sve to omogućava dapoljoprivreda, posebno proizvodnja ekološkizdrave hrane (čemu pogoduje našakonfiguracija zemljišta i usitnjen posjed),u privrednoj strukturi, dobije značajnijemjesto. Samo prije toga, treba da izvršimoduboku i sveobuhvatnu teorijsko-empirijskui studiju (agropedološku, hidrološku,klimatsku, ekonomski isplativu...) stanja unašem agraru...Nema samo jednog posla začitav životNije više potrebno da nam se na sto iznosenepobitni rezultati ozbiljnog znanstvenogistraživanja da bi ubijedili da je život s jednomprofesijom uveliko postao rizičan.nama, kroz čije uši još uvijek odzvanja riječtranzicija, odavno je postalo jasno dasa navedenom činjenicom ozbiljno moramoda računamo, a mi smo kroz taj košmarodavno prošli. Sjedenje u kući sasamo jednom diplomom i čekanje šanseza posao može nam donijeti teške psihičketraume ili, u najmanju ruku, saznanje iliutisak da profesija kojom raspolažete nikomeviše nije potrebna. Ova pojava nijevezana samo za zemlje u tranziciji. Sudećiprema istraživanima u zemljama Evropskeunije i u SAD, profesionalna kriza jeproblem ovih zemalja. Stanovnik Evrope,prema anlizama, u budućnosti može računatida je srećnik ako u radnom vijekupromijeni „samo“ 19 poslova. Ne možemoprocijeniti ko je više u pravu, tek, Amerikancismatraju da će njihov zaposlenikpromijeniti duplo manje poslova. Bilokako bilo, tranzicija ili puni razvoj (otvorenotržište, nesmetano kretanje ljudi, ideja,znanja, roba, kapitala, informacije...),čovjek novog vremena ne može ni sanjatida će čitav radni vijek biti „zakovan“ zajedini i najvoljeniji posao. Biće i takvihsrećnika, ali vrlo rijetkih, i oni nisu predmetove priče, tačnije, ovih istraživanja.Zelena radna mjestaU našim uslovima kad mnogi školovanimladi ljudi ne mogu naći posla u svojim zanimanjimaza koja su školovani, zelena radnamjesta mogu da se otvaraju na osnovurazvoja Zelene ekonomije oko tzv. primarnogsektora privrede: poljoprivrede, šumarstva,vodoprivrede (proizvodnja električneenergije) i turizma. Zelenim turizmom iproizvodnjom ekološki zdrave hrane postižese otvaranje novih radnih mjesta u područjimagdje je zaista teško otvoriti novoradno mjesto, kao što su seoska područja,šumske planinske oblasti, čime se ujednopodiže svijest o potrebi očuvanja i unaprijeđenjaživotne sredine. Tako se otvaraju novipčelinjaci, organizuje proizvodnja novogbilja šumskog drveća, riba, rakova, puževa,civilizuje se i racionalizuje sakupljanje i preradašumskih plodova i ljekovitog bilja, rastesvijest o značaju održavanja zatečenogbiodiverziteta u bližoj okolini i slično. Ničucentri za reciklažu koji, sem što zapošljavajuradnu snagu, doprinose smanjenju zagađenjaživotne sredine i eliminaciji štetnih materijau prirodi.Najdalje su u tome otišle evropske zemljegdje se danas bilježi preko 20 miliona novihradnih mjesta u pomenutim oblastima.Zelena radna mjesta i dalje će nicati širomEvrope u kojoj su samo za 2010. godinubila planirana ulaganja od 105 milijardiEura u tzv. „zelenu ekonomiju“.Da bi se to postiglo u našim bosanskohercegovačkimuslovima, moramo posebno razvijatii njegovati „kult znanja“, što podrazumijevaeliminaciju neukosti zbogzanemarivanja dostignuća „zelene revolucije“:znanosti, tehničko-tehnološkog progresau našoj – još uvijek ekstenzivnoj poljoprivredi– sa obilježjima iz 19. stoljeća. Jer, doindustrijske revolucije, promjene klime bilesu pod uticajem čovjekovih aktivnosti, takoda današnja poljoprivreda ne zavisi tolikood klimata, nego mnogo, mnogo više odznanja koja se primjenjuju u agrotehnici. Zasve to, potrebno je mnogo više našeg svakodnevnogpragmatizma.To bi, na određen način (uz „budno okodržave“ i njene mjere) bila polazna inicijacijaza unapređenje naše ekonomije. Dinamičnopovećanje proizvodnje i broja zaposlenih,znatno bi povećalo „zeleni brutoprodukt“. Time bi se postepeno ublažavalimnogi društveno-ekonomski problemi itenzije, među kojima su socijalne tenzijenajviše izražene.ŽIVA SILAOdabrala: Anida DžankoSnaga, koja objekte pokreće i drži ih upokretu, zove se energija.“Albert von PéterffyEnergija je materijal od čega suizgrađene sve elementarne čestice, sviatomi a samim tim i sve stvari, aistovremeno je energija ono što pokreće.Werner HeisenbergPored 54 poznata hemijska elementa ufizičkom svijetu postoji samo jedanagens i on se zove Kraft (energija ili rad).On se, u zavisnosti od okolnosti, možepojaviti kao kretanje, hemijski afinitet,kohezija, elektricitet, svjetlost i magnetizami iz bilo kojeg od ovih oblika možese pretvoriti u bilo koji od preostalih.Karl Friedrich MohrPostoji određena veličina, koju zovemoenergijom, koja se ne mijenja umnogostrukim promjenama kroz kojepriroda prolazi. To je apstraktna ideja,jer predstavlja matematički princip; kažeda postoji numerička veličina koja se nemijenja kad se nešto dogodi. Nije to opismehanizma, ili nečeg konkretnog, samočudna činjenica da možemo izračunatineki broj, pa kad završimo s promatranjemprirode koja izvodi svoje trikove iizračunamo taj broj ponovo, on je isti.To (energija) je fenomen bez iznimkekojeg znamo takvog kakav jest i time jeegzaktan, ma koliko djelovao apstraktno.Zapanjujuće je da, iako priroda radirazličite trikove, nakon što oni završe,račun je isti.Richard FeynmanEnergija svojstvo koje je očuvano unekom sustavu. Svaka simetričnostfizičke teorije ima pridružen očuvanikvantitet; ako je simetričnost teorijenepromjenjivost vremena, onda seočuvani kvantitet naziva "energija".Zakon očuvanja energije posljedica jepromjene simetričnosti vremena;očuvanje energije implicirano je empirijskomčinjenicom da se zakoni fizike nemijenjaju kroz sâmō vrijeme.Emmy NötherEnergija se ne može stvoriti ni uništiti.Julius Robert von MayerEnergiju je vis viva (živa sila).James Prescott JouleEnergija uma je bit života.AristotelFONDEKO SVIJET/34/2011.


28 O soli i zimiUPOTREBA SOLI ZA PUTEVE -EKOLOŠKE UPOREDBEU prethodnom periodu bilo je nametnuto mišljenje da so proizvedenauparavanjem slane vode zbog svoje granulacije (0-1,0 mm) nije povoljna zaodržavanje puteva u zimskom perioduDr. sc. Abdulah AhmetovićOd hemijskih topitelja (soli) koji se koristeza održavanje puteva u zimskomperiodu najčešće se primijenjuje natrijumhlorid – NaCl, a koristi se određenakoličina kalcijum hlorida CaCl 2i magnezijumhlorida MgCl 2i to kao suha ili vlažna so(ovlažena zasićenom otopinom iste soli), te uobliku zasićenog vodenog rastvora.Zbog najpovoljnije nabavne cijene u upotrebije uglavnom natrijum hlorid – NaCl.Predočit ćemo uslove korištenja soli za putevena primjeru Bosne i Hercegovine. Udva BiH entiteta (Federacija BiH i RepublikaSrpska) godišnje se troši oko 40.000tona soli za puteve. Moguća je primjenadvije vrste NaCl: morska ili rovna so granulacije0-2,0 tj. 0-4,0 mm i evaporirana so– proizvedena uparavanjem slane vodegranulacije 0-1,0 mm.U prethodnom periodu bilo je nametnutomišljenje da so proizvedena uparavanjemslane vode zbog svoje granulacije (0-1,0mm) nije povoljna za održavanje puteva uzimskom periodu. Ovo je u potpunosti demantovanoliteraturom (H.Sokol, S.Škafec,Z.Jakšić: „Primjena soli u zimskim uvjetimaodržavanja i njeno skladištenje”, Zagreb,2007.g., www.salinen.com, www.sol.hr/solzaceste.html)Uradili smo uporednu analizu slučajnoguzorka morske i evaporirane soli, a rezultatisu prikazani u tabeli 1:Analizirajući rezultate prikazane u tabeli 1.i izvodeći ekološko poređenje može sekonstatovati sljedeće:- Morska so sadrži do 2,35% netopivih materija.Drugim riječima sa gore navedenih40.000 (t/god) opteretimo okolinu sa 940tona netopivih materija, a sa evaporiranomsoli to iznosi 4,0 tona godišnje, tj. 225 putamanje.Tabela 1: Uporedna analiza soli- Sadržaj Ca+Mg je u morskoj soli oko 370puta veći nego u soli proizvedenoj uparavanjemslane vode.- Sadržaj aktivne materije (NaCl) je neuporedivoveći u soli proizvedenoj uparavanjemslane vode (99,75:88,55%). Sadržaj teškihmetala (arsen, bakar, kadmij, olovo, živa)nije analiziran, ali po prirodi proizvodnogprocesa oni se u evaporiranoj soli pojavljujuu tragovima, dok ih u morskoj soli zbog selektivnekristalizacije sasvim sigurno ima.U tabeli 2. date su dozvoljene količine teškihmetala propisanih važećim Pravilni-Komponenta Morska so Evaporirana soNaCl (%) 87,94-88,55 99,70-99,75Vlaga (%) 2,54-2,60 0,045Netopivo (%) 1,92-2,35 0,012-SO 4(%) 5,42 0,007Ca + Mg (%) 2,24 0,006E-536 (mg/kg) 2,0 8,0Granulacija (mm) 0-4 0-1Tabela 2. Sadržaj teških metala u soli za posipanje puteva (M. Muratbegović: „Dozvoljenekoličine opasnih materija u soli za posipanje puteva”, Tehnološki fakultet Tuzla, 2011.g.)KomponentaDozvoljenoPravilnikom u BiH(mg/kg)DozvoljenoPravilnikom u EU(mg/kg)Arsen ≤ 0,5 ≤ 0,25 < 0,02Olovo ≤ 2,0 ≤ 0,5 < 0,1Kadmijum ≤ 0,5 ≤ 0,2 < 0,1Hrom - ≤ 0,5 < 0,2Bakar ≤ 2,0 ≤ 0,5 < 0,2Nikal - ≤ 0,5 < 0,2Živa ≤ 0,1 < 0,05 < 0,002Cink - ≤ 2,0 < 1,0Sadržaj uevaporiranoj soli(mg/kg)kom u BiH, zemljama EU i sadržaj istih uevaporiranoj soli.Objedinjavajući ranije navedene podatkemože se konstatovati sljedeće:- Sa morskom soli po cestama pospemopribližno 10% njenih primjesa koje ne doprinosekvalitetnijem otapanju snijega ileda (netopive materije, vlaga, sulfatni jonSO 42-, kalcij i magnezij). Sve to platimo pocijeni soli. Ovdje posebno treba naglasitisadržaj sulfatnog jona SO 42-kojeg u morskojsoli ima iznad 5%. Poznata je činjenicada sulfatni jon na koncentracijama iznad0,7 % ima izuzetno korozivno dejstvo nabeton i asfaltnu podlogu puteva.- So proizvedena uparavanjem slane vodesadrži ukupno ispod 0,3% materija koje neutiču na kvalitet otapanja snijega i leda,odnosno, preko trideset puta manje negomorska so.- Još da napomenemo da ekonomski efektiupotrebe domaće soli za posipanje putevanisu predmet ovog rada, te da stimulacijadomaće proizvodnje zaslužuje posebnuelaboraciju.FONDEKO SVIJET/34/2011.


Globalni ekološki fond29Foto: L. Stajić - Prioritet, zaštita biodiverzititetaDVADESET GODINAPOZITIVNOG UČINKAOd 1994. godine GEF postaje glavni mehanizamglobalnog finansiranja okolinskih aktivnosti.Doc. dr. Senad Oprašić,Mr. sc. Azra Rogović-Grubić,Nermina Skejović-Hurić,Mr. sc. Enes ŠeperovićGlobal Environment Facility (GEF) jeGlobalni ekološki fond osnovan 1991.godine, kao pilot-program u Svjetskojbanci rezolucijom Izvršnih direktora banke imeđuagencijskim aranžmanom Svjetske banke,UNEP-a i UNDP-a s ciljem da pruža pomoću zaštiti okoline na svjetskom nivou, te dapromovira ekološki opravdani i održivi ekonomskirazvoj. Ove godine obilježava dvadesetgodina postojanja i rada, te prerastanja iz statusapomoćne agencije Svjetske banke do najrespektabilnijenezavisne finansijske organizacije,koja podržava i daje grantove zemljama saekonomijom u tranziciji za projekte koje seodnose na klimatske promjene, biodiverzitet,međunarodne vode, degradaciju zemljišta, zaštituozonskog omotača i stalne organske zagađivače(POP’s-e). Početni fond je iznosio 1 milijarduUS dolara. Fond je zamišljen da budeizvor kofinansiranja putem grantova i koncesija,za zemlje koje apliciraju za finansiranje okolinskihprojekata. Takva strategija omogućavaFondu da kombinuje sopstvena sredstva sasredstvima od vlada, banaka, nevladinih organizacija,i bilateralnih i multilateralnih agencijaradi rješavanja globalnih okolinskih prioritetana nacionalnom nivou. Po principu „misliglobalno radi lokalno“ glavni izazovi za GEFuslijedili su 1992. godine predlaganjem tri Riokonvencije. Od 1994. godine GEF postaje glavnimehanizam globalnog finansiranja okolinskihaktivnosti.Projekti i implementacijaVijeće GEF-a je ujedno i glavno upravljačkotijelo GEF-a, a zadatak mu je da razvija, usvajai vrjednuje GEF programe. Sastaje se dva putagodišnje, a o svim pitanjima odlučuje konsenzusom,Članovi Vijeća predstavljaju 32 konstituencijeu koje se uključuje više zemalja kojizajedno čine jednu konstituenciju. Bosna iHercegovina je članica konstituencije u kojojsu: Albanija, Bugarska, Hrvatska, Gruzija, Moldavija,Makedonija, Crna Gora, Poljska, Rumunija,Srbija i Ukrajina. Članica Vijeća isprednaše konstituencije je Ukrajina, do kraja ovegodine, a zamjena je Albanija. Od slijedeće godinečlanica Vijeće bit će Albanija, dok će našazemlja biti zamjenski član. Tek 2013. godineBosna i Hercegovina će predstavljati konstituenciju12 zemlja i zastupati njihove interese uVijeću GEF-a. BiH je postala članica GEF-a od29.10.2001. godine, dok je članica konstituencijepostala tek u junu 2007. godine. Kriteriji zafinansiranje je prije svega članstvo u međunarodnimokolinskim sporazumima: tri Rio kovencije(UNFCCC, UNCBD, UNCCD), teŠtokholmska konvencija o POP’s-ima, Helsinškakonvencija o međunarodnim vodama i jezerimai Bečka konvencija o zaštiti ozonskogomotača. Prioritet su klimatske promjene izaštita biodiverziteta, pri čemu možemo rećida se GEF u oblasti klimatskih promjena fokusirana uklanjanje barijera energetskoj efikasnostii očuvanju energije, promociji usvajanjaobnovljive energije, smanjenju dugoročnihtroškova energetskih tehnologija, niske emisijestakleničkih plinova, promocija okolinski održivogprometa, te drugim aktivnostima vezanimza podršku rješavanja pitanja emisije stakleničkihplinova. U oblasti biodiverziteta,pokrivaju pitanja zaštite i unaprjeđenje ekosistemasušnih i polusušnih područja, obalnih,morskih i slatkovodnih ekosistema, a u fokususu i šumski i planinski ekosistemi, te očuvanjei održivo korištenje biodiverziteta bitnog zapoljoprivredu.U prethodnom periodu definirana je alokacijasredstava kroz sistem RAF 4 (ResourceAllocation Framework) koji je bio zasnovanna izračunu indeksa u koji ulaze koristi zaglobalni okoliš, nivoi izvedbe pojedinih zemalja,predvidivost i transparentnost. Naosnovu tih pokazatelja za Bosnu i Heregovinuje bilo predviđeno finansiranje projekata umaksimalnom iznosu u okviru grupe za bioraznolikost– do 3,5 miliona US dolara, te zaklimatske promjene do 3,1 miliona US dolara.Da bi se sredstva mogla iskoristiti potrebnoje ispuniti odredjene zadatke i u zemlji. Tizadaci ogledaju se u tome, da se u konsultacijis zainteresiranim stranama razvije jasna idosljedna GEF strategija, integriraju GEF prioritetiu šire nacionalne okvire zaštite okolinei održivog razvoja, identificiraju nacionalniprioriteti za GEF financiranje. Pored toga potrebnoje u kontaktu sa Sekretarijatom raspravitiprojektne koncepte i pristupe, nakonnacionalnih konsultacija odobriti predloženeprojektne koncepte, te u partnerstvu s provedbenomagencijom razviti projekat i započetiprovedbu. Zbog toga je neophodno unarednom periodu uspostaviti nacionalnukoordinacije za GEF.Iskustvo BiHDo 2010. godine Bosna i Hercegovina je uradila5 GEF projekata u iznosu od preko 13mil. USD, te učestvovala u 11 regionalnihprojekata u vrijednosti većoj od 81 mil. USD.Trenutno su u toku aktivnosti na različitimGEF projektima. Projekat “Zaštita biodiverzitetau Livanjskom polju” se odvija sa sredstvimaod GEF-a: od oko 1 milion US dolara,kao i projekat pod nazivom “Energija iz biomaseza stvaranje zaposlenosti i energetskesigurnosti”, koji se odvija na prostoru Srebrenice,Milića, Bratunca, a sredstva GEF-aiznose 1 milion US dolara. Cilj ovog projektaje uklanjanje tržišnih prepreka za usvajanjekoristi od održive energije iz biomase u ruralnimpodručjima BiH, kao i povećanje zaposlenosti,te smanjenje siromaštva u lokalnimopćinama. GEF finansira u Bosni iHercegovini i projekat: “Zaštićena šumska iplaninska područja”, koji je još uvijek u toku.Radi se o nacionalnom projektu sa GEFgrant sredstvima od 3 miliona US dolara, aAgencija za implementaciju je Svjetska banka.Pored ovih trenutno se implementirameđudržavni projekat pod nazivom “Upravljanjeslivom rijeka Neretva-Trebišnjica” kojise odvija na prostoru Bosne i Hercegovine iRepublike Hrvatske, a ukupan iznos GEFgrant sredstava je 8 milona US dolara od kojihje 6 miliona za BiH. Agencija za implementacijuovoga projekta je Svjetska banka.Također, učestvujemo i u regionalnom projektu„Strateško partnerstvo u Mediteranuveliki morski ekosistemi“ koji implementiraUNEP u saradnji sa drugim implementacionimagencijama (UNIDO, FAO, UNES-CO,...), a sa ciljem da se zaštiti ugroženi morskii obalni ekosistem u Mediteranu.FONDEKO SVIJET/34/2011.


30 Prijetnje otuđenog sistemaKONAČNO IMAMOMEHANIZAMNakon deset godina uzaludnih pokušaja i međunarodne pomoći uspostavljeno jeovlašteno tijelo DNA BiH za provođenje obaveza proisteklih iz Kyoto protokolaProf. dr. Aleksandar KneževićUBanja Luci je krajem septembra ogodržana konstituirajuća sjednica Izvršnogodbora Ovlaštenog tijelaDNA BiH za provođenje mehanizama čistograzvoja u okviru protokola iz Kjota (CDM),te donesen Poslovnik o radu DNA BiH tijela,čime su stvoreni i osigurani uvijeti za proceduruCDM-a na nivou zemlje i regulisanjesvih projektnih aktivnosti CDM-u skladu sanacionalnim prioritetima.Okvirnom konvencijom Ujedinjenih nacijao promjeni klime (UNFCCC) i Protokolomiz Kyota, najrazvijenije zemlje svijeta supriznale svoju odgovornost za klimatskepromjene, te potvrdile činjenicu da će posljedicenajviše trpiti zemlje u razvoju kojenemaju značajnih sposobnosti za adaptacijuklimatskim promjenama. Iz tog razloga,Konvencija i Protokol su predvidjeli Mehanizamčistog razvoja (eng. Clean DevelopmentMechanism – CDM) koji omogućavarazvijenim zemljama da svoju obvezusnižavanja emisije stakleničkih plinova realizuju,ne samo u svojim zemljama, nego iu zemljama u razvoju, jer je djelovanje tihFoto: Dž. Agić - Konjuh, Živiniceplinova globalno. Na taj način one smanjujuglobalne promjene i podstiču održivirazvoj zemalja u razvoju.Ovaj fleksibilni finansijski mehanizam je ufunkciji od 2000. godine. Iako je postojaointeres privrede BiH, ovo tijelo je osnovanotek krajem 2011. godine. Značajno je napomenutida je međunarodna zajednicacijelu deceniju pokašavala da pruži pomoćbh. vlastima da se uspostavi ovo, za privreduBiH, važno tijelo.Vlade Grčke i Austrijesu finansirale održavanje dva seminara,GEF i UNDP još dva, te su dvije strane firme(uz pomoć svojih partnera u BiH) takođeodržale dva seminara. Karaktersitičnoje da je svaki od tih šest seminara trajaojedan dan, sa tri dijela. Scenario je uvijekbio isti. Nakon što televizija obavi svoj posao,a najkasnije nakon prvog dijela dužnosnicirelevantnih ministarstava, njihovisavjetnici i saradnici napuštaju seminar.Nakon drugog dijela predstavnici privrednihkomora i ljudi iz biznisa napuštaju seminar.Na trećem dijelu gdje se govori konkretnokako osnovati to tijelo, bili su samodomaći eksperti i predstavnici nevladinihorganizacija koji su ta znanja stekli i bezseminara. Rijetko neodgovoran odnos vlasti.Na kraju je izradu potrebnih dokumenatafinansirala Evropska komisija.Međutim, to ne bilo tako tragično da mehanizmiuz protokol iz Kjota ne vrijedesamo do kraja 2012. godine, a proceduraizrade odgovarajućeg dokumenta (PDD) injegove revizije traje 12 mjeseci, tako da ćeovo tijelo praktično biti u funkciji samo 3mjeseca! Ipak, za nadati je da će protokolkoji će zamijeniti Protokol iz Kjota predvidjetiovaj ili sličan mehanizam, tj da će tijeloraditi duže od tri mjeseca.U vezi izrade zakona, uredbi i pravilnika uBiH koji se odnose na zaštitu okoline i suzbijanjeklimatskih promjena, važno je ovomprilikom još nešto reći. Ovi propisi ne bismjeli da regulišu zaštitu okoline i suzbijanjeklimatskih promjena, nego da regulišuekonomski razvoj države, posebno zapošljavanje,sa aspekta zaštite okoline i suzbijanjeklimatskih promjena. U razvijenom svijetunema ekonomije bez zaštite okoline, alinema ni zaštite okoline bez ekonomije. Takobi trebalo biti i u BiH, mada u svijetu biznisatako ne doživljavaju ove propise, posebnone posljednjih godina.FONDEKO SVIJET/34/2011.


