11.07.2015 Views

ZIMSKI ISPITNI ROK 1. Odabir tema praktičnog ... - Obrtnička škola

ZIMSKI ISPITNI ROK 1. Odabir tema praktičnog ... - Obrtnička škola

ZIMSKI ISPITNI ROK 1. Odabir tema praktičnog ... - Obrtnička škola

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

3 Uvodnik5 Dosier: Trebamo li kome?5 Važnost obrtnièkih zanimanja za razvoj RH6 Reakcije: Dan kad smo izgubili ‘’šesticu’’7 Otvoreno pismo 4.a8 Najuspjesi u prošloj godini9 Predstavljamo naša zanimanja : ZIDAR10 NaPUTak struke10 Iz kuharskog šešira12 Ispod šanka13 U vinskom podrumu14 Kako održavati vunenu odjeæu15 Soba za maturanta16 Kuhinja & Corpus17 Info-PUTokaz17 e-mail: pismo bez marke18 Info škola: Word u 45 minuta24 Upomoæ, imam virusa !!!25 Let’s play26 Droga - PUT pakla26 Zlouporaba opojnih droga u RH - predstavljamonacionalni program suzbijanja droga i najraširenijevrste droga meðu teenagerima30 Epilog: Svaka je droga opasna30 Test izvan uèionice31 Istinita prièa - Što mi je uèinila droga!32 Pedagoški PUTak32 Plodonosno uèenje32 Nova komunikologija za novu školu33 Kako prepisivati pod testom33 Dan za bježanje34 Profesori na ‘’tapeti’’35 Podsjetnik za maturante36 PUTem fakultetaKako odabrati fakultet, upoznaj željene fakultetekako se pripremiti za prijemni ispit44 PUTem kulture44 Život u gradu - Limom okovani barokni trg45 Profesorski dvoboj - Moja najdraža knjiga46 Što èitamo ?48 Ljubav je slijepa ...49 PUTosmjer: Zemlja boršæa, votke i lijepih djevojaka52 U vrtu ispod oblaka ljubavi53 PUTovima sedme umjetnosti53 Recenzija filmova55 Sve ono što bez filma ne bi znali56 Glazbeni portreti - Ivana Kindl & T.A.T.U.58 PUTovnica za Europu: Kamen Ingrad60 Samoobrana: udri i bježi61 Eko vrisak62 PUTem zdravlja - akne i prevencija63 AutoPUT65 Ponavljamo ... Što je novo u školskom sendvièu???66 - 76 Zabavni kvart: stripovi, križaljke, astrologija, humor


IMPRESSUM:IZDAVAÈ:Obrtnièka škola Požega,Osjeèka 33,34000 PožegaRijeè urednikaGLAVNI UREDNIK:Marijana Levar, prof.POMOÆNIK UREDNIKA:Josipa Devèiæ, IV.aLEKTOR:Jadranka Kauèiæ, prof.NOVINARI:Lidija Juriæ, Ivana Juriæ, Jasna, Filip,Marko 1, Marko2, Ivana, Nada, Josipa,Ivana, Ana i mnogi mnogi drugi, dakle cijelanovinarska družinaVANJSKI SURADNICI:Slobodan Kadiæ, Jadranka Kauèiæ, BlažaBagariæ Šurbek, Andrea Drkulec, AndreaUremoviæ, Jasminka Vodineliæ, ZdenkaSabljiæ, Hrvoje Andrliæ, Jelena Grabusin,Ivan Peiæ, Hrvoje Vlahov, Damir Pušæenik,Ivan KozarRAÈUNALNA OBRADA:Info družina škole pod vodstvom: MarkoAbramoviæ, Josip Peiæ, Eugen BošnjakAdresa redakcije:Osjeèka 33, 34000 PožegaTel: 034-272-992Tisak: In-design, PožegaEvo nas opet na tragu novoga ‘’Puta’’ jer smo tako obeæalisebi i svojim èitateljima.Državno natjecanje ‘’LIDRANO 2002.’’ bilo je PUTokazkako idemo u pravom smjeru jer naš je ‘’Put’’ odabran zadržavnu smotru školskih listova. Više no zadovoljni, ali iodgovorni pred novim izazovom, krenuli smo u potragu.Znajte kako nije uvijek lako pitati, otkriti i dotaknuti sveono što nas zaokuplja, okružuje, živi negdje na dohvatruke,oka, pera, i od toga saèinit fino novinarsko tkanje.Svaka škola, pa tako i naša, nije tek graðevina negoorganizam u kojemu se uèi, stvara i živi. Polazište putabio je naš prag. Što nas èeka u ovom PUT-u?Ovaj PUT prošetati æemo fakultetima koji vam otvarajusvoja vrata, okrenuti æemo leða drogama i pridružiti senacionalnom programu za suzbijanje zlouporabe droga,kad se riješimo droge, pokušati æemo se pozabavitiproblemom koji drugo polugodište pati naše uèenike.Naime, ostali smo bez jedne uèionice koja nam jeneophodna za izvoðenje nastave. Taj problem izazvao jerevolt kod uèenika i s pravom smo si postavili pitanjeTREBAMO LI KOME. Slijede naše uobièajene teme:savjeti struke, horoskop, problematika škole i tako dalje.Krenite s nama na novi PUT.Marijana Levar, prof.3


Velika je važnost obrta za gospodarski razvoj Hrvatske. Poèeciobrtnièke proizvodnje javljaju se i u gradskim naseljima i navlastelinskim imanjima. Neka gradska naselja dobivaju statusslobodnih kraljevskih gradova, dok se druga formiraju kaotrgovišta gdje žive i obrtnici i trgovci. U Slavoniji jekontinuitet obrtnièkog života prekinut upadom Osmanlija, ali itamo postoje udruženja obrtnika.Tradicionalni cehovi žive u ostacima Hrvatske i predstavljajuosnovicu proizvodnje i vrlo su važan factor preživljavanja naovim burnim prostorima, te je njihovo organiziranje u stvaripovijest gospodarstva hrvatskih zemalja u malome kroz koje seodražavaju i politièke prilike i potrebe naroda koji stalno živina granici mira i rata, te nema moguænosti da se razvija kao uzemljama u kojima desetljeæima vlada mir.Nakon osloboðenja Slavonije od Osmanlija Slavonija seponovno, barem na podruèju triju županija, vraæa u sustavcehovskog sis<strong>tema</strong> pa krojaèi Požege veæ <strong>1.</strong> ožujka 1694.dobivaju od kralja Leopolda Prvog povelju svog ceha.Srednjovjekovni sustav obrtnièke proizvodnje organiziran ucehovima i bratovštinama održava se u našim krajevima do1872. godine s kratkim prekidom tijekom francuske vladavinejužno od Save. Cehovi su svoj rad temeljili na domaæimsirovinama koje su èesto bile loše i sve su teže odolijevalikvalitetnijoj robi koja je u drugoj polovici 18. stoljeæa poèeladolaziti iz gospodarski razvijenijih dijelova Monarhije.Pokušaj stvaranja trgovaèkih obrta (manufaktura) u Hrvatskojpokazao se kao preuranjen zbog slabe razvijenostirobnonovèane privrede. Osnivanje komora na podruèjuHrvatske oteglo se još neko vrijeme što je iskoristio ban JosipJelaèiæ koji je 20. svibnja 185<strong>1.</strong> izdao Privremeni naputak oureðenju trgovaèkih i obrtnièkih poslova gdje je odredio damajstor može držati i odreðen broj radnika te da cehovi nemajupravo žalbe na ovaj postupak koji se protivio tada još uvijekvažeæim cehovskim pravilima. Jelaèiæ je odredio i sustavnijepoduèavanje šegrta nedjeljom, pa je to bio veliki napredak uodnosu na ranije iskljuèivo školovanje obrtnièog podmladkakod cehovskog majstora.Novim zakonom naglašeno je pod obrtni odsjek spadaju sviposlovi koji se odnose na postanak, razvitak i ukinuæepostojeæih poslova, priznavanje i zaštita obrtnog vlasništva,pravo "duhovnog vlasništva tvornièke robe" (patenti), poduka iizobrazba obrtnika, sporovi izmeðu tvornièkih radnika, šegrta,kalfa, majstora obrtne radionice ili tvornice. 1872. godinedošlo je do shvaæanja obrazovanja obrtnika i zakljuèeno je dase naobrazba obrtnika mora podiæi i da treba osnivati posebneobrtnièke škole. Kao direktna posljedica ovih nastojanja uZagrebu je 1882. osnovana Obrtnièka škola, koja se rukovodilanaèelom kako predmet treba biti ne samo koristan veæ i lijep.Radu ove škole zahvaljujemo ljepotu Zagreba ukrašenogbrojnim historicistièkim i kasnije secesijskim ukrasima naproèeljima zgrada i stubišta.Na osnovu Obrtnog zakona iz 1884. izraðen uHrvatskom saboru 30. svibnja 1886. Statut za šegrtskeškole u Hrvatskoj i Slavoniji kojim su se reorganiziraledotadašnje Obrtne škole te se poèinju osnivati šegrtskeškole u opæinama gdje je bilo barem 50 šegrta. Škole suradile po programu a nastavu su držali uèitelji. Nastavase održavala uveèer i nedjeljom, a ponegdje i srijedom isubotom. U šegrte se nije moglo bez završenih èetirirazreda osnovne škole. Dobro je ipak što seosposobljavanje i dalje sticalo ne samo krozmukotrpno višegodišnje šegrtovanje veæ i dopunjavalovišegodišnjim "rintanjem" po austrijskim i ugarskimzemljama. Mnogi kalfe nikada nisu postali majstori jernije bilo obrtnièkog kredita a zarada im je bila tako malada su rijetko mogli sami otvoriti vlastitu radionicu.Mnogi se radi siromaštva nisu nikada ni ženili,eksploatacija šegrta bila je golema jer su se koristili i ukuænim poslovima. Poznato je, npr. kako je pekarskišegrt u pola noæi morao pristaviti kvasac, spavati u tojistoj radionici, a onda nakon što je kruh bio ispeèenraznositi robu mušterijama.Stoga su pothranjenost, iscrpljenost i bolest šegrta bilièesti. Razvoj obrtnièkih škola nastavio se i dalje. Nakonvišegodišnjeg zahtijevanja obrtnika vlada je 1<strong>1.</strong> rujna1892. izradila novi "Ustrojni statut za šegrtske škole uHrvatskoj i Slavoniji". Šegrtske škole podijeljene su nagraðevinsku, industrijsko-trgovaèku, mješovitu itrgovaèku skupinu. Nastava je povjeravana struènimuèiteljima a završnom ispitu morao je prisustvovatiobrtnik kojeg bi delegirali obrtnici.Ponovna reorganizacija obrtnièkih škola pokrenuta je1927. godina kada se umjesto šegrtskih škola osnivajuzanatsko-trgovaèke škole. Ove se škole dijele u triskupine: industrijsku, graðevinarsku i mješovitu.Svaka je skupina okupljala šegrte srodnih struka;obrtnièke komore su pratile ispite i programe nastave.5


Nova reforma školstva dogodila se 1960. godine. Novimzakonom o školstvu stvorene su struène škole po strukama icjelokupna struènopraktièna naobrazba pod nadzorom ješkole u školskoj radionici, privrednim organizacijama iustanovama, te su ukinute dotadašnje mješovite školeuèenika u privredi. Ova reforma škola i stvaranje velikogbroja struènih specijaliziranih škola i uèenièkih domova èijisu uèenici imali osigurano zaposlenje u društvenom sektoru,osobito u industriji, negativno se odrazila na obrtnièkipodmladak.Nakon domovinskog rata osnovana je Hrvatska obrtnièkakomora. Po rijeèima njenog tadašnjeg predsjednikagospodina Šafarana: "Zadatak je i obveza Hrvatske obrtnièkekomore skrb o zaštiti obrtnika, malog i srednjeg poduzetnika,te stvaranje uvjeta za njegov razvoj na dobrobit svih nas.Naša mlada hrvatska država je od samog poèetka pokazala daupravo u razvoju malog poduzetništva i obiteljskoggospodarskog interesa vidi svoju buduænost u svim granamagospodarstva." Osim toga predsjednik komore Šafaran jetakoðer je istakao o potrebi ponovnog uvoðenja dvojnogsustava obrazovanja, odnosno vraæanju uèenja zanata napravo mjesto u obrtnièku radionicu. Pomoæ u ponovnomvraæanju dualnog sustava obrazovanja pružila nam jeNjemaèka u kojoj je dobro organiziran i daje izvrsnerezultate. Glavni smisao tog sustava je u tome da uèenicitemeljno struèno znanje stjeèu u licenciranim majstorskimradionicama, kod majstora obrtnika, koji su posebnopripremani za prenošenje znanja na nauènike. Ti obrtnici(multiplikatori) osim što su vrsni majstori i imaju uzorne,suvremeno opremljene radionice, morali su steæi i vještineprenošenja znanja na uèenike. I evo, u toj smo poziciji idanas. Od slijedeæe školske godine provoditi æe se neki noviobrazovni sustav, no o tome æemo nekom drugom zgodom..Sada nas jedino zanima hoæemo li imati uèionicu u kojojæemo slušati nastavu ...Reakcije ...Poèetkom drugog polugodišta odlukom Županijskeskupštine ostali smo bez jedne uèionice ... Kakoreagiraju uèenici ..Dan kad smoizgubili ‘’šesticu’’.Piše: Sanela Dobraš, 3.aOvo polugodište šokirala nas je èinjenica daviše nemamo pristupa u uèionicu broj 6. to jeona uèionica iz koje je bilo najlakše brisnuti dokantine Ekonomske škole. Iz navike smo sepojavili, bacili torbe na klupu ispred uèionice ièekali profesora da se pojavi s kljuèem, kadono prizor iz noæne more u našu uèionicu ulazestranci... gledaju nas u oèi i smiju nam se. Dolaziprofesor i obavijest. Nemamo danas nastavu.Nema prostora. Odlukom nekih èudnih ljudi,naša uèionica je dana na korištenje ekonomskojškoli. Najhladniji ponedjeljak u godini(podsjeæam bilo je -26 ujutro u 7 kada nampoèinje prvi sat) a mi ga provodimo u hladnomškolskom hodniku èekajuæi vijesti kako æemoprovesti današnji dan. Po rasporedu cijeli dantrebamo biti u našoj šestici. IDITE KUÆI, nemadrugog rješenja, rekli su. Ne znam da li smo bilisretni ili ljuti u tom trenutku. Da li je to dobraili loša vijest. Svaka medalja ima dvije strane.Loše izgubili smo uèionicu, gubimo odnastavnog procesa, hladno nam je. Dobro, nemoramo slušati engleski, konstrukciju odjeæe ipolitiku i gospodarstvo. A ipak, danas smotrebali raditi cenzuru iz politike. Da sam imalataj sat vjerojatno ne bi napisala ovaj èlanak izstraha da ga netko ne cenzurira. Da sam ostalana konstrukciji odjeæe, napravila bi najtoplijiodjevni predmet u ovim hladnim zimskimdanima. Ovako mi je ostala kava u Bagiju ipropuštena prilika da nešto nauèim. Moždanešto nauèim sutra, ako budem imala uèionicu ukojoj æu poslušati nastavni sat.6


OTVORENO PISMO 4.ANa poèetku moram reæi zašto pišemo ovo pismo. Naime, prvi put u ove èetiri godine ili prviput u možda i više godina, ili ne znam u kojem vremenskom razmaku se dogodilo da miuèenici nemamo uèionicu. Zašto? Odlukom Županijske skupštine naša škola morala jeustupiti jednu svoju uèionicu na korištenje Ekonomskoj školi, kako bi se riješio njihovprostorni problem. I što se sada dogaða? Mi nemamo uèionicu. Kao uèenice 4. razreda,maturantice, uvrijeðene smo jer zbog pomanjkanja uèionica nemamo gdje održavatiredovnu nastavu. Za razliku od nekih mojih kolegica iz razreda, trenutno sjedim samo da bimogla napisati ovo pismo (sjedimo u uèionici br.11 u kojoj ima 11 slobodnih mjesta,a nas je22)!Pitamo se da li æe ovaj tekst uopæe imati ikakvog utjecaja da se nešto poduzme s obzirom nato da smo se veæ žalili, ali se ništa bitno nije poduzelo. Ljuti smo i uvrijeðeni, kao i našiprofesori. Mi nemamo uèionice jer Ekonomskoj školi nedostaje prostor, a time je namaoduzeta naša uèionica u kojoj smo nastavu imali pola prve godine i ostale dvije. Vrijeða mešto nas svi tretiraju kao manje vrijedne uèenike (prvenstveno mislim na predstavnikeŽupanije), a Ekonomsku školu dižu u visine i ispunjavanju sve njihove želje. I mi imamopravo na školovanje. Bile su brojne rasprave i još ni profesorima nije jasno na osnovi èegaje Županija odobrila, odnosno nama oduzela uèionicu i dala ju na korištenje susjednojškoli. Pitamo se, kad se o tom raspravljalo? Da li se nas pitalo što je nama potrebno sobzirom da se radi o našoj školi! Mi svaki odmor stojimo pred zbornicom i èekamoinformaciju imamo li slobodan razred ili æemo biti osloboðeni nastave. Bilo je ponekad èakgovora da æemo imati nastavu u nekakvoj ''brvnari''. To je, ako neki ne znaju mala radionicagdje stolari i zidari imaju praksu. Danas smo se snašli za desetak minuta. Inaèe èekamo iduže dok ne naðemo slobodnu uèionicu i uvijek smo zadnji koji odlazimo s hodnika. Prošlitjedan smo se u uèionici br.11, posmrzavali. Za neupuæene, uèionica broj 11 pregraðeni jehodnik u kojem nema radijatora. Imali smo malu grijalicu da se malo ugrijemo. Voljela bihda je netko od odgovornih za ovakvu odluku došao do škole ividio u kakvom prostoru radimo. Neæu ni govoriti o kvalitetinastave. Protestiramo kao maturanti, jer smatramo da ovakavstav Županije. Nije ispravan ni korektan prema nama niti premaostalim uèenicima ovakav stav Županije.Neæemo dozvoliti da se prema nama i našoj školi ponašajukao prema ''zadnjoj rupi na svirali''. Mi smo uèenici obrtnièkihzanimanja i na našem školovanju poèiva gospodarski razvoj.7


NAJZNAÈAJNIJI USPJESI UÈENIKA OBRTNIÈKE ŠKOLEU ŠKOLSKOJ GODINI 200<strong>1.</strong>/2002.GRADITELJSKA STRUKA<strong>1.</strong> Državno natjecanje u Èakovcu 200<strong>1.</strong> godine:- zidari: Mario Šulc i Šipura Josip - treæe mjesto- tesari: Augustin Majstoroviæ i Mihael Hel - prvo mjesto- soboslikari - lièioci: Danijela Beganiæ i Josip Kuprešak - dvanaesto mjesto2. državno najtecanje u Splitu 2002. godine:- zidari: Josip Šipura i Grgiæ Ivan - prvo mjesto- tesari: Mihael Hel i Juro Kopaèeviæ - prvo mjesto- soboslikari - lièioci: Leopold Radoniæ i JosIp Milašinoviæ - treæe mjesto- graðevinski tehnièari:- graðevna mehanika: Mirjana Kristiæ - deveto mjesto- graðevne konstrukcije: Josip Lukiæ - dvanaesto mjesto- prostoruèno crtanje: Stjepan Sikiriæ uspješanTEKSTILNA STRUKA - Uèenice tekstilnog usmjerenja sudjelovale su ove godine na Petoj smotri Danaodjeæe u Varaždinu i vratile se s osvojenim prvim mjestom.HRVATSKI JEZIKTijekom školske godine uèenici su radili školski list PUT. Na županijskomnatjecanju u Požegi proglašeni su kao drugi, meðutim, državnopovjerenstvo je pozvalo školski list na državnu smotru LIDRANO 2002. uRovinj. Školski list svrstao se meðu 15 naboljih uèenièkih listova uzemlji.TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURAŠkolska godina 2000./200<strong>1.</strong> bila je jedna od najuspješnijih natjecateljskih godina za ŠŠK "Obrtnik" gdje smoosvojili 2. mjesto u ukupnom plasmanu sportskih natjecanja u kategoriji mladiæa i treæe mejsto u kategorijidjevojaka. U športskoj sezoni 200<strong>1.</strong>/2002. najveæi uspjeh naših sportaša osvajanje malonogometnog turnira"Trofej sv. Grgura" koji se održava povodom Dana grada. Osim toga postignuti su slijedeæi rezultati:<strong>1.</strong> mali nogomet 2 mjesto2. košarka (ž) 3 mjesto3. odbojka (ž) 4 mjesto4. rukomet (m) 4 mjesto5. rukomet (ž) 4 mjesto8


USPJESI GRADJEVINSKE STRUKEPiše: Jasna Zlomisliæ, 3.dKineski zid, po mišljenju mnogih jedno od “svjetskihèuda”, ubraja se meðu rijetke graðevine na Zemlji koje semogu vidjeti iz svemira. U njegovoj gradnju sudjelovali su imnogi pojedinci, majstori u jednom od najstarijihzanimanja u graditeljstvu zidari.Osnovni je posao zidara, naravno, zidanje: slaganjeopeka, kamenih blokova ili blokova od nekog drugogmaterijala i njihovo spajanje žbukom razlièite kakvoæe isastava. Osim toga temeljnoga posla, zidar obavlja i drugeposlove postavlja hidroizolaciju, kanalizaciju, okvire zavrata, prozore i dr. Zidari svoj posao zapoèinjuupoznavanjem nacrta, skica i crteža buduæeg objekta.Nekada su oni zidali zgrade od samih temelja. U novijevrijeme zidari dolaze na gradilište kada radnici drugihzanimanja postave temelje, a ponekad i betonski “kostur”zgrade (ili nekog drugog zdanja).Zidanje na prvi pogled neupuæenima izgleda kao vrlojednostavan posao. A zapravo nije! Zidanje nije tek pukoredanje slojeva žbuke i cigle, kamena ili nekog drugogmaterijala. Elemente buduæeg zida treba povezati naposeban naèin, osobito na uglovima, na mjestima gdje æebiti otvori (prozori i vrata), na spoju glavnih i pregradnihzidova. Osim preciznosti, za posao zidara nužna su ispecifièna struèna znanja, koja se stjeèu školovanjem,o d n o s n o n a u k o v a n j e m .Zidari, dakako, ne podižu zid “od oka”; oni stalno viskom,libelom, kutomjerom, metrom provjeravaju dimenzije,okomitost i druge karakteristike zida. Ciglu, kamen,betonske elemente treba kojiput prilagoditi mjestu nakojem æe se postaviti. To zidari rade vrlo spretno preciznimudarcima zidarskoga èekiæa. Zidanje kamenom puno jeteže i sporije od zidanja ciglom ili nekim suvremenimgraðevinskim materijalom. Zidari se kojiput specijalizirajunpr. za zidanje kamenih lukova ili stupova prilikom gradnjemostova ili nekih drugih posebnih graðevina.Radni uvjeti - Zidari najèešæe rade na otvorenom, izloženinepovoljnim vremenskim utjecajima. Rade na visinama, upognutom ili polupognutom položaju. Na gradilištu èestoima vlage i prašine. Dakle, može se zakljuèiti da zidarièešæe rade u nepovoljnim, a rjeðe u nešto povoljnijimradnim uvjetima.Poželjne osobine - Zidari moraju biti snažnije tjelesnegraðe i stabilna zdravlja. Moraju imati dobar vid i sluh, uzbesprijekoran osjeæaj ravnoteže. Dakle, ošteæenja osjetila,bolesti unutrašnjih organa, bolesti koje izazivajunesvjesticu ili vrtoglavicu, slabija tjelesna graða,deformiteti ruku i nogu zapreke su za obavljanje zidarskogposla.Osposobljavanje - Obrazovanje zidara traje u nas trigodine. Školuju se u industrijskim i obrtnièkim školama.Dakako, prilikom upisa u obrtnièku školu zbog dvojnogasustava obrazovanja prvi je uvjet prethodno sklopljenugovor o naukovanju.Kvaliteta rada naših profesora i voditelja školskeradionice s uèenicima zidarske struke pokazala se nabrojnim državnim natjecanjima..Graditeljska struka od 1996. godine uspješnosudjeluje na državnim natjecanjima gdje postižuzavidne rezultate.<strong>1.</strong> Državno natjecanje u Splitu 1996. godine:- zidari: Mario Pifka i Goran Starèeviæ - peto mjesto- tesari: Željko Hrušèak i Mario Jelièiæ - prvo mjesto2. Državno natjecanje u Splitu 1997. godine:- zidari: Dražen Stojiæ i Drago Subotiæ - drugo mjesto- tesari: Željko Zirdum i Mario Senj - prvo mjesto3. Državno natjecanje u Bedekovèini 1998. godine:- zidari: Mario Baltiæ i Ivica Èoliæ - drugo mjesto- tesari: Krunoslav Dreksler i Kristijan Putak - èetvrtomjesto4. Državno natjecanje u Zagrebu 1999. godine- zidari: Mario Vlahoviæ i Igor Bunjevac - drugo mjesto5. Državno natjecanje u Èakovcu 200<strong>1.</strong> godine:- zidari: Mario Šulc i Šipura Josip - treæe mjesto- tesari: Augustin Majstoroviæ i Mihael Hel - prvomjesto- soboslikari - lièioci: Danijela Beganiæ i JosipKuprešak - dvanaesto mjesto6. državno natjecanje u Splitu 2002. godine:- zidari: Josip Šipura i Grgiæ Ivan - prvo mjesto- tesari: Mihael Hel i Juro Kopaèeviæ - prvo mjesto- soboslikari - lièioci: Leopold Radoniæ i JospMilašinoviæ - treæe mjestoZahvaljujemo ovom prilikom profesorima i voditeljimastruène prakse (našim majstorima) koji rade ugraditeljskoj struci, a posebno: Iva Šnajder, prof.,Jasna Njavro, prof., Jasminka Vodineliæ, prof., IvicaTadijal, prof., Krunoslava Kraljak, ing., Slavko Murar iStjepan Kolar. Svi oni zaslužni su za uspjehe uèenikagraditeljske struke.9


Majstorica od kuhinje: Antonija Žiliæ, 3.gI u ovom putu nastavljamo tradiciju savjeta iz struke, ovaj put pridružili su nam se graditelji, odjevnitehnièari i drvna struka. Dakle, kompletni smo.Opæa frka, na ruèak su se najavili roðaci koji namjeravaju ostaticijeli dan. Kako su se najavili tri dana ranije imate dosta vremenaza slaganje menija. Što za glavno jelo, što za desert, koju salatupripremiti? Evo što Vam savjetujemo:Punjene teleæe rolice (glavno jelo),Sastojci:teletina bez kostijunetina bez kostimažuransolzeleni paparcelerluksmeða paprikauljebrašnojajapire od rajèicekiselo vrhnjeOpis:Teleæe odreske odreske lagano potuæi i posoliti.Na odreske staviti juneæe mljeveno mesoizmiješano sa zaèinima (mažuran, zeleni papar,sjeckani celerov list). Odreske urolati i vezatikoncem, uvaljati u brašno i popržiti na vrelom ulju.Dodati goveðu juhu, povræe i pire od rajèice.Poklopiti i pirjati oko 50 minuta na srednjojtemperaturi. Na kraju dodati kiselo vrhnjerazmuæeno s malo brašna, još jednom prokuhati ipikantno zaèiniti po potrebi.Palaèinke (desert),Sastojci:250 g brokule3 žlice maslinovog uljaMalo naribanog svježegðumbiraMalo naribanog limunovog sokaMalo soli i crnog papra1 dl kiselog vrhnjaOpis:Brokulu oprati, rastaviti na cvjetove, astabljike izrezati na komade. U posudu suzavrelom vodom prvo staviti kuhati stabljike.Nakon nekoliko minuta dodati cvjetove ikuhati dok ne omekšaju, ali tako da se neraspadnu. Gotovu brokulu ocijediti i staviti uzdjelu. Malo je isjeckati. U šalici izmiješatimaslinovo ulje, limunov sok, zaèine i vrhnje tepreliti preko povræa.Opis:U mlijeko umiksajte jaja, brašno, šeæer i malo soli. Nateflon tavu ulijte žlicu ulja, pa ga kada se ugrije odlijtetako da tava bude samo zamašæena. Grabilicom odoko 1 dl razlijte smjesu po tavi. Pustite da se zapeèe,provjerite zadižuæi nožem, pa okrenite i još malozapecite s druge strane. Od ove kolièine može senapraviti oko 15 palaèinaka.Filujte ih ðemom, èokoladom, šeæerom, kakao prahom,i uživajte u njima.Sastojci:2 šalice brašna3 šalice mlijeka2 jajažlièica šeæeramalo soliulje10


Rođaci konačno otišli .... vrijeme da se vratimo na normalnu hranuPizza Marghereta (glavno jelo),Sastojci:Za tijesto:20 g pivskog kvasca500 g brašnavodaprstohvat soli300 g oguljenih rajčica300 g sira mozzarelamaslinovo uljeoriganosolUmak bolonjez (prilog),Sastojci:250 g mljevenog junećeg mišićajedna mrkvajedan crveni lukpola čaše crvenoga vina200 g pelata ili pasirana rajčicadobro maslinovo ulje.Uz umak poslužite špagete, tjesteninu, ili pečeno meso.Carpaccio od lososa (predjelo)SPECIJALITET FRANCUSKE KUHINJESastojci:Opis:Umijesti tijesto za kruh i i ostavite ga daodstoji na toplom i krpom pokrivenommjestu.Kada tijesto dvostruko poveća obujamponovo ga razvući i položiti na limprethodno namazanim uljem. Staviti nanjega rajčice narezane na ploške, polovicumozzarelle narezane na kockice ili ploške,posoliti, posipati origanom, preliti snekoliko žlica ulja i peći na 220°C 25-30minuta. Nekoliko minuta prije završetkapečenja po površini posložiti ostatkemozzarelle.Opis:glavica salateružičasti grejpfrut250 g tanko narezanogdimljenog lososa,peršinkavijar crveni i crni (poteglica)maslinovo uljeIz kuharskog šeširaOčišćeno povrće narežite i pirjajte na 3-4 žliceulja. Dodajte meso i popržite ga dok nedobijete lijepu smeđu boju.Podlijte vinom i pustite da ispari na laganojvatri. Posolite i popaprite po vašem ukusu prijenego dodate rajčicu. Meso će se, na taj način,začiniti vlastitim sokovima koje je izvukla sol.Dodajte zgnječene pelate (ili pasirane rajčicekoje se brže skuhaju), pomiješajte i pirjajte natihoj vatri. Smanjite vatru i poklopite.Kuhajte otprilike sat vremena, pazeći da umakne zagori (a da se to ne dogodi podlijevajte jelojuhom). Otklopite i pustite da se umak zgusne.Umak ne smije biti prerijedak.Opis:Opranu salatu očistite iodvojite listove. Narežitesalatu i posložite je natanjur za posluživanje,začinite uljem i soli,posložite na nju narezanlosos.U k r a s i t e sprepolovljenim kriškamagrejpfruta i obje vrstekavijara. Ukrasiteperšinom i poslužite.STRUČNI VIC:Dalazi žena kod pekara i zamoli: Molim Vas ispecite mitortu od oraha, ali neka bude malo zagorena.Pekar će u čudu: Zašto, gospođo.Ona će: Neka moji ukučani misle da sam ju ja pekla.11


Ispod šankaPiš: Josip Peiæ, 3.gPoslije dobrog ruèka, gosti žele popiti vino. No koje im vinoponuditi? Kako biste bili sigurni u izbor kojim æete iznenaditisvoja èula okusa i mirisa, Ovo su nas uèili na praksi i uugostiteljskom posluživanju, evo dijelimo to s vama.Kao aperitiv uobièajeno je poslužiti: suhi pjenušac,šampanjac (francuski slatki), poluslatki pjenušac, bijelosuho i/ili slatko vino, sherry, porto, bermet ili prošek.Uz predjela, hladetine i namaze neæete pogriješiti poslužiteli bijelo vino ovih karakteristika: suho, polusuho, laganoslatko.Jela na bazi ribe takoðer idu uz bijela vina, ona suha i ljupkate pjenušce isto tako suhe.Pršut i suhomesnati proizvodi poslužuju se zajedno s rozesvijetlim i suhim vinima, ali ni bijelo suho vino nije loš izbor.Guste juhe, paštašute, rižota s umakom od riba ili mesnimumakom uglavnom prate bijela suha vina, zatim roze imlada crna vina.Dok juhe s umakom od riba i kamenice podnose i robusnijavina s višim postotkom alkohola.Pržena ili pohana riba, škampi s roštilja, sa ili bez umakaizvrsni su uz bijelo suho robusno vino. Dok ribe peèene naražnju i roštilju te rakovi, školjke i kavijar obavezno idu uzjaka bijela i crna vina, suhi bijeli pjenušac ili bijelaaromatièna vina.Uz jaja pripravljena na razlièite naèine, ili poslužena spršutom i sirom, obavezno se poslužuje bijelo suho iliružièasto vino, a kao moguænost tu je i crno lagano friziranovino.Žabe, puževi i jegulje kao specijaliteti zahtijevaju bijelo vinoKada je rijeè o mesu, bijelo meso i ono lagano ispeèeno naroštilju upotpunjuje se sa crnim suhim i mladim vinom.Ukoliko se radi o tamnom mesu, domaæoj i lovnoj divljaèineizbježna su izrazito puna i jaka, stara robusna vina.Velike razlike u odabiru vina su kombinacije sira stjesteninama. Tako sirevi s mekanom tjesteninomzahtijevaju rose i crno mlado vino, dok se sirevi s tvrdomtjesteninom, ribani ili uzavreli poslužuju u kombinaciji scrnim starim robusnim vinom.Deserti uglavnom idu prema izboru slatkih, likerskih ipjenušavih vina. Ukoliko se radi o voæu, bijelo slatko,pjenušac i likersko rose neizbježan su izbor. Uz voæe seposlužuju i slatki bermet te likersko crno staro slatko vino.Slastice poput kolaèa i sladoleda idu dobro u kombinaciji saspecijalnim likerskim vinima, polusuhim pjenušcima iaromatiènim slatkim vinima. Dok suhe slastice, one bezèokolade, dobro podnose pjenušce starijeg godišta, bijelaslatka i poluslatka vina te sherry, porto, suvarak ili prošek.12


F L A S H V I J E S T I ZUGOSTITELJSTVAKad smo veæ kod vina moramonapomenuti da je ovih dana održanoŽupanijsko vijeæe prehrambenestruke, koje se nastavilo uposlijepodnevnim satima uPodrumarstvu gosp. VladeKrauthakera.Na osunèanoj strani južnih obronakaKrndije, koji zatvara Požešku kotlinusa sjeverozapadne strane,smješteno je poznato kutjevaèkovinogorje.Gospodin Vlado Krauthaker je 1994.g. Osnovao vlastito obiteljskogospodarstvo, a danas je vlasnik 16hektara vinograda i kooperant još 35hektara. Podrum kapaciteta 340000litara, a godišnja proizvodnja je 250000 litara, od èega 70% èini sortagraševina, a ostalo èine sorte pinotsivi, chardonnay, sauvignon, a odcrnih sorti merlot i pinot crni.Vlasnik je postao poznat po vinuGraševini, a danas ravnopravno još ipo Savignon, Chardonnay, Pinot crnii Merlot. Koristeæi ekološkemoguænosti kraja, te prednosti sortegraševine,u podrumarstvuKrauthaker nisu rijetka ni predikatnavina: kasna berba, izborna berba, teberba suhih bobica.Za svoj rad dobio je mnog priznanja uzemlji i šire. Neke od njih su zlatnamedalja u Francuskoj za chardonnay,srebrna u Belgiji za merlot, a ovegodine je od strane struke i potrošaèaproglašen najboljim vinogradaromHrvatske za 2002. Godinu.Uživati u vinima, tom piæu što ga jeBog dao ljudima da lakše podnoseživotno breme,nije tako jednostavno,nakon što je prof. Dr. DubravkaPremužiæ opisala na što sve trebaobratiti pažnju, prilikom uživanja unjemu.U prekrasno ureðenom salonuodržala je predavanje: “Postupciproizvodnje vina”, sezonske ilabaratorijske analize; te naèiniposluživanja vina, nakon èega jeuslijedila degustacija raznih sorti,boja i starosti vina.Andrea Drkulec, prof.Možda se pitate zašto je ova stranica tako posebna, zato jer je i našatekstilna struka posebna. Prošle godine postali su prvaci države udizajnu odjeæe- ÈESTITAMO !!! (Kako nema zlatnog lista darujemovam žuti).Vaše uredništvo!ASPEKTI MODEPiše: Jelena Grabusin, prof.Uskladiti kvalitetu, izgled iupotrebljivost s ekonomskom opravdanostiproizvoðaèa, je najveæi izazov svakogdizajnera.Prije, kada se odjeæa proizvodilaruèno i u zanatskim radionicamamaštovitost i kreativnost su bile višeprisutne kod uljepšavanja odjeæe.Masovna proizvodnja, novetehnologije, promjena naèina životakreativnost i maštovitost iz prošlihrazdoblja u 20. stoljeæu usmjerava naosmišljavanje što originalnije odjeæe.Ppostaju popularni višenamijenski odjevnipredmeti izraðeni od pamuka, viskoze ipoliestera. Radna, sportska odjeæa i rubljepostaju modni odjevni predmeti, a markeproizvoðaèa su ukrasni elementi i statusnisimboli.Danas imamo više aspekata mode koje mozemo objasniti snekoliko pojmova.Kod konfekcijske tzv. PRET-A-PORTER mode, interes industrijskemasovne proizvodnje usklaðen je sa moguænostima veæine kupaca.Odjevanje potpuno prilagoðeno neutralnom ukusu veæine (bezmaštovitosti i osobnosti) nazivamo BANALNO odijevanje. Ono nemanikakvih ukrasa i bitna mu je samo funkcionalnost.Kreativnost dizajnera najviše dolazi do izražaja ueksperimentalnom modnm oblikovanju gdje se zanemaruje funkcionalnost,ekonomiènost i ekološki aspekt, a istražuje se samo likovnost. Takvu modunazivamo AVANGARDOM ili prethodnicom. Cilj avangardne mode jeprivuæi pozornost javnosti, reklamirati autora ili modnu kuæu, ili izraziti svojepojimanje estetskog.Poznata Gautierova teorija: ”Umjetnost radi umjetnosti” koja uzdiželjepotu kao jedinu zadaæu i svrhu umjetnièkog stravarnja, a oznaèavaumjetnièki smjer ESTETICIZAM.VISOKA MODA ili HAUTE COUTURE ima elemente PRET-A-PORTER i AVANGARDNE mode, a po namijeni i izrazu se nastavljadirektno na povijest kostima (povijest odijevanja visokog društva). (Kodvisoke mode kao i kod pret-a-porter odjeæe razlikujemo dvije MODNESEZONE: proljeæe-ljeto i jesen-zima prema kojima se odreðuju modnesmjernice za dvije godine unaprijed.)Svakodnevni život ne prihvaæa krajnosti, pa tako ni umjetnost.Pravo rješenje je uvijek u sredini, u skladnoj ravnoteži suprotnosti. Takofunkcionalizam i esteticizam su krajnosti koje tek meðusobno usklaðenepostaju istinske umjetnièke vrijednosti.Visoka moda i avangarda predlažu kompletan STAJLING (engl.STYLING) modela. To je usklaðivanje èitavog izgleda kao jedinstvenogizraza od frizure, šminke i nakita do obuæe.O sposobnosti autora ovisi uspješno oblikovanje odjeæe, tj.usklaðivanje èimbenika dizajna: estetski, funkcionalni, ekonomski iekološki èimbenik. Tako nastalo dijelo neæe biti samo modni hir negoistinska vrijednost.Dobar proizvod prodaje vrijednost i kvaliteta koje se ne nalaze urobi nego u svijesti potrošaèa.13


Kako održavativunenu odjeæuPiše: Ana Pohl, 4.aSvi se mi želimo oblaèiti moderno i kvalitetno,to je svimajasno. Ali što napraviti kad se baš na onu najdražu suknjuprosula cijela èaša crnog vina? Da je barem neke tamneboje bio materijal,ali ne… to je baš neka krem boja. I štosada???Pogledate na etiketu te suknje i vidite da je sastav materijala100% vuna. Tek se tada prave kapljice znoja poènu kotrljatiniz uzrujano èelo, jer znate da se vuna ne smije niiskuhavati…Imamo rješenje i za to, pripremili smo vam nekoliko savjetada se možete riješiti tih mrlja.Postupak s mrljama:Kad doðe do toga da se vuneni odjevni predmet zaprlja,preko zamrljanog podruèja potrebno je staviti èistu, suhu,upijajuæu krpu; s napomenom da nikako ne stavljate topluvodu na masnu mrlju.Alkoholna piæa (ne i crveno vino):Tapkajte lagano upijajuæom krpom kako biste uklonili što jeviše moguæe tekuæine. Istrljajte podruèje mješavinom toplevode i medicinskog alkohola u jednakim dijelovima.Crna kava / èaj:Pomiješajte alkohol s bijelim octom u jednakom omjeru,zatim tapkajte uprljano podruèje krpom umoèenom uotopinu i na kraju lagano pritiskajte upijajuæom tkaninom.Krv:Brzo potapkajte mrlju vlažnom spužvom kako biste uklonilisuvišnu krv. Lagano trljajte nerazrijeðenim octom.Èokolada / bijela kava / èaj:Tapkajte podruèje oko ruba mrlje krpom umoèenom ualkohol, a zatim slijedite upute za crnu kavu.Voæe / voæni sok / crveno vino:Brzo tapkajte mrlju mješavinom medicinskog alkohola i vode(odnos 3:1).Trava:Pažljivo nanesite sapun ili lagano trljajte krpom umoèenom umedicinski alkohol.Tinta / kemijska olovka:Lagano trljajte krpom umoèenom u èisti alkohol. Ponovitekrpom umoèenom u bijeli ocat ili u medicinski alkohol.Ruž / šminka / pasta za cipele:Lagano trljajte krpom umoèenom u terpentin ili alkohol.Vosak:Struganjem uklonite što je više moguæe voska s odijevnogpredmeta i to žlicom ili tupom stranom noža. Stavite upijajuæipapir preko mrlje te lagano glaèajte glaèalom podešenim na2. Ne perite.14


