Šestica 15_veljaca 2011.cdr - VI. osnovna škola Varaždin

SESTICAŠkolski list uèenika 6. osnovne škole Varaždingod. 15., broj 15, veljaèa 2011., cijena 10 kn

ImpresumŠESTICAŠkolski list uèenika6. osnovne škole Varaždin,godina 15., broj 15,veljaèa 2011.Nakladnik6. osnovna škola,42000 Varaždin,D. Demetra 13,tel: 042/260-343,e-mail:os-varazdin-006@skole.t-com.hrZa nakladnikaRavnateljNada Pitner-Ciglar, prof. savjetnikAutori i redaktoriEma Kovaèiæ,Dora Gredelj,Josip Gužvinec,Matea KrižaniæEva TrstenjakDora TrogrliæEma VeseljakNikolina BaèkoAnja MartinušTena KovaèiæPaula MarenèiæDragi èitatelji i èitateljice!Školska godina polako i sigurno odmièe s veæ mnogo nanizanih uspjehai pokoji neuspjeh.U novom polugodištu èeka nas još mnogo ocjena te priprema za raznanatjecanja na kojima sudjelujemo. Uz disciplinu i malo dobre voljemožemo postiæi puno toga te obradovati nastavnike, i ono najvažnije,oplemeniti znanjem sami sebe.Obilježili smo Dan škole mnoštvom razlièitih, zanimljivih radionica isve naše znanje predstavili roditeljima, uèenicima i gostima. Još više onašim aktivnostima tijekom prvog polugodišta, terenskoj nastavi,susretima i našim razmišljanjima o svemu što nas okružuje saznat æete uovom broju školskog lista. Veæ sada se s radošæu možemo osvrnuti na sveono što smo postigli i nauèili u prošlom polugodištu.Vaša urednicaEma KovaèiæFotografijeSara Cuklin,Anja Martinuš,Ružica Martinec,Glavna urednicaEma KovaèiæVoditeljicaSnježana SokolNaslovnicaIvan DuiæTisakMini-print-logo d.o.o. Varaždin2SESTICAAutoportret

Iz sadržajaIzvanuèionièka nastava - 23Priredbe - 26Dani zahvalnosti zaplodove zemlje - 4, 5Podizanje zelene zastave - 12Gljive - 27Radionice - 6, 7Likovni radovi - 16, 17Literarna ostvarenja - 28, 29Dragi kaj - 24Fotografija u srcu - 32, 25Susreti - 8Razgovori -19Èarolija glazbe - 10, 11Haiku, origami - 18SESTICA 3

Dani zahvalnosti za polodove zemlje4Kruh je životDani kruha - dani zahvalnosti za plodove zemlje - obilježavaju sesvake godine tijekom listopada u djeèjim vrtiæima, osnovnim isrednjim školama, uèenièkim domovima, ustanovama za odgoj iobrazovanje djece s teškoæama u razvoju, te ograncima i granamaUdruge Lijepa naša. Sveèanostima Dana kruha, uz molitvu, blagoslovi simbolièno blagovanje kruha zahvaljujemo Bogu na svimplodovima, radostima, uspjesima i darovima kojima smo tijekomgodine kao narod i kao pojedinci bili podareni.U kruhu je sadržana sva simbolika ljudskog života. U njemu je danosve ono za što se èovjek bori svojim radom da bi mogao živjeti i sutra.Kruh je život. Kruh je namirnica od koje možemo puno toga nauèiti.Zanimljivo je promotriti, što je sve potrebno da bi do èovjeka došaotako ukusan proizvod. Potrebne su žitarice, sol, voda, kvasac, toplina isvakako èovjekov rad.SESTICAPekar kruh peèe,svaki dan i svaku veèer.On to s velikim srcem radi,i pregaèom ga hladi.Brašna su mu pune ruke,skriven je od vanjske buke,gdje se magla gusta vije,a kruh samo što gotov nije.Ema Veseljak, 5. dPoštovanje izahvalnostUèenici petih razreda ove su školske godinesvoje aktivnosti uz Dan zahvalnosti za plodovezemlje proveli kroz terensku nastavu. Sa svojimrazrednicima i vjerouèiteljicom posjetili susamostan otaca kapucina u župi sv. Vida uVaraždinu.Cilj je bio potaknuti uèenike na zahvalnostBogu za euharistijski kruh, upoznati samostan iživot otaca kapucina koji su ove godine obilježilisvoj veliki jubilej: 400godina od dolaska prvihkapucina u Hrvatsku.Gvardijan samostana, pater Josip Vizjak,upoznao je sve posjetitelje s najvažnijimpodacima vezanim uz tu obljetnicu, prièao oživotu kapucina, nastanku samostana i župe,strpljivo odgovarao na znatiželjna pitanjauèenika… Na kraju je podsjetio uèenike na njimapoznate èinjenice vezane uz poštovanje,blagovanje i zahvalnost za sveti euharistijski kruhkao i aktivno sudjelovanje i pažnju na svetoj misi.Na kraju uèenici su s gvardijanom samostanaprošetali župnom crkvom, hodnicima iblagovaonicom samostana. Zadovoljni vratili suse u Školu.Ljiljana Posavec Zavrtnik,vjerouèiteljica

Nastava u jednoj smjeni„Kaj bumo denes jeli?“I ove su se godine otvorila vrata našeškole kako bi omoguæila ulazakroditeljima i prijateljima naše djece, no iuèenicima koji sada griju klupe srednjihškola. U ugodnom ambijentu uèionicaposjetitelji su mogli razgledati razneradionice, a jedna od njih je bila iradionica hrvatskoga jezika.Ušavši u njene prostore mnogi su osjetiliugoðaj kakav vlada u bakinoj starojStari receptiPiramida pravilne prehraneRad s èasopisima u školskoj knjižnicikuhinji. Tamo su se mogle naæi brojnestare kuharice ispunjene receptimatradicionalnih hrvatskih jela, posuðe staro inekoliko desetaka godina pa i èitavostoljeæe te pribor za pravljenjenajukusnijih domaæih jela. Na zidovimauèionice visjeli su ruèni radovi sa šaljivimporukama uštirkanim u tkaninu, dok sustolovi bili ispunjeni štruklima, zlevkama idrugim domaæim delicijama. Njih sudonijeli uèenici koji su prisustvovaliradionici hrvatskoga jezika pod nazivom„Kaj bumo denes jeli?“. Radionica sesvodila na prevoðenje recepata skajkavskog na štokavski i obrnuto.Sudionici radionice su izraðivali plakate,pravili katalog kuharica, ali i uživali udomaæim jelima. Miomirisi, koji su seširili iz uèionice, privlaèili su brojneposjetitelje koje su na vratima doèekivaledjevojke u bijelim pregaèama. Nakon satvremena trajanja radionice prazniposlužavnici koji su ranije bili ispunjenijelom, pokazali su da su naše ideje dobrorealizirane.Tena Kovaèiæ, 8.bSESTICA 5