Postojani organski polutanti31OPASNI PUTNICINA VELIKE DALJINEBiH je ratificirala Štokholmsku konvenciju i time se obavezala da će poduzetisve mjere u cilju smanjenja ili eliminacije otpuštanja u okoliš organohloriraneinsecticide, industrijske, hemijske i sporedne produkteDr. sc. Miroslav Šobersa saradnicima*Postojani organski polutanti obuhvatajuviše različitih grupa spojeva kojiimaju zajednička svojstva: postojanostu okolišu, bioakumulacija, toksičnosti posljedično rizik od štetnih efekata nazdravlje ljudi i na životnu sredinu.Postojani organski polutanti (POP) uključuju:- organohlorirane insekticide (OC)-derivateciklodiena i derivate etana,- industrijske hemikalije-polihlorirani bifenili(PCB),- sporedne produkte industrijskih procesa(npr. dioksini i furani) i policiklične aromatskeugljikovodike (PAH).Postojani organski polutanti su semivolatilni,što im omogućuje transport atmosferomna velike udaljenosti i kondenziranjeu hladnijim krajevima, tako da se njihovodjelovanje može ispoljiti i na mjestima kojasu veoma udaljena od mjesta nastanka. Zapravo,problem kontaminacije okoliša postojanimorganskim polutantima je postaoznačajan nakon spoznaje o prisustvu ovihspojeva na Arktiku i tada je prepoznat kaoglobalna prijetnja. Istovremeno su ovi spojeviveoma lipofilni, pa se kumuliraju umasnom tkivu životinja i ljudi. Kao posljedicaovih spoznaja uslijedile su mnoge međunarodneaktivnosti i sporazumi sa ciljemsmanjenja produkcije, korištenja ioslobađanja u okoliš supstanci prepoznatihkao postojani organski polutanti. Najznačajnijimeđunarodni sporazumi koji seodnose na ovaj problem su Štokholmskakonvencija, Aarhus protokol i Baselskakonvencija.Štokholmska konvencijaBosna i Hercegovina je ratificirala Štokholmskukonvenciju u decembru 2009. godine.Kao zemlja potpisnica time se obavezuje daće poduzeti sve mjere u cilju smanjenja ili eliminacijeotpuštanja u okoliš postojanih organskihpolutanata koji su navedeni u aneksuove Konvencije (Tabela 1). Lista polutanataŠtokholmske konvencije je uključivala ukupno12 spojeva, a 2009. godine proširena je sadevet novih spojeva, među kojima su i polibromiranidifenil eteri (PBDE).Rana faza u implementaciji konvencije jerazvoj nacionalnih planova za implementaciju,koji bi trebalo da uključe procjenuizvora i utjecaja POP, postojeću infrastrukturupotrebnu za implementaciju i potrebnedodatne kapacitete.Za izradu Nacionalnog implementacionogplana (NIP), kao i uopšte strategije za zaštitui očuvanje okoliša neophodno je imatipodatke o prisustvu i koncentracijama navedenihzagađivača u okolišu. U Bosni iHercegovini (BiH) zapravo ne postoje podacio sadržaju ovih spojeva u okolišu, sizuzetkom nekoliko pojedinačnih lokacijana kojima je utvrđeno prisustvo polihloriranihbifenila. Krajnji rok za podnošenjeNIP-a za BiH je juni 2012. godine. Procesdonošenja NIP-a je otežan složenom sociopolitičkomsituacijom u zemlji, te nedostatkommaterijalnih resursa i kapaciteta. Jedanod osnovnih problema je činjenica dasu i donesene regulative usvojene na nivouentiteta umjesto na državnom nivou. Zadacikoji stoje pred Bosnom i Hercegvinomuključuju formiranje registra zagađivača,izgradnju analitičkih kapaciteta, uspostavuTabela 1. Lista polutanata Štokholmske konvencijeadekvatnog monitoringa i izvještavanja ostanju okoliša.U periodu od 2007. do 2011. godine realiziranasu dva projekta u suradnji Farmaceutskogfakulteta Univerziteta u Sarajevu iNorveškog instituta za istraživanje voda(NIVA) u Oslu, finansirani od strane Norveškoginstituta za nauku i Ministarstvavanjskih poslova Kraljevine Norveške. Usklopu navedenih projekata dobiveni suprvi opširniji podaci o koncentracijamapostojanih organskih polutanata (PCB,PAH, OC) u vodotocima Neretve i Bosne(Slika 1), uključujući i nove polutante(PBDE). Pri tome je tim sa Farmaceutskogfakulteta obučen za provođenje uzorkovanjai analize uzoraka iz okoliša na prisustvoPOP.U uzorcima vode i sedimenta sa različitihlokaliteta duž cijelog toka Neretve i Bosnedokazano je prisustvo velikog broja postojanihorganskih polutanata, uključujući iPBDE koji su po prvi put određivani u regionu.Rezultati ukazuju na nizak stepenkontaminacije ispitivanih vodotoka većinomanaliziranih POP, ali uz neke značajneizuzetke. Sadržaj PAH u rijeci Bosni je višiod postojećih standarda kvaliteta za okoliš,U uzorcima vode isedimenta sarazličitih lokalitetaduž cijelog tokaNeretve i Bosnedokazano jeprisustvo velikogbroja postojanihorganskihpolutanata,uključujući i PBDEkoji su po prvi putodređivani uregionu.FONDEKO SVIJET/34/2011.


32 Saobraćaj i životna sredinaLEBDE i trujuKod izgradnje novih saobraćajnica u Bosni iHercegovini, a posebno na koridoru V-c trebarazmišljati o mogućnosti primjene novih metodas ciljem zaštite okoliša i stanovništva od povišenekoncentracije lebdećih čestica LČ10Slika 1. Mjesta uzorkovanja na Neretvii BosniZadaci koji stoje pred Bosnomi Hercegovinomuključuju formiranje registrazagađivača, izgradnjuanalitičkih kapaciteta,uspostavu adekvatnogmonitoringa i izvještavanja ostanju okoliša.posebno u donjem toku. Rezultati projektatakođe ukazuju na mogući uticajna akvatički ekosistem.O provedenom projektu i njegovim rezultatimaupoznato je i nadležno tijelo(Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskihodnosa). Najveći doprinosovog projekta jeste uključivanje odgovornihosoba i institucija, što stvaraosnovu za izvođenje planiranih aktivnostii izradu regulative za kontrolu POP.Rezultati projekta su takođe prezentiranina više simpozija u Bosni i Hercegovinii inostranstvu što je imalo za ciljpodizanje svijesti o POP i potrebi zasmanjenjem njihovog prisustva u okolišu.Navedenim projektima učinjeni su iprvi koraci u povezivanju lokalnih institucijaiz Federacije BiH i Republike Srpske.* Dr. sc. Kemo Sinanović, Dr. sc. JasminaĐeđibegović, Mr. sc. AleksandraMarjanović - Farmaceutski fakultetUniverziteta u SarajevuDr. sc. Thorjorn Larssen, Dr. sc. MereteGrung, Dr. sc. Eirik Fjeld, Dr. sc. SigurdRognerud, Dr. sc. Christopher Harman- Norveški institut za istraživanje voda(NIVA), Oslo, NorveškaFONDEKO SVIJET/34/2011.Mario Zovko dipl. ing. str.Kao lebdeće čestice opisuju se svi čvrstii tekući djelići u atmosferskomzraku koji ne padaju odmah na tlonego ostaju izvjesno vrijeme lebdjeti uatmosferi. Kod nas se ove čestice označavajukao „LČ“ dok je u svijetu uobičajeno ovečestice označavati kao „Particulate Matter“ili skraćeno „PM“.Veličina čestica prašine i njihov kemijski sastavodređuju njihove fizikalne i kemijskeosobine. Promjer čestica se kreće u rasponuod nekoliko nanometara do 100 mikrometara.Pošto razne tvari u zraku imaju različiteoblike teško im je dodijeliti definiran promjer.Iz tog razloga je uveden pojam„aerodinamički promjer“ i on predstavljaodgovarajuću veličinu pomoću koje je mogućedefinirati različite procese (vrijemeraspadanja, odnos površine čestice premavolumenu itd.). On odgovara onom promjerukoji mora imati čestica oblika kugle sagustoćom od 1 g/cm 3 i sa istom brzinompropadanja kao i promatrana čestica.Najvažniji procesi koji se sa česticama zbivajuu atmosferi primarno su određenipromjerom čestice. Čestice sa aerodinamičkimpromjerom većim od 10 µm brzosedimentiraju i brzo su odstranjene iz zraka.Jako fine čestice (< 0,1 μm) imaju visokubrzinu difuzije i koaguliraju za par satisa većim česticama ili se povećavaju kondenzacijom.Čestice veličine 0,1-2,5 μmčine glavni dio aerosola na mjestima kojanisu skroz blizu velikih izvora čestica. Ovečestice ostaju u atmosferi i po više dana imogu prevaliti jako dug put pri svom zračnomtransportu.Izvor u motoruVeličina čestica određuje vrijeme zadržavanjačestica u atmosferi kao i mogući jakodugi transport tih čestica. Tako na primjersasvim male čestice za samo nekoliko danamogu preći put dug nekoliko tisuća kilometara.Poznati primjer je prašina iz Saharekoju ponekad možemo naći i na našim autima.Te čestice prašine, ovisno o smjeru vjetra– mogu doći čak i do Europe ili Amerike.Uslijed antropogenih izvora LČ10 nastajutamo gdje se nešto spaljuje, dakle u automobilskimmotorima, u industrijskim postrojenjimai u postrojenjima za grijanje. Drugivažan izvor je na mjestima gdje dolazi dofinog mljevenja čestica. Dakle habanjem automobilskihguma, habanjem kočionih diskovaili mljevenjem frakcija kamena za građevinskepotrebe (asfalt, beton).LČ10 ne produciraju se samo zimi nego tijekomcijele godine. Ipak je zimi koncentracijaovog zagađivača bitno veća nego ljeti izslijedećih razloga. Većina gradova je smještenau kotlinama. Ljeti se jako ugrije prizemnizrak u gradovima i podiže se uvis. Uslijeddjelovanja vjetra rasprostire se prekovelikih površina. Pošto se i lebdeće česticepodižu skupa sa toplim zrakom uslijed togaje i zagađenje gradskog područja zbog ovogzagađivača relativno malo. Za razliku odovog procesa zimi se u kotlinama (gradovima)formira područje pothlađenog zraka.Zrak dugo miruje i sve više se „obogaćuje“lebdećim česticama. Samo rijetki jaki vjetrovii jake padaline (kiša ili snijeg) mogu gaočistiti. Osim toga zimi je i izvor zagađenja(osobito uslijed grijanja) veći nego ljeti.Cilj okolišnog projekta „SPAS“ – SOUNDAND PARTICLE ABSORBING SYSTEM –bilo je dokazati da se kombinacijom kon-Slika 1. Zvučna barijera sa integriranim filtrom uViktring-u, projekt SPASPoznati primjer je prašina izSahare koju ponekad možemonaći i na našim autima. Te česticeprašine, ovisno o smjeruvjetra - mogu doći čak i doEurope ili Amerike.


Saobraćaj i životna sredina33vencionalnih barijera za zaštitu od buke sanovom tehnikom filtriranja može smanjitizagađenje uslijed LČ10. Testirane su kombiniranezvučne barijere sa dodanim filtrima.Cilj je bio smanjiti zagađenje LČ10 zasve stanovnike koji žive uz prometnicu, uzočuvanje već postojeće zvučne zaštite. Uokviru projekta željelo se demonstrirati itrajno optimizirati tehničke mjere kojeomogućuju LČ10 filtrirati na mjestu nastajanjai osjetno smanjiti njihovu ukupnukoncentraciju. Projekt je neprekidno trajaou periodu od listopada 2006. godine dokraja 2009. godine.Zvučne barijereOsnovna ideja kojom se želi umanjiti ovajproblem polazi od toga kako bi najelegantnijerješenje bilo vezati nastalu prašinuodmah nakon njenog nastanka. Time seizbjegava dalje širenje te prašine, njeno vrtloženjei transport na veće udaljenosti jerona zahvaljujući svojoj maloj masi jakodugo može ostati lebdjeti u zraku. Najbližipostojeći objekti koji bi mogli vezati uzsebe nastalu prašinu već sada postoje namnogim mjestima uz prometnice. To suprotuzvučni zidovi ili zvučne barijere. Njihtreba tako opremiti da funkcioniraju kaofiltri i u sebe vežu finu prašinu. Bitan uvjetpri tome je da se taj proces vezanja fineprašine u protuzvučne barijere odvija bezutroška dodatne energije. U sklopu ovogEU projekta ova ideja je razrađena uz učešćeraznih državnih službi i privatnih firmi.Razvijeno je i u praksi ispitano rješenjekojim bi se lebdeća prašina vezala u zvučnebarijere. Ono omogućuje vezanje nastalefine prašine odmah na mjestu nastajanja ismanjuje njenu ukupnu koncentraciju.Prije same izgradnje u laboratorijima suvršene simulacije ponašanja lebdećih česticapri prolasku automobila pored barijere.Uslijed prolaska automobila stvara senadtlak koji fine čestice pritišće uz barijeru.Simulaciju je potrebno vršiti i da semože analizirati stupanj iskorištenja, odnosnouspješnost filtra u cijelom procesu.Filtri koji se stavljaju ispred zvučne barijeresastavljeni su od više slojeva. U jednomnosaču filtara su poredani dijelovi filtra uzostavljanje malog razmaka među njima.Prvi sloj filtara se sastoji od mineralnevune male gustoće i funkcija mu je da zaštitifini filtar od krupnijih čestica prašineali i od vlage i snijega. Posebno se ova vrstazaštite odnosi na preveliko habanje samepovršine finih filtara. Drugi dio filtra je finifiltar, onaj dio koji iz zraka filtrira sve česticeprašine čiji je promjer manji od 10 mikrometara.U tu svrhu su izabrane mrežematerijala koji ima dvije osobine: možeuspješno filtrirati tako sitne čestice i istovremenopredstavlja što manji otpor strujanjuzraka. U laboratorijskim pokusimautvrđeno je koji materijali omogućuju spajanjeove dvije osobine i napravljene sunajbolje kombinacije tih materijala. OsimSlika 2. Mjerenje pada tlaka zraka nakon prolaska kroz kontrolirane filtreVeličina čestica prašine i njihov kemijski sastav određuju njihove fizikalnei kemijske osobine. Promjer čestica se kreće u rasponu od nekolikonanometara do 100 mikrometara. Pošto razne tvari u zraku imaju različiteoblike teško im je dodijeliti definiran promjer. Iz tog razloga je uvedenpojam „aerodinamički promjer“ i on predstavlja odgovarajuću veličinupomoću koje je moguće definirati različite procesetoga akustičnim mjerenjima je kontroliranoda navedeni filtri skupa sa zvučnombarijerom moraju zadovoljiti (osim preuzimanjalebdećih čestica) i traženo neutraliziranjezvučnog zagađenja odnosno propisanuapsorpciju zvuka.Filtri su razvijeni za višestruke primjene:- kao već integrirani elementi u nove zvučnebarijere,- kao mogućnost nadogradnje na postojećezvučne barijere,- kao varijanta za ugradnju u tunel.U 2008. i 2009. godini ovi filtri su testiranina više mjesta u Austriji. Terenskim mjerenjimazagađujućih tvari u zraku i ambijentalnebuke, utvrđen je stupanj djelovanjafiltara u ovisnosti o razini prometnice,uvjetima strujanja i njihove trajnosti. Takosu skupljeni podaci potrebni za odabir odgovarajućekombinacije filtara za dugotrajnupraktičnu primjenu. Filtri su neprekidnopoboljšavani. Mjerenja su takokoncipirana da su usporediva. Mjeri se diouz prometnicu koji je obložen zvučnim barijeramadodatno opremljen filtrima i dioopremljen samo zvučnim barijerama. Toisto je rađeno mjerenjima na ulazu i izlazuiz tunela. Uz ostale aktivnosti na testnimdionicama vršeno je i brojanje prometa.U globalu može se reći da su dva odlučujućafaktora koji određuju redukcioni potencijalpredviđene tehnologije:- broj automobila koji prođu pored barijere/filtra, veličina automobila i njihova brzina,- aktivni smjer vjetra prema barijeri/filtru.Oba ova faktora skupa bitno pojačaju strujanjekroz zvučnu barijeru i tako poboljšavajustupanj filtriranja lebdećih česticaprašine. Prema provedenim rezultatimastupanj filtriranja na obje komponente filtaraza LČ10 (PM 10) u ovisnosti o sastavusame prašine iznosi između 70 i 90%. Trebanaglasiti da se ovaj procent odnosi nakoličinu koja je došla na filtar a ne na ukupnunastalu količinu lebdećih čestica uslijedprometa. Protok zraka kroz filtar ikoncentracija LČ10 (PM 10) u zraku određujuapsolutnu količinu filtrirane masečestica prašine. Jako visoka učinkovitostovih filtara se očekuje na gradskim prometnicamavelike frekvencije kao i u tunelimai podvožnjacima odnosno prolazimau gradovima.Jako je važno na vrijeme početi razmišljatii planirati praktično korištenje najnovijihznanstvenih dostignuća. Bosna i Hercegovinase nalazi pred jednim velikim investicionimciklusom izgradnje suvremenihprometnica a koridor V-c je glavni prioritet.Već sada u završnom procesu izradevelikog dijela Glavnih projekata treba razmišljatio mogućnosti primjene novih metodau cilju zaštite okoliša (odnosno stanovništvauz prometnice) od povišenekoncentracije lebdećih čestica LČ10. ProjektSPAS, odnosno njegovi rezultati i njihovopravovremeno uključivanje u Izvedbeneprojekte zaštite od buke, može bitidio i našeg okoliša i poboljšati kvalitetuzraka koji udišemo ili ćemo udisati.FONDEKO SVIJET/34/2011.


34 Floristički i endemični kutak Bosne i HercegovinePLANINSKI UKRAS,DINARSKI ENCIJANVrsta Gentiana dinarica G. Beck (dinarski encijan, dinarska sirištara), iz porodiceGentianaceae, je endemična za područje Dinarida (Hrvatska, Bosna i Hercegovina,Crna Gora, Albanija) s manjom disjunkcijom na Apeninskom poluotoku. Nalazi se usastavu vegetacije planinskih pašnjaka i rudina, uvijek na krečnjačkoj ili dolomitnojgeološkoj podlozi. U vrijeme cvjetanja velikim tamnoplavim cvjetovima neodoljivozaokuplja pažnju planinara i ljubitelja prirodeProf. dr. Dubravka Šoljan,Prirodno-matematički fakultetUniverziteta u SarajevuGünther Beck von Mannagetta undLechernau (1856 – 1931) bio je odličanpoznavatelj flore Bosne i Hercegovine,jer je imao priliku izravno naputovanjima po ovoj zemlji upoznati se sbogatstvom njenog biljnog svijeta. Dobroizvorno poznavanje flore BiH na terenuomogućilo je Becku da otkrije i niz novihvrsta iz skupine endemičnih koje se mogususresti samo u Bosni i Hercegovini ili neštošire izvan njenih granica. Navest ćemonekoliko vrsta: Lilium bosniacum, Cerastiumdinaricum, Dianthus prenjus,Anthyllis illyrica, Aquilegia dinarica,Cytisus bosniacus, Edraianthus niveus,Euphorbia hercegovina, E. pancici,Oxytropis prenja, Orobanche pancici,Scrophularia bosniaca itd. Znanstvenaimena navedenih vrsta ukazuju i na njihovurasprostranjenost.Među endemičnim vrstama, čiji je autor G.Beck, nalazi se i vrsta Gentiana dinarica(dinarski encijan, dinarska sirištara) koju jeopisao kao novu vrstu 1887. godine i toobjavio u Beču u svom radu “Flora von Südbosnienund der angrenzenden Hercegovina”.Primjerke koje je koristio za opis sabraoje na planini Hranisavi (locus classicus).Zanimljiva je povijest shvaćanja taksonomijeove vrste. Naime, postojala je dilemada li je dinarski encijan samostalna vrsta ilije tek infraspecijska svojta (niža od vrste)srodne vrste G. acaulis L. Čak je i autor G.Beck vrste G. dinarica, prilikom njenogopisa kao novog taksona, shvaćao kao varijetetG. acaulis var. dinarica. Međutim, svremenom je postalo općeprihvaćeno stajališteda je dinarski encijan samostalnavrsta, te je kao takvu prihvaća većina velikihflorističkih djela, a među njima i najvećeFlora Europaea. Trag ovog mijenjanjataksonomskog statusa dinarskog encijanavidljiv je u navođenju važećeg imena i njegovogsinonima: G. dinarica G. Beck, syn.G. acaulis L. var. dinarica G. Beck.Foto. D. Šoljan - Populacija Gentiana dinarica G. Beck na Bjelašnici u pojasu planinskog bora oko 1800 mČinjenica da se dinarski encijandanas nalazi na dva poluotokaodvojena Jadranskim moremukazuje da se radi o vrlo starojbiljnoj vrsti tj. da ona potječe izvremena kada je postojalakopnena veza između Balkanskogi Apeninskog poluotoka(stariji i srednji tercijar).Morfološke i ekološkekarakteristikeDinarski encijan je višegodišnja biljka čijisu goli listovi u prizemnoj rozeti uskoeliptičnido jajasti, na rubu cjeloviti s ušiljenimvrhovima. Dugi su od 3 do 6 cm, a u najširemdijelu široki od 1,5 do 2 cm. Nasuprotnieliptično-izduženi i ušiljeni listovi stabljike,obično jedan do dva para, manji suod listova rozete. Stabljika se završavasamo s jednim krupnim upadljivim cvijetomtamnoplave boje, rijetko bijele. Čaškase sastoji od četiri do pet međusobno sraslihlapova. Vjenčić je dug 5-7 cm. Vrhovizubaca vjenčića su oštri i ušiljeni, a cijevvjenčića je iznutra po cijeloj površini posutaindigoplavim pjegama. Prašnice su žutei srasle, a iz njih viri njuška tučka. Plod jeizdužena čahura, s mnogo sjemenki, kojasazrijeva tokom ljeta.Treba napomenuti da prema vanjskomizgledu dinarski encijan pokazuje sličnostis kohovim encijanom (G. acaulis L., syn.G. kochiana Perr. & Song.). Međutim, kohovencijan se uvijek nalazi na dubokimkiselim, a dinarski encijan na plitkim krečnjačkimtlima. Dakako, postoje i određenemorfološke razlike koje diferenciraju ovedvije slične vrste.Dinarski encijan je izrazita kalcifilna biljka.Vezana je za krečnjačku i dolomitnugeološku podlogu na kojoj su razvijenaplitka tla (sirozem, krečnjačka crnica i dolomitnarendzina). Populacije ove vrsteizložene su tokom zime niskim temperaturamai dugim snježnim pokrivačem, tako-FONDEKO SVIJET/34/2011.


Floristički i endemični kutak Bosne i Hercegovine35đer, punoj dnevnoj svjetlosti (heliofit). Dinarskiencijan susreće se na planinama i dovisine od oko 2000 m nad morem. Međutim,neke populacije zastupljene su na vrloniskim nadmorskim visinama kao što jeslučaj u kompleksu dolomita oko Konjica(Koznik), na svega oko 800 m nad morem.Populacije dinarskog encijana nalaze se usastavu biljnih zajednica endemičnih dinarskihvegetacijskih redova Seslerietaliajuncifoliae Horvat i Crepidetalia dinaricaeLakušić.Dinarski encijan na nižim nadmorskim visinamacvjeta već u junu, a na višim tokomjula i augusta.RasprostranjenostVrsta Gentiana dinarica G. Beck rasprostranjenaje na području Dinarida od Velebitado Prokletija (Hrvatska, Bosna i Hercegovina,Crna Gora, Albanija). Kako smonaveli u vertikalnom smislu vrsta je rasprostranjenaod oko 800 m (reliktna dolomitičnastaništa) do oko 2000 m nad morem.Nakon povlačenja glečera, s planinePrenj i drugih planina, planinske biljke bilesu potisnute naniže i na dolomitnoj geološkojpodlozi, kao oko Konjica, uspjele sunaći pribježište i održati se na staništimainače nepovoljnim za mnoge druge vrste.Ove populacije ukazuju da se dinarski encijanmože svrstati u reliktne endeme.Postoji još jedna zanimljivost u pogledurasprostranjenosti vrste G. dinarica kojatakođer ukazuje da se radi o staroj vrsti.Dio areala ove vrste nalazi se izvan Dinaridana Apeninskom poluotoku. Prema Florad’Italia (Pignati, 2003) ova vrsta se susrećena planinama centralnih Apenina (Sibillini,Simbruini, Ernici, Gran Sasso i dr.) isjevernije na Ligurskim Apeninima na suhimi stjenovitim pašnjacima od 1600 do2300 m nad morem. Činjenica da se dinarskiencijan danas nalazi na dva poluotokaFoto. D. Šoljan - Gentiana dinarica G. Beck na Čvrsnici oko 1950 modvojena Jadranskim morem ukazuje da seradi o vrlo staroj biljnoj vrsti tj. da ona potječeiz vremena kada je postojala kopnenaveza između Balkanskog i Apeninskog poluotoka(stariji i srednji tercijar).Na temelju detaljne studije o biljnogeografskomrasprostranjenju vrste G. dinarica,koju je publicirao 1965. godine naš poznatibotaničar Ljubomir Mišić, saznaje seda se ova vrsta u Bosni i Hercegovini nalazina višim nadmorskim visinama sljedećihplanina: Osječenica, Klekovača, Jedovnik,Dinara, Cincar, Plazenica, Vlašić, Vranica,Prenj, Čvrsnica, Plasa, Čabulja, Mali Vran,Bjelašnica, Hranisava, Visočica, Treskavica,Lelija, Maglić i Volujak.Status ugroženosti iočuvanje vrstePrema “Spisku biljnih vrsta za Crvenuknjigu Bosne i Hercegovine” (Šilić, 1996)Foto. D. Šoljan - Individue Gentiana dinarica G. Beck, s bijelom bojom cvjetova koje se rijetko susreću(Čvrsnica, oko 1800 m)dinarski encijan je vrsta koja se nalazi uskupini jako ugroženih. Najveću prijetnju,mada ne i jedinu, predstavlja za ovuvrstu djelovanje antropogenog faktorakoji može prouzročiti gubitak staništa vrste.Dinarski encijan ljepotom cvjetovapredstavlja uistinu planinski ukras. Dekorativnasvojstva ove biljke mogu naći primjenuu hortikulturi. Prema višegodišnjimiskustvima (Šilić & Abadžić, 1991)dinarski encijan može se uspješno razmnožavatisjetvom sjemena na dobro dreniranimi hranljivim tlima, uz to bogatimkrečnjakom. Biljke cvjetaju nakon tri godinei mogu se koristiti za ukrašavanjeprostora oko planinskih objekata (hoteli,vikendice, planinarski domovi i dr.). Uzgojove biljke koju provodi čovjek, kao idrugih rijetkih i ugroženih endemičnihvrsta, može biti jedan od načina njihovogočuvanja i širenja.Foto. D. Šoljan - Vrsta Gentiana dinarica G. Beck senalazi na plitkim tlima i karbonatnoj geološkoj podloziFONDEKO SVIJET/34/2011.