GraditeljstvoPiše: Jasminka Vodineliæ, prof.Osigurati gradilište, ''udariti temelje'', uzidati zidove, na zidove postaviti krov, izvršiti još nekoliko desetaka sitnih i krupnihradova i useliti se u vlastiti dom, san je svakog èovjeka. Imati dom jedna je od osnovnih ljudskih potreba. Pod vlastitim krovomosjeæamo sigurnost, toplinu, zaštitu. Izmeðu èetiri vanjska zida i ispod veæ spomenutog krova prolazi ljudski vijek, dogaðaju seradosti i veselja, tuge i žalosti, roðenja i smrti ... Sjetite se one ‘’Kad bi zidovi mogli prièati?!’’ i odmah æete osjetiti nelagodu jernitko nije prisutan u vašoj intimi kao prostor u kojemu vlastiti životni film proživljavate. Isti taj prostor može biti organiziran iureðen kako nam pjesnik kaže ''na milijun malih naèina'' i ako u njemu nešto nedostaje i ako nije dovoljno ugodan za boravljenje (dane spominjemo uvijek jednu sobu koja manjka) glavnu krivicu prepoznajemo u nedostatku materijalnih sredstava.Kako u takvim okolnostima prolaze najmlaði èlanovi obitelji?Vrlo èesto djeci organiziramo prostor za spavanje, igru i uèenje u sklopu dnevnog boravka ili nekog drugog zajednièkogprostora (pogotovo ako se radi o obiteljima s više djece, a iste su èesto upotpunjene i pokojom bakom ili djedom). Zanemarujemopritom potrebe naših mališana i onih malo veæih da unutar obiteljskog doma posjeduju vrata koja vode u njihov tajni svijet, iza kojihje njihovih i samo njihovih pa makar i svega 5-6 kvadrata životnog prostora, jer upravo im oni osiguravaju uspješan start u ono što sezove uspješno sutra. Ako mislite da imate vremena da klincu osigurate sobu i da ni do 15 godine nije kasno griješite. Smo je tekroðenoj bebi u prvih nekoliko mjeseci nužno proboraviti u neposrednoj maminoj blizini. Pedijatri savjetuju da je što prije nužnoosigurati zasebnu prostoriju u kojoj æe beba spavati (naravno u neposrednoj blizini roditeljske sobe). Kako dijete raste tako semijenja i naèin ureðenja djeèje sobe. Prvotno organiziran prostor za spavanje i igru postupno prerasta u prostor za spavanje, uèenje,druženje i proživljavanje perioda odrastanja.Srednjoškolcu vlastita soba ima posebno znaèenje. To je prostor u kojemu mogu bez straha da æe biti primjeæeni plakatizbog propale ljubavi, veseliti se vlastitom uspjehu, dijeliti tajne s prijateljima, a možda se još malo igrati autiæima i maiti splišancima.Kako urediti sobu nije nevažno pitanje. Prostor je nužno pretvoriti u ugodnu oazu, a to æemo ostvariti kvalitenim odabiromboja, materijala, rasvjetnih tijela i elemenata namještaja. Prouèite prokušani recept:- 1 udoban ležaj- po moguænosti još jedan skriveni, montažni (npr. krevet-ladica) kako bi prijateljica mogla prespavati i s domaæicom pretrestisve aktualne traèeve)- veliki radni stol- još veæi garderobni ormar- police za knjige- ogledalo?!- ladice za odlaganje stvari i skrivanje tajni- noæni ormariæ- po moguænosti raèunalo- TV, HI-FI ... ako je moguæe (više zbog komfora roditelja i djecenego stvaren potrebe)- Rasvjetna tijela- Tepih, zavjese- Veliki prazan zid na kojemu je dozvoljeno ljepljene postera<strong>Odabir</strong> boja, namještaja, dekorativnih detalja obavezno prepustiti djetetu dapo prvi put na konkretnom zadatku provjeri novosteèeni osjeæaj moguænostivlastitog izbora. Koliko god se roditeljima izbor èinio nemoguæim nužno jepomiriti se i strpljivo podnositi neobiène ideje jer razlog za njihovo postojanjesigurno postoji u glavi srednjškolca. Nakon 17 godine rijeè je veæ o odraslommladom èovjeku. Od roditelja se samo oèekuje savjet i financijska pomoæ. Akotek u toj dobi unutar obitelji sazrije ideja o potrebi stvaranja odvojenog prostoraza dijete razmislite o slijedeæoj istini razdoblje silnih fizièkih i psihièkihpromjena polako ostaje iza djeteta (takoðer i roditelja), pred obitelji je trenutakkada æe sad veæ mladiæ ili djevojka napustiti roditeljski dom (zbog školovanja,zaposlenja ili ženidbe/udaje), a roditeljima ostaje šetnja kroz uspomene i brisanjeprašine u napuštenom prostoru.I vratimo se ponovno osnovnom problemu novcu, ako je on jedini krivac štoodrastanje èesto prolazi bez vlastitog životnog prostora srednjoškolca uobiteljskom domu. Potrebna je najprije dobra volja, zatim razmisliti oprioritetima unutar vlastite obitelji i doma, savjetovati se sa struènjacima i nakraju potrošiti ponešto vremena na snimanje stanja u trgovinama i majstorskimradionicama. Dobra ideja i kvalitetno struèno vodstvo olakšati æe procesnastajanja stambenog kutka srednjškolca unutar stambenog prostora jedneobitelji i noænu moru pretvoriti u zadovoljstvo ukuæana.Srednjoškolci i roditelji razmislite o proèitanom. Pogotovo ako u obiteljiimate mlaðu djecu, odnosno braæu i sestre.15


K U H I NJ EPriredili: Zdenka Sabljiæ, prof. & Hrvoje Andrliæ, prof.Prema nekim istraživanjima, 70% vremena koje provodimo u kuæi,provedemo u kuhinji. Istinito ili ne, èinjenica je da se u kuhinji obavljajumnogobrojne aktivnosti, i to ne samo one vezane uz pripremu hrane.Èesto se kuhinja koristi i kao neformalni prostor u kojem se npr. pišudomaæi uradci ili primaju posjete. Gledano s te strane, važno je da kuhinjabude lijepog dizajna i ugodna za boravljenje. Osim što udovoljavamnogim funkcijama taj prostor je izrazito prometan, pa stoga mora biti idobro organiziran. Vrijeme koje æemo posvetiti planiranju i najsitnijihdetalja koji mogu poveæati funkcionalnost u kuhinji, višestruko æe nam seisplatiti. Veæina nas ima na raspolaganju puno manju kuhinju od one kojubi željeli. Ponekad kuhinja može izgledati manjom no što jest ustvarnosti, ako nije dobro projektirana. Kako æemo organizirati prostorkuhinje ovisit æe o njenim dimenzijama i drugim obilježjima prostora, aliprije svega moramo znati što sve u kuhinji treba nužno osigurati kako bibila adekvatno opremljena. Pri projektiranju kuhinje polazimo odpozitivnih obilježja prostora koja æe nam omoguæiti adekvatan smještajsvakog elementa.Jedno od osnovnih pravila koje primjenjujemo jest:što se èešæe jedan element ili predmet u kuhinji koristi, to ga moramomoæi lakše dohvatiti ili njime manipulirati.Zato stvari u elementima smještamo u blizini radnog mjesta na kojem senajviše koriste. Tako æemo npr. sve što koristimo pri kuhanju, imati ublizini štednjaka. Kada smo maksimalno uvažili prilagodljivost prostora isvakom elementu pronašli mjesto koje osigurava njegovo optimalnokorištenje, pozabavit æemo se i èinjenicom da naša upotreba tog prostoranije uvijek ista.Sljedeæi važni detalj koji se uzima u obzir pri projektiranju odnosi se napotreban prostor koji moramo predvidjeti za radnu plohu. Prostranuplohu naroèito cijene žene, jer im ona olakšava pripremu hrane i uvelikeskraæuje vrijeme koje u kuhinji svakodnevno provode. Obièno se na njojnalaze i razni mali kuæanski aparati, koji takoðer zahtijevaju svojmanipulativni prostor. Radnu plohu æemo dodatno rasteretiti ako uraznim kuhinjskim elementima predvidimo dovoljno mjesta za smještajnamirnica i potrebnog pribora za kuhanje i serviranje hrane. Zato priodabiru kuhinjskih elemenata unaprijed predviðamo mjesta na kojimaæemo držati sve kuhinjske potrepštine.Savjet: Pri odabiru kuhinje mnogi rade pogrešku tako što najprijeodaberu odreðenu kompoziciju kuhinje, pa je onda pokušavaju smjestitiu raspoloživi prostor. Iako je danas ponuda kuhinjskih elemenata svojimdimenzijama prilagodljiva prostoru, bolje je ne inzistirati na odreðenomelementu pod svaku cijenu. Put kojim æemo krenuti je upravo suprotan.Kuhinju æemo izabrati prema dimenzijama prostora, postojeæimvodovodnim i elektriènim instalacijama i razumnom projektu. Takoæemo racionalno organizirati prostor koji imamo na raspolaganju,postavljajuæi u njega sve što nam je neophodno, a žrtvujuæi ono manjevažno.DR V NA STRUKAProgram za dizajn namještaja - Corpus je profesionalniprogram za kreiranje i prezentaciju namještaja. Omoguæavapunu podršku kod izrade namještaja iz ploèastih materijala(panela), poèevši od osnovnog definiranja pojedinaènihelemenata, sve do kompletnog prikaza u trodimenzionalnomprostoru ukljuèujuæi izgled prostorije (zidovi sa vratima iprozorima, strop, pod), korisnièke elemente sa potpunimprikazom materijala u boji i uzorku, svjetlo, tvornièkeelemente (nape, hladnjaci, štednjaci, stolice), kompletnukalkulaciju cijena i izradu krojnih listi.Suèelje : grafièki prikaz sa prozorima, ikonama, padajuæimizbornicima i trakama s alatima, - trodimenzionalni prikazprostora i elemenata u njemu, upravljanje elementimapomoæu miša ili tipkovniceVizualne karakteristike: pomicanje elemenata u 3D prostoru(mišem ili tipkovnicom), kretanje kroz prostor s trenutnimprikazom, - potpuna kontrola visine pogleda, smjera izumiranje, - slobodni odabir izmeðu prikaza uzorcima,plohama ili linijama (wireframe), - realni prikaz uzorakamaterijala, realni 3D prikaz ugradbenih aparata, realni prikazstropa, poda i zidova, vrata i prozora, realni prikaz drvenih,metalnih i staklenih (prozirnih) površina, moguæeiskljuèivanje vidljivosti pojedinih elemenata po želji ili pogrupama: fronte, ugradbeni elementi, kontrola svjetla(visina, intenzitet, širina snopa, disperzija).Funkcionalne karakteristike: rad s unaprijed napravljenim,lementima, jednostavna izmjena postojeæih elemenata,jednostavno i brzo kreiranje novih elemenata, pomoænici(wizards) za izradu elemenata, editor za detaljnu izradu ilipromjenu elemenata, brzo dodavanje i dupliciranjeelemenata, automatsko poravnavanje, slobodna izmjena,spremanje i pozivanje poèetnih postavki za brzo kreiranjenovih elemenata (default materijali, dimenzije, vrata,ruèkice, leða, cokl, nogice), - automatsko postavljanje radneploèe, automatsko postavljanje vrata, pomoænik za izraduladica (sam popunjava prostor sa proizvoljnim brojemladica), rezovi proizvoljnih kutova i zaobljenja, dodavanje iizmjena proizvoljnih kant i ABS traka, izrada krojnih listi,kalkulacija utrošenog materijala, ispis slike, krojnih listi itroškovaModuli: osnovni modul za prikaz, razmještajidodavanje/brisanje elemenata, editor elemenata, izbornikmaterijala, tabelarni (stablasti) prikaz elemenata,troškovnik, krojna lista s grafièkim prikazom, editormaterijala, preglednik predefiniranih elemenataDakle, ako ne znate kako urediti kuhinju, povjerite svojproblem Corpusu. Naši stolari osigurali su sredstva i kupililicencirani program.16


Elektronièka pošta ili e-mail mrežni je servis kojikombinira ekspeditivnost telefonskekomunikacije i trajnost pisane komunikacije. Zasve one kojima je neugodno priznati da ne znajuposlati mail dajemo kratku poduku kako uživati uèarima e-maila, primiti lektiru mailom iosloboditi se dugotrajnog èitanja Dostojevskogkad možemo pogledati film i èekati prijatelja danam sve pošalje mailom.Danas postoji mnogo programa koji se koriste zaelektronièku poštu. Najèešæi su MicrosoftOutlook i Outlook Express, a netko koristi iEudoru i Pegasus. U ovom našem primjeruobraditi æemo Outlook Express.Program Outlook Express možemo pokrenuti natri naèina:<strong>1.</strong> kliknemo na izbornik Start Programs OutlookExpress2. dva puta kliknemo na ikonu Outlook Expressana radnoj površini3.kliknemo na ikonu Outlook Expressa na traciLunch QuickMapa Inbox sadrži svu pristiglu elektronièkupoštu, mapa Outbox sadrži elektronièku poštukoja æe se naknadno slati primaocima, mapa SentItems sadrži poštu koja je veæ poslanaprimaocima, a mapa Deleted Items sadržiizbrisane stavke. U mapi Drafts nalaze senedovršene poruke koje još trebamo urediti prijeslanja.Da bi poslali elektronièki poštu, prvo moramonapisati poruku tako da u prozoru programaOutlook Expres<strong>1.</strong> Kliknemo na gumb New Mail2. Kliknemo na izbornik File New MailMessage3. Kliknemo na izbornik Message NewMessageBez obzira koji naèin izaberemo uvijek se pojaviisti prozor New Message.U polje To upišemo e-mail adresu primaoca.U polje Cc možemo upisati adrese na koje želimoslati kopije poruke.U polje Subject upišemo kratak opis poruke.Zatim kliknemo na donji okvir ili pritisnemotipku Tab i napišemo tekst poruke.Pomoæu trake iznad okvira možemo urediti tekst.Ako uz poruku želimo postali privitak, takakliknemo na gumb Attach ili kliknemo naizbornik Insert File Attachment. Otvori sedijaloški okvir Insert Attachment gdje je prvopotrebno otvoriti mapu u kojoj se datoteka nalazi,zatim dva puta kliknuti na ime datoteke ilioznaèiti datoteku klikom na nju, a zatim kliknutina gumb Attach. U gornjem dijelu prozora NewMessage se pojavi novi red Attach s nazivomdodane datoteke. Uz jednu poruku možemoposlati više privitaka.Ako poruku želimo poslati odmah, kliknemo nagumb Send, a ako je želimo slati kasnije s ostalimporukama, kliknemo na izbornik File Send Later.Kada pošalje poštu, Outlook Expres poslaneporuke iz mape Outbox premjesti u mapu SentItems.e-mail: pismobez markePošalji mi lektiru ... Išalabahter iz hrvatskogPRIMANJE ELEKTRONIÈKE POŠTE:Da bi preuzeli e-poštu potrebno je kliknuti na gumb Send/Receive ili nastrelicu pored, a zatim u popisu na raèun za koji oèekujemo poštu. OutlookExpress uspostavi modemsku vezu, preuzme poštu i spremi je u mapu Inbox.Ako želimo neku poruku spremiti na disku, kliknemo na izbornik File, SaveAs a ako želimo spremiti privitak, izaberemo naredbu SaveAttachments.Ako se uz ime poruke nalazi znak spajalice, to znaèi da poruka sadržiprivitak. Da bi vidjeli sadržaj privitka potrebno je kliknuti na gumb soznakom spajalice u zaglavlju okna za pregled poruke, a zatim izabratistavku koju želimo vidjeti. Ako je prozor Outlook Expresa podešen tako dane sadrži okno za pregled, tada je potrebno dva puta kliknuti na poruku da bise prikazala u zasebnom prozoru, a zatim u polju Attach dva puta na privitakkoju želimo otvoriti.Ponekad se pojavi upozorenje da datoteka može sadržavati viruse i programtraži daljnje upute za spremanje privitka na disk. Potrebno je kliknuti nagumb OK, a zatim u dijaloškom okviru Save Attachment As izabrati mapu ukoju æemo datoteku spremiti i kliknuti na gumb Save. Kasnije otvorimospremljenu datoteku i pogledamo njen sadržaj.Ako poruke želimo izbrisati, odvuèemo ih u mapu Deleted Items ilikliknemo na poruku desnom tipkom miša, a zatim na naredbu Delete.Odgovaranje na poruku:Ako na poruku želimo odgovoriti, prvo je oznaèimo, a zatim kliknemo nagumb Reply, a ako ju želimo proslijediti dalje, kliknemo na gumb Forward au polje To upišemo adresu primatelja.U prozoru Message napišemo tekst odgovora i kliknemo na gumb Send.I vaše je pismo poslano, lektira je primljena. Možet u miru nastaviti surfatiinternetom.Marijana Levar, prof.17


Pripremila: Marijana Levar, prof.Koliko puta vam se dogodilo da moratenapisati kratki tekst od 2 stranice i maloga dotjerati, a nigdje niste mogli pronaæisvoju bilježnicu iz informatike. I onda istaprièa, morate zamoliti mlaðeg brata ilisestru da vam pomogne. Za protuusluguste spremili sobu, izveli psa ili opraliauto.Recite dosta je toga. Novi PUT vamdaruje brzi teèaj MS Worda. Potrebno jesamo malo strpljenja. Tekstove èak nemorate ukucavati, darujemo Vam ih kaoprilog na CD mediju. Stoga, PUT u ruke isretno ...Program za obradu teksta Microsoft WORD možemo pokrenuti nadva naèina:<strong>1.</strong> preko izbornika START u donjem lijevom uglu ekrana(kliknemo na Start, Programs, Microsoft Word) ili2. dvostrukim klikom na ikonu Word-a.Program Microsoft Word uèitava se u memoriju sustava iautomatski otvara novi dokument koji ima izgled praznog listapapira. Sada možemo raditi u Microsoft Word-u.Iz Word-a izlazimo na tri naèina:<strong>1.</strong> Kliknemo na slovo W u gornjem lijevom uglu ekrana ispred rijeèiMicrosoft Word, otvara se izbornik u kojem odaberemo naredbuClose, (isto se postiže kombinacijom tipki Alt+F4).2. Kliknemo na izbornik File, a zatim na naredbu Exit (izlaz) koja senalazi na dnu izbornika.3.Kliknemo na ikonu s znakom x (Close) koja se nalazi nanaslovnojtraci u gornjem desnom uglu.2. IZGLED PROZORA MICROSOFT WORD-aProzor Word-a sastoji se od slijedeæih elemenata:Naslovna traka nalazi se na vrhu i plave je boje. Na njoj piše imeprograma Microsoft Word i naziv trenutno aktivnog dokumenta . Udesnom uglu naslovne trake nalaze se ikone za minimiziranjeprozora programa, maksimiziranje prozora programa ,i izlaz izprograma . ,Ispod naslovne trake nalazi se Traka s izbornicima :File, Edit,View, Insert itd. Izbornici sadrže naredbe koje su grupirane premanamjeni, npr. izbornik File sadrži naredbe za rad s datotekama,izbornik Format naredbe za formatiranje teksta itd.Ispod trake sizbornicima nalazi se alatna traka Standard koja sadržiikone.Klikom na pojedinu ikonu aktivira se naredba koju ta ikonapredstavlja.Slijedi alatna traka Formatting za oblikovanje teksta.Na vrhu dokumenta i s lijeve strane nalazi se ravnalo. S desne stranenalazi se traka za okomiti pomak. Kliknemo na traku, držimopritisnutu lijevu tipku miša i vuèemo traku okomito prema dolje iliprema gore, a kada doðemo na željeni dio dokumenta otpustimotipku miša.18Po dokumentu se možemo okomito kretati i pomoæu strelica koje senalaze na vrhu i dnu hoda trake za okomiti pomak.Na dnu odmah ispoddokumenta nalazi se traka za vodoravni pomak. Njome se koristimo naisti naèin kao i s trakom za okomiti pomak. Ispod trake za vodoravnipomak nalazi se alatna traka za crtanje (Drawing).Sasvim na dnu nalazi sestatusna traka koja nam pokazuje na kojem se mjestu u dokumentunalazimo, tj. pokazuje stranu, sekciju, red i stupac u kojem se nalazikursor.Izgled ekrana možemo mijenjati tako da uklonimo ili postavimo odreðenealatne trake. Alatne trake postavljamo/uklanjamo preko izbornika Viewpodizbornik Toolbars. U podizborniku Toolbars aktiviramo, odnosnouklonimo odreðenu alatnu traku na naèin da ukljuèimo/iskljuèimokvaèicu ispred imena alatne trake. Kvaèica ispred naziva alatne trakeznaèi da je ta alatna traka aktivna i nalazi se na ekranu. U izborniku Viewmožemo ukloniti ili postaviti ravnalo aktiviranjem kvaèice ispred nazivaRuler.3. OTVARANJE NOVOG DOKUMENTANovi dokument u Word-u otvaramo na slijedeæi naèin: Klikom na ikonuNew koja se nalazi na alatnoj traci Standard sasvim lijevo (ima izgledpraznog lista papira).4. OTVARANJE NOVOG DOKUMENTA S PREDLOŠKOMŽelimo li otvoriti novi dokument s predloškom npr. memorandum ili faxobrazac, trebamo uèiniti sljedeæe:Kliknemo na izbornik File naredba New, nakon èega se otvori dijaloškiOk vir . U dijaloškom okviru izaberemo grupu obrazacakoja nam treba (Letters&Faxes, Memos itd.) iotvorimo karticu s tim obrascima. Zatimkliknemo jednom na svaki pojedini obrazac, a ukvadratiæu Preview s desne strane vidimoumanjenu kopiju predloška .Izaberemo predložakkoji nam odgovara i dva puta kliknemo na ikonu tog predloška da bismoga otvorili. Unesemo vlastite podatke u odreðena polja (naziv poduzeæa,broj telefona, tekst itd.) i dokument spremimo na isti naèin kao i ostaledokumente.5. OTVARANJE POSTOJEÆEG DOKUMENTADokument koji se veæ nalazi na disku možemo otvoriti na nekolikonaèina:<strong>1.</strong> Kliknemo na izbornik File naredba Open.2. Kliknemo na ikonu Open na alatnoj traci Standard (druga s lijeva).U oba sluèaja pojavljuje se dijaloški okvir u kojem biramo dokument kojiæemo otvoriti. Prvo je potrebno otvoriti mapu u kojoj se dokument nalazi.Glavna mapa u Word-u je My Documents koja sadrži mape niže razine


Mapu niže razine otvorimo tako da dva puta kliknemo na njeno ime iliikonu, ili da jedanput kliknemo na ime mape da se ono oznaèi a zatim nagumb Open. Pojavljuje se spisak dokumenata u toj mapi i mi otvaramoželjeni dokument dvostrukim klikom na njegovo ime ili jedanputkliknemo na ime dokumenta da ga oznaèimo, a zatim na gumb Open.Dokument možemo otvoriti i tako da u dijaloškom okviru u prostor Filename upišemo ime dokumenta i zatim pritisnemo tipku Enter ili kliknemona gumb Open.3.Postojeæi dokument u Word-u moguæe je otvoriti i preko WindowsExplorera tako da dva puta kliknemo na ime dokumenta. Automatski sepokreæe program Word-a i uèitava traženi dokument u memoriju sustava.Nakon što se dokument otvori, možemo dalje na njemu raditi.6. SPREMANJE DOKUMENTASpremanje dokumenta vršimo pomoæu naredbe Save a nju možemopokrenuti na tri naèina:<strong>1.</strong> U izborniku File kliknemo na naredbu Save .2. Pritisnemo kombinaciju tipki Crtl+S.3. Kliknemo na ikonu Save na alatnoj traci Standard (treæa slijeva).Javlja se dijaloški okvir pomoæu kojeg odreðujemo:<strong>1.</strong> mapu u koju spremamo dokument (Save in: My documents ili nekudrugu),2. ime dokumenta (File name) i3. tip dokumenta (Save as type).Kada smo unijeli sve podatke, kliknemo na gumb Save u gornjem desnomuglu dijaloškog okvira Save As. Na naslovnoj traci vidimo ime pod kojimsmo spremili dokument. Kad je dokument veæ jednom spremljen a misamo dopisujemo nove podatke, da bismo spremili naknadno unijetepodatke pod istim imenom, dovoljno je samo kliknuti na ikonu Save.7. SPREMANJE DOKUMENTA POD DRUGIM IMENOM (SaveAs)Spremanje dokumenta pod drugim imenom vršimo u izborniku Filepomoæu naredbe Save As.Pojavi se dijaloški okvir Save As pomoæu kojeg odreðujemo: <strong>1.</strong> mapu ukoju spremamo dokument (Save in: My documents ili neku drugu(možemo spremiti dokument pod drugim imenom u drugu mapu, 2. imedokumenta (File name) promijenimo dokumentu ime, 3. tip dokumenta(Save as type). Kad smo unijeli sve podatke, kliknemo na gumb Save ugornjem desnom uglu dijaloškog okvira Save As.8. SPREMANJE DOKUMENTA U DRUGU MAPU kreiranje mapaSpremanje dokumenta u drugu mapu vršimo pomoæu naredbe Save as uizborniku File.Pojavi se dijaloški okvir Save as, a u polju Save in odredimo mapu u kojuželimo dokument spremiti na naèin da je prvo otvorimo, a zatim u njuspremimo dokument. Uz mapu možemo odrediti ili promijeniti ime i tipdokumenta. Kad smo unijeli sve podatke, kliknemo na gumb Save ugornjem desnom uglu dijaloškog okvira Save As. Kreiranje mapa - Udijaloškom okviru Save as u prvom redu nalazi se ikona Create NewFolder koja služi za kreiranje mapa.Klikom na tu ikonu otvara se dijaloški okvir u kojem odreðujemo imenovoj mapi. Pri tome valja imati na umu unutar koje mape æe se nalazitinovo kreirana mapa u primjeru na slici nova mapa æe se nalaziti unutarmape Word tj. bit æe mapa niže razine unutar mape Word.Klikom na OK potvrdimo ime mape.9. ZATVARANJE DOKUMENTADokument možemo zatvoriti na nekolikoNaèina:<strong>1.</strong> Preko izbornika File naredba Close,.2. Klikom na kvadratiæ sa slovom x sasvim desno na traci s izbornicima.3. Klikom na ikonu Close na alatnoj traci Formatting (izgled mape kojase zatvara).4. Klikom na ikonu ispred izbornika File, a zatim izaberemo naredbuClose(Ili upotrijebimo kombinaciju tipki Crtl+W).10. ISPIS DOKUMENTAŽelimo li cijeli dokument ispisati u jednom primjerku, dovoljno je kliknutina ikonu Print (slika pisaèa) na alatnoj traci Standard. Želimo li ispisaticijeli dokument u više primjeraka ili samo dio dokumenta (nekolikostranica), koristit æemo se naredbom Print u izborniku File.Klikom na File Print pojavi se dijaloški okvir Print u kojemodreðujemo sljedeæe:<strong>1.</strong> obim stranica (Page range) gdje biramo sve stranice (All), tekuæustranicu (Current page) ili stranice koje želimo (u prozorèiæu Pages:napišemo brojeve stranica koje želimo ispisati)2. broj kopija (Number of copies).U donjem desnom uglu u polju Print možemo birati ispis svih stranica(All pages in range) ili samo parnih (Even pages), odnosno neparnihstranica (Odd pages).Ako je ukljuèena opcija Collate, kopije æe se ispisivati na naèin da sesve stranice ispišu u jednom primjerku, zatim u drugom, treæem itd.Ako je opcija Collate iskljuèena, prva æe se stranica ispisati u zadanombroju kopija, nakon nje druga, pa treæa itd. Kada odredimo sve opcije,kliknemo na gumb OK.12. KRETANJE PO DOKUMENTUPo dokumentu se možemo kretati upotrebom tipki s tipkovnice iupotrebom miša.Kretanje po dokumentu pomoæu tipkovnice:·Upotreba strelice (lijevo, desno) pomièe nas za jedan znak lijevo,odnosno, desno. Upotreba strelice (gore), pomièe nas za jedan redgore, a strelica (dolje) jedan red dolje. Kombinacija tipki Crtl+pomièe nas za jednu rijeè lijevo, a Crtl+ za jednu rijeè desno.· Kombinacija tipki Crtl + pomièe nas za jedan odlomakgore, odnosno Crtl+ za jedan odlomak dolje u dokumentu.TipkaPage Up pomièe nas za jedan izgled ekrana prema gore. Tipka PageDown pomièe nas za jedan izgled ekrana prema dolje. Tipka Homepostavlja nas na poèetak reda u kojem se nalazi kursor. Tipka Endpostavlja nas na kraj reda u kojem se nalazi kursor. Kombinacijomtipki Ctrl+Home dolazimo na poèetak dokumenta. Kombinacijomtipki Ctrl+End dolazimo na kraj dokumentaKretanje po dokumentu upotrebom miša:Pomoæu klizne trake za okomiti pomak (nalazi se s desne straneradne površine) kreæemo se po dokumentu okomito prema gore iliprema dolje. Pritisnemo lijevu tipku miša i vuèemo klizaè prema goreili prema dolje do željenog mjesta u dokumentu, i tada otpustimo tipkumiša.· Klikom na strelicu klizne trake okrenutu vrhom prema gore,odnosno prema dolje kreæemo se jedan red gore, odnosnodolje po dokumentu.· Klikom na dvostruku strelicu klizne trake okrenutu premagore, odnosno okrenutu prema dolje, pomièemo se za jednustranicu gore, odnosno dolje u dokumentu.· Pomoæu klizne trake za vodoravni pomak, kreæemo selijevo, odnosno desno po dokumentu tako da lijevomtipkom miša vuèemo klizaè u željenom smjeru.· Pomoæu strelica klizne trake za vodoravni pomak okrenutevrhom lijevo, odnosno desno, pomièemo se za jedan stupactabulatora lijevo ili desno.13. OZNAÈAVANJE TEKSTA U DOKUMENTUDa bismo mogli izvršiti bilo kakvu promjenu u dokumentu, prvomoramo oznaèiti dio dokumenta na kojem želimo tu promjenu izvršiti.Pod oznaèenim tekstom podrazumijeva se tekst ispisanbijelim slovima na crnoj pozadini (osjenèani tekst).Tekst se oznaèava tako da na poèetak teksta postavimopokazivaè miša, pritisnemo lijevu tipku miša i držeæilijevu tipku vuèemo miš preko teksta koji želimooznaèiti. Kada doðemo na kraj teksta koji želimooznaèiti, otpustimo lijevu tipku miša. Tekst koji smooznaèili mora biti ispisan bijelim slovima na crnoj pozadini. Želimo lioznaèiti samo jednu rijeè, dovoljno je dva puta brzo kliknuti na nju.Želimo li oznaèiti red, postavimo pokazivaè miša lijevo od tog reda dapromijeni izgled u strelicu nagnutu na desnu stranu i kliknemo jednomlijevom tipkom miša. Time oznaèimo èitav red. Držimo li pritisnutulijevu tipku miša i vuèemo li miš okomito prema gore ili dolje,oznaèavati æemo red po red u dokumentu. Želimo li oznaèiti èitavodlomak, potrebno je tri puta kliknuti lijevom tipkom miša unutar togodlomka.19


Želimo li oznaèiti reèenicu, pritisnut æemo tipku Ctrl i kliknuti bilo gdjeunutar reèenice. Želimo li oznaèiti èitav dokument, upotrijebit æemokombinaciju tipki Crtl+A ili æemo kliknuti na izbornik Edit Select All.14. NAREDBE UNDO (poništi) i REDO (ponovi)Naredba Undo poništava zadnju radnju, odnosno vraæa nas korak nazad ipopravi uèinjeno. Shvatimo li da smo u neèemu pogriješili (sluèajno obrisalidio teksta ili uèinili neku drugu grešku), aktivirati æemo naredbu UNDO ivratiti se korak nazad, odnosno poništit æemo zadnju radnju.Naredbu UNDO možemo aktivirati na 2 naèina:<strong>1.</strong> preko izbornika Edit Undo2. klikom na ikonu Undo na alatnoj traci StandardNaredbu Undo možemo aktivirati više puta uzastopno, ovisno koliko radnjiželimo popraviti. Naredba REDO ponovo uèini ono što smo naredbomUNDO poništili. Naredbu REDO možemo aktivirati na 2 naèina:<strong>1.</strong>preko izbornika Edit Redo,2. klikom na ikonu Redo na alatnoj traci Standard15. UMETANJE TEKSTA POMOÆU TIPKOVNICEUmetanje, odnosno naknadno dopisivanje teksta pomoæu tipkovnice, vršise na sljedeæi naèin:<strong>1.</strong> Postavimo kursor na mjesto gdje želimo umetnuti tekst2. Upišemo tekstNa ovaj naèin možemo umetnuti tekst na bilo koje mjesto u dokumentu(rijeè u reèenicu, ili èitave reèenice u odlomak).16. UMETANJE TEKSTA POMOÆU SPREMNIKA CLIPBOARDSpremnik Clipboard je dio memorije sustava u koji možemo privremenopohraniti neku informaciju. Informacija, odnosno tekst, pohranjuje se uspremnik Clipboard pomoæu dvije naredbe:Cut i Copy, a poziva pomoæu naredbe Paste (zalijepi).Postupak je sljedeæi:<strong>1.</strong> Oznaèimo tekst .2. Pohranimo tekst u spremnik Clipboard pomoæu naredbe Cut ili Copy.3. Postavimo kursor na mjesto gdje želimo umetnuti tekst.4. Umetnemo tekst iz spremnika Clipboard u dokument pomoæu naredbePaste.17. BRISANJE TEKSTATekst možemo obrisati na nekoliko naèina:<strong>1.</strong> Pomoæu tipke Backspace (briše jedan znak lijevo od kursora ili oznaèenidioteksta).2. Pomoæu tipke Delete (briše jedan znak desno od kursora ili oznaèeni dioteksta).3. Pomoæu ikone Cut (škare) na alatnoj traci standard (briše oznaèeni dioteksta).4. Pomoæu naredbi Cut i Clear (Delete) u izborniku Edit (brišu oznaèenidioteksta).5. Oznaèeni dio teksta možemo obrisati pritiskom na razmaknicu.Želimo li obrisati samo jedan ili više znakova, potrebno je postaviti kursoriza tog znaka i pritisnuti tipku Backspace (jednom ili više puta). Želimo liobrisati cijelu rijeè ili veæi dio teksta, potrebno je rijeè ili tekst oznaèiti, azatim pritisnuti tipku Backspace, Delete, razmaknicu ili kliknuti na ikonusa škarama (Cut). Naredba Cut izrezuje oznaèeni dio teksta iz dokumenta ipohranjuje ga u spremnik Clipboard. Klikom na ikonu Paste, sadržajspremnika Clipboard može se ponovo zalijepiti na isto ili neko drugo mjestou dokumentu. Naredbe za brisanje teksta (Cut i Clear/Delete) nalaze se uizborniku Edit.18. KOPIRANJE TEKSTA Copy -PasteKopiranje teksta vršimo pomoæu naredbi Copy i Paste na sljedeæinaèin:<strong>1.</strong> Oznaèimo dio teksta koji želimo kopirati.2. Naredbom Copy kopiramo oznaèeni tekst u spremnik Clipboard.3. Postavimo kursor na mjesto gdje želimo da se tekst kopira (u istomili drugom dokumentu).4.Naredbom Paste umetnemo tekst iz spremnika Clipborad udokument.Na ovaj naèin možemo kopirati tekst unutar jednog dokumenta ilitekst iz jednog dokumenta u drugi dokument.Naredbe Copy i Paste mogu se aktivirati pomoæu ikona na alatnojtraci Standard (vidi sliku), preko izbornika Edit ili kombinacijamatipki Ctrl+C (Copy) i Crtl+V (Paste).19. PREMJEŠTANJE TEKSTA POVLAÆENJEM MIŠATekst možemo premještati unutar dokumenta povlaèenjem miša nasljedeæi naèin:<strong>1.</strong> Oznaèimo dio teksta koji želimo premjestiti .2. Kliknemo na oznaèeni dio teksta lijevom tipkom miša i držimo jepritisnutom.3. Kada se na kraju strelice pojavi kvadratiæ, povuèemo strelicu(miš)Na mjesto gdje želimo tekst premjestiti.4. Otpustimo lijevu tipku miša.Na ovaj naèin možemo premještati rijeèi ili èitave reèenice(odlomke) unutar jednog dokumenta.20. PREMJEŠTANJE TEKSTA POMOÆU NAREDBI CUT IPASTETekst možemo premještati unutar dokumenta povlaèenjem mišatako da jednostavno oznaèeni dio teksta odvuèemo na željenomjesto. Premještanje teksta tehnikom povlaèenjem miša jenepraktièna kod dokumenata s nekoliko stranica, kada želimo dioteksta s poèetka dokumenta premjestiti na kraj tog istog dokumenta.Tada æemo koristiti naredbe Cut i Paste. Tekst pomoæu naredbi Cut iPaste premještamo na sljedeæi naèin:<strong>1.</strong> Oznaèimo dio teksta koji želimo premjestiti .2. Aktiviramo naredbu Cut (bilo preko ikone ili izbornika Edit)oznaèeni dio teksta se izbriše i pohrani u spremnik Clipboard).3. Postavimo kursor na mjesto gdje želimo premjestiti tekst .4. Aktiviramo naredbu Paste (zalijepi).Na ovaj naèin možemo premještati dijelove teksta unutar jednogdokumenta ili iz jednog dokumenta u drugi.2<strong>1.</strong> NABRAJANJE STAVKI I PODNASLOVA U TEKSTUVršimo li u tekstu odreðenja nabrajanja (nabrajanja stavki,podnaslovi i sl.), postoji potreba da se taj dio teksta posebno istakne.Nabrajanje u tekstu može se istaknuti na dva naèina:<strong>1.</strong> Pomoæu ikona na alatnoj traci Formatting.Prvo oznaèimo tekst .Želimo li da tekstnabrajamo bojevima 1, 2itd. kliknemo na alatnojtraci na ikonu Numbering,odnosno ako želimo nabrajanje istaknuti toèkicama, kliknemo naikonu Bullets.2. Pomoæu izbornika Format Bullets and Numbering.Otvara se dijaloški okvir koji nudi više opcija. Izbor potvrðujemoklikom na gumb OK ili pritiskom na tipku Enter.Na kartici Bulleted biramo vrstu nabrajanja toèkicama(kvadratiæima, kvaèicama i sl.), a na kartici Numbered biramo vrstunabrajanja brojevima (vidi sliku). Na kartici Outline Numberedbiramo vrstu dodjeljivanja brojeva podnaslovima u dokumentu.20


22. PISANJE FUSNOTAFusnote u dokument unosimo na sljedeæi naèin:<strong>1.</strong> Postavimo kursor na mjesto gdje želimo postaviti fusnotu.2. Kliknemo na izbornik Insert naredba Footnote Pojavi se dijaloškiokvir u kojem biramo želimo li fusnotu ili završni komentar i odaberemovrstu numeracije fusnote (ako odaberemo opciju korisnièko numeriranje,možemo sami birati numeriranje fusnoti rimskim brojevima, abecedomili dodavati posebne simbole klikom na gumb Symbol).3. Kada podesimo sve opcije kliknemo na gumb OK.4. Na dnu strane pojavi se oznaka fusnote pored koje upišemo tekst.5.Kad završimo s unosom teksta kliknemo bilo gdje na radnu površinu udokumentu.6.Na mjestu koje smo odredili pojavi se oznaka fusnote, a na dnu ekranasadržaj koji smo napisali.Tekst fusnota ureðuje se na isti naèin kao i tekst u dokumentu.Premještanje fusnota: oznaèimo oznaku (numeraciju) fusnote udokumentu i odvuèemo je mišem na drugo mjesto.Dopisivanje sadržaja u fusnote: postavimo kursor na ono mjesto usadržaju fusnote gdje želimo dopisati tekst i tekst jednostavno dopišemo.Brisanje sadržaja fusnote: oznaèimo tekst u sadržaju fusnote i obrišemopomoæu tipke Delete, Backspace ili klikom na ikonu Cut.Brisanje fusnota: oznaèimo numeraciju fusnote u dokumentu iobrišemo je pomoæu tipke Delete, Backspace ili klikom na ikonu Cut(time ujedno obrišemo numeraciju i sadržaj fusnote).23. UMETANJE SIMBOLA I SLIKA U DOKUMENTSimbole i slike možemo umetnuti bilo gdje u tekstu pomoæu izbornikaInsert.Umetanje simbola<strong>1.</strong> Postavimo toèku unosa na mjesto gdje želimo umetnuti simbol.2. Kliknemo na izbornik Insert naredba Symbol.3. U dijaloškom okviru izaberemo simbol koji želimo umetnuti udokument (kliknemo na simbol i njegova pozadina poprimi plavu bojusimbol je izabran).4. Kliknemo na gumb Insert (korake 3 i 4 možemo ponoviti više putaovisno o tome koliko simbola želimo umetnuti u tekst).5. Zatvorimo dijaloški okvir klikom na gumb Close.Umetanje slike i grafikona u dokument<strong>1.</strong> Postavimo toèku unosa gdje želimo umetnuti sliku.2. Kliknemo na izbornik Insert Picture.3. Pojavi se podizbornik u kojem biramo sliku iz Clip Arta ili sliku kojusmo sami kreirali (From File) ili grafikon (Chart).4. Ovisno o izboru pojavi se dijaloški okvir:a) u ClipArtu biramo sliku koju želimo umetnuti, oznaèimo je ikliknemo na gumb Insert,b) sliku koju smo sami kreirali biramo tako da prvo otvorimo mapu gdjese slika nalazi, a zatim izaberemo sliku i kliknemo na gumb Insert (ilidva puta kliknemo na ime slike èime se ona automatski umetne u tekst)..c) ako izaberemo grafikon, tada prvo moramo u dijaloškom okviruodrediti kako æe grafikon izgledati, unijeti vlastite podatke u tabelu,zatim kliknemo bilo gdje na radnu površinu èime zatvaramo dijaloškiokvir i umetnemo grafikon u tekst.Slike koje umetnemo u tekst možemo sužavati odnosno poveæavatirazvlaèenjem. Slika je ocrtana pravokutnikom koji na sredini svakestrane i na uglovima ima crne kvadratiæe. Postavimo li miš na tekvadratiæe, miš promijeni izgled. Kliknemo lijevom tipkom miša nakvadratiæ i razvlaèimo sliku u željenom smjeru, prema gore, dolje ilidijagonalno.Brisanje slika i simbola - Sliku ili simbol oznaèimo a zatim pritisnemotipku Delete ili Backspace, odnosno kliknemo na ikonu Cut (sa škarama)na alatnoj traci Standard.24. PRETRAŽIVANJE I ZAMJENA TEKSTAPretraživanje teksta vršimo u izborniku Edit naredba Find ili pritisnemokombinaciju tipki Ctrl+F.Otvara se dijaloški okvir Find and Replace U okviru Find What:napišemo rijeè koju želimo pronaæi u tekstu a zatim kliknemo na gumbFind Next. Word pronaðe zadanu rijeè u dokumentu i oznaèi je. Svakimiduæim klikom na gumb Find Next, Word æe pronaæi sljedeæu rijeè kojaodgovara traženom pojmu. Na kraju Word nas kratkom porukomobaviještava da jeizvršio pretraživanje. Želimo li odreðenu rijeè koja se više putapojavljuje u tekstu zamijeniti drugom, tada æemo u dijaloškom okviruaktivirati karticu Replace, (ili æemo u izborniku Edit kliknuti nanaredbu Replace koja æe automatski otvoriti dijaloški okvir Find andReplce s otvorenom karticom Replace) i unijet æemo podatke - kojipojam tražimo i èime ga želimo zamijeniti. Možemo odabrati opcijuReplace, pa æe Word mijenjati svaki pojam pojedinaèno, na naèin da gapronaðe a nama ostavlja da klikom na gumb Replace potvrdimozamjenu, ili æemo odabrati opciju Replace All Word æe automatski sverijeèi “pretraživanje” u dokumentu zamijeniti rijeèima “traženje” iobavijestiti nas koliko je zamjena izvršeno.25. PROMJENA FONTA, PODEBLJANJE I CENTRIRANJEUreðivanje teksta podrazumijeva promjene na tekstu kao što supromjena pisma, velièine fonta, ispis teksta podebljanim (masnim)slovima ili kurzivom (nakošen ispis), podcrtavanje rijeèi, centriranjenaslova, lijevo ili desno poravnanje teksta, razmak meðu redovima iodlomcima itd. Sve promjene izvršit æemo preko alatne trakeFormatting.<strong>1.</strong>Promjena fonta: na alatnoj traci kliknemo na strelicu Font i u popisufontova izaberemo željeni klikom na njegovo ime. Klikom na strelicuFont Size pojavi se lista s vrijednostima. Željenu velièinu fontabiramo klikom na odreðenu vrijednost na listi. Ako želimo velièinufonta koja se ne nalazi na listi, npr. neparan broj, oznaèimo broj u kuèiciFont Size, upišemo željenu vrijednost i pritisnemo tipku Enter.2. Podebljanje slova: na alatnoj traci kliknemo na ikonu Bold (slovoB) i tekst je ispisan podebljanim (masnim) slovima. Podebljanje seiskljuèuje tako da ponovo kliknemo na ikonu Bold. Kada je naredbaBold aktivna, ikona Bold je utisnuta u traku (svjetlije je boje).3. Centriranje teksta: kliknemo na ikonu Center na alatnoj traci itekst se automatski centrira.26. FORMATIRANJE FONTATekst koji želimo formatirati, moramo prethodno oznaèiti. Tekst,odnosno Font (slova), možemo formatirati preko alatne trakeFormatting, gdje možemo birati vrstu pisma, velièinu slova i naèinispisa (podebljani, kurzivom, podcrtani). Više moguænosti nudi namnaredba Font u izborniku Format. Kliknemo na Format Font.Pojavljuje se dijaloški okvir sa sljedeæim moguènostima: Font:biramo vrstu pisma. Font biramo klikom na pojedino ime s liste, a uprozorèiæu Preview vidimo kako pojedini font izgleda.Font style: stil ili naèin ispisa: biramo želimo ili obièan (Regular),kurzivom (Italic), podebljan (Bold) ili nakošen i podebljan (BoldItalic).Size: biramo velièinu fonta, klikom na brojèanu vrijednost..Underline: biramo vrstu podcrtavanja, podcrtavanje jednom crtom,dvostrukom crtom, podcrtavanje samo rijeèi, podcrtavanje crticama ilivalovima, bez podcrtavanja (none).Color: klikom na boju biramo boju fonta .Effects: biramo efekte kao što su precrtavanje rijeèi jednom ilidvostrukom crtom, dodavanje sjena ili samo okvir fonta (Outline)itd.Kada odredimo sve parametre prema vlastitim željama, kliknemo nagumb OK.27. UPORABA VELIKIH ŠTAMPANIH SLOVA (All caps/Smallcaps)Želimo li dio teksta napisati velikim štampanim slovima, pritisnutæemo tipku Caps Lock i napisati tekst koji želimo. Tipka Caps Lockaktivira velika štampana slova. Meðutim, želimo li tekst napisan malimštampanim slovima naknadno promijeniti u ispis velikim štampanimslovima, koristit æemo se naredbama All caps i Small caps za velikaštampana slova. Naredbe All caps i Small caps nalaze se u izbornikuFormat Font21


