Obrtničke novine - broj 81 - Hrvatska obrtnička komora

TRGOVCI str. 32»Plus market«ide daljeAKTUALNO str. 2Predstavljeno novovodstvo HOK-aRAZGOVOR str. 3Mato Topić:Zajedno smo jači!OBRTNIČKE NOVINE•OBNOVLJENA 1994.U T E M E L J E N A 1 8 5 2.•BROJ 81 • VELJAČA 2007. • ISSN 1332-7364 GLASILO HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE www: http://www.hok.hr • E-mail: obrtnicke-novine@hok.hrSKUPŠTINA HOK-a:MATO TOPIĆNOVI PREDSJEDNIKŽUPANIJSKE STRANICE:POŽEGAĐuro Nikšić podnio ostavku str. 26SISAKKonačno u svojim prostorijama str. 27VIROVITICAOtvoren novi poslovni prostor str. 28VUKOVARIločani u potrazi za kadrovima str. 29str. 2MEĐUNARODNA SURADNJA str. 32Izaslanstvo HOK-au BruxellesuZAKON O OBRTU str. 2Usuglašeni stavovi sMinistarstvom gospodarstva

Obrtničke novine AKTUALNOČetvrtak, 15. veljače 2007.2007. – Godinaobrtničke kvaliteteUpravni odbor Hrvatske obrtničkekomore, na sjednici održanoj 10. siječnja2007. godine, donio je odlukuda se ova, 2007. godina, proglasi Godinomobrtničke kvalitete.Odgovarajućim cehovskim pravilima pokušatće se unificirati i podići na višu razinukvaliteta usluga i proizvoda. Ta generalnapravila pojedine struke, sa isticanjem znakaTim koji je izabran na izbornojskupštini Hrvatskeobrtničke komore(HOK), učinit će sve da ispuniobećanja dana uoči izbora– rekao je predsjednik HOK-aMato Topić na konferenciji zanovinare, održanoj 1. veljače,predstavljajući nove čelnikehrvatskog obrtništva. Uz Topićajavnosti su se predstavilipotpredsjednici HOK-a IvanKlarić, Marijan Perica, AldoUkanović i Željko Vrbanus.Predstavljajući svoj programnaglasili su kako će se nastavitisa svim započetim kvalitetnimprogramima, te jošsnažnijim radom na područjimagdje su najugroženiji interesihrvatskih obrtnika.Zaštita malihobrtnika– Zalagat ćemo se za maleobrtnike kojih je u Hrvatskoj97 posto, pojačat ćemo suradnjusa svim strukturamavlasti, od lokalne do državnerazine, a posebnu pažnjuusmjerit ćemo na školstvo,stvaranje kvalitetnih kadrova,te zadržavanje majstorskihispita pod ingerencijomHOK-a. Neprihvatljiv je prijedlogda netko sa završenomosnovnom školom može pristupitipolaganju majstorskogispita, i da to reguliraMinistarstvo gospodarstvabez konzultacija s Komorom– naglasio je Topić.Čelni ljudi Hrvatske obrtničkekomore spomenuli su iMinistar gospodarstva,rada i poduzetništvaBrankoVukelić i novi predsjednikHrvatske obrtničke komoreMato Topić, na sastankuodržanom 5. veljače, razmotrilisu prijedloge HOK-a okoizmjena Zakona o obrtu tesu usuglasili stavove o otvorenimpitanjima zakonskogteksta koji će uskoro bitiupućen u saborsku proceduru.Iz područja obrazovanjauvažena je primjedba Hrvatskeobrtničke komore na prijedlogizmjena i dopuna Zakonao obrtu, prema kojemse majstorskom ispitu možepristupiti sa završenomosmogodišnjom školom i desetgodina radnog iskustva.Obrtničke kvalitete, kao načina brendiranjaobrtničkih proizvoda i usluga, jamčit ćekvalitetu, i zaštitu potrošača.Kvalitetnijim uslugama i proizvodima,kroz usvajanje cehovskih pravila i uvođenjemnovih tehnologija i europskih standarda,obrtnici će se lakše i brže prilagoditiposlovanju na jedinstvenom europskomtržištu. S. T.Predstavljanje novogvodstva HOK-aNovo predsjedništvo HOK-aaktualne probleme obrtnika– od nereguliranog pitanjaposlovnih prostora, povišenjakomunalnih nameta, posebnou Zagrebu, prilagodbe tržištuEuropske unije i slično, istaknuvšikako će se svim sredstvimatruditi da se zaštiteinteresi obrtništva, posebnotradicijskih i deficitarnih kojisu u najtežoj situaciji. Okodaljnje suradnje s europskiminstitucijama i kolegama diljemsvijeta naglašeno je kakoće se nakon posjeta ureduHOK-a u Bruxellesu utvrdititrenutačno stanje, te definiratidaljnji način funkcioniranjaureda i komunikacije s EUadministracijom.Izlazak izanonimnostiIZBORI: Na konstituirajućoj sjednici Skupštine25. siječnja izabrano novo vodstvo HOK-a do 2011.Mato Topićnovi predsjednikMato Topić, predsjednik Obrtničkekomore Zagreb, većinom glasovačlanova Skupštine Hrvatske obrtničkekomore, na konstituirajućoj sjedniciSkupštine, održanoj 25. siječnja, izabran jeza novog predsjednika Hrvatske obrtničkekomore u sljedećem četverogodišnjem mandatu2007. – 2011. godina.Podsjetimo, za predsjednika HOK-a unovom mandatu bile su istaknute tri kandidature,i to: Stjepan Šafran, dosadašnji predsjednikHOK-a u dva mandata (1999. – 2003.,2003. – 2007.), kojeg su kandidirali Obrtničkakomora Varaždinske županije i Upravni odborHOK-a, zatim Mato Topić, predsjednikObrtničke komore Zagreb u drugom mandatu,kojega je kandidiralo 17 članova SkupštineHOK-a, te Željko Vrbanus, predsjednikObrtničke komore Sisačko-moslavačke županije,kojeg je kandidirala njegova matičnakomora.U prvom krugu glasovanja, Šafran je dobio33 glasa, Topić 28, a Vrbanus 12 glasova, te su,s obzirom da je za izbor predsjednika bilo potrebnodobiti većinu glasova nazočnih članovaSkupštine (bila su 73 nazočna od ukupno 75),Šafran i Topić bili kandidati za drugi krug glasovanja.Prije početka drugog kruga glasovanja,Šafran je, međutim, povukao svoju kandidaturu,obrazlažući svoj potez činjenicom daviše od polovice skupštinara nije dalo potporunjegovom programu i da ne može protiv sebe.Stoga se u drugom krugu glasovalo samo zaTopića, koji je dobio potporu 45 članova Skupštine,i time postao novi predsjednik.Mato Topić poznati je zagrebački obrtnikkoji vodi obiteljski obrt za montažu centralnoggrijanja i klimatizacije, te montažu plinskihinstalacija od 1971. godine. Od 1980.godine aktivno se uključuje u rad obrtničkihasocijacija, od Udruženja obrtnika Grada Zagreba(UOGZ) Obrtničke komore Zagreb, doHOK-a. U više mandata bio je pročelnik Sekcijeinstalatera grijanja i plina pri UOGZ, te članUpravnog odbora i Skupštine UOGZ, OKZ-aNa konstituirajućoj sjednici Skupštine HOK-a imenovani su inovi potpredsjednici: Aldo Ukanović iz OK Istarske županije,Marijan Perica iz OK Primorsko-goranske županije, ŽeljkoVrbanus iz OK Sisačko-moslavačke županije te Ivan Klarić iz OKVukovarsko-srijemske županije.Također, novi predsjednik HOK-a imenovao je i tri nova članaUpravnog odbora HOK-a: Ivana Gotovca iz Udruženja obrtnikaKaštela, Ivana Obada iz Udruženja obrtnika Grada Zagreba teMaria Palisku iz Udruženja obrtnika Poreč.Za članove Upravnog odbora imenovani su i predsjednici područnihkomora, osim POK-a Zagreb koji tek treba izabrati novogpredsjednika.U Nadzorni odbor HOK-a izabrani su: Bože Gusić, NedeljkoČerepinko, Petar Pavičić (predsjednik), Ivan Mladić te Anka Šakić.Snježana Tomići HOK-a. Dobitnik je mnogih državnih i obrtničkihpriznanja, i poznat je kao poborniki veliki borac za zaštitu malih obrtnika, kojiuglavnom obavljaju tradicijske, deficitarne iumjetničke obrte, a koji, od ukupno 105.000hrvatskih obrtnika, čine čak 97%.Prema programu koji je iznio članovimaSkupštine HOK-a, Mato Topić obećao je da ćese zalagati da se u komorskom sustavu hitnoizvrše mnoge promjene; prije svega izmjeneStatuta HOK-a i Zakona o obrtu; decentralizacijaHOK-a po uzoru na europske obrtničkekomore; te prilagodba hrvatskog obrtništvanovim mjerama koje donosi skori ulazak uEU. Njegova obećanja, smatra Topić, mogućeje realizirati samo uz dobru zajedničku suradnjunjegovih suradnika s predstavnicima lokalnesamouprave, sa resornim ministarstvimate Vladom i Saborom RH.Novi izbori za predsjednikaOK ZagrebS obzirom na to da prema StatutuHOK-a, predsjednik HOK-a ne može ujednobiti i predsjednik područne obrtničke komoreili udruženja obrtnika, u roku od 30 dana nakonkonstituirajuće sjednice Skupštine, održatće se izbori u OK Zagreb kada će biti izabrannovi predsjednik.S. T.Ministar Vukelić i predsjednik HOK-a Topićusuglasili stavove o novom Zakonu o obrtuKomora je smatrala da bi setom odredbom majstorskozvanje dovelo u nepovoljnupoziciju u odnosu na ostalazanimanja.Postignut je dogovor damajstorskom ispitu mogupristupiti osobe koje imajunižu stručnu spremu za određenozanimanje, uz uvjet dasu deset godina radile na poslovimai radnim zadaćamakoje pridonose razvoju kompetencijau tom zanimanju.Komora se također zalagalada se javna ovlast stjecanjastručne osposobljenostipolaganjem ispita pred komisijomHrvatske obrtničkekomore ne prenosi na ostaleustanove za obrazovanjeodraslih. Komora smatra dase proces priprema za ovePotpredsjednik HOK-aŽeljko Vrbanus, inače jedanod predsjedničkih kandidatana nedavnim izborima,rekao je, kako hrvatsko obrtništvozapočinje jedno novopoglavlje i izlazi iz anonimnosti,jer radi se o snazi od105.000 ljudi koji su osnovahrvatskog gospodarstva i njihovase razmišljanja i stavovimoraju respektirati. S. T.Predsjednik HOK-a Mato Topić i ministar Branko VukelićMato Topić u obraćanju skupštinarimaispite može odvijati kod svihsubjekata koji imaju odobrenjeza ovu vrstu obrazovanja,s tim da vanjska valorizacijaodnosno sam čin polaganjaispita o stručnoj osposobljenostiostane u isključivojnadležnosti Komore.Usuglašeni su i stavovioko prijedloga HOK-a da ostjecanju statusa tradicijskog,odnosno umjetničkog obrta,odluku predlaže posebna komisijaHOK-a, sastavljena odstručnjaka i obrtnika.(zakupoprimci), ne bi moglibiti obrtnici, jer nemaju pravovlasništva nad prostorom(a vlasništvo podrazumijevai pravo raspolaganja).Ministra Vukelića je predsjednikTopić upoznao sasvojim novim programomrazvoja krovne nacionalneorganizacije hrvatskih obrtnikai izrazio želju za još intenzivnijomsuradnjom s resornimMinistarstvom.Između ostaloga, na sastankuje dogovoreno i da ćeTakođer, usuglašeni su obrtnici biti uključeni u prijedlogi stavovi oko primjedbenovog Zakona o po-HOK-a, vezano za odredbuu izmjenama zakona, premakojoj je propisano pravoraspolaganja poslovnim prostorom,jer bi to značilo dareznim olakšicama za osposobljavanjei izobrazbu, kojise priprema u Ministarstvugospodarstva, rada i poduzetništva.oni obrtnici koji su u najmu S. T.

Četvrtak, 15. veljače 2007.AKTUALNOObrtničke novine RAZGOVOR: MATO TOPIĆ, PREDSJEDNIK HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORENastojat ću ispuniti sva izborna obećanjaHrvatska obrtnička komora kao servis hrvatskih obrtnika mora učiniti mnogo više za boljitak obrtnika nego što je to do sada učinjeno, što ćupokušati ostvariti uz pomoć svojih suradnika i nadležnih institucijaStjepan JuračićNa konstituirajućojskupštini Hrvatskeobrtničkekomore održanoj 25. siječnjaza novog je predsjednikaizabran MatoTopić. Obrtnik je više od35 godina, a bavi se montažominstalacija centralnoggrijanja, ventilacije,klimatizacije i plina.Od 2005. godine obnašaoje dužnost predsjednikaObrtničke komoreZagreb, a u razgovoru zaObrtničke novine rekaonam je u kojem će smjeruići HOK s njim na čelu.• Nekima je Vaša pobjedana izborima bilasvojevrsno iznenađenje,s obzirom na kasnopredanu kandidaturu,te protukandidate StjepanaŠafrana i ŽeljkaVrbanusa čije su kandidaturebile podržane odPOK-ova?– Kandidaturu za predsjednikaHrvatske obrtničkekomore prihvatiosam na prijedlog velikogbroja obrtnika i skupštinara,koji su zajednosa mnom smatrali da biHOK mogao učiniti punoviše za boljitak obrtnikanego što je to do sada učinjeno.Takva su se razmišljanjapokazala točnima ikolege obrtnici ukazali sumi povjerenje.Obrtnike se prisiljavana kojekakve nove financijske,porezne i drugeobveze. Izgubili smo iono malo pogodnosti uuvjetima privređivanjakoje smo imali, možda unepovrat svoj mirovinskifond pa su nam mirovinemizerne, obrtničkubanku nismo do danasosnovali, a sudovi su pre-trpani obrtničkim dugovanjimai potraživanjima,a pri tome moramo bitisvjesni činjenice da obrtniciu velikoj većini radesami ili zapošljavanju do5 radnika.• Svoj ste program baziralina brizi za maleobrtnike kojih je u Hrvatskoj97 posto, na pojačavanjurazgovora snadležnim institucijamakako bi se glas obrtnikauvažavao, i na većojdecentralizaciji HOK-a.Što to točno znači?– Smatram da je Komorupotrebno po uzoruna europske asocijacijedecentralizirati u određenimsegmentima rada, štotakođer podrazumijeva ifinancijsku decentralizaciju.Ne moraju se nužnosve odluke donositiu Zagrebu, ako to znajubolje na primjer u Rijeci,Splitu, Sisku ili Osijeku.POK-ovima treba omogućitipreuzimanje i specijaliziranjeza određenedjelatnosti koje su najinteresantnijena njihovompodručju, kao što su: turizam,ugostiteljstvo, ribarstvo,poljoprivreda islično. To ne znači povratakna staro kako su nekipokušali prikazati, jasnoje da nećemo dozvolitinove malverzacije i razneafere. Ipak, ukoliko donjih dođe rješavat ćemoih prvo između sebe, beziznošenja prljavog rubljau javnost.Moja su temeljna načelada je obrtnik osnovaHOK-a, a svi su obrtniciravnopravni bez obzirana to koje su djelatnosti,gdje im je sjedište, i kojefunkcije u sustavu HOK-aobnašaju.Komora treba biti zaštitničkai tolerantnaprema unutra, a odlučnai snažna prema van,obrtnici trebaju upravljatiHOK-om, a zaposleniciu sustavu HOK-a morajuizvršavati potrebne,predviđene i dozvoljeneaktivnosti za ostvarenjeobrtničkih ciljeva. U sustavuHOK-a nikad, alidoista nikad, ne možebilo koji djelatnik HOK-abiti važniji od bilo kojegobrtnika.Što se tiče suradnje svladajućim strukturamasvi u Republici Hrvatskojznaju da se radi o izuzetnoznačajnoj brojci kojaje vezana za obrtništvo,odnosno da se radi o višeod 100.000 obrtnika kojiprosječno zapošljavajupo 1,7 radnika, a tu su ičlanovi obitelji obrtnikai radnika zaposlenih kodobrtnika, tako da je tajbroj i veći od 500.000 osoba,koji mora poštovati iuvažavati svaka vlast.• Najavili ste i aktivnijirad na terenu, poUdruženjima i POKovimazajedno sa svojimtimom.– Obrtnici se morajuviše i jače uključiti ukomorski sustav te ponovnosteći povjerenjeu njegovu potrebu i ozbiljnost.Namjera mi jezajedno s POK-ovima,što više se zbližiti i povezatis našim članovima,našom bazom, te utvrditinjihove prave i ozbiljneprobleme, a onda zajedjeto naš novac koji im ipripada, a za pozajmicetreba ukinuti obračunkamata. Također, trebaoživjeti i dinamiziratistrukovni rad na svimrazinama – od sekcija uudruženjima, preko cehovau POK-ovima docehova HOK-a, s ciljemda se obrtnici u što većembroju uključe u njihovrad jer samo onajobrtnik koji zaista osjećada se u komorskom sustavunešto ozbiljno radi,i to u njegovom interesu,doći će sudjelovati i raditis nama.Ono što već sada mogunajaviti jest da ćemomoj tim i ja zatražiti odzakonodavca i jedinicalokalne samoupraveda se mali obrtnici kojiobavljaju deficitarne,tradicijske i umjetničkeobrte maksimalno oslobodeplaćanja zakupninaposlovnih prostora,komunalne naknade,spomeničke rente te drugihdavanja, i predložitijedinicama lokalne samoupravedonošenje odlukao subvencioniranjutakvih obrta. Zalagat ćuse za jedinstveni školskisustav za obrtnička zanimanja,te tražiti od Vladei Sabora da uvaže našeprijedloge i amandmanena Zakon o obrtu koji jeprošao našu raspravu iproceduru, a nije prihvaćenu onom obliku kakosmo to tražili od Ministarstvagospodarstvarada i poduzetništva, očemu sam prije nekolikodana razgovarao s ministromBrankom Vukelićem.• Za kraj recite kakoće se obrtnici priprematiza prilagodbu EU i tržištukoje će biti puno neposlovnopovezati, jersamo na taj način ćemouspjeti opstati i razvijatise u oštroj konkurencijikoju donosi ulazak uEuropsku uniju.Osim, pomoći obrtnicimau prilagodbi standardimaEU, inicirat ćunaše sudjelovanje kodusklađivanja našeg zakonodavstvasa zakonodavstvomEU s ciljemzaštite obrtništva u cjelini.Inzistirat ćemo nadonošenju Nacionalnegospodarske strategijekoja će respektirati upravogrupaciju obrtništva,kao i na prilagodbi kreditnihprograma u štovećoj mjeri malim obrtnicimakako bi se lakšemogli susresti s konkurencijomnakon ulaskaRepublike Hrvatske uEU. Treba jasno reći štoje to izvorno hrvatskoi onda to njegovati sustavnomgospodarskompolitikom. Zalagat ću seza ponovno oživljavanjeideje zadrugarstva,omogućiti i približitiobrtnicima mogućnostosnivanja clustera, odnosnopovezivanja malihobrtnika u procesunabave repromaterijalai opreme, kao i u mogućnostimazajedničkogplasmana njihovih proizvoda.Ured u Bruxellesu kojismo ovih dana posjetilivažan je za dobivanje informacijai mogućnostimakorištenja sredstavaiz pretpristupnih fondovaEU. Neki od mojih kolegakoji su bili skeptičniprema radu tog uredauvjerili su se da je on neophodanza prilagodbunaših obrtnika europskimstandardima. Okosvih pitanja dogovoritU službi obrtništva više od 25 godinaMato Topić rođen je u Mostaru 1942.godine, a u Zagrebu živi od 1958. godine.Završio je Srednju tehničku strojarskuškolu u Zagrebu 1962. godine,nakon koje je upisao Strojarski fakultetSveučilišta u Zagrebu.1971. godine otvorio je samostalniobrt za montažu instalacija centralnoggrijanja, ventilacije, klimatizacije i plinakoji djeluje kao obiteljski obrt i danas.Od 1980. godine aktivno je uključenu rad Sekcije instalatera grijanja iklimatizacije pri Udruženju obrtnikagrada Zagreba, u kojoj je obnašao funkcijutajnika te pročelnika sekcije u višemandata.Od 1988. godine član je Upravnogodbora i Skupštine Udruženja obrtnikagrada Zagreba, i to sve do danas, te uviše mandata član Skupštine Obrtničkekomore Zagreb, te u dva mandataSkupštine Hrvatske obrtničke komore.Od 2000. do 2005. godine obnašaoje dužnost potpredsjednika Udruženjaobrtnika grada Zagreba, člana Izvršnogodbora udruženja, te Upravnog odborai Skupštine udruženja.Od 2005. godine obnašao je dužnostpredsjednika Obrtničke komore Zagreb.Član je Povjerenstva za poduzetničkezone pri Ministarstvu gospodarstva,rada i poduzetništva.Predsjednik je komisije za polaganjemajstorskih ispita za zvanje »Majstorplinoinstalater« pri HOK-u, te dobitnikmnogih nagrada i priznanja.Od 1973. godine do danas u svojojradionici obučio je 102 učenika deficitarnogzanimanja – monter centralnoggrijanja i plinoinstalater.U braku je 34 godine, ima dvoje punoljetnedjece, i sebe najčešće opisujekao mirnog obiteljskog čovjeka.no s njima i nadležnimtijelima na državnoj i lokalnojrazini efikasno ihrješavati.Kao što sam rekao, zalagatću se da se nastavefinancijske pomoći POKovimai udruženjima kojimasu ona potrebna, jermilosrdnije nego što jedanas, te što će biti sa, zaneke spornim, Uredom uBruxellesu?– Jedino što je ostalo»izvorno hrvatsko« tosmo mi obrtnici, pa namostaje da se moramo organizirati,financijski i”Ne može sesamo pisati,upozoravati i čekati.Potrebno je vršitiozbiljne i organiziraneakcije obrtnikakojima će se od VladeRH i resornih ministarstavatražiti dase njihovi zahtjevii prijedlozi uzmu urazmatranje“ćemo se zajedno, postavitistrategiju i nastupitijedinstveno i snažno nasvim područjima. Mojtim i ja želimo poručitiobrtnicima neka se neboje, neka se ne skrivajui neka nam pomognu jerZAJEDNO SMO JAČI!

Obrtničke novine AKTUALNOČetvrtak, 15. veljače 2007.Međunarodna konferencija o radu nedjeljom u trgoviniMali trgovci traže pozitivnu diskriminacijuUHrvatskoj gospodarskojkomori se 30. siječnjaodržala Međunarodnakonferencija »Radnedjeljom – iskustva zemaljačlanica Europske unije,Republika Hrvatska danas– Referendum o radu nedjeljomda ili ne«, koja je okupilanajznačajnije predstavnikesvih zainteresiranih strana– države, sindikata i samihtrgovaca.Prijedlog novog Zakonao trgovini nedjelju predviđaneradnim danom osimpropisanih iznimaka, a uzimajućiu obzir turističkuorijentaciju Hrvatske od 1.lipnja do 1. listopada danaje mogućnost da nedjeljomrade sve prodavaonice od 8do 13 sati kao i tijekom prosinca.Istaknuto je da ovuproblematiku treba riješitizakonom na jedinstven načinjer postojeća praksa, po kojojse trenutno donose odluke oradnom vremenu prodavaonica,nije dobra. Crkva nijezadovoljna ovim ponuđenimrješenjem, jer se protivi nedjeljnomradu uopće pa i utih nekoliko mjeseci koji ovajprijedlog dopušta.Sudionici Međunarodne konferencijeMinistar gospodarstva,rada i poduzetništva BrankoVukelić izjavio je na konferencijida referendum ne biriješio problem rada trgovinanedjeljom, već rješenje trebajupronaći partneri, odnosnoradnici i poslodavci. »Ne vidimda će referendum riješitito pitanje, kao što nije uspioni u Sloveniji, gdje je referendumskaodluka o zabranirada trgovina nedjeljomsrušena na Ustavnom sudu.To je komplicirano pitanjekoje bi prvenstveno trebaleriješiti zainteresirane strane,sindikati i poslodavci«, smatraVukelić.S ovakvim zakonskim rješenjemi dalje nije zadovoljanSindikat trgovine Hrvatskečija je predsjednica Ana Kneževićponovila da bi rad trgovinamanedjeljom trebaobiti dopušten samo tijekomturističke sezone u mjestimaduž jadranske obale.Predsjednik HGK NadanVidošević upozorio je, pak,da bi problem bio lakši kadabi se poštivali zakoni, što sene može riješiti regulacijomradnog vremena. »Poštujmonaše zakone, o 40-satnomradnom tjednu i najviše 10sati prekovremenog radatjedno, i platimo radnike, jerPredsjednik Ceha trgovineHOK-a Boris Vukelić usvom izlaganju »Rad nedjeljomiz perspektive malih trgovaca– HOK«, upozorio jena tešku situaciju i katastrofalnuperspektivu male trgovineu Hrvatskoj, do čega jedošlo zbog u manje od desetgodina potpuno promijenjenihuvjeta privređivanja. Naše je tržištejedno od najliberalnijih u svijetu, te na njegastranci dolaze bez selekcije, bez postupnosti,a čak se ne uvažava niti princip reciprociteta.Ima li stoga država kakvih obveza prema20 000 obrtnika-trgovaca (i bar 100 000ljudi koji od te djelatnosti žive)? Treba li setruditi oko opstanka što više njih, reprogramiratiobveze, dijelu olakšati preorijentaciju,omogućiti zapošljavanje prekobrojnih? Imali sredstava za to? Najmanje što se može učinitijest prilagodba zakonskih propisa kakobi se obrtniku koji to želi omogućilo da radibez ograničenja, pa i nedjeljom. Obrtnik, naime,nema plaću već dohodak, pa tako nititime gradimo uređeno društvo«,poručio je Vidošević.Istraživanje koje je u prosincuna reprezentativnomuzorku provela agencija GfKpokazuje da se 15 posto ispitanikazalaže za rad svihtrgovina nedjeljom. Za radsamo poneke dežurne trgovineu kvartu izjasnilo se 29posto, a za zatvaranje svihtrgovina 40 posto ispitanih,dok 16 posto nema svoje stajališteo tome.S druge strane, kako jeupozorila predstavnica GfKfond sati, a budući da mu uradu mogu pomagati članoviobitelji, može legalno poslovatii u uvjetima cjelotjednograda. U Europi ima dostatakvih primjera. Tako uV. Britaniji i Portugalu maletrgovine imaju veću sloboduu izboru rasporeda radnogvremena, a u Španjolskoj iDanskoj ne podliježu općim pravilima, patako u Danskoj za one s manje od 3,25 milijunaeura prometa godišnje ne vrijedi zabranarada nedjeljom. Radi se, naravno, o zemljamas dugom tržišnom tradicijom, koje dobropoznaju princip jednakosti svih subjekatana tržištu, pa ipak njihovi ustavni sudovine problematiziraju ove primjere pozitivnediskriminacije. Nadležno ministarstvo je,smatramo, dužno hitno proučiti ove primjerei njihovu primjenjivost u našim uvjetima,kako bi se barem neograničavanjem radnogvremena malima dala kakva-takva prednostu krajnje neravnopravnoj borbi koju su prisiljenivoditi.Marina Grgec, istraživanjeprovedeno tijekom prošle godinepokazalo je da nedjeljomobavlja kupnju čak 94 postokućanstava, što znači da ponašanjegrađana odudara odnjihovih načelnih stajališta.Snježana TomićPredstavljena prva hrvatska izvozna strategija– »Hrvatska izvozna ofenziva«Strategija se, pojasnio je Vukelić, sastoji od 29 mjera, od čega se 24 odnose izravno na samog poduzetnikaZAGREB (Hina) – Četiriglavna cilja strategije »Hrvatskaizvozna ofenziva« urazdoblju od 2007. do 2010.su povećati ukupan brojtvrtki izvoznika za 25 posto,sa sadašnjih oko 11 tisuća na13.800 izvoznika, promijenitistrukturu izvoza, povećatikonkurentnost proizvodnjerepromaterijala i komponentiza složene proizvodete osnivanje šest izvoznihklastera.Prva hrvatska izvoznastrategija predstavljena jeu sklopu Druge konvencijehrvatskih izvoznika.Hrvatski premijer Ivo Sanaderna skupu je naglasiokako Hrvatska treba izvozitiželi li imati uspješno gospodarstvo,veći rast BDP-a, većiživotni standard, više zaposlenih.Ministar gospodarstva,rada i poduzetništva BrankoVukelić predstavljajući izvoznuofenzivu, istaknuo je daje jedan od ciljeva strategijepromjena strukture izvoza,odnosno povećanje udjelaizvoza proizvoda s dodanomvrijednošću.Potkrijepio je to primjeromdrvne industrije u kojoj Hrvatskatrenutačno dvostrukogubi – izvozi jeftiniju sirovinu,a kupuje i uvozi skupljefinalne proizvode, često odvlastite sirovine koju je izvezla.Poseban značaj strategijedaje i osnivanju šest klasteraza izvoz – Voda, Male brodogradnje,Tekstil-odjeća,ICT-rješenja, Drvo-namještaji Marikultura-hrvatska riba.Glavni ciljevi strategijeusmjereni su rješavanjuključnih problema koji prije-Ministar Branko Vukelićče jači rast izvoza, kao što supremali kapaciteti, usitnjenostproizvodnje i nedovoljnakonkurentnost.Strategija se, pojasnio jeVukelić, sastoji od 29 mjera,od čega se 24 odnose izravnona samog poduzetnika.Predviđeno je i osnivanjeposebnog Centra za standardei certifikate, koji će svecertifikate osiguravati poduzetnicima,a Ministarstvo ćesufinancirati dobivanje tihstandarda.Također, ide se u osnivanješest centara koji će spajatiproizvodnju s inovacijama iznanost, odnosno sveučilištai veleučilišta s poduzetnicima.Tu je i mjera supstitucijeuvoza, odnosno proizvodnjeproizvoda kojih do sada nismoimali. Postojeći sustaviprimijenit će se izravno naizvoz, poput projekata Hitro.hr i Hitrorez, da se uklonisvaka barijera koja se nađena putu izvozniku, kazao jeministar.Strategija je vrlo operativnai sadrži sve ono štoinstitucije moraju učiniti daizvoznicima stvore dobreuvjete za poslovanje i izlazakna strana tržišta, kazao je dodajućikako je samo njegovoMinistarstvo za realizacijuofenzive izravno osiguralo24 milijuna kuna.Tu su još i sredstva iz postojećihprograma, a i drugasu ministarstva osiguralaodređena sredstva, primjericeMinistarstvo poljoprivrede40 milijuna kuna za potporudrvnoj industriji.Govoreći na skupu premijerIvo Sanader ukazao je naveliku ulogu znanja u gospodarskomrazvoju, ističućikako Hrvatska kao mala zemljau globalizacijskoj utrcineće imati šansu ukoliko nebude imala neki svoj specifikum,a to bi moglo biti znanje,tj. društvo znanja.Stoga će tražiti konsenzussvih političkih čimbenika dase uskoro izađe s prijedlogomSaboru da se u Hrvatskuuvede obvezno srednjoškolskoobrazovanje.Što se tiče ulaska Hrvatskeu EU, Sanader je kazao kakoje uspjeh što se Hrvatsku danasu Europi promatra kao 28.zemlju članicu. Dodao je kakoje euroskepticizam potpunolegitiman stav, no euroskepticimatreba objasniti kako seHrvatska ne može izolirati tekako alternativa EU može bitisamo Balkan, a samoizolacijane vodi nikamo.»Možemo biti ovakve ilionakve političke orijentacije,možemo razmišljati ovako ionako o globalizaciji i europskomintegriranju, ali ono ječinjenica«, kazao je premijeri dodao kako je pitanje časti ipitanje ovog naraštaja hoćemoli uskoro ući u EU. Taj ulazakima svoje pretpostavke, a onesu uređeno društvo, pravnasigurnost, borba protiv korupcije,borba za europske standarde,naglasio je Sanader.