36 Istraživanje bioindikatoraKAKAV LIŠAJTAKAV ZRAKPo prisutnosti ili odsutnosti određenih vrsta lišajevana određenim lokalitetima može se procjenitikvalitet zraka životne sredine, prvenstveno zrakaMr. Edina ŠaljaJedan od najvećih i najznačajnijih ekološkihproblema u urbanim sredinama jezagađenje zraka. Urbanizacija i nagli porastljudske populacije doveli su do povećanjapolutanata u zraku, te se time ozbiljno poremetioi kvalitet zraka.Dosadašnja istraživanja kvaliteta zraka u Bosnii Hercegovini, a samim time i na područjuKantona Sarajevo, su prvenstveno zasnovanana korištenju standardnih metoda i instrumenatai nisu bila pouzdana. Stoga je ključnicilj ovog istraživanja bio da se izvrši što pouzdanijaprocjena kvaliteta zraka na istraživa-Naučnici su otkrili da neke vrste lišajeva ugibajuveć pri vrlo malim koncentracijama polutanata uodnosu na druge vrste. Od tada, zajednice lišajevaimaju prednost kao pouzdani indikatori polutanata.nom području upotrebom bioindikatorskihsistema, odnosno lišajeva, što bi omogućiloda se uspostavi i kontinuirani monitoring naovom području.William Nylander je već u 19. vijeku zapazioda je u Luksemburškom parku u Parizu florališajeva siromašnija u odnosu na širu okolinugrada. On je zaključio da su lišajevi koji su senekad razvijali na stablima u gradu uginuliusljed zagađenja zraka. Ovo zapažanje je uproteklim decenijama potvrđeno istraživanjemzajednica lišajeva u većim gradovimapoput Njujorka, Osla, Berlin, Stokholma,Minhena, London itd.Na početku 20. vijeka ovaj “city effect” je pripisanugljenoj prašini, tek kasnije je otkrivenoda je sumpordioksid glavni toksični agent.Lista polutanata danas je mnogo duža i uključujeoksidante, fluorovodike, neke metale,kiselu kišu i organske polutante. Istraživanjimaje primjećeno da je raznovrsnost lišajevamala u centru grada u odnosu na njegovuokolinu, dok u potpunosti odsustvuju u nekimindustrijskim zonama. Naučnici su otkrilida neke vrste lišajeva ugibaju već pri vrlomalim koncentracijama polutanata u odnosuna druge vrste. Od tada, zajednice lišajevaimaju prednost kao pouzdani indikatori polutanata.Stepen raznovrsnosti lišajeva na istraživanompodručju je odličan indikator zagađenjazraka. Istraživanjem prisutnosti ili odsutnostiodređenih vrsta lišajeva, može se procjenitikvalitet zraka na odabranim lokalitetima.Terenska istraživanja su obuhvatila 20 lokalitetana području Kantona Sarajevo koja susvrstana u tri zone: urbana zona (pet lokaliteta),suburbana zona (10 lokaliteta) i izvanurbanazona (pet lokaliteta).Rezultati procjene kvaliteta zraka korištenjemlišajeva kao bioindikatora na područjuKantona Sarajevo ukazuje na prisustvo četirizone: 1) zone I koju odlikuje veoma loš kvalitetzraka; 2) zone II koju odlikuje loš kvalitetzraka; 3) zone III koju odlikuje umjereni kvalitetzraka i 4) zona IV koju odlikuje dobarkvalitet zraka. Unutar zone IV, koju karakterišedobar kvalitet zraka, nalaze se tri lokalitetaVeliko polje, Malo polje i Bijambare.Diverzitet lišajeva se povećava sa povećanjemudaljenosti istraživanih lokaliteta od centralnogdijela Kantona idući ka rubnim područjima.U središnjem dijelu Kantona Sarajevozbog veće koncentracije polutanata u atmosferidiverzitet lišajeva je manji, u odnosu narubne dijelove gdje je veći diverzitet lišajevakao posljedica manje koncentracije polutanatau zraku. Najveći diverzitet i abudancališajeva su konstatovani u izvanurbanoj zoni.Porast broja vrsta u urbanoj i suburbanojzoni je povezano sa padom koncentracijesumpor dioksida (SO 2) i povećavanjem koncentracijeazotnih oksida (NO x) u zraku.Korištenje diverziteta lišajeva kao bioindikatorakvaliteta zraka na području Kantona Sarajevoje prvo ove vrste i potrebno je nastavitiovaj trend praćenja stanja lišajeva na istimlokacijama. Dobiveni rezultati ukazuju napotrebu daljnjih istraživanja.Za uspostavljanje kvalitetnijeg sistema dugoročnogmonitoringa na području KantonaSarajevo, neophodno je kombinovati standardnetehnike monitoringa kvaliteta zrakasa korištenjem bioindikatora kao što su lišajevi,te GIS tehnologije, kako bi se postiglo efikasnijeupravljanje na uravnoteženim osnovamau cilju zaštite i očuvanja kvaliteta zraka.* Ovaj rad predstavlja dio magistarskog rada:„Lišajevi kao bioindikatori ekoloških uvjetana području Kantona Sarajevo“, koji je rađenpod mentorstvom docenta dr. Samira Đuga,na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerzitetau Sarajevu.FONDEKO SVIJET/34/2011.


Spoznaja biodiverziteta37LJETNO SECIRANJEBJELAŠNICESvaki novi podatak o nalasku neke vrste na ovom području predstavlja značajandoprinos nauci, a učesnici Edukativno-istraživačkog kampa „Bijele vode 2011.“,tokom svoga rada dolazili su i do takvih rezultata, što je vrijedno pažnjeMaja HodžićOd 20.-25. augusta ove godine održanje 1. međunarodni edukativnoistraživačkikamp za studente biologijena planini Bjelašnici, na Bijelimvodama, u organizaciji Društva studenatabiologije PMF-a u Sarajevu. Učesnici subili studenti i mentori Prirodno-matematičkogfakulteta u Sarajevu, studenti iz BanjaLuke i studenti i mentori iz regiona(Hrvatska, Srbija, Makedonija, Slovenija)kao i iz Austrije i Poljske.Prvi edukativno-istraživački kamp za studentebiologije je uspješno realiziran, štoznači da su studenti za ovih pet dana, uokviru više sekcija, vrijedno radili na savladavanjuraznih istraživačkih metodarada, a na kraju je svaka sekcija dostiglaodređene rezultate koji su važni pokazateljibiodiverziteta područja planine Bjelašnice.Učesnici (51) su bili podijeljeni u 11 sekcija:botaničku, ornitološku, mirmekološku,sekciju za leptire, vodozemce, gmizavce,male sisare, gljive, Odonate, ekološku i biospeleološkusekciju. S obzirom da jeKamp bio međunarodni, jezik komunikacijemeđu učesnicima je uglavnom bio engleski.Rezultati rada učesnika Kampa na Bijelimvodama su jako važni, jer daju doprinosUčesnici edukativno- istraživačkog kampa na Bjelašnicipoznavanju biodiverziteta područja planineBjelašnice. Svaki novi podatak o nalaskuneke vrste na ovom području predstavljaznačajan doprinos nauci, a studentiKampa tokom svoga rada dolazili su i dotakvih rezultata, a što je vrijedno pažnje.Svakodnevni rad studenata odvijao se naterenu, a poslije povratka u bazu tj. Planinarskidom “Bijele vode”, nakon kratkogodmora rad je bio nastavljen. Terenski radse odvijao oko planinarskog doma, na Lokvanjskomjezeru (udaljenom od domačetiri sata hoda na usponu i tri sata na silasku),na Tušilačkom potoku, ušću Rakitnice,kanjonu Rakitnice i Boračkom jezeru.Biospeleološka sekcija imala je bogate ak-Terenski rad ornitološke sekcije u ranim jutarnjim satima, prstenovanje pticaSekcija za leptire pod vodstvomAleksandre Cisek iz Poljske jezabilježila 30 vrsta. Najbogatijipodaci su zabilježeni u kanjonuRakitnice i na Boračkom jezeru.Na Boračkom jezeru bili sutakođer, učesnici sekcija zasisare, odonate i vodozemcegdje su i prenoćili, a sutranastavili s terenskim radom.Sekcija za sisare nije na terenuuhvatila u zamku nijednuindividuu, te su se podaci oprisustvu različitih vrsta sisara,sticali na osnovu otisakaživotinja na tlu, te tragovanjihovog izmeta.FONDEKO SVIJET/34/2011.


38 Spoznaja biodiverzitetativnosti u pećini Klokočevica, u blizini Bijelihvoda, te u četiri jame kod sela Sinanovićii u pećini Megara kod Hadžića.Botaničku sekciju vodila je prof. dr. DubravkaŠoljan sa PMF-a u Sarajevu, a članovisekcije su bila tri studentata iz Sarajeva,Banja Luke i Srbije. Profesorica jetakođe održala večernje predavanje za učesnikeKampa.Mentori ornitološke sekcije su bili Ena Šimićiz udruženja ‘’Naše ptice’’ i Miloš Radakovićiz Instituta za biologiju i ekologiju uKragujevcu. Pored terenskih aktivnosti ornitološkasekcija je imala za cilj prstenovanjeptica. Kao rezultat terenskih aktivnosti,ova sekcija je registrovala 34 vrste ptica iprstenovala je 15 jedinki iz osam različitihvrsta. Ovi rezultati su značajni za BiH budućida je ornitofauna planinskih područja ikanjona u BiH nedovoljno istražena.Mirmekološku sekciju je vodio mr. AdiVesnić, asistent PMF-u u Sarajevu, a sekcijaje brojila osam studenata PMF-a uSarajevu. Trodnevni terenski radovi mirmekološkesekcije su rezultirali identifikacijom19 vrsta iz devet rodova i tri potporodice.Sekcija za leptire pod vodstvom AleksandreCisek iz Poljske je zabilježila 30 vrsta.Najbogatiji podaci su zabilježeni u kanjonuRakitnice i na Boračkom jezeru. Na Boračkomjezeru bili su također, učesnici sekcijaza sisare, odonate i vodozemce gdje su iprenoćili, a sutra nastavili s terenskim radom.Sekcija za sisare nije na terenu uhvatilau zamku nijednu individuu, te su sepodaci o prisustvu različitih vrsta sisara,sticali na osnovu otisaka životinja na tlu, tetragova njihovog izmeta.Mentor sekcije za Odonate je bio DejanKulijer, kustos za beskičmenjake iz Zemaljskogmuzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu.Na šest lokaliteta ova je sekcija zabilježila19 vrsta, od kojih vrste pronađene uslivu rijeke Rakitnice predstavljaju prveSvako veče su se održavala predavanja za zainteresovane studenteFONDEKO SVIJET/34/2011.Terenski rad sekcije za gmizavcePored terenskih aktivnosti ornitološka sekcija jeimala za cilj prstenovanje ptica. Kao rezultatterenskih aktivnosti, ova sekcija je registrovala34 vrste ptica i prstenovala je 15 jedinki iz osamrazličitih vrsta. Ovi rezultati su značajni za BiHbudući da je ornitofauna planinskih područja ikanjona u BiH nedovoljno istražena.podatke o Odonatama sa ovog područja.Na Boračkom jezeru je utvrđeno prisustvo15 vrsta od kojih je jedna po prvi put zabilježenana ovom lokalitetu.Sekciju za gljive vodili su Aleksandar Urban,Gerhard Koller iz Austrije i NedimJukić iz Sarajeva iz amaterskog mikološkogudruženja ‘’Morchella’’. Veliki broj sabranihvrsta gljiva su djelimično već na terenuodređene, a preostale su uz pomoć ključe-va za determinaciju određivane nakon dolaskas terena u Planinarskom domu. Nekolikovrsta gljiva su prvi put zabilježeneza područje BiH. Također, je utvrđeno nizvrsta koje se nalaze na crvenim listama unekim zemljama u Evropi.Biospeleološku sekciju vodili su MarjanKomnenov iz Makedonije, Una Tulić iz IN-GEB-a u Sarajevu i Boris Sajtegelj iz Slovenije.Prije ovih istraživanja bile su opisanedvije nove vrste pećinske faune na ovompodručju koje su učesnici Kampa ponovonašli. Članovi Biospeleološke sekcije zabilježilisu ukupno 10 vrsta iz sedam redova.U večernjem programu doc. dr. Lada Lukić-Bilelaodržala je predavanje na temu“Biološka raznolikost kavernikolne fauneBosne i Hercegovine”.Većina rezultata koje su postigli studentibiologije, učesnici “Edukativno-istraživačkogkampa” su preliminarni i tek nakondetaljnijh analiza moći će se dobiti krajnjirezultati istraživanja provedenih na Bjelašnici.Istraživana raznolika staništa su sepokazala jako interesantnim, te je potrebnona njima dalje istraživati u cilju dobivanjapodataka koji će dati doprinos poznavanjubiodiverziteta i njegovog očuvanjana planini Bjelašnici.Studentski kamp posjetili su dekan Prirodno-matematičkogfakulteta prof. dr. RifatŠkrijelj i šef Odsjeka za biologiju istog fakultetaprof. dr. Suvad Lelo.


Novi gradski vrtovi39ŠTEDIŠE NA KROVUKrovnim vrtovima se ponovo uspostavlja tako važna i neophodna veza čovjek– priroda, koja se sve više gubi u urbanim sredinama, omogućava zdraviji ikvalitetniji život građana i štedi energijuAna Mrdović, dipl. inž. hortikultureSvakodnevno smo svjedoci intenzivneurbanizacije i potiskivanja zelenila izurbanih sredina. Sve više ekološkiosviješćenih urbanista, arhitekata i građanase zalaže za vraćanje zelenila u grad odnosnožele da se vrati “život” u gradskiprostor. Pozitivne posljedice toga su: uvođenjezelenih krovova, krovnih vrtova i zelenihzidova.Zeleni krovovi su sporadično ozelenjeniravni krovovi sadnjom biljaka u razne posude(lonce, žardinjere i sl.) i njihovo razmještanjena ravnim krovovima.Krovni vrtovi su cijeli krovovi osmišljenozasađeni odgovarajućim biljkama u supstraturaznih dubina (7 do 50 pa i više cm).Zeleni zidovi su u prizemlju zasađenimbiljkama penjačicama obrasle fasade i zidovi,gdje se na oko 20% talne površinedobiva 100% zelenila.Pod zelenim krovovima se više-manje mislina estetski i rekreacijski učinak vrta,dok se pod krovnim vrtom podrazumijevajupored ovih i druge veoma važne funkcije,prije svega, energetska efikasnost,smanjenje utroška energije odnosno troškovaza hlađenje i grijanje unutar zgrada.Zelenilo smanjuje temperaturu okoline nadva efikasna načina:- apsorbira manje sunčeve energije od drugihindustrijskih materijala, pa je površinapod zelenilom hladnija i- hladi zrak evaporacijom (isparavanjemvode iz listova i drugih dijelova).Sve većom urbanizacijom smanjuju se površinepod zelenilom, pa time i efekat hlađenjakoje ono daje pa se stvara “urbanitoplinski otok”, kojega sve više osjećamo usve vrućim ljetima i sve manje zelenom Sarajevui ostalim gradovima.Sve većom urbanizacijom smanjuju se površinepod zelenilom, pa time i efekat hlađenja koje onodaje pa se stvara “urbani toplinski otok”, kojegasve više osjećamo u sve vrućim ljetima i sve manjezelenom Sarajevu i ostalim gradovima.Prednosti ambijentaNe mogu pri tome da ne spomenem srušeniplatan kod Sarajevske katedrale i posječenuveliku petolisnu lozicu na fasadi jednezgrade u Sarajevu koje su uljepšavale ibesplatno hladile ambijent.Za uspješan krovni vrt treba:- odgovarajuća nosivost krova,- vrhunska i dugotrajna izolacija,- kvalitetna i dostatna drenaža,- odgovarajuća odvodnja vode,- odgovarajuća dubina supstrata,- izbor biljaka prilagođenih na sušu, sunčanipoložaj i zadanu dubinu supstrata,- njega biljaka, prije svega, zalijevanje (automatskoili ručno), gnojenje, pljevljenje idrugo.Donedavno se najviše cijenio estetski i rekreacijskidoprinos krovnih vrtova. Međutim,danas u doba klimatskih promjena,sve se više cijeni energetska efikasnostkrovnih vrtova.Tako je dokazano da:- Temperatura neposredne okoline možebiti smanjena za 3,6 do 11,3 ºC i kroz tosmanjeni utrošci energije za hlađenje i grijanjezgrada (poznato pod nazivom energetskiefikasna gradnja).- Smanjuje se utjecaj pljuskova i opterećenjekanalizacije (supstrat i biljke zadržavajudio oborinske vode i duži period je koriste)za razliku od čvrstih gradskih podloga.- Sve je važnija lokalna proizvodnja hrane(voća, povrća i začinskog bilja) jer je zemljaza obrađivanje sve dalje izvan gradova- Recikliranje biljnog otpada iz toga vrta idomaćinstava (kompostiranje) na licumjesta pa se smanjuje potrošnja energije zaprevoz otpada i prostor za njegovo odlaganje,a dobiva se kompost veoma kvalitetnoorgansko gnojivo za organsku proizvodnjuna tome krovnom vrtu.Tokio i SarajevoZa grad Tokio je izračunato da ukoliko bi unjemu bilo 50% zgrada pod krovnim vrtovimatemperatura bi u gradu bila niža za0,11 do 0,84°C pa bi zahvaljujući tome bilaušteda nevjerovatnih 1,2 miliona dolara zaelektričnu enegiju dnevno. Znamo iz nedavnihdogođaja kako “opasnu” energijuima Japan.Krovnim vrtovima se ponovo uspostavljatako važna i neophodna veza čovjek – priroda,koja se sve više gubi u urbanim sredinama,omogućava zdraviji i kvalitetniji životgrađana i štedi energija.Za pohvalu je, da i u Sarajevu na nekolikozgrada imamo krovne vrtove, što svakakonije dovoljno.Tome će vjerovatno u budućnosti doprinjetisve priznatiji i pohvale vrijedan Sarajevo“Green Design Festival”, koji, kako objašnjavanjegova direktorica dr. Elma Durmišević,“je način osmišljavanja objekata isvih upotrebnih predmeta koje će kasnijeneka proizvodnja napraviti”, odnosno sveobuhvatnorečeno, organizacija života naekološki prihvatljiv način.FONDEKO SVIJET/34/2011.


40 In memoriam: Akademik Midhat UsčuplićI ŠUME ĆE GA PAMTITIU petak, 12. avgusta, nakon kratke i teške bolesti, preminuo je akademik MidhatUsčuplić, profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu, istaknuti naučni i stručniradnik, intelektualac i istinski borac za zdravu životnu sredinu, veliki čovjek ihumanista.Midhat Usčuplić je rođen 1933. god.u Tuzli. Osnovnu školu i nižu gimnazijuzavršio je u Tuzli, a Srednjušumarsku školu u Banjoj Luci. Zbog ljubaviprema prirodi, posebno premašumama, upisao se na Šumarski fakultetUniverziteta u Sarajevu, na kojem je diplomirao1958. godine. Nakon studija radio jekratko u Šumskoj upravi u Kladnju. Na Šumarskomfakultetu u Sarajevu izabran je zaasistenta 1960. god. Specijalizirao je iz zaštitešuma i doktorirao iz fitopatologije na Univerzitetuu Beogradu. Obavio je postdoktorskistudij iz fitopatologije na univerzitetimaOksford i Kembridž.Kao vrstan stručnjak i predavač, predavaoje predmete fitopatologija, integralna zaštitašuma i specijalni proizvodi šuma (gljive).Rukovodio je postdiplomskim studijem izzaštite šuma. Učestvovao je u obrazovanjuviše od 40 generacija studenata i brojnihmagistranata i doktoranata iz oblasti šumarstva.Objavio je preko 100 naučnih i stručnih radova,14 knjiga, priručnika i monografija ibrojne stručno-popularne članke. Posebnose ističu njegovi naučni radovi visoke vrijednosti,objavljeni u prestižnim međunarodnimnaučnim časopisima, kao što je čuvenibritanski New Phytopatologist, PlantProtection i drugi. Rezultati njegovih istraživanjacitirani su u brojnim međunarodnimnaučnim radovima i knjigama. Objavioje i mnoge radove u indeksiranoj periodici ubivšoj Jugoslaviji. Dao je i veliki doprinoskao glavni i odgovorni urednik naučnog časopisaRadovi Šumarskog fakulteta, naročitou poslijeratnoj obnovi ratom opustošenogŠumarskog fakulteta u Sarajevu.Učestvovao u mnogim naučnoistraživačkimprojektima u oblasti šumarstva, kao saradnikili glavni istraživač, koji su realizovanina Šumarskom fakultetu i Institutu za šumarstvou Sarajevu ili u saradnji sa drugimnaučnim institucijama u svijetu.Bio je član Naučnog odbora naučnog časopisa“Silva Balcanica”, čiji je izdavač Akademijanauka Bugarske (Sofija); član Redakcionogodbora naučnog časopisa GlasnikŠumarskog fakulteta Univerziteta u BanjojLuci i naučnog časopisa “Fitomedicina”, čijije izdavač Društvo za zaštitu bilja u BiH.Svoje radove prezentirao na mnogim naučnimskupovima u zemlji i inostranstvu: uVelikoj Britaniji, Portugalu, Norveškoj, Njemačkoj,Japanu, Francuskoj i drugim zemljama.Držao je predavanja o najvažnijimFONDEKO SVIJET/34/2011.Objavio je preko 100 naučnih istručnih radova, 14 knjiga,priručnika i monografija i brojnestručno-popularne članke.Posebno se ističu njegovinaučni radovi visoke vrijednosti,objavljeni u prestižnimmeđunarodnim naučnimčasopisima, kao što je čuvenibritanski New Phytopatologist,Plant Protection i drugi.bolestima šuma u BiH članovima šumarskogdruštva Velike Britanije, studentima iprofesorima šumarskih fakulteta u Beogradu,Firenci, Skoplju, Cirihu; gostovao namnogim šumarskim institutima u Evropi.Bio je gostujući profesor na Tehničkom univerzitetuu Cirihu i na Univerzitetu Lerida(Španija).U dva mandata biran je za dekana Fakulteta.Dobitnik je brojnih priznanja.Za dopisnog člana ANUBiH izabran je 2002,a za redovnog 2008. godine.Akademik Usčuplić je svojim studioznimpristupom svakom zadatku dao veliki doprinosradu Odjeljenja prirodnih i matematičkihnauka ANUBiH i njegovom Centru zakarstologiju. Uvijek je težio osavremenjivanjušumarske nauke. Bilo je istinsko zadovoljstvoraditi sa njim.Iz njegove stručne, naučne, organizatorske ipredavačke aktivnosti može se vidjeti da seradilo o naučnom radniku izvanrednih sposobnostii sa obimnim naučnoistraživačkimrezultatima koji su značajni ne samo za našunego i za međunarodnu nauku.Po nesebičnom prenošenju znanja ostaćetrajno u sjećanju mnogih generacija studenata,saradnika i kolega. Bio je divan kolegai prijatelj velikom broju ljudi. Bio je dobarsuprug, otac, djed i brat. Svi koji smo ga boljepoznavali, voljeli smo ga.Osim nastavne i naučne djelatnosti, naš dragiBičar bio je vrlo aktivan u raznim društvenimdjelatnostima, društvima i klubovima.Svugdje se isticao svojim radom i biorado viđen i prihvaćen. Bio je bio član Savezadruštava za zaštitu bilja Jugoslavije i jedanod osnivača Društva za zaštitu bilja BiHi Dijagnostičko-prognozne službe za zaštitušuma BiH, zatim predsjednik Izvršnog odboraSIZ-a nauke BiH, predsjednik KomisijeFulbrajtovog programa za BiH, član Savjetaza nauku BiH, član Savjeta za nauku KantonaSarajevo, član Predsjedničkog savjetaFONDEKA i član raznih komisija i radnihgrupa koje se tiču šuma, šumarstva i okoliša.Bio je aktivan član Asocijacije nezavisnihintelektualaca Krug 99. Kao student postaoje član Univerzitetskog kulturno-umjetničkogdruštva Slobodan Princip Seljo, da bikasnije tokom 13 godina bio i predsjedniktog društva.U ovoj Akademiji je obavljao funkciju PredsjednikaOdbora za prirodne resurse i direktoraCentra za istraživanje i održivi razvojkrša u BiH.Ja lično sam njegovim odlaskom doživio velikigubitak. Družili smo se gotovo šest decenija,još od studentskih dana. Studirali smo uisto vrijeme, na istom fakultetu, tadašnjemPoljoprivredno-šumarskom. On na Šumarskom,a ja na Poljoprivrednom odsjeku.Kasnije smo u isto vrijeme bili asistenti, padocenti i dalje do profesora emeritusa.Usred rata, zajedno smo učestvovali u osnivanjuAsocijacije nezavisnih intelektualacaKrug 99. Istog dana smo izabrani u Akademijunauka i umjetnosti BiH. Radili smomnoge poslove zajedno, u potpunoj harmonijii na zajedničko zadovoljstvo.Akademik Midhat Usčuplić je bio istaknutičlan Akademije i njegov odlazak je nenadoknadivgubitak za sve nas, posebno one kojirade u Odjeljenju prirodnih i matematičkihnauka. Bit će pamćen kao voljen čovjek, velikistručnjak i naučni radnik.Akademik Taib Šarić