<strong>1.</strong> Naredba All capsOznaèimo tekst na koji želimo primijeniti naredbu, zatim kliknemo naFormat Font, a u dijaloškom okviru aktiviramo naredbu All caps klikomna kuæicu ispred naredbe (u kuæici se mora pojaviti kvaèica koja oznaèavada je naredba aktivna).Kliknemo na OK ili pritisnemo Enter.Isti efekt sepostiže tako da oznaèimo tekst a zatim pritisnemo kombinaciju tipkiCrtl+Shift+A.2. Naredba Small capsNaredba Small caps takoðer ispisuje tekst velikim štampanim slovima srazlikom da je prvo slovo u reèenici veæe od ostalih.Oznaèimo tekst na koji želimo primijeniti naredbu, zatim kliknemo naFormat Font a u dijaloškom okviru aktiviramo naredbu Small capsklikom na kuæicu ispred naredbe. Kliknemo na OK ili pritisnemo Enter.Naredbe All caps i Small caps poništimo na naèin da uklonimo kvaèicuiz kuæice u dijaloškom okviru.28. RAZMAK MEÐU REDOVIMARazmak meðu redovima ureðujemo u izborniku Format naredbaParagraph. Kliknemo na Format Paragraph.Otvara se dijaloški okvir u kojem dalje odreðujemo parametre. Proredmeðu redovima odreðuje se u polju Line spacing.Klikom na strelicu ispod nudi se izbor i biramo prored prema želji:Single - prored 1, 1,5 lines prored 1,5 retka, Double prored 2, At leastrazmak meðu redovima biti æe najmanje toliko toèkica koliko odredimo upolju desno (At)., Exactly odredimo toèan razmak meðu redovima utoèkicama u polju desno (At), Multiple odredimo višestruki razmakmeðu redovima u polju desno (At).29. PORAVNANJE ODLOMAKAPoravnanje odlomaka može se odrediti pomoæu ikona na alatnoj traciFormatting ili pomoæu dijaloškog okvira u Format Paragraph.Postoje èetiri vrste poravnanja odlomka:<strong>1.</strong> Left poravanje uz lijevu marginu dokumenta2. Center centriranje ili poravnanje prema sredini izmeðu dviju marginadokumenta3. Right poravnanje uz desnu marginu dokumenta4. Justifay tekst je poravnat uz lijevu i desnu marginu dokumenta.Poravnanje preko alatne trake Formatting vrši se tako da se klikne naikonu za odreðenu vrstu poravnanja (ikona mora biti osvijetljena iutisnuta na slici ikona Center). Poravnanje æe se primijeniti na odlomaku kojem se nalazi kursor ili na oznaèeni dio teksta (više odlomaka ili èitavdokument).30. ODREÐIVANJE MARGINA STRANICEFormatiranje stranice vrši se u izborniku File Page Setup.Otvara se dijaloški okvir Page Setup u kojem odreðujemo marginestranica prema vlastitim željama.Na kartici Margins unosimo brojèane vrijednosti za:<strong>1.</strong> Top (gornju marginu)2. Bottom (donju marginu)3. Left (lijevu marginu)4. Right (desnu marginu).5.U polju Gutter unosimo brojèanuvrijednost koju širinu papira trebaostaviti praznom da bi se dokumentmogao uvezati. U polju From edgeodreðujemo margine za Header(zaglavlje dokumenta) i Footer(podnožje dokumenta). U kvadratiæu Mirror margins potvrðujemoopciju kada želimo da unutarnje margine dviju susjednih strana budupreslikane kao u ogledalu (npr. kod sadržaja knjige kada su unutarnjemargine stranica identiène).223<strong>1.</strong> ODREÐIVANJE NAÈINA (SMJERA) ISPISA STRANICENaÈin ispisa stranice odreÐuje se u dijaloškom okviru Page Setup nakartici Paper Size. Kliknemo na izbornik File Page Setup a zatimizaberemo karticu Paper Size.U polju Orientation biramo opciju ispisa stranice:<strong>1.</strong> Portait ispis teksta po širini stranice2.Landscape ispis teksta po dužini straniceU polju Paper size možemo izabrati veæ ponuðenu velièinu stranice,ili sami odreðujemo velièinu stranice u poljima Width (širina) iHeight (visina) na naèin da unesemo brojèane vrijednosti. U poljuApply to biramo da li æe se naèin (smjer) ispisa odnositi na cijelidokument (Whole document) kada želimo sve stranice ispisati na istinaèin ili This point forward (od ovog mjesta nadalje) kada želimosamo neke stranice u dokumentu ispisati u drugom smjeru od ostalih.Primjer: želimo li samo neke stranice ispisati po dužini, uèinit æemosljedeæe: na poèetku prve stranice koju želimo ispisati po dužini.odredit æemo u polju Orientation opciju Landscape, a u polju Applyto izabrati This point forward Na prvoj sljedeæoj stranici kojuželimo ispisati po širini, odredit æemo u polju Orientation opcijuPortrait, a u polju Apply to ponovo izabrati This point forward.32. NUMERIRANJE STRANICANumeriranje stranica u dokumentu možemo odrediti odmah napoèetku kreiranja dokumenta ili kada smo veæ kreirali cijelidokument. Stranice numeriramo u izborniku Insert Page Numbers.Klikom na Insert Page Numbers pojavi se dijaloški okvir PageNumbers u kojem odreðujemo parametre prema želji:<strong>1.</strong> Poziciju gdje želimo da se nalazi broj stranice - na vrhu ili nadnu strane.2. Poravnanje želimo li da broj stranice bude u sredini, uz lijeviili desni rub.3. Format brojeva klikom na gumb Format biramo formatbrojeva (npr. numeriranje stranica rimskim brojevima iliabecedom).4. U polju Show number on first page biramo da li æe se na prvojstranicu u dokumentu nalaziti broj ili ne (pišemo li prvu stranicudokumenta na memorandumu, tada æemo iskljuèiti ovu opciju).5. Kada odredimo sve parametre, izbor potvrdimo klikom na gumbOK.33. KREIRANJE ZAGLAVLJA I PODNOŽJA STRANICEZaglavlje i podnožje stranice kreiramo u izborniku View naredbaHeader and Footer.Kliknemo na izbornik View Header and Footer, nakon èega seotvori dijaloški okvir Header and Footer.Na vrhu dokumenta se pojavljuje okvir za zaglavlje s toèkom unosa, aostatak dokumenta je svjetlije boje (dok ureðujemo zaglavlje ilipodnožje, glavni dokument je nedostupan). U okvir zaglavlja ilipodnožja unosimo podatke prema želji, npr. naziv poduzeæa, adresu isl. a možemo ubaciti i slike iz Clip Arta ili vlastite slike koje smokreirali u Paint-u. Tekst i slike unosimo u zaglavlje i ureðujemo ih naidentièan naèin kao i u obiènom tekstu preko alatnih traka iliizbornik.Brisanje zaglavlja i podnožja<strong>1.</strong> Kliknemo na izbornik View Header and Footer ili dva putakliknemo mišem na zaglavlje da se pojavi dijaloški okvir Header andFooter.2. Oznaèimo sav tekst u zaglavlju ili podnožju i pritisnemo tipkuDelete ili kliknemo na ikonu Cut.3. Zatvorimo dijaloški okvir Header and Footer klikom na gumbClose.


34. KREIRANJE TABELATabele se u Microsoft Word-u mogu kreirati na dva naèina: prekoizbornika Table i preko ikone na alatnoj traci Standard.Kreiranje tabela preko izbornika Table<strong>1.</strong> Postavimo toèku unosa tabele u dokumentu (postavimo kursor na onomjesto u dokumentu gdje želimo umetnuti tabelu).2. Kliknemo na izbornik Table Insert Table.3. U dijaloškom okviru unesemo željeni broj stupaca i redaka.4. Kliknemo na OK ili pritisnemo Enter.Tabela se pojavi u dokumentu na mjestu gdje se je nalazio kursor.35. DODAVANJE I BRISANJE REDAKA U TABELIRedovi se u tabelu mogudodavati preko izbornikaTable i preko ikone naalatnoj traci Standard.Dodavanje redaka u tabeli<strong>1.</strong> Postavimo toèku unosa ured iznad kojeg želimo umetnuti novi redak (ili oznaèimo red).2.Kliknemo na izbornik Table Insert Rows ili kliknemo na ikonu InsertRows. (ikona Table promijeni se u ikonu Insert Rows kada se kursornalazi u bilo kojoj æeliji u tabeli) Na ikonu možemo kliknuti nekolikoputa uzastopno, ovisno o tome koliko novih redaka želimo umetnuti utabelu.Novi redovi se umetnu u tabelu iznad retka u kojem se nalazi toèkaunosa.Redovi se u tabeli brišu u izborniku Table. Brisanje redova u tabeli<strong>1.</strong> Oznaèimo red koji želimo izbrisati (ili više njih).2. Kliknemo na Table Delete Rows.36. DODAVANJE I BRISANJE STUPACA U TABELIStupce možemo dodati u tabelu preko izbornika Table i preko ikone naalatnoj traci Standard.Dodavanje stupaca u tabeli<strong>1.</strong> Oznaèimo stupac desno od onog gdje želimo umetnuti novi.2. Kliknemo na izbornik Table Insert Columns ili kliknemo na ikonuInsert Columns (ikona Table se promijeni u ikonu Insert Columns kadaoznaèimo stupac u tabeli). Na ikonu možemo kliknuti nekoliko putauzastopno, ovisno o tome koliko novih stupaca želimo umetnuti u tabelu.Novi stupci umetnu se u tabelu lijevo od stupca kojeg smo oznaèili.Brisanje stupaca u tabeli<strong>1.</strong> Oznaèimo stupac kojeg želimo obrisati (ili više njih).2. Kliknemo na izbornik Table Delete Columns.Kada odaberemo red ili stupac u tabeli, ili se toèka unosa nalazi u tabeli,dovoljno je desnom tipkom miša kliknuti na bilo koje mjesto u tabeli ipojaviti æe se skraæeni izbornik Table, u kojem dalje biramo naredbuprema potrebi.37. OZNAÈAVANJE REDAKA, STUPACA I ÆELIJA U TABELIOznaèavanje redaka i stupaca u tabeli moguæe je na dva naèina: putemmiša i preko izbornika Table.Oznaèavanje redova u tabeli - Red u tabeli možemo oznaèiti tako dapostavimo miš ispred retka koji želimo oznaèiti. Kada miš promijenioblik u strelicu nagnutu na desnu stranu, kliknemo lijevom tipkom miša.Red se zatamni, tj. oznaèen je. Želimo li oznaèiti više redaka odjednom,držat æemo pritisnutu lijevu tipku miša i vuæi miš okomito prema dolje iligore dokne oznaèimo sve redove koje želimo.Postavimo kursor (toèku unosa) uredak koji želimo oznaèiti, zatim kliknemo na Table Select Row.Oznaèavanje stupaca u tabeli<strong>1.</strong> Stupac u tabeli možemo oznaèiti tako da postavimo miša iznadstupca kojeg želimo oznaèiti. Kada miš promijeni oblik u crnu strelicuokrenutu prema dolje, kliknemo lijevom tipkom miša. Stupac sezatamni tj. oznaèen je. Želimo li oznaèiti više stupaca odjednom, držatæemo pritisnutu lijevu tipku miša i vuæi miš lijevo, odnosno desno dokne oznaèimo sve stupce koje želimo.2.Postavimo kursor (toèku unosa) u stupac koji želimo oznaèiti, zatimkliknemo na Table Select Column.Želimo li oznaèiti cijelu tabelu, postavit æemo toèku unosa u bilo kojuæeliju u tabeli i kliknuti na Table Select Table.Oznaèavanje æelijaÆelije u tabeli oznaèavamo tako da postavimo miš uz lijevi rub æelijekoju želimo oznaèiti, a kada miš promjeni oblik u strelicu nagnutu nadesnu stranu, kliknemo lijevom tipkom. Æelija se zatamni (oznaèi). Naovaj naèin možemo oznaèiti više æelija odjednom, tako da vuèemomiša preko svih æelija koje želimo oznaèiti.38. KRETANJE PO TABELIPo tabeli se možemo kretati pomoæu miša i pomoæu tipkovnice.Kretanje po tabeli pomoæu miša - Postavimo kursor (toèku unosa) ubilo koju æeliju u tabeli ovisno o potrebi.Kretanje pomoæu tipkovnice<strong>1.</strong>Pomoæu tipke Tab pomièemo toku unosa u sljedeæu æeliju, akombinacijom tipki Shift+Tab vraæamo se u prethodnu æeliju.2.Pomoæu tipki sa strelicama kreæemo se znak ili æeliju lijevo ilidesno, odnosno red iznad ili red ispod toèke unosa.3.Kombinacija tipki Alt+Home postavlja toèku unosa u prvu æeliju uretku, a Alt+End u posljednju.4.Kombinacija tipku Alt+Page Up postavlja toèku unosa u najvišuæeliju u stupcu, a Alt+Page Down u najnižu æeliju u stupcu.39. DODAVANJE I BRISANJE ÆELIJA U TABELIŽelimo li umetnuti novu æeliju u tabelu uèinit æemo sljedeæe:<strong>1.</strong> Oznaèiti æeliju do koje želimo umetnuti novu.2. Kliknuti na izbornik Table Insert Cells ili na ikonu Insert Cells naalatnoj traci Standard (nalazi se na mjestu ikone Insert Table)3. U dijalogu Insert Cellsodabrati opciju u kojem smjerupomaknuti ostale æelije(desno, dolje ili da li umeæetecijeli red ili stupac).4. Potvrditi izbor klikom na OK.Želimo li obrisati æeliju,uradit æemo sljedeæe:<strong>1.</strong> Oznaèiti æeliju koju želimoobrisati (ili više njih).2. Kliknuti na izbornik Table Delete Cells .3.U dijalogu Delete Cells odabrati opciju u kojem smjeru pomaknutiostale æelije.4. Potvrditi izbor klikom na OK.40. SPAJANJE I DIJELJENJE ÆELIJA U TABELISpajanje æelija - Pojavi li se potreba da se podaci iz nekoliko æelijaobjedine u jednu æeliju, spojit æemo nekoliko susjednih æelija nasljedeæi naèin: oznaèimo æelije koje želimo meðusobno spojiti (æelijese moraju meðusobno dodirivati vodoravno ili okomito), zatimkliknemo na izbornik Table - Merge Cells.Dijeljenje æelija - Želimo li podijeliti odreðene æelije na više dijelova,uraditi æemo sljedeæe: Oznaèiti æeliju koju želimo podijeliti (ili višenjih možemo oznaèiti èitav stupac), kliknemo na izbornik Table SplitCells, u dijaloškom okviru Split Cells unesemo brojèanu vrijednostna koliko dijelova želimo podijeliti æelije. Na kraju potvrdimo izborklikom na OK ili pritisnemo Enter.I TO JE TO. Ako želite znati više, idite u knjižnicu i zatražite knjigu PCŠKOL A tamo æete pronaæi uz multimedijalnu podršku mnoštvopotrebnih savjeta za obraèun s Wordom.23


Priredio: Josip Tajs, prof.U današnje doba izvrsnih moguænosti razmjene informacija putemsvjetske raèunalne mreže (Internet) znatno je porastao problemkontroliranja raèunalnih virusa. Naime, postoje odreðeni (zloèesti)ljudi koji iz raznoraznih razloga pišu razlièite štetne programe. Neki torade da bi napakostili firmi u kojoj su dobili otkaz, neki iz želje zaslavom, a neki iz puste radoznalosti ili pak èiste dosade. No, bez obzirana razlog zbog kojeg to èine, s manjom ili veæom uspješnošæu oni sveèešæe u nekom od programskih jezika pišu kodove koji su manje ili višeštetni. Šteta koju uzrokuju takvi programski kodovi mjeri se od obiènogtrošenja telefonskih impulsa za slanje programskog koda putem e-maila, preko uništavanja podataka na hard disku, pa sve do potpunoguništavanja hardvera na zaraženom raèunalu.Suzbijanju širenja takvih programa ponajviše pridonose proizvoðaèiantivirusnog softvera, kako za servere gdje se provjeravaju e-mailovi uprometu, tako i za same krajnje korisnike. Nijedan antivirusni softvernije svemoæan. Virusi se neprekidno razvijaju i usavršavaju i uvijek sukorak ispred antivirusnih zaštita. Meðutim, ove zaštite nam u najveæembroju sluèajeva (ako ih pravilno koristimo) omoguæuju da bezprevelikog rizika živimo u svijetu rastuæeg svjetskog problema. Nekianalitièari pretpostavljaju eksponencijalni porast broja virusa "uprometu" Internetom, što æe u najskorije vrijeme prisiliti korisnike naupotrebu visokokvalitetne antivirusne zaštite. Ipak, vjerojatniji je"samo" linearni porast broja zaraza...KAKO RADE VIRUSIPokrenete li virus na svome raèunalu, vjerojatno u poèetku neæeteuoèiti ništa neobièno. No, virus æe se u pozadini množiti, slati na e-mailadrese u vašem Adress book-u bez vašeg znanja... dok ne zarazi sve štomu je autor namijenio. Nakon toga u akciju stupa tijelo virusa. Tada æevirus izvršiti svoj payload, tj. uèiniti æe ono što je njegova svrhapostojanja, tj. napraviti æe najvjerojatnije nekakvu štetu. Do tada se jerazmnožio na dovoljno strana da može npr. uništiti sustav na kojem jestanovao do tog trenutka. Kad nastupa taj trenutak? Ovisi o kodu - možebiti odreðeni broj dana od zaraze, može biti sluèajno vrijeme od zaraze,može biti kad se pošalje na dovoljan broj e-mail adresa, može biti...svašta.E-mail virusi. U ovu grupu spadaju svi virusi koji se šalju u oblikuattachmenta e-maila. Danas su najrašireniji izvor zaraze, a tako æe iostati. Zaražena datoteka se šalje u attachmentu e-maila, te ukoliko jekorisnik pokrene, raèunalo æe se zaraziti. Ranije se je smatralo kako jeattachment nužno ruèno pokrenuti da bi se aktivirao virus. Danas to višenije sluèaj. Otkriven je propust u kodu Microsoft Outlook Express-a,verzije 5.01 SP1 i 5.5 SP1, takozvani IFRAME vulnerability, kojiomoguæuje virusima grupe Exploit.IFrame.FileDownload daautomatski pokrenu svoj attachment ukoliko proèitamo sadržaj sameporuke, odnosno ukoliko nam se poruka automatski otvori u Previewpane-u. Rješenje problema leži ili u instalaciji zakrpe sa Microsoftovogweba ili u instalaciji nove verzije IE/OE.Goruæi problem kod neinformiranih korisnika e-maila je primanjezaražene pošte od njihovih prijatelja, poznanika, rodbine, poslovnihpartnera itd. Uglavnom, od nama poznate osobe ne oèekujemo da nampošalje virus, pa onda ti neinformirani korisnici bez razmišljanjapokreæu zaraženu datoteku iz attachmenta. Meðutim, dotièna osobanam nije namjerno poslala virus, veæ se je virus poslao sam s njezinog(zaraženog) raèunala na našu e-mail adresu, buduæi da se naša e-mailadresa nalazi u Adress book-u zaraženog raèunala. Ovu metodu širenjapomoæu Adress book-a koriste skoro svi e-mail virusi. Ako sumnjamo usadržaj attachmenta, prvo pitamo dotiènu osobu da li nam je to zaista iposlala.S druge pak strane, postoje virusi koji skrivaju adresu s koje su poslani,nebi li time onemoguæili primatelja da obavijesti korisnika zaraženograèunala da mu je s njegovog stroja stigao virus, te time omoguæujuæidaljnje nesmetano širenje i nove zaraze. Primite li e-mail sattachmentom, a ne vidite tko ga je poslao, skoro je sigurno da je uattachmentu virus.24Subjekt ovakvih zaraženih e-mailova i sam tekst mogu varirati odpotpuno nesuvislih "brljotina" do zaista zanimljivih poruka. Najèešæe sena prevaru pokušava podvaliti zaražena datoteka kao da je slika ili neštodrugo. Èak postoje trikovi za "promjenu" ekstenzije i ikone, tako da namattachment zaista izgleda kao slika. Ako se još i u poruci spominje AnnaKournikova, zamka je savršena...MOGUÆI SIMPTOMI ZARAZEUkoliko se raèunalo zarazi virusom, vjerojatno æe se ta èinjenicaoèitovati jednim od slijedeæih simptoma:- vidljivo usporenje nekih (ili svih) programa- poveæanje velièine nekih datoteka (posebno izvršnih)- pojava novih datoteka po raznim direktorijima (folderima)- smanjenje raspoložive radne memorije u usporedbi s normalnimstanjem- iznenadni vizualni i/ili zvuèni efektiAko primijetite više od jednog navedenog simptoma na svom raèunalu,ili se operativni sustav poène èudno ponašati (npr. postaje nestabilan ilipostoje odreðena mjesta kada se sam od sebe restarta, te pogotovo akonemate instaliran antivirusni program, trebali bi posumnjati na aktivnostvirusa.U SLUÈAJU ZARAZEUkoliko se vaše raèunalo ipak zarazi virusom, pravilo glasi: što prijedjelujete, šteta æe biti manja. Što uèiniti? Prvo što moramo uèiniti je dapotpuno izoliramo stroj iz mreže. To æe sprijeèiti daljnje širenje virusa nadruga raèunala. Drugo, moramo otkriti o kojem je virusu rijeè i pronaæinaèin da ga uklonimo. To æemo uèiniti skeniranjem svih diskova uraèunalu sa antivirusnim programom (najbolje pomoæu startup diskete saantivirusnim softverom, unaprijed specijalno pripremljene za tunamjenu). Ako softver kaže da je virus uklonjen u potpunosti, to još neznaèi i da zaista jest. Moramo pogledati na web stranicama proizvoðaèaAV softvera kako se uklanja naš virus. Ukoliko za to postoje specijalnialati i/ili postupci, moramo se toga pridržavati, inaèe ništa od uklanjanjavirusa.Ako je virus toliko uznapredovao, ili ga uopæe nije moguæe ukloniti dajedino formatiranje diska rješeva problem, ne preostaje ništa drugo -jedino se pobrinite da prije toga zaista UGASITE raèunalo, jer pojedinivirusi ostaju u RAM-u i nakon restrata stroja.PREDSTAVLJAMO VAM: Sophos Anti-Virus je antivirusni softverskipaket koji se sastoji od više meðusobno povezanih komponenti, meðukojima su najvažnije - SWEEP antivirusni program za pregled sadržajana zahijev (on demand scanner) i InterCheck antivirusni program zaproaktivnu zaštitu (on access scanner). Iako je SWEEP (on demandscanner) temeljni kamen našeg antivirusnog sustava, pravu, neprekinutu,proaktivnu zaštitu pruža InterCheck, modul koji korisnici pri radu uopæene uoèavaju. Današnji složeni operativni sustavi i vrlo velik brojrazlièitih riziènih sadržaja koji se na njima nalaze ne ostavljaju korisnikumoguænost samostalnog odluèivanja o tome da li æe i kada æe pokrenutisvoj scanner, jer u današnjoj situaciji korisnik - èak i struènjak, vrlo teškomože prepoznati riziène sadržaje, a probleme otkriva u pravilu kada su seveæ pojavili.Proaktivni antivirusni modul InterCheck nudi odgovor,buduæi da je stalno aktivan na kompjuteru korisnika i presreæe sve rizièneoperacije, automatski provjeravajuæi sve sadržaje kojima korisnikpristupa na prisustvo kompjuterskih virusa. Bez obzira da li se radi opristupu floppy-disk ili CD ROM jedinici, pokretanju programa,otvaranju dokumenta, prijenosu podataka preko modema ili otvaranju(pokretanju) dodataka elektronske pošte (attachmenta) InterCheckuvijek osigurava naviši stupanj zaštite od zaraze kompjuterskimvirusima.Pri uobièajenom radu na radnoj stanici korisnika, naš scannerSWEEP koristi se za pregled sadržaja diskova prilikom prve instalacijeantivirusnog paketa Sophos Anti-Virus, te za nadgledanje kompjuteraprilikom kasnijih mjeseènih dogradnji, tako da ga prosjeèan korisnikuopæe ne treba samostalno pokretati.


Let’s playFIFA 2003Fifa JE ZAKON. Ne zato jer je dobra igra, nego zato jer stvarnonema nikakve konkurencije u svom žanru. EA Sports svake godinepokušava servirati nešto novo. Kako se neke stvari nikad nemijenjaju, tehnièka strana je ostala odlièna. Grafika - jako fino. Zvuk- odlièan. Glazba, e da, glazba. Ove godine slušamo kombinacijedrum&bassa, nešto malo rapa, te dosta remixa poznatih stvari sradija. Nije ni loše.U novoj verziji možemo vidjeti par nogometaša kako izvode trikoves loptom. Ludilo. Ono [to je promjenjeno, konaèno se nogometaši naterenu ponašaju kao nogometaši. Lopta više nije toliko zalijepljenaza nogometaše, pa ju je malo teže kontrolirati. Kretnje su odliènonapravljene, pa kad hoæete naglo skrenuti, nogometaši æe malousporiti, napraviti par koraka više, a ne okrenuti se pod kutom od 90stupnjeva kao prije. No, to su veæ kombinacije tipkic A, S, E i takodalje. Isto tako, udarci glavom, padovi, sve to izgleda nekakoprirodnije.Što se same igre tièe, izgubili smo dvostruko dodavanje. Uvedena jetipka za dodavanje i proizvoljno dodavanje, koje radi odlièno kadaubacujete loptu u šesnaesterac. Ali morate biti svjesni èinjenice dasvako dodavanje neæe proæi zato jer igraè kojem dodajete neæeshvatiti vaše namjere. To je pravi nogomet.Normalno, uz dobre stvari dolaze i loše. Tako æemo gledati udarce sglavom koji su zapravo udarci licem, èudne kombinacije koddodavanja, nemoguænost prebacivanja igraèa kod proizvoljnogdodavanja (neki put podivlja)… Najgore od svega je što se pamæenjetipki vratilo. Znate, trèite uz tipa s loptom, te lupate po tipki D da muotmete loptu. Konaèno mu i uzmete loptu, ali istodobno jeispucavate, daleko, daleko. Slièna stvar se dogodi kad nekomedodajete loptu i želite na prvu dodati dalje. Ako ovaj drugi promašiloptu, doæi æe do nje i tek onda dodati nekome. Normalno, taj netko jeveæ tko zna gdje, pa od toga svega neæe biti ništa.Velika boljka Fife bili su i komentatori. Oni su konaèno dobili veæifond rijeèi, a poèeli su i povezivati svoje reèenice u neku smislenucjelinu. Play the game ...Need for Speed: Hot Pursuit 2Tamo negdje 1998. mogli ste igrati NFS: Hot Pursuit kojije donio jako zgodnu stvar - natjeravanje s policijom. Kaou akcijskim filmovima vozili ste najbrže automobile nasvijetu, nadmudrivali ste se s policijom i bilo je zabavno.Hot Pursuit se vraæa, ovaj put sa sufiksom 2 u svojemnazivu. Vaš zadatak je ostao još uvijek isti, moratepobijediti protivnike i usput pobjeæi policiji. Ipak, da se nebi sve svelo samo na to, kroz igru æete se probijati kroz dvapravca. Uz standardne quick race i sliène opcije, možemobirati izmeðu èiste utrke i hot pursuit moda. Jako nam sesviða što su oba moda jednako razvijena - tako æemo usvakom naæi 33 utrke rasporeðene u "stablu". Znate ono,proðete prvu utrku, pa vas onda pusti na drugu, itd.Ukoliko želite odvoziti samo jednu utrku, morat æeteotkljuèavati staze i automobile. Tijekom igre æeteskupljati bodove koji se mogu dobiti na više naèina. U dvagore spomenuta moda igre svaka utrka se nagraðuje s trimedalje (bronca, srebro i zlato). Uz svaku od medaljavezan je odreðeni broj bodova. Ovisno i u kojem ste dijelu"stabla", kolièina bodova æe varirati. Tako æete, recimo,kod završnih utrka dobivati po 100.000 bodova za prvomjesto, dok æete na poèetku za isto mjesto dobivati nekumizeriju ispod 10.000. Osim osvajanjem medalja, bodoveæete dobivati bježeæi od policije, obarajuæi vlastiterekorde... Na žalost, ovo je samo sjena PS2 verzije u kojojmožete dobivati bodove izvodeæi svakojake "akrobacije",kao npr. izvoðenjem skokova. Do bodova nije teško doæi ikada proðete samo pola hot pursuit moda imat æete dostada otkljuèate sve automobile i sve (osnovne) staze. Staza uglobalu ima 12, ali svaka od njih može se voziti na èetirinaèina. Kombinira se "obièna" staza, njezina zrcalnaverzija, te vožnja u suprotnom smjeru. Staze su dobrodizajnirane i na svakoj postoji pokoja preèica, tj.zaobilazni put (nisu svi preèice) koji æe vam odliènoposlužiti da se riješite policije (igrate li hot pursuit mod).No, imamo mali prigovor na povezivanje nekih staza iimena utrka. Recimo, kad odaberete utrku pod nazivom"Australian Challenge" oèekujte da se utrka vozi krozzabaèene dijelove Australije, oèekujte nepregledni crvenipijesak, a na kraju završite u europskoj šumi. Ovaj"australian" se odnosi na proizvoðaèe auta. Normalnijastvar je nazvati utrku "German Showdown" - odmahznamo da æe se susresti Porsche i Mercedes (inaèe, premanašem mišljenju, jedna od najboljih utrka).25


Pripremile: Josipa Devèiæ I Ivana PradeganZLOUPORABA OPOJNIH DROGA U REPUBLICI HRVATSKOJŠto zapravo znamo od drogi????Znamo da je protuzakonita, da šteti našem fizièkom i psihièkom tijelu,no vezano uz neke druge (osnovne stvari) iskreno reèeno, koliko nasuopæe zna nabrojati sindrome drogeraša?? Èinjenica je da doslovnosvaki osnovnoškolac dnas vrlo lako dolazi do, popularnog naziva trave,tj. marihuane. Ona je zastupljena gotovo u svim slojevima društva i doškolovanja na fakultetima, probao ju je gotovo svaki teenager. To jedakle samo jedna od tzv. lakših droga, a što je sa ostatkom........ To,nije tvrdnja, to je apsolutna èinjenica. A ako mislite da nije takoprošetajte se vikendom do najbližeg popularnog disca i uvjerit æete sesami. Ilegalne, opojne droge sve su dostupnije i sve jeftinije. Uklubovima se guta ecstasy, marihuane ima na svakom koraku, a pala je icijena nekad skupoj 'drogi bogatih' kokainu. Statistike kažu da je uHrvatskoj 6.000 registriranih ovisnika, najviše o heroinu. No, struènjaciraèunaju da ovisnika ima najmanje 15.000, a još je najmanje dva putaviše onih koji povremeno uzimaju neku drogu. Mladi sve ranijeiskušavaju legalizirane droge, alkohol i duhan, no sve èešæe i sve ranijeeksperimentiraju s ilegalnim drogama, primjerice zapale 'joint' iliisprobaju ecstasy. Istraživanja kažu da je svaki peti srednjoškolac baremjednom probao marihuanu.Što se dogaða s novim odlukama Vlade Republike Hrvatskekoje idu snamjerom da zaustavi širenje pošasti ovisnosti o opojnim sredstvima.Potražili smo više informacija o tome na službenim stranicama VladeRepublike Hrvatske i proèitajte što oni kažu:· 'Sve 'droge' mijenjaju rad mozga umanjujuæi mu sposobnostObavljanja 'redovnih' funkcija.· Neke od njih uzrokuju i trajna organska ošteæenja moždanogtkiva.· 'droge' izravno ili posredno teško ošteæuju i druge organe.· U Republici Hrvatskoj tijekom 200<strong>1.</strong> godine od posljedicatrovanja drogom umrle su 53 osobe.· Prosjeèna dob prvog uzimanja opijata je 18 godina a prvogodlaska na lijeèenje izmeðu 22-25 godina· Prosjeèna dob prvog uzimanja kokaina je 22 godine.· Sve je veæi broj mladih koji na lijeèenje dolaze zbogkanabisa a koji su zateèeni sa izvijesnom kolièinom droge testoga dragovoljno prihvaæaju odlazak na lijeèenje kako biizbjegli pokretanje kaznenog postupka· Prosjeèna dob prvog uzimanja marihuana je 15 godina.· Stimulativna sredstva takoðer su sve prisutnija, posebiceecstazy-a. Prosjeèna dob prvog uzimanja je 15 godinaStoga je suzbijanje zlouporabe opojnih droga globalni problem sasvojim dugoroènim posljedicama kako na zdravstvenoj, tako i nasocijalnoj i gospodarstvenoj razini. Poveæana dostupnost svih vrstaopojnih droga na ilegalnom narko-tržištu, uvjetuje pad cijena istih iposljedièno pogoduje pojaèanom interesu, odnosno poveæanojpotražnji. Tijekom 200<strong>1.</strong> godine u Republici Hrvatskoj prijavljeno je17,32% više kaznenih djela u odnosu na 2000. godinu. Zabrinjavajuæi jeudio maloljetnika od 44% više u odnosu na 2000. Èak je 55%maloljetnika više prijavljeno za posjedovanje opojne droge u odnosu na2000. Sve navedeno ukazuje na nužnost provedbe suvremenog,kompleksnog programa primarne prevencije, ranog lijeèenja i oporavkaovisnika, kako bi se na svim razinama društva što efikasnije mogli boritiprotiv jedne od najveæih pošasti današnjice - droge.Buduæi se zlouporaba droga sve èešæe dogaða umlaðoj dobi, a znatno se skratio period od poèetkauzimanja opojnih droga, tipa marihuana, doprelaska na teže opijatske droge, posebice heroin,vrlo je važno ulaganje u prevenciju te u programelijeèenja ovisnika kojima državi štede znatnomanja financijska sredstva.Cilj - Bit prevencije u školskom sustavu odnosi sena zaštitu zdrave populacije, zatim naprepoznavanje i pružanje pomoæi uèenicama iuèenicima s riziènim ponašanjima te na struènupomoæ uèenicima koji su veæ poèeli konzumiratisredstva ovisnosti.Ciljana skupina - Sva djeca predškolske i školskedobi, odgojitelji, uèitelji i roditeljiPredložene mjere - Preventivnim programimatreba kod uèenika probuditi interes za afirmacijomzdravih stilova života i osposobiti ih da se znajunositi i pravilno postupati u riziènim situacijama.- Preventivne programe provoditi iskljuèivo radiprevencije na promicanju spoznaja, i to osposobnosti rješavanja problema, o razvijanjusamopoštovanja, o pomoæi u životnimopredjeljenjima, o socijalnoj potpori, o poboljšanjukvalitete života, o motivaciji za zdrave stiloveživljenja, o pravilnom organiziranju slobodnogvremena te o kvalitetnijoj ponudi športskih i drugihkreativnih sadržaja.- Školski preventivni programi danas u RepubliciHrvatskoj integrirani su u nastavni program iposebno su prilagoðeni uzrastu uèenika, no kako bise omoguæilo kvalitetnije provoðenje preventivnihprograma kroz škole i djeèje vrtiæe, tijekom 2003.,potrebno je dodatno educirati profesore i ravnateljesvih osnovnih i srednjih škola te djeèjih vrtiæa.- Educirati roditelje kako bi, što ranije, zajedno suèiteljima i nastavnicima, otkrili i rješili nastaleprobleme njihove djece, i to posebice o <strong>tema</strong>ma kaošto su npr. Utjecaj odgojnih postupaka roditelja nauzimanje sredstava ovisnosti, Prepoznavanjesimptoma koji upozoravaju na uzimanje sredstavaovisnosti, Kriza suvremene obitelji, Odgoj zarazumijevanje, Odgovorno roditeljstvo itd.Posebnu pozornost posvetiti onim lokalnimzajednicama u kojima je bolest ovisnostinajraširenija.Stoga se pridružujemo Nacionalnom programu zasuzbijanje ovisnosti i predstavljamo Vam neke oddroga koje vam mogu upropastiti život.26


AMFETAMINI- kratka euforija Amfetamini su kemikalije dobivene sintetièkim putem.Na tržište najèešæe dolaze u tabletama. Naziva se i 'speed'. Amfetamini se injektiraju,gutaju, puše i šmrèu.Uèinci: Amfetamini izravno stimuliraju središnji živèani sustav, uklanjajuæi umor, glad ipospanost dovodeæi onoga tko ih uzima u stanje euforije. Pojaèavaju koncetraciju, pažnju,reflekse, a zamisli i predodžbe su mnogo življe. Koliko æe uèinak trajati, razlikuje se odosobe do osobe.Posljedice: Prevelika doza amfetamina može uzrokovati vrtoglavice, drhtanje,uznemirenost, paniku, grèeve u trbuhu, bolove u prsima i ubrzan rad srca. Posljedica možebiti potpuni tjelesni i psihièki kolaps. Kronièno otrovanje može izazvati paranoidne ideje ihalucinacije. Amfetamin u mozgu stvara ovisnost i oslobaða od bilo kakvih ograda.Vanjski znakovi: širenje zjenica, nesanica, proljevi, drhtavica, mršavljenje. Na što trebapaziti: tablete, kapsule, promjena u ponašanju, nespavanje, izrazita euforija i naglomršavljenje.ECSTASY - opaki ples do zoreTa sintetièka psihoaktivna droga derivat je amfetamina s halucinogenim svojstvima, poznatjoš kao MDMA. Spada u jaèe droge iz grupe psihostimulatora, a sve je dostupnija i jeftinijana ilegalnom tržištu. Uzima se na usta. Uèinak: Oblik u kojem se distribuira na ilegalnomtržištu vrlo je razlièit, a obièno su to 'šarene' tabletice. Doza od 75 do 100 mg poèinjedjelovati 20 do 40 minuta nakon uzimanja. Osoba pod djelovanjem ecstasyja osjeæapovišeno raspoloženje, ima osjeæaj snage, bezbrižna je i spokojna, a prema drugim ljudimaosjeæa posebnu naklonost i prijateljstvo. Zloupotreba ecstasyja najèešæe se povezuje s ravepartyjima,na kojima se pleše do zore. Posljedice:Brojni problemi slièni su kao i kodamfetamina i kokaina. Psihološki problemi kao što je konfuzija, depresija, problemi saspavanjem, izrazita potreba za drogom, ozbiljna tjeskoba i paranoja, pa i psihotiène epizode,mogu se javiti i nekoliko tjedana nakon uzmanja droge. Pridonosi ošteæenjima jetre,epilepsiji, visokom tlaku, glaukomu. Prag tolerancije prelazi se vrlo brzo i nastaje psihièkaovisnost. Ecstasy doslovno razara mozak te ima uèinke kakvi se javljaju kod Parkinsonove iAlzheimerove bolesti. Struènjaci upozoravaju - veæ i jedna tableta estasyja može znaèiti -smrt. Vanjski znakovi: Proširene zjenice, grèenje mišiæa, cvokotanje zubima, povraæanje,zamagljen vid, nagli pokreti oèiju, znojenje i drhtavica. Na što treba paziti: Tablete vrloširokog spektra boja, razlièitih oblika ili velièina, najèešæe na površini imaju utisnut nekiznak ili lik.MARIHUANA - prvi korak u pakao drogeIz biljke Cannabis sativa ili indijske konoplje dobiva se marihuana, tj. 'trava' (osušeni listovi i tuèci), 'hašiš' (smola smeðe boje,svojstvenog mirisa na sušeno sijeno, najèešæe u obliku ploèica nalik na èokoladu) i 'ganja' - vršci biljaka. Uglavnom se pušipomiješana s duhanom u 'jointu' ili u luli. U sušenim listovima konoplje nalazi se 426 spojeva, a više od 70 njih su biološkiaktivni kanabioidi. Te tvari utjeèu na funkcije organizma.Uèinak: U bilo kojem obliku marihuana djeluje na mozak izazivajuæi euforiju, uzbuðenje, vizualne i slušne halucinacije,gubitak osjeæaja za vrijeme i prostor. Dugotrajna upotreba hašiša dovodi do kroniènog trovanja, povišene podražljivosti.Ometa mišljenje, sposobnost uèenja, pamæenja i koncentraciju. Može uzrokovati paniku, tjeskobu i toksièke krize. Isto tako,može izazvati ošteæenja moždanog tkiva. Na pluæima uzrokuje jednako štetne posljedice kao i duhan. Slabi obrambeni sustavorganizma pa se javljaju infekcije. Ubrzava rad srca pa je opasna za one sa srèanim teškoæama. Smanjuje razinu testostrerona,muškog spolnog hormona, a smanuje i kolièinu i pokretljivost spermija, dok kod žena dovodi do smetnji u ovulaciji i utjeèe naplodnost.Posljedice: Marihuana je èesta <strong>tema</strong> rasprava, posebice kada se govori o legalizaciji, no veæina struènjaka slaže se da možestvoriti ovisnost i donijeti najrazlièitije mentalne, zdravstvene i socijalne probleme. Najnovija istraživanja pokazuju da stvarapsihièku ovisnost, iako uèinci "krize" nakon prestanka uzimanja nisu tako jaki kao kod alkohola, heroina, kokaina iamfetaminaVanjski znaci: zakrvavljene oèi, stanje nalik na pijanstvo, izrazita želja za slatkišima.Na što treba paziti: Cigaretni papiriæi, paketiæi sa smrvljenim lišæem (marihuana) ili grumenèiæi nalik na èokoladu u staniolu(hašiš).27