Četvrtak, 15. veljače 2007.59. MEĐUNARODNI OBRTNIČKI SAJAM U MÜNCHENU– IHM 2007. 8. – 14. 3. 2007.Nastup hrvatskih obrtnika u organizacijii uz sufinanciranje HOK-aMeđunarodni obrtničkisajam u Münchenuodržat će se od 8.– 14. 3. 2007., na prostoru SajmaMünchen. Najveći obrtničkisajam u Europi okupitće sve najbolje i najaktualniješto europsko obrtništvomože ponuditi.Hrvatska obrtnička komoraorganizira i sufinanciranastupe na münchenskomsajmu već više od deset godina,pomažući tako hrvatskimobrtnicima i poduzetnicimada što lakše i uz što manjetroškove prezentiraju svojeproizvode i usluge potencijalnimkupcima i partnerima,te da mogu usporediti i odreditisvoju poziciju u odnosuna ponudu konkurencije.Suradnja Hrvatske obrtničkekomore i Hrvatsko-austrijsketrgovinskekomore nastavlja se udomeni pripreme i organizacijesavjetovanja hrvatskihobrtnika i poduzetnikavezano uz tržište RepublikeAustrije, te odgovaranja nanjihove upite vezane uz poslovanjeu Republici Austriji.Do sada su već održanačetiri savjetovanja na kojimaje sudjelovalo 60 hrvatskihobrtnika/poduzetnika, kojisu na svoja pitanja poslanaHrvatskoj obrtničkoj komoridobili odgovore od konzultanataiz Austrije, a prvoovogodišnje savjetovanje bitće održano 1. 3. 2007. godi-Hrvatska obrtnička komoraorganizira i sufinancira nastuphrvatskih obrtnika u dvapaviljona Sajma München:– U paviljonu B5, štandbroj 117/216, na 130 m 2izložbenog prostora, predstavitće se obrtnici i poduzetniciiz domene proizvodnogobrta – obrada metala iproizvodnja proizvoda odmetala, obrada drva i proizvodnjeproizvoda od drva,proizvodnja proiz voda odplastike i prerada plastičnihmasa, proizvodnja komponentiza autoindustriju ibrodogradnju, proizvodnjastrojeva i opreme za strojeve,proizvodnja namještajai opreme za opremanje interijerai srodne djelatnosti, aMEĐUNARODNA SURADNJAu paviljonu B5 će osim izlaganjaobrtnika i Hrvatskaobrtnička komora imati svojkomunikacijski prostor i informativnepultove.– U paviljonu A3, štandbroj 615, na 28 m 2 izložbenogprostora, predstavit ćese obrtnici i poduzetnici izdomene umjetničkog obrta,proizvodnje umjetničke iuporabne keramike, ukrasnegalanterije, suvenira,nakita, a nastup u paviljonuA3 bit će i prodajnog karaktera.Više informacija o spomenutomsajmu može se naći nastranicama www.ihm.de.Darko Prister iDražen HorvatNAJAVA SURADNJE HOK – AUSTRIJANastavak savjetovanja za obrtnike»DAN ZA SAVJETOVANJE – PRIPREMA ZA IZVOZ UREPUBLIKU AUSTRIJU« održat će se 1. 3. 2007. godine uHrvatskoj obrtničkoj komorine u prostorijama Hrvatskeobrtničke komore, Ilica 49/II,Zagreb.Savjetovanje će biti prigodada obrtnici/poduzetnicidobiju iscrpne odgovore kojeće konzultanti unaprijed pripremitii donijeti sa sobom,temeljem upita koje zainteresiraniobrtnici/poduzetnicišalju unutar prijavnog obrascakojim najavljuju svoje sudjelovanjena Savjetovanju.Svaki prijavljeni obrtnik/poduzetnik dobit će svojih20-25 minuta razgovoras konzultantom, gdje će umiru moći postaviti dodatnapitanja i čuti obrazloženjaodgovora na pitanja koja jeveć postavio u prijavnomupitniku. Konzultanti koji ćesudjelovati u realizaciji Savjetovanjau ime Hrvatskoaustrijsketrgovinske komoresu Tamara Tanfara-Rakar iSlavko Begić.Zainteresirani obrtnici zaovakav način savjetovanjai informiranja vezanog uzposlovanje s partnerima izAustrije i poslovanje na tržištuAustrije, mogu se javiti uHrvatsku obrtničku komoru,kontakt osoba Dražen Horvat;telefon: 01/48 06 650,faks: 01/48 06 675 ili puteme-maila: drazen.horvat@hok.hr i hok@hok.hr .Dražen HorvatNAZIV TVRTKE OPIS PONUDE ADRESA KONTAKTg. Z. ŠipekHRVATSKAObrt AnteMilanovićHRVATSKABravarija i metalnagalanterija-Antun CeceljaHRVATSKA»GOMEGA«HRVATSKAMEĐUNARODNA I DOMAĆA POSLOVNA SURADNJAPregled ponude i potražnje, VELJAČA 2007.Nudi se poslovna suradnja domaćim i stranim proizvođačimadrvne galanterije, te zajednička manja serijska proizvodnja pojedinihdrvenih proizvoda i finalizacija istih.Domaći ili inozemni partner bi u zajednički posao trebao uložiti –osigurati stroj za obradu odnosno izradu navedenih proizvoda,dok g. Šipek može osigurati adekvatan prostor i radnu snaguJezici korespondencije su: hrvatski i engleski..Obrt raspolaže sa 2000 m 2 poslovnog prostora (hale) pogodno zaskladište i distribuciju. Obrt se bavi proizvodnjom namještaja i utoj vrsti posla traži se poslovni partner.Obrt Cecelja bavi se preradom metala i proizvodnjom proizvodaod metala (metalne konstrukcije, protuprovalna vrata, stepenice,prozori, nosači…), a pruža i usluge zavarivanja (plinsko i elektrozavarivanje)Traže se poslovni partneri iz zemlje i inozemstva koji bi bili zainteresiraniza zajedničke poslove, proizvodnju i plasman proizvodana domaćem i inozemnom tržištu..Jezici korespondencije: njemački, engleski i talijanski.Obrt se bavi obradom metala i izradom predmeta od metalai plastike. Nudi se poslovna suradnja domaćim i stranimpartnerima u navedenoj domeni proizvodnje, a nudise i mogućnost prigradnje poslovnog prostora veličinecca 200 m 2 . Navedena lokacija nalazi se na lokaciji najvažnijihprometnih putova i buduće obilaznice izmeđuVelike Gorice i Zagreba, cca 500 m od željezničkog kolodvora i ublizini poduzetničkih zona.Navedena lokacija idealna je i za namjene kao što su sjedište tvrtki,poslovni prostor ili maloprodaja, veleprodaja ili zastupstvopojedinih domaćih ili stranih firmiNude se na prodaju i dva mlina za usitnjavanje plastike, tri komadarabljenih brizgalica za plastiku, te se nudi suradnja u većzapočetoj proizvodnji »Štapić – mješalica« za sve vrste cocktaila,za potrebe renomiranih restorana i hotela, te cocktail-barova.Nudi se suradnja u već započetoj proizvodnji čačkalica i klipsi zapotrebe cateringa.Potencijalni partner trebao bi uložiti dio sredstava u dogradnjupostojećeg poslovnog prostora, pomoći kod modernizacije proizvodnje,te osigurati liniju za pojedinačno linijsko pakiranje navedenihproizvoda.g. Z. ŠipekHRVATSKAAnte MilanovićPavlinovićeva 922300 KninBravarija i metalna galanterija– Antun CeceljaCvijetna 1042223 Varaždinske TopliceHrvatskag. Vlado MedvedKurilovečka 16610410 Velika GoricaHrvatskaDodatni upiti u HOK-u: Dražen Horvat, telefon: 01/48 06 650, faks: 01/48 06 675 ili e-mail: drazen.horvat@hok.hr.Najznačajniji međunjima je Business SupportProject III (Projektza poticanje poduzetništva,treći dio). Naime, Europskakomisija dodijelit će oko700 tisuća eura pomoći Hrvatskoj,Rumunjskoj, Bugarskoji Turskoj kako bi se njihovemale poduzetnike upoznaloi kvalitetno informiraloo europskim propisima. Projektće provoditi UEAPME(Europska udruga obrtnika,malih i srednjih poduzetnika)u suradnji s nacionalnimkomorama, u slučaju Hrvatsketo je Hrvatska obrtničkakomora. Ovaj dvogodišnjiprojekt zamišljen je kao nizstručnih radionica koje ćepokrivati problematiku različitihbranši kako bi se lakšeprilagodile na uvjete i stan-Stručna služba Hrvatskeobrtničke komoredogovorila je s predstavnicimaObrtne zborniceSlovenije, da se 19. travnja2007. godine održe poslovnirazgovori obrtnika i poduzetnikaSlovenije i Hrvatske.Na razgovorima bi u organizacijiHrvatske obrtničkekomore i Obrtne zborniceSlovenije sudjelovali obrtniciiz branši:– obrada drva i proizvodnjaproizvoda od drva– obrada metala i proizvodnjaproizvoda od metalaUObrtničke novine 2007. HOK u tri velikaeuropska projektaS obzirom da je 2007. godina posebno zanimljiva za projekte EU kojise odnose na malo poduzetništvo, HOK priprema tri velika europskaprojekta, koji će započeti 2007. godine, a provodit će se do 2009. godinedarde poslovanja koji vladajuna europskom tržištu. Uzradionice koje će se provoditipo cijeloj Hrvatskoj, postojatće i mogućnost educiranjaspecijalnih trenera koji će kasnijeprenositi znanja na manjamikro poduzeća.Osim projekta BSP III, jošsu dva projekta zanimljivaobrtničkoj zajednici u Hrvatskoj.Suradnja s flamanskomVladom i njihovomUdrugom malih i srednjihpoduzetnika (UNIZO) nastavitće se s drugim dijelomprojekta »EUROCRAFT«.Ovaj projekt ponudit ćeobiteljskim obrtima mogućnostuvođenja dinamičkogmenadžmenta u poslovanjebrzo rastućih obrta u Hrvatskoj.Također, predviđena jeizrada promidžbene studijeo hrvatskom obrtništvu kaoi priručnik za obrtnike-izvoznike.Na kraju, projekt koji seodnosi na samu poziciju Hrvatskeobrtničke komore injezinu ulogu u socijalnomdijalogu Europske unije. Usuradnji s Hrvatskom udrugomposlodavaca, HOK ćesudjelovati u aktivnostimakoje su fokusirane na izgrađivanjekapaciteta institucijada vode pregovore s Vladomi sindikatima. Posebno će bitipredstavljen europski modelsocijalnog dijaloga izmeđusocijalnih partnera, koji obuhvaćasložen konzultativniproces s puno različitih institucijakoje zastupaju intereserazličitih skupina društva.Natko VlahovićRazgovor hrvatskihi slovenskih obrtnikaPoslovni razgovori slovenskih i hrvatskih obrtnika i poduzetnika održatće se 19. travnja 2007. godine u Hrvatskoj obrtničkoj komori u Zagrebug. Z. ŠipekTelefon:00385/1/3351 949Mobitel:00385/91/527 6006Kontakt osoba: g. AnteMilanovićMobitel: 00385/98/433 794e-mail: milanovic.ante.obr.a.m.lj@si.t-com.hrKontakt osoba: g. AntunCeceljaTelefon: 00385/42/633 314Mobitel: 00385/98/1660 608e-mail: antun.cecelja@vz.htnet.hrg. Vlado MedvedTelefon: 00385/1/6218 216Mobitel: 00385/98/9026333e-mail: vlado.medved@zg.htnet.hrPrijava interesa:– prerada plastike i proizvodnjaproizvoda od plastičnihmasa, te– građevinska djelatnost.Obrtnici iz Slovenije stiglibi u Zagreb u organizacijiObrtne zbornice Slovenije, ahrvatske obrtnike bi okupilastručna služba HOK-a.Dogovorom predstavnikastručnih službi dviju Komoraodredit će se točni termini,pripremiti prijave, prikupitii obraditi prijave obrtnika,dogovoriti satnice i konačanraspored razgovora obrtnikai poduzetnika dviju država.Kako se radi o dvjema susjednimdržavama, blizinidvaju tržišta, nema preprekaniti jezičnih barijera u međusobnojkomunikaciji, uzadekvatnu pripremu prostorijaHOK-a (jedne od dvijudvorana HOK-a) organiziratće se kvalitetni uvjeti za nesmetanerazgovore obrtnikai poduzetnika.Molimo zainteresirane obrtnikeiz gore navedenih branšida ispune kratki obrazac prijaveinteresa koji se nalazi unastavku teksta, te ga pošaljuu Hrvatsku obrtničku komoruputem pošte: Hrvatskaobrtnička komora, Ilica 49/II,p.p. 166, 10002 Zagreb, putemfaksa: 01/48 06 675 ili da prijavesvoj interes putem e-maila:drazen.horvat@hok.hr .Za više informacija možetese obratiti u Hrvatskuobrtničku komoru, DraženHorvat, telefon: 01/48 06 650,faks: 01/48 06 675 ili e-mail:drazen.horvat@hok.hr .Ovim putem želim prijaviti svoj interes za sudjelovanje na poslovnimrazgovorima sa slovenskim obrtnicima i poduzetnicima19. travnja 2007. godine, te molim da mi na dolje navedenekontakte pošaljete prijavne listiće i više informacija o navedenimrazgovorimaNaziv obrta/tvrtke: _________________________________Kontakt osoba: _____________________________________Djelatnost: _________________________________________Adresa obrta/tvrtke: ________________________________Telefon: ___________________,Mobitel: ________________Faks: ____________________, e-mail: _________________ISPUNJENI LISTIĆ INTERESA POŠALJITE NA KONTAKTE:ADRESA: Hrvatska obrtnička komora, Ilica 49/II, p.p. 166, 10002Zagreb ili FAKS: 01/48 06 675 , iliE-MAIL: drazen.horvat@hok.hr najkasnije do 2. 3. 2007. godineDrugi sajam ribarstva»CRO FISH«mag će od 15. do 17. lipnja biti domaćin, drugog po redu,Međunarodnog sajma ribarstva i ribarske opreme u RepubliciHrvatskoj, koji će se održati pod pokroviteljstvom Ministarstvapoljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Organizatorisu Grad Umag, Županijski odjel za poljoprivredu, Istarskiregionalni zadružni savez i »Azrri« (agencija za ruralni razvojIstre). Partneri i promicatelji ove naše jedinstvene ribarske manifestacijesu ribarske asocijacije talijanskih regija Friuli-VeneziaGiulia, Emilia-Romagna i Veneto, te Istarska razvojna agencija iPrimorsko-goranska županija.Na prošlogodišnjem prvom »Cro fishu« sudjelovalo je 75izlagača iz Hrvatske, Italije i Španjolske, a u statusu promatračabila je bugarska regija Sofija.(ač)

Obrtničke novine CEHOVIČetvrtak, 15. veljače 2007.Izvješće o radu Ceha frizera i kozmetičara zamandatno razdoblje 2003. – 2007. godinePotkraj 2000. godine Skupština HOK-adonijela je Odluku o osnivanju Cehafrizera i kozmetičara koji je do tada djelovaou sastavu uslužnog obrta i obrta za intelektualneusluge. Za prvu predsjednicu izabranaje gospođa Vesna Kincl, koja je tu dužnostobavljala do 2002. godine. Izdvajanjemje Ceh dobio mogućnost da se kvalitetnije iučinkovitije bavi sa strukom kao i problemimas kojima se suočavaju frizeri i kozmetičariu svome svakodnevnom radu. Danas Cehbroji oko 6000 članova.Jedno od glavnih područja s kojima seCeh bavio jest područje školstva, odnosnoproblemima vezanim za sustav obrazovanjaza zanimanje frizer i kozmetičar. Gotovo nasvakoj sjednici ta problematika je bila točkaDnevnoga reda. Raspravljalo se o problemimaupisnih kvota, jer je zanimanje za strukufrizer odnosno kozmetičar, bilo veće odpotreba. Naše kontinuirano bavljenje ovimproblemom rezultiralo je djelomičnim uspjehom.Naime, uz pomoć Područnih obrtničkihkomora tj. Stručnih službi za obrazovanje,uspjeli smo zajedno sa školama planirati brojupisanih učenika. Za sada se planovi poklapajus realizacijom upisa, osim u Gradu Zagrebugdje se dogovorene kvote ne poštuju.Za rješavanje ove problematike organiziranje zajednički sastanak s predstavnicima Ministarstvaprosvjete i športa i Ministarstva zaobrt, malo i srednje poduzetništvo, gdje smoukazali na probleme te istovremeno i ponudilimoguća rješenja. Nakon sastanka održanaje zajednička konferencija za novinstvo nakojoj smo zajedno s predstavnicima rečenihministarstava javnosti predočili dogovoreno.Uz ovaj problem usko je vezan još jedan velikiproblem naše struke, a to je rad na crno, odnosnocvjetanje sive ekonomije. Vezano za školstvo,svakako treba istaknuti da je naporimaHOK-a i pritiscima na resorna ministarstvakonačno uveden jedinstveni model obrazovanjaumjesto do tada korištena tri programa.Za očekivati je da će se taj program dorađivati,naročito što se tiče broja provedenih sati oobrtničkim radionicama. Pitanja poboljšanjanaukovanja kao i oportunost upisa pojedinihstruka trajna su zadaća ceha.Ceh se intenzivno bavio i pitanjima relicenciranjamajstorskih radionica kao i samomproblematikom majstorskih ispita, a sve svrhuprodukcije kvalitetnijih kadrova u frizerskoji kozmetičarskoj struci.Ovaj saziv Ceha je po uzoru na druge cehove(ugostitelji, ribari, trgovci itd.) uveo i održavanjeSusreta frizera i kozmetičara za kojese nada da će nakon uspješno provedena dvasusreta oni postati tradicionalni.Prvi Susreti frizera i kozmetičara HOKaodržali su se 25. i 26. travnja 2004. godineu Bizovačkimtoplicama podpokroviteljstvomMinistarstva gospodarstva,radai poduzetništva.Domaćin Susretabila je Obrtničkakomora Osječkobaranjskežupanije.Na 1. susretufrizera i kozmetičarabilo je oko250 sudionika. Usklopu Susretaorganizirana jeizložba frizerske ikozmetičarske opreme i proizvoda vezanihuz spomenute struke. Prema provedenojanketi 97 % anketiranih izrazilo je želju dai sljedeće godine dođu na Susrete, više od80 % ispitanika je reklo da su saznali neštonovo za vrijeme Susreta. Za vrijeme Susretaorganizirana je i radionica pod nazivom»Standardizacija majstorskih ispita«. Pozavršetku Susreta usvojenim zaključcimaidentificirana je problematika struke, te prijedlozinužni za napredak.U Karlovcu 9. listopada 2005. održano je8. državno prvenstvo frizera i 1. državno prvenstvokozmetičara Hrvatske. Državno prvenstvozajednički je održano u organizacijiCeha frizera i kozmetičara HOK-a i Savezahrvatskih frizera, a uz pokroviteljstvo Ministarstvagospodarstva, rada i poduzetništva.Domaćin Državnog prvenstva je Obrtničkakomora Karlovačke županije. Prvenstvo jeokupilo 70-ak muških i ženskih natjecatelja,seniora i juniora, te kozmetičara u ukupno11 kategorija. U sklopu Državnog prvenstvaodržano je i natjecanje za Kup grada Karlovcau kategoriji avangarde, za frizere i kozmetičare.Za vrijeme Državnog prvenstva održanaje i izložba frizerske i kozmetičke opreme ialata. Najbolje plasirani natjecatelji činili sureprezentaciju Hrvatske na Svjetskom prvenstvufrizera koje je održano u Moskvi ovegodine.Drugi susret frizera i kozmetičara HOKaodržan je u hotelskom naselju Solarisu Šibeniku, 22. i 23. svibnja 2005. pod pokroviteljstvomi sponzorstvomMinistarstva gospodarstva,radai poduzetništva.Domaćin susretabila je Obrtničkakomora Šibensko-kninskežupanije.Na susretufrizera i kozmetičarabilo jenazočno oko 350sudionika. Medijskipokrovitelj2. susreta frizerai kozmetičara bioje časopis »Hair Style«. Sponzor Susreta bilaje tvrtka DIS PROM d.o.o., te Colori Tintad.o.o. U sklopu Drugog susreta frizera i kozmetičaraorganizirana je izložba frizerske ikozmetičarske opreme i proizvoda vezanihuz spomenute struke.Od osnutka pa sve do danas Ceh usko surađujesa Savezom hrvatskih frizera. Za spomenutije prije svega da HOK na preporukuCeha plaća članarinu u Svjetskoj frizerskojorganizaciji OMC-a (Organisation Mondialede la Coiffure). Financijski je pomogao okopriprema i odlaska državne reprezentacije uBerlin 2001. godine, na svjetsko prvenstvo uLas Vegasu, SAD, 2002. 2006. godine HOKje na preporuku Ceha sufinancirao odlazakdržavne reprezentacije frizera u Moskvu naSvjetsko prvenstvo frizera. Na 31. svjetskomprvenstvu frizera, održanom od 1. do 3. srpnjau Moskvi, u organizaciji Svjetske frizerskeorganizacije (OMC), među 51 reprezentacijomsvijeta i više od 700 natjecatelja, kojisu se natjecali u više od 2000 radova, hrvatskafrizerska reprezentacija osvojila je odlič-no 11. mjesto u tehničkoj kategoriji seniori zažene, dok je u pojedinačnoj kategoriji avangardemladi zagrebački frizer Mario Trešćecosvojio izvrsno 5. mjesto. Rezultati hrvatskihfrizera na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvusu u svakom slučaju pohvalni, jer pokazujuuzlaznu putanju, odnosno sa svakimsljedećim svjetskim prvenstvom hrvatskifrizeri dokazuju da mogu i znaju bolje, te sesukladno uloženom radu i trudu plasiraju naviša i zapaženija mjesta u frizerskom natjecateljskomsvijetu.U svom mandatu Ceh je uspostavio suradnjus Udrugom frizerskih obrtnika talijanskeprovincije Vicenze te održao sastanke s predsjednicomCeha frizera Slovenije. Ovakveoblike suradnje treba u budućnosti i proširitii na druge zemlje, pogotovo sada kad se približavamoeuropskim integracijama.Uz sve do sada navedeno, Ceh se bavio irazličitim drugim operativnim problemimavezanim uz pojedina zakonska rješenja i provedbenepropise. Za istaknuti je rješavanje:• Naknada za slušanje glazbe, autorska prava(ZAMP)• Provedba ankete oko normativa utroškamaterijala u frizerskoj i kozmetičarskojstruci• Provedba rasprave o novom Zakonu o zaštitina radu i njegovoj primjeni u frizerskoji kozmetičarskoj struci• Upućivanje primjedaba na Uredbu o evidencijiutroška materijala, itd.Na ovome mjestu vrijedno je i obvezujućespomenuti i mnoge institucije i frizerskokozmetičketvrtke koje su pratile i financijskipomagale naše aktivnosti. Posebno je važnoistaknuti Ministarstvo gospodarstva, rada ipoduzetništva, Poglavarstvo grada Zagreba,Turističku zajednicu Grada Zagreba itd.Svima na koje se odnosi želimo zahvaliti nasuradnji i pomoći.Na kraju želim se zahvaliti u ime Ceha isvoje osobno ime svima frizerima i kozmetičarimana suradnji kao i stručnim službamaHOK-a, a posebno dosadašnjem predsjednikuŠafranu koji nam je uvijek davaopodršku i potporu u našemu radu. Novimčlanovima Ceha želim puno uspjeha u budućemradu.Nada GerberTURISTIČKI KOMENTARKao i dosad ili ipak nešto novoga?Svake godine u ovo doba, a ta praksa već ima respektabilni staž, Hrvatska turistička zajednica (HTZ) kreće u svoju »euro-ofenzivu«ili u animiranje europskog turističkog tržišta za ovogodišnju sezonu. Praktično to znači nastupanje na desecima turističkoposlovnihsajmova u europskim metropolama i poznatijim gradovima i središtima, a kakav je posao napravljen pokazat će se, poobičaju, u tijeku sezone. Što se očekuje, ili bi se moglo očekivati, ovaj put?Pero GabrićPonajprije valja naglasitijednu novinu! Koju?Dosad su nastupi redovitobivali pod različitimprigodnim »parolama« kao,na primjer, »Mala zemlja zaveliki odmor«, zatim »Raj nazemlji«, pa »Mediteran kakavje nekad bio« i sličnimsloganima i »pjesmicama«…Ovaj put, koliko je dosad(kraj siječnja) poznato, nemanikakva slogana ni »parole«,pa ako tako i ostane onda jeto sasvim u redu, jer se svakiput pokazalo ili potvrđivaloda su tako sročeni »pozivi«bivali najobičniji promašaji,pa čak i svojevrsno obmanjivanjegostiju… Uostalom,gdje to više ima tzv. »raja nazemlji« u (ne)prilikama kadsuvremena urbanizacija (unašoj praksi poznatija podnazivom »divlja gradnja«!)melje sve pred sobom i pretvararivijeru u betonskunakaradu…Tu smo i dalje»mršavi«Danas je naš Jadran odUmaga do Cavtata ili odKrka do Lastova okovanbetonom i svakojakim građevinama,negdašnja lijepabajka pretvorena je uružnu priču, a budući datome nema kraja niti imalijeka jedino preostaje dase uvjeti boravka turista igostiju »saniraju« na drugenačine. Na primjer, prihvatljivijim(odgovarajućim!)cijenama, sve traženijim iprimjerenijim sadržajimaboravka i izvanpansionskojponudi i uslugama… No, utome smo, na žalost, i daljeuglavnom mršavi, ili, recimo,naglašeno ispod razinena kojoj možemo i trebamobiti… Zašto?Divlja gradnja i dalje traje,a tu groznu sliku nadopunjuju»detalji« porušenihdivljih objekata, daklerazvaline dinamitom, zatimi dalje aktualno zagađivanjemora i podmorja (uz, zna se,pljačku morskih dubina),nekontrolirano ili površnokontrolirano vršljanje stotinai stotina najrazličitijihplovila pod našom i stranimzastavama i tako dalje…Glavno je brojatinoćenjaVeći broj jadranskih kućai drugih objekata više nijeu našemu nego u stranomevlasništvu, dakle vlasnici suto (ras)prodali, a novi gazdebaš i nisu voljni misliti i raditipo našim željama (častiznimkama!) i, dakle, nitigovora o »Mediteranu kakavje nekad bio«, a kamolio nekakvu »raju na zemlji«ili sličnim pjesmicama. Službenakontrola poslovanja iponašanja novih vlasnika?Ni govora o tome da ne postoji,ali…I novi vlasnici sa stranimputovnicama imaju, kaoi domaći, svoje »rođake«,»tetke«, »kumove«… Pokazalose i to da gosti koji njimadolaze plaćaju, naravno,svoj odmor i boravak, ali…te su uplate izvršene u njihovimmjestima boravka.Ovamo dolaze s »papirima«,a čuje se i da su posvemu sudeći prilično točnanagađanja ili čak tvrdnje dašira javnost slabo znade kolikose, zapravo, na Jadranuza trajanja sezona inkasiranovca, a kamoli kolika jetzv. čista zarada. Glavnastavka je brojanje noćenja,osim onih koja se »ne registriraju«.Vjerojatno je nedvojbenoda će HTZ svoja promotivnagostovanja po euro-sajmovimaodraditi solidno kao idosad, ali je isto tako nedvojbenoda će pripremanjesezone na našemu terenutakođer biti kao i dosad, a toznači svatko na svoj način…Ipak, tek je veljača, pa moždaima kakve nade da se dopočetka sezone nešto i promijeni…Nažalost dosadašnja iskustvamalo govore u prilogtome, a možda pomogne žalosnaistina da je veliki dioJadrana (ras)prodan strancima,a oni vjerojatno nećes tim bogatstvom postupatikao mi…

Četvrtak, 15. veljače 2007.CEHOVIObrtničke novine UNarodnim novinama broj 6 iz 2007.godine objavljena je dopuna Jedinstvenognastavnog plana i okvirnogobrazovnog programa za zanimanje kuhar.Tako je nakon pune dvije godine projekt podnazivom Izborni program u zanimanju kuhar»Hrvatska nacionalna kuhinja« priveden kraju.Projekt su inicirali Udruga hrvatskih hotelijerai ugostitelja u Sjevernoj Rajni Vestfalijii Savezna udruga hrvatskih hotelijera i ugostiteljau SR Njemačkoj. Hrvatska obrtničkakomora prepoznala je potrebu za takvim izbornimprogramom koji bi osim za strukovneškole u Hrvatskoj, poslužio i kao osnovaza razvoj Hrvatske autohtone gastronomskeZAGREB – Predstavnicinekoliko udruga cestovnihprijevoznika donijeli su 18.siječnja 2007. Protokol o zajedničkomdjelovanju premadržavnim organima i institucijama,a s ciljem poticanjahitnog dijaloga s nadležnimao rješavanju ključnih problemaprijevozničke djelatnosti,priopćeno je iz HUP-a.Kako se navodi, protokolsu donijeli Hrvatska udrugaposlodavaca, Gospodarskointeresnoudruženje Hrvatskicestovni prijevoznici, Hrvatskiizvoznici, Sektor prometai veza Hrvatske gospodarskekomore i Ceh prijevoznikaHrvatske obrtničke komore.Prijevoznici u priopćenjuupozoravaju da su fiksni troškovihrvatskih prijevoznikaza 20 do 50 posto veći od onihu zemljama u okruženju, pastoga predlažu hitan dijalogOBRAZOVANJE: NOVi Nastavni program u zanimanju kuharHrvatska nacionalna kuhinjaCestovni prijevoznici upozoravajuna visoke troškove poslovanjas institucijama koje utječu navisinu tih troškova, a to su,kako navode, Ministarstvomora, turizma, prometa i razvitka,osiguravajuća društva,cestovni koncesionari inositelji javnih ovlasti.Udruge u priopćenju uzostalo navode i kako je nužnoangažirati novoosnovaniSavjet za cestovni prijevozpri Ministarstvu prometa.Prijevozničke udrugepredlažu i izradu usporedneanalize troškova u Hrvatskoji zemljama EU-a kako bi sedošlo do mogućnosti smanjivanjatroškova poslovanjaza hrvatske prijevoznike. ResornomMinistarstvu prometaudruge predlažu izradustudije o količinskim mjesečnimpopustima na hrvatskimautocestama za post-paykreditne kartice po uzoruna zemlje EU-a. Pozivaju ižupanijske uprave za cestena smanjivanje doprinosapri registraciji vozila koja sekoriste isključivo u međunarodnomprijevozu jer ta vozila,objašnjavaju, gotovo nekoriste, odnosno vrlo malokoriste županijske ceste.Prijevozničke udruge, uzostalo, smatraju i da promjenamaCarinskog zakona otpremniketreba osloboditi odgovornostiza nerazduženu ilinepravovremeno razduženurobu koja je ušla na hrvatskiteritorij. Na kraju upozoravajuda, prema njihovimanalizama uvozno-izvoznihresursa, postoji nesrazmjeru angažiranju hrvatskih cestovnihprijevoznika premaangažmanu stranih prijevoznikana štetu hrvatskih, tesmatraju da je potrebno pronaćinačin za veći angažmanhrvatskih prijevoznika.ponude u Njemačkoj i ostalim europskim zemljamai posebice pridonio učinkovitoj turističkojpromidžbi Hrvatske.Program je izrađen po metodologiji predviđenojza izradu programa u jedinstvenommodelu izobrazbe za obrtnička zanimanjauvažavajući načela modularnog programiranja.U radnu grupu bili su uključeni predstavniciCeha ugostitelja i profesora struke:Damir Crleni, Jelica Černi, Branko Čukelj,Stanko Erceg, Jurica Grozdanić, VladimirKatanec – voditelj radne grupe, Zlatan Nadvornik,Zlatko Puntijar i Josip Žuvela. U imeHrvatske obrtničke komore u radnoj grupisudjelovali su mr. sc. Olga Lui i Mirela Lekićiz Odjela za obrazovanje iKrešimir Tomić iz Odjelaza organizaciju rada CehovaHOK-a.Kako bi program bio štokvalitetnije izrađen bilo jepotrebno odrediti kriterijekojima se neko jelo svrstavau regionalnu kuhinju,namirnice koje prevladavajuu određenom području,način pripreme, odreditijela za koja se može utvrditida su izvorna hrvatska jela,načiniti jela po regijama ikonačno izraditi kurikulumizbornog programa »Hrvatskanacionalnakuhinja«. Posebicevažan zaključakradne grupe bila jekonstatacija da senačin na koji će sepripravljati jela uokviru ovog izbornogprograma nesmije modificirati,jer bi na neki načinto značilo »prostituiranje«naše kuhinje.Dogovoreno jeda se jela trebajugrupirati u dvije regije– kontinentalnui mediteransku.Kontinentalna kuhinjaobuhvatila jepodručje Slavonijei Baranje, Međimurja, Podravine i Zagorja,Zagreba i Prigorja, te Gorskog kotara i Like.Mediteranska kuhinja obuhvatila je područjeDalmacije i otoka, te Istre i Primorja. Za svakupodregiju određeni član grupe, a na temeljukonzultacija s kolegama koji djeluju u tompodručju, predloži po 8 jela, ali tako da budezastupljeno svih 5 sljedova. Dogovoreno jepredvidjeti normative za 10 osoba te kratkiopis jela i određene specifičnosti. JediničneStrukovno obrazovanjeUspješna suradnja s NjemačkomSuradnja s Njemačkomu hrvatskom obrtništvuima već dugu tradiciju.U više od deset godina intenzivnesuradnje s Obrtničkomkomorom za München i GornjuBavarsku, razvila se obrazovnatradicija u cijeloj zemljio kojoj se s pravom može tvrditida nudi dobru podlogukoja će osigurati nove kadrove.Naravno, treba redovito ikritički ispitivati kako se obrazovanjerazvija i u kojoj mjeriprati razvoj u obrtništvu, te nakoji se način treba prilagoditi.Novi projekt »Strukovnoobrazovanje usmjereno natržište rada u Republici Hrvatskoj«upravo na taj načinzapočinje svojim radom. Ciljje projekta unaprijediti dobrestrane obrtničkog zanimanja iublažiti njegove slabosti. Prviprojekt međuvladine suradnjeizmeđu Ministarstva gospodarstva,rada i poduzet-ništva i Njemačkog društvaza tehničku suradnju (GTZ)započeo je u lipnju 2006. godine.Dobrotvorno državnopoduzeće Vlade Savezne RepublikeNjemačke, GTZ, uHrvatskoj već provodi nekolikoprojekata. Strukovno obrazovanjeje jedno od težišta.Strukovno obrazovanjeispunjava svoju ulogu samoukoliko mladima nudi kvalifikacijuu hrvatskom obrazovnomsustavu i ujedno ihpriprema za rad u poslovnomsvijetu. Ovdje se susrećuinteresi mladih i interesipoduzeća za kvalificiranomradnom snagom. Međutim, tose može postići samo ukolikose sastavni dijelovi obrazovanja– organizacija škole, kvalificiranjenastavničkog kadrate organizacija i provedbanastave – usmjere prema timinteresima. Upravo je to cilj iglavni sadržaj ovog projekta.Održana 4. sjednica dimnjačaramjere koje su bile korištene bile su kilogram,litra i komad.Svi članovi radne grupe ozbiljno su shvatilisvoje zadaće, vodile su se duge i sadržajnerasprave i diskusije sa željom da se poboljšanacionalno kulinarsko obrazovanje, a ujednoi potakne kulinarske stručnjake na širu akcijustvaranja nacionalnih restorana.Mirela Lekić, prof.Odjel za obrazovanjeKako bi se taj cilj osigurao i ubudućnosti, hrvatska poduzećai udruženja moraju sudjelovaliu izradi strukovnog obrazovanjai poduzeti odgovarajućekorake. Na četiri lokacije(Strukovna škola »Vice Vlatkovića«Zadar, Ugostiteljskaškola Opatija, Industrijskaobrtničkaškola Nova Gradiškai Poljoprivredna školaZagreb) uspostavit će se korporacijskiodbori koji će činitiforum za razmjenu mišljenja iprilagodbu obrazovanja premapotrebama gospodarstvau regiji. Važan partner na središnjoji regionalnoj razini jeHrvatska obrtnièka komora.Za više informacija obratitese voditeljima projekta– Mireli Hock, MINGORP iVolkeru Ihdeu, GTZ: mirela.hock@mingorp.hr i volker.ihde@abu-hr.comVolker Ihde, projektmanagerČetvrta sjednica Sekcijedimnjačara Hrvatske obrtničkekomore održana je 23. siječnja.Između mnogih temai točaka dnevnog reda ovimputem vas želimo informiratii prenijeti neke od zaključakaartikuliranih na sjednici.Hrvatska stručna udrugaza plin izdala je uputu »Sigurnoi efikasno korištenjedimovodnih cijevi« ciljanoza korisnike. Sa žaljenjem jekonstatirano da dijelovi tekstanisu prihvatljivi i mogudovesti do neželjenih učinaka,kao naprimjer da korisniciposluživši se dimomcigarete mogu pretpostavitije li njihov dimnjak ispravanili ne. Na taj se način potencijalnomože učiniti šteta dimnjačarima,odnosno samojstruci. Zaključak je sekcije dase ne podržava distribucijabrošure, te je upućen dopis sizraženim nezadovoljstvomdijelovima teksta koji su neprihvatljivi.Vodstvo Sekcije dimnjačara HOK-aMinistarstvo zaštite okoliša,prostornog uređenjai graditeljstva, na temeljuZakona o gradnji objaviloje u »Narodnim novinama«br. 8/07 Tehnički propis zadimnjake u građevinama. Izpropisa je vidljivo da našeprimjedbe nisu prihvaćene,tj. odbijene su.Na sjednici je razmatranobjavljeni tekst u časopisu Liderkao jedan u nizu koji nedoprinose dimnjačarstvu većmu na neki načini odmaže. Naime,ocijenjeno je da suozbiljne teme obrađenepovršnimkomentarom kojije neobjektivan, teodaje krivu porukučitateljstvu. Iz člankase dade izvestizaključak da sunavodi osobni stavnovinarke Kneževićkoji je usmjerenprotiv dimnjačara,a ne objektivnaocjena i procjena.Može se naslutiti isubjektivnost novinarkekao da seradi o njenoj ogorčenostikoja ipakne bi smjela ići na uštrb objektivnogizvješćivanja.Jedan od zaključaka sjedniceje i obvezna suradnja saHrvatskim zavodom za normeu pogledu neophodnogprevađanja i primjenjivanjanormi u području dimnjačarstva.Potrebnim prijevodimaeuropskih normi postići će sekvalitetniji rad i normizacijau samom radu dimnjačara.Budući da su za realizacijuovog zaključka potrebnaznačajna financijska sredstva,zaključeno je da je potrebnopronaći adekvatanmodel kako najefikasnije inajjeftinije provesti potrebnenorme.Na sjednici je donesen inačelni zaključak o realizacijiStručnog skupa dimnjačarau organizaciji Hrvatskeobrtničke komore krajemrujna ili početkom listopadau Zagrebu. O svim daljnjimaktivnostima oko realizacijeovog skupa bit ćete na vrijemeobaviješteni. Naglasak ćebiti na edukativnim temama,na čemu će se inzistirati kodsvih sudionika. Očekuje sepotpora i odaziv dimnjačarskihobrtnika cijele Hrvatskejer bi to bio ujedno i prvisveobuhvatni skup hrvatskihdimnjačara organiziran ukrovnoj udruzi svih obrtnikaHrvatske.U cilju suradnje i razmjeneznanja i iskustva potaknuta jeorganizacija radnog sastankasa dimnjačarima iz Slovenije,odnosno članovima Obrtničkekomore Slovenije.Razmatrana je i mogućnostposjeta sajmu u Münchenu,a u sklopu kojeg bise posjetila i tamošnja školau kojoj se školuju dimnjačari,laboratorij za ispitivanjekotlova te drugi edukativnisadržaji.Također je razmatrano idonošenje Pravilnika o dimnjačarskimodorama, o kojemunije donesena konačnaodluka, a koju svakakoželimo realizirati u suradnjis Područnim obrtničkimkomorama. Po završetkuprijedlog teksta bit će dostavljenPOK-ovima na razmatranje.