Sjećanja i poruke41ZavidovićiTravnikSAPUTNIK NA VAŽNOM PUTUAkademik Midhat Usčuplić bio je osnivač FONDEKA i akter u našoj zajedničkojmisiji očuvanja životne sredinePrirodna bogatstva i izvorne prirodneljepote su ono najdragocjenije štoova zemlja ima. Za poimanje i očuvanjetog bogatstva i kvaliteta, razvoja budućnostipotrebna je pojedinačna i društvenasvijest, nova politička radna i opštakultura, moral i senzibilitet svakog čovjekai svih ljudi zajedno. Takvu svijest i senzibilitetza očuvanje naših prirodnih bogatstavaimao je i naš član od osnivanja FONDE-KA akademik Midhat Usčuplić. Svojimprilozima u reviji „FONDEKO svijet“ daoje svoj doprinos zaštiti i očuvanju životnesredine, otvoreno pišući i ukazujući namoguće razmjere uništavanja svega onogašto bi se moralo sačuvati za buduća pokoljenja.Učestvujući u projektu UN „Milenijumskaocjena ekosistema“ u kojem je učestvovalo96 zemalja među njima Bosna i Hercegovinai njena Akademija nauka i umjetnostiBiH, a u okviru saradnje sa Fondekom, organiziranoje predstavljanje projekta UNširom Bosne i Hercegovine (Tuzla, Bihać,Zenica, Mostar, Travnik, Nova Bila, Jajce,Zavidovići, Ljubuški, Visoko). Predavanjakoja je održavao akademik Usčuplić predstavljajućiprojekt UN, slušana su bez dahai ostajala nezaboravna. Shvatajući važnostglobalnog zagrijavanja smatrao je da je ve-VisokoNova Bilaoma važno i korisno upoznati širu javnostsa uzrocima i posljedicama globalnog zagrijavanjakako bi sa aspekta lokalnog učešćadali svoj maksimalan doprinos smanjenjuuzroka i posljedica zagrijavanja.Šume i briga o njima su neodvojivi dio životnei naučne preokupacije akademikaUsčuplića. O njima je govorio ovako:„Klimatske promjene i šume su neodvojivoMostarpovezani. Nema sumnje da je za ublažavanjeklimatskih promjena najvažnije da sereducira upotreba fosilnih goriva (ulja,uglja i prirodnog gasa), ali je i povećanješumovitosti vrlo značajno. Uloga šume jevišestruka: usisivač je ugljendioksida izzraka i daje biogorivo. Ako se šumama gospodarina pravilan način one mogu obezbjeditibioenergiju bez ikakvog negativnoguticaja na porast stakleničkih plinovau atmosferi. I dok sa jedne strane promjenaklime djeluje stresno na šume porastomsrednje godišnje temperature, izmjenjenogmodela padavina i sve češćih klimatskihekstrema, šume u isto vrijeme proizvodnjombiomase skladište ugljendioksid iublažavaju klimatske promjene. Jedan hektarprosječne šume godišnje akumuliraoko 6 tona ugljenika čija je cijena u 2007.godini bila oko 20KM/t i stalno raste. Vlastibi trebalo da znaju da pri promjeni namjenešumskog zemljišta i same doprinoseefektu staklenika“.Svima nama, članovima FONDEKA, će neizmjernonedostajati naš prijatelj koji je širiopozitivnu energiju oko sebe, čija je veselapriroda uticala na sve nas, bez obzirakakvog smo raspoloženja bili. Hvala mu zasve lijepe trenutke koje nam je pružio družećise sa nama.FONDEKO SVIJET/34/2011.


42Šume za sjećanjeGVOZDENO DRVOPri prvom dubljem kontaktu sa starom, stoljetnom šumom primijetio sam da jetoliko gusta da su sjenke njenih debelih stabala bacala suprotno od sunca jošdublji mrak u pola bijela danaAkademik Vladimir PremecKad spomenem riječ sjećanja, mislimmahom na djetinjstvo, a to i u ovomslučaju odgovara zbilji. Priznajem danikada nisam znao koje je ime ulice u kojojsam rođen. Prvog imena moje ulice u sjećanjunema, ali se sjećam imena koje je dobilavulička-uličica Baskόvec, zvala se naime Soldinova.Nisam istraživao zasluge za koje jeprezime Soldin dobilo moju malu ulicu čijisam deminutiv prethodno naveo. Da, zapravoje prastaro narodno ime moje uličiceBaskόvec, a moram priznati da ne znam štato ime znači i odakle potječe. Ja sam rođen uprvoj kući sa lijeve strane. Kasnije smo kupilizemljište na poziciji treće kuće sa desne stranei na katastarskoj čestici nekadašnjeg vrtaobitelji Košćak moji su roditelji napravilikuću koja se i danas tu nalazi, kao i sve dodatneprostorije: šupa za drva, kokošinjac,stolarska radionica moga oca, ljetnja kuhinja,koš za kukuruz, svinjac ipod istim krovom zahod.Na ostatkuprostora nalazise vrt plodnezemlje.Sa verande roditeljske kuće vidi se prekonedalekog drvoreda vrba obsekáča, te poljakukuruza i pšenice stara hrastova šumaPilajévo. Koliko je stara ta šuma ne znam,ali se priča da je Pilajevo ostatak šume posječeneradi dobivanja plodnih površinakoje seljani Gole obrađuju. Taj relativnovelik zemljišni prostor ima naziv Krčevine,što dolazi od krčiti, u ovom slučaju hrastovušumu. Još se vidi ostatak nasipa u Parmezeruna koji su bile položene tračniceuskoktračne pruge kojom se do nedalekestanice transportiralo hrastove trupce. Tastanica je građena za vrijeme Austrugarske,a danas se nalazi na mađarskoj strani,premda seljani govore da je to sve rađenona hrvatskoj zemlji koja je nakon uspostavljanjadržave južnih Slavena poslijeprvog svjetskog rata pripala Mađarskoj. Nasjevernoj strani sela, nedaleko od graničnogprelaza koji se naslanja na naše seloGola, nalazi se jedno mađarsko naselje ukojem postoje prezimena kao u našem selui tamošnji stanovnici još govore domaćikajkavski. To selo u Goli zovu Brežnica.Na seoskoj južnoj strani pogled struji prekoravnih polja i rijeke Drave, do modrog nebosklona,kojih dvadesetak kilometara daleko,gdje se nalaze obronci Bilogore, pokrivenibukovom šumom. Iz Virja smo jednom išli uberbu bukovih sjemenki na padine Bilogore.I to je moj jedini kontakt sa šumom dok sambio u osnovnoj školi u Virju.Tišina i jeleniZa razliku od Pilajeva, stara hrastovašuma jugoistočno od Gole,opet preko polja, iza sela Trnikdo sela Repaš, iistočno sve do Pepelare i Ždale, ima također,meni ime nepoznatog značenja: Štvanja.Naravno, govorim imena tih šuma izspremnika sjećanja, na temelju onoga štomi je govorila majka koja je živjela u Bukevju,odakle se udala za moga oca. Tih nekolikokuća pod Štvanjom, ne znaš pripadajuli kao posljednje kuće Repašu, ilistvarno tvore početak Bukevja. I tu, doživiosam prvi dublji kontakt sa starom, stoljetnomšumom. Bila je toliko gusta da susjenke njenih debelih stabala bacala suprotnood Sunca još dublji mrak u polabijela dana. Tu se na tlu gnijezdi neka vrstaptice, njezini ptiči su bili prekriveni smeđomdlakom, umjesto perja, bili su se tekispilili, kad su me bratići Štefek i Marijanvodili da vidim i upoznam staru šumu,idući sve dublje i dublje. Nije ih bilo strah,navikli su u svojim bezazlenim šetnjamakroz tu divlju tišinu. Bili smo bosi, a podnogama se prostirao tepih rijetke travekoja je rasla ispod netaknutog sloja lišća. Iništa nas nije ubadalo, čak je bilo mekanopod stopalima, kao da hodamo po vunenomćilimu.Iza te šume Štvanja, prostirale su se još starijei gušće šume na Istok, sve dok Dravane bi postala državnom granicom izmeđuHrvatske i Mađarske. Zvale su se Telek iCiganfis. Moram opet priznati da ne znamznačenje tih imena, niti porijeklo njihovo.Samo se sjećam mamine priče kako su jednomsa kravljom zapregom došli predmalo stado srna i jelenova, usred ljeta, zavelike žege, koji su se pojili vodom iz presušenog,uvaljenog potoka u poljski put,koji je prelijevala i punila razlivenaDrava. Otac StjepanFONDEKO SVIJET/34/2011.


Šume za sjećanje43Volarić, moj djed, zaustavio je svoju zapreguna odstojanju, čekajući da se malo krdoudalji. Sve ih je bilo strah jelena koji suimali duge visoke rogove, da se ne uzjogunei slučajno ne napadnu ujarmljene krave.Ništa se srećom nije dogodilo, samo sekrdo srna i jelenova povuklo u hladovinušume.Moram napomenuti da vrbake uz Dravu, inekadanji rukavac Drave Ješkόvo, premdasu bili obilni nismo zvali šuma nego neobičnimimenom šibík. Inače, vrbovo drvoje služilo samo za pravljenje korita koja sudubili Cigani-Romi i prodavali seljacima.Tužna storija; čitavo naselje Roma uz Trnik,odvedeno je 1941. u Jasenovac i tamopobijeno. Samo su preživjela dvojica Jasenovac:Ivanje i Vincina. Pričali su stravičnepriče.Moj dolazak u Bosnu podario mi je višepredivnih susreta sa šumama uokolo Sarajeva,zahvaljujući mikolovima sa profesoromFochtom i njegovom suprugom Slavicom.Sjećam se mikolova u Kasindol,odvezao nas je Ismet Dizdarević. Ostao mije nezaboravan doživljaj put ćirom doStambolčića i utisak o galeriji rujevina podjesenjim spektrom boja, u nijansama, odsvijetložutih do tamnosmeđih i zelenih,što više nikada i nigdje nisam doživio. Toje prelijepa panorama sastavljena od bjelogoričnihi crnogoričnih stabala, brezovihotočića u moru jelovine na blagim brežuljcimajedne bosanske pitomine iznad Pala.Samo jednom smo otišli do Konjica, kodMladena Arapovića i napravili zapamćenizlet u konjičku šumu tragajući za gljivama.Profesor Focht je bio strastveni gljivar,uostalom kao što je bio strastveni estetičar,naročito estetičar muzike.Pad i prasakNezaboravni susret sa debelim bukovimdrvećem u prastaroj šumi iznad Drine uBektićima doživio sam zahvaljujući HaliduRifatbegoviću čiji brat Nedim je u tom bosanskomselu bio učitelji i upravitelj škole.Ostao mi je nezaboravan doživljaj put ćirom doStambolčića i utisak o galeriji rujevina pod jesenjimspektrom boja, u nijansama, od svijetložutihdo tamnosmeđih i zelenih, što više nikada i nigdjenisam doživio. To je prelijepa panorama sastavljenaod bjelogoričnih i crnogoričnih stabala, brezovihotočića u moru jelovine na blagim brežuljcimajedne bosanske pitomine iznad Pala.Kad je Nedim beg Rifatbegović kupio učilai klupe za svoju školu, Halid me je pozvaoda sa njim pođem u pratnji do Bektića.“Znaš, vratiti ćemo se autobusom iz Srebrenicedo Sarajeva“. Nisam se dvoumio...Ipak, priznajem, imao sam svoje drvo uVelikom parku nasuprot austrougarskezgrade Predsjedništva. Nisam se raspitivaokoje je vrste. Bilo je nešto više od dvadesetakmetara udaljenog Ginka čiji svijetložutilist uberem svake jeseni. Samo je mojedrvo imalo bogatu, uspravnu krošnju sastavljenuod mnogo debelih uspravnihgrana. One su ličile zasebnom drveću, starom,a ipak su bile grane. Prije tri ili četirigodine, istočna polutka stabla počela sesušiti. Došli su ljudi iz Parkova, dovukli sugolemu dizalizu sa košarom za radnike ijedan od njih je sa motornom pilom odrezaosuhe grane. Visoko drvo je odjednomdobilo novi izgled, neobičan, kao da je željeloda mi produži pogled, preko ugla austrougarskogzdanja do Jevrejskog groblja idokle pogled seže niz bijelu Bjelašnicu.Primijetio sam odavno da se drvo naginjeu pravcu sjeverozapada. Početkom prošlesedmice moje drvo je palo. Srećom nikoganije bilo na klupi. Stradala je jedna jelkakoju su morali oboriti i sva u cvatu visterijakoja se sa svoje brajde pela na stupelektrične rasvjete. Nisam bio u kući kadaje moje drvo palo. Priča se da je to bio jakiprasak i lom. Stao sam uz ženu koja je očiglednonadgledala rad ekipe radnika nauklanjanju drveta i pitao je kako se zoveuništena cvijetna lijana i da li će preživjeti.Odgovorila mi je da je to visterija, da ćepreživjeti i da će joj radnici napraviti novubrajdu umjesto stare, potpuno uništene.Slijedećeg dana sam preko parka od Unionbankedošao do radnika koji su uklanjaliposljednje komade drveta i pitao: Ljudikako se zove ovo drvo čije ostatke spremate?To je Gvozdeno drvo. Ostao samzaprepašten. Pomislio sam da me nepoznatičovjek hotimično dovodi do nedoumice.Contradictio in adiecto. Gospođa odvisterije mi je potvrdila ime mojega drvetai rekla da je to bilo jedino Gvozdeno drvona javnom mjestu u Sarajevu, ali i to da gaima u rasadniku...FONDEKO SVIJET/34/2011.


44 ImpresijeLOM I PRASAK...JEKA PRAVIJEKA(Uz suočenje s razaranjem šuma)Mile PetrovićBijaše gora dremnula – snom mira. Aonda… Sjekače kandže zaparašenjen zaštitni omotač, šumu njenu,koja strepnjom zatreperi. Uznemiri se tihotljivigorski svijet, uznemiri se blagosnopodnebesje. Uznemiri se mir, koji i sambijaše dremnuo. Bijaše, kao uspavan. Svedok ga ne zaparaše, kandže sjekače.Gorje se prenu – u trenu. Prenahlo se rasani.Grozničasto, zadrhta se, cijela gora. Abijaše razdarušnom prirodinom blagošćuprisnila. Bijaše prisnila gora vječnog mirasan. Bijaše, vječnog mira san…Rashuktala se prebučna mašina, koja nemilicesiječe stablo, potomačko. Muka prebučnarazbukta se. Svejauka odjek goromječi. Pod rasparanim mira pokrivačem,muči gora, koja se muči. Bolno škrgutavomuči gora. Dok je glas pobješnjele mašinesve ljući, naprosto sasijeca stablo po stablo.Mukom pišti mir gorski i lelečiva jeka stradanjarazliježe se kao probuđena pjesmamuke… Preduboka jekovita jeka – zemljejeka… sa kolijevke šume jeka, baš, kao jekapravijeka… Hučanje varljivog zatišja ne stišavabolnost ranjene tišine. Razboljela tišinane stišava tištanje i pištanje rana šume. Dokneizvjesnost zacjeljenja i dalje prijeti. PrijetiFoto: S. Žalica - Bukova šuma Gvozd na ČvrsniciFONDEKO SVIJET/34/2011.groza neizvjesnosti, najavljena grozom otrpljenja.Gromka groza prijeti…Uzvištala strepnja. I tišti, strepnja pištava.Ne, ne stišava se, strepnja. Strepnja kao prijetnja.Prijetnja kao strepnja. Povazdanjagrozomora, od nanošenja rana šumi. Mornostanje stabla na umoru tišti goru. Šumejauk razječa se, jeka mu se razleleka. Raštropotase i prethodnih rana cvil. Razlepetase piskutavi ptičiji nemir, pri kraju danaranjivog…Gustošumi predio zareza i zakosi sjekačica,baš, kao kosilica – koja bi da samoj goriisprekida krvotok. Da razorva sve izvore,sve potoke, sve… Da pozatruje i zatre i pupoljaksvaki – i pupoljak pojavljeni i onaj jošnerazbuđeni. Da ispokida nezačete svjetove.I svu travu, da povalja i zatre, i sve bilje. Svastable, da zalomi i obori. Sva bića šume dapogubi – sav njen svijet da umrtvi…Ječi šuma… Zasječena, nasječena. Krči se ikrši se, šuma. Lelečiva joj, o joj, ta jeka –jeka smrtonosnog uboja… I snova, razječase, lelekanje… Zbog novih joj, o joj, bolova…Sa visova, iz dolova, bolova vriska sudarase. A nisu zaminuli ni bolovi oni,odranije naneseni – bolovi neizvidanihrana. Praska i vriska ta, i to lelekanje, nagloi potmulo, ne prestaje… Jekti davnih krikovajeka… i izbliza i izdaleka…Pod šumom ranjenom, zaljuljaka se i goraranjena… Pod šumom ranjenom… Podšumom ranjenom gora ranjena, baš, kaoda potetura… Potetura gora… Trese se,trese gora, i kad sjekač to ne osjeća. A bijašezagrnuta mirom usnulim… Trese se,odupire se – odupire se sili koja bi sve živoi neživo da poravna. O prsa gore, o ramenajoj, o glavu joj, o podnožje, odbija se ubistvenahalabuka… Samo što se ne rasprsneod te huke, koja nalikuje na zafijuke topovskihgranata…Nakon prepadnutog mira, šta sluti trenutačnozatišje… Ljudskom rukom, a i ljudskimumom, silom naneseni nemir sliježese u taj, prividni, varljivi mir. Sliježe se nemir,a leže se mir, kao truljenje lišća… Kakvimli će zatajnim zametkom, kakve snage,kakvog li života, zabaštiniti otporbudući, šuma ranjena. Radi kojih li je bićajoš neizniklih, to, slijeganje nemira bića sadašnjih.Mladosti budućoj, hoće li, očuvatineku poruku minule mladosti, taj slijegajući,taj isprepadani, taj nemira mir. Tajmir nemira…Ali, eto, i taj, privremeni mir – koji, tek, kaosan uslijedi – nanovo zapara jezovit, paklenskemašine zuj i bruj. A to se ne zaustavlja, izbog tog pati živodarna šuma i trpi sveotpornagora. I, kad učini se da i to presta, aI kad bi je sasma skršili- i kad bi svu goru raskrčili- šuma bi... Šuma bi izsvoje kolijevke, nanovo,zašumjela. Ona bi izsopstvenog korijenja...Iz sebe bi, opet, izbila...Trajnija je, gorska šuma,od napadnog tog bezuma.Jer je vječitošćuuzdizana. Kroz stoljeća inad sobom rasla. Takose i propinjala, nebesimaispropela. Sa vječitogtla iznikla...


Odsjaj zemlje u poeziji45Nakon prepadnutog mira, štasluti trenutačno zatišje...Ljudskom rukom, a i ljudskimumom, silom naneseni nemirsliježe se u taj, prividni, varljivimir. Sliježe se nemir, a leže semir, kao truljenje lišća... Kakvimli će zatajnim zametkom, kakvesnage, kakvog li života, zabaštinitiotpor budući, šuma ranjena.Radi kojih li je bića još neizniklih,to, slijeganje nemira bićasadašnjih.ono, opet… Zvektavina, o stjenovita gorskaramena odbija se… Izdržavala je, štošta, i nasebi i uza se, gora sinja, ali, čini se, nikad neštogore. Nikad gore za svijet gorski. Nikadgore. I za šumu i za cijelu goru – tako, da sečini da cijeli svijet strada. Svijet na zemljistrada. Ljudi, svijet strada…Na okrajku šume, svjež travnat livadak –trag nasilja, koji podsjeća, opominje, naranjenost šume ranjive… A, joj, gordosti lii prkosa gore, što se još šumovito isprsila.Ispriječila se, iskočila, ospomenila se, izporavnog prostora. U sveživotnom otporuizvisila se, spram nebesa, da dosanja mirnebesni. Da dosanja mir nebesni, a ne mirbijesni od obijesnih…Snova šuma rane svoje vida. Poslije nemilosrdnogsasjeka. Oživljenim cvrkutom i pupanjem,navještava pramaljeće… koje bi daje tješi, dok sama sobom raste. Ćutanjem,pupanjem, cvrkutanjem, tješiteljski joj zborebića koja se u njoj rađaju; koja ne bi moglani da žive bez nje. Tako ona iskazuje dobrodošlicui svim dobronamjernim, koji se unjoj nađu. Koji se u njoj nađu… I cijela tagorovina, govori, i ćutanjem govori, da će, svremenom – nad nevremenom, prirodnim,a i inim – sa bićima svojim istrajati. Istrajatii opstajati. O tom živo govori šuma živa. Govori,i kad se čini da ćuti. I kad ćuti – govori.Govori šuma ćutanjem…I kad bi je sasma skršili – i kad bi svu goruraskrčili – šuma bi… Šuma bi iz svoje kolijevke,nanovo, zašumjela. Ona bi iz sopstvenogkorijenja… Iz sebe bi, opet, izbila…Trajnija je, gorska šuma, od napadnogtog bezuma. Jer je vječitošću uzdizana.Kroz stoljeća i nad sobom rasla. Tako se ipropinjala, nebesima ispropela. Sa vječitogtla iznikla…I eto je, opet, i u ćutećem govorenju… Popijevatiho šuma, vijesteći svoj podmladak…U čutljivom, čudovitom i čudesnom razgovorus vječnošću. U stvari, u njoj i s njom,život, bezbrojne jezike govori. Kao kakvasuživotna i mnogojezička, baš. Samo, tajnjen samozatajni samorazgovor nije dostupanbešćutnom joj razoritelju. Taj i takav ine može da oćuti šumu koja zbori, koja poje.Koja je u živom zboru. U ćutećem dogovoru…U stabala dogovoru…PRODUBLJENASLIKA PRIRODEOpservacije o pjesničkomdjelu Šukrije Pandže čijaje vodilja u pjesništvu bilatežnja da se ne povrijedini najprikrivenijeosjećanje, da čovjekauvijek stavlja u središtezbivanja, sa njegovimtvoračkim pregnućima ipriklonjenosti ka dobru,koji ne sumnja u smisaosvoje opstojnosti u ovomsvijetuVojislav VujanovićGodinama smo sjedjeli u istom radnomprostoru. On je dolazio tačnou osam i odlazio tačno u dva. Sasobom je uvijek nosio crnu kožnu tašnu inikada nisam uspio odgonetnuti šta se unjoj nalazilo. Volio sam slušati kada bigovorio o sebi, o svome rodnom Ulogu,svome djetinjstvu, svome pohađanju učiteljskeškole, svojoj ljubavi prema djeci...Zbog tuberkuloze, tada opasne bolesti,morao je prekinuti svoje drugovanje sadjecom u učionici i tako se obreo u - novinarstvu.Bio je, kako se jednostavnokaže - dobar čovjek.U početnoj fazi svoga pjesničkog razvojainspiraciju je nalazio u narodnoj pjesmi,iz nje usvajao onu melodijsku mekotu iugrađivao je u svoj stih, u svoj pjesničkislog. Bilo je u tome i ponešto od samenjegove karakterologije: melodika narodnepjesme i životne vizije, koje su se utapaleu tu melodiku, imale su nešto oddjetinjske neposrednosti i sopstvenogprihvatanja svijeta i to ga je opredijeliloda je rano počeo pisati poeziju za djecu.Toga pisanja za djecu neće se nikada odreći,mada će se kasnije ogledati i u prozi.Međutim, sazrijevajući, počeli su ga zaokupljatii drugi vidovi pjesničkog iskazivanja,usaglašavajući svoj pjesnički govorsa vremenom koje je pred pjesnika postavljalosvoje zahtijevnosti. Tako će, nakondrugog svjetskog rata, prihvatiti ipoetiku socijalističkog realizma, opjevavatiheroiku narodnooslobodilačkog rataŠukrija Pandžoi izgradnje, gdje je tema uvijek bila dalekoispred načina na koji se prenosila u pjesničkigovor. Zanimljivo je da je njegovapjesnička knjiga “Pjesme”, koja se pojavila1952. godine, bila osnova za razvoj žive raspraveizmeđu pristalica klasičnih principapjevanja u Bosni i Hercegovini i pristalicanovih stvaralačkih težnji. Ta je rasprava,neminovno, morala utjecati i na njegovanova opredjeljenja. Morao je prihvatitionaj pjesnički govor koji se priklanjao kasloženijim pjesničkim formama, otvorenimza slojevitost modernog življenja sanjegovim novim traumama, gdje pjesmane ostane na razini gole pojavnosti već daproniče i u njegovo potkožno tkivo, da gazahvati u njegovim egzistencijalnim suštinamai dosegne do onih univerzalnih istinakoje su se mogle iskazivati zgusnutijimjezičkim formulacijama, naglašenijom metaforikom,otkrivajući u svakoj riječi zapretaneznačenjske slojeve, sežući i do arhetipskihznačenjskih dubina, otklanjanjembilo kakvog narativa.Buduće generacije će se,vjerujem, sa više poštovanjaodnositi prema pjesništvuŠukrije Pandže od ovih, današnjih,i više ga uvažavati, upravo,u suglasju sa njegovim imenomkada se prevede na rodni jezik- koji je zahvalan!FONDEKO SVIJET/34/2011.