INHALANTI - snifanje ošteæuje mozak"Snifanju" isparenja kemikalija koje proizvodepsihoaktivne uèinke najèešæe su sklona djeca i vrlomladi ljudi, jer su na dohvat ruke i relativno jefitini.Najèešæe se koriste otapala (industrijska otapala,benzin, ljepila, korektori, tvari za èišæenje elektronike)i razni plinovi (iz lakova za kosu i dezodorana,sprejeva za zaštitu tkanina, pa èak i plinskih upaljaèa).Uèinak: Svi inhalanti prozivode uèinak slièananestetiku, koji djeluje tako da usporava tjelesnefunkcije. Udisanje veæih kolièina može imatidugotrajne otrovne uèinke. Onaj tko "snifa" možeosjeæati najprije euforiju, zatim se osjeæa manje"zatvoreno", te na kraju može izgubiti svijest.Posljedice: Udisanje visokih koncentracijakemikalija može dovesti do srèanog udara i smrti, amože izazvati i gušenje. Kao trajna posljedica"snifanja" primijeæeni su gubitak sluha, perifernaneuropatija i grèevi udova, ošteæenja mozga isredišnjeg živèanog sustava, ošteæenja koštane srži.Moguæa su i ošteæenja bubrega te problemi sopskrbom krvi kisikom. Vanjski uèinci: Stanje nalikna pijanstvo, zbunjenost, poremeæaj ravnoteže ikoordinacije, u dahu se može osjetiti miris inhalanta,curenje nosa, zamuckivanje i suzne oèi.Na što treba paziti: Tvornièka ljepila, nitrolakove ibenzin treba držati dalje od djece, a obratite pažnju nakrpe s tragovima suženog ljepila, papirnate iliplastiène vreæice koje imaju specifièan miris, tragoveljepila na odjeæi.KOKAIN - nije više 'droga bogatih'Nekad uglavnom 'šminkerska' droga, kokain je danas sve dostupniji pa jei više onih koji posežu za njim. To je bezbojni kristalni prah, gotovonetopiv u vodi, ali topiv u alkoholu. Snažan je stimulans živèanogsustava, a dovodi do promjena u ponašanju i podizanja razine energijenalik na uèinak amfetamina. Stvara snažnu ovisnost. Najèešæe se uzimaušmrkivanjem, injekcijama te pušenjem (crack-kokain). Uèinci: Kokainje vrlo snažan stimulator središnjeg živèanog sustava i stvara osjeæaj"visine". Trajanje kokainskih euforiènih uèinaka, koji ukljuèujuhiperstimulaciju, smanjen umor i mentalnu èistoæu ovisi u naèinuprimjene. Što je brža apsorpcija to je kraæe trajanje akcije. "Uzlet" odšmrkanja može trajati 15 do 30 minuta, od pušenja 5 do 10 minuta.Posljedice: Èak i u malim dozama kokain sužava krvne žile u mozgu, štopoveæava rizik od cerebrovaskularnih bolesti. Izaziva proširenje zjenica,povišenu temperaturu i veæi broj otkucaja srca, te povišen krvni tlak.Poveæana upotreba može skratiti vrijeme trajanja stimulacije, nakon èegase droga mora ponovo uzeti. Neki uživatelji kokaina govore i o nemiru,nervozi i tjeskobi. S vremenom se može pojaviti otpornost, pa nemadovoljno zadovoljstva kao u poèetku. Posljedica prve upotrebe kokainamože biti i nagla smrt. No, nema naèina da se utvrdi kome prijeti. Visokedoze kokaina i trajna upotreba mogu biti faktor-okidaè paranoje.Uživatelji kokaina mogu biti izuzetno živèani, ljuti i agresivni. Kada gaprestanu uzimati postanu izrazito depresivni, što vodi nastavku uzimanjadroge. Zbog dužeg ušmrkavanja kokaina dolazi do ošteæenja nosnesluznice. Srèani zastoj i napadaji, uz zastoj rada pluæa uzroci su smrti odkokaina.Dodatna opasnost je kokaetilen. Naime, ljudska jetra kombinirakokain i alkohol i proizvodi kokaetilen, koji poveæava euforièna svojstvakokaina, a time i rizik od iznenadne smrti. Vanjski znakovi: problemi saspavanjem, curenje iz nosa, seksualne smetnje, crvenilo kože, proširenezjeniceNa što treba paziti: Plastiène vreæice, alu-folije, boèice s bijelimprahom, staklene ili metalne cjevèice, èesto trljanje nosa, crvene inadražene nosnice, iscjedak iz nosa.HEROIN - sinonim za narkomanijuHeroin, s opijumom, morfinom i kodeinom, te metadon-heptanonom spada u grupu opijata. Injektira se, ali i puši i šmrèe. Novijaistraživanja govore kako se heroin sve više puši i šmrèe, jer korisnici žive u zabludi da æe tako sprijeèiti ovisnost. Jedna je odnajopasnijih, visoko ovisnièkih droga i svojevrsni 'sinonim' za pravu ovisnost. To je kristalni prah, bijele ili boje slonove kosti,ponekad tamnije sive, a može biti i smeðkast ili crven. Uèinci: Stvara euforiju, nakon koje slijedi razdoblje smirenja i pospanosti, teovisnost morfijskog tipa. Uzima se veæinom injekcijom intravenzno, ali i potkožno, ili se ušmrkava. Na tržištu je u raznimkoncentracijama, a razrjeðuje se doista svim i svaèim - od šeæera do cementa. Ubrizgavanjem heroina, ovisnik teško može znati što jeunio u tijelo i u kolikoj koncentraciji. Zato je usporedba s ruskim ruletom zaista na mjestu. Posljedice: Heroin izaziva brzu i snažnuovisnost, uz brojne i brze tjelesne i psihièke promjene, a apstitnencijski sindrom, pa i odvikavanje vrlo je teško. Povezan je sozbiljnim zdravstvenim komplikacijama - smrtonosno predoziranje, spontani pobaèaji, propadanje vena, infekcijske bolesti.Infekcije srèanog tkiva i zalistaka te bolesti jetre ( hepatitis B i C) gotovo su pravilo kod heroinskih ovisnika. Takoðer, meðuzaraženima HIV-om,virusom koji izazva AIDS, najviše je narkomana. Kako droga nikad nije èista, u krvnim žilama nastaju ugrušci.Oni mogu doprijeti do pluæa, jetre, bubrega i mozga, a posljedica je propadanje tih organa i smrt.Heroinska tolerancija se razvija vrlo brzo, pa je ovisniku potrebno sve više te droge da bi postigao isti euforièni uèinak. Dakako,razvija se tjelesna i psihièka ovisnost. Redoviti narkomani trebaju sve više droge, a kada je nema (heroinska kriza) osjeæaju nemir,bol u mišiæima i kostima, nesanicu, proljev i muèninu, ježenje, nagle trzaje udova. Glavni simptomi pojavljuju se 48 do 72 sata nakonposljednje doze. Vanjski znakovi: uske zjenice, pospanost, slabiji glas, slaba osjetljivost na bol, opæa usporenost. Na što trebapaziti: plastiène vreæice ili alu-folije sa žuækastim, smeðim prahom, pribor poput cjevèica (za ušmrkavanje), injekcije, trake kojimase povezuje ruka, tragovi uboda igle na rukama (ali i nogama, stopalima i vratu), jako sužene, upaljene i suzne oèi, iscrpljen izgled,letargija.28


LSD - povratak izazivaèa ludila - LSD-25(dietilamid lizergiène kiseline) jesintetièka droga bez boje i mirisa kojaspada u grupu halucinognenih droga, ukojoj su i prirodne halucinogene drogemeskalin (dobiven iz kaktusa) i psilocibin(dobiven iz gljiva). Uzima se gutanjem iliotapanjem na jeziku. Bio je izuzetnopopularan 'ludih 60-ih', a nakon kratkogzatišja, ponovo se vraæa na velika vrata.LSD je najjaèa halucinogena droga. Veæ udozi od 35 mikrograma dovodi do uèinkakoji se naziva "trip", a sastoji se od iluzijai halucinacija, bez dodira sa stvarnošæu.Djelovanje LSD-a je krajnjenepredvidivo i vrlo opasno. Uèinak:Poèinje najèešæe ekstatièkom euforijom,zatim dolazi do relakscije uz osjeæajzadovoljstva i promjene svih osjetila -"vide" se zvukovi, a gubi se osjeæajvlastitog tijela, potpuno se mijenjaosjeæaj dodira. Posljedice: umor,psihièka napetost i uznemirenost.Ponekad se javlja psihotièka reakcija, uzstrah i paniku. LSD može te reakcije, tzv."flash-backove", izazivati tjednimanakon uzimanja droge. Vanjski znaci:proširene zjenice, poveæana temperatura,dezorijentacija, zbunjenost. Na što trebapaziti: LSD je uglavnom u obliku tableta,bombonèiæa ili èešæe želatinompremazanih raznobojnih perforiranihslièica, nalik na malene poštanske marke(5 puta 5 mm), ponekad kao kristal ilimala kapsula.KAKO ZAPOÈINJE PUT DO DROGE? Prvi put droga se obièno kuša izznatiželje ili na nagovor prijatelja. Dobro razmisli isplati li se uæi u takav rizik.Posljedice, na koje kasnije više ne možeš utjecati, mogu biti vrlo teške. I prièa uvijekkrene na isti naèin ''Pa što, jedan mi džoint neæe naškoditi. Želim znati što je tozapravo, kako se osjeæaš, što doživljavaš...Naoko bezazlena znatiželja , meðutim, može biti samo prvi korak u svijet droge.A kako on izgleda, to veè zacijelo znaš iz brojnih novinskih èlanaka, televizijskihdokumentaraca, filmova, ispovijedi ljudi koji žive u tom paklu, ili su ipak imalisreæu da se iz njega izvuku. Broj narkomana i u nas raste, pa su sve veæe imoguænosti da se naðes u društvu u kojem æe ti netko ponuditi 'travu', ili barem u tebipobuditi znatiželju. Pravi je odgovor: hvala, ne bih. Naravno, konaèna je odluka natebi, ali mudro je imati na umu sve ono što ti o tome mogu reæi i savjetovati roditelji,nastavnici, lijeènici, sociolozi, kao i oni koji su sve to iskusili na vlastitoj koži. A sveto doista upuæuje na jedan jedini odgovor: Ne!I to bez obzira na to radilo se o takozvanim lakšim, ili, pak, težim drogama. Jer,svaki poèetak, ma kako se bezazlenim i bezopasnim èinio, može završiti tragièno.Put je uglavnom uvijek isti, vodi kroz èetiri faze. Pretpostavimo da nisiodoljela/odolio izazovu prvog džointa. Kako bi se situacija za tebe mogla daljerazvijati?ÈETIRI OPASNA KORAKA<strong>1.</strong> Prva faza: probaDrogu uzimaš da bi probala/probao njezine uèinke, ili te na to netko nagovorio.Netko samo na tome i ostane, ali netko æe za narkotikom posegnuti i drugi, treæi, i tkozna koji put.2. Druga faza: sve èešæe s drogomProbala/probao si, možda ti se svidjelo, zašto ne bi još koji put? I sve èešæe uzimašdrogu, u društvu, za dobro raspoloženje. Pritom na to trošiš i sve više novca, svogdžeparca. Sve ti se još uvijek èini bezopasnim, raèunaš na to da možeš prestati kadgod hoæeš. Je li doista tako?3. Treæa faza: navikaIz druge, vrlo je lako skliznuti u treæu fazu. Veæ vrlo štetnu i vrlo opasnu. Postaješzaokupljena/zaokupljen drogom. Uzimaš je i zbog toga da bi se lakše nosila/nosio saživotnim problemima. Ali, oni se tako ne mogu riješiti. Zanemaruješ svoje dnevneobaveze, gubiš dah u školi, ostaješ bez starih prijatelja, kreæeš se u novom društvu,društvu narkomana. Sada je veæ teško odustati. Na kraæe æeš vrijeme možda iprestati uzimati drogu, ali prva prigoda, prvi tulum, ili prvi problem na koji naletiš,opet te vraæa njoj. Postaješ svjesna/svjestan da to što radiš nije dobro, alijednostavno nisi u stanju prekinuti, što ti još dodatno ruši samopoštovanje.4. Èetvrta faza: ovisnostU toj, najopasnijoj i najštetnijoj fazi, svojim životom ne vladaš ti, nego droga. Ona tije važnija od svega, zbog nje zanemaruješ sve ostalo, bez nje više ne možeš. Nemašanse da završiš školu, naðeš ili zadržiš posao. Droga ti više ne pruža baš nikakvozadovoljstvo, ali je jednostavno moraš uzimati. Vrtiš se u zaèaranom krugu: odproblema koje je izazvala droga bježiš uzimajuæi baš tu drogu. Trebat æe snage, voljei upornosti da se iz toga izvuèeš. Neki æe reæi da se mogu izvuæi kad god požele, ali ihživot, èinjenice i statistika demantiraju. Ne vjeruj im. Ovisnost o drogi manifestirase u svim podruèjima života. Ovisnik zanemaruje školske obaveze, kasni ili nedolazi na nastavu, dobiva sve lošije ocjene, neprimjereno se ponaša u razredu.Mijenja mu se i društveni život, gubi prijatelje, a do napetosti i sukoba dolazi i uobitelji.29


EPILOG: SVAKA JE DROGA OPASNAPostoji više tipova droge koji na èovjeka djeluju na razlièite naèine.Neke droge ostavljaju lakše, neke teže posljedice, ali nema bezopasnih.Pogotovo kada se izrode u naviku i ovisnost. Nije, dakle, nimalo bezazlenoni drogiranje udisanjem. Udisanjem, mirisanjem, 'snifanjem' nekihhlapljivih kemikalija koje se nalaze i u predmetima za svakodnevnuuporabu, kao što je, na primjer, ljepilo, javljaju se razlièiti 'umjetni' osjeæaji,radost, sreæa ili strah. Ta opijenost, meðutim, s vremenom postaje kobnom.Dolazi do bolova u želucu, organizam slabi, a poslije nekog vremena oštetese živci, jetra, bubrezi, pa i mozak, javljaju se problemi sa srcem. Bilo jesluæajeva da je 'snifanje' izazvalo i gušenje. Dakle, smrt. Zastrašujuæe, zarne?Najpopularnija je droga, i neki æe ti reæi èak bezazlena, marihuana. Trava,kako je zovu. To je sasušena indijska konoplja, odnosno njezino lišæe ipeteljka. Uzimaju je za opuštanje, za dobro raspoloženje, za ležernost, zasvladavanje tjeskobe. Ali, nemoj joj vjerovati! Stalni korisnici marihuanetakoðer postaju ovisnici, mijenjaju se kao osobe, ugroženo im je zdravlje.Pušenje 'trave' nadražuje pluæa, može izazvati rak, baš kao i pušenjecigareta. Kokain, u bilo kojem obliku, ušmrkavanjem kroz nos, pušenjem,ili kad se otopi u vodi i ubrizgava injekcijom, izaziva velike zdravstveneprobleme. Za ovisnike, on je sve: hrana, piæe, deèko ili cura, prijatelj,obitelj. A cijena je velika: narušeno zdravlje, potištenost, razdražljivost,tjeskoba, depresija. Opasno je i uzimanje ostalih vrsta droga, hašiša,heroina i LSD-a, a droge su zapravo i alkohol, nikotin i kofein. Svi su štetnipo tvoje zdravlje i svi, prije ili kasnije, izazivaju ovisnost. Iz koje se jako,jako teško izvuæi.Ubrizgavanje droge injekcijom, to zacijelo znaš, donosi i opasnost više:moguænost zaraze HIV-om (AIDS-om ili sidom, kako tko veæ zove tuneizljeèivu bolest), kao i vrlo opasnim hepatitisom B i C.ODLUÈI: 6 x NE ILI DAZato, prije prvog 'snifanja' ili 'trave', razmisli i odgovori samo sebi na ovapitanja sa da ili ne:o Uæi æu u taj rizik, baš me briga što znam da je to opasno;o Ne poštujem i ne volim sebe, a ni svoju obitelj, svoje prijateljice iprijatelje;o Baš me briga za moje zdravlje i moj izgled;o Baš me briga za mog deèka/moju curu;o Svoje probleme, u obitelji, u školi, u društvu, ne mogu riješiti nitisama/sam, niti uz pomoæ roditelja, prijatelja i svih onih koji mevole;o Više vjerujem onima koji su drogu veæ probali, nego roditeljima,Nastavnicima, prijateljima.Ako su ti baš svi odgovori 'da', vjerojatno æeš probati. Ipak, možda potom,na svoju sreæu, i odustati. Ako ti je barem jedan odgovor 'ne', nema brige -valjda si dovoljno mudra/mudar da se u tako nešto, u takav nepotrebni iopasni eksperiment neæeš ni upustiti. Doista se ne isplati.30U privatnoj osjeèkoj srednjoj školi Gaudeamus,provedeno je testiranje na droge. Èeka li isto i nas?Kakva su bila njihova iskustva ...- Prije testiranja razgovarali smo s uèenicima i roditeljima i održali im predavanje odrogama. Veæina je pristala potpisati izjavu da pristaje na testiranje. Nakon toganenajavljeno smo došli u školu i nije bilo veæeg otpora meðu uèenicima. Bunili su sejedino maturanti i kod njih su testirani samo oni koji su dali pismeni pristanak. Odukupno 55 uèenika te škole, testirali smo ih 43, od kojih je samo troje bilo pozitivno, i tona lake droge - kazao nam je ravnatelj Doma zdravlja dr. Rudika Gajniæ.- Cilj ovoga testiranja nije etiketiranje uèenika, veæ pružanje pomoæi. Sva pozitivnadjeca bit æe pozvana na odvikavanje u Centar za prevenciju .Iz Ministarstva prosvjete i športa pozdravljaju svaku aktivnost kojoj je cilj prevencijauporabe droge.- Ministarstvo ne može i ne smije obvezati škole da provode testove na opojne droge.To mogu provesti ravnatelji škola uz obveznu suglasnost roditelja - kazala nam jeglasnogovornica ministarstva Danijela Grizelj.Dakle, po Zakonu smo sigurni, ali i sami ste èuli za RUPE U ZAKONU, stogaèuvajte sejer nikad ne znate kada je nenajavljeni test izvan uèionice.


Zovem se Željko Židov i želim da moja ispovijest bude upozorenje svima onima koji dolaze u dodir s drogom i alkoholom. Roðensam u tradicionalnoj rimokatolièkoj obitelji. Roditelji su me i odgojili u tome duhu. U školi sam bio odlièan uèenik. Takoðer i usportovima s kojima sam se bavio, nizao sam uspjeh za uspjehom. Trenirao sam biciklizam i u njemu sam tri godine za redom bionajbolji biciklist svih osnovnih škola u Puli. U Tae-kwan-dou sam veæ s devet godina imao viši plavi pojas, i pobjeðivao sam nanatjecanjima.Bio sam ponos svoje obitelji, škole i sportskih klubova. Pohaðao sam vjeronauk i ispunio sve sakramente. U crkvu sam redovnoodlazio svake nedjelje zajedno sa svojom majkom. Tako je to sve išlo do moje desete godine. Tada se sve to odjednom poèelomijenjati. Život koji sam do tada vodio, postao mi je dosadan. U meni se poèeo buditi avanturistièki duh, koji je stvarao u meniželju da vidim, probam i doživim sve što je svijet oko mene nudio. Ušao sam u društvo u kojem su uglavnom svi bili stariji odmene. U društvo u kojem su se konzumirali alkohol i droga. Društvo, za koje je znao svaki policajac u gradu, zbog toga jer su sebavili dilanjem droge i svakom drugom kriminalnom granom. U kratkom vremenskom razdoblju, zamijenio sam igranje skrivaèai kauboja i Indijanaca sa konzumiranjem droge i alkohola. Više se nisam trebao igrati igre pod nazivom "policija i lopovi", jer meje prava policija poèela svakodnevno progoniti. S deset godina sam prvi put postao ovisnik. Svakodnevno sam pio mnoštvorazlièitih tableta, zalijevajuæi ih alkoholom. S te ovisnosti sam se skinuo, kada sam se teško razbolio. Ali èim mi je bilo bolje,odmah sam nastavio sa svojim prijašnjim naèinom života. Alkohol, trava, ljepilo i tablete, bili su moja tadašnja hrana. (to kažemzato što uopæe nisam mogao jesti normalnu hranu) Bio sam tako tjelesno razvijen, da sam se mogao sakriti iza prometnog znaka.U to vrijeme sam bio heavy metalac. Ti bandovi su mi bili idoli. Poèeo sam voditi život koji su i oni vodili, ali bez muziciranja unekom bandu. Poruke tih bandova su bile:"Probaj sve dok si još mlad. Alkohol, droga, ženske i rock, to je pravi život za tebe". Uono vrijeme je to bila prava stvar za mene. Formirali smo lokalnu bandu, koja je brojala dvadesetak mladih buntovnika koji su usvako vrijeme bili spremni na sve. Nitko u gradu me nije smio taknuti. Oko mene je stalno bilo mnoštvo djevojaka, koje sammogao imati kada sam god poželio. Èitave dane i noæi, provodio sam se naokolo. Moj život je bio jedan veliki tulum. Droga kojusam do tada uzimao, nije me više mogla zadovoljiti. Trebao sam nešto jaèe, nešto luðe. Tada sam uz sve ono što sam uzimao, poèeos konzumiranjem opijuma. Poèeo sam se sve više i više baviti kriminalom. Postao sam struènjak za provale automobila, kioska iduæana. Krao sam svuda kuda sam se i kretao. Svoju osnovnu školu opljaèkao sam tri puta. Poèeo sam se zanimati za motore, takoda sam i njih poèeo krasti. Sve je to prvih nekoliko godina izgledalo coll. Ali su se onda stvari pomalo poèele komplicirati. Sportsam odavno napustio. U školi se sve totalno promijenilo. Odliène ocjene su zamijenile jedinice. Sedmi razred sam pao iz gotovosvih predmeta, i imao samo oko 1000 neopravdanih izostanaka. Srednju školu sam išao samo prvo tromjeseèje, nakon èega sambio izbaèen, zbog nasilnog ponašanja i izostanaka. Sve èešæe sam završavao po psihijatrijama, policijskim postajama i sudovima.Poèeo sam gubiti razum i ustanovljena mi je dijagnoza "šizofrenija- psihoza" Um mi je potpuno otišao, i više se nisam mogaokontrolirati. S osamnaest godina izvršio sam dvostruki pokušaj ubojstva. I ja sam se u više navrata pokušao ubiti. (hvala Boguneuspješno)Postao sam prijetnja za sve oko sebe. Roditelji su se spremali odreæi me se. Društvo me je ostavilo jer sam i za njih bio previšelud. Ostao sam potpuno sam , sa svoja dva "vjerna" prijatelja: drogom i alkoholom. Najteža mi je bila samoæa, praznina i bol usrcu. U to sam vrijeme poèeo po prvi puta razmišljati o svom životu Poèeo sam shvaæati da mi je život potpuno uništen, i to što si nemogu pomoæi, jako me je užasavalo. Tada sam prvi puta poèeo vapiti Bogu da mi pomogne. Nisam puno u to vjerovao jer samdugo godina išao u crkvu, i sve što sam tamo našao je bila mrtva, hladna religija. Proveo sam mnoštvo noæi plaèuæi i vapeæi Boguza pomoæ. Tada je došao prijelomni dan u mome životu. Sreo sam prijatelja kojeg nisam dugo vidio, i za kojega sam èuo da jeprolupao. Otišli smo na piæe u jedan kafiæ. Èim smo sjeli, poèeo mi je prièati kako je sreo živoga Isusa Krista, koji mu je upotpunosti promijenio život. (i on je sam nekada uzimao drogu i alkohol i bavio se kriminalom) Poèeo mi je govoriti da me Bogvoli i da mu je stalo do mene. Rekao mi je da me je Bog toliko volio da je dao svoga jedinoroðenog sina Isusa Krista da umre zamene, da bi me oslobodio od svake ovisnosti i grijeha. Isto tako da je umro da me pomiri s Bogom Ocem, te da imam radost, mir,ljubav i smisao života. Dok mi je to prièao, suze su mi tekle niz obraze, i u srcu sam imao sigurnost da je sve što mi govori istina. Toveæe sam kleknuo pred Bogom i poèeo mu govoriti sve što mi je na srcu. Na moje iznenaðenje, odgovor je odmah došao. Predaosam svoj život Isusu Kristu, koji mi je odmah dao sigurnost spasenja. Priznao sam mu svoje grijehe i pokajao se za njih. Bremegrijeha je takoðer odmah spalo s mojih leða.Mir, radost i ljubav, ušli su u moje srce. Iduæe jutro probudio sam se bez potrebe da uzmem drogu ili alkohol. Osjeæao sam se takopredivno. Bio sam potpuno slobodan. Te noæi, moj je život bio temeljno promijenjen. Više nikada nisam imao prazninu i bol usvome srcu. Moj novi i najbolji prijatelj Isus, je bio uvijek sa mnom. Nikada me nije iznevjerio, a kamoli napustio. Gospod me nijesamo oslobodio od ovisnosti, veæ me je i potpuno obnovio sve organe tijela, koji su bili podosta uništeni. Nisam išao u nikakvebolnice ni komune. Došao sam Isusu Kristu, i rekao mu svoje probleme. On me je dotaknuo svojom Svetom rukom i trenutno,zauvijek oslobodio od ropstva.Iduæi dan, otišao sam s kolegama s posla na piæe. Iz navike, naruèio sam pivo. Nakon mnogih godina, popio sam ga s guštima (kakokažemo mi Istrijani) Nakon što sam ga popio, prijatelji su mi ponudili još jedno, što sam ja naravno odbio (bio sam slobodan)HalelujaI dalje sam odlazio u društva gdje se konzumirala droga i alkohol, ali nikada više nisam pao.Željko Židov E-mail: zzidov@public.srce.hr31


Plodonosno uèenjeDa, da, lako je to nama reæi, ali uèenje stvarnonije toliko strašan problem. Slijedi nekolikosavjeta kako se efikasnije pripremiti za ispite,bez suvišnog gubljenja vremena i živaca. Kaoprvo, treba uèiti iz neèega, i udžbenici pritomnisu jedini alat: bilješke na satu u veæinisluèajeva najjaèe su oružje. Posebno kad seuzme u obzir da mnogi profesori imaju vlastitaviðenja nekih <strong>tema</strong> i da stavljaju veæi naglasakna njihove pojedine elemente. Zato zapisujkoliko god možeš, a ako ne ciljaš na najboljeocjene, barem pribilježi definicije te podatkekoje professor više puta tijekom sata ponovi.Veæina profesora neæe od tebe tražiti dadoslovno memoriraš definicije, glavno im jeda vide kako shvaæaš poantu preoblièiprofesorove misli u vlastite rijeèi, ako vjeruješda æe ti to olakšati posao. Ako ti nešto nijejasno, pitaj kolege iz razreda za koje vjeruješda su bolje upuæeni u danu materiju, a ako ni tone upali, obrati se za pomoæ izravno profesoru.Bolje i to nego da se praviš najpametnijomosobom na svijetu i padneš ispit!Nemoj uèenje odlagati za posljednji trenutakšto si budnijeg i bistrijeg uma, lakše æešpamtiti gradivo. A i uvijek je bolje ispitdoèekati pošteno naspavan/a. Opskrbi seprilikom uèenja kakvim grickalicama, kojeuèenje èine manje dosadnim zadatkom.Eksperti preporuèuju špice/sjemenke, kojepozitivno djeluju na kapacitet mozga zaupijanje podataka.Ako voliš osamu, ugasi mobitel i zatvori se usobu kako bi postigao/la punu koncentraciju.Ako si izrazito društvena osoba, možda jeuèenje u društvu pravo rješenje za tebe.Grupni štreberaj možeš sprovesti na niznaèina: recimo, nakon perioda èitanja u tišinipropitujete jedni druge gradivo, a možete iizabrati taktiku u kojoj æe se svatkousredotoèiti na jedan dio gradiva, pa onda gaostatku izložiti svojim rijeèima. Uèenje udruštvu zna biti zabavno, a pod uvjetom da neodustanete od svega kako biste se okupili zaPlaystationom, i ostvarivanje samo-disciplineje lakše.Ne želimo nikoga ohrabrivati na varanje naispitu (iako je i to dio odrastanja koji manjevišenikoga ne zaobiðe!), ali ispisivanjemšalabahtera zna se dogoditi da se neke stvarilakše zapamte, ponekad do te mjere da ti nakraju uopæe ni ne ustrebaju.Pripremi plan uèenja: izdvajanje važnihdijelova teksta, pamæenje definicija itd.Odraðuj jednu po jednu stavku plana. Vidjetæeš kako ti je odmah lakše èim si u glavi (ili èakštoviše na papiru) povukao kvaèice koje tipokazuju da je dobar dio posla veæ odraðen.I konaèno, nemoj se ubijati od uèenja. Napravisvako malo predah, mrdni se malo, i ondaopuštenijeg raspoloženja vrati knjizi.32Vaša pedagoškinjaPiše: Jadranka Kauèiæ, prof.NOVA KOMUNIKOLOGIJA ZA NOVU ŠKOLUKomunikologija je disciplina koja æe imenovati pojam komunikacije kaoraznovrsne oblike sporazumijevanja meðu ljudima. Èovjek je društvenobiæe i kao takav ima snažnu potrebu izraziti svoje potrebe, osobnost istavove u društvenoj zajednici kojoj pripada. Samo 30% interakcijskogdjelovanja u svom okruženju, izrazit æe v e r b a l n o m komunikacijom aèak 70% n e v e r b a l n i m manifestacijama koje obuhvaæaju geste,pokrete, smijeh, grimase, odijevanje pa èak i miris.Škola je prostor u kojemu se svakodnevno susreæu i pri tome, naravno,komuniciraju uèenici, njihovi nastavnici i roditelji, stoga je odneprocjenjive važnosti da ta komunikacija bude uljuðena, primjerena ipoticajna. Iz dugogodišnjeg pedagoškog rada došla sam do zakljuèka kakouèenici u pravilu uèe od svojih nastavnika i u velikoj veæini sluèajevaponašat æe se u odreðenoj nastavnoj situaciji toèno po onakvom obrascukojeg su usvojili kao model ponašanja pojedinog nastavnika.Nova škola i suvremeni sistemi obrazovanja potièu i promovirajukomunikaciju meðusobnog slušanja, uvažavanja i ravnopravnosti svihsubjekata odgojno-obrazovnog procesa.Od velike je važnosti da nastavnik razvije sposobnost empatije domaksimuma staviti se u poziciju uèenika- i imati uvijek i n d i v i d u a l a npristup. To znaèi kako je razredni odjel skupina vrlo specifiènih,jedinstvenih i samim tim razlièitih pojedinaca koji imaju i razlièiteintelektualne, kreativne i verbalne predispozicije za realizaciju nastavnihprocesa. Nastavnik to uvijek treba uzeti u obzir i s uèenicima komuniciratiprofesionalno, u skladu s pedagoškim kodeksom te razvijati verbalneprocese.Pitate li prosjeènog srednjoškolca što zamjera svojim nastavnicima, štomu ne odgovara, što mu smeta ili ga vrijeða u razredu, u konkretnojnastavnoj situaciji, najèešæi odgovori (po mnogobrojnim anketama) su:*vikanje nastavnika na uèenika ako ne zna gradivo ili krivo odgovori*nezainteresiranost nastavnika za ono što pojedinac govori*omalovažavanje i podcjenjivanje uèenika*grimase nastavnika kao popratni «komentar» na odgovor uèenika*ismijavanje uèenikaOvakve situacije nisu dominantne pojavnosti u našim školama ali, nažalost, postoje. Kao takve, snažno narušavaju slobodu pojedinca, gušeosobnost, sputavaju kreativnost, izazivaju osjeæaj manje vrijednosti i ukonaènici - tako tretiran uèenik gubi samopouzdanje, vjeru u svojesposobnosti, neæe biti motiviran za kvalitetno uèenje.Zdrava i poticajna komunikacija, zapravo je proces vrlo senzibilnih radnjikroz koje se prepoznaju i dopunjuju svi sudionici u nastavi. Temelj jenapretka svakog društvenog procesa i u konaènici društva u cjelini.Nauèimo slušati jedni druge. Budimo poticajni u komunikacijskimsusretima s drugim ljudima. Ne podcjenjujmo tuðe stavove i mišljenja.Razvijajmo tolerantan sugovornièki odnos. Samo su neki od procesa kojiæe nas, sasvim sigurno, odvesti na pravi put kulturnog, humanog iproduktivnog saobraæanja s osobama u sredini kojoj pripadamo, u kojojživimo.


Kviz koji je napravio Albert Einstein tvrdeæi da ga 98%ljudi nije u stanju riješiti. Da li ste medju onih 2%?Èinjenice:<strong>1.</strong>Imate 5 kuæa u 5 razlièitih boja.2.U svakoj kuæi živi osoba druge nacionalnosti.3.Tih 5 osoba pije razlièita piæa, puši razlièite cigarete idrži razlièite ljubimce.4.Nitko nema istog ljubimca, ne puši iste cigarete i ne pijeisto piæe.Podaci:0<strong>1.</strong> Britanac živi u crvenoj kuæi.02. Šveðanin drži psa.03. Danac pije èaj.04. Zelena kuæa je lijevo od bijele kuæe.05. Vlasnik zelene kuæe pije kavu.06. Osoba koja puši Pall-Mall gaji ptice.07. Vlasnik žute kuæe puši Dunhill.08. Èovjek koji živi u kuæi u centru pije mlijeko.09. Norvežanin živi u prvoj kuæi.10. Èovjek koji puši Blend živi pored onog koji držimaèku.1<strong>1.</strong> Onaj koji drži konje živi pored onog koji puši Dunhill.12. Èovjek koji puši Blue Master pije pivo.13. Nijemac puši Prince.14. Norvežanin živi pored plave kuæe.15. Èovjek koji puši Blend ima susjeda koji pije vodu.PITANJE: TKO GAJI RIBE?KAKO PREPISIVATI POD TESTOM?Voljela bih da ovo nije školski list, iz razloga što samsvjesna da æe ovo sve proèitati i prof. ali ne brinite se, akose budete držali ovih uputa neæe vas uhvatiti!!! Moraš ipak proèitati gradivo da znaš o èemu se radi Nemoj imati skrivenih papiriæa u rukavu majce, to jeveæ istrošena “fora” Ne vadi odmah “šalabahter” van, veæ prvo probajrješiti ono što znaš Nemoj stalno pratiti prof. gdje se nalazi, pa imaš uši;slušaj Kad izvadiš tajanstveni papiriæ, nemoj biti nervozan,probaj biti što prirodniji Neka tvoji odgovori ne budu doslovno prepisani izknjige Jako je dobro i ako si na klupu možeš nešto pribilježiti,alipazi mogao bi te prof. veæ prije testa premjestiti, ili dobroje i formule napisati na kalkulator Nemoj prepisivati previše od osobe pokraj sebe, a akoveæ i moraš prepravi odgovor svojim rjeèima Dobro je i držati redmete za prepisivanje u pernici, kojaje zatrpana raznim olovkama i papiriæima, pa se ne vidigdje su Kad predaješ test, nemoj zaboraviti izvaditi“šalabahter” iz njegaN.N.dan za bježanjesama pomisao da upravo danas treba odraditi svih 7 sati(povijest, umjetnost,zgradarstvo,kuæne instalacije,politika igospodarstvo fuj,pregadno,gnusno,odvratno,neizdrživo....)zgadilo mi se. lagano ukljuèujem svoje moždane vijuge izakljuèujem da se ne isplati iæi u školu. nakon obavljenihjutarnjih obveza kreæem putem ka ¨školi.¨ došavši na svojujutarnju stanicu (stop) pružam prst, i kao u snu staje mi prviautomobil. prebrojivši lovu u džepu avantura poæinje!prva stanica je caffe bar ¨saloon¨ normalno tu pada prvarunda kava sa šlagom i èaša mineralne vode. poèinje razgovorizmeðu mene i prijatelja sa susjedne «ekonomske škole» injegov zakljuèak je da za njega nema škole. kreæe se dalje u¸passage¨ tamo se vrti prva alkoholna runda standardno mojkum i ja pijemo 0.5 l toèenog piva. zaredavši tako nekolikorundi i prve naznake da æe dan biti jako veselo dlazimo u ¨pub¨veæ dobro poznatim konobarima vièemo sa ulaza da donesutoèeno pivo i našemu veselju nema kraja. znate ono ¨pivo popivo sjeæanje jedan za sve svi za jednoga…¨ poèeli sualkoholni umjesto školski sati. približilo se tako i 13.00.h ,anas dvojica i dalje ne odustajemo od slavlja koje je dobilotradicionalan naziv ¨majmunovo¨. vrijeme je sve bržeprolazilo i bilo je vrijeme da se krene kuæi. kao sto je i vrijemeda privedem ovu prièu kraju kako nebi ¨zgadio¨ naraštajimaposlije mene dane provedene službeno u školi.napomenapopratne pojave nakon dolaska kuæi su jako grozne,a da neprièam o predavanjima roditelja koja su gora i duža od onih uauto školi.p.s. autor nepoznat jer nije u školi ako vas zanima gdje jepoðite njegovim stopama negdje æete ga sresti! pisao sammalim slovom jer sam drugi dan markirao s hrvatskog.33


No, na stranu reforme u Hrvatskoj jer æe proæi dostavremena dok je ne poènu primjenjivati svi profesori. Stvarnaèinjenica je da naše školstvo malim koracima napreduje kausavršavanju, ako pogledamo neke razvijenije zemlje. Neradi se tu više samo o nepravednom ocjenjivanju,zanimljivosti na satu; to je ipak otišlo i malo dalje. Ponekadmi je neshvatljivo kako nas cijeli nastavni program doslovnopretrpava nekim podatcima, a od nas se oèekuje, kod veæineprof., da sve samo “nabubamo” napamet. Istina, zbog tolikopuno gradiva mi na kraju svog školovanja imamo punootvorenih moguænosti, ali šta je previše je previše. Ponekadme uhvati misao, naravno kad imam puno domaæe zadaæe,jeli to meni sve stvarno potrebno. Želimo svi biti naèitani idobro informirani, ali nekada nam je dosta tog “trpanja”nepotrebnih podataka u sebe. Najgore je kad nas nekiprofesor “ima na zubu”, ili kad bez obzira koliko ti jepredmet zanimljiv a predavanje toliko zamorno inezanimljivo da ti se uopæe više ne da ni slušati. Ili, recimosituacija: tišina u razredu, svi radimo zadani zadatak, a ononetko je zaboravio ugasiti mob. pa je to jako naljutilo iiznerviralo prof. da se do kraja škole u principu osjeæauvrijeðeno. Ono što nama zapravo treba je; zanimljivnastavni sadržaj u kojem æe svi uèenici, zajedno s prof.ravnopravno sudjelovati, kreativnost u predavanju, nastavuna kojoj æe se svi osjeæati jednako “pametno” bez obzira naocjene… Iz svega ovoga možda netko i izvuèe zakljuèak dami uèenici ne tražimo i ne zahtijevamo nešto specijalno iposebno, veæ jedan normalan odnos izmeðu dvoje ljudi, odkojih je jedan tu da nam prenese svoje znanje i potièe nes nakreativnost i razmišljanje, te naravno na uèenje. Sve što miželimo je da nas ipak nekada i poslušate jer možda nam basvaša pomoæ jeko treba, a vi ste nezainteresirani za nas, amorate se podsjetiti da ste tu zbog nas.Kad te profesor "ima na zubu"Što èiniti ako si neopovratno uvjeren/a da te profesor stvarnoima na zubu? Postoji nekoliko stavki koje bi ti mogle dobro doæiza popravljanje situacije. Kao prvo, ako si se na ovaj ili onajnaèin zamjerio/la zlosretnom uèitelju u pitanju, najbolje jeostaviti mu/joj što manje municije za napad. Stoga, marljivo uèii odraðuj svaki domaæi rad. Budi discipliniran nanjegovom/njenom satu, nemoj prièati s drugima tijekomnastave. Ako kojim sluèajem budeš uhvaæen u tome, ili nekojdrugoj nepodopštini, nemoj se izvlaèiti i budi iskrena/a. Samotako možeš oèekivati da ti se iskrenost i poštenje uzvrati i sdruge strane. Osim ako odnos izmeðu tebe i uèitelja nije dalekoprešao granice blagog antagonizma i napetosti, tužakanjevišim instancama u školi (drugi nastavnici, ravnatelj itd) neæe tipuno pomoæi; štoviše, može vaš odnos èak i pogoršati. Prihvatisituaciju takvom kakva jest nitko ti neæe dati da se prebaciš udrugi razred, niti da ti netko drugi predaje samo zato što ti imašnekakve primjedbe. Ti ih možeš smatrati realnima iopravdanima, ali teško da æe ih itko uvažiti.Treba imati na umu da, makar te i profesor (i)racionalnoprezirao/la, taj prezir najvjerojatnije u ovom trenutkupreuvelièavaš. Njemu/njoj je ipak najviše u interesu da tepoduèi neèemu uglavnom onome što predaje, ali i neke lekcijekojih nema u udžbenicima. Lekcije o odnosu s drugim ljudima,èijeg æeš usvajanja biti svjestan/a tek nakon nekog vremena.Ako osjeæaš da si nepravedna žrtva negativnog tretmana,preostaje ti problem riješiti licem u lice. Prije nego što uhvatišpriliku za razgovor nasamo sa strane, kod kuæe zapiši što sveželiš reæi; zbaci jal sa srca i oblikuj argumente. Sroèi plan uvidu pisma, ako æe ti tako biti lakše. Potom pretoèi ideju ustvarnost. Nemoj se bojati prfesora/ice, neæe te pojesti. Proèitajsvoje pismo još jednom, i potom mu/joj pristupi trezveno,hladne glave ali toplog srca, oboružan/a razumijevanjem ipoštivanjem. Ako su ti uvjeti ispunjeni prilikom stupanja upregovore, a tvoj profesor ipak nije psihopat iz noænih mora,sve ostalo æe glatko biti riješeno.Kakve profesore voliš, a kakve ne - kriteriji koje koristišPitaš li se kakve profesore voliš? Vesele i vedre, one koji su blagi, a "deru" se samo kad su loše raspoloženi, ili one koji su strogi, alipravedni, a uz to dobro i jasno predaju? A možda najviše voliš one prijateljske, naklone i sklone pomoæi koji dobro razumiju da suškolske obaveze i njihov predmet tek jedan manji dio odrastanja, a ne tvoje cjelokupno biæe i život...No, koje zapravo kriterije priocjenjivanju profesora koristiš? Neka istraživanja zapadnih zemalja pokazuju da veæina tinejdžera voli prijateljski stav profesorakoji uvažava potrebe uèenika, za razliku od onih koji svoj odnos grade iskljuèivo na autoritetu. Dobar odnos izmeðu uèenika iprofesora visoko se vrednuje jer bez toga nema pozitivne atmosfere koja potièe kreativnost i želju za uèenjem. Iako djelujeprimamljivo, raspuštena atmosfera i pretjerana popustljivost nisu visoko vrednovani jer èesto završe ne baš dobrim ocjenama, anisu ni rezultirali znanjem. Profesori koji se trude svoj pristup maksimalno prilagoditi pojedinaènim potencijalima isposobnostima uèenika, vrlo su cijenjeni. A one koji primjenjuju raznovrsnost metoda za vrijeme nastave, a ne samo kredu i ploèuuèenici iz tih zemalja više niti ne poznaju. No, evo i nekih dodatnih pokazatelja koji mogu vrijediti i u našoj zemlji, a mogupotaknuti na razmišljanje. Dobar profesor: pravedan prema svima, dobar predavaè koji poznaje svoj predmet, ima kreativanpristup u radu, strpljiv je i pri ispitivanju pomaže, zanima ga kako misliš, dobre je volje sa smislom za humor, poštuje uèenika injegova prava, ima jasne kriterije ocjenjivanja, potièe znatiželju, stvaralaštvo, zainteresiran i za druge aktivnosti uèenika,ukljuèuje uèenike u predavanja, razumije da uèenik ima svoje loše dane, potièe pitanja i raspravu. Loš professor: Ima svojemiljenike, Nesiguran u ono što govori, nekad kontradiktoran, Njegova nastava je dosadna, Uskraæuje pomoæ, Zanima ga samošto znaš, Ozbiljan jer je tu da pouèava, Nema pojma da uèenik ima prava, Nije baš dosljedan pri ocjenjivanju, Slijedi krutopravila nastavnog plana, Zanima ga samo njegov, Stalno samo on predaje, Zna da profesori imaju neke loše dane, Nudi gotovarješenja. Dakle, kad razmišljaš o tome kakve profesore voliš, a kakve ne, dobro je da malo razmotriš više kriterija koji æe ti pomoæida odluèiš kakve profesore voliš, a kakve ne. I to ne samo zato da znaš dati prave argumente kad se ponekad opravdavaš predroditeljima ili drugima profesorima nego i da poèneš na kritièan naèin, ali s razumijevanjem ocjenjivati rad svojih profesora! Jer,ako niste znali, u zapadnim zemljama na kraju polugodišta uèenici anonimno ocjenjuju rad profesora. (kako bi to kod nas dobroizgledalo, recimo srušiš profesora na polugodištu I onda ga pustiš d ate moli za dvojku, pusti snovi.)A vi dragi moji profesori, pokušajte se pronaæi u navedenim èinjenicama.34