Obrtničke novine Četvrtak, 15. veljače 2007.Obrtnici, a iznimno i trgovci pojedinci i pravneosobe koje obavljaju djelatnost obrta uskladu s uvjetima propisanim Zakonom oobrtu, plaćaju doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komorina način propisan Odlukom o obveznicima,osnovici, stopi, visini te načinu i rokovima za plaćanjedoprinosa Hrvatskoj obrtničkoj.Obveznici tijekom godine u propisanim rokovimadospijeća plaćaju predujmove doprinosa, agodišnji iznos obveze utvrđuju u KD obrascu kojegobvezno prilažu uz godišnju poreznu prijavu.1. UVODKomora je izvanstranačka, samostalna, stručnoposlovnaorganizacija obrtnika, trgovaca pojedinaca itrgovačkih društava koji u skladu sa Zakonom o obrtu(NN br. 49/03. – pročišćeni tekst) obavljaju obrt.Komora obavlja poslove i zadaće sukladnoodredbama Zakona o obrtu i Statuta.Za obavljanje tih poslova i zadaća, za rad stručnihslužbi i svih tijela Komore potrebno je osiguratiizvore financiranja. Sredstva za rad, temeljem članka79. Zakona o obrtu, osiguravaju se iz doprinosakoji plaćaju članovi, prihoda od imovine, naknadeza usluge i drugih izvora.Skupština Hrvatske obrtničke komore donijela jeOdluku o obveznicima, osnovici, visini i stopi tenačinu i rokovima za plaćanje doprinosa Hrvatskojobrtničkoj komori (NN br. 1/02.,158/02., 204/03,41/06. – u daljnjem tekstu Odluka) te time osiguralajedan od izvora financiranja svoje djelatnosti.2. OBVEZNICI DOPRINOSAObveznici doprinosa utvrđeni su člankom 67. Zakonao obrtu, odnosno člankom 2. Odluke, a to su:– obrtnici koji obrt obavljaju na području RepublikeHrvatske u skladu sa Zakonom o obrtu,– trgovci pojedinci i trgovačka društva iz članka3. stavka 1. točke 2. i 3. Zakona o obrtu koji obavljajuvezane obrte za obavljanje kojih se kao uvjet tražiispit o stručnoj osposobljenosti i vezane obrte zaobavljanje kojih se kao uvjet traži majstorski ispit,te povlašteni obrti koje obrtnik ili trgovačko društvosmije obavljati samo na temelju povlastice kojuizdaje nadležno ministarstvo ovisno o vrsti obrta,– fizičke osobe, trgovačka društva i druge pravneosobe koje su se dobrovoljno učlanile u članstvoHrvatske obrtničke komore na temelju članka 67.stavka 5. Zakona o obrtu i članka 3. Statuta Hrvatskeobrtničke komore.Dakle, obveznici komorskog doprinosa su svioni kojima obrtnicu izdaje nadležni županijskiUred za gospodarstvo odnosno Ured Grada Zagrebaza gospodarstvo, te se isti upisuje u obrtniregistar (članak 10. i 11. Zakona o obrtu), odnosnonisu obveznici svi oni kojima rješenje za obavljanjedjelatnosti donose druga tijela u Republici Hrvatskoj(primjerice: liječnici, odvjetnici i sl.).Ako fizičke osobe obavljaju zajednički obrt,svaka fizička osoba obveznik je plaćanja doprinosakoji se plaća u postotku 0,40 % iz dohotkaodnosno dobiti, a za plaćanje doprinosa u paušalnomiznosu obveznik plaćanja doprinosa jeosoba ovlaštena za predstavljanje i zastupanjezajedničkog obrta, odnosno nositelj zajedničkedjelatnosti.Trgovac pojedinac sukladno odredbi članka 3.Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br.111/93., 34/99., 52/00. i 118/03.) je fizička osobakoja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost uskladu s propisima o obrtu i upisana je u trgovačkomregistru kao trgovac pojedinac.Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno(članak 67. stavak 6. Zakona o obrtu).3. RAZDOBLJE PLAĆANJADOPRINOSA3.1. Nastanak obveze plaćanjaTemeljem članka 67. stavka 3. Zakona o obrtui članka 3. Odluke, obveza plaćanja doprinosa zaobrtnike koji samostalno ili u zajedničkom obrtuobavljaju obrtničku nastaje danom upisa u obrtniregistar, jer su s tim datumom postali obvezni članoviHrvatske obrtničke komore.Trgovci pojedinci i trgovačka društva postajuobvezni članovi Hrvatske obrtničke komore danomizdavanja rješenja županijskog ureda o ispunjavanjuutvrđenih uvjeta za obavljanje obrta.Obveza plaćanja doprinosa za dragovoljno članstvo(fizičke ili pravne osobe) nastaje danom donošenjaOdluke o prijemu u članstvo od nadležnogtijela Hrvatske obrtničke komore.3.2. Oslobođenje od plaćanja obveze zaupisane novootvorene obrte u obrtniregistar do 4. travnja 2006. godineČlankom 18.a Odluke o izmjenama i dopunamaOdluke o obveznicima, osnovici, visini i stopi, tenačinu i rokovima za plaćanje doprinosa Hrvatskojobrtničkoj komori (Nar. nov., br. 204/03.) bilo jepropisano oslobađanje plaćanja komorskog doprinosau paušalnom iznosu i komorskog doprinosaod dohotka odnosno dobiti, za obveznike – obrtnikenovootvorenih obrta za prvu godinu rada. Istaodredba prestala je važiti s danom 4. travnja 2006.kada je Skupština donijela izmjenu Odluke kojaje objavljena u Nar. nov., br. 41/06.Novootvorenim obrtom smatra se samo prviupis u obrtni registar.Osobe koje su obavljale obrtničku djelatnost iza to imale dozvolu za rad u ranijim godinama, bilokao samostalni obrt ili kao suvlasnik u zajedničkomobrtu, i obavljanje obrtničke djelatnosti odjavili, a uKOMORSKI DOPRINOS2006. godini ponovno otvaraju obrt, nemaju pravona ovo oslobođenje, jer se ponovno otvaranje obrtane smatra prema Odluci novootvorenim obrtom.Oslobođenje od plaćanja komorskog doprinosaobveznici stječu podnošenjem pisanog zahtjevau područnu obrtničku komoru, koja je prije donošenjaOdluke o oslobođenju plaćanja komorskogdoprinosa u paušalnom iznosu i komorskog doprinosaod dohotka, odnosno dobiti dužna provjeritipropisane uvjete za stjecanje prava na oslobađanjaplaćanja komorskog doprinosa.Pismeni zahtjev obveznik može sukladno izdanomtumačenju Odbora za financije HOK-e br:39-481-827/2-17-2005 od 15. veljače 2005. podnijetinadležnoj područnoj obrtničkoj komori u rokuod godinu dana od dana upisa u obrtni registar,dakle zaključno do 4. travnja 2007.Odluku o oslobođenju donosi za to ovlaštenotijelo područne obrtničke komore.Odluku o oslobođenju nadležna područna obrtničkakomora dostavlja nadležnoj ispostavi Porezneuprave.Hrvatska obrtnička komora temeljem izdanihOdluka o oslobođenju od plaćanja komorskogdoprinosa za novootvorene obrte prikupljene odpodručnih obrtničkih komora dostavlja podatke uinformatičkom obliku APIS-u, koji obavlja posloveza Poreznu upravu, radi provođenja knjiženja otpisakomorskog doprinosa za novootvorene obrte.Ispostava Porezne uprave u dosje poreznog obveznikaodlaže kopiju Odluke o oslobođenju radidokumentiranja izvršenog sistemskog otpisa.Po isteku razdoblja za koje je porezni obvezniktemeljem Odluke o oslobođenju bio oslobođenod plaćanja komorskog doprinosa, obveznici sesistemski zadužuju kod obrade zaduženja kojuobavlja APIS.3.3. Ostala oslobođenja, odnosno otpisikomorskog doprinosaPodručna obrtnička komora temeljem članka 18.Odluke, iznimno može osloboditi, odnosno otpisatipotraživanja s osnova komorskog doprinosa obveznikukoji je u nemogućnosti izvršiti svoju obvezuzbog privremenog zatvaranja obrta radi bolesti,nastupa više sile ili slično.Obveznik doprinosa dužan je područnoj obrtničkojkomori podnijeti pisani zahtjev za otpis, teuz zahtjev priložiti i dostaviti vjerodostojne ispraveiz kojih je vidljiv nastup razloga nemogućnosti izvršenjaobveze.O zahtjevu odlučuje nadležno tijelo područneobrtničke komore, koja Odluku dostavlja u ispostavuPorezne uprave, radi odlaganja iste u dosje poreznogobveznika radi dokumentiranja sistemskiizvršenog otpisa.Hrvatska obrtnička komora temeljem izdanihOdluka o otpisu prema članku 18. od strane nadležnihtijela područnih obrtničkih komora, objedinjujei u informatičkom obliku dostavlja u APIS radiobrade i provođenja otpisa komorskog doprinosa.3.4. Prestanak obveze plaćanjaObveza plaćanja doprinosa prestaje:– za obrtnike – fizičke osobe danom brisanja izobrtnog registra,– za trgovce pojedince i trgovačka društva danombrisanja iz evidencije županijskog ureda, odnosnoureda Grada Zagreba,– za fizičke osobe i trgovačka društva – dragovoljnečlanove danom donošenja odluke tijela Hrvatskeobrtničke komore.4. OSNOVICA I STOPADOPRINOSADoprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori plaća se:– u paušalnom iznosu i to 18,00 kuna mjesečno, i– u postotku 0,40 % od dohotka odnosno dobiti.Osnovica doprinosa koji se plaća u postotku– 0,40 % od dohotka odnosno dobiti jest dohodakod obrta utvrđen prema odredbama Zakona o porezuna dohodak. Za obveznike plaćanja doprinosakoji su obveznici poreza na dobit jest dobit utvrđenaprema odredbama Zakona o porezu na dobit,ostvarena u kalendarskoj godini.Sukladno članku 12. stavku 1. Zakona o porezuna dohodak (Nar. nov., br. 177/04)d o h o d a k je razlika između primitaka i izdatakanastalih u istom razdoblju.– Osnovica za obračun komorskog doprinosa zaobveznike poreza na dohodak utvrđuje se na sljedećinačin, ovisno o tome je li u aplikaciji godišnjeporezne prijave popunjeno polje 4.2.1. »Uv. gubitak«ili »Um. dohodak«.Ako je u polju 4.2.1. upisan iznos »Uv. gubitak«,tom iznosu pribrajaju se iznosi iskazani u poljima»umanj./uveć.«dohotka pojedinca i zajedničkogdohotka, a ako je dobiveni iznos veći od nule on jeosnovica za obračun komorskog doprinosa.Ako je u polju 4.2.1. upisan iznos »Um. dohodak«,tom iznosu pribrajaju se iznosi iskazani upoljima »umanj./uveć.« dohotka pojedinca i zajedničkogdohotka, a dobiveni iznos je osnovica zaobračun komorskog doprinosa.DOBIT je temeljem odredbe čl. 5. stavak 1. Zakonao porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04) razlikaizmeđu prihoda i rashoda u istom poreznomrazdoblju.Osnovica za obračun komorskog doprinosa zaobveznike poreza na dobit je redni broj IV. 38.prijave poreza na dobit za 2006.U slučajevima kada dođe do procjene osnovicetemeljem članka 79. Općeg poreznog zakona, a timei do procjene dohotka, djelatnici u ispostavama porezneuprave dužni su i korigirati iznos zaduženjeOBRTNIČKA KOMORA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE48 U.O. CRES-LOŠINJ 40,00 18,00 18,00 76,0049 U.O. CRIKVENICA 32,00 18,00 18,00 68,0050 U.O. ČABAR 40,00 18,00 18,00 76,0051 U.O. DELNICE 36,00 18,00 18,00 72,0052 U.O. KRK 44,00 18,00 18,00 80,0053 U.O. OPATIJA 48,00 18,00 18,00 84,0054 U.O. RAB 36,00 18,00 18,00 72,0055 U.O. RIJEKA 30,00 18,00 18,00 66,0056 U.O. VRBOVSKO 40,00 18,00 18,00 76,0057 U.O. NOVI VINODOLSKI 32,00 18,00 18,00 68,0058 U.O. VIŠKOVO-KASTAV-JELENJE-KLANA 30,00 18,00 18,00 66,00OBRTNIČKA KOMORA LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE59 U.O. GOSPIĆ 37,00 16,79 18,00 71,7960 U.O. NOVALJA 37,00 16,79 18,00 71,7961 U.O. OTOČAC 37,00 16,79 18,00 71,7962 U.O. SENJ 37,00 16,79 18,00 71,79OBRTNIČKA KOMORA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE63 U.O. VIROVITICA 39,00 32,00 18,00 89,0064 U.O. SLATINA 39,00 32,00 18,00 89,0065 U.O. PITOMAČA 38,00 32,00 18,00 88,0066 U.O. ORAHOVICA 39,00 32,00 18,00 89,0067UDRUGA O. I PODUZETNIKA OPĆINEZDENCIIZVADAKIZ ODLUKE O PLAĆANJU DOPRINOSAU PAUŠALNOM IZNOSUUDRUŽENJIMA OBRTNIKA, PODRUČNIM OBRTNIČKIM KOMORAMA IHRVATSKOJ OBRTNIČKOJ KOMORI ZA 2007. GODINU(N.N. br. 143/06 i 7/07)komorskog doprinosa od dohotka, odnosno dobitiza poslovnu godinu za koju je procjena izvršena.U 2006. godini obveznici, temeljem Izvatka izOdluka o plaćanju doprinosa u paušalnom iznosuudruženjima obrtnika, područnim obrtničkimkomorama i Hrvatskoj obrtničkoj komori za 2006.godinu (Nar. nov., br: 155/05., i 41/06), plaćaju doprinosu paušalnom iznosu udruženjima obrtni-RednibrojNaziv područne obrtničke komore i nazivudruženja obrtnika/U:O:/ pripadnosti obveznika doprinosa upaušalnom iznosuudruženjeobrtnikaVisina doprinosa u paušalnom iznosu zapodručnuobrtničkukomoruHrvatskuobrtničkukomoruUkupno mjesečno3 + 4 + 51 2 3 4 5 6OBRTNIČKA KOMORA ZAGREB1 U.O. GRADA ZAGREBA 50,00 10,00 18,00 78,002 U. TRGOVACA ZAGREBA 50,00 10,00 18,00 78,003 U. UGOSTITELJA ZAGREBA 100,00 10,00 18,00 128,004 U. AUTOTAKSISTA GRADA ZAGREBA 0,00 10,00 18,00 28,005 U. AUTOPRIJEVOZNIKA ZAGREBA 70,00 10,00 18,00 98,006 U.O. DUGO SELO 60,00 10,00 18,00 88,007 U.O. VELIKA GORICA 80,00 10,00 18,00 108,008 U.O. SESVETE 35,00 10,00 18,00 63,009 U.O. SAMOBOR 42,00 10,00 18,00 70,0010 U.O. JASTREBARSKO 40,50 10,00 18,00 68,5011 U.O. ZAPREŠIĆ 50,00 10,00 18,00 78,0012 U.O. SVETI IVAN ZELINA 35,00 10,00 18,00 63,0013 U.O. VRBOVEC 45,00 10,00 18,00 73,0014 U.O. DUBRAVA VRBOVEČKA 80,50 10,00 18,00 108,5015 U.O. IVANIĆ GRAD 40,00 10,00 18,00 68,00OBRTNIČKA KOMORA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE16 M. U.O. DONJA STUBICA 19,00 20,00 18,00 57,0017 U.O. KLANJEC 25,00 20,00 18,00 63,0018 U.O. KRAPINA I OPĆINA ĐURMANEC 25,00 20,00 18,00 63,0019 U.O. OPĆINE KRAPINSKE TOPLICE 30,00 20,00 18,00 68,0020 U.O. PREGRADA, HUM NA SUTLI, DESINIĆ 25,00 20,00 18,00 63,0021 U.O. SVETI KRIŽ ZAČRETJE 50,00 20,00 18,00 88,0022 U.O. BEDEKOVČINA 30,00 20,00 18,00 68,0023 U.O. ZABOK 29,00 20,00 18,00 67,0024 U.O. ZLATAR 22,00 20,00 18,00 60,00OBRTNIČKA KOMORA SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE25 U.O. KUTINA 25,00 35,00 18,00 78,0026 U.O. NOVSKA 30,00 35,00 18,00 83,0027 U.O. PETRINJA 40,00 35,00 18,00 93,0028 U.O. SISAK 50,00 35,00 18,00 103,0029 U.O. TOPUSKO 30,00 35,00 18,00 83,0030 U.O. GLINA 40,00 35,00 18,00 93,0031 U.O. HRVATSKA KOSTAJNICA 50,00 35,00 18,00 103,00OBRTNIČKA KOMORA KARLOVAČKE ŽUPANIJE32 U.O. KARLOVAC 35,00 35,00 18,00 88,0033 U.O. DUGA RESA 35,00 35,00 18,00 88,0034 U.O. OZALJ 25,00 35,00 18,00 78,0035 U.O. OGULIN 35,00 35,00 18,00 88,0036 U.O. SLUNJ, VOJNIĆ 25,00 35,00 18,00 78,00OBRTNIČKA KOMORA VARAŽDINSKE ŽUPANIJEka, područnim obrtničkim komorama i Hrvatskojobrtničkoj komori u sljedećim iznosima:Pored doprinosa u mjesečnom paušalnom iznosuza 2007. godinu Hrvatskoj obrtničkoj komori,doprinos se plaća i područnoj obrtničkoj komori iudruženju obrtnika sukladno donijetim Odlukamao visini komorskog doprinosa u paušalnom iznosuod strane Skupština tih subjekata kako slijedi:37 U.H.O. IVANEC 33,00 20,00 18,00 71,0038 U.H.O. LUDBREG 34,00 20,00 18,00 72,0039 U.H.O. NOVI MAROF 34,00 20,00 18,00 72,0040 U.H.O. VARAŽDIN 40,00 20,00 18,00 78,00OBRTNIČKA KOMORA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE41 U.O. KOPRIVNICA 28,00 25,00 18,00 71,0042 U.O. KRIŽEVCI 47,00 25,00 18,00 90,0043 U.O. ĐURĐEVAC 19,00 25,00 18,00 62,00OBRTNIČKA KOMORA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE44 U.O. BJELOVAR 30,00 30,00 18,00 78,0045 U.O. ČAZMA 85,00 30,00 18,00 133,0046 U.O. DARUVAR 35,00 30,00 18,00 83,0047 U.O. GAREŠNICA, GRUBIŠNO POLJE 35,00 30,00 18,00 83,0038,00 32,00 18,00 88,00

Četvrtak, 15. veljače 2007.OBRTNIČKA KOMORA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE68 U.O. POŽEGA 38,00 26,00 18,00 82,0069 U.O. PAKRACA I LIPIKA 30,00 26,00 18,00 74,00OBRTNIČKA KOMORA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE70 U.O. SLAVONSKI BROD 25,00 16,00 18,00 59,0071 U.O. NOVA GRADIŠKA 29,00 16,00 18,00 63,00OBRTNIČKA KOMORA ZADARSKE ŽUPANIJE72 U.O. ZADAR 35,00 25,00 18,00 78,0073 U.O. BIOGRAD 35,00 25,00 18,00 78,0074 U.O. PAG 50,00 25,00 18,00 93,0075 U.O. BENKOVAC 35,00 25,00 18,00 78,0076 U.O. OBROVAC 35,00 25,00 18,00 78,0077 U.O. GRAČAC 35,00 25,00 18,00 78,00OBRTNIČKA KOMORA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE78 U.O. BARANJE 35,00 30,00 18,00 83,0079 U.O. ĐAKOVO 30,00 30,00 18,00 78,0080 U.O. DONJI MIHOLJAC 35,00 30,00 18,00 83,0081 U.O. NAŠICE 30,00 30,00 18,00 78,0082 U.O. OSIJEK 36,00 30,00 18,00 84,0083 U.O. VALPOVO 40,00 30,00 18,00 88,00OBRTNIČKA KOMORA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE84 U.O. ŠIBENIK 50,00 30,00 18,00 98,0085 U.O. TISNO, MURTER; PIROVAC 50,00 30,00 18,00 98,0086 U.O. VODICE 60,00 30,00 18,00 108,0087 U.O. DRNIŠ 50,00 30,00 18,00 98,0088 U.O. KNIN 50,00 30,00 18,00 98,00OBRTNIČKA KOMORA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE89 U.O. VINKOVCI 35,00 15,00 18,00 68,0090 U.O. VUKOVAR 30,00 15,00 18,00 63,0091 U.O. ŽUPANJA 50,00 15,00 18,00 83,0092 U.O. ILOK 30,00 15,00 18,00 63,00OBRTNIČKA KOMORA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE93 U.O. BRAČ 22,00 22,00 18,00 62,0094 U.O. HVAR 22,00 22,00 18,00 62,0095 U.O. IMOTSKI 22,00 22,00 18,00 62,0096 U.O. MAKARSKA 25,00 22,00 18,00 65,0097 U.O. OMIŠ 25,00 22,00 18,00 65,0098 U.O. SINJ 30,00 22,00 18,00 70,0099 U.O. SPLIT 22,00 22,00 18,00 62,00100 U.O. TROGIR 28,00 22,00 18,00 68,00101 U.O. KAŠTELA 26,00 22,00 18,00 66,00102 U.O. VRGORAC 22,00 22,00 18,00 62,00103 U.O. GRADAC 22,00 22,00 18,00 62,00104 U.O. VIS 22,00 22,00 18,00 62,00OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE105 U.O. PULA 75,00 17,50 18,00 110,50106 U.O. BUZET 50,00 17,50 18,00 85,50107 U.O. LABIN 55,00 17,50 18,00 90,50108 U.O. PAZIN 40,00 17,50 18,00 75,50109 U.O. POREČ 100,00 17,50 18,00 135,50110 U.O. ROVINJ 50,00 17,50 18,00 85,50111 U.O. UMAG 70,00 17,50 18,00 105,50OBRTNIČKA KOMORA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE112 U.O. DUBROVNIK 38,00 25,00 18,00 81,00113 U.O. KORČULA-LASTOVO 30,00 25,00 18,00 73,00114 U.O. METKOVIĆ 30,00 25,00 18,00 73,00115 U.O. PLOČE 30,00 25,00 18,00 73,00116U.O. AUTOTAKSI PRIJEVOZNIKADUBROVNIK105,00 25,00 18,00 148,00OBRTNIČKA KOMORA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE117 U.O. ŽUP. MEĐIMURSKE 20,00 24,00 18,00 62,00118 U. UGOSTITELJA MEĐIMURJA 38,00 24,00 18,00 80,005. NAČIN I ROKOVI PLAĆANJA5.1. Doprinos u paušalnom iznosuDoprinos u paušalnom iznosu plaća se premasjedištu obrta kvartalno (kolona 6 Izvatka iz Odlukax 3) u sljedećim rokovima:Tromjesečje Nadnevak u tekućoj godini Zaduženje za razdobljezaduženja dospijećaI 15.02. 28.02. siječanj - ožujakII 15.05. 31.05. travanj - lipanjIII 15.08. 31.08. srpanj - rujanIV 15.11. 30.11. listopad - prosinacDoprinos utvrđen u paušalnom iznosu plaća sena račun grada/općine, sukladno Naredbi o načinuuplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosate prihoda za financiranje drugih javnih potrebau 2007. godini (Nar. nov., 144/06.).5.2. Doprinos od dohotka, odnosno dobitiPredujam doprinosa po stopi od 0,40 % od osnovicedohotka ili dobiti obveznici obračunavaju iuplaćuju u polugodišnjim predujmovima, i to urokovima:– do 30. ožujka – predujam za I. polugodištetekuće godine,– do 30. rujna – predujam za II. polugodište tekućegodine.Konačni obračun obavljaju u rokovima i na načinpropisan za obračun i uplatu poreza na dohodak,odnosno poreza na dobit.Komorski doprinos od dohotka odnosno dobitiuplaćuju obveznici prema prebivalištu ili uobičajenomboravištu, a uplaćuje se na uplatne računepropisane Naredbom o načinu uplaćivanja prihodaproračuna, obveznih doprinosa te prihoda zafinanciranje drugih javnih potreba u 2007. godini(Nar. nov., br. 144/06).Kod uplata komorskog doprinosa u pozivu nabroj odobrenja upisuje se:– »05«, a u polje matični broj dodijeljen od Državnogzavoda za statistiku (8 znamenaka s vodećom0) za obveznike pravne osobe,– »12«, a u polje jedinstveni matični broj građana,odnosno matični broj za strance (13 znamenaka)za obveznike fizičke osobe.Obveznici plaćanja komorskog doprinosa dužnisu temeljem članka 14. Odluke uz godišnjuporeznu prijavu:– poreza na dohodak za 2006. godinu priložitipotvrdu o uplaćenom komorskom doprinosu iObrazac KD – Obračun komorskog doprinosa od01. 01. 2006. do 31. 12. 2006. godine., te ga do 28.veljače 2007. godine predati u nadležnu ispostavuPorezne uprave.– koji plaćaju porez na dobit za 2006. godinupriložiti potvrdu o uplaćenom komorskom doprinosui Obrazac KD – Obračun komorskog doprinosaod 01. 01. 2006. do 31. 12. 2006. godine., tega do 30. travnja 2007. godine predati u nadležnuispostavu Porezne uprave.KD obrazac odlaže se u dosje poreznog obveznikai služi kao ovršna isprava.Visina komorskog doprinosa u paušalnom iznosuutvrđena je u mjesečnom iznosu, te su Izvadci iz Odlukao plaćanju komorskog doprinosa u paušalnomiznosu udruženjima obrtnika, područnim obrtničkimkomorama i Hrvatskoj obrtničkoj komori za 2006. godinuobjavljeni u Nar. nov., br.: 155/05 i 41/06.).5.3. KamataZa doprinose neuplaćene u roku dospjelosti u2006. godini zaračunavaju se zatezne kamate sukladnovažećim propisima - Zakon o kamatama/Nar. nov., br. 94/04.) i Uredbe o visini stope zateznekamate (Nar. nov., br. 153/04.).Važeća stopa koja se obračunava za kašnjenjeplaćanja doprinosa iznosi 15 % godišnje. Na višeplaćene iznose javnih prihoda obračunavaju se iplaćaju zatezne kamate u visini od 7,5 % godišnje.5.4. Raspodjela komorskog doprinosaSukladno čl. 16. Odluke temeljem dostavljenihključeva raspodjele Financijska agencija vrši raspodjeluuplaćenih iznosa komorskog doprinosa upaušalnom iznosu i komorskog doprinosa od dohotka,odnosno dobiti sa zbirnih uplatnih računana račune korisnika komorskog doprinosa.6. NADZOR, UTVRĐIVANJE,PRAĆENJE I NAPLATADOPRINOSAPoslove evidentiranja, utvrđivanja, nadzora,naplate i ovrhe komorskog doprinosa obavlja Ministarstvofinancija RH – Porezna uprava, temeljemizdane suglasnosti od strane ministra financijaObrtničke novine HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORAPODRUČNA OBRTNIČKA KOMORA ___________________________________________________________________________________________________________________UDRUŽENJE OBRTNIKA ________________________________________________________________________________________________________________________naziv obveznikaMB/JMBG________________Matični broj obrta_________________________________________________________________________adresašifra općine_________________________________________________________________________naziv djelatnostišifra djelatnostiOBRAČUNKOMORSKOG DOPRINOSAod ___________ do _____________ 20 __ godineRed.brojOpisIznos1 2 3A. PAUŠALNI KOMORSKI DOPRINOS1. Dug iz ranijeg razdoblja2. Obveza za obračunsku godinu3. Obveza za kamate4. UKUPNO (1+2+3)5. Uplaćeno tijekom obračunske godine6. Razlika za uplatu (4-5)7. Razlika za akontaciju u narednom razdoblju (5-4)B. DOPRINOS OD DOHOTKA ODNOSNO DOBITI1. Dug iz ranijeg razdoblja2. Osnovica za obračunsku godinu (dohodak, dobit x 0,40 %)3. Obveza za kamate4. UKUPNO (1+2+3)5. Uplaćeno tijekom obračunske godine6. Razlika za uplatu (4-5)7. Razlika za povrat (5-4)8. Razlika za akontaciju u narednom razdoblju (5-4)9. Polugodišnja akontacija za naredno razdoblje (2:2)U _____________ dana ____________________________________osoba odgovornaza sastavljanje obrasca M. P.Nadnevak primitkaklasa: 415-0103-01/107, Ur. br. 513-07/03-3 od 20.studenog 2003. god.7. POSTUPOVNE ODREDBENa povrat više plaćenog komorskog doprinosa,nadzor, ovrhu i zastaru primjenjuju se odredbe Općegporeznog zakona, i po upućenim zahtjevimapostupaju nadležne ispostave Porezne uprave sukladnouputi MF RH Porezne uprave – Središnjiured Klasa: 411-01/05-01/3,Ur. broj: 513-07-21-01/05-2 od 17. siječnja 2005.NAPUTAKza popunjavanje obrasca KD_________________________odgovorna osobaObrazac KDPotpis osobe nadležne ispostave Porezneupravekoja je Obrazac KD zaprimilaU obrascu KD treba unijeti sve podatke koji se obrascem traže, a to su:1. Naziv područne obrtničke komore i udruženja obrtnika2. Opći podaci o obvezniku plaćanja komorskog doprinosa:– ime i prezime obrtnika, te matični broj građanina (13 znamenaka) odnosno naziv pravne osobe,te matični broj dodijeljen od Državnog zavoda za statistiku, matični broj obrta– adresa prebivališta obrtnika odnosno sjedišta pravne osobe, te šifru općine– naziv djelatnosti koju obrtnik i pravna osoba obavlja u većem opsegu u odnosu na ostale registriranedjelatnosti, te šifra djelatnosti3. Podaci o obračunu komorskog doprinosa⇒ A PAUŠALNI KOMORSKI DOPRINOS – popunjavaju obrtnici– Redni broj 1.Upisati dug iz ranijeg razdoblja odnosno neuplaćeni komorski doprinos sa stanjem 31. prosincagodine koja prethodi obračunskoj godini za koju se podnosi Obrazac KD. Dug se izračuna tako dase uzme visina doprinosa iz IZVADKA iz odluka o plaćanju doprinosa za razdoblje za koje je bioobvezan uplaćivati komorski doprinos koju treba umanjiti za uplaćeni komorski doprinos u tomrazdoblju.– Redni broj 2.Upisati obvezu po komorskom doprinosu za godinu za koju se podnosi Obrazac KD na temeljuiznosa utvrđenih u IZVADKU iz odluka o plaćanju doprinosa za tu godinu.– Redni broj 3.Upisati iznos zateznih kamata za zakašnjela plaćanja komorskog doprinosa iz rednog broja 1. i 2.– Redni brojevi 4., 5., 6. i 7.Upisati sukladno uputama koje su dane u samim kolonama Obrasca KD.⇒ B DOPRINOS OD DOHOTKA ODNOSNO DOBITI – popunjavaju obrtnici i pravne osobečlanice Hrvatske obrtničke komore– Redni broj 1.Upisati dug iz ranijeg razdoblja odnosno neuplaćeni komorski doprinos sa stanjem 31. prosincagodine koja prethodi obračunskoj godini za koju se podnosi Obrazac KD. Dug se izračuna tako dase za prethodna razdoblja za koja nisu uplaćeni komorski doprinosi izračunaju na način da se visinadohotka, odnosno dobiti pomnoži sa stopom doprinosa od 0,40 % za razdoblje za koje je bio obvezanuplaćivati komorski doprinos i od tako dobivenog iznosa odbije uplaćeni komorski doprinos u tomrazdoblju.– Redni broj 2.Upisati obvezu po komorskom doprinosu za godinu za koju se podnosi Obrazac KD na način dase visina dohotka, odnosno dobiti za to razdoblje pomnoži sa stopom doprinosa od 0,40 %.– Redni broj 3.Upisati iznos zateznih kamata za zakašnjela plaćanja komorskog doprinosa iz rednog broja 1. i 2.– Redni brojevi 4., 5., 6., 7., 8. i 9.Upisati sukladno uputama koje su dane u samim kolonama Obrasca KD.