46 Odsjaj zemlje u poezijiTransformacija pjesničkog iskaza tekla jelagano, ali se već u knjizi “Poezija”, koja sepojavila u izdanju u “Veselinu Masleši”1973. godine, nalaze dva ciklusa - “Sastancii rastanci” i “Duga na trepavicama”, ukojima je pjesnički iskaz bio složeniji, misaoprodubljenija, a metafora usložnjenija.Mada se ni u njima nije odricao onog intimističkogtonaliteta i ispovijedne mekote.Za ilustraciju ćemo navesti pjesmu “Tajna”:Ja imam jednu riječ koju u sebi skrivam,Osjećam kako diše i kako duboko ćuti,Zbog tuđeg oka strahujem,u ludom pogledu snivam- da mir joj ne pomuti:Ta riječ je tkana od sunca i od kiša,Mekano gnijezdo za neke nevidljive ptice,Ona je od želje toplija i od mjesečine tiša,Ta riječ čiji je jastuk - srce.U dan se ne zagleda, tamo je tako širokoGdje će jezici da je rasklope kao školjku,Tamo će da je popije zlobno i nemilo oko,I umjesto nje imaću na srcu - boljku.Zato neka je tiha i za me i za druge,U spektru svjetla i tame,riječ od sunca i kiše,I nek je pronađu u travi -kameni cvijet tuge -Kod mene ne bude više.(Tajna)Ono što je misao - vodilja u pjesništvu ŠukrijePandže jeste težnja da se ne povrijedi ni najprikrivenijeosjećanje, da čovjeka uvijek stavljau središte zbivanja, sa njegovim tvoračkimpregnućima i priklonjenosti ka dobru, koji nesumnja u smisao svoje opstojnosti u ovomsvijetu. Čovjek u njegovoj pjesmi uvijek imapitomo lice i toplu riječ prema stvarima kojega okružuju i prema onome što se kondenzujeu njegovo biće kao duhovno stanje, njegovaduhovna energija. Šukrija Pandžo svoj vokabularnalazi u osunčanoj strani čovjekovogživljenja, sunce je jedan od najfrekventnijihleksema u njegovoj pjesmi. Sunce se useljavau njegovu misao, u njegovu metaforu i u njegovupjesmu.Te karakteristike njegovog pjesničkog slogaomogućuju da se priroda useli u njegovupjesme u svoj svojoj raskoši. U prirodiŠukrija Pandžo nalazi pregrštu motiva kojemože useliti svoju pjesmu, u svoju filozofijuživota koja nikada ne odlazi u astralneprostore otuđenosti. Priroda je prisutna i uonom dijelu njegova pjesništva u kojempokušava, svojom upitanošću, da svojupjesničku sondu spusti u egzistencijalneprostore, ali glavni dio njegova pjesništvanalazi svoju inspiraciju u motivima kojepronalazi u raskošnim ambijentima jedinomogućeg čovjekovog obitavanja. Istovremeno,u te se pjesničke motive utkivajusjećanja na djetinjstvo sa blagim žalomzbog njegova nestanka. Evo, kako pjesnikpretače u pjesmu svoju uzbuđenost svimonim što susreće u prirodi:U meni album živ, starinskiKô odraz šume u dnu vode,I štimung blizak, topal, lirski,U oku jedra koja brode...I ja sam tako čudan spektarŠto grana sunce, boje plete;Dok u prikrajku vreba vjetar,Nad dugom mojom ptice lete...Sav sam u sebi pejsaž dana,Gdje tlo se sunča, trava niče,Kô goblen jutra sav od grana,Kô motiv neke stare priče.Al' ako oblak slike skrije,Pogasi boje, raspe dugu,Trag će ljepote da me grijeKroz uzdah blagi i kroz tugu.(Sunčane bilješke)Ovo je lirski pastel, islikan najmekšim tonovima.Teško je dokučiti ono stanje ukojem se pjesnik nalazio dok je ispisivaoovu pjesmu. Jer, on sebe više ne doživljavakao ljudsko biće već kao neko ogledalo ukojem svoj odraz nalaze svi elementi kojioblikuju sliku prirode u svoj njenoj ljepoti,ljepoti koja postaje i tajanstvo. Ovo je,možda, najljepša pjesma u kojoj su se saživjeliu nerazrušivo jedinstvo čovjek ipriroda!Pjesničko djelo Šukrije Pandže o kojem smogovorili u ovoj našoj opservaciji, jeste samodio ukupnog opusa u koji se smješta njegovoobilno pjesništvo za djecu, njegova satiričnapoezija i njegova proza o kojoj je naš namoćnijimislilac književog govora, MidhatBegić, rekao: “A sve te priče kojima strujiista stilska, sasvim prepoznatljiva linija laganeuzdignutosti iznad sirovog životnogpodatka, andrićevske pročišćenosti izrazajedinstveno su bogate jezičkim, leksičkimpronalascima, koji su prava poslastica zaknjiževno - jezičke sladokusce, jedan odizrazitih primjera bosanskohercegovačkogknjiževno uobličenog jezika i govora”.Buduće generacije će se, vjerujem, sa višepoštovanja odnositi prema pjesništvuŠukrije Pandže od ovih, današnjih, i više gauvažavati, upravo, u suglasju sa njegovimimenom kada se prevede na rodni jezik -koji je zahvalan!KOSACRazmahni snagom nek sunce stane,Nek svaki dahBude mah,Otkosi legnu ko duge međe,Stisnu se vjeđe,Pejsaži svenu,I nebo pospe plavu sjenuNad tobom!U zvuku brusa zapjeva zemljaŠto ljubi čelik i sprema rez,Dok negdje uplašen cvrčak muca,I lastavica nad okom rijekeProtkiva vezZlatom sunca.Ti kosi travu, ti kosi sumnje,Poplasti polja, oblake s neba,Tamo u krošnji gdje spava sjenkaNjiše se tiho ko kolijevkaTorba s užinom i miris hljeba.Ako ti sunce u oči sjedneI od sveg napravi varku, san -Pa trave iščeznu i ništa ne budeTuda kud plovi ljetni dan.Ti opet kosi -Možda ćeš sutra u osvit jutraNaći zvijezde u rosi!?IZ ŽIVOTOPISAŠukrija Pandžo (rođen 27. aprila 1910. godine u Ulogu kod Kalinovika)je bio bosanskohercegovački književnik. Umro je 30. maja 1984.godine u Sarajevu. Osnovno školovanje je završio u rodnom mjestu aučiteljsku školu u Mostaru. Književnost i francuski jezik studirao je naVišoj pedagoškoj školi u Beogradu. Kao učitelj, potom kao nastavnik,radio je u raznim seoskim školama. Po dolasku u Sarajevo također jenajprije radio kao nastavnik. 1948. godine postao je urednik u Kulturnojredakciji Radio - Sarajevo.Jedan je od osnivača popularne humorističke emisije “Veselo veče” i“Udruženja književnika BiH”. Pandžo je pisao i za djecu i za odrasle poeziju,prozu, dramske tekstove. Dvostruki je dobitnik nagrade Udruženjaknjiževnika BiH; za zbirku pjesama “Razgovori” 1954. i za zbirku priča“Samo još kosovi zvižduću” 1961. Odlukom Savjeta RTV Sarajevo, 10.aprila 1970. godine, dobija spomen-plaketu u znak priznanja zadugogodišnji uspješni rad, a 1. juna Josip Broz dodjeljuje mu Ordenzasluga za narod sa srebrenim zracima.FONDEKO SVIJET/34/2011.


Gljivovnica47JESENJI DAROVIAVGUSTOVSKOG PLJUSKAPočetak jesenje sezone zavisi od pojavljvanja prvih pljuskova u avgustu. Ukolikose prvi pljuskovi pojave početkom avgusta, prve gljive se pojavljuju već sredinomistog mjeseca na području planine Ozren (smrčeve šume iznad Barica i Čavljaka,Pjeskovita ravan...).Anis Hasanbegović, dipl. biologZemaljski muzej Bosne i HercegovineMeđutim, kiše većinom padaju sredinommjeseca pa sezona običnopočinje krajem avgusta ili početkomseptembra. Prve masovne gljive ovogperioda pripadaju rodu uleknjača ili martinčica(Clitocybe). Najmasovnija gljiva uovom periodu je C. gibba (mala martinčica)mala žuta, sočna i jestiva gljiva. Pogodnaje za raznovrsnu upotrebu, a vrlo brzose može i osušiti. U manjoj mjeri se javlja iZelena pupavka - Amanita phalloidesVrlo česte gljive naših četinarskih i listopadnihšuma su prosenjaci (Hydnum repandum i H. rufus)a iz iste familije je i nešto rjeđa i vezanasamo za četinarske šume-srnjača (Sarcodonimbricatus).C. inversa (žuta uleknjača) i C. gilva (kapljastauleknjača), jestive gljive ali zbogsvoje kožaste konzistencije najbolje ih jebrati mlade. Naravno, sve tri gljive se javljajuu četinarskim smrčevim šumama.Nakon obilnijih kiša u septembru, pravasezona počinje u oktobru. Već pomenutesmrčine šume su najbogatije sa vrstama.Ovdje ću navesti neke najvažnije i najpoznatijepredstavnike gljivljeg carstva kojese javljaju u našim smrčevim šumama.Iz roda šampinjona (Agaricus) a u našemnarodu još zvanih i rudnjače, pečurke, kupljencite jesenke, najčešće su sljedeće vrste:šumska pečurka (A. silvicola) česta naIgmanu u šumama oko Malog polja, šumarica(A. silvatica) nešto manje rasprostranjenaod prethodne, te kračun (A. macrosporus)dosta rijetka gljiva (npr. iznadČavljaka i na Pjeskovitoj ravni), dok se naNišićima (Čamovine) može naći u većembroju. Jednu populaciju ove gljive našaosam na livadi pored sela Bušće. Obično senađe na šumskim čistinama i rubovimašume. Najrjeđa od svih šumskih šampinjonaje gomoljasta pečurka ili anis-šampinjon(A. abruptibulbus) koja se javlja ugrupama od po nekoliko primjeraka. Glavnaosobina ove pečurke je jak miris na anisi gomoljasto zadebljanje na dnu stručkakoje kada se rasječe požuti. Nalazio sam jena Igmanu, u području izvora Radava.Iz roda ovojnjača (Amanita) najčešče i širokorasprostranjene su: zelena pupavka(A. phalloides) jedna od naših najotrovnijihgljiva, panterovka (A. pantherina) također,smrtno otrovna, ne toliko otrovnamuhara (A. muscaria) koja raste i u brezovimšumama i žućkasta pupavka (A. citrina)te dosta česta jestiva biserka (A. rubescens).Od rjeđih gljiva ovog rodaistakao bih jestivu pravu tigricu (A. spissa).Od preslica najrasprostranjenija jeobična preslica (A. vaginata).Naseljavanje panjaIz roda sunčanica (Macrolepiota) u smrčinimšumama najčešća je obična sunčanica(M. procera) a rjeđa je kuštrava sunčanica(M. rhacodes) koju sam nalazio na Pjeskovitojravni (Crepoljsko).Iz roda suncobranki (Lepiota) široko rasprostranjenavrsta je haringača (L. cristata)otrovna gljivica koja se može naći narubovima šuma i livadama. Nešto rjeđe suštitarka (L. clypeolaria) i žućkasta suncobranka(L. ventriosospora).Rod sumporača (Hypholoma) se javlja satri vrste: otrovne sumporače (H. fasciculare)i crvenkaste sumporače (H. sublateritium),te jestive sivolisne sumporače (H.capnoides). Sve tri vrste naseljavaju panjevei dosta su rasprostranjene.Od gljiva koje naseljavaju panjeve, ali napadajui bolesno i oštećeno drveće trebaFONDEKO SVIJET/34/2011.


48 GljivovnicaMrka trubača - Craterellus cornucopioidesNajrjeđa od svih šumskihšampinjona jegomoljasta pečurka ilianis-šampinjon (A.abruptibulbus) koja sejavlja u grupama od ponekoliko primjeraka.Glavna osobina ovepečurke je jak miris naanis i gomoljasto zadebljanjena dnu stručkakoje kada se rasječepožuti. Nalazio sam jena Igmanu, u područjuizvora Radava.FONDEKO SVIJET/34/2011.istaći opasne parazite drveta puzu (A.mellea) i četinarsku puzu (A. obscura).Česta gljiva naših smrčevih šuma a i hrastovo-grabovih(u kojima nikad nije tako velikakao u četinarskim šumama) je brašnjača(Clitopilus prunulus). Brašnjača se možezamijeniti sa nizom otrovnih grlašica bijeleboje od kojih su najznačajnije: otrovna brašnjača(C. deablata) koja se najčešće javlja ulistopadnim šumama i bijela grlašica, b.otrovnica (C. cerussata) koja se može naćiu svim šumama. Ovdje bih pomenuo i jestivubijelu debeljaču (C. candida) koja rastena rubovima šuma, livadama (Igman-Malopolje). Gljiva je odlične kvalitete, masivna,ali vrlo često rastočena od crva.Iz roda koprenki (Cortinarius) najznačajnijesu otrovne: kozja (C. traganus) i grimizna(C. purpurascens).Vrlo česta gljiva, sa mirisom na bijeli luk ikoja kao posijana raste ispod smrča, je češnjevka(Marasmius scordonius). U bukovimšumama raste lukovka (M. alliaceus)sa sličnim svojstvima. Obje gljive upotrebljavajuse kao začini.Iz roda mliječnica (Lactarius) javljaju se:rujnica (L. detterimus), presnac (L.volemus)-obje su široko rasprostranjenejestive gljive, uvjetno jestiva runjavka (L.vellereus), nejestiva lažna rujnica (L.chrysorheus), runjava mliječnica (L. torminosus)i jamičasta mliječnica (L. strobiculatus)žuta masivna gljiva koja se napojedinim dijelovima Igmana (Trešnjevobrdo i Ajišnik) javlja u popriličnom broju.Najčešća jestiva krasnica (Russula) je plemenitakrasnica (R. integra). Od ostalihjestivih tu su: ljubičasto zelena (R. cyanoxantha),rašljača (R. heterophylla),zlatna (R. aurata), ljupka (R. amoena),lasičija (R. mustelina), haringača (R. xerampelina)i maslinasta (R. olivacea). Odotrovnih, javljaju se: smrdača (R. foetens),krvava (R. sanguinea) koja se javlja i u borovimšumama te kveletijeva (R. queleti).Iz roda puževica (Hygrophorus) najčeščaje mirisna (H. agasthosmus), voštana (H.russula) i jelova (H. pudorinus). U bukovimšumama masovno raste pjesnička (H.poetarum) izvrsne kvalitete.Iz roda vrganja (Boletus) naravno tu je vrganjkoji se masovnije javlja na Nišićkoj visoravnii Ozrenu dok na Igmanu nije tolikočest, kovara (B. luridus) jedna od najmasovnijihvrganjevki i nešto rijeđa glatkonoška(B. erythropus). Od ostalih vrganjevkimogu se naći: podstavka (Xerocomussubtomentosus), zlatača (X. chrysenteron),kostanjevka (X. badius) rijetka gljivasmrčinih šuma (Pjeskovita ravan, iznad Čavljaka),izvrsne kvalitete i papreni vrganj(Suillus piperatus) koji se u malim količinamamože upotrebljavati kao začin. Nasječinama i požarištima gdje raste pionirskavegetacija jasike ili trepetljike (Populus tremula)raste turčin, djed (Leccinum aurantiacum)narandžaste boje klobuka. U jasikinojšumi u blizini vodopada Skakavac možese naći u velikom broju. Uz breze se javljabrezov djed (L. scabrum). Obje gljive su jestivei izvrsne kvalitete.Dalje od putaPorodica lisičarki (Cantharellaceae) uovim šumama je zastupljena sa široko rasprostranjenimvrstama: običnom lisičarkom(Cantharellus cibarius) i mrkomtrubačom (Craterellus cornucopioides).Od rijeđih vrsta istakao bih ljevkastu lisičarku(Cantharellus. tubaeformis), zlatnu(C. t. var. lutescens) i najrjeđu, dosadsam našao samo jednu koloniju na Trebe-viću-okolina Brusa, žutu trubaču (C. lutescens).Sve rastu u mnogočlanim kolonijama.Vrlo rijetka te ne u velikim kolonijama,kao druge lisičarke, sa istog lokaliteta kao ižuta trubača, je i grimizna lisičarka, svinjskouho (Neurophyllum clavatum) koja jesa kulinarskog aspekta vrlo kvalitetna gljiva.Vrlo česte gljive naših četinarskih i listopadnihšuma su prosenjaci (Hydnum repandumi H. rufus) a iz iste familije je inešto rjeđa i vezana samo za četinarskešume-srnjača (Sarcodon imbricatus).Najznačajnije puhare ovih šuma su: tikvastapuhara (Lycoperdon perlatum) rasprostranjenai u hrastovo-grabovim šumama,kruškasta (L. pyriforme), ježasta(L. echinatum), mekana (L. molle) i vrećasta(Calvatia excipuliformis).Zadnje gljive koje se javljaju u ovim šumamasu: maglen (Clitocybe nebularis), modrikača(Lepista nuda) i čaškasta grlašica(Pseudoclitocybe cyathiformis). Sve trigljive su jestive.Vrlo specifično stanište za gljive je uz makadamskeputeve obično u vegetaciji visokihzeleni. Na tim mjestima mogu se naći,sa kulinarskog aspekta vrlo zanimljivegljive kao što su: gnojištarka (Coprinuscomatus) i bijela sraštenica (Lyophyllumconnatum) koja je masovna gljiva. Poštosu gljive sakupljači teških metala iz zemljišta,ove gljive je najbolje brati sa nekogslabo tranzitnog, sporednog puta. Odostalih jestivih vrsta na ovakvim mjestimamože se naći crvenkasta hladetinka(Tremiscus helvelloides) te dosta rjeđazlatna štitarka (Phaeolepiota aurea) kojaraste najčešće u žari (Urtica dioica). Odotrovnih gljiva tu su trnovača (Lepiotaacutesquamosa) i sumporača (Hypholomafasciculare).


Funkcionalna budućnost49HRANA JE LIJEKSada selekcioneri bilja nastoje da određenim sastojcima u biljkama, za koje sezna da su ljekoviti, oplemenjivanjem bilja povećaju sadržaj kako bi ta ljekovitaosobina došla još više do izražaja. To se postiže bilo klasičnim oplemenjivanjemili genetičkim inženjeringomAkademik Taib ŠarićUnovije vrijeme sve više se propagirazdrava hrana. Pod tim se uglavnommisli na hranu bez prisustvaštetnih sastojaka, kao što su ostaci pesticida,nedozvoljene količine nitrata iz mineralnihi organskih đubriva, teških metala,patogenih mikroba itd. Pri tome su čestoizražene zablude, kao ona da je zdrava hranaproizvedena uz pomoć organskih đubriva(stajnjaka), a nezdrava sa mineralnimgnojivima. To je daleko od istine, jerstajsko đubre zagađuje biljne proizvode ihranu, kao i vodu i vazduh, patogenim klicamakojima ono obiluje, a kojih nema umineralnim đubrivima. Tako se sa domaćihživotinja mogu preko stajnjaka, odnosnobiljaka koje se njime đubre, prenijetina ljude teške bolesti, kao što su bruceloza,antraks, kju groznica, te bolesti koje uzrokujuešerihija, salmonela, šigela i drugipatogeni. Zato je vrlo pogrešno izjednačavati„organsku“ hranu sa zdravom hranom.Pa, sadašnjih skoro sedam milijardiljudi na svijetu je odraslo na hrani dobijenoju savremenoj, konvencionalnoj poljoprivredi,a ne u organskoj (na organskupoljoprivredu otpada samo 2% proizvodnjehrane u svijetu). Zdrava hrana se neodređuje postupkom kojim su biljke u poljuproizvedene (organskim ili konvencionalnim),nego svojim sadržajem kojimpodržava ljudsko zdravlje i zadovoljavanjegove nutricionističke i zdravstvene potrebe.Sada je u trendu proizvodnja funkcionalnehrane. To je ona hrana koja ne samo da zadovoljavapotrebe čovjeka neophodnimdijetetskim sastojcima, nego je bogata isastojcima koji sprečavaju i liječe određenebolesti. Sada selekcioneri bilja nastojeda određenim sastojcima u biljkama, zakoje se zna da su ljekoviti, oplemenjivanjembilja povećaju sadržaj kako bi ta ljekovitaosobina došla još više do izražaja.To se postiže bilo klasičnim oplemenjivanjemili genetičkim inženjeringom.Žita mogu biti izvor fitoestrogena koji pomažeu prevenciji nekih vrsta raka ismanjuje štetne efekte menopauzei osteoporoze. Sada se radi natome da se poveća sadržaj tematerije u žitu.Fitična kiselina sprečavaapsorpciju i željeza u crijevima,što izaziva anemiju.Te kiseline ima i u kukuruzu. Zato jezabilježeno da u mnogim zemljama Afrikei Latinske Amerike, u kojima je kukuruzglavna hrana, mnogi ljudi obolijevaju odanemije izazvane nedostatkom željeza ukrvi, čemu je uzrok fitična kiselina. Stvorenje hibrid kukuruza koji ima 95% manjefitične kiseline nego obični kukuruz. Takoje značajno smanjena opasnost od anemije.Boje i sorteSada se radi na dobijanju sorti i hibridapšenice, kukuruza i graha koji će biti bogatijiželjezom, cinkom i provitaminom A,koji često nedostaju u hrani.Riža je lako probavljiva i dijetalna hrana,pogodna naročito osobama sa raznimalergijama, ali je siromašna bjelančevinamai mineralima, posebno željezom, a iprovitaminom A. Pošto je riža glavna hranapolovine čovječanstva, zbog toga stotinemiliona ljudi pati od anemije i oštećenjavida. Sada su dobijene sorte mnogo bogatijebeta karotinom i željezom („zlatnariža“), zboga čega se očekuje da će se brojovih oboljenja u svijetu značajno smanjiti.Američki časopis „Agricultural Research“donio je informacije o novim, pigmentiranimsortama krompira koje imaju mesocrvene i ljubičaste boje, slično cvekli. Pigmentikoji boje meso krompira djeluju učovječijem tijelu kao antioksidansi. Za antioksidansese vjeruje da sprečavaju nekevrste karcinoma i sljepila i da poboljšavajukardiovaskularni sistem. Obojeni krompirima dva do četiri puta više antioksidanasazeaksantina i luteina nego bijeli krompir.U jednom ispitivanju, kada su degustatorimazavezane oči i davane im kriške kuhanogobojenog i neobojenog krompira, ispitivačisu ocijenili ukusnijim obojeni negobijeli krompir. Potrošači već pokazuju velikointeresovanje za obojeni krompir.Smatra se da antioksidansi, kao što su likopin,beta karotin, vitamini C i E, selen ineki polifenoli, koje sadrži različito povrće,od paradajza i krompira do brokule i mrkve,smanjuju opasnost od nekih vrstaraka. Sličnu ulogu imaju izotiocijanati, kojihima u povrću iz grupe kupusnjača, kaošto su brokula, kupus, kelj i karfiol. Sada senastoji povećati sadržaj i ovih bioaktivnihmaterija u biljkama, odnosno hrani. Sličnoje i sa antioksidansima antocijanima ugrožđu i trešnjama.Bilten Science + Innovation, britanskog Institutaza proučavanje hrane, često donosinova otkrića o sastavu i zdravstvenimfunkcijama hrane. U novom broju se osvrćena ulogu flavonoida i izocijanatau hrani za zdravlje čovjeka.Bolest i lijekU većini biljaka za ljudsku hranu nalaze sepolifenoli kao sekundarni metaboliti, ameđu njima su dominantni flavonoidi. Onisu potencijalni antioksidansi i štite ćelije itkiva čovjeka, koji ih uzima, od oštećenja ibolesti. Flavonoidima su bogati kakao, jagodastovoće, citrusi, luk, soja, jabuka,crno grožđe i crno vino. Proučavanja supokazala da hrana bogata flavonoidimaštiti krvne žile i srce od oštećenja.Glukozinolati su jedinjenja koja sadrže sumpor.Ima ih najviše u povrću iz grupe kupusnjača,naročito u brokuli i kupusu. U organizmuljudi ova jedinjenja se transformišu urepičina ulja i izocijanate. Povrće bogatoglukozinolatima smanjuje rizik od raka i srčanihbolesti. Zato je korisno bar jednomnedjeljno ovo povrće imati na trpezi.Brokula i paradajz spadaju u najzdraviju hranuFONDEKO SVIJET/34/2011.