Radionice, radioniceKvasci, papuèica, krednjeci,zelene nitaste algePovodom Dana škole, 3. prosinca2010., radionica biologije bila je dobroposjeæena.Promatrali su se mikroskopskipreparati te fosili, uèili latinski nazivibiljaka te njihova rasprostranjenost natravnjacima.Kvasce, papuèicu, krednjake i zelenenitaste alge vidjeli smo podmikroskopom. Zadivilo nas je kretanjepapuèica i skelet krednjaka. Namonitoru jednog raèunala promatralismo s posjetiocima video snimke kojesu naèinili uèenici.Više od stotinu fosila, okaminabiljaka i životinja, oduševilo jeprisutne.Uèenici su s velikim oprezompospremili sve preparate i pribor prijeodlaska kuæama.Paula Marenèiæ, 7.cIzradili smo posuðe mlaðeg ledenog dobaDvorci i vulkani„Moda kroz stoljeæa“Razne nošnje, karakteristiène zapojedina razdoblja ljudske povijesti,prikazane su na posterima i plakatima,èesto vrlo kièaste, ali tada popularne ina muškoj odjeæi.„Keramika mlaðegkamenog doba“Keramièke posude i figure razlièitihvelièina uèenièki su radovi s temomtog povijesnog razdoblja.„Graditeljski elementi naprimjeru HNK Varaždin, vileBedekoviæ i palaèe Oršiæ„Tema je obraðena i prezentiranaplakatima uèenika osmih razreda kao i„Historicizam u Varaždinu„.6U radionici povijesti povodom Današkole, sudjelovali su uèenici višihrazreda i njihovi roditelji. Voditeljica jebila uèiteljica Vera Hlapèiæ. Nekolikogrupa uèenika radilo je na razlièitimprojektima.SESTICANicali su dvorci od kartona, èija jepodloga bila stiropor. Kamenèiæi okodvorca dodatno su doèaravali „škotskedvorce“. Jedna je grupa uèenikaizraðivala srednjevjekovne dvorce.Uèenici osmih razreda izraðivali supresjek vulkana. Model od stiroporaobojili su temperama.„Dvorci sjeverozapadneHrvatske“Bili su tema su plakata uèenika šestihrazreda.Dora Murkoviæ, 7.c

Uz Dan škole i Dan Grada uèenici petih, šesti,sedmih i osmih razreda naše škole pripremili suu petak, 3. 12., pod vodstvom uèiteljice,savjetnice glazbene kulture Ružice Kapitan,zanimljivu glazbenu radionicu u kojoj suprezentirali svoje umijeæe sviranja na razlièitimglazbalima: glasoviru, gitari, flauti, violini,violonèelu, oboi i harmonici.Predstavili su se tako uèenici: Ema Žiher,Josip Pokorny, Nika Novak, Ena Krebelj, ŠimunŠopar, Dora Fleten, Dora Mališ, Lucija Godiniæ,Petar Cmreèki, Tomislav Kiš, Filip Kocijan,Helena Kuzman, Dominik Horvat, BrunoRugani, Domagoj Luciæ, Janko Pilipoviæ, BojanRaos, Katarina Novosel, Maja Deliæ, Jura Ruža,Jelena Skomrak i Laura Tomašiæ. Zanimljivim odabirom programa te interpretacijom oduševili su mnogobrojne posjetiteljekoji su izrazili želju da se takav glazbeni doživljaj ponovi.Kako je poznato da glazba oplemenjuje ljude, što nam je svima neophodno u današnje vrijeme, nadamo se da æe se ovimladi glazbenici i u buduænosti aktivno baviti glazbom, bilo na profesionalnom ili na amaterskom nivou i pružiti nam mnogolijepih glazbenih trenutaka.Mjesec hrvatske knjigeGlazbena radionicaRužica KapitanUklanjanje crvenih oèiju u Fotoshopu,izrada Web stranica, crtanje na raèunaluRadionice informatike povodom dana otvorenih vrata uz Dan škole pripremili su uèenici i njihovi nastavnici. Rad uradionicama organiziran je za uèenike 5. do 8. razreda. Svaki je uèenik radio na svom raèunalu. Cilj radionice bio je pokazatiroditeljima i ostalim posjetiteljima što suuèenici nauèili.Uèenici petih razreda pokazali su kako sena raèunalu crta u bojanci. Oblikovanje tekstau Microsoft Wordu prezentirali su uèenicišestih razreda. Kako se radi tablica i raèuna uMicrosoft Exelu prikazali su uèenici sedmihrazreda. Izradu Web stranica i postupakuklanjanja crvenih oèiju u Fotoshopupokazali su uèenici osmih razreda.U svemu su nas bodrili i poticali sudionici iposjetitelji koji su i sami mogli raditi naraèunalu.Josip Gužvinec, 7.cProdajna izložba školskezadruge uz Dan školeSESTICA 7

Mjesec hrvatske knjigeSusret s književnicomSanjom PiliæDana 23. studenog 2010. godine,u sportskoj dvorani VI. OŠ.Varaždin, održan je susret sknjiževnicom Sanjom Piliæ. Susretusu nazoèili uèenici svih treæih ièetvrtih razreda Škole sa svojimuèiteljicama.Sanja Piliæ predstavila se djecisvojom kratkom biografijom.Roðena je u Splitu, a živi uZagrebu. Majka je dvoje djece, aveæ i baka. Zanat je ispekla uzmajku, poznatu književnicu,Sunèanu Škrinjariæ. Zahvaljujuæi itome njene knjige su zanimljive,duhovite i èitaju se u jednom dahu.Dobitnica je brojnih nagrada.Napisala je oko 20 knjiga, a neke odnjih su: “O mamama sve najbolje“,„Mrvice iz dnevnog boravka“,„Nemam vremena“, „Hoæu i ja“. Sviglavni likovi njenih knjiga su pozitivni,a veæinom su to djeca i njihoviljubimci. Kako bi djeci na susretupribližila svoja djela, ukratko ih jepredstavila kratkom radnjom i opisomglavnih likova. Na kraju je izabralaprièu „Gladovanje nije radovanje“ izknjige „Nemam vremena“ kojom jenasmijala i oduševila djecu.Književnica je nakon susretarazgovarala s djecom i potpisivalaknjige koje su uèenici donijeli nasusret. Mnogi naslovi njenihknjiga uvršteni su u popis lektireza osnovnu školu i rado seposuðuju u našoj školskojknjižnici.Piše prièe i crtice za djecu imladež koje se temelje nadrugaèijem, izokrenutompogledu na svakodnevni djeèjisvijet.Književnica Sanja Piliæ jeosoba puna energije kojom jeodisao èitav susret.Matea Križaniæ, 7.c8SESTICA

Jasno je, da vam ponekad padne znaèenje u rjeèniku ili na internetu, svakog poglavlja isprièajte jedanmrak na oèi kada za lektiru morate umjesto da samo ignorirate i drugome što se dogodilo u tomproèitati neko književno djelo. preskoèite te rijeèi. poglavlju.No, ne mora biti tako. 4. Ne èitajte knjigu „u zadnjoj 9. Ako ste kreativni, predstavite siEvo nekih korisnih savjeta:1. Kad krenete èitati knjigu, neponašajte se kao da je užasna, jermožda se varate. Prvo proèitajte prvihpar stranica, i tek tada možete suditi oknjizi. Trudite se pronaæi dobre straneknjige i poènite èitanje bezpredrasuda.RazgovoriJe li èitanje lektire doista tako teško?minuti“, veæ uzmite vremena i èitajte svako poglavlje ili važnu scenubez žurbe, nekoliko stranica na dan. crtežom. Pokažite svoja djelaSigurno æe tako biti mnogo lakše. nastavnici, možda æe vas nagraditi.5. Èitajuæi knjigu, vodite 10. Svaku stranicu proèitajtezabilješke. To æe vam pomoæi pri pažljivo, i pokušajte razumjeti svakupraæenju radnje.reèenicu. Ako je potrebno, proèitajte6. Zapišite imena i osobine svihlikova, da ih poslije ne morate tražiti.2. Ako na poèetku knjige ima uvod, 7. Potražite informacije o toj knjiziproèitajte ga prije poèetka èitanja i njezinom autoru na internetu, alidjela. Taj uvod uèenici, pa i odrasli nemojte kopirati kratki sadržaj.ljudi najèešæe preskaèu, a ni ne slute Dozvoljeno je proviriti, ali obaveznokoliko zapravo koristan može biti. morate proèitati knjigu.3. Ako ste èitajuæi knjigu naišli na 8. Ako vam je tako lakše, proèitajteneke teške rijeèi, potražite njihovo knjigu na glas, uz prijatelja. Nakonponovno. No, zaista je bitno da stekoncentrirani na tu knjigu.Eto, to su bili moji „domaæirecepti“ za lakše èitanje knjiga. Ali,moji savjeti ne vrijede ništa, ako ih neiskoristite na dobar naèin. Želim vamugodno, i naravno, uspješno èitanje!Eva Trstenjak, 7.cTko zna èitati?SESTICA 9