10 Obrtničke novine Četvrtak, 15. veljače 2007.VIJESTI IZ HRVATSKOG SAVEZA OBRTNIČKIH ZADRUGANAKLADNIŠTVOMARKETINGUmirovljenicimadiskontne cijene ribeRazumijevanje za socijalnukomponentu tržišnog nastupaiskazala je ribarska zadrugaLanterna, koja okuplja 124 ribaraiz Rovinja, Pule i Labina u Istrii jedna je od najvećih zadrugahrvatskoga Jadrana. Lanterna,naime, svojom akcijom prodajesvježu ribu prema promotivnimcijenama za sve umirovljenikeGrada Pule čija mirovina nijeveća od tisuću kuna. Riječ je oakciji socijalnog karaktera koja je,prema riječima upravitelja LanterneZlatka Milovana, potpunoopravdala sva očekivanja. O velikomzanimanju umirovljenikagovori i podatak da se akciji nadan odazvalo i do stotinjak ku-Zadružni katalogsklopu marketinških aktivnostiSaveza, Hrvatski na: Grupa za proizvode i usluge,itd.) prezentiraju kroz šest cjeli-Usavez obrtničkih zadruga, odlučiose na redovito izdavanje radove, Grupa za umjetnost iGrupa za graditeljstvo i završneperiodične publikacije »Katalog umjetničke obrte, Grupa za edukacijui informatiku, Grupa za– popis članica Hrvatskog save-prehranu i preradu i Grupa zatrgovinu i promet roba. Budućida Hrvatski savez obrtničkih zadruga,uz organizacijsku pomoćHrvatske obrtničke komore, redovitonastupa i na inozemnimsajmovima, djelatnost Saveza uKatalogu predstavljena je trojezično– na hrvatskom, engleskomi njemačkom jeziku. Nakladničkimprojektom Katalogaobrtničkih zadruga, HSOZ je napravioozbiljan i hvalevrijedaniskorak iz sivila poslovnih asocijacijakoje, osim velikih riječi,svojim članicama rijetko nudenešto više.paca. A kad je riječ o potražnjinajviše je zahtjeva bilo za sitnomplavom ribom ili sardelom. No,valja istaknuti da je od 15. prosincado 15. siječnja na snazi zabranaizlova sitne plave ribe, pase u međuvremenu umjesto sardelemože kupiti bijela riba kaošto su primjerice šuri ili škombri.Cijene ribe znatno su povoljnijenego inače, pa tako za kilogramsardele valja izdvojiti 8 kuna, zamole od 6 do 8, osliće 10 te folpe16. Zadruga je ujedno, kaže Milovan,uoči Nove godine svakomumirovljeniku za kilogram kupljeneribe darovala još kilogram.Inače, u gradu Puli ima 300-tinjakumirovljenika s mirovinom dotisuću kuna, a akcija je proširenai na one umirovljenike s mirovinomdo 1500 kuna. Prema podacimaOdjela za socijalnu skrbi zdravstvo grada Pule njih ima500-tinjak, a svi će oni iskaznicedobiti na kućne adrese. Akcija seodržava dva puta na tjedan, srijedomi petkom od 10 do 13 satina adresi Vernalska ulica broj 6 uPuli, a svaki umirovljenik možekupiti do 2 kilograma svježe ribe.Sve informacije o opskrbi ribommogu se dobiti i telefonski. Osimsame ribarske zadruge Lanterne,akciju su omogućili i Grad Pulate Obrtnička komora. Što reći natako genijalan marketinški potez,osim – čestitamo!za zadruga«, luksuzno izdanjekoje je osmišljeno kao poslovnamapa s ulošcima, tako da se promotivnimaterijali novoosnovanihzadruga jednostavno mogunaknadno ulagati u mapu.Ohrabreni odzivom zadrugarske,ali i šire poslovne javnosti,zadrugari HSOZ početkom ovegodine tiskaju i distribuiraju uvećoj nakladi Katalog za 2007.godinu, kao marketinško oruđeza svoje članice. Raskošna publikacijana 140 stranica okupila jezadruge, koje svoje proizvode iusluge, te osnovne podatke o zadruzi(kontakti, adrese, telefoniTražimo zastupnike!!! Programi proizvodnje za male i velike tvrtkePOSLOVNA SURADNJAPopustiza zadrugareHrvatski savez obrtničkih zadrugasklopio je niz sporazuma oposlovnoj suradnji, kojim osiguravasvojim članicama povoljniju nabavurepromaterijala i usluga nego kad sesame i pojedinačno pojavljuju na tržištu.Sporazumi o poslovnoj suradnjisu postignuti sa sljedećim tvrtkama:MONTKEMIJA – tehnički plinovi iukapljeni naftni plin za industriju idomaćinstva, WLW – poslovna tražilica,STREL-PROM – reduktori,električni motori, frekventni pretva-rači, IGM CIGLANA CERJE TUŽNO– opekarski proizvodi, TERMOCOM-MERCE – instalacije i oprema za centralnagrijanja, PENTAGRAM – informatičkaoprema i knjigovodstvenisoftver, AVIZA – knjigovodstvo irevizija, NOVI VAL – grafičko i weboblikovanje i tiskara, APUS – osiguranjei alarmni sustavi. Kod navedenihtvrtki nalaze se popisi članicaHrvatskog saveza obrtničkih zadrugai dovoljno je predstaviti se i ostvaritiznačajne uštede.

Četvrtak, 15. veljače 2007.OGLASIObrtničke novine 11

12 Obrtničke novine SUD ČASTIČetvrtak, 15. veljače 2007.Novi Pravilnik Suda častiUradu Suda časti Hrvatskeobrtničke komore i primjenivažećeg Pravilnika o Sudučasti Hrvatske obrtničke komore od21. svibnja 2002. godine (»Narodnenovine« broj 62/02) i Pravilnikao izmjenama i dopunama Pravilnikao Sudu časti Hrvatske obrtničkekomore od 8. prosinca 2004. godine(»Narodne novine« broj 179/04), uočenaje potreba za izmjenama sadašnjeregulative koja je prouzročenapotrebama prakse. Primijećeno je dase u praksi pojavljuju nove situacijekoje je bilo teško podvoditi pod postojećipojam »povrede«, premda biih takvim valjalo poimati. Odredbeo povredama nisu podrobno razrađenešto je u praksi dovodilo do stanovitihproblema u načinu njihovatumačenja. Nadalje, određene odredbesupsidijarnog propisa, Zakona oparničnom postupku, nisu se mogleodgovarajuće primjenjivati bez dato ima utjecaj na učinkovitost samogpostupka. Uočeno je i da je sadašnjastruktura i vrste mjera i način njihovaizvršenja donekle insuficijentan u odnosuna potrebe prakse i učinkovitogpružanja zaštite oštećenicima. Poredtoga, uočeno je i da nema podrobnijeregulacije tzv. prethodnog postupka,regulacije pravne sudbine prijave uslučajevima pasivnosti prijavitelja iuopće procesne discipline stranaka.Konačno, nema ni pravne regulacijenadzora nad administrativnim poslovanjemi trošenjem proračunskihsredstava.Od 1. prosinca 2003. godine u primjenije i novi Zakon o parničnompostupku (Narodne novine 173/03)koji je u područje procesnog pravaunio znatne novine. Kako se taj Zakonsupsidijarno primjenjuje u postupkupred Sudom časti, tako se ukazalapotreba da se određene odredbe togaZakona u prilagođenom smislu unesuu novi Pravilnik. Pored toga, od1. siječnja 2006. godine u primjeni jei novi Zakon o obveznim odnosima(Narodne novine 35/05) koji u sferitrgovačkih i poslovnih običaja donosinovine koje je valjalo ugraditi u noviPravilnik.Dosadašnja nomotehnička strukturaPravilnika bila je nepregledna pa juje valjalo ponovo strukturirati. Zbogtoga se i pristupilo izradi novog Pravilnika,a ne Pravilnika o izmjenama idopunama sadašnjeg, jer takve strukturalnepromjene nije moguće načinitiizmjenama i dopunama. Konačno,valjalo je tekst Pravilnika uskladiti i shrvatskim pravnim nazivljem.Prije svega je izmijenjen sam nazivPravilnika koji kao takav odgovaragramatičkim zahtjevima i zahtjevupravnog nazivlja.Pravilnikom je regulirana neovisnostSuda časti i pravne osnove zasuđenje, te naziv, pečat i znak Sudačasti. Sadržajno su izmijenjene ranijeodredbe u skladu s nomotehničkomstrukturom i sadržajem Pravilnika.Nadalje, detaljno je regulirana nadležnostSuda časti. Pri tome se vodiloračuna o tome da se povrede okojima Sud časti odlučuje što je višemoguće opišu i podrobno razrade,te da se normiraju i određene situacijekoje do sada nisu bile normirane.Isto tako, detaljno su regulirane mjerekoje Sud časti može izreći, pri čemusu dodane i nove mjere koje bi svojusvrhu trebale opravdati u praksi; sastavvijeća (pri čemu se vodilo računai o novoj regulaciji te materije u Zakonuo parničnom postupku). Također,podrobno je normiran postupak predSudom časti. Nastojalo se kombinacijompostojećih procesnih propisai ugradbom novina postignuti štoveću efikasnost samog postupka. Posebnaje pažnja posvećena procesnojdisciplini. Pravilnikom su razrađenevrste odluke prvostupanjskog vijeća,pri čemu su unesene nove odredbe uskladu s novim Zakonom o parničnompostupku; podrobno je reguliranpostupak povodom žalbe; reguliranoje učinkovitije izvršenje mjera; uvedenaje podrobna regulacija registramjera kao iznimno važan dio Pravilnika;podrobno je uređen nadzor nadadministrativnim poslovanjem i trošenjemproračunskih sredstava.Završnim odredbama Pravilnikapropisano je da će se ranije započetipostupci završiti po odredbama kojesu važile do dana stupanja na snagunovog Pravilnika, čime je izbjegnutaretroaktivna primjena novog Pravilnikai problemi koji bi se time moglipojaviti u praksi. Isto tako, sadržanaje i nužna odredba o prestanku važenjaranije regulacije. Novi pravilnikSuda časti objavljen je u Narodnimnovinama br. 11/2007.(mr. sc. Josip Kos, predsjednikSuda časti HOK-a, Dražen Jakovina,sudac drugostupanjskog vijeća Sudačasti HOK-a)Broj: O-I-97/2006Sud časti Hrvatske obrtničke komore u vijeću sastavljenomod sudaca R. B., kao predsjednika vijeća, teA. K. i J. B., kao članova vijeća, odlučujući po prijaviprijaviteljice Mirjane Miletić iz Zagreba, Klaićeva8, protiv prijavljenog Tomislava Brčića, vl. obrta zazavršne radove, knjigovodstveni servis i ugostiteljstvo»NIL« iz Zagreba, II. Malešnica 24, radi povredepravila struke i običaja, nakon održane glavnerasprave 30. studenoga 2006. godine u prisutnostiprijaviteljice, a u odsutnosti zastupnika prijavljenog,PRESUDIO JEPrijavljeni: Tomislav Brčić, vl. obrta za završne radove,knjigovodstveni servis i ugostiteljstvo »NIL« izZagreba, II. Malešnica 24ODGOVORAN JEšto je s prijaviteljicom Mirjanom Miletić iz Zagrebausmeno ugovorio adaptaciju stana u Zagrebu, Klaićeva8, a između ostalog i centralno grijanje, a za kojeradove nije ovlašten (registriran), a ti radovi nisu izvedenikvalitetno i po pravilima struke pa centralno grijanjestana nije u funkciji, zbog čega prijaviteljica trpištetu, a na reklamaciju nedostatke nije uklonio,čime je postupio protivno odredbama članka 10. Zakonao obveznim odnosima, a što se sve smatra povredompravila struke i običaja u obavljanju obrta,pa mu se na temelju članka 8. st. 1. toč. 3. Pravilnika osudu časti Hrvatske obrtničke komore, izriče mjeraJAVNA OPOMENAUZ OBJAVLJIVANJE U TISKUObrazloženje ispušteno kao nepotrebno.OBRTNIČKA KARTICA: NOVI PRUŽATELJI USLUGATRGONET, Obrt za računalne djelatnosti i trgovinu, Čakovac 417,47302 OŠTARIJE, Tel. 047/581 318, 098/726 274, E-mail: info@trgonet.hr, www.trgonet.hr,kontakt osoba: Mladen MrakovčićSALON VJENČANICA »BRANKA«, 44000 Sisak, Ive Rukavine 47,kontakt osoba: Branka Biškupović-Smolčić, tel. 044/533 755, 091/575 0873,e-mail: vjencanicebranka@email.htnet.hrhttp://www.sisak.biz.hr/Assets/Salon%20vjencanica%20Branka/index.html»BLEHINGER«, usluge prijevoza svatova, drugih svečanosti i prigoda, 44 250 Petrinja,Krste Hegedušića 23, tel: 044 815 619, 091 585 0545Računalne i srodne djelatnosti, Trgovina na maloizvan prodavaonicaIznajmljivanje vjenčanica i priboraSnimanje vjenčanjaUsluge prijevoza svatova, drugih svečanosti iprigoda50% popusta na izradu internetskih stranica,20% popusta na smještaj stranica na server,50% popusta na usluge marketinga10% popusta na usluge iznajmljivanja vjenčanica5% popusta na snimanje svadbenih svečanosti5% popusta na uslugu iznajmljivanja pričesnogprograma5% popusta na sve uslugeĐURĐEVAČKI PODUZETNIČKI CENTAR D.O.O., Trg sv. Jurja b.b.,48350 ĐURĐEVAC; durdevacki.poduzetnicki.centar@kc.t-com.hr, http://www.djpc.hr,Tel.: 048 280 671, fax: 048 280 673, kontakt osoba: Željko TurkovićPRESTO, edukacija, marketing i trgovina, Škola stranih jezikaSjedište: Nova cesta 115, 10 000 ZagrebUred: Trg E. Kvaternika 115, Tel. 01/457 2507, 01/466 45 41,web: www.presto.hrKontakt osoba: Suzan Ibolari, dipl. soc. i prof. fil.CALISTA, obrt za njegu i održavanje tijela, trgovinu i računovodstvoMokrička 18, 10292 ŠENKOVECWEB: www.calista.hr, info@calista.hrMOBI +, prodajno uslužni obrt za prodaju i servis elektrotehničkih uređaja i mobitela;Sjedište: G. Lederera 25, Hrvatska Kostajnica; Kontakt: Duško Godić, vlasnik obrta;Tel: 098274 760COMART, računalne i tiskarske djelatnosti, promidžba; Hercegovačka 9, Metković;Kontakt: Vinko Dragović; tel: (020) 684 738, faks (020) 684 739BIOS, centar za integrativnu medicinu, Livadićeva 5, Samobor;Kontakt: Žanet i Damir MilčićCENTAR ZA PODUZETNIŠTVO OSIJEK,Šetalište kardinala Franje Šepera 13/II, Osijek,Kontakt: Slavica Singer; tel: 031/283 820, fax: 031/283 623;www.poduzetnistvo.orgPružanje savjetodavnih i informativnih uslugapoduzetnicima;Izrada poduzetničke dokumentacije za ostvarivanjeraznih poticaja i kreditnih linija;Organizacija seminara te pružanje marketinškihuslugaPoduke (edukacija)PrevođenjeNjega i održavanje tijela – depilacija, salon zamršavljenje, ugradnja umjetnih noktiju, solarij,trgovina na malo kozmetičkim proizvodima, trgovinana veliko i posredovanje u trgovini, knjigovodstveniposloviTrgovina na malo elektrotehničkim proizvodima– bijela tehnika, radio i TV uređaji, popravak iodržavanje istih te iznajmljivanje sportske opremei mopedaDjelatnost pripreme za tisak, tisak, obrada podatakai promidžba, web stranice – izrada, vizualni identitet,reklamni natpisi10% popusta na davanje zakupa marketinškogprostora;50% popusta na izradu dokumentacije za poticajei kreditna sredstva;100% popusta na informiranje i savjetovanje20% popusta na grupne tečajeve stranih jezika;20% popusta na poslovne treninge – grupne;20% popusta na prevođenje tekstova;10% popusta na prevođenje tekstova uz ovjerusudskog tumača5% popusta na proizvode za ugradnju i njeguumjetnih noktiju; 10% popusta na tretmanugradnje umjetnih noktiju;5% popusta na geliranje prirodnih noktiju;10% popusta na pedikuru i masažu stopala10 % popusta na cjelokupni asortiman usluga iproizvoda10 % popusta za izradu internet stranica;10 % popusta za izradu knjige grafičkihstandarda i 10% popusta za digitalni ispisXXL formataDjelatnost humane medicine 5% popusta na boravak na otoku Obonjanu, 10%popusta na terapije magnetskom rezonancom,10 % popusta na kompletan pregled pulsnomdijagnostikomDjelatnost savjetovanja poduzetnika, konzultantskeusluge, edukacija poduzetnika (seminari u fazirasta i razvoja poduzetničke djelatnosti), edukacijai savjetovanje poduzetnika o franšiznom načinuposlovanja, izrada poslovnih planova i investicijskihstudija, informiranje poduzetnika o kreditnim linijamaministarstava i jedinica lokalne samouprave,povezivanje poduzetnika putem Poduzetničkogportala (www.poduzetnistvo.org) i promocijapoduzetnišva5% popusta na seminar Rast i razvoj Vašegpoduzeća;10% popusta na seminar Franšiza od A do Ž;10 % popusta na sve savjetodavne i konzultantskeusluge;10% popusta na sve oglase na Poduzetničkomportalu www.poduzetnistvo.org;10% popusta na sve oglase na stranicamawww.fransiza.hri 10 % popusta na izradu poslovnih planova iinvesticijskih studija

Četvrtak, 15. veljače 2007.OGLASIObrtničke novine 13KONTAKTI SAVJETODAVNESLUŽBE HOK-a

14 Obrtničke novine SAVJETNIKČetvrtak, 15. veljače 2007.•OBNOVLJENA 1994.U T E M E L J E N A 1 8 5 2.•Obrtnički savjetnikModaliteti zapošljavanja osobas invaliditetom u Republici Hrvatskoj – II. dioNastavak objavljenog autorskograda u Obrtničkim novinamabr. 79/80. U nastavku tekstaobjavljujemo drugi dio koji seodnosi na modalitete zapošljavanjaosoba s invaliditetom uRepublici Hrvatskoj.Piše:Alan Vajda, dipl. iur.I. Fond zaprofesionalnurehabilitaciju izapošljavanje osoba sinvaliditetomRadi pomoći osobama s invaliditetomVlada Republike Hrvatskeje osnovala Fond za profesionalnurehabilitaciju i zapošljavanjeosoba s invaliditetomkoji djeluje kao javna ustanovakojom rukovodi Upravno vijećesastavljeno od sedam članovakoje imenuje i razrješava VladaRepublike Hrvatske. ČlanoviUpravnog vijeća su predstavniciposlodavaca, sindikata, udrugaosoba s invaliditetom, ministarstava,Hrvatskog zavoda za mirovinskoosiguranje i Hrvatskogzavoda za zapošljavanje.II. Zadaće Fondaza profesionalnurehabilitaciju izapošljavanje osoba sinvaliditetomZadaće Fonda su: 1) provođenjepolitike razvoja i unaprjeđivanjaprofesionalne rehabilitacijei zapošljavanja osoba s invaliditetomte predlaganje mjerau svrhu razvoja i poticaja mjeraza profesionalnu rehabilitaciju izapošljavanje osoba s invaliditetom;2) izrada programa usmjerenihpotrebi senzibilizacije svihsudionika u procesu profesionalnerehabilitacije i zapošljavanjaosoba s invaliditetom; 3) organiziranjei provođenje savjetovanja,okruglih stolova i seminarau smislu edukacije poslodavaca idrugih sudionika relevantnih zarehabilitaciju i zapošljavanje osobas invaliditetom; 4) u suradnjis drugim državnim tijelima, praćenjei analiziranje specifičnihpotreba zapošljavanja i praćenjaaktualne zaposlenosti i trajanjazaposlenosti osoba s invaliditetom;5) prikupljanje novčanihsredstava putem donacija i darovate njihovo usmjeravanje ufinanciranje programa profesionalnerehabilitacije i zapošljavanjaosoba s invaliditetom; 6) organiziranjehumanitarnih i sličnihakcija u svrhu prikupljanjanovčanih sredstava; 7) financiranjeili sufinanciranje ustanovaza profesionalnu rehabilitacijui radnih centara; 8) isplata novčanogpoticaja; 9) sufinanciranjerazvoja postojećih programa,te uvođenja novih tehnologijai programa namijenjenih zapošljavanjuosoba s invaliditetom;10) sufinanciranje programa zaodržavanje zaposlenosti osoba sinvaliditetom; 11) sufinanciranjei financiranje programa edukacijestručnih osoba na područjuprofesionalne rehabilitacije; 12)sufinanciranje i financiranje programaistraživanja i razvoja profesionalnerehabilitacije; 13) nadzornad ostvarivanjem prava nanovčani poticaj i nad korištenjemdrugih sredstava koje je odobrioFond; te 14) drugi poslovi predviđeniStatutom Fonda.III. Poticaji Fondaza profesionalnurehabilitaciju izapošljavanje osoba sinvaliditetomNaime, poslodavci koji zapošljavajuosobe s invaliditetomimaju pravo na olakšice predviđeneporeznim propisima, pravona novčani poticaj i na poticajepredviđene posebnim ugovoromo zapošljavanju osobe s invaliditetomsklopljenim s Fondom zaprofesionalnu rehabilitaciju izapošljavanje osoba s invaliditetom,Hrvatskim zavodom zazapošljavanje, Hrvatskim zavodomza mirovinsko osiguranje,nadležnom službom socijalneskrbi, jedinicom lokalne i područne(regionalne) samoupraveili s drugim poslodavcem. Ovaprava poslodavcu pripadaju bezobzira na to je li osoba s invaliditetombila prethodno prijavljenau evidenciji nezaposlenih Hrvatskogzavoda za zapošljavanje.Predmetni poticaji ugovorenisu na temelju Odluke o načinuostvarivanja poticaja pri zapošljavanjuosoba s invaliditetom(Narodne novine, br. 141/05.),s time da isti obuhvaćaju: a) jednokratnamaterijalna davanja; b)sredstva za prilagodbu radnogmjesta i uvjeta rada; c) kreditnasredstva po povoljnijim uvjetimanamijenjena kupnji strojeva,opreme, alata ili pribora potrebnogza zapošljavanje osobes invaliditetom te; d) sredstvanaknade razlike zbog smanjenogradnog učinka ili za; e) sufinanciranjedijela plaće osobnog asistenta(pomagača u radu) osobes invaliditetom u tijeku rada.a) Pravo na jednokratna materijalnadavanja, a koja obuhvaćaju:1) obrazovanje zaposlenih osobas invaliditetom (članci 9. – 11.)sa sufinanciranjem 60% troškovaobrazovanja, te trajanjem obrazovanjanajdulje 6 mjeseci, odnosnoiznimno 12 mjeseci, ali uz prethodnoodobrenje Fonda za profesionalnurehabilitaciju i zapošljavanjeosoba s invaliditetom.2) obrazovanje nezaposlenihosoba s invaliditetom (članci 12.– 14.) kao priprema za zapošljavanjeodnosno samozapošljavanjesa sufinanciranjem 60% troškovaobrazovanja, te trajanjemobrazovanja najdulje 6 mjeseci,odnosno iznimno 12 mjeseci, aliuz prethodno odobrenje Fondaza profesionalnu rehabilitacijui zapošljavanje osoba s invaliditetom.b) Sredstva za prilagodbu radnogmjesta (članci 15. – 17.), a kojasu namijenjena za trošak prilagodbe,te se nadoknađuju u visinistvarnih troškova prilagodbe, alinajviše do 10 najnižih mjesečnihosnovica za obračun doprinosaza obvezna osiguranja.c) Kreditna sredstva po povoljnijimuvjetima namijenjena kupnjistrojeva, opreme, alata ili priborapotrebnog za zapošljavanje odnosnosamozapošljavanje osoba sinvaliditetom (članci 18. – 19.), akoja su namijenjena korisnicimanamjenskih kredita za subvencioniranjekamata u punom iznosu,ali najviše do kamatne stope od7% godišnje uz uvjet: na kupljenomstroju, opremi, alatu radiosoba s invaliditetom odnosnoosoba koja se samozaposlila.d) Naknada razlike zbog smanjenogradnog učinka (članci 21.– 24.), a s obzirom na postotaknepostignute norme, nadoknadapostotka plaće najviše do 50%iznosa plaće osobe s invaliditetom.e) Sufinanciranje troškovaosobnog asistenta i radnog terapeutaosobe s invaliditetom tijekomrada (članci 25. – 27.), i toprema stvarno utrošenom radnomvremenu, najviše do 50%mjesečne plaće osobe s invaliditetomkojoj je pomoć potrebna.g) Novčani poticajiPoslodavac koji zaposli nezaposlenuosobu s invaliditetomutvrđenim prema odredbamaZakona o profesionalnoj rehabilitacijii zapošljavanju osoba sinvaliditetom ima pravo na novčanipoticaj. Novčani poticaj seodređuje u visini uplaćenog obveznogdoprinosa na plaće utvrđenogpo propisima o obveznommirovinskom osiguranju na temeljugeneracijske solidarnosti,uplaćenog obveznog doprinosana plaće utvrđenog po propisimao osnovnom zdravstvenomosiguranju te uplaćenog obveznogdoprinosa na plaće utvrđenogprema zakonu koji uređujeposredovanje pri zapošljavanju iprava za vrijeme nezaposlenosti.Zahtjev za isplatu novčanog poticajaposlodavac podnosi Fonduza profesionalnu rehabilitaciju izapošljavanje osoba s invaliditetom.Zahtjevu se obvezno prilažeobračun novčanog poticajas podacima o osobama s invaliditetomi o uplaćenim doprinosimana plaću za te osobe, zatimdokaz da su za sve radnike uplaćeniti doprinosi, primjerci obračunaplaće osoba s invaliditetom,a prvi put i dokazi o zapošljavanjui o invaliditetu. Poslodavacmože zahtjev za isplatu novčanogpoticaja podnijeti po istekumjeseca ili tromjesečja. Novčanipoticaj se isplaćuje u roku od 30dana od dana podnošenja zahtjevas obveznim prilozima.IV. Sufinanciranjezapošljavanjaposebnih skupinanezaposlenih osobaNa temelju Nacionalnogaakcijskog plana zapošljavanjaza razdoblje od 2005. godinedo 2008. godine, donesen jePlan poticanja zapošljavanja za2006. godinu, a na osnovi kojegje Vlada Republike Hrvatske2. ožujka 2006. godine donijelaOdluku o prihvaćanju Godišnjegplana zapošljavanja s provedbenimmjerama koje se temeljena smjernicama i preporukamaEuropske strategije zapošljavanja,s time da predmetne mjereiz Godišnjeg plana zapošljavanjasadrže elemente državne potpore,a usklađene su sa Zakonom održavnim potporama (Narodnenovine, br. 140/05.) i Uredbom održavnim potporama (Narodnenovine, br. 121/03.).Osobit naglasak u razradiprovedbenih mjera usmjeren jeprema promoviranju integracijei borbe protiv diskriminacijeosoba koje se nalaze u nepovoljnompoložaju na tržištu radakroz mjere sufinanciranja zapošljavanja,s time da se radi osljedećim ciljnim skupinama i to:1) osobama s otežanim faktoromzapošljavanja prema procjeniprofesionalnog usmjeravanja; 2)nezaposlenim osobama s invaliditetom;3) nezaposlenim samohranimroditeljima malodobnedjece; 4) nezaposlenmh ženskimosobama koje su prije ulaskau nezaposlenost koristile pravaporodnog dopusta za treće isvako sljedeće dijete; 5) nezaposlenimhrvatskim braniteljima,djeci i supružnicima poginulih inestalih hrvatskih branitelja; 6)ženama žrtvama nasilja; 7) žrtvamatrgovanja ljudima; 8) azilantima;9) liječenim ovisnicima;10) bivšim zatvorenicima; 11)roditeljima s 4 i više malodobnedjece, s time da sve ciljne skupinemoraju biti najmanje 6 mjeseciregistrirane na evidenciji Hrvatskogzavoda za zapošljavanje.V. Opći kriterijiza primjenu mjerasufinanciranjezapošljavanjaMjere su usmjerene na poticanjezapošljavanja nezaposlenihosoba iz evidencije nezaposlenihna otvorenom tržištu rada, uzuvjet da je poticajno zapošljavanjedostupno poslodavcima podijeljenimau tri kategorije, i to:1. Mali poslodavac je poslodavackoji prosječno godišnje imazaposleno manje od 50 radnikai ostvaruje ukupni godišnji prometdo 16 milijuna kuna.2. Srednji poslodavac je poslodavackoji prosječno godišnjeima zaposleno manje od 250 radnikai ostvaruje ukupni godišnjipromet do 60 milijuna kuna.3. Veliki poslodavac je poslodavackoji prosječno godišnjeima zaposleno više od 250 radnikai ostvaruje ukupni godišnjipromet više od 60 milijunakuna.Veličina poslodavcaodređuje se prema:1. prosječnom broju zaposlenihunazad 12 mjeseci (svi zaposlenibez obzira na vrstu ugovorao radu odnosno radni odnos naneodređeno, određeno, sezonskii pripravnici)2. ukupnom godišnjem prometu(ukupni godišnji prihod).VI. Opći uvjeti zaprimjenu mjera kojese smatraju državnimpotporamaNakon utvrđivanja veličineposlodavca, utvrđuje se iznosmaksimalne potpore, i to na temeljuukupnog troška bruto plaćakod poslodavca unazad dvijegodine, s time da se ne smijeodobriti potpora u iznosu većemod:– 15% opravdanog troška brutoplaća isplaćenih unazad dvijegodine – mali poslodavac– 7,5% opravdanog troška brutoplaća isplaćenih unazad dvijegodine – srednji poslodavac– 3% opravdanog troška brutoplaća isplaćenih unazad dvijegodine – veliki poslodavac.VII. Ostali uvjetiza primjenu mjerakoje se smatrajudržavnim potporamaza sufinanciranjezapošljavanja naotvorenom tržištuOsobe zaposlene uz primjenumjera sufinanciranja zapošljavanjamoraju predstavljati neto povećanjebroja zaposlenih predmetnogposlodavca u usporedbis prosječnim brojem zaposlenihtijekom posljednjih 12 mjeseci,te navedeno povećanje brojaradnih mjesta mora biti očuvanotijekom razdoblja od 3 godine uslučaju velikog poslodavca, odnosnonajmanje 2 godine u slučajumaloga i srednjeg poslodavca.Izračun mjesečne subvencijeza mjere aktivne politike zapošljavanjaiz nadležnosti Hrvatskogzavoda za zapošljavanje temeljenje na Naredbi o iznosimaosnovica za obračun doprinosaza obvezna osiguranja za 2005.(Narodne novine 167/04.) i vežuse za razinu obrazovanja nezaposleneosobe iz ciljne skupine istatus poslodavca.Poslodavci koji ne mogu bitikorisnici državnih potpora zazapošljavanje su: 1) poslodavciiz djelatnosti brodogradnje ipomorskog prometa, te 2) poslodavciu teškoćama.VIII. Visina itrajanje mjera zasufinanciranjezapošljavanja1. za osobe bez zanimanja mjesečnasubvencija prema osnoviciod 2080,75 kn u trajanju od 18mjeseci u iznosu od:• 50% za male poslodavce ili1040.37 kn• 40% za srednje poslodavce ili823,30 kn i• 30% za velike poslodavce ili624,25 kn.2. za osobe strukovnih zanimanjai srednje razine obrazovanjasubvencija prema osnoviciod 3864,25 kn u trajanju od 18mjeseci u iznosu od:• 50% za male poslodavce ili1932,12 kn• 40% za srednje poslodavce ili1545,70 kn i• 20% za velike poslodavce ili772,85 kn.3. za osobe više i visoke obrazovnerazine mjesečna subvencijaprema osnovici prosječneplaće u 2004. od 5945,00 kn u trajanjuod 18 mjeseci u iznosu od:• 50% za male poslodavce ili2972,50 kn• 40% za srednje poslodavce ili2378,00 kn i• 20% za velike poslodavce ili1189,00 kn.IX. Aktivnostiposlodavaca zadodjelu potpora zazapošljavanjeZahtjev za dodjelu potpore pomjerama iz Godišnjeg plana poticanjazapošljavanja za 2006. godinu,pa tako i za sufinanciranjezapošljavanja posebnih skupinanezaposlenih osoba (Mjera 4.)poslodavac dostavlja Hrvatskomzavodu za zapošljavanje premasjedištu poslodavca. Zahtjev jepropisani obrazac Hrvatskogzavoda za zapošljavanje i dostupanje poslodavcima u svakojispostavi, odnosno područnojslužbi Zavoda, kao i na našojweb stranici.Uz Zahtjev, poslodavac prilažei sljedeću dokumentaciju:1) kopiju Rješenja o upisu tvrtkeu registar Trgovačkog suda(sukladno Zakonu o trgovačkimdruštvima) ili kopiju Obrtnice(sukladno Zakonu o obrtu; 2)presliku popunjenog obrascaTR (Tražim radnika); 3) Potvrdenadležnih institucija za nezaposleneosobe (ciljna skupina izMjere 4. – npr. potvrda o statusubranitelja, žrtve nasilja, samohraniroditelji i sl.); 4) Programpripravničkog stažiranja za osobeSSS, VŠS i VSS; 5) Financijskudokumentaciju za utvrđivanjekriterija, odnosno veličine poslodavca.Područna služba prosljeđujeobavijest poslodavcu o odobrenomsufinanciranju (pozitivnojocjeni), uz uputu o aktivnostimakoje treba provesti i popisomostale potrebne dokumentacijekoju treba dostaviti u roku 8dana od dana obavijesti, kako bise pristupilo zaključivanju ugovorao dodjeli potpore za zapošljavanje.Obavijest o negativnojocjeni zahtjeva, Hrvatski zavodza zapošljavanje također prosljeđujeposlodavcu.Međutim, ugovor o dodjelipotpore za zapošljavanje možese potpisati, ukoliko poslodavacu roku od 8 dana od dana obavijestio pozitivnoj ocjeni, Zavodudostavi: 1) ugovor(e) o radu zasufinancirane osobe; 2) primjerkepotvrđenih obrazaca prijaveHrvatskom zavodu za mirovinskoosiguranje; te 3) primjerkepotvrđenih obrazaca prijave Hrvatskomzavodu za zdravstvenoosiguranje. Poslodavac pripotpisu ugovora mora priložitibjanko zadužnicu s ovjerenimpotpisom dužnika, ovjerenukod javnog bilježnika na kojojje upisan pretpostavljeni iznoskoji je u visini iznosa potpore.Ugovor se potpisuje u 3 primjerka(jedan primjerak ostajeposlodavcu, jedan područnojslužbi i jedan Središnjoj službi).Pri potpisu ugovora, područnaslužba je obvezna poslodavcaupozoriti na sve ugovorne obveze(zadržavanje prosječnezaposlenosti, zadržavanje sufinanciraneosobe u radnom odnosuprema ugovoru, aktivnostiu slučaju raskida radnog odnosasa sufinanciranom osobom i sl.),s time da se iznosi iz potpisanihugovora isplaćuju jednokratnou roku od 30 dana od dana potpisaugovora.X. Praćenje i kontrolautroška dodijeljenihsredstava potpore zazapošljavanjePoslodavac je obvezan poobavijesti Hrvatskog zavoda zazapošljavanje o pozitivnoj ocjeniu roku 8 dana zaključiti ugovor oradu sa sufinanciranom osobomu najmanjem trajanju od:• 24 mjeseca – mali i srednji poslodavci• 36 mjeseci – veliki poslodavci.Poslodavac je također u obveziobvezan održati prosječanbroj zaposlenih na temelju kojegje odobreno sufinanciranje, aliuvećano za broj sufinanciranihosoba i to u razdoblju od:• 24 mjeseca – mali i srednji poslodavci• 36 mjeseci – veliki poslodavci.Međutim, u slučaju raskidaradnog odnosa sa sufinanciranomosobom, poslodavac je uobvezi obavijestiti Hrvatski zavodza zapošljavanje o nastalimpromjenama, oglasiti potrebuza zapošljavanjem zamjenskog