50 Funkcionalna budućnostOdavno ljudi piju sokparadajza iako nisupoznavali ovu njegovukorisnu osobinu. Sadaimaju razloga da gapiju još više. Zbogovog razloga sada ćese početi proizvoditi iprodavati sok od lubenice.Ustanovljeno jeda je on bogatiji likopinomnego sok paradajza.Sada su istraživanja usmjerena na dobijanjesorti brokule sa većim sadržajemglukozinolata.Likopin (lycopene) je crveni biljni pigmentkoji je antioksidans iz grupe karotinoida.On ne daje plodovima samolijepu crvenu boju, nego u tijelu čovjekaneutrališe slobodne radikale kojioštećuju normalne funkcije ćelije. Dosada je bilo poznato da se on nalazi uparadajzu (crvena boja ploda), a sadaje otkriveno da su njime bogati i narandžastii crveni grejpfrut, lubenica itropsko voće guava.Do sada je bilo poznato da likopin sprečavai liječi neke vrste tumora. Novijaistraživanja su pokazala da voće i povrćebogato ovim sastojkom sprečava ipojavu nekih oboljenja krvnih sudova isrca, prije svega infarkta.Odavno ljudi piju sok paradajza iakonisu poznavali ovu njegovu korisnuosobinu. Sada imaju razloga da ga pijujoš više. Zbog ovog razloga sada će sepočeti proizvoditi i prodavati sok odlubenice. Ustanovljeno je da je on bogatijilikopinom nego sok paradajza.Ali, naučnici sada nastoje da oplemenjivanjembilja dobiju nove sorteparadajza koje će imati 10 puta više likopinanego dosadašnje, pa će biti tolikoi ljekovitije.Kod većeg broja biljaka radi se na tomeda im se poveća sadržaj bioaktivnihtvari kako bi pomogle u prevenciji i liječenjuraznih bolesti. Zato je ova vrstahrane nazvana funkcionalnom, jer poreduobičajene namjene u ishrani, imai posebnu funkciju prevencije i liječenjabolesti.Ovo su primjeri funkcionalne i stvarnozdrave hrane.OD REALNOG DOSPIRITUALNOGNad likovnim djelom Stipe Hamulke čije su slikeposvećene gradu i rijeci i to je ona interakcijaizmeđu umjetnika i prostora njegovog obitavanjakoja dovodi do plodonosnog stanja koje se negubi u magmama tjeskobe, makar se, ponekad, irazilazili u međosobnom sugovorništvu!Vojislav VujanovićStipo Hamulka je posvećen svomegradu i pokušao je da, likovnim jezikom,ispiše poemu o njemu. A zapravo,pisao je poemu o sopstvenom doživljavanjugrada. Svaka slika jeste jednood osjećanja koje je vezao za doživljavanjesvoga grada. To je velika prednostumjetnika. I drugi Hamulkini sugrađaninose u sebi ta osjećanja, ali ih nisu u stanjusvesti u ono doživljajno žarište iz kojega serađaju oblici koje on hvata svojom kičicom iprevodi ih u vizualni spektar, prožet jasnomsviješću što je to što ga vezuje za grad. On gadoživljava u njegovim vertikalama, zaobljenimkrovovima ili minaretima. Ali, punumjeru svojim emocijama daje u bojenoj skalikoju je unosio u svoju sliku i gradiranjemFONDEKO SVIJET/34/2011.


Priroda u djelima likovnih umjetnika51njihovih intenziteta. I reklo bi se: osnovnatema slikarstva Stipe Hamulke i jeste skalaizgradiranih bojenih intenziteta, a da se sviostali elementi javljaju kao atribucije te bojeneskale.Uistinu, Stipe Hamulka je, prije svega, slikar- kolorista. On boju doživljava kao živiorganizam, on je vaja, stišava je do krajnjelirske trasparenicije da bi je, u nekoj drugojslici, podigao do dramatike njene doživljajnosti.Ali, ma kojim svojim emocijamadavao maha, nikada nije iskoračivaoiz domena lirskog doživljavanja svogasvijeta.Sve do sada rečeno, uglavnom je vezano zaprvi vid pojavljivanja umjetnikova svijetau slici. Međutim, umjetnikova vezanost zaambijent nije ispoljena samo kroz metafo-re njegovog urbanog uređenja. On posjedujejoš jednu ljubav koja se manifestirakroz odraze njegovog realnog svijeta u prostorvirtualnog. I upravo taj aspekt njegoveslike mu omogućuje da u svoju sliku uvedejoš jednog junaka njegovog iskaza. To je -voda. Una. U njenoj prozirnosti odražavajuse vedute grada i, složene u imeginativnojedinstvo sa njenim valovima, dostiže sejoš viši stepen doživljajnosti, stepen kojibismo nazvali - spiritualnim. Gradske veduteu valovitom spektru Une doživljavajusvoju specifičnu transformaciju u kojojčvrste konture realnog svijeta poprimajulelujavu svoju ‘stvarnost’ i u toj lelujavostioblici, u koje su se razvele realne datosti,doživljavaju svoju razuđeniju ekspresiju iStipe Hamulka stvara upravo onu magičkukoprenu, o kojoj smo govorili, oblikuje‘stvarnost’ u kojoj se amalgamiraju lelujavitok Une i gradski elementi koji se odražavajuu njoj udvostručujući stvarnost u kojojse postiže punina iskaza, specifičnakompoziciona cjelina koju povezuju, kaoda su iz sna došli, blagi lukovi - mosta. Mostovisu ona kopula preko koje se realnisvijet prelijeva i imaginarni, ili imaginarnisvijet onom realnom omogućuje unutarnjukondenzaciju.Svemu tome dodatnu dragost dodaje činjenicada se Stipe Hamulka služi akvarelom!SLIKE PO SVIJETUStipe Hamulka, slikar, član Udruženja likovnih umjetnika Bosne iHercegovine (ULUBiH), rođen 1936. godine u Velikoj Kladuši. Završiostudij na Pedagoškoj akademiji, smjer likovna umjetnost u Splitu iZagrebu, u klasi profesora Ante Kaštelančića i Mladena Veže. Imaoosam samostalnih i preko devedeset kolektivnih izložbi u zemlji iinozemstvu. Učesnik mnogih likovnih kolonija i humanitarnih donacija.Slike mu se nalaze u mnogim privatnim kolekcijama i javnimprostorima u 25 zemalja svijeta. Živi i radi u Bihaću.FONDEKO SVIJET/34/2011.


52 Ekološki kalendarPLES ZA SUNCEPrimjer kako se kroz aktivno učešće u obilježavanju datuma značajnih za životnusredinu učenici mogu educirati o važnosti njenog očuvanja i razvijati svijest ougroženosti prirodeMustafa ZvizdićKJU za zaštićena prirodna područjaKantonalna javna ustanova za zaštićenaprirodna područja registrovana je5. februara 2010. godine i svoj raddefiniše na osnovu planova upravljanja zazaštićena područja. Javna ustanova obuhvatasljedeća zaštićena područja: Spomenikprirode „Vrelo Bosne“, Spomenik prirode„Skakavac“ i Zaštićeni pejzaž „Bijambare“.Njeni zadaci su zaštita i očuvanje izvornihprirodnih vrijednosti (geoloških, hidroloških,bioloških) i ambijentalne raznolikosti,kao i obezbjeđivanje nesmetanog odvijanjaprirodnih procesa, te nadzor nad provođenjemuslova i mjera zaštite na zaštićenimpodručjima.Kako bi skrenula pažnju na prostore kojimaupravlja, istakla njihov značaj ne samo za građaneSarajeva, već i mnogo šire, ukazala nanjihovu jedinstvenost (vodopad Skakavac je,na primjer, jedan od najvećih u Evropi!), alitakođe i potrebu da se zaštite, KJU za zaštićenapodručja je osmislila i pokrenula projekat podnazivom „Partnerski program KJU za zaštićenaprirodna područja za realizaciju projekataiz oblasti zaštite okoliša u saradnji sa zajednicom– EKO-KALENDAR 2011“. Partneri, aujedno i ciljna grupa ovog projekta su bileobrazovne institucije (osnovne i srednje škole,SOS Društveni centar, Sarajevo). Ispred KJU zazaštićena prirodna područja projekat su realiziraliŠejla Bašić, stručni saradnik za komunikacijus lokalnim stanovništvom i posjetiocima,te Mustafa Zvizdić, stručni saradnik zapromociju i marketing.Model ponašanjaCilj projekta je prevashodno bio da se učenicikroz aktivno učešće u obilježavanju značajnihekoloških datuma educiraju o važnostiočuvanja prirodne sredine, imaju svijesto njenoj ugroženosti, te usvoje modele ponašanjau prirodi i učestvuju u njenoj zaštiti.Treba spomenuti i medije (elektronske iprintane), koji su se odazvali u velikom brojui doprinijeli da ovaj projekat bude vrlouspješan. Obilježavanje značajnih ekološkihdatuma je u javnosti izazvao izniman publiciteti ukazao na vrlo visok nivo zainteresovanostigrađana za problematiku zaštiteprirode.Nakon obavljenih razgovora sa gotovo svimsarajevskim osnovnim i srednjim školama,kao i SOS Društvenim centrom, određen jeplan i program obilježavanja, kao i školekoje će učestvovati.21. marta, na Svjetski dan šuma, prigodanDan biološke raznolikostiUčenici OŠ Vladislav SkarićObilježavanje značajnih ekoloških datuma je ujavnosti izazvao izniman publicitet i ukazao navrlo visok nivo zainteresovanosti građana zaproblematiku zaštite prirode.program, koji se sastojao od dva igrokaza irecitala, izveli su učenici OŠ „Vladislav Skarić“iz Sarajeva. Uposlenici KJU za zaštićenaprirodna područja su održali predavanje ošumama, tim „plućima planete“, neprocjenjivojvrijednosti kojom Bosna i Hercegovinaobiluje. Na predavanju je rečeno da je naGeneralnoj skupštini Evropske poljoprivrednekonfederacije 1971. godine odlučenoda se Svjetski dan šuma obilježava naprvi dan proljeća. Učenici su potom izložilipanoe gdje je istaknut značaj šuma za planetu,ali takođe i njena ugroženost zbog ljudskognemara i bahatosti.22. marta, na Svjetski dan voda, predstavilisu se učenici OŠ „Džemaludin Čaušević“ savrlo upečatljivim maskama i recitalom.Kroz neobičan i efektan program uposleniciKJU i učenici su brojnim medijima i posjetiocimaprezentirali mnogo zabrinjavajućihpodataka o pitkoj vodi, preciznije o njenomnedostatku. Naprimjer, 1,1 milijarda ljudiFONDEKO SVIJET/34/2011.


Ekološki putopis53nema pristup pitkoj vodi, 2,5 milijardi ljudinema osnovne sanitarne uslove, 5 milionaljudi godišnje umre od bolesti izazvane zagađenomvodom itd. Na kraju manifestacijeuposlenici KJU i učenici sa maskama „ekozvijeri“izveli su akciju čišćenja Vrela Bosne.22. maj, Dan planete Zemlje, u već uhodanomtandemu obilježili su učenici Prveosnovne škole Ilidža i uposlenici KJU za zaštićenaprirodna područja. Povod da seustanovi ovaj datum je bila ekološka katastrofakoja se desila 1969. godine u bliziniobale Santa Barbara u američkoj državi Kalifornija.Tada se u more izlilo na hiljadetona nafte zbog čega je uginuo sav živi svijetu tom zaljevu. Panoima i programom medijimai posjetiocima odaslana je vrlo jasnaporuka o potrebi da se planeta zaštiti, a krozdiskusije su dogovorene buduće akcije.Šarenilo detalja3. maja, na Dan sunca, učenici OŠ „HašimSpahić“ iz Ilijaša su na Bijambarama izvelibrižljivo pripremani program, davši manifestacijisvoj lični pečat i originalnost. Zanimljivoda je akcenat bio na plesu i kroz njegaje najbolje predstavljeno Sunce i njegovasvijetla paleta, njegov značaj za planetu Zemljui sav život na njoj.Uz aktivnu saradnju i preciznu pripremu,uposlenici KJU za zaštićena prirodna područjai učenici i nastavnici OŠ „Musa ĆazimĆatić“ na Vrelu Bosne su obilježili 22. maj,Dan biološke raznolikosti. Smjenjivale su seplesne i pjevačke numere, folklorni elementi,igrokazi i recitali. Posjetioci su uživali uraznovrsnom programu, u šarenilu i bogatstvudetalja, u inventivnosti koja je stvorilanezaboravan događaj, za uspomenu i dugosjećanje. A možda je i naizgled suhoparnasintagma „biološka raznolikost“ doprinijelatoj čaroliji. Ona i podaci koji za njom dolaze:ukupan broj vrsta na Zemlji kreće se oko 30miliona, ukupan broj opisanih i kvalificiranihvrsta 1,1 milion, biljnih 344.000, te mikroorganizama11.200.I na kraju, 5. juni, Svjetski dan zaštite okoliša,obilježili su članovi SOS Društvenog centra,Sarajevo. Posebno su bile impresivneakrobatske tačke koje su bez daha ostavljaleposlovično brojne posjetioce. U manifestacijije učestvovao i Pokret gorana KantonaSarajevo koji je predstavio likovnu radionicuu kojoj su učešće uzeli svi, „od 7 do 77godina“. Rezultati su bili izvanredni.Ovaj projekat je polučio više nego dobre rezultate,u potpunosti je ispunio svoje ciljeve,bio odlično medijski popraćen. Vremenskeprilike su bile sklone ovim manifestacijama,čija izuzetna posjećenost govori o potrebiljudi za ovakvim sadržajima, koji su edukativnii zabavni u isti mah, u savršenomomjeru, moglo bi se reći. I naravno, trebaspomenuti entuzijazam učenika, tu pulsirajućumladost za koju nema nikakvih preprekai kojoj treba samo postaviti cilj, diskretniokvir gdje će ispoljiti svoju ogromnu energijui maštu.ZEMLJAOSLIKANAU JEZERUU odnosu na njezinu veličinu, Finska ima više vodenego ijedna druga zemlja na svijetu. Ona ima 187888 jezera veličine preko 5 ari i 22 jezera veličinepreko 200 kvadratnih kilometara, od kojih su dvaumjetna rezervoara.Stevo FilipovićVeć sam pogled iz aviona na Helsinki,okružen Baltičkim morem, s prelijepimparkovima punim zelenila, dugačkimavenijama i otmenim građevinama,stvara prvi dojam o Finskoj koju ću tek upoznati.Autoput od Helsinkija do Tamperea,udaljenog 200 km, predstalja remek-djelograđevinarstva. Zaštićen ogradom od zelenila,s nekim čudesno lijepim visokim plavimcvijećem, on prolazi kroz besprijekornoobrađena polja, kroz šume sa crnogoricom ibrezama, preko bezbrojnih malih i većih jezerai otkriva očaravajuću prirodu. Naši domaćiniiz Tamperea, pored stana u gradu,imaju i ljetnikovac s deset dunuma okućnicena jezeru Nasijarvi, udaljenom 30 km odgrada.Za vrijeme boravka od preko mjesec danau Finskoj mnogo sam saznao o toj izuzetnolijepoj zemlji. Mogao bih pisati o klimi,razdoblju godine kada ne nastupa noć...Mogao bih dosta kazati o porijeklu Finaca,o finskoj kuhinji, turističkim atrakcijama,državnom uređenju, istoriji i sticanju nezavisnosti...Mogao bih pisati o industriji,transportu i savršenim prometnim vezamai o mnogo čemu drugo. Mogao bih, kakorekoh, pisati o mnogim znamenitostima uFinskoj, ali sam se s razlogom opredijeliona temeljitije opisivanje finskih voda. Naime,rođen sam i ranu sam mladost proveona sastavima triju rijeka i voda me je odkako znam za sebe, oduševljavala kao elemenat,kao prirodni fenomen. U odnosuna njezinu veličinu, Finska ima više vodenego ijedna druga zemlja na svijetu. Onaima 187 888 jezera veličine preko 5 ari i 22jezera veličine preko 200 kvadratnih kilometara,od kojih su dva umjetna rezervoara.Dakle, Finska ima ukupno 187 910 jezera.Podatak je nevjerojatan, brojka je zaRiplija. Uzeta je iz knjige Fakta o Finskoj,izdane 1993.god. u Helsinkiju. Četvrto poveličini jezero u Evropi je finsko jezero Saimma,veličine 4400 kvadratnih kilometara.Ono formira veličanstven mozaik sačinjenod vode, stijena, šume i polja ujugoistočnom dijelu zemlje. Ostala jezeraod preko 1000 kvadratnih kilometara suPaijaune i Nari. Prosječna dubina jezera je7 metara, a najveća izmjerena dubina je 95metara. U mnogim mjestima još uvijek lo-FONDEKO SVIJET/34/2011.


54 Ekološki putopis Planinarski kutakČetvrto po veličini jezerou Evropi je finskojezero Saimma, veličine4400 kvadratnih kilometara.Ono formiraveličanstven mozaiksačinjen od vode, stijena,šume i polja u jugoistočnomdijelu zemlje.kalno stanovništvo i vlasnici ljetnikovacapiju vodu iz hladnih i čistih jezera. Najdužaje rijeka jedinstvena Kemijaki, duga 552kilometra. Te prelijepe vode Finske predstavljajuhabitat za mnoge vrste riba i rakova.Samo u regiji Tamperea ima 40 vrstariba i dvije vrste rakova. Ribolovna sezonapočinje u maju, nakon topljenja snijega ileda i traje do kraja novembra. Najpoznatijavrsta ribe je zender koji dostiže težinu do12 kg. Finska bih jezera uključio na popisDeset mjesta koja treba vidjeti prije negošto umrete. Premda sam mnogo čitao oFinskoj prije nego što sam pošao u ovu posjetu,ništa me nije moglo pripremiti naveličanstvene prizore koji doslovice oduzimajudah. Neopisivi su prizori bijelih brezakoji uranjaju u crnogoričnu šumu, a sve seto odražava u vodama jezera kao u nekimdivovskim ogledalima. Mnogo je prizorakoji plijene pažnju i koji su jedinstveni posvojoj ljepoti. Ono što svaki posjetitelj i turistmora zapaziti na ovim prostorima jeveoma visok, gotovo religijski izgrađen,osjećaj za zaštitu okoliša. Dok sam šetaoulicama Tamperea, vidio sam kako su konjimakoji vuku fijakere s turistima prikačenepovelike torbe ispod repova, kojespriječavaju da nečistoća padne na ulicu.Danima sam se kretao svuda po Finskoj,putovao vozom, autobusom, kolima, motornimčamcem-gliserom, a najviše samvremena provodio u mom kajaku, jednosjeduza mirne vode. Nikada, bilo na kopnu,moru ili jezerima, nisam vidio bilokakve otpatke. Bio sam stalno u prilici uspoređivatičistoću njihovih šuma, polja, rijekai jezera s našima. Tu sam besprijekornuljepotu okoliša do kraja spoznao tekkada nam je naša domaćica objasnila da sena jezeru Nasijarvi, pored koga se nalazinjihov ljetnikovac u kome smo proveli najviševremena, ne smije oprati ni džepnamaramica, osim na za to određenom mjestui s posebnim deterdžentom, a tako je ina ostalim jezerima. Kada se avion s pisteaerodroma u Helsinkiju uzdigao u plavonebo, pogledao sam još jednom veličanstvenprizor, kako Baltičko more grli prelijepigrad. Finsku sam napustio u avgustu2006. godine, ali tada još nisam shvaćao daFinska nikada neće napustiti mene.Foto: E. Joldaš - Prijatelji Sarajeva na BijambaramaVOZOM U PEĆINUDvadeset članova Društva prijateljagrada Sarajeva posjetili su Bijambarskupećinu do čijeg su ulaza stigliekološkim vozom što saobraća unutarovog zaštićenog prirodnog područja. Outiscima sa te posjete pisao nam je vođaputa Adil Šteković - Šteka.Svi su posebno bili fascinirani velikom pećinskomdvoranom sa izuzetno bogatimpećinskim nakitom, ali i pomalo ljuti vidjevšida su nesavjesni posjetioci oštetilipojedine dijelove dvorane.Naš saradnik i dugogodišnji planinar opisaoje i “muzičku dvoranu” koja je nazivdobila po tome što je izuzetno akustična iveoma prostrana.“Trebalo bi mnogo više entuzijazma da seposjete kraška podzemlja koja otkrivaju posebansvijet i egzotiku koju je teško zamislitiprije nego se vidi”, sugeriše na kraju.OBILJEŽEN VRH VITREUŠEČlanovi komisije za visokogorskoplaninarstvo kluba Prijatelji prirodeiz Jajca S. Kliko, H. Dogan i F.Nešust uspeli su se na vrh Vitreuše (1919m/nv) i postavili tablu sa potrebnim podacima.Sa ovog vrha pruža se veličanstvenpogled na reon Vrbasa i okolnoFoto: S. Kliko - Izvanredan pogled na bosansko gorjegorje. Izlazak u brda iskoristili su i za usponna vrh Zec planine (Smiljeva kosa) ina Šćit (1949m/nv).Riječ je o manje posjećenim bosanskohercegovačkimplaninama čije obilježavanjeće ovaj planinarski klub nastaviti iu narednom periodu.FONDEKO SVIJET/34/2011.


Otrov na vratima košnice55KOLAPS PČELADa li je počelo poslednje „otkucavanje“ sata za život na Zemlji?Alija DolovacUnastojanjima da se žele povećatiprinosi za sve veće prehranjivanjerastućeg broja stanovnika na Zemlji,uvode se ubrzano i genetski modificiranekulture u poljoprivredi.Kolaps pčelaGenetskim inženjeringom se biljke i životinjemodificiranim genetskim kodom ciljanogorganizma ubrizgavanjem vektorskihvirusa žele postići neki ciljevi. Međutim, nataj se način mijenja njegov gen, što zadire une predviđeni ishod molekularne biologije.Velike plantaže određenih monokulturabiljaka daju isključivo monoflorni nektar ipolen.Organizam pčele je vijekovima navikao naraznovrsnu ishranu, pa GMO hrana postajekobna za pčele, naročito u zimskoj prehrani,što dovodi do tzv. KOLAPSA – masovnogizumiranja pčela.Problemi sa kolapsom pčela uglavnom suu industrijski najrazvijenijim zemljama.Od 2006. godine pa na ovamo, prvo su nastaliu američkoj saveznoj državi Pensilvaniji,zatim Kaliforniji, ostalim američkimzemljama, Kanadi, Velikoj Britaniji, Francuskoj,Njemačkoj, Italiji i poslije incidentau nuklearnoj elektrani Krško i u Sloveniji.U SAD postoje nepregledne plantaže badema,uljane repice, kukuruza i slično, ili oko130 vrsta kultura, koje ovise o oprašivanjupčela.Za pčele su ipak najopasniji uzročnik ugibanjaPESTICIDI, kojima se plantaže monokulturnihbiljaka prskaju iz aviona.Problemi sa kolapsom pčela uglavnom su u industrijskinajrazvijenijim zemljama. Od 2006. godinepa na ovamo, prvo su nastali u američkoj saveznojdržavi Pensilvaniji, zatim Kaliforniji, ostalimameričkim zemljama, Kanadi, Velikoj Britaniji,Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i poslije incidenta unuklearnoj elektrani Krško i u Sloveniji.Organizam pčele je vijekovimanavikao na raznovrsnu ishranu,pa GMO hrana postaje kobna zapčele, naročito u zimskojprehrani, što dovodi do tzv.KOLAPSA - masovnog izumiranjapčela.Metabolizam pčela nije u stanju prilagoditise upotrebama raznih zaštitnih sredstava upoljoprivredi.U Bosni i Hercegovini i drugim industrijskimanje razvijenijim zemljama u svijetu,problema sa masovnim izumiranjem pčelaipak nema. Tako je smrtnost sporadična,manje-više što naši pčelari nisu dovoljnoeducirani, ne obavljaju neke poslove navrijeme, klima se mijenja, pa pčele i u pašnomperiodu radi naglih dužih zahlađenjamogu stradati od gladi, da ne mijenjajustare matice na vrijeme, da sebično izvrcajuveću količinu meda, prehranjivanje pčelaobavljaju u kasnu jesen i slično, pa setako gubitci kreću oko desetak posto.Sigurno je, da Varroa destruktor i mobilnitelefoni ne utječu na KOLAPS, kao što seranije mislilo.ZaključakKOLAPS pčela nije bolest, nego nasilnasmrt – svjesno žrtvovanje pčela za postizanje„viših“ ciljeva, farmeri za postizanje visokihprinosa oprašivanjem – boljomoplodnjom, ili u naučne svrhe.Farmeri sami nabavljaju čitave konvojepune košnica pčela iz Australije, koje nisuoboljele od Varroe.Radi navedenog, iluzorno je tragati za lijekovimaprotiv kolapsa.Bolesti pčela su sasvim druga tema.Pčela i cvijetPčela sa elektronskim mikročipomFONDEKO SVIJET/34/2011.