<strong>ZIMSKI</strong> <strong>ISPITNI</strong> <strong>ROK</strong><strong>1.</strong> <strong>Odabir</strong> <strong>tema</strong> praktiènog rada za završni ispit do 12. mj. 2002.2. Prijava za polaganje završnog ispita ( razrednik, tajništvo ) Sjednica ispitnogodbora do 17.0<strong>1.</strong>2003.20.0<strong>1.</strong>2003.3. Pismeni rad iz hrvatskog jezika ( sve struke ) 2<strong>1.</strong>0<strong>1.</strong>2003.4. Pismeni rad završnog ispita struka dvojnog sustava 23.0<strong>1.</strong>2003.5.Usmeni dio završnog ispita ( sve struke )27.0<strong>1.</strong>2003.6. Dodjela diploma 3<strong>1.</strong>0<strong>1.</strong>2003.Sjednica ispitnog odboraLJETNI <strong>ISPITNI</strong> <strong>ROK</strong><strong>1.</strong> <strong>Odabir</strong> <strong>tema</strong> praktiènog rada za završni ispit do 7.2.2003.2. Konzultacije uèenika i nastavnika veljaèa-svibanj3. Izrada praktiènog rada ( po potrebi elaborata ) do 13.05.2003.4. Izrada i predoèavanje pitanja za završni ispit do 29.03.2003.5.Prijava za polaganje završnog ispita (razredniku ) do 16.05.2003.6. Pismeni rad iz hrvatskog jezika 17.06.2003.Pismeni rad završnog ispita dvojnog sustava 19.6.2003.7. Usmeni dio završnog ispita 23.,24. 06. 2003.8. Sjednica ispitnog odbora 24.06.2003.9. Potpisivanje diploma 26.06.2003.10. SVEÈANA DODJELA DIPLOMA 27.06.2003.JESENSKI <strong>ISPITNI</strong> <strong>ROK</strong><strong>1.</strong> <strong>Odabir</strong> <strong>tema</strong> praktiènog rada za završni ispit do 2<strong>1.</strong>08.2003.2. Prijava za polaganje završnog ispita ( tajništvo ) do 22.08.2003.3. Pismeni rad iz hrvatskog jezika ( sve struke ) 25.08.2003.4. Pismeni rad završnog ispita struka dvojnog sustava 27.08.2003.5. Pismeni dio završnog ispita ( sve struke ) 28.08.2003.6. Dodjela diploma 0<strong>1.</strong>09.2003.35


Made by: Mirjana Hak & Anita FerhatoviæZbunjeni ste i zabrinuti, jer još uvijek neznate što biste uèinili. Prijave zapristupanje prijamnim ispitima za upis navisoka uèilišta neumoljivo se približavaju,a vi se još uvijek pitate: Koji studijodabrati?Dakako, rijeè je o jednoj od najvažnijihodluka vašeg života, onoj koja æe dobrimdijelom odrediti vaše buduæe zanimanje.Premda je èovjek kao prilagodljivo biæesposoban obavljati razlièite poslove, ipaksvakom æe pojedincu ovisno o njegovimosobinama neka zanimanja lakše iæi odruke i pružit æe mu više zadovoljstva.Vašu zabrinutost pojaèava i dojam da steostali osamljeni u svojoj neodluènosti.Èini vam se da su vaši vršnjaci veæ donijelièvrste odluke o svom buduæem studiju. Noanegdotska iskustva i anketna istraživanjapokazuju da to baš i nije tako. Mnogi suneodluèni, samo èesto to neæe javnopriznati. Pod pritiskom svoje okoline,posebice èlanova obitelji, mnogi sepriklone nekom studiju, a u sebi se i daljepitaju je li to zaista za njih pravi odabir. Nebudite stoga malodušni, iskoristite ovomalo preostalog vremena da donesete štobolju, promišljenu odluku.Ovaj vodiè trebao bi vam u tome pomoæi.To æe vam svakako pomoæi da prouèite svestudijske moguænosti koje vam se nude, alineæe biti dovoljno za promišljeni odabirstudija. Studij koji æete odabrati nije samsebi svrha. Studiranjem odreðenog studijavi se želite osposobiti za rad u nekomzanimanju. Nije stoga najvažnije zanima livas sadržaj nekog studija (premda nijenevažno) , veæ odgovaraju li vamzanimanja za koja taj studij priprema. Zatovam za promišljeni odabir studija trebajudetaljnije spoznaje (1) o sebi samome i (2)o "svijetu rada" koji ukljuèuje brojnazanimanja za koje vas razlièiti studijipripremaju.Upoznajte sebe - Upoznati sebe znaèi upoznati svoje osobine, prvenstveno one kojesu važne za prilagodbu u pojedinim zanimanjima. Svaki pojedinac je jedinstven,razlikuje se u sklopu svojih osobina od drugih pojedinaca. S druge strane, zanimanjase razlikuju po tome kakve osobine traže od onih koji ih obavljaju. Svako zanimanjetraži svoj sklop osobina, koji se može znatno razlikovati od sklopa osobina koje supotrebne u nekom drugom zanimanju. Tri vrste osobina, koje su osobito važne zaprofesionalnu prilagodbu, jesu interesi, vrijednosti i sposobnosti. Interesi su trajnijesklonosti pojedinca prema nekim sadržajima i aktivnostima. Interesi su ono što naszanima, èime se volimo baviti. Ljudi imaju razlièite interese neki za tehniku istrojeve, drugi za znanstvenu spoznaju, treæi za umjetnièka ostvarenja, èetvrti zagospodarstvo i poslovne aktivnosti itd. Na širem planu neki se pojedinci pretežnozanimaju za intelektualne aktivnosti, a drugi za tjelesne i praktiène djelatnosti; nekiza stvari, drugi za ljude. Važno je odabrati zanimanje u kojem æete naæi sadržaje kojivas zanimaju. To je pretpostavka potpunijeg zadovoljstva u poslu. Èovjek èiji suinteresi usmjereni prema glazbi i likovnom stvaralaštvu neæe biti najsretniji kaolijeènik ili inženjer. Zato ima pojedinaca koji se bave npr. glazbom ili politikom, iakosu prethodno završili, primjerice, zahtjevan medicinski fakultet. Mnogi ljudimijenjaju zanimanje u potrazi za sadržajima koji su bliži njihovim interesima. Alizašto to uèiniti naknadno, nakon nepotrebnog iskustva s promašenim zanimanjem zakoje pojedinac nema pravog interesa? Bolje je odmah potražiti zanimanje u kojemèovjek može raditi ono što ga zaista zanima. I sam izraz "zanimanje" podsjeæa na toda bi se èovjek trebao baviti upravo onim što ga zanima. No da bi to mogao iostvariti, mora dobro upoznati svoje interese. Razmislite stoga o svim stvarima iaktivnostima koje vas zanimaju, popišite ih, svrstajte u srodne skupine i ustanovitesvoje dominantne interese.No, nije dovoljno da vas nešto zanima, nužne su i sposobnosti za odabranozanimanje. Sposobnosti odreðuju ono što èovjek može. To su temeljne osobine kojeodreðuju pojedinèev domet u nekoj aktivnosti. One mogu biti intelektualne (npr.sposobnost raèunanja, rjeèitost, lakoæa verbalnog razumijevanja, sposobnostpamæenja razlièitih sadržaja, brzina zamjeæivanja), motorièke (npr. brzinareagiranja, tjelesna snaga, koordinacija pokreta) ili senzorne (npr. oštrina vida,razlikovanje boja, dodirna osjetljivost). Svako zanimanje traži svoj sklopsposobnosti, koji se može znaèajno razlikovati od sklopa sposobnosti koje tražedruga zanimanja. Ako posjedujete potrebne sposobnosti one koje su u skladu sodabranim zanimanjem lakše æete, brže i temeljitije usvojiti potrebne radnevještine, a konaèna razina vaše radne uspješnosti bit æe veæa. Uz to bit æe manjevjerojatno da doživite nesreæu na radu, a radeæi posao koji vam bolje polazi od ruke,bit æete i zadovoljniji.Iskrena prosudba vlastitih interesa, vrijednosti i sposobnosti pretpostavka jevaljanom odabiru zanimanja. Nimalo lagan, ali moguæ zadatak. Evo nekolikosavjeta.36


<strong>1.</strong> Razmislite o svojim interesima i vrijednostima. Uzmite u obzir predmete koje ste voljeli uškoli, knjige i èasopise koje rado èitate, aktivnosti i hobije u slobodno vrijeme. Sjetite se èemuste obièno pridavali prednost. Stavite na papir svoja opažanja, formirajte svoju hijerarhijuinteresa i životnih ciljeva.2. Prouèite dobro svoje sposobnosti i vještine. Usporedite se sa znancima i prosudite svojeprednosti i nedostatke. Vaš dosadašnji uspjeh u školi, lakoæa kojom ste udovoljavali razlièitimškolskim zadacima, uspjeh u sportskim i drugim aktivnostima mogu vam pomoæi pri prosudbisvojih moguænosti.3. Radi veæe objektivnosti nemojte se osloniti iskljuèivo na svoje prosudbe. Razgovarajte saznancima koji vas poznaju i saznajte kako vas oni vide. Tako æete upotpuniti i korigirati svojusamoprocjenu.4. Obratite se struènjacima za profesionalnu orijentaciju. Na temelju psihologijskih testova idijagnostièkog intervjua, oni vam mogu pomoæi da potpunije spoznate svoje sklonosti imoguænosti.Upoznajte bolje svijet rada - Pri odabiru studija zasigurno æete voditi raèuna o zanimljivostistudijskih sadržaja. Iskoristite stoga smotru Sveuèilišta u Zagrebu i saznajte sve što vaszanima o pojedinim studijima. No studiranje nije samo sebi svrha, njime se tek osposobljavateza rad u svom buduæem zanimanju. Zato je kljuèno ustanoviti koja vas zanimanja zanimaju ijesu li u skladu s vašim sposobnostima. A to možete ustanoviti samo ako dobro poznajete"svijet rada", tj. brojna zanimanja i poslove za koje pojedini studiji obrazuju, njihove glavneznaèajke i zahtjeve, uvjete i perspektive zaposlenja. Ljudi koji misle da dobro poznaju svijetrada èesto nisu svjesni toga koliko njihovo znanje može biti površno i nepotpuno. Svijet radaje opsežan, praktièki nepregledan. Uz to on je i vrlo dinamièan, neprestano se mijenja. Kaoposljedica znanstvenog i tehnološkog razvoja neki poslovi nestaju, a drugi nastaju. Zatoupoznati svijet rada nije ni lagan ni konaèan posao.Naravno, ne možete temeljito upoznati svamoguæa zanimanja. Zato, nakon što ste u glavnim crtama upoznali veæi broj zanimanja,usmjerite se na ona koja vam se èine privlaènim i njih potpunije prouèite. Razmotrite veæi brojrazlièitih zanimanja, prije konaènog odabira. Niže su navedeni kljuèni aspekti zanimanja kojepritom treba uzeti u obzir.Sadržaj i uvjeti rada - Upoznati zanimanje prije svega znaèi upoznati sadržaj glavnih radnihaktivnosti i uvjete u kojima se one odvijaju. Zato je potrebno dobro prouèiti opis tipiènihposlova i radnih uvjeta. Ukljuèuje li zanimanje pretežno rad sa stvarima, ljudima, podacima iliidejama? Gdje i kako se najèešæe obavljaju radni zadaci? Jesu li uvjeti rada poželjni ili baremprihvatljivi? Koji su najèešæi radni zadaci? Jesu li doista u skladu s mojim interesima? Pružajuli mi dovoljno moguænosti da u njima iskažem svoje sklonosti i moguænosti?Potrebno obrazovanje - Osposobljavanje za zanimanja na veleuèilištu može trajati dvije ili trigodine, a pojedini sveuèilišni studiji traju izmeðu èetiri i šest godina. Za neka zanimanjanužan je još i poslijediplomski studij, pa i usavršavanje tijekom èitavog radnog vijeka.Ustanovite koliko školovanja i uèenja traži vaše željeno zanimanje! Ako se radi o dužemškolovanju, iskreno procijenite svoje moguænosti. Imate li materijalne moguænosti zapredviðeno školovanje? Imate li sposobnosti i èvrstu motivaciju za duže uèenje?Moguænosti zaposlenja - Zaposlenje æe vam vjerojatno biti glavni, a možda i jedini izvorprihoda za život. Zato pokušajte saznati kakve su moguænosti zaposlenja u željenomzanimanju. Možete li se zaposliti sa zanimanjem koje birate? Gdje se možete zaposliti?Saznajte i kakve su projekcije za buduænost, jer moguænosti zaposlenja mijenjaju se podutjecajem znanstvenog i tehnološkog razvitka, ekonomskih prilika i gospodarske politike.Pod utjecajem tih faktora i prosjeène zarade u razlièitim zanimanjima mogu se razlikovati.Pokušajte stoga saznati i procjene o zaradama u tipiènim poslovima željenog zaposlenja.Kako do informacija? - Iz reèenog je vidljivo da vam za odabir studija i buduæeg zanimanjatreba mnogo informacija. Što više informacija prikupite, vaš æe odabir biti bolji primjerenijivašim interesima, vrijednostima i sposobnostima. Zato se koristite informacijama iz razlièitihizvora i kombinirajte ih.U knjižari ili knjižnici potrežite specijalizirane knjige o zanimanjima. Meðu prijateljima iznancima potražite osobe koje obavljaju zanimanja koja vas interesiraju. Razgovarajte snjima, pitajte sve što vas o zanima o njihovom poslu. Ljudi uglavnom vole govoriti o svomposlu, pa mogu biti izvorom dragocjenih neposrednih informacija. Potražite pomoæ uHrvatskom zavodu za zapošljavanje. Njegovi savjetodavci za zanimanja i drugi struènjacidjeluju u više od 20 podruènih ureda u Republici Hrvatskoj. Potražite informacije naInternetu.37


Graðevinski fakultetSveuèilišni dodiplomski studij usmjeren je na stjecanjevisokostruènih znanja i znanstvenih spoznaja iz jednog odnajznaèajnih podruèja tehnièkih znanosti, podruèjagraðevinarstva. Temeljnim struènim znanjem steèenim u prve trigodine studija te odabirom usmjerenja u èetvrtoj godini studijadiplomiranim se inženjerima pružaju široke moguænostizapošljavanja na razlièitim poslovima planiranja, projektiranja,izvoðenja i održavanja svih vrsta graðevinskih objekata.Zadovoljenje vlastitih sklonosti u okviru graditeljske strukeomoguæuje izbor jednog od šest usmjerenja studija: geotehnike,gradiva, hidrotehnike, konstrukcije, organizacije graðenja iprometnica. Novi nastavni program studija, suvremenoopremljeni i dijelom novoizgraðeni prostori fakultetanamijenjeni izvoðenju nastave te dugogodišnja tradicijafakulteta, uz narasle potrebe graðevinske privrede i gospodarstva,zalog su zadovoljenja profesionalnih oèekivanja buduæegdiplomiranog inženjera graðevinarstva. Sastavni dio nastavnogprograma je struèna praksa. Studenti obavljaju struènu praksu utrajanju od 20 radnih dana nakon treæe godine studija tijekomljestnih mjeseci. Obvezni dio nastave su i struène ekskurzije.STJEÈE SE STRUÈNI NAZIV- diplomirani inženjergraðevinarstvaTEMELJNI PODACI O RAZREDBENOM POSTUPKURazredbeni se ispit polaže iz predmeta: ma<strong>tema</strong>tika, fizika.Na razredbenom ispitu može se steæi 600 bodova.Prema postignutom uspjehu u srednjoj školi može se steæinajviše 400 bodova.Bodove donosi: opæi uspjeh.Na osnovi posebnih uspjeha može se steæi 600 bodova*.Arhitektonski fakultetFakultet je visoko uèilište koje ustrojava i izvodi dodiplomskesveuèilišne studije i poslije-diplomske znanstvene studije teznanstveni, istraživaèki, visokostruèni i umjetnièki rad uznanstvenom polju arhitekture i urbanizma. Studij arhitekture: Nastudiju arhitekture izuèava se projektiranje zgrada, konstrukcijazgrada, urbanizam i prostorno planiranje, povijest arhitekture iurbanizma, obnova graditeljskog naslijeða, oblikovanje pejzaža,planiranje i projektiranje zelenih površina u teoretskim ipraktiènim vidovima. Fakultet i kao cjelina i po svojim sastavnimznanstvenim jedinicama, tj. katedrama, sustavno provodiznanstvena istraživanja kojih je rezultat velik broj objavljenihradova i znanstvenih knjiga. Fakultet izdaje znanstvene, struène idruge publikacije iz podruèja svoje djelatnosti i djeluje kaosuizdavaè. Fakultet je 1993. pokrenuo svoj znanstveni èasopisProstor. Nastavnici i suradnici Fakulteta sudjeluju u struènomradu putem zavoda, koji su prema matiènim podruèjimaarhitekture i urbanizma ustrojbene jedinice fakulteta. STJEÈE SESTRUÈNI NAZIV diplomirani inženjer arhitektureStudij dizajna: Studij dizajna ustrojen je i djeluje kaointerdisciplinarni studij èiji su sudionici: Arhitektonski fakultetkao nositelj studija, Akademija likovnih umjetnosti, Ekonomskifakultet, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Filozofski fakultet tenastavnici Šumarskog fakulteta. Studij dizajna ustrojen je kaosveuèilišni studij koji obrazuje dizajnere grafièkog i proizvodnogdizajna, osposobljene za poslove stvaralaèkog konstituiranjapredmetne okoline u svrhu zadovoljavanja individualnih izajednièkih potreba. STJEÈE SE STRUÈNI NAZIVdiplomirani dizajnerTEMELJNI PODACI O RAZREDBENOM POSTUPKUSveuèilišni studij: arhitektura: Razredbeni se ispit polaže izpredmeta: ma<strong>tema</strong>tika i fizika, provjera sposobnosti. Narazredbenom ispitu može se steæi 800 bodova. Premapostignutom uspjehu u srednjoj školi može se steæi najviše 200bodova. Bodove donosi: opæi uspjeh. Sveuèilišni studij: dizajn:Razredbeni se ispit polaže iz predmeta: ma<strong>tema</strong>tika, provjerasposobnost. Na razredbenom ispitu može se steæi 100 bodova.Prema postignutom uspjehu u srednjoj školi može se steæi najviše20 bodova. Bodove donosi: opæi uspjeh.38


Tekstilno tehnološki fakultetRazvio se iz Tekstilno-kemijskog studija na Tehnološkom fakultetu Sveuèilišta uZagrebu godine 1960., a s nastavom na cjelovitom tekstilnom studiju (skemijskim i mehanièkim smjerom) poèelo se 197<strong>1.</strong> godine. Potpuno samostalanodjel pod nazivom “Institut za tekstil i odjeæu” djeluje od 1978. godine.Integracijim s višim tekstilnim školama u Zagrebu, Varaždinu i Dugoj Resigodine 1983. postaje jedina znanstveno nastavna ustanova u Hrvatskoj na kojojse školuju kadrovi s višom i visokom struènom spremom za potrebe tekstlne iodjevne industrije, te za znanstvene institute blisko povezane s ovimindustrijama. Od 199<strong>1.</strong>godine djeluje kao Tekstilno - tehnološki fakultetSveuèilišta u Zagrebu. Temeljne organizacijske jedinice su zavodi unutar kojih seprovodi nastava i znanstveni rad. Na fakultetu djeluju Zavod za tekstilnomehanièku tehnologiju, Zavod za tekstilnu kemiju i ispitivanje materijala, Zavodza odjevnu tehnologiju i Zavod za dizajn i projektiranje tekstila i odjeæe. Naèetverogodišnji fakultetski studij prirodno se nadovezuje poslijedipolomskistudij “Tekstilno inženjerstvo” i doktorski studij. Po broju znanstveno - nastavnihdjelatnika, studenata i moguænosti znanstvenog i struènog rada jedan je odnajznaèajnijih Europskih fakulteta u podruèju tekstila. Na fakultetu se provodeprimjenska, razvojna ali i djelomièno fundamentalna istraživanja u polju tekstila iostalim srodnim podruèjima, a Ministarstvo znanosti i tehnologije RepublikeHrvatske podupire sedam glavnih znanstvenih projekata iz podruèja tekstila. Uznanstvenom radu prvenstveno se istražuju moguænosti voðenja procesa uzmaksimalnu zaštitu okoliša, visoku i ujednaèenu kvalitetu proizvoda teekonomiènost i uštedu proizvodnje. Na podruèju dizajna nastoji se uklopitibogata baština naših narodnih nošnji u suvremeni dizajn uz primjenu modernihraèunalskih postupaka. Stjeèe se naziv - diplomirani inženjer tekstilnetehnologije. Fakultet takoðer organizira i poslijediplomski studij tekstilnoginženjerstva, za stjecanje znanstvenog stupnja magistra odnosno doktoraznanosti u polju tekstilne tehnologije.TEMELJNI PODACI O RAZREDBENOM POSTUPKU / Sveuèilišnistudij: tekstilna tehnologija - Razredbeni se ispit polaže iz predmeta:ma<strong>tema</strong>tika, kemija, provjera sposobnosti likovnog izražavanja*.Na razredbenom ispitu može se steæi 600 bodova.Prema postignutom uspjehu u srednjoj školi može se steæi najviše 400 bodova.Bodove donosi: opæi uspjeh.Ekonomski fakultetNa Fakultetu se prema najnovijem nastavnom planu i programu dodiplomskièetverogodišnji studij sastoji od dva studija: studija poslovne ekonomije i studijaekonomije. Studij poslovne ekonomije i ekonomije traje èetiri godine (osamsemestara), a ukupno trajanje zajednièkih programskih osnova iznosi dvije i polgodine (pet semestara). Završavanjem studija poslovne ekonomije i ekonomijestudenti stjeèu naziv diplomiranog ekonomista. Na studiju poslovne ekonomijecilj je obrazovati ekonomiste mikroekonomskog profila. Kao uzor pri izradi ovognastavnog plana i programa služili su adekvatni nastavni planovi i programisvjetski afirmiranih poslovnih škola (Business Schools) Nastavni plan i programovog studija obuhvaæa opæe civilizacijske i metodološke discipline, temeljneekonomske discipline, discipline struke i izborne discipline. Studij obilujerazlièitim oblicima vježbi, praktikuma i seminarske nastave što bi završnogstudenta trebalo približiti suvremenoj praksi poslovanja i poslovnog upravljanja.Studij poslovne ekonomije ima sedam smjerova: financije, raèunovodstvo,marketing, organizacija i management, poslovna informatika, trgovina i turizam.Studij ekonomije ima samo jedan smjer: makroekonomija.Suvremeni ekonomski nastavni program obrazuje ekonomiste struènjake zamodeliranje i analizu složenih privrednih sustava npr. analitièare i planerepoduzeæa, financijske struènjake, planere i struènjake za ekonomsku politiku narazini grane (industrija, poljoprivreda, stoèarstvo i sl.) i cjelokupno gospodarstvo,struènjake za meðunarodnu trgovinu, meðunarodne financije i konzularneposlove, ekonomiste za javne službe (prosvjeta, zdravstvo, statistièare inastavnike ekonomskih predmeta. Po okonèanju studija stjeèe se nazivdiplomirani economist.TEMELJNI PODACI O RAZREDBENOM POSTUPKU - Razredbeni seispit polaže iz predmeta: hrvatski jezik i književnost (200 bodova),ma<strong>tema</strong>tika (200 bodova), informatika (100 bodova) i zemljopis (100 bodova).Na razredbenom ispitu može se steæi 600 bodova. Prema postignutom uspjehu usrednjoj školi može se steæi najviše 340 bodova. Bodove donosi: opæi uspjeh imatura, ma<strong>tema</strong>tika, zemljopis, povijest, hrvatski jezik i književnost, strani jezik.Pravo upisa na studij imaju polaznici koji su završili èetverogodišnju srednjuškolu, položili maturu, položili razredbeni ispit (to jest postigli na testu razredbeniprag).Šumarski fakultetVisokoškolska šumarska nastava u Hrvatskoj datira od 1898.,osnivanjem Šumarske akademije u Zagrebu, u okviruSveuèilišta u Zagrebu. Danas Šumarski fakultet, kao jedinaznanstveno-nastavna ustanova te vrste u Hrvatskoj, ostvarujesvoju znanstveno-nastavnu aktivnost u dva odsjeka, izvodeæistudij šumarstva i drvne tehnologije. U znanosti iistraživaèkom radu fakultet je registriran u okvirubiotehnièkog znanstvenog podruèja i znanstvenog poljašumarstva. Na osnovi povijesnog uvida i usporedbe srazvijenim istovrsnim uèilištima u Europi i SAD-u, Šumarskifakultet ravnopravno slijedi svjetske trendove razvoja.Posebnost studija šumarstva nastava je velikog broja kolegija iosposobljavanje putem praktiènog rada na nastavnopokusnimšumskim centrima Fakulteta, koji se prostiru na oko3500 ha šuma u razlièitim ekosustavima, obuhvaæajuæi gotovosve šumske zajednice naše zemlje. Terenskom nastavomostvaruje se spajanje teoretskih i praktiènih znanja, a studentidrvne tehnologije velik dio predmeta studiraju putempraktiènog rada kod reprezentativnih proizvoðaèa ipreraðivaèa u drvnoj industriji. Tako koncipiranim studijemfakultet školuje struènjake koji upravljaju šumama Hrvatske -prirodnim obnovljivim bogatstvom što se prostire skoro napola podruèja Hrvatske, te struènjake koji znanjem izpodruèja drvne tehnologije unapreðuju hrvatsku drvnuindustriju, vodeæi je prema europskim standardima. Pookonèanju fakulteta stjeèe se naziv·šumarstvo - diplomirani inženjer šumarstva·drvna tehnologija diplomirani inženjer drvne tehnologijeTEMELJNI PODACI O RAZREDBENOM POSTUPKU- Sveuèilišni studiji: šumarstvo, drvna tehnologija -Razredbeni se ispit polaže iz predmeta: biologija, kemija,ma<strong>tema</strong>tika. Na razredbenom ispitu može se steæi 600bodova. Prema postignutom uspjehu u srednjoj školi može sesteæi najviše 350 bodova.Bodove donosi: opæi uspjeh, ma<strong>tema</strong>tika, kemija,biologija, hrvatski jezik i književnost. Na osnovi posebnihuspjeha može se steæi 50 bodova.39


Filozofski fakultetU dodiplomskoj nastavnoj djelatnosti Fakultetobrazuje studente za zanimanje profesora idiplomiranih struènjaka onih znanstvenih polja igrana iz podruèja humanistièkih i društvenihznanosti koje se izuèavaju na Fakultetu, zanastavak studija na poslijediplomskomznanstvenom i specijalistièkom studiju te zaznanstvenoistraživaèku djelatnost u istimznanstvenim poljima i granama. Na Filozofskomfakultetu organiziraju se jednopredmetni idvopredmetni studiji nastavnièkog inenastavnièkog usmjerenja. U dvopredmetnomstudiju oba studija imaju jednak status. Studiji seprovode u okviru organizacijskih jedinica(odsjeka i zavoda). Jednopredmetni je studijpsihologije, a na arheologiji, anglistici, povijesti,slavistici, sociologiji i kroatistici odreðen brojstudenata može upisati i jednopredmetni studij. Udvopredmetnim su studijima moguæe svekombinacije studija, ali se preporuèujemeðusobno kombiniranje nastavnièkih odnosnonenastavnièkih usmjerenja.Nakon položenog razredbenog ispita studentiupisuju dodiplomske studije (8 semestara) koji imomoguæuju stjecanje sljedeæih zvanja - profesor:engleskog jezika i književnosti, njemaèkog jezikai književnosti, slavistike, ruskog jezika iknjiževnosti, èeškog jezika i književnosti,slovaèkog jezika i književnosti, ukrajinskogjezika i književnosti, latinskog jezika i rimskeknjiževnosti, grèkog jezika i književnosti,filozofije, povijesti, povijesti umjetnosti,psihologije, sociologije, informatologije (sasmjerovima: bibliotekarstvo, arhivistika,muzeologija opæa informatologija), hrvatskogjezika i književnosti, poljskog jezika iknjiževnosti, francuskog jezika i književnosti,španjolskog jezika i književnosti, talijanskogjezika i književnosti, fonetike, pedagogije. Osimèetverogodišnjih studija postoje idvogodišnji/trogodišnji dopunski studiji. Ti sestudiji mogu upisati nakon završene druge ilitreæe godine studija ili diplomiranja na ovom ilinekom drugom fakultetu: diplomirani bibliotekar,diplomirani informatièar, diplomirani arhivist,diplomirani muzeolog, diplomirani teatrolog,TEMELJNI PODACI O RAZREDBENOMPOSTUPKU - Razredbeni se ispit polaže izpredmeta: ovisno o studiju* koji se želi upisati,a sastoji se od pismenog i usmenog dijela.Na razredbenom ispitu može se steæi 600b o d o v a .Prema postignutom uspjehu u srednjoj školimože se steæi najviše 400 bodova.Pravni fakultetPravni fakultet osnovan je dekretom MarijeTerezije 1776. godine u okviru Kraljevskeakademije znanosti koju su pored Pravnog èiniliFilozofski i Teološki fakultet. Na Fakultetu seizuèava pravni, upravnopolitièki i gospodarskisustav Republike Hrvatske i drugih zemalja te serezultati tih istraživanja koriste u stvaranju irazvijanju hrvatskog pravnog, upravnopolitièkog igospodarstvenog sustava. Pravni studij traje èetirigodine (8 semestara). Završeni studenti tog studijastjeèu akademski naslov diplomirani pravnik.Pravni studij polaznike osposobljava za obavljanjepravosudnih funkcija, pravnih poslova u državnojupravi, javnim službama i gospodarstvu te zaobavljanje odvjetnièke službe. Zvanje koje sestjeèe - diplomirani pravnikSTUDIJ SOCIJALNOG RADA - U sastavuPravnog fakulteta djeluje Studijski centarsocijalnog rada na kojem se izvodi èetverogodišnjistudij (8 semestara) za obrazovanje socijalnihradnika. Taj studij osposobljava polaznike zaobavljanje poslova u podruèju socijalne zaštite,socijalne politike preko centara socijalnih službi,upravnih organa i drugih javnih službi. Završenistudenti Studija za socijalni rad stjeèu akademskinaslov diplomirani socijalni radnik. U okviruStudijskog centra za socijalni rad Fakultet se baviznanstvenim istraživanjima socijalnog rada isocijalne politike u Hrvatskoj, odnosnookolnostima u kojima se te aktivnosti odvijaju,njihovim pojavnostima te uèincima koje u društvuizazivaju. Zvanje koje se stjeèe diplomiranisocijalni radnikRazredbeni se ispit polaže iz predmeta: hrvatskijezik i književnost, filozofija, logika, povijest*,sociologija**, psihologija**.Na razredbenom ispitu može se steæi 600 bodova.Prema postignutom uspjehu u srednjoj školi možese steæi najviše 500 bodova.Bodove donosi: opæi uspjeh.Na osnovi posebnih uspjeha*** može se steæi 20bodova.Fakultet prometnih znanostiFakultet djeluje u podruèju tehnièkihznanosti, u polju tehnologije prometa itransporta. Nastavna djelatnost obuhvaæaobrazovanje diplomiranih inženjera prometana osnovi teorijskih i primijenjenih znanja.Znanstvenoistraživaèka djelatnostusmjerena je na organizaciju i eksploataciju,istraživanje prometnih tokova, razvoj,projektiranje, prometnu tehniku, primjenusuvremenih tehnologija, zaštitu okoliša,sigurnost i kontrolu cestovnog, rijeènog,željeznièkog, poštanskog, aeroprometnog iaeronautièkog prometa. Moguænostizapošljavanja diplomiranih inženjeraprometa: rukovoditelji prometnih tvrtki,rukovoditelji transporta u gradskom,meðugradskom i meðunarodnom prometu,organizatori i planeri rada na putnièkim iteretnim terminalima, u zraènim i rijeènimlukama, pri upravljanju i nadzoru sigurnosti ikontrole prometa, šefovi kolodvora,tehnolozi za prometnu i transportnu službu,profesionalni piloti zrakoplovstva ihelikoptera za potrebe Hrvatskoga ratnogzrako-plovstva, èasnièke, zapovjedne istožerske dužnosti u civilnom i vojnomzraènom prometu. Po okonèanju studijastjeèe se zvanje - diplomirani inženjerprometa.Razredbeni se ispit polaže iz predmeta:ma<strong>tema</strong>tika, fizika, engleski*. Narazredbenom ispitu može se steæi 600bodova, a razredbeni prag iznosi 135 bodova.Prema postignutom uspjehu u srednjoj školimože se steæi najviše 400 bodova. Na osnoviposebnih uspjeha može se steæi 600Ako ste odluèili ostati u ''rodnoj grudi'' ostaje vam požeško veleuèilište. Uredbom VladeRepublike Hrvatske osnovano je 2<strong>1.</strong> svibnja 1998. visoko uèilište pod nazivom Veleuèilište uPožegi - jedno od sedam hrvatskih veleuèilišta. Sjedište Veleuèilišta je u Požegi, staromehrvatskom gradu, vjekovnom središtu Požeške županije, gradu slavne povijesti, poznatomcrkvenom i kulturnom centru. Djelatnost Veleuèilišta je ustrojavanje i izvoðenje struènihdodiplomskih studija iz podruèja tehnièkih, biotehnièkih i društvenih znanosti, obavljanjevisokostruènog rada, ustrojavanje i izvoðenje programa stalnog usavršavanja, izdavaèka,biblioteèna i informatièka djelatnost vezana za temeljnu djelatnost.Veleuèilište u Požegi je ustrojeno odjelima:· POLJOPRIVREDNI ODJEL obiteljska gospodarstva, vinogradarstvo, voæarstvo· DRUŠTVENI ODJEL trgovina i raèunovodstvo, upravno pravo· TEHNIÈKI ODJEL elektrotehnika· MEDICINSKI ODJEL viša medicinska sestraVeleuèilište u Požegi izvodi struène studije u trajanju 4 - 6 semestara u èetiri grada istoèneHrvatske (Požega, Osijek, Vinkovci i Slavonski Brod). Studenti tijekom studija stjeèu vrhunskastruèna znanja, spoznaje i vještine putem nastave, vježbi, seminara te praktiènog rada ugospodarstvu, polju, vinogradu ili podrumu. Cilj struènog obrazovanja je da studenti moguodmah poslije studija osnivati vlastite male tvrtke, poduzeæa ili obiteljska gospodarstva.40


Ako ste nakon temeljitog razmišljanja izabrali studij za koji držite da odgovara vašimsposobnostima i interesima, nalazite se pred još jednim ozbiljnim zadatkom: polaganjemrazredbenog ispita. Ako i tu prepreku savladate, korak ste bliže ostvarenju svogaprofesionalnog životnog cilja. Pokazalo se da je za uspjeh na takvim ispitima korisno znatinešto i o tome kako se psihološki pripremiti za suoèavanje s ispitnom situacijom. Odgovori nasljedeæa pitanja mogu Vam olakšati da na razredbenom ispitu djelotvorno pokažete što znate imožete.<strong>1.</strong> Kako izraditi plan pripreme za razredbeni ispit?<strong>1.</strong> korak. Prikupljanje informacija o uvjetima za upis na studij - Sveuèilišna smotra pravo jemjesto za prikupljanje poèetnih informacija o zahtjevima koje valja ispuniti kako biste moglipristupiti razredbenom postupku. U materijalu sa Smotre potražite telefonske brojeve (ili e-mail adrese) onog fakulteta koji vas zanima kako biste mogli dobiti podrobnije informacije.Veæina fakulteta tiska i posebne vodièe kroz studij u kojima su opširnije opisani uvjeti upisa istudiranja. Ako ste u prilici, dobro je da i sami posjetite fakultet, razgledate ga i poprièate sastudentima. Ne zaboravite da se natjeèaj za polaganje razredbenih ispita objavljuje unovinama, te da vrijede samo uvjeti objavljeni u natjeèaju.2. korak. Izrada plana uèenja -3 do 4 mjeseca prije ispita - Opæenito se drži da su 3 do 4 mjeseca uoèi ispita pravo vrijeme zapoèetak ozbiljne pripreme. Za veæinu studija razredbeni ispit ukljuèuje pismeni test, kojiobièno donosi i najviše bodova u ukupnom rezultatu (osim naravno umjetnièkih studija -Buduæi da je pismeni dio ispita zajednièki gotovo svim fakultetima, odnosno da mu se naveæini fakulteta pridaje najveæa težina pri bodovanju rezultata, u tekstu se raspravlja upravo opsihološkoj pripremi za pismene ispite znanja, premda se neki dijelovi teksta (npr.o strahu odispitivanja, ili planiranju pripreme) mogu primijeniti i na druge oblike povjere znanja,motivacije ili sposobnosti.). I najvažnije, izravno na fakultetima nabavite primjerke pismenihispita iz prethodnih godina kao i popis ispitne literature Kada nabavite testove, najprije ihpokušajte samostalno riješiti kako biste provjerili težinu ispita i uoèili svoje “jaèe” i “slabije”toèke. Na temelju poèetnog uspjeha u rješavanju testa odluèite možete li dalje nastaviti sami ilivam je potrebna struèna pomoæ za popunjavanje nekih ozbiljnijih “rupa” u znanju.Sljedeæi jekorak prikupljanje ispitne literature. Kad ste pronašli što vam treba, sve pažljivo pregledajte iodredite koliko prosjeèno stranica morate prijeæi svaki dan, tako da cijelo gradivo ponovite 6do 4 tjedana prije samog ispita. Kako bi plan rada funkcionirao, važno je pridržavati ga se.Napravite plan rada po danima i tjednima. Bilježite dnevno koliko ste gradiva prošli. Odreditei mjesto rada kao i dio dana kada æete moæi nesmetano raditi. Ako kod kuæe ne možetenesmetano uèiti, potražite odgovarajuæi prostor u knjižnici ili èitaonici.Bilježite dnevno koliko ste gradiva prošli. Ne napuštajte plan rada ako ste neki dan zbognepredviðenog dogaðaja morali od njega odustati. Rasporedite “zaostatke” tako da ih usljedeæa 3 ili 4 dana nadoknadite.Prilagoðavajte svoj plan prema trenutno ustanovljenim potrebama. Ustanovite li da vam dvasata nisu dovoljna za savladavanje odreðenog broja stranica, produžite vrijeme rada. Èini livam se da nešto veæ dobro znate, ubrzajte tempo rada. Sigurno æete naiæi i na dijelove za koje æevam trebati više vremena!4 do 6 tjedana prije ispita - Provjerite jeste li prikupili i predali sve potrebne dokumente.Provjerite vrijeme i mjesto ispita. Ponovno se vratite na ispitni materijal i pokušajte ga riješiti.Usporedite svoj sadašnji rezultat s poèetnim. Dodatno proradite ono što vm još “zapinje”.Potražite pomoæ struènjaka ili kolega. Zatim, radeæi 1 do 2 sata dnevno, sustavno ponovitecijelo ispitno gradivo. Pojedine dijelove gradiva sažeto prikažite bilješkama ili grafikonima ukojima posebno istaknite kljuène pojmove, èinjenice, datume, razdoblja i nazive.Tjedan dana prije ispita - Pregledajte još jednom test i sve vježbe i bilješke kojima raspolažete.Ne èini li vam se da ste doista napredovali u odnosu na poèetak? Ako imate kolegu koji sesprema za isti ispit, možete se uzajamno preispitivati. Tako možete uoèiti jeste li što propustili ito još dodatno proraditi. Ne zaboravite na odmor, tjelesnu rekreaciju i opuštanje. Izbjegavajtepretjerane napore, dodatne obaveze ili stresne situacije.41


Savjeti za suoèavanje sa strahom od ispita u ispitnoj situaciji·Razredbeni ispiti traju obièno više sati. Zato na ispit doðitenaspavani, svježi i siti. dobroj tjelesnoj kondiciji pripomažu još tuš ijutarnja gimnastika. Žurba izaziva napetost! Krenite od kuæe navrijeme i provjerite nosite li sa sobom sav potreban pribor i dokumente(osobnu iskaznicu, olovku, papir, kalkulator, i sl.). Ponesite i sat! Akone znate koliko vam vremena za rad još preostaje, poèet æete panièariti.JJJJJJJDok èekate na ispit, imate dvije moguænosti: još jednomzaviriti u bilješke i ponavljati ILI misliti i razgovarati o drugimstvarima. Kod nekih ponavljanje neposredno prije ispitastvara osjeæaj samopouzdanja. Kod drugih može izazvatipaniku, osobito ako im se èini da drugi znaju više od njih, iliako im se neki podatak uèini nepoznat.Nastojte u dvoranu za ispit uæi meðu prvima kako biste mogliodabrati dobro mjesto. Sjedenje blizu poznanika možefrustrirati. Ako rješavaju test brže od vas ili ako vidite da suzapeli, osjeæat æete se loše. Usto, neke vas osobe mogu ometatiu radu svojim ponašanjem: žvakanjem gume, poluglasnimèitanjem, kuckanjem. Držite se podalje od njih.Pažljivo saslušajte upute sobe koja provodi ispitivanje. Akovam nešto nije jasno to je trenutak da postavite pitanje.Primjerice, kako ispraviti pogrešan odgovor, jesu li dopuštenikalkulatori, boduju li se pogrešni odgovori negativno sl.Poslije, to neæe biti više moguæe. Osobito je važno zapamtitikoliko vremena imate na raspolaganju.Napetost može stvoriti i to što vidite da drugi užurbano pišudok vi razmišljate, ili što su neki veæ gotovi dok vi još radite.To što više vremena od drugih provodite znaèi da æe vašiodgovori vjerojatno biti kvalitetniji. Ostavite dovoljnovremena da na kraju još jednom provjerite svoje odgovore. Utoj situaciju žurba i naglost se ne isplate!Poènite s pitanjima na koja znate odgovor. Ako se dogodi dazaboravite nešto što ste sigurno znali, ne mozgajte predugo.Krenite dalje kako biste uspjeli stiæi do kraja testa. Vaš mozaktražit æe i dalje odgovor umjesto vas.Osjetite li u tim trenucima da u vama raste napetost, radijemalo zastanite i odmorite se. Pokušajte s vježbom dubokogdisanja ili zažmirite i zamislite neki umirujuæi prizor, šetnjušumom ili uz obalu mora. Pojedite osvježavajuæi bombon.Nakon opuštanja, vratite se testu.I ne zaboravite: važne su misli samoohrabrenja. Prisjetite seda ste uèili najbolje što ste mogli i da mnogo toga znate. I drugisu uspjeli položiti test, pa æete to moæi i vi!U ovom su odjeljku prikazani neki “trikovi” koji æevam pomoæi da lakše riješite razlièite vrste ispitnihzadataka: onih u kojima se traže kratki odgovori kao ionih koji zahtijevaju opširnije pisanje:<strong>1.</strong> Prije nego poènete rješavati zadatke pažljivopregledajte cijeli test. Ako odgovarate u list zaodgovore, pregledajte i njega. U list za odgovore pišiteÈITKO (najprije svoje ime i prezime, a zatim iodgovore) i pazite na slaganje rednih brojeva pitanja iodgovora.2.Planirajte vrijeme rješavanja! Ako morate samivoditi raèuna o vremenu, izraèunajte kako se dugo uprosjeku možete zadržati na pojedinoj skupini pitanja.Ako imate 30 pitanja u 60 minuta, tada se u prosjeku nasvakom pitanju možete zadržati 2 minute. Zadaci kojitraže kratke odgovore brže se rješavaju od zadatakakoji traže duže pisanje, pa stoga za njih predviditerazlièito vrijeme rješavanja.3. Zadaci su obièno grupirani prema podruèjima, iliprema naèinu odgovaranja. Ako su pitanja grupiranaprema podruèjima, krenite od onog podruèja koje boljepoznajete. Tako æete ojaèati samopouzdanje! Ako suzadaci grupirani prema naèinu odgovaranja, krenite odzadataka koji traže prepoznavanje (s više predloženihodgovora), a zatim prijeðite na zadatke dosjeæanja (sdopunjavanjem odgovora). Dosjeæanje izisikuje veæimentalni napor, a usto se meðu zadacimaprepoznavanja možda krije neki znak koji æe vampomoæi da se dosjetite odgovora na zadacimadosjeæanja. Usto zadaci prepoznavanja se i bržerješavaju!4. Opæenito, najprije riješite sve zadatke koji su vamlakši. Ako se nekog odgovora ne možete odmah sjetiti,oznaèite to pitanje nekim uoèljivim znakom kako gakasnije ne biste previdjeli. Vratite se na njega kadriješite ono što odmah znate. Možda æe vas neki odriješenih zadataka podsjetiti na odgovor kojeg ste nistemogli sjetiti!5.Promijenite svoj odgovor samo ako ste se sigurnouvjerili da je pogrešan. Obièno je prvi odgovor kojivam padne na pamet i toèan. No, ako kasnije uoèitepogrešku, ispravite je tek ako ste posve sigurni utoènost novoga odgovora. Tada jasno prekrižitenetoèan i uz njega upišite toèan odgovor.6. Rješavajuæi zadatke tipa toèno-pogrešno pripazitena rijeèi poput: uvijek, nikada, nijedan, svi, odnosno narijeèi: ponekad, ponešto, neki, opæenito, èesto. Stvarisu rijetko crno-bijele, gotovo uvijek ima iznimki. Zatosu tvrdnje koje sadrže relativizirane oznake èešæetoène. S druge strane, kod te vrste pitanja veæa jevjerojatnost da duže tvrdnje sadrže prikrivenu zamku,pa su stoga èešæe pogrešne.42