Četvrtak, 15. veljače 2007.radnika i u roku 30 dana primitizamjenskog radnika iz ciljne skupinenezaposlenih ili vratiti isplaćenasredstva uvećana za kamatuu visini zakonske kamate.Također je važno napomenutida u slučaju da poslodavacza razdoblje sufinanciranja neisplaćuje plaće radniku i uplaćujepropisane doprinose dužan jevratiti isplaćena sredstva uvećanaza kamatu u visini zakonskekamate, s time da: 1) plaća sufinanciraneosobe ne smije bitiista ili manja od iznosa potporeza zapošljavanje – mali i srednjiposlodavci, odnosno uvećana za25% u bruto iznosu – veliki poslodavci;2) u slučaju smanjenjaprosječnog broja zaposlenih poslodavacje obavezan izvijestitiHrvatski zavod za zapošljavanje,te sukladno zaključku, zaposlitizamjenskog radnika ili vratitiisplaćena sredstva na ime sufinanciranjauvećana za zakonskekamate ili nastaviti realizacijuugovornih obveza bez zapošljavanjazamjenskog radnika (prirodniodljev – mirovina, smrt,porodni dopust i dugotrajna bolovanja),te; 3) poslodavcima kojisu korisnici potpora, a kod kojihsu inspekcijskim nadzorom ilidrugim nadzorom utvrđene nepravilnostiu odnosu na radnikei državu, propisana je obvezapovrata potpore u jednokratnomiznosu povećanom za kamatu.Takve poslodavce stavlja se nalistu poslodavaca koji ne mogukoristiti potpore i to za razdobljeod dvije godine (mali i srednjiposlodavci), odnosno tri godine(veliki poslodavci).Na temelju Zakona o hrani iz 2004. godine donesenje Pravilnik o općem deklariranju ili označavanjuhrane (NN. 114/04, 128/04, 34/05).Člankom 39. propisano je da se hrana može stavljati natržište u ambalaži deklariranoj sukladno ranije važećimpropisima do iskorištenja zaliha te ambalaže, a najkasnijedo 31. 12. 2006. godine.Povlačenje hrane, uzrokovano navedenom odredbom,koja ima dulji rok upotrebe (riblje i mesne konzerve)ili ima nesukladne oznake na ambalaži nepotrebnobi uzrokovalo povećane troškove.Kako se očekuje i daljnje usklađivanje propisa RH sdirektivama EU, u bitnim izmjenama iz područja hrane,prenosimo prijedlog naputaka Ministarstva poljoprivrede,šumarstva i vodnog gospodarstva, od 15. prosinca2006. godine, vezanog za postupanje nadležnih inspektora:1. Dopušta se iskorištenje zaliha proizvoda isporučenihna razinu maloprodaje prije 31. prosinca 2006. godinenajkasnije do 31. prosinca 2007. godine.2. Svi subjekti u poslovanju s hranom koja ima duljirok valjanosti, a stavljena je na tržište prije 31. prosinca2006. godine, te prema roku trajanja može i nakon 31.prosinca 2007. biti na tržištu, dužni su Ministarstvu poljoprivrede,šumarstva i vodnoga gospodarstva dostavitikoličine koje neće biti utrošene te će se za iste donositipojedinačne odluke ovisno o opravdanosti slučaja.3. Inspektori koji postupaju na temelju predmetnogPravilnika do donošenja vodiča upućuju se na fleksibilnopostupanje u slučaju odredbi koje su propisane istim,a ne utječu izravno na zdravstvenu ispravnost hrane.Manje nesukladnosti koje su povezane s novostima uvedenimpredmetnim Pravilnikom kao npr. označavanjesloženog sastojka, navođenje količine pojedinih sastojaka,navođenje alergena, podaci za nezapakiranu hranu islično predlažemo da se nadziru principom upućivanja,savjetovanja i educiranja subjekata u poslovanju s hranomte kontaktima s nadležnim ministarstvom – MPŠVGSAVJETNIKObrtničke novine 15NAPUTAKProduljen rok o općem deklariranju hrane do 31. 12. 2007.do donošenja vodiča kojim će se pojedine nejasnoće detaljnorazjasniti.Prema informacijama dobivenim iz HGK pronalaženjeVodiča se očekuje u travnju 2007. godine.Ovdje podsjećamo na osnovne elemente deklaracijehrane:Hrana koja je stavljena na tržište Republike Hrvatskemora imati deklaraciju napisanu na hrvatskom jeziku,latiničnim pismom.Deklaracija podrazumijeva sve pisane oznake, trgovačkuoznaku, zaštitni znak, naziv marke, slikovniprikaz ili simbol koji se odnosi na hranu, a stavlja se naambalažu, naljepnicu ili privjesnicu, na dokumente teobavijesti koji prate ili se odnose na tu hranu.Deklaracija mora biti lako uočljiva, opće razumljiva,jednoznačna, čitljiva, neizbrisiva i ne smije biti prekrivenadrugim tekstom ili slikovnim materijalom.Dopušteno je višejezično deklariranje.U slučaju višejezičnih podataka navedeni na jednomili više drugih jezika ne smiju poricati ili biti u suprotnostis podacima na hrvatskom jeziku.Za deklariranje zapakirane hrane odgovoran je subjektu poslovanju s hranom koji hranu prvi stavlja natržište (proizvođač ili paker ili uvoznik ili trgovac).Za deklariranje nezapakirane hrane odgovoran je subjektu poslovanju s hranom koji hranu prodaje krajnjempotrošaču.SADRŽAJ DEKLARACIJEDeklaracija zapakirane hrane mora sadržavati sljedećepodatke:1. naziv hrane pod kojim se hrana prodaje (u daljnjemtekstu: naziv hrane)2. popis sastojaka3. količinu određenih sastojaka ili kategoriju sastojaka4. neto količinu (količinu punjenja) za zapakiranuhranu5. rok valjanosti (rok uporabe)6. uvjete čuvanja i uporabe, gdje je to potrebno, odnosnoako mogu utjecati na trajnost hrane7. naziv i adresu proizvođača ili onoga koji hranu pakirai/ili stavlja na tržište8. za uvozne proizvode pored naziva i adrese proizvođačai naziv i adresu sjedišta uvoznika, te zemlju podrijetla9. pojedinosti o mjestu podrijetla ako bi propust takvanavođenja mogao pogrešno navoditi potrošača o pravompodrijetlu10. uputu za uporabu gdje je to potrebno radi pravilnogkorištenja11. stvarnu jakost alkohola po volumenu, za pića kojasadrže više od 1,2 vol % alkohola.Deklaracija hrane mora, pored podataka propisanihovim Pravilnikom, sadržavati i druge podatke i pojedinostikoje se odnose na tu hranu, ukoliko je to propisanoposebnim propisima.Slijedom navedenog u NN. 1/2007. od 2. siječnja 2007.godine objavljen je Pravilnik o proizvodima od mesa ukojem se, uz ostalo, navode specifični elementi deklaracijeza navedene proizvode:– nazivi, definicije i opće zahtjeve kojima moraju udovoljavati– sastav i senzorna svojstva– vrste i količine sirovina te drugih tvari koje se koristeu proizvodnji i preradi– tehnološke postupke koji se primjenjuju u proizvodnjii preradi– dodatne ili specifične zahtjeve glede deklariranja ilioznačavanja– uzorkovanje i analitičke metode radi kontrole kakvoće.Ivica Štambuk,Anđelko VojvodaMTEHNIČKI PROPISINovi Tehnički propisza zidane konstrukcijeinistarstvo zaštite okoliša, prostornoguređenja i graditeljstva donijeloje, na temelju članka 16. Zakonao gradnji (Narodne novine br. 175/03. i100/04.), TEHNIČKI PROPIS ZA ZIDANEKONSTRUKCIJE koji je objavljen u Narodnimnovinama od 12. 1. 2007.Ovim se Tehničkim propisom u sklopuispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu,propisuju tehnička svojstva za zidane konstrukcije,zahtjevi za projektiranje, izvođenjeradova, uporabljivost, održavanje i drugizahtjevi za zidane konstrukcije, te tehničkasvojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvodenamijenjene ugradnji u zidanu konstrukciju.Ovaj se Propis ne primjenjuje na zidanekonstrukcije industrijskih dimnjaka, potpornihzidova, propusta, mostova, brana,spremnika za tekućine, zidane konstrukcijeopterećene pretežito dinamičkim djelovanjemi posebne vrste konstrukcija kao što sulukovi, svodovi, kupole i sl.Zidana konstrukcija je dio građevnogsklopa građevine. Ispunjavanje bitnog zahtjevamehaničke otpornosti i stabilnostigrađevine i dijela bitnog zahtjeva zaštite odpožara, koji se odnosi na očuvanje nosivostizidane konstrukcije u slučaju požara tijekomodređenog vremena utvrđenog posebnimpropisom, postiže se zidanom konstrukcijomkoja ima tehnička svojstva i ispunjavazahtjeve propisane ovim Propisom.Zidana konstrukcija i građevni proizvodimoraju imati tehnička svojstva i ispunjavatidruge zahtjeve propisane ovim Propisom.Ovaj Tehnički propis također sadržava ipriloge:Prilog »A«, ziđe. Prilog »B«, zidni elementi.Prilog »C«, mort Prilog »D«, veziva.Prilog »E«, dodaci mortu, mortu za injektiranjenatega i betonu. Prilog »F«, agregat,voda, armatura, čelik za armiranje i čelik zaprednapinjanje, beton i proizvodi i sustaviza zaštitu i popravak betonskih dijelova zidanihkonstrukcija. Prilog »G«, pomoćni dijelovi.Prilog »H«, predgotovljeno ziđe.Svaki prilog ima naveden niz normi, kojese odnose na navedeno područje.Poznavanje detalja navedenih u ovomTehničkom propisu svakako je nužno građevinarimai bilo bi dobro informirati se osadržaju ne samo ovoga propisa, nego i normina koje propis ukazuje. Primjerice, kodpreuzimanja građevnog proizvoda izvođačzidane konstrukcije mora utvrditi: je ligrađevni proizvod isporučen s oznakom uskladu s posebnim propisom i podudarajuli se podaci na dokumentaciji s kojom jegrađevni proizvod isporučen s podacimau oznaci, je li građevni proizvod isporučens tehničkim uputama za ugradnju i uporabu,jesu li svojstva, uključivo rok uporabegrađevnog proizvoda te podaci značajni zanjegovu ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstvai trajnost zidane konstrukcije sukladnisvojstvima i podacima određenim glavnimprojektom.Zabranjena je ugradnja građevnog proizvodakoji: je isporučen bez oznake u skladus posebnim propisom, je isporučen bez tehničkeupute za ugradnju i uporabu, nemasvojstva zahtijevana projektom zidanekonstrukcije ili mu je istekao rok uporabe,odnosno čiji podaci značajni za ugradnju,uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost zidanekonstrukcije nisu sukladni podacimaodređenim glavnim projektom.U Propisu su navedeni detalji izradespojeva zidova, zatim načina vođenja građevinskogdnevnika, pojam gradilišta, gdjeje gradilište i onaj prostor na kojem se izrađujudijelovi potrebni za ugradnju u građevinei sl.29. veljače 2008. godine prestaju se primjenjivatipriznata tehnička pravila u dijeluu kojem se odnose na zidane konstrukcijeobuhvaćene ovim Propisom, sadržana u:Pravilniku o tehničkim mjerama i uvjetimaza izvođenje zidova zgrada (»Službeni list«17/70.) i priznata tehnička pravila koja suvezana uz primjenu toga pravilnika, Pravilnikuo tehničkim normativima za izgradnjuobjekata visokogradnje u seizmičkimpodručjima (»Službeni list« 31/81., 29/83.,20/88. i 52/90.) i priznata tehnička pravilakoja su vezana uz primjenu toga Pravilnikau dijelu u kojem se odnose na zidane konstrukcije,Pravilniku o obvezatnom atestiranjufasadnih opeka i glinenih blokova te ouvjetima kojima moraju udovoljavati pravneosobe ovlaštene za atestiranje tih proizvoda(»Službeni list« 24/90.) i priznata tehničkapravila koja su vezana uz primjenu togapravilnika, Naredbi o obvezatnom atestiranjuprefabriciranih elemenata od ćelijastogbetona (»Službeni list« 34/85.) i priznatatehnička pravila koja su vezana uz primjenute naredbe, te priznata tehnička pravila i tehničkespecifikacije na primjenu kojih priznatatehnička pravila iz ovog Propisa upućuju.Glavni projekt u kojemu je tehničko rješenjezidane konstrukcije dano prema priznatimtehničkim pravilima iz stavka 1. ovoga člankasmatrat će se pravovaljanim dokumentomza izdavanje građevinske dozvole akoje zahtjev za izdavanje te dozvole zajedno sglavnim projektom podnesen do 29. veljače2008. godine.Napominjemo kako ovaj Propis stupa nasnagu 1. ožujka 2007. godine.I. Š., T. J.PRAVILNIK/POREZNI OBVEZNICIPravilnik o paušalnom oporezivanjusamostalnih djelatnostiMinistarstvo financija donijelo je potkraj 2006.godine Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnihdjelatnosti (NN 143/06) koji je stupiona snagu 1. siječnja 2007. godine. Istim Pravilnikom obrtnicimase pruža mogućnost prelaska od dosadašnjeg načinaoporezivanja na paušalno oporezivanje.POREZNI OBVEZNICIObveznik poreza na dohodak kojemu se dohodakmože utvrđivati u paušalnom iznosu jest fizička osobakoja ostvaruje primitke od obavljanja samostalne djelatnostiobrta iz članka 18. stavak 1. točka 1. Zakona oporezu na dohodak (dalje u tekstu: Zakon) u skladu spropisima o obrtu i samostalne djelatnosti poljoprivredei šumarstva iz članka 18. stavak 3. Zakona, a ujedno ispunjavasljedeće uvjete:– da nije obveznik poreza na dodanu vrijednost premaZakonu o porezu na dodanu vrijednost (u prethodnojkalendarskoj godini ukupna vrijednost isporukadobara i obavljenih usluga, nakon odbitka vrijednostiisporuka koje su oslobođene poreza, nije bila veća od85.000,00 kuna)– da samostalnu djelatnost ne obavlja u su-poduzetništvu– da nema izdvojenih poslovnih jedinica niti proizvodnihpogona.Iznimno, dohodak i porez na dohodak ne mogu seutvrđivati u paušalnom iznosu obrtnicima koji obavljajusamostalnu djelatnost ugostiteljstva i/ili trgovine (ovdjene spadaju obrtnici registrirani za obavljanje djelatnostiproizvodnje koji svoje proizvode prodaju na tržištu).Ako porezni obveznik uz djelatnost od koje dohodak iporez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu, tijekomporeznog razdoblja započne obavljati novu djelatnostod koje se dohodak obvezno utvrđuje na temeljupropisanih poslovnih knjiga (prema članku 19. do 24.Zakona) i od koje dohodak i porez na dohodak ne možeutvrđivati u paušalnom iznosu, obvezan je i dohodakod djelatnosti koji je utvrđivao u paušalnom iznosu početiutvrđivati na način propisan prema članku 19. do24. Zakona i to istodobno s početkom obavljanja novedjelatnosti (Porezna uprava ukinut će doneseno rješenjeo plaćanju paušalnog iznosa i donijeti rješenje o plaćanjupredujma poreza na dohodak sukladno članku 47. stavak1. Zakona).UTVRĐIVANJE GODIŠNJEGPAUŠALNOG DOHOTKA IPAUŠALNOG POREZA NADOHODAKGodišnji paušalni dohodak je propisan, nepromjenjivi iznosi 12.750,00 kuna. Utvrđuje se kao razlika izmeđuprimitaka u iznosu 85.000,00 kuna i porezno priznatihizdataka u visini 85%. Porezna osnovica za utvrđivanjegodišnjeg paušalnog poreza je 12.750,00 kuna, na kojise primjenjuje porezna stopa od 15% sukladno članku8. Zakona. Iznos tako utvrđenog godišnjeg paušalnogporeza na dohodak povećava se za prirez porezu nadohodak prema prebivalištu ili uobičajenom boravištuporeznog obveznika. Nadležna ispostava Porezne upravedonosi rješenje na temelju kojeg porezni obveznikplaća paušalni porez i prirez porezu na dohodak, te potoj osnovi ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.Godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu nadohodak plaća se tromjesečno, do posljednjeg dana svakogtromjesečja, u iznosu koji je umnožak broja mjesecitromjesečja za koje je obveza utvrđena. U slučaju početka,odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnostitijekom poreznog razdoblja, kao i u slučaju privremeneobustave obavljanja samostalne djelatnosti, godišnjipaušalni dohodak utvrđuje se razmjerno broju mjeseciobavljanja djelatnosti i to u korist poreznog obveznika.Obrtnici koji samostalne djelatnosti obavljaju na područjimaod posebne državne skrbi te na otocima prve skupinei brdsko-planinskim područjima, plaćaju godišnjipaušalni porez u visini od 25%, 50% i 75% od propisanoggodišnjeg paušalnog poreza na dohodak, ovisno o tomekojoj skupini pripadaju.POSLOVNE KNJIGE I EVIDENCIJEPorezni obveznik-paušalist ne vodi poslovne knjige izčlanka 23. Zakona, osim evidencije o prometu – ObrazacKPR, u kojim je obvezan evidentirati sve iznose naplaćeneu gotovini i bezgotovinskim putem. Također, zasvaku isporuku i obavljenu uslugu dužan je izdati računpropisanog sadržaja (računi moraju sadržavati najmanjepodatke o izdavatelju, nadnevku izdavanja računa,broju računa, nazivu robe ili usluge, jediničnoj cijeni iukupnom iznosu računa).PRIJAVA U REGISTAR POREZNIHOBVEZNIKAProcedura za podnošenje prijave u registar poreznihobveznika paušalnog oporezivanja je različita. Ista ovisi otome radi li se o novom obrtniku, koji tek počinje s radom,ili obrtniku koji već obavlja djelatnost. Obrtnik koji tek počinjeobavljati samostalnu djelatnost za koju će se utvrđivatipaušalni dohodak i plaćati paušalni porez i prirezporezu na dohodak, dužan je podnijeti prijavu u registarporeznih obveznika na Obrascu RPO. Prijava se podnosiPoreznoj upravi nadležnoj prema mjestu prebivalištaili uobičajenog boravišta u roku 8 dana od dana početkaobavljanja samostalne djelatnosti. Međutim, obrtnicikoji su dosad dohodak utvrđivali na temelju propisanihposlovnih knjiga, a žele i ispunjavaju uvjete za prelazakna utvrđivanje dohotka u paušalnom iznosu i plaćanjepaušalnog poreza i prireza porezu na dohodak, morajuto učiniti najkasnije 15 dana po isteku poreznog razdobljaodnosno kalendarske godine (iznimno do 31. siječnja2007. godine za 2006. godinu). U ovom slučaju, obrtnikje obvezan postupiti na način propisan za prestanak djelatnostiu skladu s Pravilnikom o porezu na dohodak, aPoreznoj upravi dostaviti sljedeće dokumente:1. prijava u registar poreznih obveznika – ObrazacRPO2. pregled primitaka i izdataka prema podacima izKnjige primitaka i izdataka – Obrazac KPI3. pregled ukupnog iznosa tražbina, a na temeljuizdanih računa iz Evidencije o tražbinama i obvezama– Obrazac TO.Obrazac KPI i Obrazac TO se podnose u skladu s Pravilnikomo porezu na dohodak, a odnose se na kalendarskugodinu koja prethodi godini prelaska na utvrđivanjedohotka u paušalnog iznosu.Božidar Zoričić

16 Obrtničke novine SAVJETNIKČetvrtak, 15. veljače 2007.POREZGodišnji obračun poslovanja obrtnika i slobodnihzanimanja, obveznika poreza na dohodak za 2006.Uprošloj godini nije bilo značajnih promjenau propisima o dohotku. Stoga se obračun iporezna prijava sastavlja na način kako je napravljenai u prethodnoj poslovnoj godini.Obračun godišnjeg poslovanja obrtnika za 2006.godinu sastoji se od nekoliko procesa koji proizlazeiz odredbi Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak.Možemo ih podijeliti na:– obračun amortizacije dugotrajne imovine;– utvrđivanje poslovnih primitaka i izdataka i zaključivanjeObrasca KPI;– utvrđivanje ostalih izdataka u vezi s poslovanjemobrtnika i slobodnih zanimanja;–primjena poreznih olakšica i osobnih odbitaka.Godišnja se porezna prijava za 2006. predaje naobrascu DOH, odnosno na obrascu DOH-Z za poduzetnikekoji djelatnost obavljaju u supoduzetništvu.Rok za podnošenje porezne prijave za 2006. godinuistječe 28. veljače 2007. godine.Obračun amortizacije kod obrtnikaTemeljne odrednice obračuna amortizacije proizlazeiz odredbi Zakona o porezu na dobit iz prosinca2004. (Narodne novine 177/04.).Prije pregleda najvažnijih odredbi Zakona u veziamortizacije, dajemo nekoliko temeljnih objašnjenjai preduvjeta vezanih uz obračun amortizacije dugotrajneimovine.Pod pojmom »dugotrajna imovina« smatraju sestvari i prava čiji je pojedinačni trošak nabave veći od2. 000,00 kuna i vijek trajanja dulji od godinu dana.Stvari i prava niže nabavne vrijednosti smatraju sesitnim inventarom i ne podliježu obračunu amortizacije,već se jednokratno otpisuju i knjiže u knjiguprimitaka i izdataka uz pridržavanje temeljnog načelablagajne (plaćenih računa). Dugotrajna imovinadijeli se na materijalnu i nematerijalnu imovinu.Amortizirati se može samo dugotrajna imovinaevidentirana u Popisu dugotrajne imovine, koji jeujedno jedna od temeljnih poslovnih knjiga fizičkihosoba koje obavljaju samostalnu djelatnost i obveznicisu poreza na dohodak. Zakon o porezu na dohodaku članku 24. pobliže regulira način i kriterijeevidentiranja dugotrajne imovine u Popisu dugotrajneimovine (Obrazac DI).Potrebno je naglasiti da amortizaciji podliježesamo potrošiva dugotrajna materijalna i nematerijalna(samo ako je plaćena) imovina. Amortizaciji nepodliježu zemljišta, šume i slična obnovljiva prirodnabogatstva, financijska imovina, spomenici kulturete umjetnička djela¸ iako se evidentiraju u Popisudugotrajne imovine.Za svaki predmet dugotrajne imovine amortizacijase obračunava pojedinačno.Pritom se primjenjuje linearna metoda, uz korištenjepropisanih amortizacijskih stopa. Sukladno čl.12. st. 5. Zakona, godišnje amortizacijske stope utvrđujuse prema amortizacijskom vijeku, a za pojedinegrupe dugotrajne imovine iznose:1. za građevinske objekte i brodove veće od 1000BRT, (20 godina), 5%;2. za osnovno stado, osobne automobile (5 godina),20%;3. za nematerijalnu imovinu, opremu, vozila,osim za osobne automobile, te za mehanizaciju (4godine), 25%;4. za računala, računalnu opremu i programe,mobilne telefone i opremu za računalne mreže (2godine), 50%;5. za ostalu nespomenutu imovinu (10 godina), 10%.Sve navedene godišnje amortizacijske stopemogu se podvostručiti, a više ne postoji mogućnostjednokratnog otpisa novonabavljene dugotrajneimovine.Ujedno podsjećamo na način izračuna svoteamortizacije (otpisa) za dugotrajnu imovinu koja jecijelu godinu bila u upotrebi: svota amortizacije =nabavna vrijednost x stopa am.Ukoliko porezni obveznik – obrtnik koristi višustopu amortizacije od najviše dopustive prema Zakonu,razlika amortizacije obračunate po toj višojstopi i najvišoj dopustivoj stopi, čini porezno nepriznatizdatak i nju se ne unosi u Knjigu primitaka iizdataka.Obrtnik, porezni obveznik može, ukoliko procijenida je iskoristivi vijek trajanja dugotrajne imovinedulji od propisanog, primijeniti i stope amortizacijeniže od propisanih Zakonom, a da to bude poreznopriznati izdatak.Trošak amortizacije predmeta dugotrajne imovinepriznaje se u porezni rashod/izdatak od prvogdana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem jedugotrajna imovina stavljena u upotrebu.Trošak amortizacije za prodanu, darovanu, nadrugi način otuđenu ili uništenu dugotrajnu imovinupriznaje se u porezni rashod/izdatak do kraja mjesecau kojem je dugotrajna imovina bila u upotrebi.U slučaju prodaje, darovanja, otuđenja ili uništenjadugotrajne imovine preostali neamortizirani dionabavne vrijednosti dugotrajne imovine priznaje sekao porezni rashod/izdatak u poreznom razdobljuu kojem je dugotrajna imovina prodana, darovana,otuđena ili uništena.Ne priznaje se kao porezni rashod/izdatak amortizacijakoja je već jednom obračunata na otpisanudugotrajnu imovinu, što znači da se jednom otpisanadugotrajna imovina ne može više amortizirati.Osobni automobili koji se nalaze u Popisu dugotrajneimovine, također se amortiziraju, no 30%amortizacije nije priznato kao izdatak, kao niti 30%drugih izdataka vezanih uz osobne automobile. Upopisu dugotrajne imovine amortizacija za te automobileobračunava se u cijelosti, te se u Knjizi primitakai izdataka knjiži u stupcu »12« (izdatak u naravi).Nepriznati izdatak od 30% amortizacije knjiži seu stupcu »14«, a razlika od 70% priznatog izdatka ustupcu »15«, te se sa ostalim izdacima amortizacijeiskazuje u Pregledu primitaka i izdataka. Priznajese amortizacija za osobne automobile i druga sredstvaza osobni prijevoz samo do nabavne vrijednosti400.000,00 kuna po vozilu. Iznimno će se priznati iamortizacija iznad tog iznosa samo ukoliko to vozilosluži za registriranu djelatnost najma ili prijevoza.Ako se dugotrajna imovina nabavlja na lizing,treba razlikovati radi li se o financijskom ili operativnomlizingu. U Popis dugotrajne imovine unosise samo imovina nabavljena na financijski lizing, tese za nju obračunavaamortizacijakao i za drugudugotrajnu imovinu.Dugotrajnaimovina uzeta naoperativni lizingne amortizira se,već se računi knjižekao izdatakpošto su plaćeni(načelo blagajne)kao i kod imovineuzete u najam.Dugotrajnaimovina ostajeevidentirana uPopisu dugotrajneimovine i nakon što je u cijelosti otpisana, sve do trenutkanjezine prodaje, darovanja ili drugog načinaotuđenja ili uništenja.Utvrđivanje poslovnih primitaka iizdataka za 2006.Prema Zakonu i Pravilniku o porezu na dohodak,porezni obveznici u svom poslovanju trebaju voditipropisane poslovne knjige:– Knjigu primitaka i izdataka, Obrazac KPI zaevidenciju o dnevnim i ukupnim poslovnim primicimai izdacima ostvarenim u poreznom razdoblju ugotovini, na žiroračun ili u naravi;– Popis dugotrajne imovine, Obrazac DI, koji sevodi u slobodnim listovima, a koristi se kao obveznaevidencija stvari i prava (investicijskih dobara),koja služe za stjecanje dohotka, čije su pojedinačnenabavne vrijednosti ili troškovi proizvodnje veći od2. 000,00 kuna a vijek trajanja im je dulji od godinedana;– Knjigu prometa (blagajničkih primitaka), ObrazacKPR, u koju porezni obveznik za svako prodajnomjesto ili radnju na kraju radnog dana, a najkasnijeprije početka idućeg radnog dana upisuje samo primitkeostvarene u gotovu novcu i čekovima građana;– Evidenciju o tražbinama i obvezama, samo zaračune koji su primljeni ili ispostavljeni s oznakomR-1 ili R-2, te koji su naplaćeni ili plaćeni negotovinskimputem. Evidencija o tražbinama i obvezamaobvezno mora sadržavati najmanje podatke orednom broju, nazivu kupca odnosno dobavljača,broju i nadnevku izlaznog odnosno ulaznog računaizračunatom iznosu, nadnevku plaćanja/naplate teplaćenom odnosno naplaćenom iznosu.Ukoliko porezni obveznik poreza na dohodakutvrđuje dohodak u paušalnom iznosu prema rješenjuPorezne uprave, tada ne vodi navedene poslovneknjige već samo Knjigu prometa.Napominjemo također da obrtnici i slobodna zanimanjakoji su obveznici PDV-a, trebaju voditi knjigeulaznih i izlaznih računa prema svim primljenimi izdanim računima, sukladno propisima o porezuna dodanu vrijednost. Na taj način nisu obvezniosiguravati podatke o potraživanjima i obvezama.Međutim, porezni obveznici koji knjige ulaznih računavode prema plaćenim, odnosno neplaćenimračunima, trebaju voditi evidenciju o tražbinama iobvezama (Obrazac TO).Obrtnici u sustavu PDV-a, sukladno odredbi čl.34. st. 5. Pravilnika, mogu gotovinski promet upisivatiu Knjigu primitaka i izdataka u jednom iznosuza cijelo obračunsko razdoblje (mjesec dana ili trimjeseca), u rokovima propisanim za utvrđivanje obvezeporeza na dodanu vrijednost. Ako nisu obvezniciporeza na dodanu vrijednost, gotovinski prometmogu upisivati u jednom iznosu za prethodnimjesec. Obrtnici koji obavljaju djelatnost trgovine namalo, obvezni su prema propisima o trgovini voditiKnjigu popisa robe u trgovini na malo, te uz nju takođerne moraju voditi Knjigu prometa.Za potrebu utvrđivanja konačnog oporezivog dohotkai obračun poslovanja za 2006. godinu, porezniobveznici će koristiti temeljnu poslovnu evidenciju,Knjigu primitaka i izdataka. Za vođenje ove poslovneevidencije temeljno je načelo prema kojem se evidentirajuprimici i izdaci tzv. »načelo blagajne«.Načelo blagajne je utvrđeno člankom. 12. st. 4.Zakona, što znači da se primici i izdaci od poslovnihdogađaja utvrđuju tek nakon primljenih uplata, odnosnoizvršenih isplata. Međutim događa se da priljeviodnosno odljevi nisu obavljeni u novcu, negou nekim drugim dobrima, tada ih treba utvrđivatii evidentirati kao primitke i izdatke u naravi. Kodtoga se nenovčani primici utvrđuju prema tržišnojvrijednosti, odnosno prema cijeni koja bi se ostvarilapri prodaji u uobičajenom poslovnom prometu, anenovčani izdaci se utvrđuju prema cijenama nabaveili cijenama koštanja.Dakle, dohodak se utvrđuje evidentiranjem razlikeposlovnih primitaka i izdataka iz Knjige primitakai izdataka (obrasca KPI).Poslovnim primicima smatraju se sva dobra(novac, stvari, materijalna prava, usluge i dr.) kojaimaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznikprimi obavljanjem obrtničke i druge djelatnosti kojase oporezuje kao obrt u poreznom razdoblju premanjihovoj tržišnoj vrijednosti. To mogu biti:– primici od prodanih stvari i usluga (obavljanjaredovne djelatnosti obrta);– primljeni predujmovi za ugovorene isporukedobara i usluga;– primici odprodaje stvari iprava dugotrajneimovine;– primici u slučajuda se obrtnikodrekne potraživanjaza isporučenadobra i usluge(osim ako su se usudskom postupkupokazala nenaplativima);– primici odizuzimanja dobarai usluga za osobnepotrebe obrtnika(osim u novcu);– manjkovi iznad visine utvrđene Odlukom Hrvatskeobrtničke komore i pripadajući porezi;– primici od otuđenja ili zatvaranja cijelog obrta;– primici po osnovi otpisa dugovanja za dugotrajnuimovinu;– primici od kamata po plasmanima i zateznihkamata, osim kamata po viđenju na žiro ili tekućemračunu obrtnika;– drugi primici (primljeni iznosi državnih poticajai pomoći za obavljanje djelatnosti, povrat naknadeplaća od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranjeza radnike na bolovanju preko 42 dana, sufinanciranjenovozaposlenih radnika od Hrvatskogzavoda za zapošljavanje, naknade štete osiguravatelja,osigurane svote po policama životnog osiguranjai sl.).Navedeni primici su rezultat obavljanja registriranedjelatnosti, dok se primici koji su nastali u imei za račun drugoga (prolazne stavke) ne smatrajudohotkom i ne treba ih evidentirati u Obrascu KPI.Isto tako niti slijedeći dotoci novca na žiroračunu nesmatraju se poslovnim primicima:– primljeni krediti i zajmovi od banaka i drugihfizičkih i pravnih osoba;– primljene pozajmice vlasnika (uplaćene na žiroračun);– izuzimanje financijske imovine odnosno isplatanovca za osobne potrebe vlasnika tj. za potrebe kojenisu u vezi s obavljanjem djelatnosti;– naplaćene kamate po sredstvima po viđenju ilioročenim sredstvima na računima koje fizička osobakoja obavlja samostalnu djelatnost ima otvorene ubankama;– naknade za vrijeme bolovanja vlasnika obrta iostalih samostalnih zanimanja primljene od HZZO-a;– dospjela a nenaplaćena potraživanja od kupaca.Treba napomenuti da postoji obveza vođenja jedinstveneKnjige primitaka i izdataka u slučaju daobrtnik, pored registrirane obrtničke djelatnosti,ostvaruje još i dohodak od imovine (npr. iznajmljivanjaposlovnog prostora ili iznajmljivanja soba turistima).Prema odredbi članka 40. st. 4. Pravilnika,ako porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnosti dohodak od te djelatnosti utvrđuje na temelju poslovnihknjiga, obvezan je i dohodak od imovinekoju daje u najam ili zakup utvrđivati na temeljuposlovnih knjiga. To je obveza svih obrtnika u sustavuPDV-a, te će biti obveznik PDV-a za sve stečenedohotke, pa prema tome i dohodak od imovine, aizdaci za dohodak od imovine mu se priznaju kaostvarni izdaci u poslovnim knjigama. Dakle, ne primjenompropisanog postotka od 30% za iznajmljivanjenekretnina.U Knjigu primitaka i izdataka ne unose se podacio drugim dohocima obrtnika kao što su primicina temelju ugovora o djelu ili autorskom honoraru,iako se i ovi primici moraju unijeti u godišnju poreznuprijavu. Kod obrtnika koji su obveznici PDV-a,na takve se primitke treba obračunati PDV, te ihunijeti u Knjigu ulaznih računa URA.Poslovnim izdacima smatraju se svi odljevi dobara(novac, stvari, prava i usluge) nastali u poreznomrazdoblju, a vezani su uz obavljanje djelatnosti.Razlikujemo izdatke koji su porezno priznatiod onih koji su nepriznati kao i odljeve novčanihsredstava koji se ne smatraju izdacima. Kao poslovniizdaci priznaju se samo oni izdaci za koje postojeuredne isprave i koji su izravno vezani uz ostvarivanjeposlovnih primitaka. Između primitaka i izdatakamora postojati međuzavisnost, a polazi se odnormativa (utroška materijala, energije i dr.), vodećipritom računa o načinu rada i posebnosti djelatnosti.Za utvrđivanje povezanosti primitaka s izdacimaporeznih obveznika koji se bave proizvodnom iuslužnom djelatnošću i koji nabavljaju reprodukcijskii potrošni materijal za obavljanje djelatnosti te zaugostitelje, propisano je obvezno vođenje posebneevidencije u kojoj se osiguravaju podaci o nabavi iuporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, zaknjiženje u poslovne izdatke. Više o vođenju evidencijeo nabavi i potrošnji reprodukcijskog i potrošnogmaterijala već smo više puta pisali u Obrtničkim novinama,a obveza proizlazi iz čl. 25. st. 3. i 4. Pravilnikao porezu na dohodak, s obveznom primjenomod 1. siječnja 2006. godine.Poslovni izdaci koji su porezno priznati i bilježese u Obrazac KPI su:– izdaci za materijal, robu, proizvode, energiju iusluge po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti;– izdaci osoblja zaposlenog u obrtu;– izdaci za školovanje i stručno usavršavanje poduzetnikai njihovih radnika;– otpis dugotrajne imovine – amortizacija;– sva ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imovinui ulaganja u novcu;– preostala knjigovodstvena vrijednost u slučajuprodaje ili izuzimanja imovine;– naknade, potpore i nagrade za nositelje obrtničkedjelatnosti i djelatnosti slobodnog zanimanja kaoi djelatnosti poljoprivrede te zaposlenike kod navedenihobveznika;– isplate stipendija, nagrada učenicima za vrijemepraktičnog rada i naukovanja;– izdaci u vezi s otuđenjem ili likvidacijom djelatnosti;– plaćene kamate po kreditima i zajmovima kojesu u vezi s obavljanjem djelatnosti kao i zatezne kamatena obveze iz poslovnih odnosa;– doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori, članarinaturističkoj zajednici, spomenička renta;– uplaćene premije po osnovi osiguranja života,dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskogosiguranja.Posebnu grupu izdataka čine naknade koje obrtnikmože isplatiti sebi ili svojim radnicima, neoporezivodo propisanih iznosa, a to su npr.:– naknada prijevoza na posao i s posla,– naknada troškova službenog putovanja i dnevnice,– naknada za odvojeni život,– terenski ili pomorski dodatak,– naknada za korištenje privatnog automobila(do 2,00 kn po prijeđenom kilometru),– dar djetetu do 15 godina života (do 400,00kuna),– prigodne nagrade kao regres ili božićnica (do 2.000,00 kuna godišnje),– jubilarne nagrade i otpremnine kod odlaska umirovinu,– potpore radniku zbog invalidnosti do 2. 500,00kuna godišnje, potpore za slučaj smrti radnika (do7. 500,00 kuna) ili člana uže obitelji radnika (do 3.000,00 kuna).Pored navedenih porezno priznatih izdataka postojeizdaci koji se samo djelomično ili u potpunostine priznaju kao porezni izdatak. Takvi su izdaci navedeniu članku 22. Zakona o porezu na dohodak:– izdaci za reprezentaciju – koji se priznaju u visini30% (70% su nepriznati izdaci),– izdaci vezani uz korištenje osobnih motornihvozila – koji se priznaju u visini 70% (30% su nepriznatiizdaci, što uključuje i amortizaciju za ta vozila),osim izdataka za osiguranje vozila koji se priznajuu cijelosti,– porez na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnjute besplatne isporuke i drugi slični izdaci,– izdaci za novčane kazne, osim ugovornih kazni,– izdaci za isplaćene naknade, potpore i nagradeobrtniku iznad propisanih iznosa,– ostali izdaci koji nisu u izravnoj vezi s obavljanjemsamostalne djelatnostiNavedeni izdaci posebno se iskazuju u Knjizi primitakai izdataka, u stupcu »14«, te se za njihov iznosumanjuje ukupan iznos priznatih izdataka u stupcu»15«. Drugi nepriznati izdaci iz članka 22. stavka 1.točaka 2., 3. i 4. Zakona (porez na dodanu vrijednostna vlastitu potrošnju, besplatne isporuke, primici poosnovi naknada, potpora i nagrada, iznad propisanihiznosa, te dnevnica i troškova službenog putovanjaobrtnika iznad propisanih iznosa), ne mogu seiskazivati u Knjizi primitaka i izdataka.Za sve izdatke vrijedi pravilo iz čl. 22. st. 3. Zakona,tj. mogu se priznati samo ako su u izravnoj svezis obavljanjem djelatnosti.Utvrđivanje dohotka – porezneosnoviceNa kraju godine potrebno je zaključiti Knjigu primitakai izdataka, a to zapravo znači da treba sveproknjižene primitke i izdatke za 2006. godinu u pojedinimstupcima knjige zbrojiti. Zbroj stupca »9« jeiznos ukupno ostvarenih primitaka, a zbroj stupca»15« je iznos ukupno porezno priznatih izdataka,što uključuje i prethodno proknjiženu amortizaciju.Razlika tako utvrđenih primitaka i izdataka čini dohodakostvaren u 2006. godini.Zbrojeni podaci upisuju se u poreznu prijavu iiskazuju u Izvatku iz poslovnih knjiga, koji se prilažeporeznoj prijavi.Međutim, ostvareni dohodak nije istovremeno iosnovica za plaćanje poreza, jer su poreznim propisimapredviđene razne porezne olakšice i umanjenjaporezne osnovice, te se osnovica za oporezivanjeutvrđuje, polazeći od dohotka koji je ostvaren iiskazan u poslovnim knjigama i godišnjoj poreznojprijavi, na sljedeći način:

Četvrtak, 15. veljače 2007.SAVJETNIKObrtničke novine 17dohodak (ili gubitak) od samostalne djelatnosti obrta(razlika primitaka i izdataka iz KPI)+ ostvareni dohoci iz drugih izvora koji se mogu ili moraju prijaviti= Ukupni dohodak– plaće novozaposlenih radnika– nagrade učenicima na praktičnom radu i naukovanju– izdaci za školovanje i stručno usavršavanje zaposlenika i tih obveznika– izdaci za istraživanje i razvoj prema članku 57. Zakona– preneseni ukamaćeni gubici obrta po rješenju Porezne uprave za proteklih 5 godina= Dohodak nakon propisanih umanjenja– osobni odbitak obrtnika (za sebe i uzdržavane članove obitelji)– ostali osobni odbici(zdravstvene usluge, stambene potrebe i darovanja do 2% primitaka prethodne god.)= Porezna osnovicaPorezne olakšice i poticaji koje smo naveli uprethodnoj formuli zapravo predstavljaju izdatkeza koje se dodatno umanjuje osnovica poreza nadohodak nakon što su već jednom evidentirani kaoredovni izdaci u poslovnoj godini u Obrascu KPI.To mogu biti sljedeći izdaci:Izdacima za školovanje i stručno usavršavanjepoduzetnika i njihovih radnika smatraju se iznosinaknada za školovanje na osnovnim, srednjim, višim,visokim školama, fakultetima, poslijediplomskomstudiju, te u postupku za stjecanje doktorata ito zaračunati od obrazovnih institucija u tuzemstvui inozemstvu, naknade za tečajeve, seminare, specijalizacije,konferencije, kongrese i to u tuzemstvui inozemstvu plaćene pravnim i fizičkim osobamakoje su registrirane za obavljanje djelatnosti, izdaciza nabavu knjiga, udžbenika, priručnika, skripata idruge literature u papirnatom i elektroničkom obliku,troškovi prijevoza pri upućivanju i povratkusa školovanja i stručnog usavršavanja, ako se istoobavlja izvan mjesta prebivališta ili uobičajenogboravišta zaposlenika.Izdaci za istraživanje i razvoj također dodatnoumanjuju osnovicu poreza na dohodak po podnesenojgodišnjoj prijavi. Izdaci za istraživanje i razvojuključuju: plaće i odnosne troškove osoba koje sudjelujuu istraživanju i razvoju, izdatke za materijali usluge korištene u djelatnosti istraživanja, izdatkeotpisa nekretnina, postrojenja opreme, patenata ilicencija u razmjernom dijelu u kojem se ova sredstvakoriste za istraživanje i razvoj, opće izdatkekoji se odnose na istraživanje i razvoj, izdatke kojesu za poreznog obveznika obavile osobe registriraneza obavljanje istraživanja i razvoja. Izdacimaza istraživanje i razvoj ne smatraju se kontrola kvalitete,rutinsko testiranje proizvoda, prikupljanjepodataka koje nije dijelom istraživačko razvojnogprocesa, istraživanje učinkovitosti, upravljačke studije,istraživanje tržišta kao i promotivna prodaja.Isplate nagrada učenicima za vrijeme praktičnograda i naukovanja priznaju se do visine1.600,00 kuna mjesečno, ali i dodatno umanjujuostvareni dohodak u godišnjoj poreznoj prijaviobrtnika. To se odnosi samo na nagrade isplaćeneučenicima, ali ne i studentima. Isplaćene stipendijekao potpore za redovno školovanje ne smatraju senagradama učenicima, te se za iznose isplaćenihstipendija ne može dodatno umanjiti dohodak.Poticaji zapošljavanja za plaće novozaposlenihosoba također su porezna olakšica koja dodatnoumanjuje dohodak. Novim zaposlenicima smatrajuse zaposlenici s kojima je sklopljen ugovor o raduna neodređeno vrijeme, a koji su se zaposlili nakonnajmanje jednomjesečne prijave kod Zavoda za zapošljavanjei trajanja probnog roka ako je ugovoren(olakšica se računa tek istekom trajanja probnogroka), zatim osobe koje su zaposlene nakon odustankaod korištenja prava na mirovinu, osobe kojese prvi put zapošljavaju (nije potrebna prijava naZavod za zapošljavanje), osobe zaposlene na određenovrijeme kao pripravnici, vježbenici, stažisti isl. Ova se olakšica može koristiti godinu dana oddana zaposlenja novih zaposlenika osim ako je riječo osobama s invaliditetom za koje vrijedi rok od trigodine, računajući od dana njihovog zaposlenja.Porezni gubitak može nastati kao rezultat utvrđivanjarezultata poslovanja na isteku poslovnegodine ukoliko su poslovni izdaci obrtnika iskazaniu Obrascu KPI, veći od ostvarenih primitaka. To jezapravo negativan dohodak nastao po osnovi obavljanjasamostalne djelatnosti, a može se odbiti samood dohotka po osnovi kojeg je i utvrđen, odnosnosamo od dohotka od samostalne djelatnosti iz čl. 18Zakona o porezu na dohodak. Do 1.1.2005. godineporezni se gubitak mogao odbijati i iz drugih vrstadohodaka ostvarenih u istoj godini npr. nesamostalnograda, imovine i slično, što više nije moguće.Porezni gubitak koji se ne može odbiti u poreznomrazdoblju u kojem je nastao, prenosi se u buduće poreznorazdoblje u kojem će se nadoknaditi iz pozitivnogposlovnog rezultata, ili će dodatno uvećati novonastaligubitak koji se prenosi u sljedeće poreznorazdoblje. Takav se porezni gubitak može prenositi5 godina od njegovog nastanka. To znači da se u poreznojprijavi za 2006. godinu mogu koristiti poreznigubici nastali od 2001. godine, a za koje je Poreznauprava izdala rješenje. Takav preneseni porezni gubitakiz prethodnih razdoblja odbija se nakon dodatnogumanjenja dohotka od samostalne djelatnosti zasvotu plaća novozaposlenih radnika, nagrada učenicimaza vrijeme praktičnog rada i naukovanja, zaiznos izdataka za školovanje i stručno usavršavanje iza iznos izdataka za istraživanje i razvoj.Porezni gubitak ne može se utvrditi po osnovi izdatkaza uplaćene premije životnog osiguranja s obilježjemštednje, dopunskog i privatnog zdravstvenogosiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.Gubitak se može prenijeti i iz poreznog razdobljatuzemnog poreznog obveznika u porezno razdobljeinozemnog poreznog obveznika i obratno,ako je riječ o istom poreznom obvezniku.Osobni odbici poreznog obveznika ili neoporezividio dohotka – Iz čl. 36. Zakona i čl. 52. Pravilnika oporezu na dohodak proizlazi da svaki porezni obveznikima pravo na neoporezivi dio dohotka. Osnovniosobni odbitak za 2006. godinu iznosi 1. 600,00 kunamjesečno, odnosno 19.200,00 kuna za cijelu godinu.Osobni se odbitak uvijek priznaje za cijelo poreznorazdoblje tj. za svih 12 mjeseci u godini, bez obziraposlovalo li se samo onaj dio godine kada je obrtotvoren ili je zatvoren prije konca poslovne godine.Osobni odbici dodatno se povećavaju za svakoguzdržavanog člana, a to mogu biti djeca koju uzdržavajuroditelji, staratelji usvojitelji i drugi. Uzdržavanimčlanovima uže obitelji ili djecom smatrajuse fizičke osobe čiji oporezivi primici ne smiju prelaziti9. 600,00 kuna.Postoji još osobni odbitak za osobe s djelomičnomi potpunom invalidnošću, kojima je rješenjemutvrđeno tjelesno oštećenje ili invalidnost.Uz navedene redovne osobne odbitke moguće jejoš koristiti osobne odbitke za porezne obveznikena područjima posebne državne skrbi te brdskoplaninskimpodručjima.Ostale osobne odbitke koriste svi porezni obveznicibez obzira da li se bave samostalnom obrtničkomdjelatnosti ili dohodak ostvaruju od nesamostalnograda, mirovine, drugog dohotka ili slično. Tosu osobni odbici nastali po sljedećim osnovama:– stvarno nastali izdaci za plaćene zdravstveneusluge u Republici Hrvatskoj za vlastite potrebe;– izdaci za pokriće stvarnih troškova za rješavanjepotreba trajnog stanovanja;– plaćene slobodno ugovorene najamnine za potrebetrajnog stanovanja;– danih darovanja u naravi ili novcu do 2% ukupnogprihoda ostvarenog u protekloj godini.Naglašavamo da se uvećanje osobnog odbitkapo osnovi izdataka za zdravstvene usluge, kupnjuili gradnju te održavanje postojećeg stambenogprostora te plaćene slobodno ugovorene najamnine,zajedno sa izdacima za premije životnog osiguranjas obilježjem štednje, dopunskog i privatnogzdravstvenog osiguranja priznaju za 2006. godinuu ukupnom iznosu najviše do 12.000,00 kuna.Dohodak od zajedničke djelatnostiKod obavljanja obrta više obrtnika u zajedničkomobrtu, dohodak od zajedničke djelatnostiutvrđuje se kao jedinstveni dohodak svih supoduzetnika,prema podacima iz Knjige primitaka iizdataka koja se vodi za obrt kao cjelinu. Zajedničkidohodak je i u ovom slučaju razlika ukupno utvrđenihprimitaka i ukupnih izdataka u poreznomrazdoblju, tj. u kalendarskoj godini.Prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničkedjelatnosti sastavlja nositelj zajedničke djelatnosti idostavlja ju ispostavi Porezne uprave na područjuna kojem ima prebivalište ili uobičajeno boravište.Prijava o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnostidostavlja se prije godišnjih poreznih prijavasvakog supoduzetnika i trebao je podnijeti do31. siječnja 2007. godine za 2006. godinu.Rješenjem ili privremenim poreznim rješenjemutvrđuju se udjeli u zajedničkom dohotku svakogsupoduzetnika u zajedničkoj djelatnosti, a takoutvrđene udjele u zajedničkom dohotku svaki odsupoduzetnika je obvezan unijeti u svoju godišnjuporeznu prijavu, koju predaje mjesno nadležnojispostavi Porezne uprave prema mjestu svog prebivalištaili uobičajenog boravišta. Udio svakogsupoduzetnika u zajedničkom dohotku utvrđujese prema prethodno zaključenom ugovoru (o ortakluku),a ako ugovor nije zaključen, zajednički sedohodak dijeli na jednake dijelove.Porezna prijava poreza nadohodak za 2006. godinuTko obvezno podnosi godišnju poreznu prijavu:– obrtnici koji obavljaju obrtničku djelatnost,– porezni obveznici koji obavljaju djelatnost slobodnogzanimanja,– porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivredei šumarstva,– porezni obveznici koji ostvaruju drugi dohodaki vode poslovne knjige,– porezni obveznici koji stječu dohodak od imovinedavanjem u najam nekretnine, a obveznici suporeza na dodanu vrijednost.Koji porezni obveznici nisu obvezni podnijetigodišnju poreznu prijavu:– oni koji ostvaruju dohodak od nesamostalnograda samo kod jednog tuzemnog poslodavca iliviše tuzemnih poslodavaca, ali ne istodobno;– oni koji ostvaruju dohodak od imovine i imovinskihprava, ali ga ne utvrđuju na temelju poslovnihknjiga;– dohodak od kapitala iz članka 30. Zakona;– dohodak od osiguranja iz čl. 31. Zakona;– drugi dohodak iz članka 32. Zakona, a poduvjetom da nije obvezan podnijeti godišnju poreznuprijavu prema članku 39. Zakona.Porezni obveznici koji ne mogu podnijeti godišnjuporeznu prijavu:– za drugi dohodak po osnovi povrata doprinosaprema članku 33. Zakona,– za dohodak koji se u poreznom razdoblju oporezujeu paušalnom iznosu.Rok za podnošenje godišnjeporezne prijavePorezni obveznici koji su obvezni ili sami želepodnijeti godišnju poreznu prijavu za 2006. godinu,obvezni su je podnijeti po isteku godine, najkasnijedo 28. veljače 2007. godine. Ako porezni obveznikiz opravdanih razloga (boravak na liječenju, elementarnenepogode, viša sila) propusti predati poreznuprijavu do kraja veljače 2007. godine, može predatizahtjev za povrat u prijašnje stanje i to u roku odosam dana od dana kada je prestao razlog koji jeuzrokovao propuštanje podnošenja prijave. Po istekuroka od tri mjeseca od propuštenog roka podnošenjaporezne prijave, porezni obveznik više ne može podnijetizahtjev za povrat u prijašnje stanje, osim ako jepropuštanje i toga roka bilo uzrokovano višom silom.O zahtjevu za povrat u prijašnje stanje nadležna ispostavaPorezne uprave odlučuje zaključkom.Mjesto predaje godišnjeporezne prijavePorezni obveznici podnose godišnju poreznuprijavu ispostavi područnog ureda Porezne upravekoja je mjesno nadležna prema mjestu njegovogprebivališta ili uobičajenog boravišta.Za dohodak koji su ostvarili supoduzetnici zajedničkimobavljanjem djelatnosti, prijava se podnosiispostavi područnog ureda Porezne uprave načijem području se nalazi prebivalište ili uobičajenoboravište nositelja zajedničke djelatnosti.Ako je porezni obveznik tijekom 2006. godinemijenjao prebivalište ili uobičajeno boravište, mjerodavnimse smatra ona općina ili grad u kojem jeimao prebivalište ili uobičajeno boravište veći odnosnopretežiti dio godine.Ispunjavanje porezne prijave(obrazac DOH)U poreznu prijavu poreza na dohodak (obrazacDOH – u daljnjem tekstu: »porezna prijava«) porezniobveznik upisuje podatak o područnom uredu iispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njegovomprebivalištu ili uobičajenom boravištu.Godišnja porezna prijava – obrazac DOH sastojise od više listova za različite vrste dohotka i prilogaUPO koji služi za izračun porezne obveze.Prvi list porezne prijave sadrži podatke o poreznomobvezniku, te se unose sljedeći podaci:1. Opći podaci koji se odnose na ime i prezime,ime roditelja, matični broj građana poreznog obveznika,mjesto, ulicu i kućni broj prebivališta ili uobičajenogboravišta u trenutku podnošenja prijave,podatke o promjenama prebivališta ili uobičajenogboravišta tijekom godine, oznaku područja posebnedržavne skrbi ili brdsko-planinskog područja,telefonski broj, broj žiroračuna i naziv ovlaštenefinancijske institucije kod koje je otvoren, te podacio statusu umirovljenika i razdoblju umirovljenjatijekom godine i podaci o invalidnosti uključujućipodatke o invalidnosti hrvatskih vojnih invalida izDomovinskog rata.2. Podaci o uzdržavanim članovima obitelji– ako ih obrtnik uzdržava i koristi za njih osobniodbitak – a to su ime i prezime uzdržavanog člana,matični broj građana, srodstvo, naznaka radi li se oinvalidnom članu obitelji, razdoblju za koje se koristiosobni odbitak, te postotak osobnog odbitka kojikoristi obrtnik i s kim taj osobni odbitak dijeli.3. Podaci o uvećanju osobnog odbitka i to zaplaćene doprinose za zdravstveno osiguranje utuzemstvu, za plaćene stvarne troškove zdravstvenihusluga za vlastite potrebe (ako nisu plaćeni izosnovnog, dopunskog ili privatnog zdravstvenogosiguranja ili namjenskih donacija), za stambenepotrebe (kupnju ili gradnju prvog, održavanje postojećegstambenog prostora ili poboljšanja uvjetastanovanja, te za plaćenu najamninu) i za danadarovanja do visine 2 % primitaka po poreznojprijavi za 2005. godinu, što se priznaje kao osobniodbitak.Slijede listovi u koje se unose podaci o ostvarenomdohotku i uplaćenim predujmovima poreza,prema vrstama dohotka, svi pod točkom 4. Podacio dohotku i plaćenom predujmu poreza i prireza,a obuhvaćaju podatke o dohotku:4.1. od nesamostalnog rada (plaća i/ili mirovina),4.2. od samostalne djelatnosti (obrt, poljoprivreda,slobodne djelatnosti),4.3. od imovine i imovinskih prava,4.4. od kapitala,4.5. od osiguranja,4.6. drugi dohodak (članova tijela, autorskih naknada,ugovora o djelu, i sl. na temelju potvrda isplatitelja),4.7. inozemni dohodak.Dohodak od djelatnosti obrta unosi se u list podnazivom DIO SD (samostalna djelatnost) kao podatako ostvarenom dohotku/gubitku obrtnika pojedincaili njegovom udjelu u zajedničkom dohotku.Dohodak ostvaren samostalnim obavljanjem obrtaupisuje se pod 4.2.1. u stupac »2« kao dohodak pojedinca,a dio dohotka ostvaren u zajedničkom obrtuupisuje se u stupac »5« uz naznaku matičnog brojagrađanina za nositelja zajedničke djelatnosti u stupcu»4«. Ukoliko je obrtnik ostvario dohodak u nekolikoobrta, podatak za svaki ostvareni dohodak (samostalnoili u zajedničkom obrtu) unosi u poseban redakovog dijela porezne prijave, a svi ostvareni dohoci odobavljanja obrta zbrajaju se u stupcu »7«, odnosno ustupcu »6« ako je u poslovanju ostvaren gubitak.Pojedinačno iskazani podaci za umanjenja dohotka(uvećanje gubitka), pod 4.2.4. za plaće novozaposlenihradnika, nagrade učenicima za naukovanje,izdatke za školovanje i stručno usavršavanjei izdatke za istraživanje i razvoj, zbrojno se prenoseu stupac »3« pod 4.2.1.U nastavku, pod 4.2.5. se unose i podaci o prenesenomgubitku, kao i izdvojeni podaci o dohotkuostvarenom na područjima posebne državne skrbii/ili brdsko-planinskim područjima za koji su propisaneolakšice.U stupac »8« pod. 4.2.1. unose se podaci o plaćenimpredujmovima poreza i prireza.5. Podaci o ukupnom iznosu svih oblika dohotkakoje je obrtnik ostvario tj. njihov zbroj i zbrojukupno uplaćenih iznosa poreza na dohodak i prirezatijekom godine. Ako je obrtnik ostvario samodohodak od obavljanja obrta, ovdje upisuje isti iznoskao pod 4.2.1. Ako je tijekom 2006. godine obrtnikostvario gubitak od obavljanja obrta (negativni dohodak),a nije ostvario druge oblike dohotka ili ihnije ostvario u visini dovoljnoj za pokriće ovoga gubitkai/ili iskazao u godišnjoj poreznoj prijavi, podatakpod 5. iskazuje sa predznakom minus » – «.6. Podaci o olakšicama, oslobođenjima i poticajimaobuhvaćaju iznose uplaćenih premija životnogosiguranja s obilježjem štednje, dobrovoljnogmirovinskog osiguranja i dopunskog i privatnogzdravstvenog osiguranja, te porezno priznate izdatkereprezentacije, olakšice za HRVI i umanjenjaporeza za područja posebne državne skrbi i brdsko-planinskihpodručja.7. Popis priloženih isprava – obrtnik obveznoprilaže izvadak iz poslovnih knjiga s pregledomprimitaka i izdataka i Popis dugotrajne imovine(obrazac DI), a ostale dokumente ovisno o vrstamaostvarenih dohodaka koje prijavljuje u poreznojprijavi te vrstama olakšica i umanjenja koje koristi.8. Napomene – bitne za utvrđivanje porezne obveze,a koje nisu kao podatak iskazane na drugommjestu u poreznoj prijavi.9. Utvrđivanje poreza i prireza za 2006. godinu– u prilogu UPO je dio porezne prijave koji se možeali ne mora popunjavati. Ipak, svakom je obrtnikuvjerojatno interesantno izračunati kolika će mu bitiobveza za plaćanje poreza na dohodak, odnosnoima li pravo na povrat poreza, a to se utvrđujeupravo popunjavanjem ovog dijela porezne prijave.Kao prvo, upisuje se rekapitulacija iznosa osobnihodbitaka za obrtnika i uzdržavane članove obiteljipo mjesecima i zbrojno, te osobnih odbitakaza zdravstvo, stanovanje ili darovanja, kao i zbrojukupnog godišnjeg osobnog odbitka.Slijedi utvrđivanje godišnje porezne osnovice ito tako da se od ukupnog godišnjeg dohotka (odobrta prema poslovnim knjigama, ali i dohodakaiz drugih izvora ako su ostvareni i prijavljeni uprijavi) oduzme iznos osobnog odbitka. Dobivenarazlika je godišnja porezna osnovica.Utvrđena godišnja osnovica poreza zatim se raščlanjujena dijelove za primjenu pojedinih propisanihporeznih stopa:– 15% na dio porezne osnovice do 38.400,00 kuna;– 25% na idućih 57,600,00 kuna tj. na dio porezneosnovice iznad 38.400,00 do 96.000,00 kuna;– 35% na idućih 172.800,00 kuna tj. na dio porezneosnovice iznad 96.000,00 do 268.800,00 kuna;– 45% na dio porezne osnovice iznad 268.800,00kuna.Na ukupno utvrđeni iznos poreza obračunavase još i prirez, po stopama koje su utvrđene propisimagradova i općina.Kad se na kraju usporede i oduzmu iznosi uplaćenihpredujmova i utvrđene obveze za plaćanjeporeza, utvrđuje se ima li obrtnik po poreznoj prijaviobveza plaćanja razlike poreza na dohodak, ilimože zatražiti povrat preplate kroz predujmoveviše plaćenog iznosa poreza na dohodak.Sukladno čl. 15. Općeg poreznog zakona, godišnjuporeznu prijavu obvezno potpisuje porezni obveznik,njegov opunomoćenik ili porezni savjetnik,čime jamči za istinitost i vjerodostojnost, u prijaviiskazanih podataka.Obvezni prilozi uz godišnjuporeznu prijavuUz godišnju poreznu prijavu, obrtnik obveznoprilaže:– pregled primitaka i izdataka za 2006. godinuili kraće porezno razdoblje, s podacima o ukupnimprimicima i izdacima, pri čemu se posebno iskazujuizdaci o otpisu dugotrajne imovine, korištenimolakšicama, uplaćenim premijama osiguranja, poreznopriznati izdaci reprezentacije te broj zaposlenihsa stanjem 31.12.2006.,– popis dugotrajne imovine za 2006. godinu naObrascu DI, ako nije priložen uz prijavu o zajedničkomdohotku,– ugovore i isprave o otuđenju radnje ili obrta,ako je u toku godine došlo do otuđenja,– isprave o udjelu u dohotku koji je ostvaren zajedničkimobavljanjem djelatnosti,– izjavu o podjeli osobnih odbitaka za članoveuže obitelji ako se isti dijele između poreznih obveznika,– za priznavanje izdataka za zdravstvene usluge,originalne račune o obavljenoj usluzi i potvrdao njihovom plaćanju,– za priznavanje izdataka za kupnju, izgradnju iinvesticijsko održavanje stambenog prostora – preslikekupoprodajnih ugovora, izvorne građevinskesituacije, potvrde o njihovom plaćanju te drugeisprave prema čl. 58. Pravilnika,– za priznavanje izdataka po osnovi plaćenihkamata po namjenskom stambenom kreditu, preslikeugovora o kreditu, potvrde kreditora o iznosuuplaćenih kamata i dr.,– za priznavanje izdataka po osnovi plaćene najamnine,ugovor zaključen s najmodavcem, potvrdao plaćenoj najamnini i dr.,– za korištenje izdataka po osnovi uplaćenihpremija osiguranja, potvrde osiguravatelja,– za priznavanje dijela osobnog odbitka za danEdarovanja, preslike naloga o doznaci u novcu iugovora o danim darovanjima u drugim dobrimai uslugama.Plaćanje utvrđenog poreza /povrat preplaćenog porezaOd utvrđenog ukupnog iznosa poreza na dohodakza godinu za koju se utvrđuje, odbijaju se pre-