56 Aktivnosti nevladinih organizacijaFONDACIJA DIŽE GLASMeđu onima što se bore protiv ugrožavanja prirodne i kulturne baštine je i “pro-BITR-a” posebno fokusirana na Bjelašnicu, Igman, Treskavicu i kanjon RakitniceEmina Šabanović, dipl. ing. maš.Unamjeri da se ostva re humanitarnii pleme niti ciljevi za zaštitu od svakodnevnoprisutne civilizacijskedevastacije barem dijelova prirodnih cjelinai ambijentalnih vrijednosti kulturnog igraditeljskog naslijeđa padina Bjelašnice,Igmana, Treskavice i kanjona Rakitnice (iVisočice), osnovna je Fondacija „pro-BI-TR-a“.Operativni rad Fondacije usmjeren je nainteresovan je i djelovanje zaštite graditeljskognaslijeđa, tradicionalne gradnje, kao irevitalizacije i re konstrukcije naše baštinekoja je u toku rat nih dešavanja na ovimprostorima gotovo do temelja uništena.U tom smislu i zaštita preostalih ali nažalostdevastiranih naselja predstavljali suosnov sveukupnog djelovanja Fondacije.Na tim os novama, Fondacija je dizala svojglas i upo zoravala na ponašanja i djelovanjau prosto ru koja su suprotna sa etičkim,kulturnim i ekološkim normama ponašanjau prirodi.Fondacija je i upozoravala i apelovala nabemis lenost graditeljskih aktivnosti u dijeluizgradn je kao što su Dom lutrije BiH naobali vododo toka rijeke Bijela, na devastiranjeprirode, graditeljski grandioznihobjekata na olimpi jskoj planini Bjelašnici,kao i na ponašanje oko izgradnje šumskogputa Dubočani u kanjonu rijeke Rakitnice.Na polju zaštite i revitalizacije fenomenologijetradicionalne gradnje arhitekturebosanske kuće Fondacija je svojim djelovanjemuticala na poštivanje iste kod obnovei izgradnje ob jekata novih vlasnika naročitou selu Ledići.Selo je postalo predmetom posebnoginteres ovanja Fondacije zbog njegovog izuzetnogprirodnog i kulturno- historijskogbogatstva u cjelini.Okupljanje u prirodiJedan od projekata na koji je Fondacija„pro-BITR-a“ ponosna je knjiga „Planinarsko-turističkivodič po planinama oko Sarajeva“na bosanskom i engleskom jeziku.Ekološkim obrazovanjem i podizanjemsvijesti o značaju zaštite okoliša Fondacija„pro-BITR-a“ aktivnosti je usmjeravalakroz:• Obilježavanje datuma vezanih za zaštituživotne sredine: Međunarodni dan planetezemlje, Dan zaštite životne sredi ne, Svjetskidan voda;• Podsticanje aktivnog učešća javnos ti u donošenjuodluka vezanih za životnu sredinu;• Organizacija „Škole u prirodi“ – kreativneradionice tokom boravka u prirodi uzkorištenje edukativnog materi jala;• Promocija volonterizma i saradnja sadrugim nevladinim organizacijama;• Eko-turizam, valorizacija i promocija ekološkihvrijednosti kao turističkog po tencijala;• Kontinuirana afirmacija i edukacija zaštiteokoliša kao esencijalnih i egzistencijalnihpotreba svake osobe pojedinačno alii bitan segment kulture življenja današnjicei sutrašnjice;• Promocija edukacijsko-komunika tivnogokvira za razvijanje sklada u sebi, sa drugimljudima i prirodom;• Saradnja s drugim nevladinim organizacijamai institucijama i realizacijapartnerskih odnosa.Obilježavanje deset godina aktivnog djelovanjaFondacije desilo se na Husremovcu11.juna 2011.godine. Oko 150 prijateljaFondacije okupili su se uživajući u vrelimaSenabot, Zbišće i Husrevbegovim vrelima.U 2011.godini Fondacija je realizovalaprvu fazu projekta “Zaštita izvora Zbišće”finansiranog od Fonda za okoliš FederacijeBosne i Hercegovine.ProjektiUČENJE O ČOVJEKU I ŽIVOTNOJ SREDINIFONDEKO u saradnji sa BosnalijekomSarajevo realizira projekat “Čovjek ječovjeku životna sredina” na područjuKantona Sarajevo. Osnovni cilj projekta jeizgradnja ekološke svijesti i bolja ekološkakultura učenika. Projekat se provodi krozradionice u četiri škole: OŠ “Mehmed begKapetanović Ljubušak”, OŠ “Zajko Delić”,OŠ “Vrhbosna” OŠ “Pofalići”.Kod formiranja određene ličnosti značajnuulogu ima znanje, običaji, navike, vjerovanjei određeni stavovi koji bi trebali utjecatina ponašanje određene osobe, njenogindividualnog sklopa, njenog životnog stava,njenog socijalnog bića i njenog pozitivnoguklapanja u životne tokove. Sve ovodoprinosi održavanju i razvoju zdravogdruštva.FONDEKO SVIJET/34/2011.


Učenje o prirodi57BUDIMOPRIJATELJIBAŠTENa padinama Huma moguće je vidjeti bogatstvoflore bosanskohercegovačkih planinaSakib KlikoIdeja Botaničke bašte „Humljanka“ sepočela ostvarivati 2009. godine. U početkuse više bazirala na izgradnji infrastrukturebašte (staze, podizanje parcelai kamenjara, izrada klupa i sjenica, tvrdoograđivanje bašte), a nešto manje intenzivnona unošenju bilja u baštu. Ipak, u proljeće2011. godine u bašti se našlo preko200 biljaka sa planina BiH, od toga dvadesetakendema i isto tako glacijalnih relikata.Bašta je locirana na padinama Humplanine, 2 km jugoistočno od Jajca. Premasjeverozapadu Hum prelazi u visoku površPodhuma, koja se prema zapadu spušta doVrbasa. Na Podhumu, zaseok Klike, je lociranaBotanička bašta „Humljanka“. Neštoprije osnivanja ove bašte, klub „Prijateljiprirode“ iz Jajca je započeo aktivnosti okouspostave ekološko-pokazne staze koja biobilazila zanimljive lokalitete Podhuma izavršavala ispod humskih stijena Orlovača.Staza je obilježena standardnim planinarskimmarkacijama, iskrčena je uz Prisojedo stijena. Ova staza polazi iz Botaničkebašte, prolazi kroz selo Podhum i na lokalitetuDropnja kroz listopadnu šumu skrećedo špilje – Antina pećina. Na ovom potezuse obilaznik susreće sa šumskom zajednicombjelogorice, zajednicom planinskihSvileni dubac (Vincetoxicum hirundinaria Medicus)pašnjaka i zajednicom koja obitava u sjeni(ulaz u Pećinu). Pećina nije istražena, asvakako je vrijedna posjete. Od Antine pećinestaza vodi rubom bjelogorične šume(gaj) i planinskih livada do stijene iz kojeizvire potok Raševik. Lokalni naziv je Špilja.Ovdje se upoznaje zajednica koja egzistirauz vodotoke i vlažna mjesta. Dalje seide pedesetak metara uz periodični potokkoji opet nudi posebnu zajednicu bilja. Nakonkraćeg vremena se stiže do mjesta gdjese na malom prostoru mogu vidjeti zajednicabare, smrčeve šume, brezove šume iplaninskog pašnjaka. Nedugo staza zalazi uprostor Prisoje (južne padine Huma),gdje se sreću zajednica šikara, sipina i pukotineu stijenama. Posebno su zanimljivipunktovi na kamenitim kukovima, MaliPrinc i Krčanski kamen, kako za botaničaretako i sa geomorfološkog gledišta, a iestetskog. EPS završava pod liticama MalihOrlovača koja je prirodna botanička bašta.Pored niza raznovrsnih vrsta i rodova, jednupored druge ćemo sresti dvije endemičkebiljke: oštriku i blijedo žutu mlađu čiji jeovo locus clasicus (mjesto otkrića i opisa).Bašta je uspostavljena i svoje postojanjebazira na sljedećim ciljevima:· Uvid u bogatstvo flore planina BiH na jednommjestu,· Skretanje pažnje na rijetko i ugroženo biljeBiH i njegova zaštita, kao i na ljekovito ijestivo bilje,· Buđenje svijesti i interesovanja kod mladihljudi za zaštitu i unapređenje čovjekoveokoline,· Pružanje pomoći pri naučnim istraživanjimaiz oblasti botanike i drugih granabiologije.Sa ciljem skretanja pažnje na rad Botaničkebašte kao i ostvarivanje ciljeva, Bašta jeosmislila cjelosedmičnu aktivnost povodomDana planete Zemlje koji je zvaničnoi dan Botaničke bašte „Humljanka“. Poslijedvije godine postojanja Bašta je ustanovilaposebno pismeno priznanje PRIJATELJPRIRODE, a uručivalo bi se na Dan planeteZemlje. Prijetelj Bašte može postati svakolice, ustanova ili udruženje koje pomognerazvoj bašte, a ta pomoć se ogleda kao: finansijskapomoć, unošenje živog bilja ubaštu, darivanje stručne literature, afirmativnopisanje o Bašti, dobrovoljni fizičkirad (odstranjivanje korova, uređenje stazau Bašti i na Ekološko–pokaznoj stazi,izrada putokaza i info tabli i sl.), materijalnapomoć (kancelarijski materijal, humus,materijal za klupe i putokaze), organizovanjemasovnih posjeta Bašti,učešće u botaničkim ekskurzijama, stručnirad u Bašti na identifikaciji unesenog biljai njegovo unošenje u katalog.Blijedo žuta mlađa (Corydalis ochroleca) Merinka (Moehringia muscosa) Detalji bašteFONDEKO SVIJET/34/2011.


58Voda u fokusu milenijumskog razvojaPRINCIP PRAVIČNOSTIVodosnabdijevanje i kvalitet vode predstavljaju gorući problem i po svimanalizama, nalazi se u vrhu prioriteta sa kojima se Bosna i Hercegovina ubudućnosti mora pozabavitiAmel Jakupović;Haris Fejzibegović;Igor PalandžićUNDPPoslije velikih ratnih razaranja u perioduod 1992. do 1995. godine i velikemeđunarodne podrške usmjerene kaobnovi i rekonstrukciji, BiH se našla na prekretniciizmeđu ekonomske, socijalne i političkezavisnosti, sa jedne, i samoodrživosti ivlastite odgovornosti za razvoj sa drugestrane. Nepobitna je činjenica da je međunarodnapomoć Bosni i Hercegovini iz godineu godinu sve manja, i da će se ta tendencijanastaviti i u periodu koji je pred nama.Proces pristupanja Evropskoj uniji pružamogućnost da građani BiH dođu u pozicijuda mogu za sebe osigurati isti ekonomskiprosperitet i socijalna prava u kojima uživajui ostali Evropljani. Najbrži način ostvarivanjaovih ciljeva je djelovanje ka postizanjuosam Milenijumskih razvojnih ciljeva(engl. Millenium Development Goals -MDG), što bi pružilo snažan okvir za definiranjedugoročnih strateških prioriteta BiH ipostavilo parametre za ocjenjivanje postignutognapretka.Vodosnabdijevanje i kvalitet vode predstavljajugorući problem i po svim analizama,nalazi se u vrhu prioriteta sa kojima seBosna i Hercegovina u budućnosti morapozabaviti. U tom kontekstu, aktivnostikojima se bavi MDG-F program Demokratskeekonomske uprave vodosnabdijevanjem,predstavljaju značajan alat u borbika postizanju već spomenutih Milenijumskihrazvojnih ciljeva. Program zajedničkiimplementiraju UNDP i UNICEF, u partnerstvusa Ministarstvom spoljne trgovinei ekonomskih odnosa BiH, Ministarstvomcivilnih poslova BiH, Federalnim ministarstvompoljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva,Ministarstvom poljoprivrede, šumarstvai vodoprivrede RS, Federalnimministarstvom rada i socijalne politike,Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštiteRS, partnerskim opštinama i njihovim vodovodnim/komunalnimpreduzećima, teorganizacijama civilnog društva. Programnastoji da adresira slabo upravljanje uoblasti ekonomije i slabu infrastrukturuvodosnabdijevanja, radeći sa nosiocimadužnosti kao pružaocima usluga, na jednojstrani, i nosiocima prava kao direktnimkorisnicima, na drugoj strani. Specifičnogledano, ciljevi programa će rezultirati uFONDEKO SVIJET/34/2011.Foto: E. Joldaš - Osvježenje vodom u SarajevuProgram nastoji da adresiraslabo upravljanje u oblastiekonomije i slabu infrastrukturuvodosnabdijevanja,radeći sa nosiocima dužnostikao pružaocima usluga, najednoj strani, i nosiocimaprava kao direktnim korisnicima,na drugoj stranipovećanoj uključenosti građana u participatornojopštinskoj upravi po pitanju pristupavodosnabdijevanju i poboljšanoj upravina polju ekonomije u vodovodnim/komunalnim preduzećima u cilju pružanjaboljih usluga građanima u partnerskimopštinama, te ojačanom kapacitetu vlasti ukreiranju politika i planiranju resursa u ciljuujednačenog pružanja usluga u sektoruvoda.Studije, planovi, zadaciU kontekstu priče o glavnom cilju Milenijumskihrazvojnih ciljeva, smanjenju siromaštva,može se reći da MDG-F DEG programsvojim aktivnostima, radeći direktnona Cilju 7 MRC-a: “Postizanje održivostiokoliša”, umnogome potpomaže naporimaka njegovom postizanju. Inače, jedan odosnovnih zadataka ovog Cilja je da se do2015. godine prepolovi broj ljudi kojimanije dostupno pouzdano snabdijevanje vodom.Težište za BiH je na iznenađujuće visokomprocentu domova koji nemaju pristupjavnom snabdijevanju vodom ikanalizacijskom sistemu. Rješavanje ovogpitanja predstavlja dugoročan izazov i zahtijevadodatna ulaganja u infrastrukturu.Imajući u vidu specifičnosti po pitanju problematikevodosnabdijevanja u Bosni iHercegovini, pri čemu se prevashodno mislina neujednačenost zakonske regulative,kako po pitanju upravljanja vodama, tako ivlasničke strukture u vodovodnim/komunalnimpreduzećima, UNDP je u skladu sasugestijama zasnovanim na realnim procjenamaod strane partnera na implementacijiiz oba entiteta uradio završnu procje-


Zelena biblioteka59nu u 22 opštine u Bosni i Hercegovini.Poštujući rezultate procjena, ali i spremnostiopština na učešće u ovakvom programu(koje uključuje i sufinansiranje određenihaktivnosti) odabrano je 13 partnerskih opština.Nakon što je urađena Generalnaanaliza vodosnabdijevanja i njegove funkcijehumanog razvoja u Bosni i Hercegovini(Analiza SVS), pristupilo se izradi strateškihdokumenata u partnerskimopštinama, koji će služiti kao jasan pokazatelju kojem smjeru treba ići kada je rješavanjeproblema pristupa vodi u pitanju.Izrađene su studije vodosnabdijevanja,koje su uključivale pregled trenutne situacijepo opštinama, master plan, plan prioritetnihinvesticijskih mjera iz oblasti vodosnabdijevanjaza period od 10 godina, testudiju izvodljivosti za plan prioritetnihinvesticijskih mjera. Nakon odabira prioritetnihprojekata, definisanih kroz pomenutuStudiju, pristupilo se realizaciji tihprojekata. Vrijednost investicija je preko1.000.000 američkih dolara.Socijalni pristupInače, radi se o doista širokom spektru aktivnosti,i različitim projektima, počev odzaštite izvorišta, detekcije kvarova i slično,pa sve do ugradnje filterskih postrojenja,instaliranja telemetrijskih sistema za daljinskopraćenje, zamjene dotrajalih vodovodnihcijevi i priključivanja povratničkihnaselja na sisteme vodosnabdijevanja. Procjenjujese da je direktnu korist ovim projektomdo sada ostvarilo 11.707 domaćinstava(od čega preko 200 povratničkih) ioko 50.000 korisnika.S druge strane, UNICEF je u kontekstu sprovođenjaStrategije socijalne inkluzije u BiH,dao akcent na osiguranje uključivanja svihgrađana, a posebno najugroženijih grupa, urazvoj socijalne zaštite, prevashodno u kontekstuproblematike vodosnabdijevanja injegovog uticaja na lokalne zajednice. Cilj jebio ojačati uključivanje građana u participativneopštinske upravne odbore koji se bavepristupom vodi, naročito u pogledu njenogsocijalnog aspekta, kao i ojačati kapacitetevlasti ka boljoj politici u oblasti vodosnabdijevanjai pravičnijem planiranju vodnih resursau oblasti pružanja usluga, opet naročitou pogledu socijalnog aspekta.Istovremeno se pokušava spriječiti kršenjaljudskih prava kroz jačanje kapaciteta nosilacatih prava, omogućavajući im da razumijui zahtjevaju svoja prava, kao i krozjačanje kapaciteta nosioca dužnosti da poštuju,štite i ispunjavaju ljudska prava.Kroz ove aktivnosti, na projektu je bilouključeno 13 škola, sa nekoliko stotina djevojčicai dječaka.Trenutni pokazatelji govore da je MDG-FDEG program na dobrom putu da ostvarisve zacrtane ciljeve, te da će konačni rezultatiimplementacije direktno pomoći postizanjurelevantnog Milenijumskog razvojnogcilja.UPUĆENOSTNA ISKUSTVAZaštita okoliša – pogled iz prakse snažno zagovarakoncept očuvanja i zaštite čistog okoliša odnosnozaštitu „svega onog što nismo mi“ kako autorparafrazira poznatu Einsteinovu misao “Okoliš je sveono što nisam ja“Knjiga autora Maria Zovke, na jezgroviti nesvakidašnji način gledajućiiz kuta praktičara koji se izravnobavi aktualnim pitanjima zaštiteokoliša, po prvi put na jednom mjestuobrađuje cjelovitu problematiku zaštiteokoliša u normi i praksi s prikazom pojedinih,do sada uspješno primijenjenih rješenja.Pri tome autor smjelo otvara i neke, dosada tek u usko stručnim krugovima obrađivaneteme od prognoza razvoja automobilana elektro pogon, preko utjecaja izgradnjevjetroelektrana na ptice dokorištenja obnovljivih izvora energije i kogeneracije.U nastojanju da odgovori napitanje: Zaštita okoliša - luksuz ili potreba?,pitanje koje još uvijek muči domaćeinvestitore, autor nudi interesantno rješe-U nastojanju da odgovori napitanje: Zaštita okoliša - luksuzili potreba?, pitanje koje jošuvijek muči domaće investitore,autor nudi interesantno rješenjekojim bi se sa investitora(operatera) skinuli troškovisame izrade okolišnih dokumenata(planova aktivnosti) sciljem njegovog usmjeravanjana ulaganja u stvarna okolišnapoboljšanja u samoj praksipoput izgradnje separatora,filtra i sl.nje kojim bi se sa investitora (operatera)skinuli troškovi same izrade okolišnih dokumenata(planova aktivnosti) s ciljemnjegovog usmjeravanja na ulaganja ustvarna okolišna poboljšanja u samoj praksipoput izgradnje separatora, filtra i sl. Pritome autor dobro uočava mogućnost da seza ovu namjenu iskoriste sredstva iz europskihokolišnih fondova koja se i sama nude,ali ih domaća struka još uvijek nedovoljnopoznaje i još manje koristi. Knjiga Zaštitaokoliša – pogled iz prakse strukturirana jekroz osam međusobno povezanih cjelina iniza do sada objavljenih i neobjavljenihstručnih članka kroz koje je vrlo sažetoizložena kompleksna problematika od zaštitezraka, vode, tla, preko buke i zbrinjavanjaotpada do korištenja obnovljivihizvora energije. Recenzent, prof. dr. sc. NevenkoHerceg između ostaloga piše:“Autor vrlo odmjereno i do kraja profesionalnopristupa svakoj od navedenihtema stalno naglašavajući kako je zaštitasastavnica okoliša i uspostava održivograzvoja dug i složen proces koji uprvom redu polazi od pojedinca, ali proceskoji nema alternativu. Naravno, pritome autor ne zagovara apsolutnu zaštitukoja bi zaustavila gospodarski razvojnego poziva pravnu državu da „natjera“zagađivače na poštivanje propisa utirućitako put održivom razvoju.“Vrijednost knjige svakako je i njezina upućenostna pozitivna iskustva iz svijeta, posebiceiz Europske Unije, što uočava drugirecenzent, doc. dr. sc. Gordan Prskalo ističućikako je autor između ostaloga naglasakstavio i na problematiku zakonske regulative,zbog čega se „ova knjiga možesmatrati i vrijednim pregledom postojećihzakonskih rješenja te odgovarajućihpropisa i pravilnika koji se trenutno koristekod nas, u EU i svijetu“. U svakomslučaju knjiga Zaštita okoliša – pogled izprakse predstavlja dobitak ne samo za domaćisektor okoliša nego i za širi krug korisnikakojem zaštita okoliša nije uže stručnoi profesionalno usmjerenje, ali kojem jestalo do naše zajedničke budućnosti. Dobitakje to i za redakciju „Fondeko svijeta“, sakojom Mario Zovko aktivno surađuje.FONDEKO SVIJET/34/2011.


60Ekologija dušeTragom otkrićaVladimir Nazor (1943.)PrenjPrenj planina nijeVisok grad je vila,Sijelo je bogovaDrevnih bogumila:Još vrijeme brazdePo čelu mu ore;U njem se žestokoDobro i zlo bore.Prenj planina nije,Divova je kuća,Kojom bitka bjesniSve veća i ljuća:Rat naših vrlinaS našim porocima,Borba u još divljimBarbarskim grudima.Foto: S. Žalica - Osobac (2026 m),jugozapadna strana, u PrenjuI Prenj stoji. -- Sav jeOd jednog komada;Krvav je kad sunceU maglu zapada;U jesenje daneKao žuć se žuti,Grozan kad prozbori,Strašan kada šuti.Prenj planina nije,Žrtvovni je kamenŠto čeka da svetiOčisti ga plamen,I Bijeli SvećenikK njemu jednom stigne,Pa k zvijezdama i SuncuSebe i nas digne.Po izboru Slobodana ŽalicePRODUŽENOCVJETANJEKada se tretirasintetičkom verzijombiljnog hormonacitokinina biljka sesporije sušiSvakom bude žao kada cvijeće u saksijiili rezano cvijeće u vazi traje kratko, pabrzo uvene. Pronađen je način kako secvijeće može održati svježim dvostrukoduže. Kako izvještava časopis AgriculturalResearch izvještava, američki naučnici suproučavali šta utiče na starenje i venjenjecvjetova, koji geni to regulišu. Ustanovljenoje da biljke izlučuju etilen koji ubrzava starenje.Na osnovu toga napravili su gensku manipulacijukojom se proizvodi manje etilena,pa se starenje i venjenje cvjetova usporava.Za tu svrhu proizveden je komercijalni preparattidiazuron (TDZ), derivat ureje. On jesintetička verzija biljnog hormona citokininakojim se prskaju biljke u fazi cvjetanja.Za prskanje se TDZ rastvara u vodi u koncentraciji5-10 ppm (dijelova na milion).Rezultat toga je da i listovi i cvjetovi ostajusvježi mjesec dana duže, pa i više.Ovaj tretman nema nikakvih nepoželjnihposljedica po okolinu. Treba naglasiti da seureja ili karbamid koristi u poljoprivredikao mineralno đubrivo za ishranu svihusjeva.Ovaj preparat, kada se u višim koncentracijamaprska po zrelim biljkama pamuka, ponašase kao defolijant, tj. suši listove, pa omogućavalakšu žetvu pamuka kombajnima.Sada se proučava zašto ovaj preparat djelujena neke vrste cvijeće, a na neke ne. Primjenaovog preparata doprinijeće da cijeće u našimstanovima i vrtovima traje duže i izgledaljepše. (T.Š.)FONDEKO SVIJET/34/2011.