7. Kod zadataka s više ponuðenih odgovora upotrijebite sljedeæustrategiju. Prvo proèitajte pitanje i sami pokušajte domisliti odgovor.Zatim potražite taj odgovor meðu predloženima. Naðete li ga, to jetoèno rješenje! Ako ga nema, potražite mu najslièniji. Ako ne možetedomisliti odgovor, upotrijebite strategiju eliminacije. Proèitajte svetvrdnje pa iskljuèite prvo onaj odgovor koji vam se èini najmanjevjerojatan, a zatim pokušajte isto s preostalima.8. Kod zadataka dopunjavanja proèitajte uvodni dio pitanja više puta.Može se dogoditi da vam se toèan odgovor spontano sam nametne. Prièitanju zadatka pripazite na glagolske oblike (množinu ili jedninu,negaciju), vremenske oznake, ali i na prostor za odgovor. Primjericeako tamo vidite odvojene tri crte, toznaèi da se od vas oèekuje odgovorkoji sadrži tri rijeèi, ako je prostor širi oèekuje se odgovor punomreèenicom.9. Pri razmišljanju kod zadataka koji vam baš “ne idu”, iskoristite svojstil uèenja: ako ste vizualni tip, nastojte slikom predoèiti pitanje, akoste slušni tip, tiho ga u sebi nekoliko puta izgovorite, ako ste motorièkitip, pokušajte pišuæi ili šarajuæi doæi do odgovora.10. Ako niste posve sigurni u rješenje do kojeg ste došli, pokušajte sa“zdravorazumskim” pogaðanjem. Sjetite se što sve znate u vezi s timpitanjem, potražite analogije, izbjegavajte odgovore s apsolutnimoznakama. (Ipak pripazite! Pogaðanje se nikako ne preporuèuje ako sepogrešni odgovori negativno boduju.)1<strong>1.</strong> Ako se test sastoji samo od nekoliko pitanja na koja trebate napisatiduže odgovore (poput eseja), možda stranicu ili dvije, tada voditeraèuna o sljedeæem:Planirajte vrijeme tako da imate vremena za izradu koncepta iza prepisivanje uèistoPri izradi koncepta najprije napravite nacrt za organizacijuinformacija. Posebno ispišite kljuène pojmove, odredite bitproblema i toèke po kojima æete ga obraditi. Prema njimamožete odrediti i numeriranje odjeljaka ili podnaslove. Voditeraèuna o razmaku meðu odjeljcima, o dosta prostora zamargine (za bilješke ocjenjivaèa!). Zbrkani tekst s nabacanimpodacima i neujednaèenim dijelovima teško se èita i ostavljaloš dojam!Kako biste udovoljili oèekivanju sastavljaèa testa, važno je dau zadataku uoèite kljuènu rijeè koja æe vas usmjeriti na štovalja staviti težište pri odgovaranju Te rijeèi mogu biti: opisati,raspraviti, procijeniti, objasniti, argumentirati, sažetoprikazati.Pri pisanju pazite da pišete kratkim i potpunim reèenicama.Izmeðu pojedinih dijelova napravite jasan prijelaz ili unesitepoveznice (npr.: u uvodnom dijelu... ; prvo.. drugo.. treæe..;primjerice, ..; na poèetku... na kraju; da zakljuèim...; sažetogovoreæi...)Izbjegavajte ponavljanje i kitnjast rjeènik, rabite struènuterminologiju, osobito onu koja je upotrijebljena u zadanojliteraturi za ispit. Pri uvoðenju struènih pojmova nastojte ih utekstu kratko definirati. Ne zaboravite na zakljuèak u kojemæete sažeto ponoviti glavne ideje.12. I posljednje zlatno pravilo: ostavite dovoljno vremena da jošjednom pregledate svoj uradak i provjerite niste li što propustili. Tekkad provjerite i ispravite moguæe propuste, predajte svoj testispitivaèu.Sad kad si kona;no upisan na neki faks. Moraš sepridržavati slijedeæih pravila:9 pravila za brucošeèlan <strong>1.</strong> Stariji student je u pravu!èlan 2. Stariji student je uvijek u pravu!èlan 3. U sluèaju da je brucoš u pravu (što jesasvim nevjerojatno) - primjenjuje seèlan <strong>1.</strong> ili 2.!èlan 4. Stariji student ne spava na predavanju -on se samo odmara!èlan 5. Stariji student ne pije - on samodegustira!èlan 6. Stariji student nikad ne kasni - onredovito biva zadržan.èlan 7. Stariji student nikad ne bježi s predavanja- njegova je odsutnost neophodnopotrebna na drugom mjestu.èlan 8. Nije potrebno misliti - stariji student usvakoj situaciji misli i za tebe!èlan 9. Ako sluèajno misliš - onda misli kaostariji student!No bez obzira na ova pravila, želimo ti mnogosreæe i spretnosti u prilagoðavanju na mjesta,ljude i stvari oko tebe! Uostalom ni ti neæešvjeèno biti brucoš. Veæ sljedeæe godine stiženova generacija, a ti æeš sigurno biti meðu onimsretnicima/sretnicama koji æe tada biti starijistudenti.43


LIMOM OKOVANI BA<strong>ROK</strong>NI TRGBy Sanela Dobraš, 3.aNeki dan me posjetila prijateljica iz Varaždina. Isplanirala samkako æemo iskoristiti ovu iznenadnu zimu za uživanje u zimskimradostima, sanjkanju, grudanju i èišæenju snijega predbakinom kuæom kad me šokirala: ''Pokaži mi svoj grad''. Krozglavu mi je prohujalo tisuæu nepredviðenih problema ineugodnosti, sjetila sam se kako me provela kroz Varaždin,prekrasni barokni grad, i da skoro sam zaboravila, i oniprekrasni momci koji stoje pred njihovim muzejom i gradskomkuæom. Nije mi preostajalo ništa drugo nego da joj obeæamobilazak grada sutra ujutro. Što joj reæi o mom gradu? Mukomsam se prisjeæala što su nam prièali profesori na satu povijesti izemljopisa o našem gradu (ili je to netko izlagao kao temuseminarskog rada). Koji bed. Mislim da taj dan nisam bila uškoli, ili sam opet prièala s Ivanom iz zadnje klupe oproblemima u gradu (naravno onim subotom naveèer).Potražila sam pomoæ na internetu. I pronašla da je Požega grads više od sedam i po stoljeæa pisane povijesti (dakle, ipak je otome govorio profesor iz povijesti) i bogatih arheoloških nalazaod najstarijih pretpovijesnih vremena. Prvi spomen gradadatira od 1<strong>1.</strong> sijeènja 1227. godine. Bla, bla, bla. Pisalo je jošnešto o povijesnom razvoju grada i županije. Brzo sampregledavala tekst da me frendica ne skuži. Laskavi naziv"Slavonska Atena" Požega je dobila od suvremenika 19.stoljeæa za izvanredni kulturni i društveni život. Uoèila samtekst šetanja gradom i odluèila odvesti kolegicu u šetnju mojimgradom. Zaspala sam sretna jer na temelju papira kojeg samdržala u ruci sigurno se neæu osramotiti predstavljajuæi svojgrad.Krenule smo poslije doruèka u 1<strong>1.</strong> Snijeg je lepršao.Objašnjavala sam joj kako æemo prvo otiæi na prekrasnibarokni trg, unikat u Europi, kako æe vidjeti spomenik Svetogtrojstva podignut još 1749. godine u spomen Požežanimaumrlim od kuge 1739. godine. I znate što se onda dogodi ...taman ga nahvalim, kako je lijep, slièan onom u Osijeku, a kadono spomenik U OKRUŽENJU. Ne znam da li sam sezacrvenila od zime ili od neugode. ''Sorry'' rekla sam joj,''zaboravila sam da je spomenik veæ 2 godine, ovako zatvorennavodno se ''oporavlja'' od bolova nanešenih godinamapostojanja.'' Malo je dojam popravila Gradska kuæa koja jeobnovljena i restaurirana i pogled na muzej. Baš kad sam jojpredložila da krenemo u muzej pogledati što se zbiva u povijestigrada, gomila snijega sruèila se s zgrade gradske kuæena stazu.Uff, bolje da odgodimo posjet muzeju za neka sigurnijavremena u kojima æe muzej možda biti i otvoren i dostupan. Ionako je neki dan na TV bio prikaz muzeja u raspadu.Napravile smo zaokret u lijevo i tamo se nalazi crkva sv. Duha iFranjevaèki samostan iz 13. stoljeæa. Produžile smo šetnjupored Kazališne kavane i skrenule na topli èaj i pokojucigaretu. Pogled nam se kružao na pješaèku zonu, prekrasnebolte i postojalo je nešto što je smetalo, zaista smetalo momsavršenom pogledu. Zamišljeno sam gledala kroz izlog i pitalase što mi to tako smeta. I onda kao grom iz èista neba ... mojafrendica progovori. ''Sve je ok. Grad je prekrasan, trg jefantastièan ali je tako èudan, barokni kao niti jedan trg u zemlji,tvoj trg je LIMOM OKOVAN BA<strong>ROK</strong>NI TRG. I zaista tako je.Povijesni spomenik èije reljefe prodaju u44turistièkoj zajednici, èijim se slikama dièe na razglednicamaiz grada je okovan limom. Zašto? Do kada? Bivša vlast ugradu nije se oèitovala što se zbiva s tim draguljom u centrugrada, sve dok nam novi gradonaèelnik nije otvorio vratalimenog kipa i obeèao: popraviti æemo kip, vratiti gradu sjaj.Èak je organizirao i koncert za pomoæ na kojem je nastupilanaša Vesna Pisaroviæ, ali Požega kao Požega, gluha nasvaku moguæu akciju, oglušila se i na ovaj koncert. Iziðemona trg samo kad su Zlatne žice. No naš gradonaèelnik neodustaje. Držim mu palèeve. U tišini sam ispijala svoj èaj.Gledala u dim cigarete i jednog zgodnog crnog koji se trudiopronaæi parkirališno mjesto u gradu. I onda mi padne napamet ideja kako da se pohvalim: ''Znaš, mi imamo najljepšeparkiralište u Hrvatskoj i Europi.''. Èudno me pogledala.Nastavila sam. ''Mi smo jedini grad na kugli zemaljskoj kojiima pakriralište u samom centru grada u njegovoj baroknojjezgri. Dakle imamo najljepše parkiralište okruženo kužnimpilom, boltama. I u redu, znam da nemamo fontanu u središtutrga, nemamo klupu za odmor pogleda, nemamo mramorneploèice, ali kad doðeš u grad i parkiraš auto (ako naðešmjesto) imaš prekrasan barokni pogled.'' Nasmijala se ipogledala me limenim pogledom. ''Imaš samo limomokovani trg. Gdje god pogledam vidim lim. Zar nematedrugo mjesto za parkiranje? Moj prvi dojam o tvom gradu jelimeni.'' Nastavila sam s èajem i razmišljala o njenimrijeèima. Bez obzira na sve što sam proèitala sinoæ nainternetu, što sam možda èula sa satu povijesti i zemljopisa,sada kad gledam iz njene perspektive, perspektive turista,vidim samo limom okovani barokni trg i ništa više. Ohladiose èaj. Odluèila sam zaigrati na sigurnu kartu ''Idemo danasna sanjkanje u Veliku'' pitala sam. Znate što mi je rekla?Radije bi u kino, pogledala bi film. Joj ne, kako da joj sadkažem da nemamo kino ...Požega nekad (1995.)


Profesorski dvoboj - Moja najdraža knjigaJadranka Kauèiæ, prof.Vincente Aleixandre, Povijest srcaSvaki èin književnog stvaranja, stapanje je senzibiliteta pisca sizvanjskim svijetom, koji u refleksiji iznosi najsvetije, tajanstvenenastambe srca, prostore uma, zapise zaboravljenog iskona. Kaotakav, blizak je èinu izbora pojedinca-èitatelja da odreðenu knjigunazove svojinom duše, da se prepozna kroz zaèudno putovanjenekim vremenom bez imena.<strong>Odabir</strong> je odveæ težak. Ne zbog bezimenog vremena. Èak niti zbogprofesionalne vokacije profesorice književnosti. Dati imenajdražoj, podrazumijeva otvoriti neke ladice vlastitog života ukojima stanujem sa svojim snovima, glasnim tišinama,nadanjima… Veæ dvadesetak godina osluškujem Krležine«Simfonije» u trenucima uzleta i bola, osobnih traženja èistepoetske vinjete, igranja metaforikom realiteta i varke, i još nije kraj,još uvijek sam u pronalaženju prštavih akorda neba i smislamodrine. I to je božanstven osjeæaj poniranja u sebe. Ako bihpokleknula pred Gibranovim «Prorokom», priznala bihopsjednutost kultom ljepote èiste ljubavi bez dodira, fasciniranostljubavlju-simbolom, promocijom slobode i porobljenosti èovjeka uistoj sintagmi.Zato æu isprièati prièu o srcu. Toplu, iskrenu i duboku . Upravo jetakva «Povijest srca», španjolskog nobelovca za književnost 1976.Vincentea Aleixandrea. Ovu zbirku pjesama dobila sam kao poklonu studentskim danima za položen ispit iz svjetske književnosti odizuzetne osobe kojoj sam uvijek i rado «krala» znanje. Tekodnedavno znam da izbor nije bio sluèajan. Kad prepoznate sebekroz rijeèi koje ostaju zauvijek vaše, mada ih sami nikada nisteizrekli, i oæutite sveprisutnost lirskog tkiva kroz suptilnost vlastitihemocija, prestaju sve dvojbe.«Sjeæam se one ljubavi: zar to bijaše ljubav?Sjeæam se onog srca. Zar je imalo oblik srca?Sjeæam se one glazbe koju htjedoh èuti u jednim grudima.Spavao sam na grudima zatvorenim. I sanjahDivnu boju ljubavi u srcu koje kuca.»(iz pjesme «Stvarnost»)«Povijest srca» ujedno je povijest èovjeka i kao takva nosi iskustvoživotnih spoznaja pojedinca koji je i ljubav i njezinu odsutnost, iuzaludno i moguæe, osvijestio do krajnjih granica. Volim reæipjesništvorasutih perli. Volim osjetiti protok slika tuðih percepcijakoje i nisu samo to. Volim susret s paradigmom pobjede ljubavi aliisto tako i ljubavne izdaje jer nikada na vrhunce ne stižemo ukolikone okusimo strah od vjeènog zatoèeništva u ponorima, i nikadavrhunce nebismo æutili toliko lijepima da nas bol nije opomenula nadnu vlastitih htijenja.Ovom je zbirkom ljudski život ogoljen do kosti: od trenutakaapsolutne osamljenosti i nemoæi pred samim sobom, preko težnjesagraditi most kako bi se sastali s istinskim i osviještenim «ja», dotraženja smisla bitka; individualnog i kolektivnog. I zato:«Nemoj oèekivati da æeš saznati istinu.Dugo si vremena imao otvorene oèi.Saznati, proniknuti, ispitati: muka koja traje cijeliživot. (iz pjesme «Tama»)Volim i snažne poante, mada ih je, ponekad, bolje prešutjeti. Pustitimisli neka plove nesputane. Ponekad je tako lijepo spustiti knjigu natlo i sklopljenih oèiju lutati odajama vlastitog srca kako bismo seistomu mogli i znali vratiti. Ugodno vam putovanje…Blaža Šurbek-Bagariæ, prof. pedagogPaulo Coelho, ALKEMIÈAROtkrivajuæi najdraže stvari, pa tako i otkrivajuæi najdražuknjigu, otkrivamo drugima dio sebe. Otkrivajuæi pak sebepružamo moguænost i drugima da i oni otkriju sebe. Zato æuvam vrlo rado pružiti moguænost da pokušate otkriti sebe krozmoju najdražu knjigu ALKEMIÈAR.Spoznavanje sebe, spoznavanje smisla života, spoznavanjepostojanja -teme su koje me zaokupljaju od rane mladosti.Odgovori su stizali polako i to u pravilu èitanjem knjiga.Bajke, legende, krimiæi, “glupa” lektira, udžbenici,jednostavno reèeno svaka proèitana knjiga je djeliæ pisaneostavštine ONIH ŠTO NEŠTO SPOZNAŠE prije mene.Knjiga Alkemièar me pouèila jednostavnim životnimistinama: saznati što želim, koji je moj san, djelovati višesrcem no razumom, biti uporna, i najvažnije da je svakaspoznaja , svaki èin uzaludan bez LJUBAVI. Ali otkrih i veliketajne koje èovjeka pate od samih poèetaka svijeta: Božjeznamenje, Osobnu Legendu, Dušu Svijeta.Prièa je to o jednom mladom pastiru koji je odluèio slijeditisvoj san o skrivenom blagu koje se nalazi kraj piramida uEgiptu. Na tom putu Alkemièar mu je èudotvorni uèitelj uspoznavanju životnih tajni…Odluèite li se proèitati knjigu i vi možete:uživati u njenoj fabuli kao da èitate neku prièu iz 1001 noæiotkrivati životne mudrosti svetih knjiga i legendiotkriti simboliku prièe poput one u Malom princuprepoznati i spoznati sebe i svoju Osobnu Legenduotkriti TKOZNAŠTO znano samo vama i vašim spoznajamaživotaMudri znaju reæi: “Ako ste shvatili naslov knjige shvatili ste isamu knjigu, njenu poruku i smisao!” Pokušala bih bitimudra!Alkemija se smatra jednom od najstarijih i najtajnovitijihljudskih umijeæa , ona je magija koja èini èuda.Alkemièar æe s lakoæom pretvoriti metal u zlato a eliksirmladosti æe mu biti svakodnevni aperitiv…Nije li cool biti Alkemièar?!Pastir iz ove knjige naUÈIO je biti Alkemièar: ”…I mladiæ jeuronio Dušu Svijeta i vidio da je Duša Svijeta dio Božje Duše, ida je Božja Duša njegova vlastita duša. I da može èiniti èuda.”“…To rade Alkemièari.Pokazuju nam da sve oko nas postajebolje,kada nastojimo biti boljima no što jesmo. …”Pa, ZAR NIJE COOL BITI ALKEMIÈAR!?45


Što èitamo ?U namjeri da otkrijemo što èitajunaši sugraðani ali u uèenici naše školeposjetili smo Gradsku knjižnicuPožega i našu školsku knjižnicu, papogledajjte rezultate.CORNWELL, D.PATRICIAPOSLJEDNJA POSTAJASažetak:Iako se Kay Scarpetta u posljednjihdesetak godina, otkako je postalaglavni sudski patolog savezne državeVirginije, mnogo puta susretala oèi uoèi s ubojicama, posljednji susret sChanndoneom, èovjekomvukodlakom,ostavio ju je dubokopotresenu. Gubitak Bentona Wesleyja,agresivno zaštitnièko ponašanje PeteaMarina, žudnja za opasnošæu njezineneèakinje Lucy, bliski susret sa smræu,neprestano sumnjièenje i napadipolitièki imenovanih nadreðenih bilisu dovoljni da ovu inaèe èvrstu inepokolebljivu forenzièarku dovedudo ruba živèanog sloma. Dugirazgovori sa starom prijateljicom,psihologinjom Annom, prisilit æeScarpettu da se napokon pred nekimpotpuno otvori i suoèi sa svojimslabostima, strahovima,predrasudama, frustracijama ikonaèno sa svojom prošlošæu. Alitamni oblaci su se veæ nagomilali izanjenih leða, opaka bura zavisti i nasiljapomest æe i posljednje bedeme obranekoje je Scarpetta podigla oko sebe.Kako to da je najednom ona postalapredmetom policijske istrage i da li jemoguæe da je nesretni niz smrtnihsluèajeva iz njezine prošlosti zapravodio zloèinaèkog plana? “Posljednjapostaja” privatna je istražiteljskaagencija koju je Lucy pokrenula sasvojim prijateljicama pod motom“Posljednje mjesto gdje se možeteobratiti kada vam nitko ne možepomoæi”. Možda æe posljednja postajabiti jedina šansa da doktorica Scarpettadokaže svoju nevinost. U njezinujedanaestom pojavljivanju èitatelji æeimati rijetku priliku zaviriti ravno udušu najpoznatije junakinjekriminalistièkih romana. U hrvatskomprijevodu doktorice Aleksandre MišakPosljednja postaja Patricie CornwellScarpettin je najduži izlet u svijetzloèina.46GRADSKA KNJIŽNICA POŽEGATOP 10 NAJÈITANIJIH KNJIGABELETRISTIKE<strong>1.</strong> Bushnell, C. : Seks i grad2. Phillips, S.E.: Samo moje dijete3. Rudan, V.: Uho, grlo, nož4. Bushnell, C.: Èetiri plavuše5. Èulina, A.: Što svaka žena tribaznat o onim stvarima6. Ludlum,R.: Protokol stigma7. Smith, W. Bog rijeke8. Tribuson,G.: Ne dao Bog veæeg zla9.Gordon, N.: Iscjeditelj iz Zaragoze10. Cornwell, P.D.: Posljednja postajaTOP LISTA ZA TINEJGERE<strong>1.</strong> Stine, R.L.: Miss maturalne zabave2. Cabot, M. :Princezini dnevnici3. Novotny, V.: Gimnazijske frke4. Tolkien, J.R.: Gospodar prstenova5. Rowling, J.K.: Harry Potter6. Christiane, F.: Mi djeca skolodvora Zoo7. Gavran, M.: Judita8. Christie, A.: Deseta malih crnaca9. Burgess, M.: Hors10. Welsh,J. TrainspottingTOLKIEN, J.R.R.DVIJE KULE - GOSPODARPRSTENOVA 2Sažetak:Poput mlinskog kamena breme odgovornostipritislo je hrabro srce Froda Bagginsa. UkletiPrsten-Vladar, koji mu je veæ donio tolikonevolja otkada je èarobnjak Gandalf, voðaPrstenove družine, nestao u ponoru Khazaddžma,dovest æe Froda i njegovog vjernogprijatelja Sama na sam prag Mordora, unjihovom oèajnièkom pokušaju da poremeteosvajake planove Saurona i njegovih hordiorka. Za to vrijeme ostatak Prstenove družinesuoèit æe se s nekim starim i nekim novimneprijateljima - uz pomoæ nekih novih ijednog starog prijatelja!BUSHNELL, CANDACESEKS I GRADSažetak:Sredinom devedesetih godina CandaceBushnell poèela je u tjedniku New YorkObserver pisati kolumnu u kojoj je<strong>tema</strong>tizirala seksualne navike bogatih iuspješnih stanovnika Manhattana. Njenejunakinje premda naoružane debelimbankovnim raèunima, dizajnerskomodjeæom i Manolo Blahnik štiklama,premda obuzete burnim noænim životomi glamuroznim zbivanjima ipak tragajuza, meðu njima veæ odavno prezrenom,najbanalnijom stvari na svijetu. Natemelju tih tekstova Bushnellova je1996. objavila knjigu "Seks i grad" kojaje doživjela nekoliko izdanja, prevedenaje na desetak svjetskih jezika, a po njoj jesnimljena i kultna televizijska serija.STINE, R.L.FEAR STREETMISS MATURALNE ZABAVESažetak - Samo pet tjedana dijeli uèenike gimnazije u Shadysideu od maturalne zabave. Pet jedjevojaka u igri za titulu kraljice škole i borba za glasove meðu njima veæ je poèela. Deèke æepak muèiti drugi problemi kako se odluèiti s kojom æe curom samo izaæi van, a s kojom æepoèeti hodati. Za Lizzy, jednu od pet finalistica na takmièenju za miss maturalne zabave,uzbuðenja æe ubrzo prerasti uobièajenu razinu predizborne nervoze. Netko je, èini se, vrloodluèan u namjeri da svih pet kandidatkinja liši života prije nego što zabave poène. R. L. Stine,najpopularniji amerièki pisac za mlade, potpisao je više od stotinu naslova u žanru trilera ihorrora. Serijal Fear Street ( Ulica straha ) donio mu je svjetsku slavu.


TOLKIEN, J.R.R. - POVRATAK KRALJA - GOSPODAR PRSTENOVA 3Sažetak - Trenutak odluke u kojem sudbina Meðuzemlja visi o koncu stigaoje, èini se, ipak prebrzo. Jureæi na Shadowfaxu Gandalf Bijeli pokušat æeosnažiti obranu Minas Tiritha prije nego što nepregledne vojske Sauronovihslugu prokuljaju kroz Crne dveri. Pod zidinama drevnog grada, protiv silazla, zapodjenut æe boj najveæi junaci Zapada, a meðu njima i ostatakPrstenove družine: Merry, Pippin, Legolas i Gimli. Ne znajuæi što se dogaðas Frodom i Samom oni æe krenuti u posljednji oèajnièki juriš ne bi lizaustavili plimu tame. Dok se na Pelennorskim poljima odluèuje sudbinaMeðuzemlja Frodo i Sam nastavljaju svoj beznadni put do Klete gore izmeðuorka i nazgula, kroz bespuæa Mordora, noseæi najteži od svih tereta Ñ PrstenVladar! Povratkom kralja završava trilogija Gospodar prstenova J. R. R.Tolkiena, najljepše djelo suvremene fantastike, jedna od najprodavanijihknjiga u povijesti nakladništva i najdraža knjiga generacijama èitateljaširom svijeta.TOP 10 ŠKOLSKE KNJIŽNICE<strong>1.</strong> Richard Bach - Galeb Jonathan Livingston2. Bariša Manenina - Ovisnosti3. Agata Christie - Smrt u oblacima4. Antonio Ugent - Problemi mladih5. Sreæko Bošnjak - Mladiæu, djevojko, pažnja, pažnja6. Illies Jochim- Na putu odrastanja7. Petar Ribinski - Davorinove istinite prièe8. Christa Mever - Imam problem9. Robert Ludlum - Matlockov dokument10. Carola Kaufmann - Suvremene djevojke i ljubavCABOT, MEG - PRINCEZINI DNEVNICI I -ODJEDNOM PRINCEZA Sažetak: MiaThermopolis živi u New Yorku. Ide u prvi gimnazije iima topa iz ma<strong>tema</strong>tike. Mia živi sama s mamom.Mama hoda s profom iz ma<strong>tema</strong>tike. Koma. Mia jevisoka metar sedamdeset. Misli da je štrkljava(vjerojatno i jest). Zatreskana je u Josha iz èetvrtog,koji na nju ne trza ni pet posto. Još veæa koma. Mianema pojma da je princeza prava pravcata. Princeza.Ali ta æe se situacija brzo promijeniti. Totalna koma.Odjednom princeza Meg Cabot, prvi roman u serijiPrincezini dnevnici Amerièko udruženje bibliotekaraproglasilo je najboljim omladinskim romanom 2000.godine, a po njemu je snimljen film s Anne Hathaway iJulie Andrews.Sažetak:Dok èitav èarobnjaèki puk misli da se onaj mali nakazni ostatak lorda Voldemorta skriva duboko ušumovitim gudurama negdje u Albaniji, opasnost je zapravo mnogo bliže nego što bi to itko u Ministarstvumagije htio povjerovati. A kada jedne ljetne noæi, pred sam kraj još jednih otužnih praznika kodDursleyjevih, Harryja iz jezivog sna probudi oštra bol na èelu, baš na mjestu njegova èuvenog ožiljka,svakom pametnom bi trebalo biti jasno da Voldemort smišlja neki novi pakleni plan. No tko æe povjerovatisnovima èetrnaestogodišnjeg èarobnjaka, pa zvao se on i Harry Potter. Možda jedino Sirius Black.Èetvrta godina školovanja u Hogwartsu, najpoznatijoj školi èarobnjaštva i vještièarenja, donijet æeHarryju više po život opasnih uzbuðenja nego ijedna prethodna. Baš kao i svima onima koji posegnu zaovom knjigom. "Harry Potter" preveden je na 28 jezika, tiskan u više od 20 milijuna primjeraka, a nafilmskom platnu veæ se okušao protiv najjaèih protivnika. Romane J.K. Rowling na hrvatski prevodiZlatko Crnkoviæ, a izvorna likovna oprema amerièke ilustratorice krasi sva hrvatska izdanja.Sažetak:S Galebom JonathanomLivingstonom i njegovim autoromRichardom Bachom polijeæete u(ne)poznate daljine. Nije rijeè samo oèežnji za nebom koja je amerièkogpisca i bivšeg vojnog pilota povukla uvratolomne akrobacije. S ovimpiscem - èija je èudesna prièa opravom galebu koji živi u svimanama postigla nezapamæen uspjeh uSAD-u te slièan u Europi a i kod nas -kreæete u potragu za samim sobom iza svojim granicama. Odletje liJonathan (i mi s njime) u visine samoradi visina? Zašto se iz njihvraæa(mo) i po koga? Sebe radi ili nasradi? Samo zbog neke neobjašnjivenjegove i naše èežnje za slobodom?Za smislom?Neodgovornost? Braæo! - uzvikne. - Tko jeodgovorniji od galeba koji pronaðe i slijedismisao i viši cilj života?...Ne vjeruj svojim oèima. Njihove su moguænostiogranièene. Gledaj s pomoæu razumijevanja,istraži ono što veæ znaš i tada æešshvatiti kako se leti !Što vam reæi za kraj, osim trkom u knjižnicu i zgrabite svoj primjerak jedne od najèitanijih knjiga u našemkraju, ja bi rado dovršila ovaj èlanak, ali znate ... jurim u knjižnicu.Lidija Juriæ, IV.a47


Jednom davno, svi ljudski osjeæaji i sve ljudske kvalitete, našli su se na jednom skrivenommjestu na Zemlji. Kada je DOSADA zijevnula treæi put, LUDOST je, uvijek tako luda,predložila:"Hajdemo se igrati skrivaèa!"INTRIGA je podigla desnu obrvu, a RADOZNALOST je zapitala:"Skrivaèa? Kakva je toigra?""To je jedna igra", zapoèela je objašnjavati LUDOST, "u kojoj ja pokrijem oèi i brojim domilijun, dok se svi vi ne sakrijete.Kada zavrpim s brojanjem, polazim u potragu i koga ne pronaðem, taj je pobjednik."ENTUZIJAZAM je zaplesao, slijedila ga je EUFORIJA.SREÆA je toliko skakala da je nagovorila SUMNJU i APATIJU, koje nikada ništa nijezanimalo.Ali nisu se svi željeli igrati. ISTINA je bila protiv skrivanja, a i zašto bi se skrivala? Ionako jeuvijek, na kraju, svi pronaðu.PONOS je mislio da je to glupa ideja, iako ga je zapravo muèilo što on nije bio taj koji sesjetio predložiti igru.OPREZ nije htio riskirati..."Jedan,dva,tri...", poèela je brojati LUDOST.Prva se sakrila LIJENOST, koja se kao i uvijek, samo bacila iza prvog kamena na putu.VJERA se popela na nebo, ZAVIST se sakrila u sjenu USPJEHA, koji se jedva i u mucipopeo na vrh najvišeg drveta.VELIKODUŠNOST se nikako nije mogla odluèiti gdje se sakriti, jer joj se svako mjesto èinilosavršenim za jednog od njenih prijatelja.LJEPOTA je uskoèila u kristalno èisto jezero, a SRAMEŽLJIVOST je provirivala krozpukotinu drveta.KRASOTA je našla svoje mjesto u letu leptira, a SLOBODA u dahu vjetra.SEBIÈNOST je pronašla ljepotu i prozraèno skrovište, ali samo za sebe!LAŽ se sakrila na dno oceana (laže, na kraju duge) a POŽUDA i STRAST u krater vulkana.ZABORAV se zaboravio sakriti, ali to nije važno.Kada je LUDOST izbrojavala 999.999, LJUBAV jos nije pronašla skrovište, jer je sve bilozauzeto. Ugledavši ružiènjak, uskoèila je, prekrivši se prekrasnim pupoljcima. "Milijun",vikala je LUDOST i zapoèela svoju potragu.Prvu je pronašla LIJENOST, iza najbližeg kamena. Ubrzo je zacula VJERU, kako raspravljao teologiji s Bogom, a STRAST i POŽUDA su iskoèile iz kratera od straha. Sluèajno se tunašla i ZAVIST i naravno, USPJEH, a SEBIÈNOST nije trebalo ni tražiti- sama je izletjelaiz svog savršenog i prozraènog skrovišta, koje se pokazalo pèelinjom košnicom.Od tolikog traženja LUDOST je ožednila i tako u kristalnom jezeru pronašla LJEPOTU.Sa SUMNJOM joj je bilo još lakše, jer se ona nije mogla odluèiti za skrovište pa je ostalasjediti na obližnjem kamenu.Tako je LUDOST, malo po malo, pronašla gotovo sve.TALENT u zlatnom klasju žita, TJESKOBU u izgorenoj travi, LAŽ na kraju duge (laže, bilaje na dnu oceana), a ZABORAV je zaboravio da su se uopæe ièega igrali... Samo LJUBAVnigdje nije mogla pronaæi!LUDOST je pretražila svaki grm i svaki vrh planine i kada je vec bila bijesna, ugledala jeružiènjak. Ušla je u ružiènjak, uhvatila suhu granu i od bijesa i iznemoglosti poèela udaratipo prekrasnim pupoljcima. Odjednom se zaèuo bolan krik. Ružino je trnje izgrebaloLJUBAVI oèi. LUDOST nije znala sto uèiniti kako bi se isprièala i popravila nesreæu koju jeuèinila. Plakala je i molila za oprost. Naposljetku je odluèila zauvijek ostati uz LJUBAV ipomagati joj. Od tada, kada se na Zemlji prvi puta igralo skrivaèa, LJUBAV JE SLIJEPA, ALUDOST JE PRATI!48


za PUT piše bivši djelatnik Obrtnièke škole, Slobodan Kadiæ, prof.,djelatnik Ministarstva znanosti i tehnologije Republike HrvatskeZemlja boršæa, votke i lijepih djevojaka''Ispunite carinske deklaracije!'' - prijevod je obveznog imperativa strogogukrajinskog carinika na graniènom prijelazu izmeðu Maðarske i Ukrajine. I sviputnici to i uèiniše! Iako je tekst deklaracije bio na ukrajinskom jeziku, ponešto serazumjelo. Onda je isti carinik pregledao što putnici unose u Ukrajinu, novac, vizu izahvalio se. Pitao je unosimo li eksplozije ili radioaktivne materije, zabranjenetiskovine ili stare knjige. Odgovor pogaðate. Tako teèe uobièajeni postupak pridolasku putnika namjernika u ovu drugu po velièini europsku zemlju. Postoji ineuobièajeni postupak, ali njega neæemo spominjati jer nije standardiziran i jerpostoje razna iskustva!Svakog dana u 16,15 iz Budimpešte kreæe kilometarski vlak za Moskvu na kojeg seprikljuèuju i vagoni iz Zagreba i Beograda. Putovati tim vlakom do Lavova,zasigurno najljepšeg ukrajinskog grada, prava je pustolovina. Za 450 hrvatskih kuna(koliko košta povratna karta od Budimpešte do Lavova) oèekuje vas ''dizanje'' vašegvagona u zrak u Èopu (dok vi spavate i dok se mijenja donja kompozicija vlaka iprilagoðava za šire ukrajinske traènice!), ispijanje crnog èaja za 50 kopjejki (80 lipa)te noæna vožnja preko visokih Karpata.Ukrajina (603,700 km2), zemlja je velikih razlièitosti i mnogobrojnihprirodnih ljepota. Dnjepar (treæa europska rijeka prema velièini) teèe svojih980 km kroz centralnu Ukrajinu i spaja se s Dnjistrom, Bugom i Južnim Bugom. Dunav dodiruje ukrajinsku zemlju uz rumunjsku granicu. Finsku subezrazložno nazvali zemljom tisuæu jezera jer Ukrajina ima 3000 jezera kojaèine gotovo 3 posto njene teritorije. Ukrajina granièi s Poljskom, Maðarskom,Slovaèkom, Moldavijom , Rumunjskom, Bjelorusijom i Rusijom. Glavni inajveæi grad je Kijev. Još od 9. stoljeæa, sjeverna je Ukrajina bila dio KijevskeRusije, prve poznate istoènoslavenske zemlje koja je podlegla napaduMongola u 13. stoljeæu. Stoljeæima, ova je zemlja pod vlašæu raznih sila,Poljske i Carske Rusije. 1918. u Ukrajini je zavladala komunistièka vlast i1922. Ukrajinska Sovjetska Socijalistièka Republika jedna je od èetiri prverepublike koje su uoblièile SSSR. Deklaracija o neovisnosti Ukrajine odobrenaje voljom naroda <strong>1.</strong> prosinca 199<strong>1.</strong> te itekako poslužila rušenju komunistièkedržave. U ovoj zemlji obitava 52 milijuna stanovnika, a Kijev ima gotovo 3milijuna. Uz Ukrajince, ovdje žive Rusi, Poljaci, Rumunji, Grci, Židovi imnogi drugi. Zanimljivo je da službeni ukrajinski jezik u nekim gradovima svine znaju (npr. u Kijevu ili Harkovu u kojem je veæina žitelja ruskenacionalnosti).U zapadnoj Ukrajini i u selima, ukrajinski je jedini jezik koji jeu uporabi. Ukrajinci èesto istièu naklonost Hrvatskoj, ali žale što je prijenekoliko godina nogometna reprezentacija Hrvatske izbacila njihovekozakpredstavnike iz natjecanja za odlazak na Europsko prvenstvo u nogometu. Jošiz školskih udžbenika, sjeæamo se da jepostojbina Hrvata bila negdje podno Karpata. Dakle, Ukrajina i Hrvatska su posebno povijesno povezane. Osim što jepoznata po Andreju Ševèenku (nogometašu), Sergeju Bubki (atletièaru) i Borisu Spaskom (šahistu) Ukrajina je znana posvojim prelijepim djevojkama. Teško je pronaæi slièno mjesto na svijetu u kojem se muškarci mogu tako lijepo osjeæati uzmnoge ljepotice. U posljednje vrijeme vidljivi su i oglasi posrednièkih braènih agencija koje omoguæuju upoznavanjeUkrajinki i buduæih mladoženja sa zapada.Ekonomska i politièka uloga Moskve tijekom stoljeæa, ostavila je Ukrajinu daleko od suvremenih trendova, ekonomskihdogaðanja, ekološkog te komunikacijskog razvoja. Ukrajinska izolacija od zapadnog svijeta uz komunistièku propagandu icenzuru uèinila je svoje. Sovjetska politika poveæanja industrijske i poljoprivredne proizvodnje bez imalo brige o okolišu,imala je pogubni utjecaj na prirodu. Posebno su zagaðene industrijske zone Zaporižje, Lugansk i Donetsk. Eksplozijanuklearnog reaktora u Èernobilju u travnju 1986. ostavila je neizbrisive posljedice na prirodu, ali i na sudbine velikog brojaljudi kojima je ugroženo zdravlje i egzistencija.49