18 Obrtničke novine SAVJETNIKČetvrtak, 15. veljače 2007.dujmovi poreza koji su plaćeni u toku iste godine.Za samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zanimanjato znači da će se od utvrđene godišnje porezneobveze odbiti plaćeni porez na dohodak nažiroračun, sukladno Naredbi o načinu uplaćivanjaprihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihodaza financiranje drugih javnih potreba.Razlika može biti: pozitivna, pa porezni obvezniktreba platiti razliku poreza u roku petnaestdana od dana dostave rješenja o utvrđenom porezu.Poreznu obvezu treba platiti računom kodovlaštenih ustanova za platni promet na kojimaporezni obveznici vode novčana sredstva; negativna,kada dođe do preplate poreza, pa porezni obveznikmože zahtijevati pisanim putem povrat, aako ne zahtijeva tada se preplaćena svota uračunavau predujam poreza tekućeg poreznog razdoblja.Porezna uprava neće vratiti preplaćeni porez, akose utvrdi da porezni obveznik ima dospjelih i neplaćenihporeza ili drugih davanja koja naplaćujenpr. PDV, doprinose za zdravstveno i mirovinskoosiguranje, posebne poreze i dr. Za povrat više plaćenogporeza obrtnik mora podnijeti zahtjev u rokuod petnaest (15) dana od dana dostave rješenja outvrđenom porezu za 2006. godinu. Povrat višeplaćenog poreza i prireza Porezna će uprava izvršitinegotovinski na žiroračun obrtnika otvoren kodorganizacije ovlaštene za platni promet kojega sunaveli u godišnjoj poreznoj prijavi.Ostali obračuni i obveze obrtnikai slobodnih zanimanjaUz godišnji obračun i prijavu poreza na dohodak,porezni obveznici obrtnici i slobodna zanimanjanajkasnije do 28. veljače 2007. godine podnoseza prethodnu godinu i sljedeće obračune:1. Konačan obračun poreza na dodanu vrijednostna Obrascu PDV-K2. Konačan obračun članarine turističkim zajednicamana Obrascu TZ3. Obračun spomeničke rente na Obrascu SR4. Obračun komorskog doprinosa na ObrascuKD.Konačan obračun PDV-a naObrascu PDV-KBPorezni obveznici koji su u sustavu poreza nadodanu vrijednost dužni su do 28.veljače 2007. sastavitikonačni obračun PDV-a na Obrascu PDV-K.U Obrazac PDV-K unose se kumulativni podaciiz obračunskih razdoblja u 2006. godini, iskazivaniu poreznim prijavama za obračunska razdobljana PDV obrascima. Stoga konačan obračun PDV-atreba shvatiti kao kontrolu obveza i obračunanog iplaćenog PDV-a tijekom poslovne godine. Razlikešto se mogu pojaviti u konačnom obračunu mogubiti preplaćeni ili premalo plaćeni iznosi poreznihobveza u toku godine, koji su mogli nastati zbogneusklađenih evidencija, grešaka u ispravama štoprate isporuke dobara i usluga, kao i razlike kojeće se pojaviti nakon provedenog godišnjeg popisaimovine.Za izradu konačnog obračuna PDV-a, kao pripremuza sastavljanje obrasca PDV-K, obrtnici islobodna zanimanja trebaju uskladiti i priprematisljedeće porezne i knjigovodstvene evidencije:– Knjige I-RA i U-RA za redovne isporuke odnosnonabave, za primljene predujmove i za vlastitupotrošnju;– Internu evidenciju o nezaračunatim isporukama;– Internu evidenciju o izvoznim isporukama dobarakoja nisu naplaćena u skladu s propisima odeviznom i vanjskotrgovinskom poslovanju;– PDV-F evidenciju o naknadnim oslobođenjima,povratima PDV-a strancima u okviru osobnogputničkog prometa;– Evidenciju o plaćenom PDV-u (pretporezu) priuvozu dobara ili Knjige U-RA (temeljem JCD-a idokaza o uplati);– Evidenciju o plaćenom PDV-u na usluge inozemnihpoduzetnika (pretporezu) koje su oporeziveu tuzemstvu ili Knjigu U-RA.Utvrđivanje konačne obveze na Obrascu PDV-K,način njegova popunjavanja te podaci koje treba sadržavati,propisani su čl. 92. do 97. Pravilnika o PDV-u.Konačan obračun članarineturističkim zajednicama naObrascu TZZa porezne obveznike poreza na dohodak kojisu obveznici plaćanja turističke članarine za 2006.godinu propisana je obveza obračuna članarine naObrascu TZ i to do 28. veljače 2007. godine. Obvezniciplaćanja članarine su prema Zakonu o članarinamaturističkim zajednicama, fizičke osobe koje uturističkom mjestu imaju svoje sjedište ili poslovnujedinicu, a koje trajno ili sezonski ostvaruju primitakobavljanjem ugostiteljskih, turističkih i s turizmomneposredno povezanih djelatnosti.Za utvrđivanje obveze plaćanja članarine turističkimzajednicama potrebno je prvo utvrditi dali obrtnik obavlja neku od djelatnosti za koju ta obvezapostoji, te u koji je razred razvrstano mjestonjegova sjedišta. Ukoliko obrtnik obavlja više djelatnosti,provjeru treba izvršiti za svaku od registriranihdjelatnosti. Mjesta koja se smatraju turističkimmjestima proglašena su takvima Pravilnikomo proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta urazrede, kojim su ujedno i razvrstana u razrede.Konačni obračun članarine obveznici plaćanjačlanarine dužni su nadležnoj ispostavi Porezneuprave dostaviti na Obrascu TZ. Uz Obrazac obveznicisu dužni priložiti i dokaz o uplati razlikečlanarine, ako je tijekom godine uplaćeno manje odobračunate svote.Obveznici plaćaju članarinu na području u kojemimaju sjedište, a za izdvojene poslovne jedinice,tamo gdje se djelatnost obavlja. Ako nemajuposlovnih prostorija, članarinu plaćaju gdje se djelatnostobavlja.Obračun spomeničke rente naobrascu SRObveza plaćanja spomeničke rente propisanaje Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.Pod pojmom kulturnog dobra podrazumijevaju se:– nepokretne i pokretne stvari s umjetničkim, povijesnim,paleontološkim, arheološkim, antropološkimi znanstvenim značenjem,– arheološka nalazišta i zone, krajolici i njihovidijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti uprostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološkuvrijednost,– nematerijalni oblici i pojave duhovnog stvaralaštvačovjeka u prošlosti, dokumentacija i bibliografskabaština i– zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvajuili izlažu kulturna dobra i dokumentacija onjima.Obveznike plaćanja spomeničke rente dijelimopo dvije osnove:a) koji djelatnost obavljaju u nepokretnom kulturnomdobru ili na području kulturno povijesnecjeline – direktna spomenička rentab) koji obavljaju djelatnost prema Nacionalnoj klasifikacijidjelatnosti, a čije su šifre propisane Zakonom– indirektna spomenička renta.Direktna spomenička renta plaća se na osnovicukoju čini korisna površina poslovnog prostora unepokretnom kulturnom dobru, a propisuje se odlukomgrada ili općine i to u iznosu ne manjem od3,00 kune niti većem od 10,00 kuna po četvornommetru korisne poslovne površine poslovnog prostora.Obveznici direktne spomeničke rente trebalisu do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje spomeničkarenta dostaviti nadležnom tijelu podatkeo korisnoj površini poslovnog prostora u nepokretnomkulturnom dobru. Nadležno tijelo jedinice lokalnesamouprave donosi rješenje kojim se utvrđujevisina spomeničke rente, a plaća se u godišnjemiznosu i to u roku od 15 dana od dostave rješenja.Indirektna spomenička renta za obveznike kojise bave propisanim djelatnostima, utvrđuje se naosnovicu koju predstavlja ukupni primitak ostvarenobavljanjem utvrđene djelatnosti. Stopa zaobračun indirektne spomeničke rente utvrđena je uvisini od 0,05%. Predujmovi indirektne spomeničkerente plaćaju se mjesečno, do posljednjeg dana umjesecu za prethodni mjesec.Konačni obračun spomeničke rente (ObrazacSR) podnosi se Poreznoj upravi zajedno sa predajomprijave poreza na dohodak, do 28. veljače 2007.godine. U obračunu se, osim obveze za proteklugodinu, utvrđuje i iznos mjesečnog predujma zasljedeće razdoblje.Obračun komorskog doprinosa naObrascu KDTemeljem Odluke o obveznicima, osnovici, visini,stopi te načinu i rokovima za plaćanje doprinosaHrvatskoj obrtničkoj komori, svaki obrtnik – fizičkaosoba, koja obavlja djelatnost sukladno odredbamaZakona o obrtu, plaća doprinos po dvije osnove:– u paušalnoj svoti– prema stopi od 0,40% od stečenog dohotka/dobiti.Obveza plaćanja komorskog doprinosa nastajedanom upisa u obrtni registar, a plaća ga se i uslučajevima sezonskog obavljanja obrta, kao i kodprivremene obustave obrta.Ukinuto je oslobođenje od plaćanja komorskogdoprinosa za novoosnovane obrte, pa pravo naoslobođenje plaćanja u prvoj godini poslovanjaimaju još samo obrtnici upisani u obrtni registar do3. travnja 2006. godine.Više o obračunu komorskog doprinosa na ObrascuKD u posebnom prilogu Obrtničkih novina.Neven ZavrškiZakon o ugostiteljskoj djelatnostiNovi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti objavljen je u »Narodnim novinama« broj 138. na kraju 2006. godine. Unastavku je prezentiran veći dio novosti koje u poslovanju ugostiteljima donosi novi ZakonSukladno Planu usklađenja zakonodavstvas pravnom stečevinom EUza 2006. godinu, 28. prosinca 2006.godine na snagu je stupio novi Zakon ougostiteljskoj djelatnosti. Neke od značajnihnovina koje donosi novi Zakon su:ukidanje obaveznog ovjeravanja normativai cjenika od Državnog inspektorata,zabrana usluživanja i konzumiranja alkoholnihpića osobama mlađim od 18 godinau ugostiteljskim objektima, radno vrijemeje decidirano propisano ovim Zakonom,ukinuta je institucija voditelja poslovanja,ukinuto je i obvezno primjenjivanje Posebnihuzanci i poslovnih običaja u ugostiteljstvu,u smještajnim objektima ugostitelj jedužan osigurati goste od posljedica nesretnogslučaja i dr.Novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnostiobjavljen je u Narodnim novinama broj138. na kraju 2006. godine. U nastavku jeprezentiran veći dio novosti koje u poslovanjuugostiteljima donosi novi Zakon.U novom kao i u »starom« Zakonu ougostiteljskoj djelatnosti, ugostiteljsku djelatnostmogu obavljati trgovačka društva,zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici kojiispunjavaju uvjete propisane za obavljanjete djelatnosti sukladno Zakonu. NovimZakonom jedino je detaljnije određeno tkose smatra ugostiteljem u slučaju ispunjavanjapropisanih uvjeta, a to su javne ustanovekoje upravljaju nacionalnim parkovimai parkovima prirode, zdravstvene ustanove,lječilišta, ugostiteljske obrazovneustanove te učenički i studentski domoviu svojim poslovnim prostorijama i prostorima,Hrvatski ferijalni i hostelski savez uobjektima omladinskog turizma (hostel),Hrvatski planinarski savez i njegove članiceu svojim planinarskim objektima, lovačkeudruge, udruge pripadnika nacionalnihmanjina u svojim prostorijama, ustanovekoje obavljaju kazališnu djelatnost, Savezizviđača Hrvatske u izviđačkim centrima,amaterske sportske udruge. Za svakupojedinu navedenu instituciju, udrugu,organizaciju ili slično izričito je navedenoda mogu takve usluge pružati prije svegaza svoje potrebe, potrebe svojih članova ilisvojih korisnika.Raspodjela, odnosno definiranje skupinaugostiteljskih usluga nije doživjeloznačajnije izmjene: hoteli, kampovi i drugevrste ugostiteljskih objekata za smještaj,restorani, barovi, catering objekti i objektijednostavnih usluga. Finija raspodjela idefinicija pojedinih vrsta bit će određenapravilnikom MTU (Minimalno tehničkiuvjeti). Pretpostavljamo da će načelnaraspodjela po vrstama ostati jednaka sa-dašnjoj, uz, nadamo se, jasniju definicijuusluga koje se mogu pružati u pojedinimvrstama objekata.Nakon neuspjelog pokušaja »decentralizacije«odluke o utvrđivanju radnogvremena i relativno neodgovornom ponašanjupojedinih lokalnih samouprava,MMTPR (Ministarstvo mora, turizma,prometa i razvitka) odlučilo je ovim Zakonomna razini države odrediti gabaritekako bi gradovi, mjesta, općine i/ili lokalnesamouprave lakše i unificiranije određivaliradno vrijeme ugostiteljskim objektima.Zakonski propisano radno vrijemeza hotele, te kampove i druge vrste ugostiteljskihobjekata za smještaj je obvezno od0,00 do 24,00 sata svaki dan. Za objekte izskupina restorani, barovi od 6,00 do 24,00sata, dok za barove koji ispunjavaju uvjeteza rad noću od 21,00 do 6,00 sati, ali samou zatvorenim prostorima. Za objekte izskupine restorani i barovi koji se nalazeizvan naseljenih područja radno vrijememože biti od 0,00 do 24,00 sata, dok predstavničkotijelo odlukom propisuje radnovrijeme ugostiteljskih objekta iz skupineobjekti jednostavnih usluga. Također,dano je i ovlaštenje predstavničkom tijelujedinice lokalne samouprave da može produljitipropisano radno vrijeme objektimaiz skupina restorani i barovi najdulje za 2sata. Isto tako lokalnoj samoupravi danaje mogućnost određivanja lokacije u kojojugostiteljski objekti mogu raditi od 0,00 do24,00 sata. Lokalnoj samoupravi je omogućenoutvrđivanje mjerila po kojima semože utvrditi raniji završetak radnog vremena,do maksimalno 2 sata, kao kaznenaodredba za pojedine objekte koji činekontinuirane prekršaje ili uz pravovaljanoobjašnjenje.U pogledu dužnosti i obaveza ugostiteljau obavljanju ugostiteljske djelatnosti unovom Zakonu propisuje se obaveza utvrđivanjanormativa i cjenika, ali je ukinutaobaveza dostavljanja i ovjeravanja istih odstrane Državnog inspektorata.Pojam jednostavnih jela koji je u dosadašnjemZakonu vrlo kratko i nedovoljnoprecizno definiran, ni novim Zakonomnije točnije određen. Tek je Pravilnikomo razvrstavanju, minimalnim uvjetima ikategorizaciji ugostiteljskih objekata, kojije trenutačno na snazi, ovaj pojam određeniji,ali samo u slučaju određivanjaobjekata brze prehrane. Ovako neodređenpojam, dosad je omogućavao fleksibilnostu samoj registraciji i omogućavao da se upojedinim ugostiteljskim objektima pružajuusluge i jela koja su po nekim normamapuno veća od propisanih i početnozamišljenih. Nadamo se da će se ovo, ali imnoga druga pitanja koja su od krucijalnevažnosti za poslovanje ugostiteljskih objekata,kad već nisu uvrštena u Zakon, apo našem mišljenju i drugih stručnjaka sutrebali biti u Zakonu, biti definirana novimpravilnikom, popularnim MTU-om, koji bitrebao biti donesen u roku od 6 mjeseci odstupanja na snagu ovog Zakona.Primjenjivanje posebnih uzanci i poslovnihobičaja u ugostiteljstvu nije višezakonska obaveza.Ugostitelj koji je vlasnik objekta iz skupinebarovi, a koji ispunjava uvjete za radnoću, mora onemogućiti iznošenje pića inapitaka radi konzumiranja izvan zatvorenihprostora ugostiteljskog objekta. Kaznaza nepridržavanje ove obveze za fizičkeosobe kreće se od 5.000,00 do 15.000,00 kn,uz mogućnost naplate novčane kazne odgospodarskog inspektora na licu mjesta uiznosu od 1.500,00 kn.Što se tiče knjige žalbe obaveza o vođenjuje još na snazi, ali novim Zakonomugostitelj je dužan u roku od 5 dana, uodnosu na dosadašnjih 3 dana, dostavitiizjavljen prigovor Državnom inspektoratu,što smatramo boljim i primjerenijimrokom u vrijeme sezone.Nova odredba propisuje da gosti u ugostiteljskimobjektima za smještaj morajubiti osigurani od posljedica nesretnog slučaja.Kazna za nepridržavanje ove obvezeza fizičke osobe kreće se od 5.000,00 do15.000,00 kn, uz mogućnost naplate novčanekazne od gospodarskog inspektorana licu mjesta u iznosu od 1.500,00 kn.Zabranjeno je usluživanje odnosno dopuštanjekonzumiranja alkoholnih pića uugostiteljskom objektu osobama mlađimod 18 godina. Kazna za nepridržavanjeove obveze za fizičke osobe kreće se od5.000 do 15.000 kn, uz mogućnost naplatenovčane kazne od gospodarskog inspektorana licu mjesta u iznosu od 1.500 kn.Isto tako obaveza je i u objektu istaknuti navidljivom mjestu oznaku o zabrani usluživanja,odnosno konzumiranja alkoholnihpića osobama mlađim od 18 godina, akazne i za ovaj prekršaj su identične spomenutim.Nadzor nad zabranom usluživanja,odnosno dopuštanja konzumiranjaalkohola osobama mlađim od 18 godinaprovode i policijski službenici MUP-a kojisu ovlašteni protiv prekršitelja podnijetizahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.Predstavničko tijelo, u skladu s prostornimplanom, određuje prostore nakojima mogu biti ugostiteljski objekti ukiosku, kontejneru, nepokretnom vozilu ipriključnom vozilu, šatoru, na klupi, kolicimai sličnim napravama opremljenim zapružanje ugostiteljskih usluga, međutim,takvi objekti ne mogu biti postavljeni naudaljenosti manjoj od 100 m od postojećegugostiteljskog objekta u čvrstom objektu.Na ovaj način, djelomično se rješavaproblem sanitarnih čvorova na plažama,nejednakih uvjeta u dobivanju dozvola zarad i sl.Jedna od značajnijih stavki koja je potaknularaspravu i negodovanje dijelaugostitelja, bilo je najavljeno ukidanjedvojne registracije objekata za rad noću.Novim Zakonom ostaje i dalje na snazimogućnost takozvane dvojne registracije,odnosno, dozvoljava se dvojna registracijanpr. kafića i disco-bar, uz neupitni uvjet dazadovoljavaju sve zakonske odredbe.Velika novina ovog Zakona je i ukidanjeinstitucije voditelja poslovanja, odnosnosvih zakonskih odredbi koje su obvezaleugostitelje dosadašnjim Zakonom.Iznajmljivačem, prema novom Zakonu,smatra se fizička osoba koja nije obrtnik ilitrgovac pojedinac, a koji smije u domaćinstvupružati usluge smještaja, ako je vlasnik,do najviše 8 soba, odnosno 16 kreveta(ne ubrajajući pomoćne), u kampu najviše7 smještajnih jedinica, odnosno 25 osobaistovremeno, te pružiti usluge doručka,polupansiona ili pansiona isključivo gostimakojima iznajmljivač pruža usluge smještajau sobi, apartmanu i kući za odmor.Svakako da ostaju i druge obveze kao štosu prijavljivanje gostiju, plaćanje boravišnepristojbe, utvrđivanje i pridržavanjecjenika i normativa, te ispunjavanje minimalnihuvjeta. Zakonom je dan rok od 5godina za usklađivanje onih iznajmljivačakoji prelaze propisana ograničenja, usporednos dosadašnjim.U seljačkom domaćinstvu mogu sepružati ugostiteljske usluge, kao što supripremanje i usluživanje toplih i hladnihjela, te pića i napitaka iz pretežito vlastiteproizvodnje za najviše 50 gostiju (izletnika)istodobno, usluge smještaja u sobi iapartmanu do najviše 10 soba odnosno za20 gostiju istodobno, odnosno u kampu donajviše 10 smještajnih jedinica, odnosno za30 gostiju istodobno. Samo za goste koji suna smještaju, moguće je pružanje uslugedoručka, polupansiona ili punog pansionaiz pretežito vlastite proizvodnje. Ograničenjeu ponudi jela i pića bit će točnije određenopravilnikom. Naime, ponuda morabiti uobičajena za kraj u kojem se seoskodomaćinstvo nalazi.U pogledu nadzora gospodarski inspektorće usmenim rješenjem u zapisniku,do otklanjanja utvrđenih nedostataka,a najkraće na rok od 30 dana, zabranitipravnoj ili fizičkoj osobi daljnje obavljanjeugostiteljske djelatnosti, odnosno pružanjeugostiteljskih usluga ako se obavljajubez upisa u propisani registar, odnosnoupisnik, ili ako nema odobrenje, te ako seobavljaju bez rješenja kojim je utvrđenoda prostor, uređaji i oprema udovoljavajupropisanim uvjetima.U slučaju nepridržavanja propisanogaradnog vremena inspektor može izvršitipečaćenje uređaja, opreme i ostalih prostorija,te u roku od pet dana donijeti pisanorješenje o zabrani rada, u trajanju od 30dana od dana donesenoga usmenog rješenja.Iznimno, ako ugostitelj najkasnijeu roku od 2 dana od donošenja usmenogrješenja o zabrani, dostavi gospodarskominspektoru dokaz o izvršenoj uplati iznosaod 30.000,00 kuna u korist državnogproračuna, imat će mogućnost nastaviti sradom.Predstavničko tijelo dužno je donijetipropise na osnovi ovlaštenja iz ovogaZakona u roku od dva mjeseca od danastupanja na snagu ovoga Zakona. (Radnovrijeme i dr.) Do stupanja na snagu pojedinihpropisa ostaju na snazi propisi koje

20 Obrtničke novine Četvrtak, 15. veljače 2007.ZAGREBAČKA ŽUPANIJA I GRAD ZAGREBOBRTNIČKA KOMORA ZAGREB10000 ZAGREB, Ilica 49Telefon: ++ 385 01 / 48 46 741, 48 06 555Telefaks: ++ 385 01 / 48 46 615E-mail: obrtnicka-komora-zagreb@zg.t-com.hrPredsjednik: Mato Topić (u ostavci)Tajnik: Boris TrupecSTRANICU PRIPREMILA: FEDORA ZOKOVIĆUdruga »TRAGOVI« tradicionalnii umjetničkizanati osnovana je prijegodinu dana. Svoju druguizložbu održala je u Pučkomotvorenom učilištu u Zagrebu21. i 22. prosinca 2006. godine.Izložbu je otvorio KrunoslavPilko, pročelnik Odjela zagospodarstvo Zagrebačke županije.Izložbi su bili nazočni ipredstavnici Obrtničke komoreZagreb, a kraćim govorom prisutnimase obratio Mato Topić,tadašnji predsjednik ObrtničkeObrtnički bal velikogoričkih obrtnikaPotkraj 2006. godine uSrednjoškolskom centruu Velikoj Gorici održanje Obrtnički bal – tradicija kojegseže od 1983. godine – uorganizaciji Udruženja obrtnikaVelika Gorica, a pod pokroviteljstvomGradskog poglavarstvagrada Velike Gorice iObrtničke komore Zagreb. Napočetku svečanosti mnogobrojnimvisokim gostima VelikeGorice, Obrtničke komoreZagreb i područnih obrtničkihpredstavili frizeri, modnisaloni, zlatari, cvjećari, postolari,a u zabavnom programunastupila je plesnaskupina Megablast, mladipjevač Saša Kovač i plesnipar Sportsko-plesnog klubaHarmony. Svi nastupibili su nagrađeni velikimpljeskom gostiju. Spon-zori bala bili su Centar banka,Zagrebačka banka, AutokućaŠtarkelj, slastičarna La dolcevita, ugostiteljstvo Bergman.Održana je i bogata nagradnaigra, a prvu nagradu – osamdana boravka na otoku Korčuli– dodijelili su gosti prijateljskogUdruženja Korčula – Lastovona čelu s Jolandom Lipanović,predsjednicom i Franjom Tulićemdopredsjednikom. Uzodličnu organizaciju, hranu,ples, te grupu Sjaj, prijateljskodruženje potrajalo je do ranihjutarnjih sati.Svim sudionicima, sponzorimai pokroviteljima modnerevije održane na Obrtničkombalu, 23. siječnja 2007. godineu dvorani Udruženja obrtnikaVelika Gorica podijeljene suzahvalnice. Svečanosti podjelezahvalnica nazočili su i ToninoPicula, gradonačelnik gradaVelike Gorice i Mato Topić, u tovrijeme predsjednik Obrtničkekomore Zagreb, a od 25. siječnja2007. godine predsjednikHrvatske obrtničke komore.Dobitnici su se družili uz ples i modnu revijuudruženja nazočnima se kraćimPicula, gradonačelnik gradapozdravnim govorom Velika Gorica.obratila Štefa Kos, predsjednicaUdruženja obrtnika VelikaGorica, a bal je otvorio ToninoU sklopu bala održana je vrlouspješna modna revija velikogoričkihobrtnika na kojoj su seTradicionalni i umjetnički zanatiu Pučkom otvorenom učilištuDUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORADUBROVAČKO-NERETVANSKEŽUPANIJEkomore Zagreb, a od 25. siječnja2007. godine predsjednikHrvatske obrtničke komore.Detalji sa izložbeNa izložbi je sudjelovalodvadesetak izlagača međukojima su bili kovači, bačvari,medičari, opančari, proizvođačisuvenira, trzalačkih i gudačkihinstrumenata i drugi.Među izlagačima su bili i članoviObrtničke komore ZagrebMihajlo Bajser, iz Udruženjaobrtnika Dubrava u kojemobnaša funkciju predsjednikaUdruženja i Stjepan Popovićiz Udruženja obrtnika Jastrebarsko.Udruga je do sada nastupalana izložbama na Markovomsajmu u Zagrebu, pojedinačnosu članovi nastupali u Turističkojzajednici grada Zagreba, aplaniraju se izlaganja i izvangranica Hrvatske.Ujediniti vinogradare i vinare zanastup na domaćem i stranim tržištimaMladi vinogradar i vinar s Pelješca Nikola Roso smatra da se samo suradnjom i boljomorganizacijom vinogradara i vinara možemo izboriti za odgovarajuće mjesto na tržištu20000 DUBROVNIK, Široka 4/2Tel/fax: ++ 385 020/323-550, 323-560E-mail: hok-dubro-neret-zupanije@du.t-com.hr, hok-dubrovnik@t-com.hrPredsjednik: Svetan PejićTajnik: Nikola Kalafatović, mob. 098/243-943STRANICU PRIPREMIO: NIKOLA KALAFATOVIĆUorganizacijiHrvatskegospodarske komore– Županijske komoreDubrovnik, u Dubrovniku jeodržano predavanje na temuArbitražno rješavanje sporova,s posebnim osvrtom na rješavanjesporova pred stalnim izabranimsudištem pri HGK-u.Predavač je bio ugledni pravniPredsjednik Hrvatske obrtničkekomore Mato Topićposjetio je Obrtničku komoruDubrovačko-neretvanskežupanije uoči najveće dubrovačkefeste – Feste sv. Vlaha.Predsjednika HOK-a MatuTopića primio je predsjednikObrtničke komore Dubrovačko-neretvanskežupanijeSvetan Pejić sa suradnicimaiz Predsjedništva i djelatnicimaKomorskog ureda. OvomNaš današnji sugovornikje Nikola Roso,koji s nepunih tridesetpet godina ima više od trinaestgodina staža u obrtništvu.Živi i radi na Pelješcu u mjestuKuna, koje je poznato po ve-RJEŠAVANJE SPOROVAArbitraža kao efikasan načinrješavanja gospodarskih sporovastručnjak, prof. dr. sc. MihajloDika, redovni profesor na Pravnomfakultetu u Zagrebu.Arbitraža je danas postalastandardni postupak rješavanjatrgovačkih sporova, pa arbitražnuklauzulu, odnosno ugovorniuglavak prema kojem seeventualni sporovi povjeravajuna rješavanje arbitrima, sadržiPosjet predsjednika HOK-a Mate TopićaObrtničkoj komori Dubrovačko-neretvanskežupanijeDelegacija Komore na čelu sapredsjednikom Matom Topićemna susretu s gradonačelnicomDubrovnika Dubravkom Šuicomprilikom su predsjedniku pokazani poslovni prostori za čiju jekupnju zainteresirana Obrtnička komora Dubrovačko-neretvanskežupanije, zajedno s Udruženjem obrtnika Dubrovnik, HGK-Županijskom komorom Dubrovnik, te Dubrovačkim centrom zapoduzetništvo. Nakon razgledanja prostora, predsjednik Topić jeupoznao vodstvo Komore sa svojim programom rada.Na sam Dan sv. Vlaha, delegacija Komore sastala se s gradonačelnicomDubrovnika Dubravkom Šuicom.značajan broj ugovora u međunarodnomposlovanju. Da biugovaranje arbitražne klauzuleza sve gospodarske ugovorebilo korisno svim obrtnicima idrugim poduzetnicima uvaženipredavač je obrazložio ovimpogodnostima:1. Stranke su autonomne daodaberu proceduru i osobe kojeće im suditi u eventualnomsporu. Naravno da je za to potrebnasuglasnost stranaka štoje puno izvjesnije kada se obaviprilikom sklapanja ugovora.2. Arbitražni pravorijek imasnagu pravomoćnosti, tj. nijemoguća žalba niti revizija napresudu arbitražnog suda.Ovome je pridonijela KonvencijaUjedinjenih naroda o priznanjuarbitraže, a sa sobompovlači uštedu vremena i novacaza stranke.3. Postupak arbitraže je brz jersvim stranama pa i samom suduje u interesu da se spor što prijeokonča. Stranke izbjegavaju višegodišnjeparničenje i nastanakvelikih troškova (kamate).4. U postupku se poštujeprincip povjerljivosti, tako dase spor rješava bez publicitetakoji često prati uobičajene gospodarskesporove.Čini nam se sasvim dovoljanbroj razloga za ugovaranjearbitražne klauzule.likom hrvatskom umjetnikuCelestinu Medoviću, vrijednimvinogradarima, a u zadnjevrijeme i po mladim vinarimakoji žele pelješko grožđe pretočitiu zaštićena vrhunska ikvalitetna vina.No, istini za volju Nikola jesvoj poduzetnički put započeos pržionicom kave i pakovanjemšećera za ugostiteljskeobjekte, čime sejoš bavi. O tomekoliko je uporan ipoduzetan svjedočii podatak da jeu doba otvaranjasvoje pržionice1994. godine, bilojoš 38 pržionicau županiji, a dasu sada preostaletek dvije od kojihje jedna Nikolina,koja i dalje proizvodiizvanrednu iu našoj sredini veoma poznatumarku »NIKOL CAFFE«.Od malih nogu je u vinogradarstvuda bi se 1997. godinepočeo ozbiljnije baviti vinarstvom,a 2002. godine otvaramodernu vinariju s podrumomkoji je sve češće neizostavnatočka brojnih turista koji otkrivajuenološka bogatstva Pelješca.Sa svojih 30.000 loza i 12kooperanata preradi godišnjeviše od 20 vagona grožđa počemu je 2005. godine bio tridesetiproizvođač u RH, a i unašoj županiji je jedan od većihproizvođača. Proizvodi zaštićenakvalitetna vina Rukatac,Plavac i Plavac Barique, te zaštićenovrhunsko vino Postup.U razgovoru s ovim mladimvinarom stječe se dojam velikogznanja i predanosti poslukojim se bavi. Ističe mnogeprobleme u vinogradarstvu ivinarstvu, ali i daje konkretnarješenja koja najčešće veže uzbirokraciju, ali i uz različitarazmišljanja svojih kolega obudućnosti ove branše. Navoditako da je otkupna cijena grožđadosta visoka pa tako i izlaznacijena boce vina, a kada setome dodaju marže trgovaca iugostitelja te porezna opterećenja,a ponajviše nekontroliranuvoz jeftinih vina, teškoje biti konkurentan. Predlažedogovor oko minimalne izlaznecijene boce Plavca koju ćepratiti i odgovarajuća kvalitetautvrđena na deklaraciji. Što setiče teškoća oko ulaska u veliketrgovačke lance kao i smanjenjatroškova nabave repromaterijala,također predlažeujedinjavanje vinara oko distribucijevina i nabavke repromaterijala.Sada svatko za sebenabavlja boce, čepove, etiketei sl., a smatra da bi se uz većenarudžbe i nabavku »iz prve«ruke mogle postignuti znatnopovoljnije cijene. Smatra da sesamo dobro organizirani vinogradarii vinari mogu oduprijetisvjetskoj konkurenciji kojanam sve jače lupa na vrata.Kao i svi drugi vinari s kojimasmo razgovarali smatra dase samo s kvalitetom možemoprobijati na domaće i strana tržišta,ali se pita kakve koristi imaod birokratske kontrole uzorakavina koje s jedne strane vinarimaoduzimaju velika sredstva,a kupcima ne garantiraju kvalitetuvina na polici. Mišljenjaje da treba posvetiti pažnjukontroli vina na policama i izprometa izbaciti sve one kojinemaju kvalitetu vina koja stojina deklaraciji. Vidi budućnostu organiziranju vinskih cesta iprodaji vina u vlastitim podrumimakoji moraju zadovoljavatiodgovarajuće standarde. Takođerće se založiti za organiziranjeposjeta hotelijera i ugostiteljavinarijama na našem područjupošto još negdje postoji famao pelješkim dobrim vinogradarima,a lošim podrumarima. Uposljednjih deset godina su sedogodile značajne promjene,tako da su se vrhunska tehnologijai znanja o preradi grožđaudomaćili u pelješkim i drugimpodrumima naše županije. Pozdravljainicijativu cehovskogorganiziranja vinara obrtnika tepovezivanje njihovih aktivnostisa Strukovnom grupom vinarai vinogradara HGK- županijskekomore Dubrovnik.