Bioetička promišljanja61KO UPRAVLJA SVIJETOMIzgleda da čovjek živi opasni zaborav sebe, da gubi sposobnost da ozbiljujepuninu svoje ljudskosti i da se punoljetno brine o svom dostojanstvuSpoznaja odgovornostiSvijet kakav poznajemo polako počinje nestajati.Način na koji čovjek 21. stoljeća mislio sebi i djeluje jednosmjerno je kretanje usmjeru katastrofe i kolapsa čitave biosfere.Kako bi bio spreman za izazove nove epohekoja se nazire na horizontu pred čovjeka sepostavlja zahtjevna ontološka i spoznajnazadaća- Ona se satoji u promišljanju pitanja“Tko je čovjek?” i “Koje je njegovo mjestou svijetu?” Kad ontološki i spoznajniimperativi budu zadovoljeni moguća je ietička i civlizacijska obnoviteljska zadaća.Smjer u kojem treba krenuti je spoznajaljudske odgovornosti, a neprocjenljivi doprinosdaje jedno relativno novo područjerazmišljanja i rješevanja problema koji setiču života. Put kojim treba krenuti nije lagan,međutim promjena smjera jedina jemogućnost održive budućnosti za čovjeka,živa bića i okoliš.Igor Lukić 1. gimnazija Zagreb (Hrvatska)"Čovjek na prijelomu epoha i održiva budućnost"Susreti različitostiGlobalizacija je složen i proturječan procesizgradnje svijeta kao cjeline stvaranjemglobalnih institucionalnih struktura i globalnihkulturnih oblika. Očituje se kaogospodarsko-tržišno, socijalno, demokratsko,ali i moralno ujedinjenje svijeta okonekih središnjih humanističkih vrijednostibitnih za održiv razvoj čovječanstva i životau cjelini.Koncept integrativne bioetike kao pluriperspektivističkogi interdisciplinarnogpodručja nastoji integrirati filozofski iznanstveni multidisciplinarni pristup eticiživota s različitim njezinim kulturno-civilizacijskimdimenzijama. Na tragu togkoncepta integrativnu bioetiku određuje sekao otvoreno područje susreta i dijalogarazličitih znanosti, djelatnosti, svjetonazornihi kulturnih perspektiva, u kojima sepromišljaju etička pitanja života u cjelini iu globalnom kontekstu. Tako shvaćena, integrativnabioetika se, uz projekt svjetskogethosa nadaje kao komplementarni modelza novu etiku globalizacije.Mislav Kukoč,Filozofski fakultet u Splitu (Hrvatska)"Integrativna bioetika kao etika globalizacije"Pitanje opstankaPremda rezultati znanstvenih dostignućaprimarno tendiraju ka progresu i ostvarenjunajviših ljudskih vrijednosti, oni u istimah mogu imati negativne pa i katastrofalneposljedice. Utilitarističkim i redukci-onističkim rezoniranjem znanstvenikamože biti doveden u pitanje opstanak ljudskevrste i same planete. Postojeće, pretežno,heteronomne zabrane, iako potrebne,nisu dovoljne ukoliko kod samih znanstvenikane bude razvijana svijest da treba slijeditiopća, humanistička, moralna načelaznanstvene kritičnosti.U složenim vremenima snaženja socijalnihi tehničko tehnoloških efekata znanosti,potrebno je (bio)etički kodificirati pitanjedruštvene odgovornosti znanstvenika,koje zbog njegove adekvatne interiorizacijemora biti imaginarni dio njihove paidejeod najranijih dana. Odgovarajući interdisciplinarnii pluriperspektivni pristup trebarazultirati drugačijim i delikatnijim odnosomsamih znanstvenika prema mogućnostimavlastite znanstvene discipline i značajanjenih učenika, a ipak ne treba bitirazlog za odustajanje od važnih projekata.Željko KaluđerovićFilozofski fakultet u Novom Sadu (Srbija)"Znanost između mogućnosti i zbiljnosti"Moralna kontrolaNaš svijet je dospio u najkritičniju fazusvoga postojanja. U njemu su na smrtugroženi priroda, čovjek i život, opasnosti iprijetnje suspendiraju nadu i svladavajuspasonosnost. Svijetom upravljaju i o njegovojsudbini odlučuju intelektualno neprosvijetljene,nemoralne i neograničenopohlepne osobe koje se ponašaju kao da imje dopušteno sve što je moguće. Znanost itehnika se nastavljaju nesuzdržano razvijati,bez moralne kontrole i stvarne svrhe začovjeka. Najopasnijim se nadaje gubitaksvijesti o istinskom značenju čovjeka i višemsmislu života. Ono najvrednije u svijetuljudskog opstanka izloženo je diktatulogike biološkog redukcionizma, lišavanosvake duhovne okomice i ontološke hijerarhijebića. Izgleda da čovjek nakon zaboravaBoga, živi opasni zaborav sebe, dagubi sposobnost da ozbiljuje puninu svojeljudskosti i da se punoljetno brine o svomdostojanstvu. Zaboravio je da je on smisaoZemlje i svrha života na njoj. Središnja zadaćasuvremenog filozofskog, teološkog i,napose, etičkog mišljenja trebalo bi biti rehabilitiranjesvijesti o fundamentalnomznačenju čovjeka i višem smislu života. Tobi trebalo biti i središnja zadaća bioetike.Nusret Isanović, Islamsko-pedagoški fakultetUniverziteta u Zenici (BiH)Bioetika u dobu zaborava čovjekaNorma ponašanjaDa bi se došlo do zahtijevnog (bio)etiziranjaekonomije i života, oni koji upravljajunjima moraju imati vrijednosni sistem čijaće aksiologija biti (bioetički) nesumnjiva.Ovo ujedno znači da zahtijevane etičke vrijednostipri upravljanju moraju postati inorma u ponašanju i radu svakog menadžera.Dogodi li se to bit će omogućena ipromjena dosadašnje politike ekonomije.Naime, time će se omogućiti da, umjestodosadašnje usmjerenosti na sebe i vlastiteinterese, ekonomija i politika budu preusmjeravaneka socijalnoj odgovornosti ipartnerstvu, tj. da se proizvodnja podredipotrebi da se stvori nova globalna ekonomijakoja će biti svjesna da je njena ulogastvaranje takvih uvjeta proizvodnje koji ćebiti etički i ekološki održivi kao preduvjetdaljnjeg bioetički opravdanog razvojadruštva i čovječanstva uopće. To će ujednodovesti do onoga čemu bi čitav svijet trebaostremiti; naime globalnom, realno demokratiziranomgrađanskom društvu kojeje svjesno posljedica neracionalnog trošenjaresursa, ali potrebe za stvaranjem uvjetaza opstanak vrste, tj. da bioetička svijestbude svijest koja će određivati svakog čovjeka!Do ovakve će se ekonomije moćidoći samo ako će svako upravljanje bitiodređivano bioetičkom sviješću.Dejan Donev,Centar za integrativnu bioetiku (Makedonija)"Integrativnošću (bio)etike do nove ekonomije"(Iz radova prezentiranih na 10. Lošinskimdanima bioetike, maj 2011. godine)Odabrao i priredio H. Arifagić)FONDEKO SVIJET/34/2011.


62 Tragom novih otkrićaPLASTIKA OD PERJANovi biorazgradljivi material pronašli su američkiistraživačiPoznato je koliko plastika zagađujeokolinu, posebno zbog činjenice daje nerazgradljiva i može trajati stotinamagodina. Već su pronađene neke vrstebiorazgradljive plastike, a sada nam američkiistraživači nude potpuno novu vrstu.Ne pravi se od nafte, nego od kokošijegperja, otpada koji je također zagađivaookolinu.Do sada su američki rasadnici cvijeća svakegodine koristili desetine miliona malihplastičnih saksija - kontejnera za rasad cvijeća,a i za neke vrste povrća. Ta velika količinaplastike bila je praktično nerazgradljiva.Sada će se novom biorazgradljivomplastikom taj nedostatak izbjeći. Rasad sesadi zajedno sa tom saksijicom, koja se uzemlji vremenom rastvori.Do ovog izuma došli su istraživači Belt-Dostignuće genetičkog inžinjeringasville Agricultural Research Centera u bliziniVašingtona. To je najveći i najbolji poljoprivredniinstitut na svijetu. Taj institutove godine slavi sto godina postojanja. Onima velik broj zgrada sa najopremljenijimlaboratorijama i ogromna eksperimentalnapolja na kojima se pronalaze i isprobavajumnoga okrića.Institut sada radi na preko 700 različitihistraživačkih projekata u poljoprivredi iishrani. Proizvodi mnoge nove sorte poljoprivrednihi šumarskih biljaka i pasminedomaćih životinja. Velika istraživanja obuhvatajupronalaženje efikasnih načina suzbijanjabolesti i štetočina kulturnih biljakai domaćih životinja.Kada sam posjetio ovaj institut, trebalo mije dva dana samo da obiđem mali dio laboratorijai oglednih polja uže struke koja jemene interesovala. Bio sam veoma impresioniranprogramima i organizacijom njihovihistraživanja i dostignućima koja postižu.Institut je pod direktnom upravomameričkog Ministarstva poljoprivrede. Unjemu se obučavaju stotine stručnjaka izcijelog svijeta. (T. Š.)BIOČELIK IZ KOZIJEG MLIJEKASvaka etapa civilizacije odlikuje se novim materijalimasu hiljadama godina koristiliprirodna vlakna: pamuk, vunu, svilu,lan, konoplju, jutu, kenafu, rafiju Ljudiitd. Prvo sintetičko vlakno najlon proizvelaje firma Du Pont 1935. godine.Američki časopis National Geographic jeobjavio članak u kojem se govori o novimperspektivnim vrstama vlakna. Jedno od takvihse zasniva na osnovu paukove svilenkasteniti. Paukova nit je pet puta jača odčelične iste debljine. Ljudi bi htjeli iskoristitito svojstvo, ali pauke ne mogu da proizvodena farmama, pa su pribjegli novom metoduuz pomoć genetičkog inžinjerstva.U poglavlju Pauk-koza se kaže: Koze uzgojeneu Nexia Biotechnologies u Montrealu sadržegene pauka koji uzrokuju proizvodnjuproteina paukove svile u njihovom mlijeku.Ovaj protein se koristi kao novo vlakno kojeje pet puta jače od čelika sa potencijalnomprimjenom za prsluke otporne na metke.Vlakno je nazvano biočelik.Gen proteina paukove svile unesen je ukozu. Taj gen utiče samo na mliječne žlijezdekoze. Iz mlijeka takve koze vadi se proteinod kojeg se zatim pravi paukova svila.Tako genetski modificirana koza slična jeobičnim kozama. Ona ima 70.000 normalnihgena koze i samo jedan gen proteinapaukove svile.U članku je priložena i slika jedne kraveobučene u bluzu napravljenu od svilenkastogvlakna proizvedenog iz mliječnog proteinakazeina (bez genetičke manipulacije).Osim neprobojnih pancirnih prsluka, ovovlakno bi se koristilo i za druge namjene: zašivanje pri operacijama oka (tanje je, finije ijače od sadašnjeg najlona), za ribarske mrežeitd. Autori predviđaju izgradnju kosmičkoglifta od biočelika. Sadašnji kosmičkibrodovi se ispaljuju u orbitu ogromnim raketama,što je vrlo skupo i rizično. Oni predviđajuslanje jednog velikog satelita u orbitu,iz kojeg bi se užadima od biočelikapodizali liftovi i spuštali na Zemlju. Nijedandrugi konop ne bi mogao izdržati dizanjelifta na visinu od 330 km, a autori vlaknamisle da bi biočelik to mogao.Ovo danas izgleda fantastično, kao što suneke druge stvari izgledale juče.Svaka etapa civlizacije odlikuje se novimmaterijalima. Industrijska revolucija je proizvelačelik. Kompjuteri su došli sa silicijem(silikonom). Sada sa nekim proizvodimaulazimo u eru biomimikrije ili oponašanjaprirode, odnosno povratku prirodi.Od pauka i paučine, preko kozijeg mlijekado biočelika! (T. Š.)FONDEKO SVIJET/34/2011.


Zelene vijestiNJORKA-UGROŽENAVRSTAMr.Dražen KotrošaninZemaljski muzej Bosne i HercegovinePatka njorka, Aythya nyroca (Güldenstädt,1770), se svrstava u redglobalno ugroženih vrsta čija svjetskapopulacija iznosi 160,000 - 257,000 jedinkii u stalnom je opadanju. Ova vrstaobitava u močvarnim staništima. GnijezdiFoto: N. Drocić - Njorka (Aythya nyroca)se u južnoj i istočnoj Evropi, te južnoj i zapadnojAziji. U Bosni i Hercegovini je redovnagnjezdarica, ali nažalost veomaugrožena zbog nelegalnog lova. Njeno gniježđenjeje pouzdano zabilježeno na triIBA područja u Bosni i Hercegovini Bardači,Hutovom blatu i Livanjskom polju. Procjenjujese da se oko 30 parova gnijezdi naHutovom blatu. Znatno je brojnija u vrijemeseobe i zimovanja.Naša čestitkaDAMIR ŠEČIĆDOKTOR MEDICINSKIH NAUKANa Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu doktorsku disertaciju uspješnoje odbranio Damir Šečić i stekao zvanje doktora medicinskih nauka. U doktorskojdisertaciji pod naslovom „Dijagnostički značaj standardnog step testa“ponudio je rješenja koja mogu uticati na napredak medicinske naučne oblasti tako štoće afirmisati jednostavne, korisne, ekonomične, neinvazivne, lako izvodljive metode iprocedure koje mogu biti pouzdane u procjeni odgovarajućih stanja ili kao skriningtestovi. Modificirani standardni step test kao metoda predstavlja originalni doprinosjer nije prezentirana do sada mogućnost procjene dijastolne i sistolne funkcije na osnovustandardnog step testa. Ovaj test ima veliku ekonomičnost, lako se izvodi i možekoristiti kao skrining metoda za procjenu srčane funkcije u primarnoj i sekundarnojzdravstvenoj zaštiti. Damir Šečić je po uspješnom okončanju studija i odbrane magistarskograda (2006. godine) bio zaposlen kao asistent na Katedri za PatofiziologijuMedicinskog fakultata u Sarajevu. U mandatu od 2001. do 2004. godine bio je i direktorUdruženja FONDEKO.Sa znanjemraste i sumnjaOdabrala: Anida DžankoNije dovoljno biti samo nadaren da sepostane pisac. Da bi se napisalo knjigutreba biti čovjek.Ralph Waldo EmersonČovjek koji ne čita dobre knjige nemanikakve prednosti nad čovjekom koji ihuopće ne zna čitati.Mark TwainPrava umjetnost ostaje za vječnost.BeethovenUmjetnost nikada ne prima svijet kakvimga je našla, niti ga ostavlja takvim.Tin UjevićKnjiga je velika stvar ako se čovjek umijenjom koristiti.BlokKnjiževnost je hljeb svagdašnji za ljudskudušu.Francesco GuerrazziKnjige su hladni, ali pouzdani prijatelji.SokratNije dovoljno samo sticati znanje, već gatreba i upotrebljavati.Marco Tullio CiceroneSa znanjem raste i sumnja.Johann Wolfgang von GoetheMudre misliBolje je znati malo a korisno, nego mnogoa nekorisno.SokratIma mnogo ljudi koji čitaju samo zato dane bi morali misliti.LichtenbergBirajte pisca, kao što biste birali prijatelja.Ventvort DilonTri dana nemoj čitati knjige i tvoje će riječiizgubiti ljepotu.Kineska izrekaLjudi zahtjevaju slobodu govora kaozamjenu za slobodu misli koju odbijajukoristiti.Søren KierkegaardNe činite nikad ništa što se protivi vašojsavjesti, čak ako to od vas i država traži.Einstein63FONDEKO SVIJET/34/2011.


64 Priznanjapostali smo eko-školaJasminka Avdić,prof. biologijeOŠ „Safvet -beg Bašagić“ SarajevoNaša škola već 10 godina učestvuje ueko-projektima nevladinih organizacija,a zadnjih godina realizuje ivlastite projekte. Na ovaj način direktnodoprinosi realizaciji Lokalnog ekološkogakcionog plana Općine Centar (LEAP-a) idjeluje na razvoj ekološke svijesti građanau lokalnoj zajednici.Općina Centar je prihvatila inicijativuCentra za okolišno održivi razvoj (COORa)da našu školu, u ovoj godini, pripremiza proglašenje statusa eko-škole. Ispunilismo određene kriterije (7 koraka) kojiobuhvataju niz ekoloških aktivnosti i sadržajakoji se implementiraju u sve porerada i življenja u školi. U okviru ovog programaformiran je eko-odbor od predstavnikaučenika, nastavnika, roditelja,nenastavnog osoblja, uprave škole, mjesnezajednice, Općine Centar, COOR-a isponzora škole, radne organizacije QSS.Predstavnici COOR-a izvršili su procjenustanja okoliša u školi na osnovu koje jeizrađen Plan djelovanja za poboljšanjestanja okoliša u školi. U organizovanjeeko-patrola uključilo se Vijeće učenikatako da su učestvovali svi učenici, nastavnicii vannastavno osoblje. Analizirano jeSvjesni značaja životne sredinei stanje implementacije ekoloških sadržajakroz nastavu i vannastavne aktivnosti.Izrađen je prijedlog Programa časovaodjeljenske zajednice sa sadržajima oodrživom razvoju za učenike od 4. do 9.razreda devetogodišnje škole sa ciljem dase učenici pripreme za uključivanje u održivirazvoj kroz razne oblike na višimstupnjevima obrazovanja kao i u raznenevladine organizacije. Uređen je eko-kutak,usvojena je eko-himna i eko-kodekskoji glasi: „Obrazovanjem za održivi razvojkoračamo u ljepšu budućnost“.Vrijedi spomenuti veoma uspješnu aktivnosteko-odbora škole: „1000 aktivnostiza zelenu planetu“ koja je održana u povoduDana planete na trgu oslobođenja„Alija Izetbegović“u Sarajevu. Zajedničkodruženje svih 11 eko-škola Kantona Sarajevouljepšalo je aprilski dan i obradovalograđane lijepim programom. Dio programapomenute manifestacije ponovljen jena Trgu djece Sarajeva za Dan općineCentar kada su naši učenici pokazali kakose brinu za okoliš.I tako se nižu mnoge projektne i drugeekološke akltivnosti koje su nas polako, alisigurno vodile ka statusu eko-škole. Danasga napokon i imamo!POZIV NA UČLANJENJEI SARADNJUUpravni odbor FONDEKO i redakcijalista imaju za potrebu da članove i čitaoceinformišu o teškoćama sa kojimase susrećemo u radu i izdavanju revije.Pod izgovorom teške ekonomske situacijeznatan broj kolektivnih članova FONDEKO(kompanija, škola, institucija) jednostranoje otkazao članstvo čime su dovedene u pitanjemnoge naše planirane aktivnosti u 2012.godini.Fondeku odane članove pozivamo da u narednomperiodu u ličnim i poslovnim kontaktimapromovišu aktivnosti našeg udruženjate na druge načine nove pojedince ikolektive pokušaju privoliti na učlanjenje.Uz to podsjećamo da Redakcija revije Fon-deko svijet ima stalno otvoren poziv za saradnjuu pisanju tekstova, objavljivanju fotografija,organizovanja promociju poizlasku svakog novog broja.Bilo bi nam veoma dragocjeno ako bi već zanaredni broj imali priloge novih autora,stručnjaka za određene oblasti zaštite životnesredine, a posebno iz filozofsko-etičkog,društveno-humanog, medicinskog, bioetičkog,ekološko-pravnog, energetskog, tehnološko-tehničkogi drugih područja.Veliki broj nevladinih ekoloških organizacijakao i sekcija po školama realizuju korisneakcije ali se o njima malo zna i piše.Izvještaje o tome spremni smo prezentiratina našim stranicama.Rado bismo objavili i fotografije sa pejsažimaili motivima prirode, snimkeekoloških incidenata, narušavanja ambijenta,bogatoj građevinskoj i kulturnojbaštini.Sve rečeno proističe iz naše zajedničke željeda očuvamo aktivitet Udruženja FON-DEKO, a buduće brojeve revije pripremimouz pomoć mnogo većeg broja saradnika.Nadamo se da ćete u ovom našem obraćanjupronaći izazov da za Fondeko i njegovureviju uradite nešto konkretno i korisno zasve nas.Upravni odbor FondekaRedakcija revije Fondeko svijetFONDEKO SVIJET/34/2011.


Ekološke zanimljivostiPripremila: Anida DžankoBICIKL ZA ZDRAVIJI ŽIVOTIzvor: http://ekologija-info.comKopenhagen je proglašen gradom bicikla,jer se njegovi stanovnici bez obzira na snijegvoze na posao ili u škole upravo timprijevoznim sredstvom. Tu je nagraduDanskoj prijestolici dodijelio UCI, InternationalCycling Union, upravo zbog načinana koji se biciklizam promovira u tom gradu.Sa više od 300 kilometara biciklističkihstaza 36% stanovništva biciklira svakodnevnoviše od 1,2 miliona kilometara. Do2015. godine taj bi se postotak mogao popetina polovinu stanovnika. Možda bi setakvo razmišljanje moglo uvesti i u našegradove, bez obzira na godišnje doba(smanjene gužve na cestama, pozitivanuticaj na zdravlje, zaštita okoliša ...).OBILJEŽEN SVETSKIDAN ŽIVOTINJA, MNOGOUGROŽENIH VRSTAhttp://www.ekologija.rs, Betaskretanja pažnje na više od 40.000 ugroženihvrsta životinja na zemlji. Prema podacimakomiteta UN zaduženog za zaštituživotinja i prirode svakoga dana nestaneoko 100 životinjskih vrsta, a sve u ciljuostvarivanja profita. Medju najkritičnijevrste po ugroženosti spadaju velike pande,tigrovi, morske kornjače, veliki primati,slonovi i nosorozi. Na sajtu www.zivotinjsko-carstvo.compiše da i u najrazvijenijimzemljama svijeta postoje sramni izuzeciugrožavanja životinja. Navode se primjerišpanske koride, engleske tradicije lova sapsima, koja je zabranjena u njihovom parlamentu,kineske farme medvjeda gajenihza potrebe medicine, nehumanog lovljenjaradi izvoza mesa morskih kornjača u Indonezijii Japanu... “Tigrovi su već djelimičnoistrijebljeni i tri podvrste ove najveće divljemačke buduće generacije moći će da gledajusamo u knjigama. Tigar sa Balija, Jave iKaspijski tigar nažalost više ne postoje.Ukupna populacija tigrova na planeti danasje manja od 7.000 dok ih je prije jednogvijeka bilo više od 100.000", navodi se naovoj stranici.PREDSTAVLJENA PRVA“EKO-BOCA”Izvor: www.hrsvijet.net, HinaAmerički prehrambeni div PepsiCo predstavioje plastičnu bocu koja je u cijelostinapravljena od biljnog materijala i trebalabi smanjiti negativan utjecaj na okoliš.Boca je izrađena od ukrasnog prosa, borovekore, kukuruzovine i drugih materijala,a tvrtka tom popisu u konačnici planiradodati i koru narandže, ljusku zobi i krompira,te ostale ostatke iz poslovanja s hranom.Nova boca izgleda jednako kao i sadašnjei podjednako efikasno štiti piće.„Nemoguće ih je razlikovati“, kaže RoccoPapalia, viši potpredsjednik Pepsija za naprednaistraživanja. PepsiCo ističe da je toprva boca u svijetu napravljena od plastikePET koja je u potpunosti izrađena od biljnihmaterijala.punu veličinu, ova riba tek je nešto veća odosam milimetara što je čini najmanjom ribomna svijetu, a i najmanjom životinjom skičmom. Najmanja riba na svijetu, Paedocyprisprogenetica, daleki je srodnikšarana. Otkriće je objavljeno u britanskomčasopisu Proceedings of the Royal SocietyB. Najmanji primjerak nove vrste bila jeodrasla ženka Paedocypris progenetice saSumatre koja je od nosa do repa bila dugasamo 7,9 milimetara, što je čini ne samonajmanjom ribom, nego i najmanjim kralježnjakomna svijetu. Dosadašnji rekord jedržala jedna riba iz zapadnog Pacifika, patuljastiglavoč (Trimmatom nanus), kojana vrhuncu spolne zrelosti doseže veličinuod osam milimetara.GOLEMA OZONSKA RUPA IZNADARKTIKAIzvor: www.dw-world.de 05.10. 2011.Naučnici su ovog proljeća po prvi put dokazalipostojanje goleme ozonske rupe nadArktikom. “Gubitak ozona je u proljeće2011. bio najveći, koji je dosad izmjeren nadArktikom“, piše međunarodni znanstvenitim u stručnom listu “Nature”. Ozonskarupa je, kako navode znanstvenici, u rokuod dvije sedmice prešla preko istočne Evrope,Rusije i Mongolije, zbog čega su ljudi biliizloženi visokom ultravioletnom zračenju(UV). Ozonska rupa nad Sjevernim polombi, kao i na jugu zemljine kugle, mogla za topodručje predstavljati opasnost za životinjskii biljni svijet. Jer, ozon u stratosferi apsorbiraUV zrake. Zbog nedostatka ozona bitako sva bića na Zemlji na određenom područjuiznad kojeg se nalazi ozonska rupa,mogli osjetiti značajne posljedice (rak kože).Manjak ozona nastaje ekstremnom hladnoćomi ispuštanjem freona (određenih plinova)u atmosferu.Svjetski dan životinja (World Animal Day)obilježen je 5. oktobra ove godine u ciljuNAJMANJA RIBA NA SVIJETUwww.cudaprirode.com; 23. mart 2011.Ribu veličine komarca otkrila je ekipa europskihi singapurskih znanstvenika uvlažnim močvarama indonezijskog otokaSumatre. Znanstvenici upozoravaju da ljudiugrožavaju njena staništa, te da je njezinopstanak u pitanju. Kad dostigne svojuFONDEKO SVIJET/34/2011.

More magazines by this user
Similar magazines