Èarolija glazbeÈarolija glazbeU VI. osnovnoj školi Varaždin U prvom obrazovnom razdoblju ove filharmonije pod vodstvom dirigentaaktivno djeluje ogranak Glazbene školske godine, organiziran je za Dinka Appelta majstorski je izveomladeži, èija je voditeljica Ružica uèenike sedmih razreda, uz pratnju poznate glazbene ulomke iz filmovaKapitan, uèiteljica savjetnica za uèiteljice glazbene kulture Ružice Harry Potter i Gospodar prstenova, aglazbenu kulturu. Kapitan te razrednica sedmih razreda sve to uz filmsku projekciju inserata izAktivnost Glazbene mladežiŽeljke Šalamon, Tine Èerpinko, navedenih te nekolicine drugihnamijenjena je uèenicima od petog do Marine Cestar i Marine Kožulj odlazak filmova.osmog razreda sa ciljem stvaranja i na koncert Zagrebaèke filharmonije Koncert je uz asistenciju voditeljaodgoja mlade publike koja æe biti „Èarolija filmske glazbe“, koji je Joška Marušiæa te pijaniste Brankasudionikom kulturnih, koncertnih, 12.11.2010. g. održan u Koncertnoj Buliæa koncipiran pregledom razvojakazališnih, muzejskih i sliènihdvorani „Vatroslav Lisinski“ ufilmske glazbe od pojave nijemogdogaðanja koji mladu osobuZagrebu.filma, kada su za vrijeme nijemihnedvojbeno èine bogatijom, Bio je to zapravo jedan od najboljih filmskih projekcija angažiraliplemenitijom, zadovoljnijom i primjera izvanuèionièke nastave glazbenika, koji je zajedno s publikomsretnijom te poticanja mladih na glazbene kulture. gledajuæi u platno improvizirao nasudjelovanje u kulturnom životu grada Naime, dolaskom na koncert u ovu glasoviru pokušavajuæi slijediti ritami šire.dvoranu realizirano je više odgojnomultimedijskeradnje, do današnje filmske glazbe kaoAktivnosti se realiziraju u suradnji s obrazovnih ciljeva, od vizualnog iumjetnosti.Glazbenom mladeži Varaždina te akustièkog doživljaja naše najpoznatije Kako se prvi susreti s glazbom iHrvatskom glazbenom mladeži kroz koncertne dvorane, upoznavanja s glazbeni doživljaji, koji nam se dogodesusrete s glazbenim umjetnicima u glazbalima simfonijskog orkestra te u djetinjstvu, dugo pamte, tako æe irazredu, koncertima u školi, odlascima njegovim akustièkim zvukom do ovaj koncert, na kojem su izvoðaèina koncerte u našem gradu te razvoja filmske glazbe i njezine uloge nagraðeni dugotrajnim pljeskomodlascima na koncertne izvedbe u u filmu. publike, sigurno ostati u sjeæanju svihZagrebu.Simfonijski orkestar Zagrebaèke sudionika.10SESTICA

Varaždinski slavujiPonosni smo na naš, veæ renomirani ,Djeèji zbor „Varaždinski slavuji“ koji pod vodstvom svoje dirigentice Ružice Kapitangodinama sudjeluje na županijskim i državnim natjecanjima, na kojima je postigao sjajne rezultate i time stekao status jednogod najboljih djeèjih zborova u Republici Hrvatskoj.Na Smotri glazbenog stvaralaštva djece i mladeži Varaždinske Županije redovito osvaja PRVA MJESTA, a na Glazbenimsveèanostima hrvatske mladeži - državnim natjecanjima osvojio je do sada 7 ZLATNIH PLAKETA i 4 SREBRNEPLAKETE.Ružica KapitanSESTICA 11

Zdrav životPodizanje ze18. lipnja, zadnjeg dana ove nastavne godine obilježavamo i važnije datume: Škola sudjeluje aktivno u svimgodine, na VI. osnovnoj školi u „Hrvatski olimpijski dan“, „Dan zdrave društvenim manifestacijama. OveVaraždinu bilo je sveèano jer se u hrane“, „Svjetski dan jabuka“, „Dane školske godine sudjelovali smo nadvorištu opet zavijorila zelena zastava kruha“, „Dan voda“ „Dan planeta sajmu tikvi, na tržnici smo predstavilikojom je potvrðeno da je Šesta Zemlje“,… Ti se dani obilježavaju u školu i prilikom dolaska predsjednikaobnovila status Meðunarodne EKO razrednim odjelima, na struènim Hrvatske Ive Josipoviæa, a nedavnoškole. ekskurzijama ili u obliku radionica. smo posadili 5 stabala lipe na DanEkološke aktivnosti u VI. osnovnojškoli i dalje se provode kroz temuZDRAV ŽIVOT. U dvije godineprovedeno je mnogo aktivnostiusmjerenih na promicanju zdravogživota i zdrave hrane, razvijanjusvijesti o potrebi smanjivanja kolièineotpada, štednji struje i vode. SvakeEkološki projekti vezani su i uzuèenièku zadrugu škole. Meðu njimasu projekti èišæenja i ureðenja okolišaškole, radovi u vrtu, cvjetnjaku ikamenjaru, briga o pticama u školskomdvorištu te niz ostalih biološkihprojekata. Mnogo radionica održava sei na roditeljskim sastancima.sadnje stabala („ENO TREEPLANTING DAY“) podpokroviteljstvom pokreta ENO(Environment Online).Uèenici VI. OŠ postižu zapaženerezultate na natjecanjima, a dobivaju ipriznanja za ureðenje okoliša škole.Mladi biolozi i kemièari godišnje12SESTICA

E-školalene zastavenaprave nekoliko projekata s kojima Èast podizanja zelene zastave dobili uspjesima Eko škole, a isti je nasudjeluju na natjecanjima. su najuèenici generacije: Karla prigodnoj sveèanosti ravnateljicaI dalje su aktivni planinari u suradnjis Planinarskim društvom „Dugi vrh“.Od ostalih ekoloških udruga suraðuju s„Lijepom našom“, „Plavim svijetom“,ekološkom udrugom „Franjo Košæec“,eko centrom CAPU INSUALE s Cresai drugima.Kelemen, Leon Žganec Brajša iFrano Mihaljeviæ kojima jeravnateljica Nada Pitner Ciglarpredala knjige kao nagradu za uspjeh uškolovanju. Ante Kutle, predsjednikUdruge „Lijepa naša“ poslao jetelegram u kojem je èestitao naproèitala te se i zahvalila kumovimaEko škole Vindiji i Parkovima.Uèiteljice, eko koordinatoricePetra Kanešiæ i Ružica Martinecpotvrðuju:Radili smo predano, s ljubavlju i uskladu s našim eko kodeksom:PRIRODA TI ŽIVOT DAJE ÈUVAJ JE DA VJEÈNO TRAJE!U SRCIMA NAM PIŠE DA PRIRODU VOLIMO VIŠE!SRCE ŠESTE KUCA ZA PRIRODU!Petra Kanešiæ i Ružica MartinecSESTICA 13