Selo u KarpatimaViše od desetljeæa Ukrajina je nezavisna europska država, ali uzbezbroj neriješenih problema koji su naslijeðeni još iz doba SSSRa.Kijev, Lavov, Èernihiv, Ivano-Frankivsk, Èernivci, Odessa,Krim, Crno more i Karpati u buduænosti postat æe još poznatijeturistièke destinacije. Ova mjesta sve više plijene turiste iz okolnihzemalja, posebno Poljake i Maðare. Ipak, kamen spoticanja inedolaska turista je izrazito specifièan vizni sustav. Za hrvatskedržavljane, ukrajinska viza košta približno 30 USD. Naravno,potrebno je predoèiti i poziv iz Ukrajine ili turistièki vauèer. Dakle,problemi i komplikacije poèinju na poèetku što je priliènodestimulirajuæe za naše graðane. Za boravak duži od 3 mjesecapotreban je i SIDA test. Ukrajinski državljani nemaju velikuslobodu putovanja u druge zemlje bez viza. Slobodno moguputovati samo u zemlje bivšeg SSSR-a (osim Litve, Latvije iEstonije), Rumunjsku, Maðarsku i Poljsku. Poljska je najavilauvoðenje viza za lipanj iduæe godine. Ukrajina je u potpunostinespremna za prihvat veæeg broja turista. Nedostaju kvalitetnihoteli, bogatstvosadržaja te ponekad i malo više gostoprimstva. Rijetki ukrajinski hoteli mogu se mjeriti s kvalitetom Sheratona, ali su cijene u«boljim» hotelima neukusno visoke (od 80 do 150 USD na noæ). Naravno, usluga i cijena nisu ujednaèene pa je obièaj prijeuzimanja sobe usporediti nekoliko soba na raznim katovima te izabrati najbolju. U nekim je hotelima obièaj da strancimanaplaæuju dvostruko više nego domaæim gostima. Takve treba izbjegavati. Iako æete kao stranac uvijek plijeniti pozornostlokalnog stanovništva, u manjim sredinama uvidjet æete pravo ukrajinsko gostoprimstvo, dobronamjernost i uvijek tako potreban- lijep osmijeh. U veæim gradovima, ovo je malo teže pronaæi. Sve je prilagoðeno tome da strancu koji nije navikao na posebneizmišljotine birokratskih postupaka, zagorèa život. Kod kupovine željeznièke karte mora se predoèiti putovnica, u pošti redovitonastaju problemi jer u kute odjevene djelatnice nisu sigurne koju poštansku tarifu izabrati, a o srednjovjekovnim papirnatimuslugama banaka da i ne govorimo. Sve je pozorno pripremljeno kako bi od obiènih stvari napravili filozofiju. Obièni ljudi kažu:''Ništa se nije promijenilo od doba SSSR-a. Samo je sve skuplje, a plaæe nikakve''. Odista, prosjeèna mjeseèna plaæa školovanogèovjeka varira od 200 do 250 grivnji ( dakle od 38 do 44 USD). Mogli bismo zakljuèiti kako je za državljanina Hrvatske život uUkrajini jeftin, ali to je velika pogreška. Sve što je kvalitetno i približno kvaliteti hrvatskih proizovda, izrazito je skupo.Kvalitetna odjeæa, hrana (posebno meso i riba) i kozmetièki proizvodi su skuplji nego u Hrvatskoj. Najjeftiniji je kruh (1,50 kn),votka (14 kn za litru), tramvajske karte (60 lipa) te benzin (2 kune za litru). Kao što su u Hrvatskoj bile popularne njemaèke marke,tako je ovdje popularan amerièki dolar. Sve se okreæe oko amerièkog dolara i netko je jednom rekao da na podruèju bivšeg SSSRaima više dolara nego u SAD-u.U restoranima se može oèekivati razlièita usluga, ali turistièkepublikacije o Ukrajini donose naputak turistima da prilikom dužegèekanja svoje narudžbe u restoranu koriste smisao za humor pa æe svebiti u redu. Svojim smislom za humor mogu se izbjeæi brojne zamkebirokracije, samo se treba nasmijati, stisnuti zube i zahvaliti Bogu danije još gore!Kulturne i zemljopisne ljepote nadmašuju sve moguæe neugodnosti.Turisti se ovdje (s obzirom na druge zemlje) osjeæaju savršenosigurno. Svugdje se može dogoditi kraða ili razbojstvo, ali ovdje nijeproblematièno šetati u kasnim satima prekrasno ureðenim parkovima iperivojima. Ukrajina ima nešto što ostale zemlje nemaju. Ima šarm!.Babuške (bakice koje na prometnim mjestima prodaju sjemenke,kikiriki, lješnjake i još ponešto) postale su obilježje ne samo Rusije,veæ i ostalih zemalja nastalih na podruèju bivšeg SSSR-a. Tržnice sužile kucavice ukrajinskih gradova. Tamo se prodaje povræe i voæe (polondonskim cijenama!), svježe meso i mesne preraðevine uglavnombez ikakvih veterinarskih kontrola. Pa tkosveuèilištevoli, nek' izvoli. Meso si rijetko tko priušti. Ukrajina se polako globalizira pa su se prije pet godina u svim veæim gradovimaotvorili ''fast food'' restorani McDonalds. Lavov je zasigurno najljepši ukrajinski grad. Smješten je u zapadnom dijelu Ukrajine iu njemu obitava gotovo milijun stanovnika. Leži na rijekama Poltvi i Zubriji. Poznato je željeznièko èvorište. Grad je podignutsredinom 13. stoljeæa od strane galicijskog kralja Danila Halitskog i nazvan po njegovom sinu Levu. Ovaj pravi ukrajinski gradima bogatu turistièku tradiciju i bogatu prošlost. Lavov je grad arihitekture, crkava, muzeja i mladih. Razne religije ovdje suostavljale svoje peèate. Rimokatolièka gotièka katedrala iz 14. stoljeæa zauzima znaèajno mjesto u povijesti grada. Mise se služena poljskom jeziku. Svoje poèasne konzulate ovdje su otvorile Litva, Njemaèka i Nizozemska. Lavov u Ukrajini zauzima istotakvo mjesto koje u Hrvatskoj zauzima Dubrovnik. Pravoslavne i grkokatolièke crkve niknule su u raznim dijelovima grada.Katolicizam ovdje stoljeæima živi zajedno s ostalim vjerama, a poneke su crkve u doba komunizma bile pretvorene u muzejeateizma ili skladišta. Lavov je prava oaza hrvatskoga jezika. Osim što u blizini centra postoji ''Hrvatska ulica'', pri Katedrislavenske filolologije Sveuèiliša Ivana Franka (najstarijeg sveuèilišta u Ukrajini koji datira iz 166<strong>1.</strong>), 60 studenata svake godineuèi hrvatski jezik. Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske u Ukrajini ima Lektorate u Lavovu i Kijevu.50


Što se tièe politièke scene, Ukrajina je na sredini izmeðu ''proruskih'' težnji ionih snaga koji ovu veliku zemlju žele ukljuèiti u zapadne integracijskeprocese i sustav NATO-a. Zanimljivo je da su se krajem ožujka ove godineRusija i SAD meðusobno optuživale za nedozvoljeno miješanje u ukrajinskeparlamentarne izbore. Ukrajina je bogata zemlja i nije èudno da se velike silebore za nadmoæ na ovom osjetljivom europskom podruèju. Sadašnjipredsjednik je Leonid Kuèma, èovjek kojem zamjeraju tijesnu suradnju sMoskvom i konzervatizam. Bez obzira na sve, Ukrajina koraèa naprijed.Zamjetan je broj internetnih klubova i škola stranih jezika koje rastu kao gljiveposlije kiše. Napredak se svakim danom osjeæa sve više. Kao što je uVjesniku napisao Viktor Medvedèuk, bivši potpredsjednik ukrajinskeVrhovne rade (parlamenta): ''Pa ipak smo Europljani. To možete vidjeti naulicama i trgovima Kijeva. Vozaèi sada, kao u Ženevi ili Monakovu,propuštaju pješake da prijeðu ulicu, dok u Moskvi ljudi još uvijek morajuprotrèavati izmeðu jureæih automobila''. Trèanje izmeðu automobila jeukrajinska realnost, hobi za umišljene vozaèe i zabava za provokativneturiste. Ako se u Kijevu ne trèi izmeðu automobila, trèi se u svakom ostalomselu i gradu diljem Ukrajine!Svaki ukrajinski grad ima svoju posebnost. Kijev, rodni kraj M. Bulgakova imaHrešèatik, (glavnu i najdužu ulicu), razigrani kavanski život za svaèiji ukus teKijevsko Peèersku Lavru (kompleks pravoslavnih manastira). H a r k o v(drugi grad po velièini) je centar strojarske industrije i obrazovnih institucija.Dnipropetrovsk i Donetsk su gradovi metalurgije. Odesa se nalazi na obaliCrnog mora i najveæa je ukrajinska luka te centar turizma. Odesukarakterizira epitet grada u kojem rade brojne ''kraljice noæi'' te je baš u tomturistièkom središtu najrazvijenija prostitucija.Šeæer na kraju! Koje je ukrajinsko najpopularnije piæe? Naravno, votka.Nacionalni proizvod je tzv. horilka s percem (votka s ljutom paprikom)odliènog ukusa. Ukrajinci imaju obièaj nazdravljati ''tisuæu puta'' govoreæi''buðmo'' pa se strancima preporuèuje ponašanje prema staroj poslovici''Kada si u Rimu, èini što i Rimljani!'' I utisci o ovoj prelijepoj zemlji bit æe jošljepši. Jer samo lijepe stvari ostaju u sjeæanju! Buðmo!UKRAJINSKI SPORT IREKREACIJAUkrajinci poput Hrvata najviše volenogomet. Gotovo u svakom mjestu (pa inajmanjem) postoji nogometno igralište ilinešto slièno tome. Najpoznatiji je klubDinamo iz Kijeva, a igraè Andrej Ševèenko.Lavovski klub Karpati jedan je od poznatijihprofesionalnih nogometnih klubova u kojemigra mnogo internacionalnih igraèa.Ukrajinska nogometna vrsta nema mnogosreæe u kvalifikacijama za velika svjetskanatjecanja (posebno pamte poraze odHrvatske, Slovenije i Njemaèke!).Uznogomet, popularni sport je vaterpolo, lakaatletika, gimnastika, maèevanje, hokej naledu i šah. Ukrajinske klubove najvišeoptereæuje nedostatak novca, a sponzore jeteško pronaæi. Što se rekreacije tièe,graðani Ukrajine èesto odlaze u prirodu nazimovanje (skijanje u Karpatima) gdje jesmještaj prilièno jeftin (oko 5 dolara po danuu privatnoj vikendici). U novije je vrijemepopularan body building pa su saloni ljepotepuni èlanova koji u kratkom vremenu želeizgledati kao novi Arnoldi te svakodnevnovježbaju po nekoliko sati te piju razneproteine.Tenis kao elitni sport nije posebnopopularan jer je skup i igraju ga privilegiranièlanovi društva.Spomen GrushevskomUtakmica Karpati - ObolonjUlica LavovaUKRAJINSKA DOMAÆAKUHINJAUkrajinski boršè je popularnajuha s ciklom, kupusom, krumpirom,gljivama i mesom. Može se jesti u raznimprigodama i izrazite je ljubièaste boje.Posebna vrsta je boršè s pampuškama(pecivom s èešnjakom). Specifiènoukrajinsko jelo su VARENIKI, punjenotijesto s kuhanim krumpirom ili skupusom, svježim sirom ili višnjama.Holopci su jelo slièno sarmi, ali se neprave od kiselog kupusa veæ od svježeg.Hajdinska kaša je jelo koje se lakopriprema i vrlo je jeftino te slièno riži. Odostalih jela valja spomenuti fileke i brojnesalate s majonezom i raznim povræem.Ukrajinci obožavaju razne salate koje suu restoranima prilièno jeftine, apopularne su salate s raèjim štapiæima,kupusom, lukom i kukuruzom, slanomribom uz dodatak ogromnih kolièinamajoneze ili ulja. Dobru i ukusnu hranuvalja dobro «zaliti» votkom s ljutimpaprièicama, domaæom rakijom«samohonkom» koja se pravi od šeæeraili vinom (posebno u Zakarpatju i uOdesi).Ukrajinsku kuhinju karakerizirauporaba dosta povræa i može se nazvatidijetnom. Meso je dosta skupo i bezveterinarskih certifikata. Ukrajinska vinanisu kvalitetna i jeftina su. Bolja se vinauvoze iz Gruzije i Moldavije. Gotovo svakigrad ima svoju «alkoholnu tvornicu» gdjese proizvodi jeftina regionalna votka isvježe pivo. Najpoznatija piva su Obolonji Slavutiè iz okolice Kijeva.51


O ŽELJAMA JEDNOG BOŽIÆAMRTVO SLOVOSamo sjen i mrtvo slovo…Zapisujem na papir kao spomen.Samo sjen i mrtvo slovo…Ja sam. Ne i On.Samo mrtvo slovo…Ni staro, ni novo.Samo skrojene sudbineOnih što iznova pokušavajuNa neki novi putBez povratkaNe i On.Ja sam tek sjen i mrtvo slovo…On je pjesma.On je život.Vedrana Toliæ, ID razredObrtnièka škola, PožegaOve zime je na školskom panou, meðu mnogim željama za Božiæ, osvanulajedna,gotovo neprimijeæena,a glasila je ovako: «Želim živjeti i osjeæatiživot». Iako je bila ispisana velikim crnim slovima na bijelom papiru, svi suradije èitali i komentirali one šašave,otkaèene, o ljubavi, ocjenama istatusnim simbolima. Zapitala sam se što je s osobom koja je to napisala? Štoje s mnogima koji se osjeæaju upravo tako? Prošle godine školom je odjekivalaprièa o djevojci koja se pokušala ubiti. Padale su prièe i razlièiti komentari.Nitko nije znao što se s njom doista dogaðalo. Ja æu vam to reæi…Gotovo cijeli svoj bolni, povredama obilježeni život, živjela je u razorenojobitelji, ili onome što je od nje ostalo. Dane je provodila uglavnom sama.Noæima se pravila kako spava, a zapravo je osluškivala obiteljske svaðe kadabi se otac, pijan, kasno vraæao kuæi. Naravno, to nije bio razlog zasamoubojstvo jer takvih je sluèajeva u današnje vrijeme zaista mnogo. Pitatese što je? Nedostatak ljubavi. Zapravo joj se èinilo, kako nikada nije nitiprimila, oæutila ljubav tamo gdje je najviše potrebna, gdje daje èovjeku krilaza let u nemilosrdni i bespoštedni život. Obitelj plus ljubav? Nikada za nju.Živjela je godinama kroz osjeæaj manje vrijednosti bespoštednu borbu zamrvicu ljubavi. Nije ju doèekala. Ovo je tek jedne prièa u moru sliènih, baš kaoi osoba koja je izvjesila listiæ sa svojom željom OSJETITI ŽIVOT, osjetitiljubav. Upravo zbog takvih ljudi, pa i zbog svih koji vas okružuju, s kojimaživite, ne štedite ljepotu davanja osjeæaja, pažnje, jer iz ljubavi iznikne uvijeknešto lijepo, nešto kao nada, kao lijek, kao život sam. Vjerujte, nije teškonasmiješiti se. Otkrijte u sebi tolinu srca. Tko zna, možda i vi nekome nekadspasite život!SANELA NOVAKOVIÆ, ID razredISPOD OBLAKATko treba biti ranjen? Tko treba bitipovrijeðen?U vrtu ispod oblaka ljubaviGdje se svi razlozi svode na jedanGdje nema sjena koje žureTko treba biti ranjen? Tko treba bitipovrijeðen?Kad pjesnici oružja nemajuU vrtu ispod oblaka ljubaviAnita FerhatoviæTEBIVirim kroz staklenu opnudo jastuka gdje leže sve moje neispunjeneželje.U mekoæi perja, zaštiæene od pohlepe tuðihèežnji,igraju se kao iskre na ponoænoj vatri.U najtišoj noæi godinemene plaši tek jedna misao:da smo se mogli nikada ne sresti.Anita FerhatoviæTIRKIZNA JUTRAU ruci držiš sva moja tirkizna jutra i prognane noæi. Onako bez duše prilaziš miskrivajuæ korak iza svoje sjene. Tvoje slatko ogorèenje i muèenje moje gura nasu ralje smrti i tamo za nas pravi gozbu. Duboko zaronjeni u zemne grudi imatæemo ono što smo oboje htjeli. Mada znaš da sam ja tvoj put ka vjeènosti,pretvaraj se i dalje da to nije sve što želiš. Vjeruj mi, sve ovozemaljsko premaloje za tebe. Ni tijelo neæeš tu ostaviti; stidio bi se da vidiš što æe od njeganapraviti. Zakopat æeš ga duboko u snove i poæi sa mnom. Nosit æeš nadu da kadsklopiš oèi to nije posljednji put što me vidiš. Zavapiš li za mojom rukom,ražalostit æe me sliènost koju nosiš jer tvoj jauk sve me više na mene sjeæa.52Anita Ferhatoviæ


XXX& Umri drugi danZa akcijski film 'xXx' mnogi su rekli da je Bond-filmuMogao bi biti. Jer James Bond (My name is Bond... JamesBond) je morao napredovati, imali smo napredakBrosnana u odnosu na Conneryja. Vrijeme je dapokopamo Jamesa Bonda s leptir mašnom, poznavanjemstranih jezika, bontonom, sklonošæu finim odijelima, jelimai automobilima i pripadnošæu državnoj birokraciji koji nijevriše zanimljiv. Svijet filma hitno je trebao akcijskogsuperjunaka koji bi bio IN za novu generaciju gledatelja.Stallone je ostario, dakle Rocky je svoje dao, Arnold jetakoðer u godinama. Iz tih razloga Hollywood je lansiraona platna na Vin Diesela, glumca koji se pojavio u uloziopakog tipa u 'Planetu Tame',a ‘Brzi i Žestoki'. Dosta og l u m c u , i d e m o n a f i l m x X xGlavni junak filma je Xander Cage (Diesel), fanatiènizaljubljenik u ekstremne sportove koji osim ovisnosti oadrenalinu ima i nezgodnu osobinu nepoštivanja bilokakvog autoriteta. Zbog toga je èesto zapadao u problemesa zakonom da bi mu na kraju prijetila višegodišnja robija.Augustus Gibbons (Samuel L. Jackson), jedan odèelnika NSA, nudi mu alternativu - sve æe mu biti oproštenoako se kao tajni agent ubaci u "Anarhiju 99", skupinu bivšihruskih vojnika koju u Pragu vodi opaki Yorgi (Csokas). Sobzirom da su dotièni po svojem naèinu života ivrijednostima bliski Xanderu, Gibbons je uvjeren da æešpijun-amater uspjeti u onome što je NSA-profesionalcestajalo života. Xander dolazi u Prag, ubacuje se u redove"Anarhije 99" i s vremenom otkriva kako su Yorgiju mutniposlovi s kraðom automobila i noænim klubovima samoparavan za mnogo ambiciozniji plan koji ukljuèujenegdašnje sovjetsko biokemijsko oružje. U tome æeXanderu pomoæ pružiti Yelena (Asia Argento), privlaènaanarhistica koja možda i nije ono za što se predstavlja (zarste i mogli pomisliti da u akcijsko-špijunskom filmu nemažene).Pomalo zbunjuje nagli prelaz dotada poznatih špijuna sveæ navedenom lepir mašnom i smokingom u mraènogtipa s tetovažama, bijesnim automobilima, sklonošæumodernoj glazbi i video-igricama. Akcijske scene sudoista dojmljive, iako, kao što je to i uobièajeno, imaju vrlomalo veze sa zdravim razumom i zakonima logike igravitacije. Ono što ih èini dodatno atraktivnim jest sliènosts nekim klasiènim Bond-filmovima (kad bi samo znali štose skriva u kemijskoj olovci).Dodatnu atrakciju æegledateljima predstavljati korištenje praških lokacija, štoæe s obzirom na neke dogaðaje iz bliske prošlosti Praga(poplave) zbivanjima u filmu dati posebnu draž.Ako ste raspoloženi za akciju s mnogo tuèe, pogledajtexXx. Neæete požaliti. Ako ste ga propustili u kinima, a uvideoteci ne može doæi na red. Lokalni divx dileri odavnoga imaju.Made by: Josip Ðomba & Ivan MariæKako smo maloprije predstavili Bondasuvremenog doba, moramo se vratiti i staromnovom Bondu. Novi Bondov film 'Umri DrugiDan' uskoro dolazi u kina. Na 40. obljetnicu sezaplet novog Bond filma vraæa hladnoratovskimkorijenima. Iako je negdašnje carstvo zlapropalo, njegovo mjesto je preuzela uodreðenom smislu èak opakija komunistièkaSjeverna Koreja. Opasnost svijetu predstavljajubeskrupulozni obavještajci kao pukovnik Moon(Lee), koji teroristima i svakojakoj bagri prodajusuvremeno oružje, a te aktivnosti financirajutrgovinom dijamantima iz graðanskim ratovimanapaæene Afrike. Britanska vlada je poslalasvog supertajnog agenta Jamesa Bonda(Brosnan) sa zadatkom da prekine tu operaciju ilikvidira Moona. On u tome uspije, ali je prilikomakcije zarobljen te slijedeæih èetrnaest mjeseciprovodi pod neopisivim mukama usjevernokorejskom zatvoru. Kada ga konaènorazmjene, otkriva kako je njegov najbližisuradnik Zao (Yune) u stvari bio ubaèenisjevernokorejski agent. Da stvar bude gora,Bondu više ne vjeruju ni njegovi šefovi, bojeæi seda mu je ispran mozak i da je pod mukama izdaozapadne agente u Sjevernoj Koreji. Bond bježi izbolnice i kreæe u privatnu istragu s ciljem daotkrije pravog izdajnika. Trag ga vodi do Havanei klinike za genetsku terapiju, a nakon toga uLondon, gdje mladi australski dijamantski tajkunGustav Graves (Stephens) najavljujespektakularnu prezentaciju nove satelitsketehnologije na Islandu. Pri tome æe pomoæprimiti od tajanstvene, ali i oružju vièneAmerikanke zvane Jinx (Berry). Pa gdje Bondbez žene ..'Umri Drugi Dan' je barem za pedalj bolji odsvojih prethodnika. Razlog je prije svega u neštomalo više realizma - Bond u ovom filmu više nijenekakvo nepobjedivo i neranjivopolubožanstvo, nego normalno ljudsko biæekojega se itekako može povrijediti.Ono što nadoknaðuje neke slabosti filma jestPierce Brosnan, koji je ovaj put odigrao moždanajzahtjevniju Bond ulogu i tako postupnopoèeo istiskivati Rogera Moorea s drugogmjesta na listi najboljih Bond glumaca svihvremena.53


NesanicaTRILER. Glavni je junak filma Will Dormer ( AlPacino), iskusni detektiv losangeleške policije kojizajedno sa svojim partnerom Hapom Eckhartom(Donovan) dolazi u Nightmute, grad u amerièkojdržavi Aljasci, i tamo lokalnoj policiji služi kao struènisavjetnik prilikom istrage neobièno okrutnogumorstva. Dormerovim dolaskom je posebnooduševljena lokalna policajka Ellie Burr (HilarySwank), kojoj je legendarni detektiv predstavljaoživotni uzor i èija æe oèekivanja ispuniti tako daekspresnom brzinom ustanovi motiv i dovoljnopodataka o poèinitelju da pripremi policijskuzasjedu. No, sama akcija hvatanja ne ide kako jebilo planirano i umjesto jednog, Dormer sadaodjednom mora rješavati dva ubojstva i, da stvarbude gora, dolazi u situaciju da bi uspješanzavršetak istrage znaèio i kraj njegove policijskekarijere. Stoga Dormer, kojemu je beskonaèniarktièki dan izazvao nesanicu, pokušava"namještati" dokaze, ali pri tome se upušta usmrtonosnu igru maèke i miša s Walterom Finchom(Williams), autorom treæerazrednih krimi-romanakoji je poèinio ubojstvo i koji s izmuèenimdetektivom pokušava sklopiti faustovsku pogodbu.Glumaèka ekipa je Williams je inteligentninegativac koji je daleko uvjerljiviji od haniballekterovskihklišeja o demonskom geniju, dok jePacino èisto iznenaðenje od uobièajenih uloga.'Nesanica' predstavlja jedan od najzanimljivijihprošlogodišnjih holivudskih naslova. Još ga nisamgledao samo sam proèitao kritike. Naime, još ganitko nema u Divxu, a i sami znate da naš gradn e m a p o š t e n o k i n o .Gospodar prstenovaDvije kuleDa budem iskren Gospodara prstenova gledaosam u Divx. Sve je bilo OK, osim što su svakih 20minuta podsjeæali da gledam nelegalnu verzijufilma. Nije me smetalo. Gledao sam ga mjesecdana prije kino premijere u gradu. Dakle, rijeè je odugo išèekivanom drugom nastavku Tolkienovetrilogije 'Gospodar Prstenova'. Poslije enormnoguspjeha prvog dijela išæekivao se nastavak.Cijeli film je epska prièa isto kao i prethodnik ivrhunac filma je scena borba za Helm's Deep ukojoj je prikazana borba izmeðu dobra i zla, alivješto su prikazane i sve moguænosti modernekinematografske tehnike. I ostale scene borbi suizuzetno dobro napravljene i vizuelni efekti sudovedeni do savršenstva. Gollum, èudesnakreatura, koji prati Frodu i njegovog vjernogsuputnika Samwisea je predstavljena iz jednognama sasvim novog kuta. Dualitet Gollumoveliènosti, dobro/zlo, jasno je izražen u razgovorimakoje vodi sa samim sobom i dobiva se dojam da sezbilja radi o dvije osobe. Oni koji su èitali knjiguvjerojatno se sjeæaju èudesne šume u kojoj suobitavala poludrveæa koja su mogla razgovarati nanekom èudnom jeziku i Fangorna koji je pripadaotoj grupi, ali je znao prièati i ljudski jezik i kretati sekao i svi njegovi "sunarodnjaci". Tolkien namindirektno pokušava reæi što æe nam se dogoditiako budemo uništavali šume na naèin koji su toradili negativni likovi ovog filma.Ljubitelji romantike takoðer neæe ostati razoèarani.Aragon se prisjeæa svoje ljubavi Arwen (Liv Tyler)u trenutku kad u njegov život ulazi nova osoba,princeza Éowyn.Stari junaci iz prvog dijela, Legolas i Grimli, susvoje uloge odradili po uzoru na prvi dio, mada sedoima da je Grimli nešto niži nego u prvom dijelu(vidjet æete i zašto). Od novih likova, kojih nije bilou prvom dijelu, najupeèatljiviji je lik GrímaWormtongue, zlobnog sluge Éowynog oca, kojipokušava na sve moguæe naèine da podredi kraljasvom utjecaju.Film je zakon, idite u kino ili me potražite da vamposudim CD. Ja èekam treæi dio.54


<strong>1.</strong> Kasalj je znak smrtonosne bolesti2. Detektiv moze rijesiti slucaj samo ako je suspendiran saduznosti3. Muskarac nece pokazati znakove boli dok prima najokrutnijeudarce, ali ce se tresti dok zena pokusava ocistiti njegove rane.4. Jedna sibica dovoljna je da osvijetli sobu bilo koje velicine.5. Svaka brava moze se u sekundi otvoriti kreditnom karticom ilispajalicom - osim ako to nisu vrata koja vode u zgradu u plamenus djetetom zarobljenim unutra.6. Nije neophodno reci "dobar dan" ili "do vidjenja" kadazapocinjete ili zavrsavate telefonski razgovor.7. Eiffelov toranj moze se vidjeti s bilo kojeg prozora u Parizu.8. Jedan covjek koji puca u dvadeset ljudi ima vise sanse ubiti ih,nego dvadeset ljudi koji pucaju u jednog covjeka.9. Kuhinje nemaju prekidace za svjetlo. Kad u nju ulazite nocu,trebate samo otvoriti vrata frizidera i koristiti njegovo svjetlo kaozamjenu10. Nije vazno ako ste visestruko nadbrojani u borbi koja ukljucujeborilacke vjestine - vasi neprijatelji cekat ce strpljivo da vasnapadnu jedan po jedan, plesuci naokolo u prijetecoj maniri, svedok ne oborite njihove prethodnike.1<strong>1.</strong> Majke svakog jutra pripremaju jaja, slaninu i kolace za svogasupruga i djecu, iako ih oni nikada nemaju vremena pojesti.12. Jednom nanesen ruz za usne nikad se nece izbrisati - cak i dokronite s punom ronilackom opremom.13. Policajcima se uvijek dodijeljuju partneri koji su njihovapotpuna suprotnost.14. Automobili koji se sudare gotovo ce uvijek eksplodirati uplamenu.15. Cak i pri voznji niz potpuno ravnu cestu neophodno jeenergicno okrenuti volan s lijeva na desno svakih nekolikot r e n u t a k a .16. Posteni i radisni policajci u pravilu bivaju upucani tri dana prijepenzije.17. Ako se pozelite izdavati za njemackog oficira, nije neophodnoznati njemacki jezik - dovoljan je njemacki naglasak.18. Sef policije uvijek ce suspendirati svoga glavnog detektiva ilimu dati 48 sati da zavrsi posao.19. Sto vise muskarac i zena mrze jedno drugo, veca jevjerojatnost da ce se zaljubiti.20. Ventilacijski sistem bilo koje zgrade savrseno je mjesto zaskrivanje. Nitko nikada nece ni pomisliti da vas u njemu trazi imozete bez teskoca putovati do bilo kojeg dijela zgrade.2<strong>1.</strong> Kada se suocite sa zlim medjunarodnim teroristom, sarkazam iduhovitost su vase najbolje oruzje.22. Kada placate taksi, ne morate pogledati u novcanik dok vaditenovcanicu - samo zgrabite jednu nasumce i dajte je. Bit ce to uvijektocan iznos cijene voznje.23. Kada su sami, svi stranci vise vole govoriti engleski.24. Skidanje do struka moze muskarca uciniti neranjivim zam e t k e .25. Ako borave u opsjednutoj kuci, zene trebaju istraziti svakineobican zvuk u najoskudnijem rublju.26. Ako trebate ponovo napuniti oruzje, uvijek cete imatidovoljno municije - cak i ako je uopce prije toga niste niponijeli.27. Ako se nadjete uhvaceni u situaciju koja se mozebrzo razjasniti jednostavnim objasnjenjem, za ime Boga,drzite usta zatvorena!28. Ako vidite veliko staklo, netko ce ubrzo biti bacen kroznjega.29. Ako vas netko lovi po gradu, mozete se skloniti uparadi Svetog Patricka koja je - otvorena u svako dobagodine.30. Ako odlucite plesati po ulici, svatko na koga naidjeteznat ce korake.3<strong>1.</strong> Kada je netko zaljubljen, uobicajeno je odusevljenozapjevati pjesmu.32. Kada je osoba onesvijestena udarcem u glavu, onanikada nece pretrpjeti potres ili ostecenje mozga.33. Kada se vozi auto, normalno je gledati - ne na cestu,vec u osobu koja sjedi pokraj vas ili na straznjem sjedalu,za vrijeme cijelog putovanja.34. Na komjutorskom ekranu nikada se ne vidi kursor,nego samo: "Enter Password Now".35. Prezivjet cete bilo koju bitku u bilo kojem ratu osimako ne napravite pogresku i pokazete nekome fotografijuvase voljene kod kuce.36. Televizijske dnevne vijesti obicno sadrze pricu kojavas osobno pogadja tocno u tom trenutku.37. Lako je prizemljiti avion ako postoji netko ukontrolnom tornju da vam daje upute.38. Elektricna ograda dovoljno mocna da ubijedinosaurusa nece izazvati trajne posljedice kodosmogodisnjeg djeteta.39. Tokom svih policijskih istraga bit ce neophodnobarem jednom posjetiti striptiz-klub.40. Uvijek je moguce parkirati neposredno ispred zgradekoju posjecujete.4<strong>1.</strong> Uvijek mozete pronaci motornu pilu kada vamz a t r e b a .42. Vecina ljudi cuva album novinskih izrezaka, posebnoako je netko od njihove obitelji ili prijatelja poginuo uneobicnoj nesreci.55


'TRENUTAK ISTINE''Trenutak istine' prvijenac je Požežanke Ivane Kindl.Kritièari kažu da o ovdje rijeè o jednom pionirskompokušaju da se ubaci na jureæi vlak r'n'b-a koji drmasvijetom unazad nekoliko godina, te da i naša maladržavica dobije svoju Alicu Keys, Beyonce, ili koju godvam drago.Ivana Kindl prva je hrvatska r'n'b zvjezdica, i nadam seda æe poluèiti dovoljan uspjeh da otvori vrata i nekimnovim ljudima željnim afirmacije. Ivanin prvijenac donosi12 pjesama koje autorski potpisuju Dooks, M.Vidoviæ,I.Privora, M.Carey, C.Frantz, T.Weymouth, A.Belew,S.Stanley, S.Æuk, M.Priselac, S.Pasariæ, S.Berkoviæ isama I.Kindl. Snimanje i miksanje kompletnog materijalaobavljeno je u zagrebaèkom studiju «Morris».Kada nakon 'Intra' krene 'Da li želiš' sve to zvuèi skrozugodno i drago je nekako èovjeku da su ovi ljudi naše gorelistovi. Prerada Mariah Carey u 'Malo Ljubavi daj' takoðerzvuèi zanimljivo, kao i još par bljesaka kroz ovaj albumrazumnog i sažetog trajanja (nekih 45 minuta).POPIS PJESAMA:<strong>1.</strong>INTRO2.DA LI ŽELIŠ3.SVE ŠTO PAMTIM4.MALO LJUBAVI DAJ5.TRENUTAK ISTINE feat. Baby Dooks6.OD SVIH SI BOLJI7.POGREŠAN BROJ feat. General Woo & Baby Dooks8.KAD POMISLIM NA NAS feat. Remi9.JA NEÆU BITI KAO DRUGE10.ON JE MOJ1<strong>1.</strong>LJUBAV U MENI OSTAJE12.S KRAJA NA KRAJ2<strong>1.</strong> Sijeènja ove godine razgovarali smo s Ivanom Kindl,jednostavnom ali istovremeno i atraktivnom, mladom pjevaèicomkoja je velikim korakom zakoraèila u estrdne vode. Kako svi znamovrlo se brzo snašla; pamtimo je s reklame za ‘’Simpu’’, u suradnji sTram 11 i drugim poznatim ljudima iz R&B žanra, a dakako i ponjezinim novim hitom koji vrtoglavo raste na svim top listama. Kadsmo ulovili našu zlatnu ribicu postavili smo joj nekoliko pitanja, aona je kao prava ribica, ostvartila želju i rekla nam ponešto o sebi.Ivana bok! Još jedna Požežanka u vrtoglavom usponu... Sad kad siokusila miris slave, možeš li nam reæi kako se snalaziš u svemutome, jesi li ostala ista ili se u tvom životu ponešto promijenilo?Ja sam i dalje razigrana, djetinjasta Ivana, mogu reæi da sam ostalaista, moj se život nije uvelike promijenio. I dalje obožavam izlaske,provode s prijateljma, sve ono što sam radila prije ovoga posla.Da li je u poèetku bilo nerazumijevanja roditelja i kako su onireagirali? Nedostaje li ti sada u svoj tij zbrci ipak mir doma izajedništvo obitelji?Ne! Nije bilo nerazumijevanja, bili su izvrni u poèetku kao i sada.Jako sam ponosna na njih i moram reæu da su velika potpora umom životu i bez njih ne bi bilo isto. Nedavno kad sam imalapromociju, došla mi je mama u Zagreb i cijelo vrijeme bila uz mene.Želim s njima podijeliti svu radost i sav uspjeh. Sve su to sretnitrenuci kad želim imati obitelj uz sebe.Kako je poèelo tvoje zanimanje za R&B glazbu? Imaš li nekiposeban uzor prema kome gradiš svoj stil?Da, moram reæi da imam uzor. Volim Mariah Carey, opæenito soul,crnaèku glazbu i sve tome slièno. Moja glazba nije takokomercijalna kao primjerice Severinina, pjevam o onome što volimi zato sam sretna. Ovo sam oduvijek htjela i mogu reæi da mi seželja ostvarila.Poèetak tvoje karijere poèeo je upoznavanjem osoba koje sveèešæe viðamo na HTV-u? Kako je zapravo poèeo kontakt sWoudom jer koliko primjeæujemo on je u tvojim spotovima i oèitujese izvrsna suradnja. Tko piše glazbu i tekst?S Woudom sam se upoznala u studiju gdje su bili svi hip-hop-eri irapperi. Gostovala sam u njegovim spotovima kao i kod Trama i odtada se suradnja proširila i nadam se daljnjoj suradnji. Glazbu itekst pišem sama, imam nekoliko svojih pjesama.Što za Ivanu Kindl znaèi ljubav? Koliko je ona u životu važna?Da nema ljubavi ne bi bilo nièega, jako je važna i osnova je usvakom poslu. Bez nje ne idem nikuda, niti kada radnim niti kadspavam.Ivana, puno ti hvala, zaista si nam ostvarila veliku želju: Dobro smoobavili posao. Želimo ti puno uspjeha, sreæe, zdravlja, ljubavi,novca i svega što si i sama poželiš.56


Èlanice ruskog dua TATU - Lena Katina (18) i JulijaVolkova (17), prve su Ruskinje koje su od èuvenogUniversal Music dobile platinastu ploèu za milijunprodanih nosaèa zvuka. U glazbenom svijetu su tekgodinu dana ali njihova popularnost sve više raste.Javile su se velikim hitom «Nas nedogonjat» (Ne stignunas). Buru u medijima izazvala je prièa o njihovojhomoseksualnoj vezi i ujedno im priskrbila velikupozornost javnosti jer ne samo da nisu opovrgnuletakve napise, nego su javno priznale svoju ljubav.Svaka njihova nova pjesma odmah postane hit kojizauzme prva mjesta na top-listama, kako u Europi,tako i u Americi gdje su vrlo popularne. Videospotnjihova hita «All the Things She Said». Zabranjen je naBBC-u jer su mjerodavni zakljuèili kako je rijeè oostvarenju koje promièe pedofiliju. Razlog? Djevojkese ljube u školskim odorama. Lena i Julija poruèujuEnglezima; «Bolesni ste. Oèekivale smo da bi spotmogao biti zabranjen u Rusiji, ali ne i u Velikoj Britaniji.Rusija je oèito tolerantnija od Britanije.»Iako mnogi ljudi iz showbussinesa tvrde kako je prièa onjihovoj homoseksualnosti samo markentinška fora,djevojke tvrde da je njihova ljubav istinita. "Moje srcepripada Juliji, a njeno meni," kaze Lena.Veliki bum oko njihove seksualne orijentacije potvrdilesu i hitom Ja sašla s uma (Poludjela sam). Meðutim,"tatusky" su, kako ih od milja zovu njihovi obožavateljikrenule u Ameriku, Njemaèku, Bugarsku i drugezemlje. Pjevaju na ruskom, ali kako kažu, neke pjesmeæe prevesti i na engleski, da ih obozavatelji u Americimogu bolje razumjeti.No, tko su one?Volkova Yulia OlegovnaGodina roðenja: 20. veljaèe 1985.Obrazovanje: studenticaMoskovske državne glazbeneŠkole, studij vokalaIskustva: od 1996 do 1998 èlanicadjeèjeg banda ‘’Neposedi’’, od1999 do danas èlanica duetaT.A.T.UHobi: tenis, umjetnièko klizanje,Plivanje, plesKatina Elena SergeevnaGodina roðenja: 4. listopad 1984.Obrazovanje: studenticaMoskovske državne škole,studij psihologijeIskustva: od 1994-1997 djeèjiBand ‘’Avenue’’,od 1996 do1999.Èlanica djeèjeg banda‘’Neposedi’’, od 1999 doDanasèlanica dueta T.A.T.UHobi: umjetnièko klizanje, plesjahanje, plivanje57


KAMEN INGRAD...Nogomet se na podruèju požeško-slavonske županije, kao i ostalimdijelovima Hrvatske igra gotovo 100 godina. Prva nogometnautakmica u Požegi odigrana je 1908. godine, a «Glasnik županijepožeške» o tom dogaðaju je zabilježio: «Nogometna utakmica bila jedne 7. o. mj. izmeðu požeškog i zagrebaèkog srednjoškolskog kluba.Konaèni rezultat nije poznat, jer je za drugog igranja nevrijemeprekinulo igru. U to doba stajali su 5:0, a kao pobjednici izašli suZagrebèani. To u ostalom nije nikakvo èudo, ako se uzme u obzir daZagrebèani uèe veæ tri godine i da su veæ sudjelovali pri raznimutakmicama u Pragu i Budimpešti.» Skromne domete požeškoslavonskognogometa prekinuli su zadnjih godina uspjesi NK KamenIngrada iz Velike. U našem poznatom turistièkom odredištu nogometse igra od 1929. kada je osnovan NŠK Velika koji poslije II. svjetskograta mijenja ime u NK Papuk i pod tim nazivom djeluje sve do 1999.godine. Uspjesi kluba iz Velike zapoèeli su dolaskom mr. Vlade Zecanajprije na mjesto predsjednika Skupštine, a nakon toga i na mjestoprvog èovjeka kluba. Sredinom 90-tih, istaknuti gospodarstvenik,politièar i nogometni djelatnik pokušao je u Požegi stvoriti prvoligaša idošao je nadomak cilju. Naime, sa Slavonijom iz Požege došao je do1B lige i malo je nedostajalo da Požega dobije prvoligaša.Nerazumijevanje i otpor na koji je nailazio primorao ga je da svojuviziju preseli u Veliku (roðen u Radovancima nedaleko Velike) i NKPapuk èiji je 70-tih do 90-tih godina bio aktivni igraè. Zajedno s njim uNK Papuk došli su i igraèi koji su bili nositelji igre u Slavoniji Damir iDalibor Bognar, Mile Grbeš, Ivica Olujeviæ i drugi. Tada zapoèinjeuspon kluba iz Velike koji je u 4 godine prošao 4 razlièita ranganatjecanja. Klub u skladu s tržišnom orijentacijom koncerna KamenIngrad na èijem je èelu mr. Vlado Zec mijenja ime Papuk u KamenIngrad. Paralelno sa uspjesima na zelenom travnjaku 1999.sagraðena je zapadna tribina s 3000 sjedeæih mjesta, 200<strong>1.</strong> godinegradi se istoèna i sjeverna s novih 5000 sjedeæih mjesta te sepostavlja rasvjeta. Uoèi poèetka tekuæe natjecateljske sezonezavršena je južna tribina koja je dodatno poveæala kapacitet stadionana 10000 mjesta koji je rekordnu posjetu doživio 17.1<strong>1.</strong>2002. uutakmici 15. kola <strong>1.</strong> HNL: KAMEN INGRAD HAJDUK 1:1, bez obzirana izravan televizijski prijenos utakmice na HTV3. Danas je stadion uVelikoj moderno nogometno zdanje sa apartmanima za igraèe, dvapomoæna igrališta sa rasvjetom, fitness studiom, saunom,58PUTovnicaza Europusolarijem, restoranom i drugim prateæim sadržajima kojizadovoljavaju sve UEFA-ine standarde. U buduænosti senamjerava nastaviti sa novim infrastrukturalnim zahvatima kojibi dodatno sadržajno oplemenili Športsko-rekreacijski centarKamen Ingrada u Velikoj. Klub je u prošloj sezoni 2001/2002ostvario svoj najveæi uspjeh plasman, a nakon toga i opstanaku prvoligaškom društvu. Nakon 30 prvenstvenih kola klub jeosvojio 12. mjesto i za opstanak u <strong>1.</strong> HNL trebalo je u dvijekvalifikacijske utakmice ostvariti bolji rezultat od protivnika ukvalifikacijama Istre iz Pule. Velièani su ostvarili dvije pobjede1:0 u Puli i 2:1 u Velikoj te su tako došli do svog najveæeguspjeha u <strong>1.</strong> HNL. Uoèi ove sezone momèad je doživjelaznaèajne promjene. U Kamen Ingrad došlo je dosta novih,renomiranih igraèa koji su odlièno usklaðeni s igraèima koji suostali u klubu. Uoèi sezone predsjednik kluba mr. Vlado Zec jerekao: “Kreæemo u novu sezonu sa 12. mjesta, sa željom dataj položaj popravimo kako bi izbjegli opasnu zonuispadanja i kako bi klub što više približili sredini tablice”.No, nakon završetka jesenje dionice sezone 2002/2003 KamenIngrad se osvajanjem 5. mjesta u prvenstvu te plasmanommeðu osam najboljih u Kupu pobrinuo da bude najugodnijeovosezonsko iznenaðenje. U 17 prvenstvenih utakmica«stonesi» su ostvarili 6 pobjeda, 8 puta odigrali neriješeno te usamoj završnici doživjeli 2 poraza. Uz gol razliku 17:17 saosvojenih 26 bodova zauzeli su peto mjesto. U Kupu su upretkolu pobijedili Marsoniu (1:0), Orijent u Rijeci (2:0) te uzadnjoj službenoj utakmici u 2002. godini napravili senzacijuizbacivši zagrebaèki Dinamo iz 1/8 finala HNK pobijedivši 2:1(zlatni gol Sergeja Jakiroviæa u produžecima sa bijele toèke). Uzimskoj stanci veliko priznanje došlo je na adresu klubaimenovanjem mr. Vlade Zeca za dopredsjednika Hrvatskognogometnog saveza. Najbolji strijelac lige je Zoran Zekiæ sa 8postignutih golova, najbolje ocijenjeni obrambeni igraè Lige jeRadoslav Gusiæ, a nekoliko igraèa postalo je zanimljivo


inozemnom nogometnom tržištu. Zimske pripreme zapoèele suokupljanjem igraèa 08. sijeènja u Velikoj gdje je odraðen osnovnidio priprema. Od 20.-27. sijeènja drugi dio priprema odraðen je uMalinskoj na Krku, a od 05.-12. veljaèe u Poreèu. Odigrano je 11prijateljskih utakmica. Natjecateljsko proljeæe Velièanimapoèinje 22. veljaèe gostovanjem na Kantridi kod Rijeke.Prijelazni rok po pitanju igraèkog kadra nije donio znaèajnijepromjene. U klub je došao Mario Èižmek (Hapoel Petach Tikva-Izrael), a otišli su Borimir Perkoviæ (Zagreb) te Ivica Olujeviæ i IvoPapak (Kutjevo). Cilj kluba je u prvih pet proljetnih kola pokušatiizboriti plasman meðu šest najboljih momèadi, odnosno Ligu zaprvaka, a u Kupu pokušati otiæi što dalje.U èetvrt-završnici nogometa[i Kamena igraju sa Zagrebom,aktualnim prvakom Hrvatske, dvije utakmice. Prva se igra nadomaæem travnjaku 05. ožujka, a uzvrat je u Zagrebu 19. ožujka.Potvrda dobrih jesenskih rezultata i igara te ostvarenje zacrtanihproljetnih ciljeva, NK Kamen Ingradu moglo bi odškrniti vrataeuropskih nogometnih natjecanja što bi bilo od velikogpromidžbenog znaèaja ne samo za prvoligaša iz Velike nego i zaPožeško-slavonsku županiju, ali i hrvatski nogomet u cjelini.U Kamenu ima i naših nada. Deèki veæinom uèenici graðevinskitehnièari (pa Vi mislite gdje æe raditi poslije škole), rekli su slijedeæe osvojim planovima:Tomislav Božiæ, I.d: ''Poèeo sam sa sedam godina trenirati u NKSlavonija. Zbog dobrog rada i napredovanja prešao sam u NKKamen Ingrad. Uz ovako kvalitetne treninge I dalje æu napredovati.''Danijel Èakaliæ, 4.d: ''Poèeo sam s 15 godina igrati u Kamenu.Zadovoljan sam uvjetima I kvalitetom rada.Mišel Špehar, 3.d: ''Trenirao sam u NK Kamen Vetovo, te sam prijedvije godine prešao u Kamen Ingrad zbog želje da iskusimprvoligaški nogomet i sportski život.Dragan Stjepiæ,3.d: ''Nakon povratka iz Njemaèke igrao sam u NKKuzmica. Zbog dobrog rada I truda prešao sam u viši rang. Kako mije san igrati u 1 HNL prešao sam u Kamen. Zadovoljan sam radom iUpravom koja cijelo vrijeme stoji iza nasiI podržava nas cijelugodinu.Dragan Stjepiæ,U struènom segmentuklub je pojaèan dolaskomMarijana Vlaka na mjestosportskog direktora. A uvoðenju prve momèadiklub se oslanja na domaæesnage. Mjesto prvogtrenera nakon 6. kolapreuzeo je MilanTomljenoviæ. Pomoænicisu mu Damir i DaliborBognar, dojuèerašnjiigraèi Kamen IngradaTABLICA <strong>1.</strong> HNL<strong>1.</strong> DINAMO 422. HAJDUK 383. VARTEKS 364. CIBALIJA 285. KAMEN INGRAD 266. SLAVEN BELUPO 257. ZAGREB 238. ZADAR 159. RIJEKA 1410. OSIJEK 1411- ŠIBENIK 1112. POMORAC 10MARIO GALINOVIÆ, TIHOMIR KOSOVEC, IVAN PETROVIÆ, RADOSLAV GUSIÆ, DRAŽEN VIDOVIÆ, ANTUN ANDRIÈEVIÆ, KREŠO POLETI, IVOSMOJE, NEVIO BERDI, DAMIR VUICA, MARIO DARMOPIL, TOMISLAV KELEMEN, DINKO BEŠLIÆ, ANTE CRNÈEVIÆ, VALERIO BALAŠKOVIÆ,MARIO ÈIŽMEK , SERGEJ JAKIROVIÆ, MARIO GARBA, GORAN BRKIÆ, KRUNOSLAV RENDULIÆ, MARIO KRALJ, DARKO KOVRE, MISLAVKAROGLAN , ZORAN ZEKIÆ, RAJKO VIDOVIÆ, ALEKSANDAR KOPUNOVIÆ, JOŠKO POPOVIÆ59