Uèenje otkrivanjemDan EuropeVeæ sedmu godinu za redom,uoèi Dana Europe, uJagiæevom šetalištu djeca izdjeèjih vrtiæa Varaždinskežupanije predstavljaju razlièiteeuropske zemlje. Tako je bilo iove godine 2010. Djeca su semjesecima ranije sa svojimodgajateljima pripremala da unajboljem moguæem svjetluprikažu jednu od zemaljaEuropske unije. Na tom susretubili su i naš gradonaèelnik dr.Ivan Èehok te predstavnikeuropske delegacije PaolBerizzij. Ali na susret su stigli iforumaši DND-a. Meðu forumašimasmo bili i mi, forumaši VI. osnovneškole Varaždin .Mali planinari na Ravnu goruMi smo pratili dogaðanja i pokušalizabilježiti najzanimljivije trenutkefotografiranjem i razgovorom s djecomi odraslima. Tu su bile prikazanezemlje: Španjolska, Austrija, Finska,Njemaèka, Hrvatska, Italija, Cipar,Velika Britanija, Francuska, Slovenija imnoge druge. Djeca su nam plesom,pjesmom, igrom, odjeæom, raznimspecijalitetima i aktivnostimadoèarala pojedine države. Osimnas došli su sve aktivnostipogledati i roditelji, djedovi, bake,prijatelji. Mnogi sluèajni prolaznicitakoðer su znatiželjno zastali i bilioduševljeni viðenim.Taj dan ostat æe nam u lijepomsjeæanju jer nas svake godineiznova ugodno iznenadi. I zbogtoga s veseljem èekamo slijedeæisusret.Silvia Pavloviæ iNikolina Plavec Markoviæ, 8.a14SESTICA

Biseri prirodeVaraždinske županijeVeæ treæu godinu zaredom VI.osnovna škola Varaždin je sudjelovala ibila nagraðena na natjeèaju Turistièkekulture u organizaciji Uredadržavne uprave Splitskodalmatinske županije i uz podrškuMinistarstva znanosti obrazovanja išporta. Od 24. do 26. rujnatradicionalno, na Hvaru, održana jeSmotra turistièke kulture na kojojsu prezentirani radovi nagraðenihosnovnih i srednjih škola iz cijeleHrvatske. Meðu njima je bila iGospodarska škola iz Varaždina.Ove godine tema natjeèaja bila je„Prirodna baština zavièaja uslužbi razvoja“.Uèenici VI. OŠ Varaždin DoraTrogrliæ i Luka Šopar smentoricama, uèiteljicama razrednenastave Sanjom Šprem i RužicomMartinec te mentorom, prof.informatike Mariom Stanèiæem,napravili su rad s temom Biseriprirode Varaždinske županije.Prezentacijom su pokazaliVaraždinsku županiju kaoiznimno bogatu prirodnimljepotama koje valja posjetiti.Postavljanjem svog izložbenogprostora ekipa VI. OŠ na Smotrituristièke kulture u Hvarupokazala je spremnost i znanje upromoviranju svoje škole, grada ižupanije, a time i visok stupanjturistièke kulture èiji je razvojglavni cilj ovog projekta.U predstavljanju na Hvaru ekipiVI. OŠ pomogli su Turistièkazajednica Varaždinske županije,Grad Varaždin, Vindija te uèenicii roditelji njihove škole na èemuim zahvaljuju.Dora TrogrliæSESTICA 15

Naš hBijeli krovoviSnijegPada i padaDora G.Mjesec i zvijezdeRazgovarajuKakva noæAnja M.Ema Kovaèiæ, 7.cIvan Plukavec, 8.aJesenji vjetarPlaèeZa uvelim listovimaAnja M.Kiša padaGrmi i sijevaVani je lijepoJosip G.Ena Zernec, 8.cTena Kovaèiæ, 8.bMaèka predeU sobi tišinaMiš dolaziJosip G.U zimsku noæOtrèao jelenSve je bijeloJosip G.Dorotea Flegariæ, 6.b Sandra Gubec, 6.b16SESTICA

aikuGrane drveæaNa vjetruMudro šuteDora G.Velika crvena jabukaIzvirujeMalen crvAnja M.Nina Periæ, 8.b Mislava Jonjiæ, 8.cGrana puca i savija seU šumiPada na tloDora M.Velika krošnjaIzvirujeMala jabuèicaDora M.Anton Lekiæ, 3.cMore se pjeniBrod odlaziSunce provirujeJosip G.U krošnji stablaLišæeZvuèi umirujuæeDora M.Sabina Delija, 6.bEna Kocijan, 6.b Laura Patekar, 6.cSESTICA 17

SreæaHaiku, origami i oslikavanjesvile u školskoj knjižnici uzjapansku glazbu„Matematika i Japan „ bio jenaziv radionice održanepovodom dana otvorenih vrataŠkole, 3. prosinca, za uèenike injihove roditelje.Cilj ove radionice bio jeupoznati japansku kulturu iumjetnost preko poezije haiku,oslikavanja svile te tehnikesavijanja papira origami.Uèenici su govorili haikustihove matematièaraVladimira Devidea, koji jepokazao da poezija imatematika idu zajedno.Družeæi se zajedno, roditeljisu s uèenicima uèili osnovetehnika oslikavanja svile pa sunastali zanimljivi radovi.Oslikavanje svilePtice, cvijeæe i drugi razni oblici nastali su tehnikom savijanjapapira, origami, karakteristiènom takoðer za japansku umjetnost ikulturu. Dora Gredelj, 7.cOrigamiKovaèiæ E. – svila18SESTICA

Budite sretniSportNastavnici hrvatskoga jezika, našoj knjižnièarki Snježani Sokol, postavila sam neka pitanja i pravo jevrijeme da upoznamo i njeno „drugo lice„.Recite nešto o sebi.Uèiteljica sam i knjižnièarka u našojškoli. Dugo radim i to me veseli jer jemoj posao kreativan, dozvoljava miraznolikost, iz dana u dan uèim od vas,mojih uèenika. I izvan škole samznatiželjna, volim putovati, upoznavatiljude i krajeve. Imam puno prijatelja iznanaca jer se volim družiti. Volimumjetnost, prirodu, životinje…Ne volim nekulturne, neiskrene isebiène osobe i još uvijek vjerujem dao mom ponašanju ovisi i ponašanjedrugih.Èime obavezno zapoèinje Vaš dan?Kavom, istezanjem, promatranjem injegovanjem cvijeæa.Kako biste se opisali u tri rijeèi.provodila više vremena i ponovo imrekla da ih volim. Na primjer s mojommajkom, koje više nema. Putovala bihsvijetom, radila nešto s tim u vezi.Kako najradije provodite slobodnovrijeme?S dobrom knjigom, glazbom,prijateljima.Kako popravljate svoje lošeraspoloženje?Kretanjem. „Izaði u noæ, idi … „Jeste li oduvijek željeli bitiuèiteljica?Nisam. Htjela sam putovati. Baviti sekazalištem.Èime biste se bavili da nisteuèiteljica, knjižnièarka?Moji su se interesi mijenjali.Podrazumijevalo se da treba svepredmete uèiti, nismo se žalili nauèitelje i sadržaje kao vi danas, iakosmo nekog uèitelja ili neki predmetviše voljeli.Dobronamjerna, znatiželjna (uSlikala bih, pisala.pozitivnom smislu), vedra. Najdraža knjiga? Vaš životni moto je?Imate li kuænog ljubimca? Galeb Jonathan Livingston Richarda Trebam biti zahvalna za ono štoDa. Maèiæa Peru i kujicu Boni. Bacha, Život kao igra Velimira Sriæe imam. Zdravlje, drage osobe,Zaigrani su, vole se i to je dokaz da pas Najdraži film?moguænosti za osobni rast.i maèak nisu neprijatelji.Volim filmske komedije.Jesu li Vam pitanja bila naporna iKad biste nešto mogli promijeniti ujeste li iskreno odgovorili na njih?Vaša omiljena glazba?životu, što bi to bilo?Uživala sam. Iskrenost mi dajePrema raspoloženju. Klasièna meS nekim bih dragim osobamaosjeæaj lakoæe. Mislim da nije teškonadahnjuje za stvaranje, šansona lijeèiotkriti neiskrenost i da je vi, mladi,kad sam tužna, klape mibrzo otkrijete, da ste neposredni,donose more kojepametni i znate tko vam ne govoriobožavam.istinu.Pero i BoniNajdraže putovanje imjesto koje steposjetili?Italija. Firenca. Gradkoji diže raspoloženje.Ljepota na svakomkoraku.Koji vam je predmet uškoli bio najdraži, a kojiniste voljeli?AutoportretI za kraj. Ima li nešto zanimljivo štoVas nisam pitala, a što biste željelidodati?Da. Željela bih da mladi idu dobrimputem, da uèe od nas starijih pa i nanašim, a manje na svojim pogreškama.Da cijene što imaju i da budu sretni.Razgovor vodila:Anja Martinuš, 7.cSESTICA 19

Izvanuèionièka nastavaPut u Zagreb18.11.2010. bio je vrlo zanimljiv iposeban dan za uèenike sedmihrazreda.Umjesto da smo, kao obièno, sjeli utvrde i neudobne školskeklupe,smjestili smo se u mekanasjedala autobusa i krenuli u Zagreb.Prvo odredište bila je koncertnadvorana Vatroslav Lisinski. Boravak utoj velièanstvenoj dvorani uljepšao jebogat i snažan zvuk Zagrebaèkogsimfonijskog orkestra koji je moænoodzvanjao velikom dvoranom.Povezali smo glazbu i film. Svima jedanas poznato da film bez glazbe nemože, da filmska glazba stvaranapetost, tugu, radost i druge osjeæaje.Na velikom je platnu prikazan filmski Slušali smo izvedbu glazbe iz Nakon nezaboravnog glazbenogisjeèak bez glazbe. Shvatili smo kako poznatih filmova Harry Potter i doživljaja protegnuli smo noge ije bitno uskladiti vrstu glazbe s Gospodar prstenova. Takoðer smo prošetali ulicama Zagreba doradnjom u filmu. Ako je scena tužna, utvrdili gradivo iz glazbene kulture o Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.glazba ne može biti radosna i poletna. glazbalima orkestra te ih sada uživo Vidjeli smo razlièite životinje, velike iU poèecima filma, nijemog filma, vidjeli. Iz dvorane nas je ispratila male, kopnene i vodene, no svetalentirani su glazbenici pratili radnju radosna melodija glasovira. Pijanist bezopasne, jer su preparirane. Odjelfilma živom glazbom. prestaje svirati tek kad svi napuste vodenih životinja sadrži velike ribedvoranu.koje žive u dubokim oceanima, ali ione koje žive u našim rijekama.Promatrali smo mekušce, školjke,spužve i meduze te o njima saznali jošmnogo zanimljivog.Glodavci, kukci i opasne životinje ustaklenim kavezima djelovali subezopasno, no kaveze sa živimotrovnim paucima, stonogama iškorpionima smo oprezno zaobilazili,uz pokoji vrisak kad bi se koja od tihživotinja pomaknula.U veselom smo se raspoloženjuvratili u školu. Šteta što nema punoviše takvih nastavnih dana.Ema Kovaèiæ, 7.c20SESTICA

Sjeæanje na VukovarU tvornici Kalnik u VaraždinuTvornica Kalnik koja je u sastavuPodravke d.d., ugostila je stotinjakuèenika èetvrtih razreda naše škole snašim uèiteljicama.Uèenici su tako odradiliizvanuèionièku nastavu u kojoj jeglavni zadatak bio upoznati diogospodarstva zavièajne regije. UTvornici Kalnik uèenici su vidjeliproces proizvodnje cikle, od plodovacikle koja je došla s polja do gotovihstaklenki i limenki punjenih ciklom.Uèenici su bili zaèuðeni mirisom u kiselih krastavaca, paprike, miješane restoranu gdje su uz sendvièe moglipogonu te zvuènošæu strojeva koji èine salate i ostalih proizvoda Kalnika. degustirati i proizvode Kalnika.cijelu liniju proizvodnje cikle. Vidjeli Mogli su porazgovarati i s radnicima Uèenicima æe ovaj posjet ostati usu i pogon za proizvodnju senfa i koji su im objasnili što rade. Nakon trajnom sjeæanju i svima u Kalnikuvelika skladišta gotovih staklenki obilaska tvornice, bili su u tvornièkom upuæuju iskrenu zahvalu.Èestitali Svjetski dan štednjePovodom Svjetskog dana štednje pravu izvanuèionièku nastavu gdje suuèenici 4.d razreda VI. osnovne škole im ljubazni djelatnici Podravske bankeVaraždin posjetili su Podravsku pokazali rad službenika na šalterubanku u Varaždinu. Tamo su imali banke, zatim su vidjeli kako se možeprovjeriti originalnost novèanice, azavirili su i u trezor i u unutrašnjostbankomata. Takoðer su saznali što jekredit i kako se on može dobiti pa oštednji i o kamatama koje suizraèunavali. Saznali su puno i oosiguranju banke. Druženje u bancipotrajalo je u vedrom raspoloženjuzahvaljujuæi iznimno pristupaènimdjelatnicima Podravske banke. Nakraju druženja organiziran je i malizanimljiv kviz, a uèenici su dobili iprigodne darove od Podravske banke.Bilo je tu od bombona, klipiæa imandarina do blokiæa i kemijskiholovaka. Za zahvalu uèenici su imuputili veselu èestitku uz Svjetski danštednje uz novi maštovit novac kao npr.100 osmijeha, 50 eko novèanica islièno.Ema Kovaèiæ, 7.cSESTICA 21

Vrijeme išèekivanjaDošašæe je vrijeme išèekivanjaZa Dan škole kao Dan otvorenih košaru lijepo smo ukrasili vrpcama i u smo nastojali koristiti, za tu prilikuvrata uèenici vjeronauène grupe Škole nju složili adventske poruke. Ove su unaprijed uvježbane, naše glazbene ipripremali su se radionicom Došašæe s poruke svim posjetiteljima naše svjetlosne efekte da bi time naglasiliupitnikom. Radionicu je osmislila i s radionice podijelile dvije djevojèice. dramatiènost i samu poruku igrokaza.uèenicima pripremila vjerouèiteljica U postavljanju scene i maskiranju Došašæe je vrijeme išèekivanja iLjiljana Posavec Zavrtnik. U razdoblju glumaca na dan izvoðenja radionice pripremanja. Kao i svako drugood mjesec dana prije održavanja same sudjelovala je i vjerouèiteljica Marija vrijeme išèekivanja i ono je ispunjenoradionice uvježbavali smo igrokaz i Selak. pitanjima. U našem igrokazu,koji je bionabavljali potrebne rekvizite. Naraznobojne kartice, koje smo rezali uobliku anðela ili adventske svijeæe,napisali smo poruke došašæa. Odabralismo one najprikladnije adventskomvremenu iz knjige „Misli vodilje zaživot“ Herberta Madingera. JednuSamo izvoðenje radionice odvijalo setako da se rijeèima dobrodošlice naulazu u radionicu posjetitelje darivaloporukama došašæa. Doèekala ih jeinstrumentalna adventska glazba,zatimnajava i izvoðenje igrokaza u kojemsredište naše radionice, pitali smo sezajedno s publikom: Je li došašæenajprikladnije vrijeme da se neštopoduzme,koje su najpotrebnije osobe išto je uopæe najvažnije u životu…“Obitelj je bitKao i prethodnih godina i ove ,sigurnost i povjerenje… Biti tko jesi! odazvali Caritasovoj akciji i kodškolske godine naša je ŠkolaObitelj je bit!sudjelovala u božiænoj akcijiA možeš i pomoæi onima koji imajuHrvatskog Caritasa „Za 1000 radosti“.manje ovakvih prilika.“Buduæi da je ova godina posveæenaÈitajuæi ove reèenice s Caritasovogobitelji i ovogodišnja Caritasovaplakata, vjerouèitelji su razgovarali shumanitarna akcija bila je usmjerenauèenicima o potrebi pomaganjana prikupljanje pomoæi za obitelji uobiteljima u potrebi koje se nalazepotrebi u Hrvatskoj.možda i u našoj blizini, negdje u našem„U obitelji možeš sve: smijati se, susjedstvu… Uèenici su se zato radoplakati, dizati se, padati, naæi ljubavvjerouèitelja kupovali Caritasovemagnete s porukama o obitelji po cijeniod 5 kuna.Prikupljeni novac uplaæen je na žiroraèun Hrvatskog Caritasa.Zahvaljujemo svima koji susudjelovali u ovoj humanitarnoj akciji.22SESTICA