Piše: KnaviHodajuæi ulicom u gluho doba noæi, vraæajuæi se s tuluma koji je zaružio ilizbog nedostatka prijevoza iæi nekoliko kilometara ne bi li se dokopalikreveta tu i tamo se može naiæi na likove mutnih namjera. Èesto podutjecajem alkohola ili nekih drugih opojnih sredstava takvi likovi siju strahulicama grada a pogotovo pripadnicama lijepšeg spola. Ti likovi u stanjubez ikakvih moralnih i inih koènica te s egom velièine Mt.Everesta èestoznaju uletjet s filmom tipa Bruce Lee da bi se pokazali u društvu svojih istotako mutnih kompanjona kao cool i neustrašivi pripadnici carstva divljine.U takvoj situaciji postoji niz riješenja: bijeg (èesto uèinkovit), sukob(riskantna opcija) ili se praviti Englez (prihvatiti sve uvrede i poniženjapognute glave samo ljudi s jakim osjeæajem samopoštovanja).No ako se veæ situacija približava granicama neizbježnosti sukoba , te uokolnostima u kojima je jedini cilj izvuæi živu glavu, može se pribjeæisredstvima samoobrane starih istoènih naroda tipa: kung fu, nijundžica,aikido , kickboxing , judo pa èak i hrvanje( samo osobe s «krupnimkostima»). No kako minoran broj ljudi poznaje ove vještine najbolji savjet jeudri i bježi , s nadom da likovi s nerješivim problemom gravitacijske sileneæe biti u stanju trèati 50 ak metara za vama.Ulièna kraða ili silovanje nesreæe su koje se mogu svakom dogoditi, kolikogod oprezni bili. No, preventivno djelovanje barem znatno umanjuje rizik -stoga, šeæi se noæu u društvu prijatelja kad je god to moguæe. Izbjegavajmraène ulièice /parkirališta/ parkove, skrivene kratice i rijetko korišteneputeve. Drži se osvijetljenih podruèja kojima cirkulira promet, biloautomobilski ili pješaèki. Hodaj uzdignute glave, trudi se odavatisamopouzdanje govorom tijela - zlikovci te mogu smatrati lakim plijenomako djeluješ pogrbljeno i strašljivo. Ne poseži za glazbom iz slušalica jerjako je rizièno u gluho se doba noæi èulno izolirati od okoline.I konaèno, uèi se samoobrani. Prvi, oèit korak je vrisak u pomoæ. Štoglasniji, to bolji. Ali, kao što smo veæ ustanovili, na njega neæeš nužno dobitiodgovor, èak i ako ima ljudi u blizini. A možda ti napadaè prekrije usta i takoonemoguæi glasanje (neobièno, ali istinito: za ovo je dobra protuobranalizanje ruke, koje kod veæine ljudi izaziva instinktivni odmak). Tad je vrijemeza fizièku obranu - što ne znaèi da se oèekuje da æeš ga pretuæi k'o Jet Li - toti ne bi bilo jako pametno; štoviše, to bi ti bilo jako glupo! - nego da æešnasilnika dezorijentirati na nekoliko trenutaka i tako dobiti vremena dapobjegneš prema sigurnom.Možeš mu zgnjeèiti nogu petom, što silnije možeš; ako te napadne s leða,taj èin BRZO upotpuni silovitim udarcem glave unatrag u nasilnikov nos ililice. Možeš mu svom snagom pritisnuti mu oèi s dva prsta (palèevi sunajpoželjnija varijanta); ako je napadaè slabije tjelesne graðe od tebe,možeš mu isto uèiniti s vratom, ispod Adamove jabuèice.Ako te pribije uza zid ili tlo, glavom uz glavu, prodorno mu zavrišti u uho. Akote poène gušiti, nemoj pokušavati "odlijepiti" mu ruke kao što bi ti instinktnalagao, nego proguraj svoje ruke izmeðu njegovih, i onda svom snagomizbij laktove. Potom se prebaci na jednu od gornjih taktika, po izboru.Izbjegavaj njegove nasrtaje i udarce ako ikako možeš jer promašeninasrtaji i udarci zamaraju protivnika više nego tvoji pogoci. I konaèno,zlatna taktika: nogom u muda!Okoristi se sitnim predmetima koji ti se naðu u džepu ili torbi(ci): kljuèevi (zazabadanje u oèi, vrat ili lice; staviti izmeðu prstiju kako bi udarac bioprodorniji), olovke i penkale (nije potrebno puno objašnjavati), sprejevi (uoèi, jedan od najboljih naèina za dobivanje na vremenu za bijeg), èak i sitniš(za baciti nasilniku u lice, zna djelovati dragocjeno zbunjujuæe).P.S. Nemojte zahvate iskušavati na mlaðoj braæi.Udri ibježi60


Polarnim medvjedima prijeti izumiranjeAko se ne ublaži dinamika globalnoga zagrijavanja, polarni bi medvjedimogli nestati u roku od 100 godina.TORONTO - Premda je veæ neko vrijeme poznato da su polarni medvjediu nevolji, najnovije istraživanje pokazuje da se arktièki led, koji je njihovoglavno obitavalište, topi znatno brže nego što su znanstvenici vjerovali."Klimatska predviðanja pokazuju velike promjene u raspostranjenostimorskoga leda", istièe biolog Andrew Derocher s kanadskog Sveuèilištau Alberti koji prati ponašanje polarnih medvjeda u prilagoðavanjupromjenama.Te životinje, koje su najveæi kopneni mesožderi, za preživljavanje sepouzdaju u morski led koji koriste za prelazak iz šumskih brloga u lovištagdje tragaju za tuljanima. U sjevernoj Kanadi živi oko 15 tisuæa polarnihmedvjeda, što je otprilike dvije treæine njihove ukupne populacije.Po rijeèima Derochera, ne obuzda li se trend globalnoga zatopljavanja,ostaci bi populacije polarnih medvjeda mogli uspjeti preživjeti visoko ukanadskom arhipelagu ili na podruèjima stalnoga leda na vrlo visokojzemljopisnoj širini. No unatoè tome prijetnja izumiranjem je realan razlogza zabrinutost."Ne treba biti polarni znanstvenik da bi se uvidjelo kako nestankommorskoga leda nestaju i polarni medvjedi", kaže Derocher.Da stvari budu još složenije i teže, topljenje morskoga leda ubrzano jeefektom "pozitivnog povratnog luka". Morski led reflektira sunèevuenergiju, no kako on nestaje, ocean apsorbira toplinsku energiju èimeonemoguæuje novo smrzavanje i nastajanje leda.Polarni medvjedi mogu podnijeti odreðene promjene u okolišu neupuštajuæi se u reprodukciju kada uvjeti nisu dobri."Meðutim, uz tolike promjene reprodukcija æe dramatièno opasti ibrojnost æe im se brzo smanjiti. Znanstvenici zasad nemaju dokaz osmanjivanju populacije polarnih medvjeda, no težina i stope reprodukcijemedvjeda u Hudsonovom zaljevu su u padu", napominje Derocher.David Hik, takoðer sa Sveuèilišta u Alberti, upozorava i na nedavnoistraživanje koje se bavi štetnim uèincima na jazbine polarnih medvjedazbog šumskih požara izazvanih sušom."Kada spalite šumu, zemlja potamni i brlozi iskopani u ledu jednostavnose uruše. Mnogi brlozi nastali su kroz stoljeæa djelovanjem nekolikonaraštaja medvjeda koji su se sve dublje ukopavali", pojašnjava Hik.Prostor oko Churchilla u kanadskoj provinciji Manitobi jedno je od takvihpodruèja.www.iskon.hrHrvatska rasipa voduOko dvije treæine stanovnika Zemlje moglobi veæ za dvadesetak godina ostati bezslatke vode, a u Hrvatskoj se ona rasipa ioneèišæuje, iako je ima napretek.To je osnovna komparativna èinjenica napoèetku godine koju je UN proglasioMeðunarodnom godinom slatkih voda. Njezinsmisao je naglasiti važnost ogranièenihkolièina slatkih voda i potrebu održivograspolaganja slatkim vodama i njihove veæezaštite.Procjenjuje se da æe u 2<strong>1.</strong> stoljeæu upravoubrzano smanjenje svjetskih zaliharaspoložive slatke vode postati glavnoekološko, sigurnosno i gospodarsko pitanje.Stanovništvo u svijetu veæ danas troši prekopolovice svih dostupnih zaliha slatke vode urijekama, jezerima i podzemnimvodonosnicima. Nastavi li se potrošnjadanašnjom brzinom, dvije treæine stanovnikaZemljine kugle bit æe žedno do 2025,procjenjuje UN. Hrvatska pak spada meðuzemlje s veæim zalihama slatke vode po glavistanovnika. Od ukupne godišnje potrošnjevode u Hrvatskoj, oko 45 posto se troši uvodoopskrbi, od èega se gubi skoro polovica,podaci su vodoprivrednih vlasti. Vodeni tokovii podzemne vode su uz to i dalje izloženivelikim oneèišæivaèima. Najveæi problemoèuvanja slatke vode u Hrvatskoj sunerazvijena i stara mreža odvodnje tenedovoljno proèistaèa za vodu, službeni supodaci. Na zemlji se ukupno nalazi <strong>1.</strong>386milijuna kubiènih kilometara vode, od kojih je97,5 posto slana voda èija je desalinizacija jošuvijek preskupa. Za ljudske potrebe može sekoristiti samo 0,8 posto ukupne kolièine vodena Zemlji (ako se zanemari voda smještena usnijegu i ledenjacima koja èini ostalu kolièinuslatke vode). Godišnje se može obnovitipribližno 43 tisuæe kubiènih kilometara vode.Porastom broja stanovnika gotovo seprepolovila kolièina raspoloživih voda od1970. do sredine devedesetih, kada su zaliheiznosile 7,5 tisuæa kubiènih metara postanovniku, podaci su objavljeni lani uHrvatskim vodama od rujna.UN preko Meðunarodne godine slatkih vodapoziva stoga vlade, nacionalne imeðunarodne organizacije, nevladineorganizacije i privatni sektor da dobrovoljnodoprinesu oèuvanju slatke vode na Zemlji,njezinom što racionalnijem korištenju i zaštitiokoliša uopæe. Jedan od ciljeva jest da seshvati da na svijetu postoji samo jedna voda.61


PUTem zdravlja - akne i prevencijaPriredila: Jelena Krpan, <strong>1.</strong>bŠto su akne?Akne su jedna od najèešæih kožnih bolesti. To stanje kože nastaje pri zaèepljenjužlijezda lojnica na licu i gornjem dijelu tijela sebumom, masnom supstancom kojustvaraju te žlijezde. Takvim nakupljanjem nastaju bubuljice. Postoji nekoliko oblikaakni, a najèešæe su akne vulgaris koje se prvenstveno javljaju u adolescenata ukojih hormonalne promjene uzrokuju poveæanje žlijezda lojnica i stvaranje sebumaEpidemiologija:Troje od petero ljudi u dobi izmeðu 12 i 24 godine ima akne, ali one se mogu javiti uljudi svih dobnih skupina. U stvari, procjenjuje se da jedan od petero odraslih u dobiizmeðu 25 i 44 godine ima akne, a da skoro polovica svih odraslih žena ima blagedo umjerene akne.Faktori rizika:Èetiri faktora doprinose stvaranju akni:pretjerano stvaranje loja (sebuma);nepravilno ljuštenje mrtvih stanica kože,bakterije,upala.Nije poznato što uzrokuje poveæanu proizvodnju sebuma koja dovodi do nastajanjaakni. No, ipak, postoji više faktora: hormoni, bakterije, odreðeni lijekovi, naslijeðe istres. Akne nisu uzrokovane prljavštinom. U stvari, prejako trljanje kože ili èišæenjesapunom ili kemikalijama može iritirati kožu i pogoršati akne. Okoliš, npr. vlaga ijako znojenje, mogu takoðer pogoršati akne. Hormonske promjene u tijelu uzrokujuili pogoršavaju akne. Takve su promjene èeste u adolescenata, djevojaka i ženaprije mjeseènice, u trudnoæi, pri stresu i korištenju odreðenih lijekova (npr.kortikoida). Kozmetièki proizvodi takoðer mogu doprinijeti razvoju akni. Ulja, mastiili boje u proizvodima za kosu i kozmetièkim kremama mogu pogoršati kožne lezije.Jedan od faktora za pojavu akni je i naslijeðe.Simptomi:Akne se obièno javljaju na licu, vratu, grudima, gornjem dijelu leða i ruku i to usljedeæem obliku:bijeli prištiæi - pore su zaèepljene masnim izluèevinama i odumrlim stanicama;miteseri - zaèepljene pore ostaju otvorene i u njima se nakuplja prljavština;prištiæi - uzdignuti, crvenkasti prištiæi nastali zbog upale ili infekcije zaèepljenihpora;ciste - tvorbe smještene ispod površine kože, nastale nakupljanjem izluèevina.Kada zatražiti savjet lijeènika:Akne ne predstavljaju ozbiljan zdravstveni problem, ali kako bi izbjegli stvaranjeožiljaka, najbolje je obratiti se za pomoæ dermatologu. U rijetkim sluèajevima, naglirazvoj teških akni u odraslih znak je neke bolesti i u tom bi sluèaju svakako trebaliposjetiti lijeènika.LijeèenjeDa bi se postigao dobar terapijski uèinak potrebno je smanjiti stvaranje masti,ubrzati izmjenu stanica gornjih slojeva kože, iskorijeniti bakterijsku infekciju i upalu.Lijeèenje ukljuèuje èitav niz lokalnih preparata kao i lijekove koji se uzimaju na usta,a izbor ovisi o vrsti prisutnih klinièkih promjena na koži. Veæina pacijenata s blagimoblikom akni dobro reagira na lokalnu terapiju: benzoil peroksidom, rezorcinolom isalicilnom kiselinom te antibioticima za lokalnu primjenu. Ako akne ne reagiraju nitina jednu od navedenih terapija, mogu se primijeniti lokalni proizvodi na bazivitamina A (tretinoin). Èesto se kombinacijom takvih proizvoda postižu optimalnirezultati. U sluèaju umjerenog do teškog oblika akni, mogli bi biti potrebni i oralniantibiotici kako bi se smanjio broj bakterija i izlijeèila upala. Takve antibiotikepotrebno je uzimati i mjesecima, a èesto se koriste ukombinaciji s ostalim lokalnimproizvodima. U sluèaju dubokihcista, antibiotici nekad nisudovoljni. Tada se koriste lijekovinazvani retinoidi (izotretinoin).Ovaj je lijek namijenjen najtežemobliku akni. Vrlo je djelotvoran, alipacijenti koji ga uzimaju moraju bitipod strogom kontrolomdermatologa zbog moguænostiteških popratnih pojava. Terapijaoralnim kontraceptivimaalternativa je sistemskomizotretinoinu u žena u kojih aknene reagiraju na druge metodelijeèenja. Potrebno je najmanje trido šest mjeseci lijeèenja prijeprocjene djelotvornostihormonskih terapija. Veæinalijekova za akne koji se primjenjujuna usta ne smiju se koristiti utrudnoæi, pogotovo u ranimfazama. Dermatolozi mogukoristiti kozmetièku kirurgiju kakobi smanjili ožiljke koji su ostalinakon akni. Postupci ukljuèujuljuštenje ošteæene kožekemikalijama, tretmanom ledom ilidermabrazijom. Ako je vaša kožasklona stvaranju ožiljaka, ovametoda ne predstavlja dobar izbor.PrevencijaVeæinom se akne mogu izbjeæi ilikontrolirati dobrom njegom kože isljedeæim tehnikama samonjege:Operite problematièna podruèjablagim sredstvom za èišæenjekože. Pretjerano pranje i trljanjetakoðer može iritirati kožu.Pokušajte nabaviti losione (koji semogu nabaviti bez recepta), kojiisušuju suvišnu masnoæu i potièuljuštenje. Izbjegavajte bilo kakvukozmetiku na bazi ulja ili masti,sredstva za sunèanje i proizvodeza kosu. Koristite proizvode nabazi vode. Zaštitite se od sunca.Pokušajte smanjiti stres. Držitekosu dalje od lica. Izbjegavajtedodirivanje lica rukama ilipredmetima. Uska odjeæa ili šeširitakoðer mogu predstavljatiproblem, pogotovo ako se znojite.Znoj, prljavština i ulja mogudoprinijeti stvaranju akni. Nemojtetiskati prištiæe jer to možeuzrokovati infekciju ili stvaranjeožiljaka. Veæina æe akni nestati ibez takvih zahvata. Ako jepotrebno lijeèenje, posjetitelijeènika opæe prakse ilid e r m a t o l o g a .62


Život je lijep ... La vie est belle ..."Joj baš je zgodan, meni se ne sviða, luda boja, izgledaogromno, bez veze, baš kao i onaj spaèek nekad davno, kako jetek otkaèen unutra ..." Takvi i slièni komentari pratili su nascijelo vrijeme našeg druženja s novim modelom Citroena C3.Kao i svaki Citroenov novi model, ni C3 nikoga ne ostavljaravnodušnim toènije ili vam se sviða ili ne.Mr. Wolf i ja smo bez obzira na komentare odahnuli, jer smokonaèno došli do automobila za test i to zahvaljujuæi ljubaznomi susretljivom osoblju ovlaštenog prodavaèa Citroenovih vozila,"Auto servisa Radiæ" iz Požege. Nakon kratkog upoznavanja sC3, dobili smo kljuèeve i uz obeæanje da æemo auto vratiti ujednom komadu, s osmjehom od uha do uha krenuli smo najednodnevno druženje.S obzirom na velièinu, C3 se nalazi izmeðu Saxa i Xsare, tepripada u istu grupu auta kao što su Polo, Fiesta, Corsa, Ibiza,Fabia. To sve ne znaèi da u C3 ima manje mjesta nego ukonkurenciji koja je uglavnom po dimenzijama duža od njega, ito zbog visine i širine kako u unutrašnjosti tako i izvana. Visokopostavljena, udobna sjedala doprinose boljoj preglednosti, pase dobija dojam da se vozi u puno veæem autu, skoro kao ukombiju. Ipak na stražnjoj klupi ima malo manje mjesta za nogeali zato za glavu nema opasnosti.Unutrašnjost je izraðena od kvalitetnog materijala, puna jeoblih linija, dosta je mjesta za odlaganje sitnica, tu je ipepeljara koja nepušaèima može poslužiti i kao zgodna kutijicaza slatkiše, a po potrebi se može vaditi i premještati. Podesivi,elektrièni, servo upravljaè dobro leži u ruci, brzine se mjenjajubrzo i lako, bez zapinjanja, sve su komande pri ruci, a i klima jedobro došla. U vožnji se C3 ponaša odlièno i nema straha odprevrtanja iako je auto prilièno visok, nema rondanja plastike,neravnine se prelaze skoro neèujno, ... po svemu ovome mislimda se Citroen s C3, kvalitetom, a s time i nešto veæom cijenompribližio svojoj njemaèkoj konkurenciji. Iako možda najbolji zavožnju po gradu C3 se svakako može voziti i na duže relacije, jervozaèa neæe umoriti, a i motor je vrlo elastièan i rado se odazivana pritisak papuèice gasa, te pretjecanja nisu problem, a tako ikoèenja. Jedino možda što smeta mene kao malo krupnijegvozaèa je to što su sjedala kraæa pa ne pružaju dovoljno osloncaza noge. Kao i obièno, naše druženje sa simpatiènim C3 prebrzoje završilo. Opet vas pozivamo da nam se javite, , i ... i sretan tiput C3.Lojza Vaš od GuvernalaTehnièki podaci (tvornica)Motor:benzinski, multipoint ubrizgavanje, redni, 1360ccm, 75 KS,Podvozje:pogon prednji, mjenjaè 5 brzna, el. servoupravljaè, diskovi/bubanj, gume 165/70 R 14 TMichelin Energy Xt1Brzina i potrošnja:maksimalna brzina 168 km/h, ubrzanje od 0-100km/h 12,4 s, prosjeèna potrošnja Eurosuper 956,2 l/100 km63


FERRARI 360 MODENAFerrariji predstavljaju bit talijanskog stila, temperamenta istrasti. Takoðer, karakteristièna crvena "Ferrari" boja dovoljnogovori o tome. Propeti konjiæ, koji takoðer ima svoju prièu,simbol je ljepote, snage i neobuzdanosti. Ferrariji su kao malokoji, automobili s dušom. Stoga je jedinstveni osjeæaj sjesti zaupravljaè jednog od njih, pa makar bila rijeè o najmanjemmodelu iz ponude.Izgled Modene potpisuje Sergio Pininfarina, koji veædesetljeæima brine za vizualni identitet automobila iz Modene.Stoga je i to prepoznatljivi Ferrari, na prvi pogled pripadnik isteugledne obitelji, èistih i fluidnih linija. Karakteristièancoupeovski oblik karoserije završava stražnjim dijelom nakojem nema spojlera. Ispod stražnjeg stakla, koje je ujednopoklopac motora, sve se vidi. To je zasigurno jedan od ljepšihpogleda i nesumnjivo originalno rješenje. Dva crvena poklopcaglave motora s oznakama Ferrari odmah zazivaju adrenalin užile, te svrab u prste željne zgrabiti upravljaè.Otvaranjem vrata ulazi se u svijet namijenjen odabranima. Sportska sjedala su udobna , a drže tijelo èvrsto i sigurno,kao u zagrljaju. Tu vlada sportski duh i profinjenost, a sve je precizno i vrhunski napravljeno. Mjenjaè je, kako smoveæ spomenuli, F1, automatski sa šest stupnjeva prijenosa, a polugice su iza upravljaèa. Izmeðu sjedala je mala ruèicaza prebacivanje u hod za vožnju unatrag.Automobil agilno reagira veæ na najmanji pritisak noge napapuèicu, dok zvuk motora ledi krv u žilama. Start vasdoslovno prikuje za naslon sjedala, a urlici motoraponavljaju se sa svakim prebacivanjem stupnja prijenosa.Ono najbolje Ferrari 360 Modena pokazuje tek iznad 5.000okretaja i tek tad jasno nam je zbog èega je Ferrari to štojest. Kad pri brzini od oko 150 km/h pritisnete papuèicuakceleratora, a automobil doslovno podivlja i ubrza kao daje prije toga stajao, doživljaj je poznat samo vozaèimasupersoniènih aviona. Pri svemu tome, ovjes, stabilnost nacesti, kao i ležanje u zavojima, pojmovi su na koje ne trebatrošiti rijeèi. Samonoseæa aluminijska karoserija dovoljnoje èvrsta da podnese sve što se može zahtijevati od ovogautomobila. Samoventilirajuæe Brembo disk koènicepromjera 33 cm nalaze se na svim kotaèima. Druženje sFerrarijem, automobilom koji je san mnogih rijetko jezadovoljstvo. Rijetki su i oni koji imaju moguænosti sebi gai priuštiti, no snovi su ionako apstraktni pojam.Tehnièki podaci:Motor: V8, 40 ventilaObujam: 3.586 ccmSnaga: 294 kW (400 KS) pri 8.500 o/min.Brzina : 295 km/hOkretni moment: 375 Nm pri 5.000 o/min.Potrošnja: 12.0/17.9/28.0 l/100 kmUbrzanje 0-100 km/h: 4.5 s i cijenaCijena u Italiji: 127.000 Eura64Za vas pripremili:Marko Abramoviæ i Marko Brkan


Konaèno konkurencija. Ali èini se da je èlanak u našemprošlom broju imao više odjeka u susjedstvu nego unašoj školi. Oni su dobili novog prodavaèa prehrambenihproizvoda. I to ne samo novog, nego i povoljnijeg. Sretnismo kad se uspijemo provuæi na njihovu školu i bacitipogled na njihove svježe sendvièe, voæni jogurt,mineralnu vodu i èokoladne banane ... neki dan smoposlali svog izaslanika s 10 kuna u njihovu kantinu i svogu našu sa sliènih 10 kuna.I što se dogodilo?Jedan se vratio sa sendvièem klase 2 (klasa dva jesendviè u zemièki sa salamom i keèapom), pola litremineralne vode, jednim jogurtom i èokoladnombananom, a drugi sa sendvièem klase 2 i još je moraožicati jednu kunu za ledeni èaj koji košta 5 kuna.Što smo uèinili?Zaljepili smo se na pregradu Ekonomske škole i vapili zapovoljnim cijenama prehrambenih proizvoda. Njihovateta se smijala cijelo vrijeme i davala im èokoladnebanane kojih smo bili željni. U svari, ne znam èega smobili više željni, èokoladnih banana i jogurta ili osmjeha ijeftinije hrane u školskoj kantini. No, neæemo više o tome,moramo biti zahvalni na kruhu našem svagdašnjem takoje rekao vjerouèitelj. Dakle, u kantini ništa novo ...Vaš anonimus65


Pripremila: Marina Jakoboviæ, II.dKao što smo obeæali u prošlom broju našeg PUT-a, ovaj putvodimo vas u svijet numerologije."Kada stupimo u svijet brojeva, shvatiti æemo da je to, zapravo,tajanstveni kontinent ogledala koji nas okružuje i odreðujenam karakteristike u kojima se prepoznajemo. Ili ne… brojevisu èudesno pismo koje nam otvara vrata neke drugedimenzije."Što je numerologija?Za uvod možemo reæi ovako: numerologija je znanost kojaprouèava utjecaj brojeva kao simbola nebeskih tijela nasvojstva i sposobnosti ljudi, te na njihove meðusobne odnose.Numerologija odgovara na mnoga vrlo aktualna pitanja oljudskim osobinama i meðuljudskim odnosima. Prvenstvenoovdje mislimo na to zašto su neki ljudi po prirodi uspješni, i svešto dotaknu pretvore u zlato, a drugi ma koliko se god trudili,cijeli svoj život provedu u borbama u kojima ne pobjeðuju. Nekiljudi odmah pronaðu zajednièki jezik sa drugima, a oni drugi,opet, nikada sa nikime ili sa malo njih. Da li je sve to ipak samosluèajnost ili je moguæe naæi razloge i odgovore zašto je totako. Dakle, brojevi u koje pretvorimo sve naše životneèimbenike: dan, sat, mjesto roðenja, ime i prezime, i ostalo,samo su simboli odreðenih nebeskih tijela, koji razlièito utjeèuna naše živote i kombinacije nas svakoga, posebno. Jedna odnajèešæih potvrda svakodnevnog prouèavanja uloge brojeva uživotu je i vjerovanje da je broj 13 nesretan, a brojevi 7 i 4sretni. Numerologija se razvija u nekoliko pravaca, jedan odnjih je i dio u kojem se tvrdi da je datumom roðenja ili nekogstvaranja odreðen i broj, koji znaèi dobro ili zlo i upravljadjelovanjem konoga kome po tom datumu pripada. Prematome je stvoreno vjerovanje da se snaga broja možeusmjeravati i njegovo zraèenje pretvoriti u vlastitu korist. Onajtko zna svoj broj roðenja može uskladiti svoje aktivnosti unajraznolikijim koracima i odlukama, prema zraèenju broja naodreðeni datum. Sistem pronalaženja zraènosti broja je utome da se veæi brojevi ili datum svedu na broj od 1 do 9. To seèini tako da se znamenke zadanog broja zbroje i ako je zbrojveæi od 9, opet zbroje znamenke tog zbroja i opet tako dok sene doðe do jednoznamenkastog broja.Za osobu koja je roðena 9. veljaèe 198<strong>1.</strong> glavni broj zraèenja izraèunava se ovako:09.02.1981 = 9+2+1+9+8+1 = 30 = 3ili za nekog tko je roðen2<strong>1.</strong> prosinca 1985 = 2+1+1+2+1+9+8+5=29=2+9=11=1+1=2Vaš osobni broj služi vam kao vodiæ kroz èitav život. On otkriva intimne i najdublje psihièke osobine. Izraèunavanjem broja zraèenjaza dane kada donosimo važne odluke i usporedbom utjecanja zraèenja broja, postižemo moguænost da u svom radu ne djelujemoprotiv nakolonosti snage zraèenja svog broja roðenja. Tako nam se otvara moguænost da samo otkrijemo svoje sretne dane inesretne dane, da u svom radu iskoristimo dobar utjecaj jednih i izbjegnemo loš utjecaj drugih.1 Ljudi roðeni pod tim brojem zraèenja posjeduju izvanrednu moæ rukovoðenja bilo s masama ili s pojedincima. To jesnažan revolucionarni duh, s velikom unutarnjom snagom volje, koja može dugo biti prigušena, ali kada se oslobodi,plane ogromnom snagom. Samouvjereni su, ambiciozni ali i tvrdoglavi. Svojih se ideja teško odrièu, pa im život nijeugodan i bez problema. Vole opasnost, nisu kukavice i hrabro ulaze u svaku pogibelj. Imaju malo prijatelja, od kojihzahtijevaju vjernost, iskrenost pa èak i posluh, a za pravog prijatelja ni jedna im žrtva nije velika. Nisu gramizljavi za1novac. Temperamentni su i puni mašte i fantazije koju prenose i u stvarnost, u svakodnevni život.69


2 Pod ovim brojem zraèenja roðeni su veliki diplomatei blistavi umjetnici. Priroðen im je smisao za sklad, zaeleganciju i puni su privlaènosti koja osvaja. Njihovanarav je blaga, za tuðe patnje imaju velikorazumijevanje i uvijek su rado primljeni u društvu.Nisu nametljivi, ali imaju genijalnu taktiku zaprovoðenje svojih zamisli i uvijek ih uspiju drugimanametnuti, pa èak i svojim protivnicima. Ljubav cijeneiznad svega. To im je smisao života i korz ogledaloljubavi promatraju èitav svijet. Vole svoj do mi svojuobitelj, ali u njoj ne vode glavnu rijeè.4Ljudi pod ovim brojem zraèenja se posebno odlikujusnalažljivošæu i brzim reagiranjem u svakoj situaciji. Brzodonose odluke i rijetko se moraju zbog toga kajati. Praktiènisu i radini , pa svaku ideju, bila ona i tuða, brzo ostvare iiskoriste, što im donosi ne mali broj zavidljivaca ineprijatelja. U svom radu su vrlo ozbiljni in e trpe površnost,niti tuðe brbljanje. Rad u svim obvezama oduzima il veæi dioslobodnog vremena, pa im život postaje previše služben.To ih èini nezadovoljnima i dosta nedruštvenima. Ljubeiskreno i vjerni su. Život im se kreæe izmeðu obitelji i rada,ali su previše ljubomorni i zagružljivi. Izljevi nježnostiizmjenjuju se s izljevima gnjeva kao nenadani 6valovi.6 Ovaj broj zraèenja otkriva karaktere pune humanosti isuosjeæaja. To su ljudi koji vole prirodu, život u kojem se kreæu ikoji ih okružuje. Za svakog nalaze toplu rijeè i ugodan osmijeh.Vole djecu i mladost, a puni su poštovanja i razumijevanja zastarost i one koji su nemoæni. Omiljeni su u društvu, osobitomeðu djecom, a posjeduju velike sklonosti za umjetnost.Senzibilni su i tuða bol ih pogaða kao da je njihova. Mnogi toiskorištavju, ali im oni sve to opraštaju. Nisu brzopleti i u radu seistièu kao studiozni mislioci. Osrednje su sretni u stjecanjuimetka, ali zbog toga ne pate. Vole modu, posjeduju ukus zalijepo i elegantno, pa su brzo uoèeni. Skloni su ljubavnimstramputicama, koje ne traže, ali nailaze, no nikada ne dovodeu pitanje opstanak svoje obitelji i doma, za koji su èvrsto vezani.88 Sa tim brojem zraèenja oznaèene su karakterne osobinevelikih organizatora, praktièara i vojskovoða. Taj nam brojotkriva ljude koji upravljaju našim svakodnevnim životom,kao što su bankari, poslovni manageri, politièari ili graditelji.Služe se devizom: “Cilj opravdava sredstva”, pa zato nisuosobito omiljeni. Nisu sanjari, poete, niti pate od pretjeranesentimentalnosti. Velikodušni su u darivanju, ali traže da ihse za to moli. Prijateljstva sklapaju samo sa sebi ravnima, aèesto ih iskoriste u svojim poslovnim potezima. U životupostižu velike uspjehe ali doživljavaju i vrtoglave iiznenadne padove. U brak ulaze promišljeno, ali im on nepruža ono što su od njega oèekivali, no to razoèaranje neiskazuju rijeèima. Zahtijevaju vjernost, koju uvijek ne moguuzvratiti.7033 Nosioci ovog broja zraèenja su inteligentni i talentiraniljudi, s velikim darom da život oko sebe promatraju realno idetaljno. Pokraj njih ne mogu promaæi nikakve “sitnice”.Toliko su pedantni da to nekada prelazi granice. Nezavaravaju se maštom na sreæu i buduænost, niti se kaju zapropušteno u prošlosti. Žive životom današnjice. Marljivi su isavjesni u radu, te brzo ovladavaju svakim poslom. Previšesu velikodušni kada treba ubrati plodove svog rada, pa ihdosta iskorištavaju. Mogu zaraditi novac bez nekog velikognaprezanja, ali su i lake ruke da ga potroše. U braku nisusretni, ali svoje patnje zadržavaju u sebi. Tuðe greške ekadai previše opraštaju.455 Velika energija i temperament oèituju se u karakteru ljudipod ovim brojem. Oni avanture ne traže, oni ih stvaraju.Puni su znatiželje, traženja neèeg izuzetnog,nesvakidašnjeg. Zanimaju se za sve i svakoga. Posjedujuveliki dar zapažanja, izvrsno pamæenje i zdravorasuðivanje. Vjeèito su u pokretu, puni života i optimizma.Duboko vjeruju u postojanje sreæe, koja se mora pronaæi iotkriti, pa su uvijek u potrazi za njom. U društvu su ugodni iljubazni, ali su za stepenicu uvijek viši. Nisu udvorice i mrzeulizice, koji u njih ne mogu prosperirati. Otvoreno iznosesvoja mišljenja, koja su veæinom originalna i iznenaðujuæ,pa im mnogi zavide i stvaraju dosta zapreka u njihovomradu. U ljubavi nemaju sreæe. Naglo se zapale, planu i brzoohlade. Jedan od ciljeva njihova vjeèito traženja jest iljubav.77 Karakterne osobine ljude sa ovim brojem zraèenja istièuse velikim umom i smirenošæu. Po svome ponašanju supovuèeni, dosta rezervirani, ozbiljni i tihi. U radu sumetodièni i toèni, a njiove ideje su originalne, stvoreneoštroumnošæu i briljantnom inteligencijom. Predstavljajuuèenjake, mislioce, filozofe, a mnogo naginju misticizmu isvemu što je tajnovito. Ne trpe prosjeènost, ravnodušni suprema osjeæajima drugih, pa su dosta osamljeni. Svojemisli iznose neuvijeno, pa nekad s njima “sijeku” kaomaèem. Zahtiejvaju poštovanje i priznanje za svoj rad, aline u materijalnim naknadama. Novac cijene, ali mu nikadne robuju. U ljubavi su nježni i osjeæajni, ali ne i romantièni.Brak je za njih svijet za sebe i strogo ga odvajaju 9od svogsvakodnevnog posla i zanimanja.9 Ljudi roðeni po ovim brojem zraèenja imaju èvrste karakter,snažnu volju i osobito cijene poštenje. U svom ponašanju suiskreni i otvoreni. Mrze ogovaranje i licemjerje, a svakalukavost im je strana i odbojna. Svakoj prijevari su ogorèeni inemilosrdni suci. Pošteni su i to zahtijevaju od svakog s kim sedruže. Veliki su poznavaoci ljudske psihe i teško ih je prevariti.Sentimentalni su pa ih u tome iskorištavaju, ali to mogu samojedanput. Darežljivi su i svaku bijedu htjeli bi vlastitim snagamasavladati ili ublažiti. Ogorèeni su protivnici lijenosti i nerada, jersve što posjeduju stvoreno je samo upornim i marljivim radom.Natprosjeèno su inteligentni i postižu uspjeh u svakom poslukojeg se private. Strastveni su i temperamentni, te traže velikuljubav. Svako razoèaranje ih teško pogaða. Svi planovi u raduvezani su uz obitelj, a njoj posveæuju i veæi dio svakog života.


Test: Koja si životinja?Životinje su oduvijek bili simboli raznih modela ponašanja.Svaka od njih ima svoj svijet u kojem se osjeæa sigurnom, svojnaèin kako se bori s problemima i svoj doživljaj stvarnosti.Riješi naš mali zabavni test i otkrij jesi li lav, puma, paèiæ ililabud?a) b) c) d)<strong>1.</strong> Koje je tvoje omiljeno doba dana?a) rano jutrob) podnec) zalazak suncad) noæ2. Probudio/la si se i noæašnji ljubavi debakl sjevnuo ti jemozgom. Ti æeš…a) pomisliti kako je danas novi dan i odmah krenuti u akcijub) zavuæi se još dublje pod dekicu i isplakati mami (ili burazu)na ramenuc) prepisati stih iz Shakespeara i poslati SMS-omd) utješiti se kupovinom3. Teta iz Amerike poslala ti je 100 dolara. Ti æeš…a) kupiti nove skijaške naoèaleb) darovati humanitarnoj organizacijic) kupiti dar svome deèku ili curid) spiskati na ludom provodu4. Neoèekivano si dobio/la nagradu jedne turistièkeagencije. Možeš izabrati bilo koju destinaciju ponuðenuna slikama.a) b)8. Protekla noæ je bila luda i nezaboravna. Ujutro æeš..a) otuširati se i osnažit dobrim kaloriènim doruèkomb) javiti se frendici i sve joj isprièati u detaljec) sanjariti o sinoænjim dugim pogledima i sluèajnim dodirimad) zatvorenih oèiju tražiti aspirin za mamurlukZbroji odgovore i vidi koje slovo prevladava.Najviše odgovora a): Ti si puma!Vladar/ica si svog prostora i svog tijela. Zatebe nema granica. Obožavaš iskušavati novestvari, doživljavati pustolovine. Adrenalin/a tije nadimak. Tebi je najljuæi neprijateljdosada. Dan u kojem nisi ništa novo doživio/laza tebe je upropašten dan. Tebe usreæujedokazivanje, no želiš li unaprijediti 2003., stani malo. Pokušaj uživati ne èineæiništa. Neka to bude tvoj izazov. Koristit æeti, vidjet æeš.Najviše odgovora b): Ti si mali paèiæ.Obožavaš obitelj i frendove. Tu se osjeæašsigurno i voljeno. Nisi tip voðe, voliš bitisavjetovan/a. Odnosi s porodicom,frendovima i simpatijom, jako su ti važni. Akose nešto u odnosima poremeti, totalno teizbaci iz ravnoteže. Tebe æe usreæiti topli odnosi, no želiš li unaprijediti svojživot u 2003., stekni malo više pouzdanja u samoga sebe. Dobra si osobe,vrijedna ljubavi i bez stalnog odobravanja okoline. Vjeruj malo više sebi.Najviše odgovora c): Ti si labud kojiplovi jezerom i traži svoju družicu.c) d)5. Dok putuješ na nagradno putovanje, razmišljaš o tome…a) kako bi bilo dobro nauèiti voziti avionb) da sam barem mogao/la povesti frendove sa sobomc) možda tamo upoznam NJU ili NJEGAd) kako luksuz ima svojih prednosti6. Izgubljena ti je prtljaga. Ti æeš…a) iste sekunde se baciti na rješavanje problemab) zvati roditeljec) nazvati deèka (odnosno curu)d) otiæi u hotel, veæ æe neko rješenje iskrsnuti7. Kada si stigao/la ponuðeno ti je piæe dobrodošlice.Izaberi!Najsretniji/ja si trljajuæi vrat uz svogpartnera. Primjeæuješ sitnice i u stanju si serasplakati zbog prekrasnog zalaska sunca.Takvi romantici kao što si ti, danas su rijetkapojava. Tebe æe usreæiti svaki topli pogled, no želiš li unaprijediti svoj život u2003., malo se više druži s frendovima iako imaš simpatiju. Romantika jedivna, no tvoja duša æe presahnuti ostaneš li bez simpatije. Djeluj na vrijeme.Uèvrsti svoj ego šireæi granice dobrihdoživljaja.Najviše odgovora d): Ti si lav.Voliš vladavinu i svoje carstvo. Voliš da sezna tko je car. Duša si svakog tuluma.Tvoj životni moto je: "život je kratak".Tebe æe usreæiti svaki uspon na društvenojljestvici kao i pomaganje podanicima (alisamo dok se zna da car pomaže). Želiš li unaprijediti 2003., otvori osjetila iprema jednostavnijim stvarima u životu, zaboravi grandioznost i raduj sesitnicama.71

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!