Moj svijetVjeronauèna grupaU prošloj školskojgodini 2009./2010. radškolske vjeronauènegrupe bio je podijeljen nadvije skupine. Objeskupine vodila je,uvježbavala iusmjeravalavjerouèiteljica LjiljanaPosavec Zavrtnik. Radgrupe odvijao se tijekomcijele školske godine podva sata tjedno.Jedna skupina uèenikaod petog do osmograzreda pripremala sekroz literaturu propisanu od straneNacionalnog katehetskog ureda zaVjeronauènu olimpijadu. Tema je bilaKARDINAL ALOJZIJE STEPINAC –UZOR SVEÆENIKA. Ekipa od 4najbolja uèenika sudjelovala je nažupanijskom i meðužupanijskom(biskupijskom) natjecanju. U sastavuekipe bili su: Frano Mihaljeviæ (8.a),Jelena Maruševec (8.a), MatejMihaljeviæ (5.b) i Luka Šopar (7.a).Po ostvarenim rezultatima istakli suse kao najbolja varaždinska gradskaškola.Druga skupina uèenika vjeronauènegrupe, koju su saèinjavali uèenici odèetvrtog do šestog razreda pripremalase da kroz scensko izražavanje prikažepoželjan odnos vjernika prema Bogu,svijetu i èovjeku. Uèenici su uvježbalidva igrokaza koja su krajem travnja2010. godine izveli u kapucinskomsamostanu župe sv. Vida u Varaždinu.Igrokaz KAMEN JE ODVALJEN uzuskrsnu nosio je i ekološku porukupotrebe èuvanja pripodnih ljepotasvijeta u kojem živimo. Drugi igrokazMALI SVETAC svojom porukom „Gdjeje ljubav, tu je Nebo, tu je i Bog“skrenuo je pažnju publike na èinjenicuda velike ljude i svece ne treba tražitinegdje daleko jer su to zapravo uvijeksasvim obièni i jednostavni ljudi kojimožda žive i u našoj blizini. Uèenicikoji su svojom uspješnom glumom uovim igrokazima oduševili publiku su:Katarina Novosel, Anja Melnjak,Mihaela Težaèki, Anita Habulan, JosipPokorny, Matej Stojanoviæ, Jura Ruža,Luka Karloviæ, Šimun Šopar, FranKlariæ, Nika Novak i Ela Novak.Ove školske godine 2010./2011. zarad vjeronauène grupe predviðen jesamo jedan sat tjedno pa su i aktivnostigrupe smanjene. I ove školske godinegrupu vodi vjerouèiteljica LjiljanaPosavec Zavrtnik.Glavni cilj rada grupe ove školskegodine je pripremanje zainteresiranihuèenika za sudjelovanje naovogodišnjoj Vjeronauènoj olimpijadi.Tema ovogodišnjeg natjecanja jeISUSOVA MAJKA-GOSPA NAŠEVJERE. I ove godine graðu zaVjeronauènu olimpijadu propisujeNacionalni katehetski ured u suradnji sAgencijom za odgoj i obrazovanje.Uz uèenje i savladavanje propisanoggradiva za vjeronauèno natjecanjezainteresirani uèenici su uvježbaliigrokaz DOŠAŠÆE S UPITNIKOM kojisu izveli u radionici za Dan škole i naškolskoj božiænoj priredbi.Uspješniglumci ovog igrokaza bili su. LukaKarloviæ, Jura Ruža, Arijan Peharda iMatej Stojanoviæ.Ljiljana Posavec Zavrtnik,vjerouèiteljicaSESTICA 23

U srcuKajkavijadaU ugodnom ambijentu termalnih su i ove godine dobila priliku pokazati publike, no i pažnjom velikog brojatoplica Minerva u Varaždinskim obièaje dragog kajkavskog kraja, novinara koji su željeli prisustvovatiToplicama i ove je godine 14. studenoga plešuæi, glumeæi i recitirajuæi. Bilo je tuovom dogaðaju. Nakon igre su naodržana smotra kajkavskog jezika pod djece iz svih krajeva Hrvatske u kojima pozornici svi izvoðaèi dobili sitnicu zanazivom Kajkavijada. se govori kajkavskim narjeèjem. zasladiti se, dok su njihovim mentorimaDogaðaj je bio podijeljen na dva danatrajanja. Prvog su dana priliku da sepokažu dobila djeca vrtiæke dobi, dok sudrugi dan na pozornicu stupali školarci.Pred krcatim gledalištem, koje je biloFolklorni ansambli su živim plesomanimirali publiku, dok su je malirecitatori „dubokoumnim“ i šaljivimpjesmicama poticali na razmišljanje ismijeh. Svi su izvoðaèi bili nagraðeniudijeljene zahvalnice i diplome. Nadamose da æe se i druge godine uz poznatogeslo „Saèuvajmo dragi nam kaj!“održati i 19. susret malih kajkavaca uradosnom ambijentu Varaždinskihispunjeno gledaocima svih uzrasta, djecagromoglasnim pljeskom mnogobrojneToplica.Tena Kovaèiæ, 8.b24SESTICA

Listiæ žutFotografija u srcuÈesto na školskim panoima vidimo fotografije koje su toliko lijepe i oèaravajuæe da oduzimaju dah. Danas æemopredstaviti onu koja se nalazi iza tih slika, toènije, iza objektiva. Takoðer se nalazi i na èelu vijeæa uèenika našeškole. Upoznajte višestruko nagraðivanu, mladu fotografkinju - Saru Cuklin!Eva: Bok Sara! Molim te,dobar. Uzela sam ga i pošlapredstavi se malo za našefotografirati bakino cvijeæe uèitatelje.vrtu. Kad je tata pogledaoSara: Bok! Ja sam Sarafotografije rekao mi je da suCuklin, roðena samodliène. Od tada sam se poèela22.11.1996. godine uzanimati za fotografiju. UVaraždinu i imam 14 godina.treæem sam razredu imalaIdem u 8.c razred VI. OŠ. Jasvoju prvu izložbu. Tada samsam vrlo jednostavna, uvijekprvi put išla na županijskonasmijana osoba. Bavim senatjecanje, na kojem sam bilafotografijom i veæinu svogdruga. Tu je sve poèelo.slobodnog vremena provodimUèlanila sam se u fotoklub iiza objektiva. Volim svojetamo sam nauèila puno više oprijatelje i prijateljice, odfotografiji. Slali smopredmeta volim matematiku ifotografije na razne natjeèaje iobožavam slušati glazbu.nagrade su se samo gomilale.Ukratko, to je to.Dobila sam bolji fotoaparat i2. Eva: Koliko dugo se baviš7. 2009. godine osvojila sam drugoshvatila da se u životu želim bavitifotografijom?mjesto na županijskom natjecanjuupravo fotografijom.Sara: Fotografijom sam se poèelaMladih tehnièara Hrvatske u kategoriji9. Eva: Kako uspijevaš uskladitibaviti kad sam imala 9 godina. Tadafotografija.obaveze u školi i fotografiranje?sam fotografirala iz znatiželje. Sad se8. Na natjeèaju Kulturna i prirodnaSara: Obaveze izvršavam na vrijemefotografijom bavim veæ pet godina.baština na fotografiji 2009. dobila samjer mislim da time mogu osigurati više3. Eva: Zašto voliš fotografirati?pohvalu za svoj rad.vremena za ono što volim raditi.Sara: Prvi put kad sam uzela9. 05.09.2009. fotografijom PlotSvakog utorka idem u Fotoklub, što ifotoaparat u ruke i napravila prvesudjelovala sam na 5. zagorskomnije tako èesto, pa mogu sve uskladiti.fotografije, vidjela sam neki smisao ulikovnom salonu.Na terenu sam obièno subotom ili kadnjima. Tada sam odluèila da æu10. 2010.godine osvojila sam prvoje lijepo vrijeme.nastaviti fotografirati i isplatilo se.mjesto na županijskom natjecanju10. Eva: Nedavno si izabrana zaDanas mi je fotografija jedna odMladih tehnièara Hrvatske u kategorijipredsjednicu Vijeæa uèenika VI. OŠ.najvažnijih stvari u životu, ona mefotografija i išla na državno natjecanjeVaraždin. Što, ukratko, planirašjednostavno ispunjava. Kadu Dubrovnik.poduzeti na toj poziciji?fotografiram, fotografiram srcem i11) 2010. godine na 3.Sara:Ne ciljam još ni na štadušom. Mislim da je to važno.Koprivnièkom salonu fotografijeodreðeno, no radimo sve da ova škola4. Eva: Na koja sve natjecanja si išlaosvojila sam bronèanu medalju naostane takvo tolerantno i naprednosvojim fotografijama?temu „Sretno dijete-sretna obitelj”mjesto kakvo je, te da se uèenici ovdjeSara:5. Eva: Gdje izlažeš svojeosjeæaju ugodno. Ovdje ne treba1. 2007. godine osvojila sam drugofotografije?nikakvih drastiènih promjena, veæmjesto na županijskom natjecanjuSara: Veæ nekoliko godina svojesamo mali projekti i postupci koji æeMladih tehnièara Hrvatske u kategorijifotografije izlažem u Školi.. Mojeuèiniti uèenicima život lakšim ifotografijafotografije takoðer su prisutne naugodnijim.2. 36. meðunarodna izložba djeèjeggodišnjim izložbama “Fotokluba11. Eva: Za kraj, objasni nam što bistvaralaštva Lidice 2008. (Èeška),Varaždin”.sve trebao uèiniti jedan mladi fotografnajveæa je meðunarodna izložba6. Eva: Koje teme najèešæe biraš?da postane uspješan kao ti.djeèjeg stvaralaštva . Na toj izložbiSara: Najèešæe fotografiram priroduSara: Trebao bi voljeti fotografiju iprvi put osvojila sam Ružu Lidica.i kukce. Obožavam makro fotografiju!uživati u njoj, a ne da to bude samo još3. Svojim sam radovima sudjelovalaUpravo u njoj sam se pronašla, volimjedna obaveza. Ako bude fotografiraona završnoj godišnjoj izložbi Fotoklubagledati sve te boje i strukture koje bezsrcem i dušom i uspješne fotke suVaraždin 2008.fotoaparata ne bih mogla vidjeti. No,zagarantirane. Takoðer, danas postoji4. Sudjelovala sam na izložbi 1.ako fotografije šaljem na neki natjeèaj,mnogo zanimljivih knjiga o fotografijiKoprivnièki salon fotografije ''onda fotografiram na zadanu temu.pa bi onda bilo dobro da prolista nekuSRETNO DIJETE - SRETNA7. Eva: Fotografiraš li ponekad iod njih. Mali savjeti su od velikeOBITELJ '' 2008.ljude, tj, modele?koristi!5. Dodijeljena mi je godišnja nagradaSara: Da, zapravo fotografiram sveEva: Hvala na razgovoru!Hrvatskog foto saveza za 2008. godinu,pomalo. Ljude najèešæe fotografiramSara: Nema na èemu! Htjela bih jošza fotografa godine do navršene 21na «Špancirfestu». Fotografiramsamo reæi svim èitateljima «Šestice» dagodine.klaunove, uliène zabavljaèe, djecu itd.slijede svoje snove i ono što žele u6. Na 37. meðunarodnoj izložbiJednom sam u Varaždinu za vrijemeživotu postiæi, pa æe uspjeti. Pozdravdjeèjeg stvaralaštva Lidice 2009.«Fashion.hr» fotografirala manekenku.svima!(Èeška), osvojila sam pojedinaènu8. Eva: A kako je sve poèelo?Eva Trstenjak, 8.bmedalju Ruža Lidica na temu Svemir.Sara: Moj tata je kupio malifotoaparat «Olimpus» i bio je relativnoSESTICA 25

U srcuBožiæna priredba nakraju 1. polugodištaPosljednjeg nastavnog dana 1. Kako može biti veselo i lijepo u 1. odgovora u pripremama za Božiæpolugodišta školske godine razredu svojom recitacijom prisutnima svojom su glumom prisutne pozvali2010./2011. uèenici nižih razreda naše je isprièala Dora Težak, uèenica 1.d uèenici 6.d razreda: Luka, Jura, Arijan iŠkole opustili su se uz gledanje razreda. Svoju je recitaciju uvježbala s Matej.programa koji su za njih pripremili uèiteljicom Anom Kiðemet.Igrokaz su uvježbali suèenici pojedinih školskih grupa.Nakon toga ponovno se nastavila vjerouèiteljicom Ljiljanom PosavecNa samom poèetku priredbe uèenike plesna èarolija u brzom,živahnom i Zavrtnik.su razveselili mali glumci iz 2. razreda. ritmiènom plesu uèenika 4.a razreda.Nakon igrokaza prisutne su svojimSa svojom uèiteljicom Sanjom Šprem Svojim plesom poruèili su: “…osloniterecitalom o razgovoru Stare i Noveuèenici: Lara, Dorian i Noa, pripremili se na nas…“ ili „Call on me!“godine zabavili kostimirani uèenici 4.dsu igrokaz o malim pomagaèima, Uvježbala ih je uèiteljica Margaretarazreda. Svoj su nastup pripremili sunucima Djeda Mraza.Živkoviæ.uèiteljicom Ružicom Martinec.Na radost zbog blizine Božiæa, kada Nakon plesa poziv na razmišljanjeNa kraju programa svima prisutnimasmo pozvani da jedni drugimakroz igrokaz Došašæe s upitnikom. Naobratila se ravnateljica Škole, prof.darujemo osmijeh, vrijeme i ljubav, adventskom vjenèiæu zapaljene su sveNada Pitner Ciglar.svojim su plesom pozvali veseli èetiri svjeæice-Božiæ je pred vratima.folkloraši. Oni su svoje spretne plesove Osjeæa se ugoðaj Božiæa.S njenim lijepim željama iuvježbali s uèiteljicom Nives Blažunaj.èestitkama za predstojeæe praznikeJesmo li za to pripremili svoja srca.završila je priredba.Na važna pitanja, ali i nalaženje26SESTICA

SreæaTurèin, puhara, truba, prosenjak ...Volim prirodu i volim šetnje. Danas gljive znam i sama brati i Naravno, uvijek se za šumu trebaNaroèito volim šetnje šumom, veselim se kad uberem neku finu dobro obuæi da ne bismo iz šumeosobito u jesen, kad je sve obojano gljivu npr. sunèanicu, vrganja, donijeli krpelja. Takoðer trebajesenskim bojama. Još kao malu trubu, prosenjaka, maglena, èuvati i paziti prirodu, ne ostavljatidjevojèicu djed i baka su me odveli ciganèeka, turèina, puharu, osinca... smeæe u šumi, gljive brati nožem, iu šumu, u berbu gljiva. UživalaVolim kad se te gljive naðu nau šumi ih oèistiti. Bitno je dasam valjajuæi se u lišæu, a kasnijemom tanjuru, u nekom finomznamo da smo u šumi samo gostisam pomagala baki tražiti gljive. Srižotu, gulašu, juhi. S jajima iliteda èuvajuæi šumu možemo jošvremenom sam ih nauèilasame za sebe.dugo uživati u šetnjama i berbiprepoznati.gljiva.Nikolina Baèko, 4.bSESTICA 27

ŽivotOvdje je sve bez mjerePotaknuta lošim vijestima kojima nas Nazivamo ih svakakvim imenima, èak okruženju. Oni svoje postupke nesvakodnevno obasipaju mediji, i èudovištima, opravdano njihovim smatraju velikim grijehom, no akoponekad razmišljam o drugima, a i o postupcima. Umove ubojica, lopova i nastave kršiti pravila, to može jednogsebi. kriminalaca nitko ne može shvatiti i dana prerasti i u zloèin.Oduvijek sam znala da svi griješimo,objasniti jer njima upravljajuNe mislim da je itko savršen, aliali razlika je u tome koliko griješimo.netrpeljivost prema drugima,smatram da u svemu treba imati mjeru,Stvarno se trudim izbjeæi lošeljubomora i zavist koju dobar èovjekkako u važnim tako i sporednimponašanje, no mnogi ljudi svojene može razumjeti. Rekla bih da sustvarima jer za svaki loš postupak,ponašanje ne znaju ili ne želenajgori ljudi koji krše zakon izprotiv pravila, moramo snositikontrolirati. U svijetu ima mnogo zlihvlastitog zadovoljstva, no takvih ljudiposljedice.ljudi za koje smatram da nemajuima , na žalost, u cijelom svijetu.Dora Gredelj, 7.cnikakve osjeæaje osim mržnje.Osoba „bez mjere“ ima i u momIvor Canjuga, 3.cŽivotŽivot je kao kiša koja pada i pada,a onda prestane.Život je tugakad nas ne usreæuje.Život je gusjenicapretvorena u leptira.Život je bajkapuna smijeha i pustolovina.28SESTICAIan Labaš, 3.d

EngleskiMoje želje, moji snoviAnja Melnjak, 6.dMoje želje, moji snovi - da ne budu ratovi novi.Htjela bih da se ljudi više smiju, vesele i skaèu,a ne da stalno vièu, deru se i plaèu.Moglo bi biti više ljudi koji ne misle samo na novac i slavui onih koji ne misle da su stalno u pravu.Htjela bih da ne bude kraðe i svaðe,da se ljudi više poštuju i vole,da lako pronalaze prijatelje nove.Htjela bih da ljudi ne zagaðuju zemlju,da èuvaju svaki cvijet.Htjela bih, htjela, da paze na naš lijepi svijet!PecivoJa sam traka tijesta. Savijen sam i nalikujem slovu B ili brojci 8.Znate li tko sam ja? Ja sam perec. Jednog dana našao sam se na stolu. Stol je biomalen i neobiènog oblika. Shvatio sam da me kupila jedna obitelj. Razveselila mecika i vika malene djevojèice. Èuo sam njezin glas: „Želim ovaj perec!“Bio sam sretan što æu biti ukusna poslastica djevojèici.Nika VrèekViktorija Vdoviæ, 6.dNina Periæ, 8.bSESTICA 29

ŽivotPozdravlja me jesenHm? Jesen, mislio sam. Toliko plodova, toliko lišæašarenih boja, prazno drveæe. Ali odjedanput, pao je list.Pogledao sam ga. Bio je lijepe crvene boje. Zaèudio samse što je na listu nešto napisano. Evo što je pisalo:Zdravo! Moje ime je Jesen. Za neko vrijeme shvatio samda me pozdravlja Jesen. Uzeo sam list i olovku i zatim nalist napisao: Zdravo i tebi! Moje je ime Maks Bunjevac.Znam puno o tebi. Kad je zapuhao vjetar, list je odletio izmoje ruke. Pao je još jedan list. Na njemu je pisalo: Štosve znaš o meni? Istog sam trena zgrabio list i napisao:Pa, znam da si jako šarena, puna plodova, i golog drveæa,kišovita i topla.To je bila èarolija jeseni.Maks Bunjevac, 3.cBruna Hrašèanec, 3.cNa svakom krovugnijezdoFilip Poštenik, 3.cSelo Èigoè nalazi se u blizini Lonjskog polja. Ima uskeulice, sa starim drvenim kuæama koje su lijepe, kao izbajke.Uokolo nekoliko bistrih potoèiæa. Hrast lužnjak dao jesirovinu za gradnju kuæa, a èovjek je k tome dodao svojuumjetnost. Dvorišta su prostrana sa mnogo domaæihživotinja. U štali imaju hrane i žive poprilièno slobodno.Selom ne prolazi mnogo automobila pa je zrak èist.Mnogi turisti dolaze u selo gledati rodina gnijezda kojasu na svakoj kuæi. Gnijezda mogu težiti do dvije tone.Graðena su od šiblja, granja, perja i blata kojim seuèvršæuje gradnja. Sav materijal za gradnju je na dohvatruke. Pruža ga priroda. Nestane ponekad i koji komadodjeæe s užeta te se susjedi posvaðaju. Najviše je pticaod proljeæa do jeseni. Kuæe i ljudi stvaraju sklad sprirodom.Malo selo Èigoè obiluje mirom i tišinom te je najljepšei najzanimljivije mjesto za odmor.Dora Murkoviæ, 7.cDora Gredelj, 7.c30SESTICA

Individualni razgovoriZabavaDanas sam u školi dobio dvojku. Bio sam jako tužan i razmišljao što æe mi reæi mama.Došao je trenutak da kažem mami što se dogodilo.Pitala me koju sam ocjenu dobio iz testa. Ja sam joj htio reæi, ali onda sam ipak prešutio i rekao da sam dobio èetvorku.Mama se obradovala. Bio sam sretan što ne zna istinu, ali sam zaboravio da su u ponedjeljak individualni razgovori. Bolje bibilo da sam joj priznao, nego da sazna na individualnim razgovorima. Pokušat æu je nagovoriti da ne ide na razgovor jerimam dobre ocjene, jako sam dobar u školi.Povjerovala mi je i nije išla. Tako sam se izvukao i nisam bio kažnjen. Sad sam imao još vremena ispraviti dvojku.Nakon dva mjeseca otišla je u školu. Dugo se zadržala na razgovoru. Mislio sam da je otkrila moju dvojku iz testa. Vratilase. Rekla mi je da je èetvorka dobra ocjena.Bio sam jako sretan što nije otkrila moju dvojku.Gužvinec Josip, 7.cAdela Prstec, 8.cSESTICA 31

Nagraðene fotografijeuèenice Sare CuklinSvemirnagraðena fotografijau LIDICAMA (Èeška)Sretno dijete -sretna obiteljIzložba u Koprivnici 2010.,nagraðena fotografija(bronèana medalja)