Četvrtak, 15. veljače 2007.Zašto strancima bolji uvjeti ?Čelništvo POK-a Bjelovarodržalo je 25. siječnja konferencijuza medije kojomsu upozorili na rastuće nezadovoljstvoobrtnika diskriminirajućimodnosom lokalne upraveprema njima. Ovaj puta je posebnoapostrofiran grad Bjelovar,premda sličnih primjera ima idrugdje u Županiji!Predsjednik Renić je upozoriona pojavu da se poduzetnici očiglednodijele na podobne i manjepodobne. Naime, jednima seinformacije dijele na kapaljku i uposljednji trenutak, poput slučajas poslovnom zonom Lepirac,kada je tek 10-15 dana prije prodajejavno obznanjena povoljnacijena od 34 kn za četvorni metar,umjesto dugo isticanih 80kuna i statusa Slobodne zone!Premda je nadležnima očito bilojasno da se vrlo skoro ukida i pojam»slobodne zone«, nepoznatu EU. Naravno, nitko od obrtni-Croatia osiguranje nekima mama,a nekima maćeha...sklopu već uhodanih, redovitihmjesečnih sastana-Uka bjelovarske gradonačelniceĐurđe Adlešić i Upravnog odboraUO Bjelovar, 22. siječnja jeu prostorijama UO održan vrloznačajan sastanak s pregršt, zaobrtnike, važnih tema.Razmatrano je već pokrenutoudruživanje bjelovarskih građevinskihobrtnika, kao i onihkomplementarnih zanimanja,u cilju otvaranja mogućnosti daobrtnici sudjeluju na natječajimaza gradske investicije. Sekcijagrađevinara već je napravila prvekorake u tom smjeru, shvativši dapojedinačno ne mogu konkuriratini za jedan iole ozbiljniji projekt.Gradonačelnica je obećala svakupodršku i istaknula da bi ju radovaloda poslove u Bjelovaru radeBjelovarčani. Brzo će se odlučiti ikoji bi oblik udruživanja bio najbolji,zadruga ili cluster.Najviše bure, pa i ekspresnihmedijskih reakcija već sutradan,izazvao je problem različitihiznosa satnice koju Croatia osiguranjepriznaje u raznim županijamamajstorima autostruka, agdje je BBŽ pri dnu. Osim togai unutar županije Croatia osiguranjeima praksu da, manje-višeNOVA GRADIŠKA – U organizacijiBrodsko-posavske županije,Obrtničke i Gospodarskekomore Brodsko-posavske županije,Grada Nove Gradiške, Centraza tehnološki razvoj (CTR)– županijske razvojne agencije,te Poljoprivredno savjetodavneslužbe i Hrvatskog stočarskogcentra, održana je tradicionalnasavjetodavno izložbena manifestacija»Poljoprivredno-poduzetničkeideje«. Tradicionalnoto je i prvi skup na kojem sviuključeni u poljoprivredu Brodsko-posavskežupanije imajupriliku susresti se u tekućoj godinis ministrom poljoprivrede.Ministar Petar Čobankovićotvorio je ove godine dvodnevniprogram u Novoj Gradiški. Ministarje obećao kako će državaosigurati otkup svih evidentiranihtržnih viškova svinja iako jeza interventni otkup prijavljenoviše tovljenika od procijenjenogbroja.– To nije niti alarmantno, nitizabrinjavajuće, 37.000 komadasvinja će biti oko 2,5 tisuće tonasvinjskoga mesa – rekao je PetarČobanković. Ministar je odbaciotvrdnje da je viškove stvorio nepotrebanuvoz svinjskoga mesa.Prema njegovim riječima uvozsvinjskog mesa u prošloj godiniu odnosu na 2005. smanjen jeza gotovo 40 posto. »Promjenastrukture proizvodnje u koristostvarenja većih prihoda u proizvodnjii povećanje konkurentnostiproizvoda«, strateški je ciljka više nije uspio reagirati... Alineki drugi i te kako jesu!Još drastičniji primjer, koji jeposebno uzburkao duhove, tekje u posljednji tren odgođen, alipitanje je, je li i spriječen!? Naime,tvrtka »Cormo«, talijanskihinvestitora, očito poseban miljenikbjelovarskog Poglavarstva,podnijela je zahtjev da je se oslobodiplaćanja polovice komunalnogdoprinosa u iznosu od oko390.000 kuna, nakon što je većoslobođena 50%, slijedom odlukeda proizvodni pogoni imajutakvu povlasticu. Već napisana ipoglavarstvenicima dostavljenaodluka ipak je nakon inzistiranjanekih od njih skinuta s dnevnogreda, odgođena, ali ne i odbačena!Renić je posebno istaknuoapsurdnost obrazloženja kojim seodluka pravda činjenicom da Talijaninisu znali da se u Hrvatskojplaća komunalni doprinos!? Tejoš istaknuo kako je ista tvrtka većautonomno, različitim autolimarskimradionicama priznajerazličite iznose za iste poslove.Obrtnicima je posve neprihvatljivoda g. Caparin, voditelj bjelovarskeispostave CO osobnoobilazi radionice i procjenjujenjihovu kvalitetu, pa ih onda irangira u plaćanju, navodno štitećitako svoje osiguranike. Nesmatra se, naime, da je on stručan,a još manje nadležan da provodisvojevrsnu reviziju urednoizdanih obrtnica i licenca, niti seobrtnicima čini razumljivo njegovoobjašnjenje koje uključujedesetak nedefiniranih kriterija,od provođenja mjera zaštiteokoliša, opremljenosti radionice,broja šteta u županiji, broja osiguranika,procijenjene kvaliteteradova, specijalizacije i sl.Usuglašene su izmjene radnogvremena ugostiteljskih objekata,pa će se moći raditi od šest satiujutro, a gradonačelnica je obećalai ukidanje stare odredbe po kojojse alkohol ne smije točiti do 8 sati.Predsjednik Pavičić je još jednomzatražio zatvaranje dijelatržnice, kako bi se obrtnicimakoji tamo rade omogućili razumniuvjeti za rad zimi i čini se daje rješenje moguće.»Mlade ruke« su dobra preporukaradicionalna godišnja nagradaTObrtničke komore Bjelovar najboljimučenicima, plaketa »Mlade ruke« spisanim priznanjem, dokazala je svojuvrijednost i u praksi, osim što je već višegodina simbolično i drago priznanje.Mlada maturantica trgovačkogusmjerenja Srednje škole »August Šenoa«u Garešnici, Marina Kovač izKaniške Ive, koja je ove godine dobilapriznanje za svoje tri godine savjesnognaukovanja, obratila se Udruženju obrt-ODRŽANE POLJOPRIVREDNO-PODUZETNIČKE IDEJE 2007. GODINEOdabrani prvi Sapard korisniciIzložbu je posjetio i ministar Petar Čobankovićprograma koje provodi Ministarstvopoljoprivrede, moglo se čutiod ministra. Kao strateške pravcerazvoja istaknuo je razvoj stočarstvau funkciji proizvodnje mesai mlijeka, povećanje proizvodnjevoća i povrća, te naglasak na autohtonimproizvodima.U Novoj Gradiški je predstavljeni najnoviji operativniprogram za razvoj povrtlarskeproizvodnje u našoj zemlji.Sredstva za njegovu realizacijupoljoprivrednici će moći koristitiiz domaćih, ali i pretpristupnihfondova. O prvom krugu natječajaza Sapard program ministarje rekao:– Imali smo četrdesetak zahtjeva.Od njih je do sada prihvaćenošest. Ima naznaka da bijoš četiri kandidirana programamogla biti prihvaćena. Deset prihvaćenihprograma je izuzetnodobro. Možda vam se čini da jeto katastrofa. Ali kada kažem dau Sloveniji, Mađarskoj i većiniostalih zemalja gdje se provodiojednom posebno lijepo nagrađenaod grada Bjelovara, kada je nakonkupnje dviju parcela po tržišnojcijeni, treću, u vrijednosti milijunkuna, dobila za samo jednu kunu,također ekskluzivno i bez presedana!Još je dodao i suspektnu činjenicuda se s tvrtkom »Cormo«veže isti bjelovarski poduzetnik,Nimš, koji je u Bjelovar, pred nekolikogodina i uz svu pompu,doveo i talijansku tvrtku »Nimal«,koja je zatim naglo od tamo nestala,ostajući dužna gradu, državi iradnicima, velike iznose!Dopredsjednik komore, Grgić,istaknuo je nedvojbenu činjenicuda obrtnici nikada zasebe nisu tražili nikakve povlašteneuvjete, pa su jako osjetljivikada se oni daju drugima i timeih se dovodi u neravnopravanpoložaj, umjesto da se pomažebaš njih, koji su čitav svoj životi živote svojih obitelji, nerijetko iu više generacija, uložili baš naObrtnici su s pažnjom primiliinformaciju o otvaranju đačkostudentskogdoma u kojem će trebatiorganizirati i prehranu, baškao i o 30 milijuna kuna kreditnihsredstava, sa šest posto kamata,od kojih jedan posto sufinanciragrad, predviđenih u ovogodišnjojSapard, u prvom krugu natječajanisu imali ni jedan prihvaćeniprojekt, onda je ovo jedan strašannapredak. Kad kažem da jeprošlo deset projekata, to za hrvatskupoljoprivredu praktičkine znači ništa. Ali u suštini krozSapard su poljoprivrednicimasredstva postala dostupna i prihvaćenoje 25 posto kandidiranihovo područje! Kod njih nemanikakve šanse da kada zaškripijednostavno »spakuju krpice«i nestanu. Zapitao se postoji liuopće još koja zemlja na svijetukoja želi više pomoći stranim poduzetnicimanego svojim?! I kojisu to razlozi da nekome takvošto padne na pamet?Na kraju se Renić dotaknuoi spomeničke rente, još jednogposve netransparentnog nameta,koji su Bjelovar i Daruvar uveli,a ostali gradovi u Županiji nisu,pokazalo se u praksi, bez ikakvihposljedica, osim što su time spasilisvoje poduzetnike bar malogdijela troškova poslovanja.Ipak, kada je već uveden, Renićsmatra da bi, primjerice, gradBjelovar bar trebao jasno prikazatikako i na što ga je potrošio.Umjesto toga, dobio je u gradskojupravi odgovor da je poslovanjepregledala revizija i da nije našlaništa sporno!gradskoj kreditnoj liniji. S drugestrane, ideju o promotivnom videofilmu o pedeset bjelovarskihnaj-poduzetnika, među kojima bibilo i dvadesetak obrtnika, ali kojibi oni sami sufinancirali s gotovotisuću kuna, nisu ocijenili osobitoprivlačnom!Marina Kovač prima nagradunika u Garešnici da joj pomogne, bilo financijski za daljnje školovanje učetvrtom razredu komercijalne škole, za koje obitelj nema mogućnosti,bilo da joj pomogne naći posao kojim bi to sama mogla financirati.Budući da Udruženje nema praksu, a niti sredstava za stipendiranje,uputilo je svim svojim trgovačkim obrtnicima obavijest da najboljaprošlogodišnja naučnica traži posao i zamolbu da joj se izađeu susret. Uz dašak sreće da je baš tih dana jedan garešnički obrtnikotvarao novu poslovnu jedinicu, priča je odmah dobila sretan kraj idanas je Marina prezadovoljna svojim novim poslom, ali i njezin poslodavacvrijednom i stručnom, mladom radnicom.programa. Među desetnajkvalitetnijih programakandidiranih zaSapard nalaze se i dvaiz Brodsko-posavskežupanije. U izložbenomdijelu manifestacije iove godine sudjelovaloje više od pedeset izlagačaiz cijele Hrvatske.Među njima su i učeniciSrednje škole MatijeAntuna Reljkovića ukojoj se mladi obrazujuza brojna zvanja vezana uz poljoprivredu.Njihov štand tijekomobilaska sajma posjetio je iministar Čobanković.Nova Gradiška i posjetiteljipokazali su da organizatorimogu početi razmišljati o daljnjojnadogradnji programa ovemanifestacije koja bi mogla prerastiu pravi sajam.Putovanje u Münchend 8. do 14. ožujka 2007. godine održava se najveći obrtničkiOsajam na svijetu – 59. međunarodni obrtnički sajam I.H.Mu Münchenu. Na sajmu sudjeluje više od 1700 izlagača iz oko 30zemalja. Obrtnička komora Brodsko-posavske županije sukladnoutvrđenom Programu rada već tradicionalno organizira stručniposjet ovom značajnom sajmu. Ove godine put na sajam organizirase u terminu od 8. 3.– 10. 3. 2007. godine. Puna cijena aranžmana je1350 kuna, županijska Obrtnička komora članove komore sufinanciras 300 kuna po jednom obrtu tako da je za krajnjeg korisnikacijena aranžmana 1050 kuna u dvokrevetnim sobama. Doplata zajednokrevetnu sobu iznosi 450 kuna. Dodatne informacije i rezervacijemogu se dobiti u turističkoj agenciji Astralis travel, Starčevićeva4, SLAVONSKI BROD ili na telefone 404 330, 404 331.BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORABJELOVARSKO-BILOGORSKEŽUPANIJE43000 BJELOVAR, Preradovićeva 4/ITelefon: ++ 385 043/242 242, 043/241 280Telefaks: ++ 385 043/ 241 280E-mail: obrtnicka-komora@bj.t-com.hrPredsjednik: Josip RenićTajnik: Davorin VezmarovićNObrtničke novine 21STRANICU PRIPREMIO: GORAN GRGIĆZapažen nastup naVIROEXPO-ua ovogodišnjem, 12. međunarodnomsajmu VIROEXPOu Virovitici, obrtnici POK-a Bjelovarimali su ponovno zapažennastup, baš kako pristoji dobrimsusjedima, ali i razvijenim poslovnimvezama susjednih županija.Na 55 četvornih metara lijepouređenog i preglednog prostorau hali 4, izlagalo je deveteroobrtnika, a još dvojica su sepredstavila na otvorenom dijelusajamskog prostora. Međumnoštvom posjetilaca, kojih jeove godine bilo najviše do sada,dakle zacijelo mnogo više od dosada rekordnih 16.000, štandbjelovarskih obrtnika s pažnjomje obišao najugledniji gost, premijerSanader, te kratko porazgovaraos domaćinom, predsjednikomRenićem.BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORABRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE35000 SLAVONSKI BROD, Petra Krešimira IV 46/1Telefon: ++ 385 035 / 447 017, 442 356, 407 440Telefaks: ++ 385 035 / 407 441E-mail: ok-sl.brod@sb.t-com.hrPredsjednik: Zvonimir ĆirićTajnica: Željka PerglNPrema prvim reakcijamaobrtnika izlagača, među izlagačimaiz čak petnaest zemalja,sasvim su se dobro snašli iostvarili nekoliko zanimljivihkontakata. Tek su nešto manjebili zadovoljni izlagači koji suna sajmu imali izravnu prodajuroba i usluga, jer su očito platilidanak ranom terminu, tek petnaestakdana iza blagdanskeeuforije koja je ipak stanjila novčanikeposjetilaca.I ove godine besprijekorne organizatorei logističare nastupa,Komorski ured POK-a Bjelovar,jedino bi još više radovalo da suse obrtnicima iz bjelovarskog igarešničkog udruženja, te samojednog iz Daruvara, priključili iostali Daruvarčani i bar ponekoiz Čazme.STRANICU PRIPREMIO: MARIJAN VRKLJANŽupanija podupire radObrtničke komoreUviše navrata Zvonimir Ćirić, predsjednik županijske Obrtničkekomore istaknuo je dobru suradnju s Brodsko-posavskom županijom.Da su i u županiji zadovoljni ovom suradnjom potvrdio je iStjepan Bošnjaković, pročelnik županijskog Upravnog odjela za gospodarstvopotvrđujući kako je i u ovogodišnjem proračunu stavkanamijenjena potpori zajedničkim projektima koje komora i županijaprovode. Pročelnik županijskog upravnog odjela za gospodarstvoStjepan Bošnjaković, kaže kako će ove godine županija za programežupanijske Obrtničke komore izdvojiti 80.000 kuna.Održana tradicionalnaobrtnička zabavaezaobilazan događaj u društvenom kalendaru Slavonskog Brodaje i tradicionalna obrtnička zabava. Više stotina obrtnika i njihovihgostiju okupili su se i ove godine u velikoj sali Slavonskog restorana.Zvijezda zabavnog programa bio je Miroslav Škoro, koji je dobrozabavio sve okupljene i razlog je zbog kojeg mnogi već sada u svojekalendare bilježe slobodne termine na početku 2008. godine kako bimogli biti prisutni na sljedećoj obrtničkoj zabavi.

22 Obrtničke novine Četvrtak, 15. veljače 2007.KARLOVAČKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAKARLOVAČKE ŽUPANIJE47000 KARLOVAC, J. Haulika 14Telefon: ++ 385 047/ 612 058Telefaks: ++ 385 047/ 611 742E-mail: okkz@ka.t-com.hrweb: www.obrtnicka-komora-karlovac.hrPredsjednik: Ivan PodvoracTajnik: mr. Vlado JelkovacSTRANICU PRIPREMIO: ZDENKO ŽIVČIĆUDRUŽENJE OBRTNIKA GRADAKARLOVCANovi tajnik Miro SeljanOd 1. siječnja tekuće godineUpravni odbor karlovačkogUdruženja obrtnika je nakonnatječaja za novog tajnikaizabrao Miru Seljana, koji je uproteklom razdoblju obnašaofunkciju tajnika Obrtničke komoreKarlovačke županije.– Glavni motiv da se javimna natječaj za tajnika karlovačkogUdruženja obrtnika bio jetaj što mislim da novi predsjednikDavor Vinski i članoviUpravnog odbora imajuizuzetno ambiciozan plan iprogram rada. Očekujem daćemo zajedničkim snagamaostvariti značajne pomake zaboljitak karlovačkih obrtnika,akon što je Miro Seljan, do-tajnik ObrtničkeNsadašnjikomore Karlovačke županije, najavnom natječaju izabran za tajnikaUdruženja obrtnika GradaKarlovca, ostalo je upražnjenomjesto komorskog tajnika.Proveden je natječaj i Upravniodbor za novog tajnika, od 1.siječnja 2007. godine izabrao jeVladu Jelkovca, koji je aktualnisaborski zastupnik u Hrvatskomsaboru, a u proteklom je razdobljuobnašao i funkcije gradona-Miro Seljan, tajnik Udruženjaobrtnika Grada Karlovcaistaknuo je nakon izbora MiroSeljan.SDAVOR VINSKI, PREDSJEDNIK KARLOVAČKOG UDRUŽENJA OBRTNIKAPribližiti obrtničke institucije obrtnicimavršetak protekle godine uobrtništvu su obilježili izboriza obrtničke institucije.Tako je na funkciju predsjednikakarlovačkog Udruženjaobrtnika izabran Davor Vinski,vlasnik ugostiteljskog obrta uKarlovcu. Davor je već niz godinavezan uz obrtništvo kroz radu obrtničkim institucijama, abolji poznavatelji prilika međuobrtnicima Karlovačke županijenajbolje ga znaju kao predsjednikaCeha ugostitelja, na kojoj jeproteklih osam godina ostvarioniz zapaženih uspjeha, međukojima treba posebno izdvojitiorganizaciju gastronomskeizložbe županijskih ugostiteljapod nazivom Gastro. Dolazakna funkciju predsjednika karlovačkihobrtnika, koji po broju isnazi čine više od polovice obrtnikacijele Karlovačke županije,sigurno je izazov za ambicioznogDavora. Kad se tome dodačinjenica da je njegov prethodnikJosip Skradski svojim radomdostigao i postavio izuzetnovisoke ciljeve, može se rećida vodećim ljudima karlovačkogUdruženja obrtnika na čelus Vinskim predstoji puno posla.A o tome nam govori sam DavorVinski.– Tijekom nedavnih izbora zaobrtničke institucije dogodilo senekoliko stvari koje će, siguransam, pomoći u još boljem radunašeg Udruženja. Naime, namjesto tajnika došao je MiroSeljan, koji je do sada obnašaodužnost tajnika u županijskojObrtničkoj komori i vjerujem daće to biti dodatni vjetar u jedra unašem radu. Isto tako u novi sazivSkupštine i Upravnog odboraušli su obrtnici koji će svojomkvalitetom sigurno pridonijetida ostvarimo ciljeve koje smosi postavili. Normalno, njimatreba pridodati i vodeće ljudeObrtničke komore koji su dobiliznačajno »pojačanje« u novomtajniku Vladi Jelkovcu. Vjerujemda ćemo zajedničkim snagamajoš puno učiniti na poboljšanjuuvjeta djelovanja obrtnika, ali ina promociji obrtništva.• Kakvo ste stanje zateklipreuzevši funkciju predsjednika?– Poznata je stvar da je mojprethodnik Josip Skradski učinioizuzetno mnogo. Nije naodmetjoš jednom ponoviti daje gotovo nemjerljiva njegovazasluga u izgradnji Obrtničkogcentra koji je ponos svih obrtnikaKarlovca, Karlovačke županije,a i vodeći ljudi HOK-ačesto ovaj centar uzimaju zaprimjer. Ulaganja u izgradnjuovog prostora bila su značajnatako da nam u sljedećih nekolikogodina predstoji vraćanjekreditnih anuiteta. Vjerujemda ćemo taj dio obaveza riješitiuz pomoć grada s kojim smo ido sada imali izuzetne odnose.KADROVSKE PROMJENE U OBRTNIČKOJ KOMORI KARLOVAČKE ŽUPANIJENovi tajnik Vlado Jelkovacčelnika Karlovca, te župana Karlovačkežupanije. Prema riječimaIvana Podvorca, predsjednikažupanijske Obrtničke komore,izbor Jelkovca je za sve obrtnikevelika stvar jer očekuje se da ćeon svojim dugogodišnjim iskustvomu značajnoj mjeri pomoćiobrtnicima da lakše rješavaju svojeprobleme te biti spona izmeđuobrtničkih institucija i vlasti.Vlado Jelkovac ističe da suneki sa čuđenjem dočekali njegovojavljanje na natječaj za tajnika,Vlado Jelkovac, novi tajnikObrtničke komore Karlovačkežupanijeali ističe da on nije imao nikakvedvojbe.– Nakon 15 godina u vrhupolitike odlučio sam raditi neštokonkretno i smatram da je ovopravi potez. Moram istaknuti dani u kojem slučaju ne želim obrtništvovezati uz politiku. Vjerujemda ću ovaj odgovoran posaoobavljati najbolje što mogu uinteresu brojnih obrtnika koji suznačajan gospodarski potencijalKarlovačke županije – pojasnioje Vlado Jekovac.Davor Vinski, predsjednikkarlovačkog Udruženjaobrtnika, najavljuje brojneaktivnosti u nadolazećemrazdobljuUostalom, u razgovoru s gradonačelnikomKarlovca MiromŠkrgatićem dobili smo obećanjao podršci i pomoći.• Evidentno je da se premalibroj obrtnika uključuje u radinstitucija. To se moglo vidjetii kod nedavnih obrtničkihizbora po udruženjima kad seglasovanju odazvao mali brojljudi. Vaš komentar?– Pa u proteklo vrijeme najvišese pažnje poklanjalo uređenjuprostora koji je osnovni uvjet zarad obrtničkih institucija. Normalnoda se nije zapostavljalaniti promocija i prezentacijaobrtništva ovog kraja. Istina jeda se relativno mali broj obrtnikauključuje u rad obrtničkihinstitucija. I baš zbog toga glavnii osnovni cilj novom vodstvubit će približavanje našeg Udruženjasamim obrtnicima. I sâmsam svjedok da brojni obrtnicine znaju što se u Udruženjuradi, pa ima ih čak koji ovdje nikadanisu bili. Jednostavno moramobiti agresivniji i doći do tihljudi i reći im koje im se mogućnostinude kroz naše, odnosnonjihove institucije. Uostalom mismo ovdje radi njih i naš rad sefinancira njihovim novcem. Većinanjih uredno podmiruje komorskidoprinos iako ih dobardio ima problema u radu.• Koji su vam još prioriteti uradu u sljedećem razdoblju?– Želimo kroz razgovore svodećim ljudima Grada Karlovcadoći do pozitivnog rješenjaza one obrtnike koji više oddeset godina rade u gradskimprostorima u najmu. Vjerujemoda se taj problem može riješitina obostranu korist. Naime,nastojat ćemo uvjeriti gradskeoce da tim obrtnicima omogućeda uz određene uvjete kupe lokaleu kojima djeluju i time timljudima na neki način osigurajubudućnost i sigurnost. Već imamotakvih primjera u Hrvatskoj,a da ne govorimo o svijetu. Mislimda bi to trebalo riješiti prijeulaska u Europsku uniju. Takođersmatramo da je potrebnoda se onim obrtnicima koji suproteklih godina ulagali u uređenjesvojih prostora, a koji danasplaćaju spomeničku rentu,refundiraju određena sredstvaili da ih se oslobodi na određenorazdoblje plaćanja rente. Bilobi dobro da se napokon aktivirai gradska odluka po kojoj bivlasnici praznih lokala trebaliplaćati pristojbe na neiskorištenprostor. Uz sve to i dalje ćemopoticati naše obrtnike da izlažuna sajmovima, sudjelovat ćemoi ove godine u organizaciji Obrtničkogsajma na Danima piva, aposebnu ćemo pažnju poklonitipoticanju još bolje suradnje sudruženjima obrtnika u Karlovačkojžupaniji, koja je i do sadabila na zavidnoj razini. Nastavitćemo i pokušati još produbitiodnose s kolegama iz Zagreba,Varaždina, te iz susjedne Slovenijei Bosne i Hercegovine.• U posljednje vrijeme priudruženjima obrtnika osnivase sve više Sekcija u koje seudružuju obrtnici iz pojedinihstruka kako bi lakše ostvarilisvoje interese. Kakvo je stanjeu karlovačkom Udruženju?– Sekcije su jedan od glavnihprioriteta u našem radu i očekujemoda će se uskoro pri našemUdruženju osnovati još nekolikosekcija. U svakom slučajudokazano je da obrtnici mogunajbolje kanalizirati svoje interesei rješavati probleme kad sestrukovno udruže.Zdenko ŽivčićISTARSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAISTARSKE ŽUPANIJE52100 PULA, Mletačka 12/1Telefon: ++ 385 052 / 216 153, 212 993Telefaks: ++ 385 052 / 383 744E-mail: ok-istre@ok-istra.hrPredsjednik: Vili ŠainaTajnik: Eros SorićUSTRANICU PRIPREMIO: ASIM ČABARAVDIĆSuradnja buzetskihi sisačkih obrtnikasiječnju su udruženja obrtnika Buzeta i Siska prigodnom svečanošćuu Sisku obilježila 15. obljetnicu bratimljenja buzetskog i sisačkogudruženja. Svečanosti su bili nazočni i gradonačelnici Buzetai Siska, Valter Flego i Dinko Pintarić. Do obrtničke je suradnje došlodaleke 1986. godine nakon što su gradovi Buzet i Sisak potpisali poveljuo suradnji i prijateljstvu, a 1991. godine udruženja su potpisalapovelju o bratimljenju, što je još uvijek jedini primjer takvog obrtničkogbratimljenja u Hrvatskoj.Udruženje obrtnika Buzeta je na kraju protekle godine organiziraloveoma dobro posjećen tradicionalni susret obrtnika u hotelu Fontana,dok je Upravni odbor Udruženja upriličio susret, također tradicionalni,s umirovljenim obrtnicima. Željelo im se i tim znakom pažnjepokazati da nisu zaboravljeni. Također, nisu bili zaboravljeni ni bolesniumirovljenici koje su u njihovim domovima posjetile LoredanaKrbavčić, predsjednica i Nadia Bartolić, tajnica Udruženja obrtnikaBuzet.Na zadnjoj prošlogodišnjoj sjednici Udruženja, kojoj je bio nazočani predsjednik Obrtničke komore Istarske županije Vili Šaina, prihvaćenje financijski plan i program rada Udruženja za ovu godinu.Među novim aktivnostima posebno je istaknuta promocija buzetskogobrtništva otvaranjem web stranica, te izdavanje kataloga buzetskihobrtnika koji će biti razvrstan po djelatnostima. Buzetsko će Udruženjeove godine navršiti 35. obljetnicu vrlo uspješnog djelovanja.RAZGOVOR S VILIJEM ŠAINOM, PREDSJEDNIKOM OBRTNIČKE KOMOREISTARSKE ŽUPANIJETimskim radom do boljitkaUovom mandatnom razdobljuosobitu ćemopozornost posvetititimskom radu i aktiviranjusvih naših obrtnika, jer samozajedničkim radom nas devettisuća istarskih obrtnika želimoi možemo učiniti još višeza boljitak i daljnji razvoj istarskogobrtništva, istaknuo je ViliŠaina, predsjednik Obrtničkekomore Istarske županije, kojije potkraj prošle godine dobiomandat da ostane čelni čovjekistarskih obrtnika u razdoblju2006. – 2010. S predsjednikomŠainom razgovarali smo o aktualnimtemama hrvatskog iistarskog obrtništva.– Protekle četiri godinebio sam u Upravnom odboruHrvatske obrtničke komorei mogu reći da se jako punoradilo i učinilo na promicanju,usklađivanju i zastupanju zajedničkihinteresa hrvatskogobrtništva pred ministarstvimai ostalim državnim tijelimau zemlji, ali i u inozemstvu. Utakvim naporima naši su ljudi,naši predstavnici, u svim tijelimaKomore dali maksimalandoprinos i vjerujem da će takobiti i u ovom mandatnom razdoblju.No, moram naglasitida mi se osobno nije sviđalačinjenica što članovi Upravnogodbora nisu imali jednak, toč-nije ravnopravan tretman. Biloje onih članova koji su na nekinačin imali povlašten status,pa su primjerice bili nazočniu pet-šest odbora, i njihovi suse stavovi jako uvažavali. Istodobno,bilo je onih, među kojimasam i ja bio, koji su zbogdrugačijih stavova, čudnogledani. Smatram da je u stilurada dosadašnjeg predsjednikaHrvatske obrtničke komoreStjepana Šafrana nedostajaotimski rad.• Vi se očito zalažete zasvojevrstan demokratski zaokretu radu Komore i njezinihtijela?– Nesumnjivo nam je potrebnadecentralizacija, takoda se maksimalno uvažavaobrtnička baza, tj. da sve odnje kreće i da se sve odluke nedonose u Zagrebu. Zalažemse za to da se veća važnostiskazuje obrtnicima i njihovimudruženjima, a posebicecehovima i područnim obrtničkimkomorama. Isto tako,mi moramo blisko surađivatis Gospodarskom komoromi biti partneri, i tu se takođertreba čuti glas 100.000 hrvatskihobrtnika. Suradnja sVladom i njezinim ministarstvimatreba biti još svestranijai produktivnija. Hrvatskaobrtnička komora je prošlePredsjednik Vili Šaina i tajnik Eros Sorić u razgovoru s tajnicimaistarskih udruženja obrtnikagodine otvorila međunarodniured u Bruxellesu, u sjedištuUEAPME, Europske udrugeza obrt, mala i srednja poduzeća.Osobno sam bio protivotvaranja toga ureda i upitaose zbog čega treba trošiti novacobrtnika i poreznih obveznikaza njegov rad kadanaša Vlada sve, pa i nas, tamopredstavlja te ima ured s odgovarajućimkadrom. Stoga ćeukidanje spomenutog uredabiti jedna od naših zadaća.• Kako vidite budući radistarskih obrtnika, njihovihudruženja i Područne obrtničkekomore?– Očekujem da se još višeobrtnika uključi u rad nasvim razinama i u svim tijelimaKomore, a posebice ucehovima koji su osnova radaKomore.Osobno ću uvažavati stavovesvih obrtnika u pronalaženjunajboljih rješenja za jošbolje uvjete razvoja i privređivanjanaših obrtnika.Obrtnici u Istri zaista imajudosta poticaja, počevši odobrtničkih zona do subvencijau kreditiranju, no istarskoobrtništvo i te kako treba daljerazvijati, a na tom je planu posebnovažna dobra suradnjasa Županijom i svim istarskimgradovima i općinama te našomŽupanijskom gospodarskomkomorom.

Četvrtak, 15. veljače 2007.OBRTNIČKI SAVJET S GRADONAČELNIKOM ZVONIMIROM MRŠIĆEMGrad i obrtnici kandidirat će za novaciz fondova EUbrtnički savjet je savjetodavnotijelo za pitanjaOobrtništva u gradu Koprivnicičije je predstavnike većtreću godinu za redom primio koprivničkigradonačelnik ZvonimirMršić. Obrtnički savjet, koji činepredstavnici Udruženja obrtnika,došao je u novom sastavu kojije predvodio nedavno izabranipredsjednik Udruženja MiroslavTremski. Uz njega na sastanku subili ugostitelj Željko Vitelj, prijevoznikVlado Celiščak i frizerkaMarija Posavec, a sastanku su nazočilei gradska pročelnica za financijeJasmina Stričević i tajnicaUdruženja obrtnika KoprivnicaJasmina Markota. Najprije je izraženozadovoljstvo što je nakondvije godine završio postupakosnivanja Zaklade za razvoj obrt-Sa sastanka Obrtničkog savjeta i gradonačelnika ZvonimiraMršićaPREDSTAVILI SE OBRTNICI I PODUZETNICINa sajmu Viroexpo nastupilo 26 izlagačaorganizaciji Centra zapoduzetništvo Koprivničko-križevačkeUžupanije,Obrtničke komore Koprivničkokriževačkežupanije i Županijskegospodarske komore na međunarodnomsajmu Viroexpo, kojije održan u Virovitici, svoje jeproizvode i usluge predstavilo 26izlagača iz Koprivničko-križevačkežupanije.– Zahvaljujući sufinanciranjuorganizatora nastup za obrtnike,na sto četvornih metara izlagačkogprostora, bio je besplatan, aimali su prigode za brojne poslovnekontakte koje su ostvarilina ovogodišnjem, uspješnomsajmu Viroexpo – rekao je BožoBarać, tajnik Obrtničke komoreKoprivničko-križevačke županije.Obrtnici su pak iskazalizadovoljstvo viđenim te posjetompremijera dr. Ive Sanaderaizlagačkom prostoru obrtnika ipoduzetnika Koprivničko-križevačkežupanije. Na sajmu uRništva pa se ove godine očekujuprve aktivnosti. GradonačelnikMršić smatra da obrtnici samitrebaju odrediti parametre za dodjelufinancijskih sredstava kao iprijedloge za način daljnjeg financiranjaZaklade. Podržana je idejada se u suradnji Muzeja gradaKoprivnice i Udruženja obrtnikas poznatim dizajnerom i umjetnikomiz Podravine Zdravkom Tišljaromosmisli protokolarni poklonGrada Koprivnice. Obrtnicisu zatražili podršku za promjenupojedinih zakonskih odredbi teda gradonačelnik Mršić, koji je isaborski zastupnik, podrži prijedlogeZakona o obrtu.Donesena je i odluka o zajedničkomulasku u projekte pretpristupnihfondova EU kako bikoprivničko obrtništvo i poduzetništvonamaknulo što višenovca. Na kraju je dogovorenoda se proslava 40. godišnjicerada Udruženja obrtnika uvrstiu program proslave Dana GradaKoprivnice krajem ove godine.Izlagački prostor Koprivničko-križevačke županije navirovitičkom sajmuRADIONICECluster alata i alatnih strojevaadi postizanja preduvjeta za povećanje konkurentnosti i stvaranjanovog proizvoda Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorskažupanija, Zagorska razvojna agencija – ZARA d.o.o. i Obrtničkakomora Krapinsko-zagorske županije, pokrenuli su inicijativu zapovezivanje obrtnika i poduzetnika u cluster metaloprerađivača (ProjektCROTRAM), a u svrhu povećanja konkurentnosti zajedničkim nastupomna globalnom tržištu.U sklopu aktivnosti na realizaciji navedenog projekta u hotelu »M. Gubec«u Stubičkim Toplicama 26. 1. 2007. obrtnici i poduzetnici Krapinskozagorskežupanije nazočili su Radionici na temu osnivanja Clustera alata ialatnih strojeva. Teme radionice bile su sljedeće: Ustroj clustera kao modelapovezivanja obrta i tvrtki, Cluster kao model koji osigurava konkurentnostna tržištu, Cluster – model regionalnog razvoja, usluge clustera, proizvodi.KVirovitici izlagali su »LIMEX«vodo-plino elektroinstalater, limarskiobrt, grijanje i infrastrukturnivodovi, vl. Željko Jakopanec,»PODRAVSKI KUPIN«proizvodnja kupinovog vina, vl.Josip Bubalo, »VRAŽJA KRV«uzgoj voća, povrća, proizvodnjavoćnih vina i rakija, vl. ZlatkoDespotušić, »LIM« limarski istrojobravarski obrt, trgovina namalo i veliko proizvodima odželjeza i obojenih metala, vl. VladoFuntek, »ŠPORČIĆ« trgovinai servis, vl. Stjepan Šporčić, Restoran»ROYAL«, vl. Ivan Koren– Kloštar Podravski, »PAMPA-TEA«, proizvodnja, trgovina,istraživanje i obrada podatakavl. Krešimir Krznarić, Koprivnica,Staklarska radionica, vl.Ivan Moslavac-Kupan, Đurđevac,Izrada unikatne keramike»TERRA«, vl. Ivana Hadžija,Đurđevac, Tesarski, stolarski igrađevinski obrt, vl. Franjo Vokšan,Đurđevac, »ATELJE FLUK-Traži se bolja prezentacijaobrtničkih zanimanjaako bi se što uspješnije surađivalo na zajedničkom zadatku profesionalne orijentacijemladih u Krapinsko-zagorskoj županiji, 19. 1. 2007., na zajedničkom susretustručnih suradnika osnovnih i srednjih škola Krapinsko-zagorske županije u organizacijiHZZ-PS Krapina, predsjednik OKKZž Dragutin Ranogajec je upoznao prisutne splanom prezentacije obrtničkih zanimanja u 2007. godini. Prezentaciju bi vodile stručneosobe OKKZž, obrtnici deficitarnih zanimanja, predstavnici HZZ-PS Krapina, te predstavnicisvih SŠ KZŽ. Prezentacija obrtničkih zanimanja bi se odvijala u dva dijela.I. DIO PREZENTACIJE odvijao bi se u svih 30 OŠ KZŽ, a sadržavao bi slijedećustrukturu pri prezentaciji: 1. Jedinstveni model obrazovanja za obrtnička zanimanja;2. Predstavljanje obrtničkih zanimanja; 3. Mogućnosti upisa i obrazovanja u šk. godini2007./2008.; 4. Izbor zanimanja – kako uskladiti vlastite potrebe i potencijale s potrebamatržišta radaZaključak izlagača:Podjela letaka – OBRTNIČKA KOMORA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJEAnketa – Upitnik za učenike – OBRTNIČKA KOMORA KRAPINSKO-ZAGORSKEŽUPANIJEII. DIO PREZENTACIJE odvijao bi se u obrtničkim radionicama prema rasporedu kojiće biti utvrđen sukladno potrebama, a uključivao bi i posjet SŠ KZŽ koje organiziraju prezentacijuobrtničkih zanimanja u vrijeme organizacije aktivnosti »Dani otvorenih vrata«.Osnovni cilj OKKZž je da se navedenim planom prezentacije obrtničkih zanimanja u 2007.godini organizira: 1. Zajednička prezentacija sa sljedećim sudionicima: OKKZž, sve OŠKZŽ, sve SŠ KZŽ, HZZ-PS Krapina; 2. Zajednička prezentacija organizirana u sklopu školskogasata razredne nastave ( RODITELJSKI SASTANAK – pozvati učenike i roditelje), asve s ciljem uključivanja što većeg broja roditelja i učenika 8. razreda OŠ KZŽ; 3. Izravnakvalitetna informacija o nastavku školovanja; 4. Praktični dio – posjet OBRTNIČKIM RA-DIONICAMA i posjet strukovnim SŠ KZŽ u vrijeme akcije »Dani otvorenih vrata«.SI«, obrt za izradu suvenira, vl.Mario Fluksi Koprivnica, »PRO-MED« proizvodnja i trgovina medomi pčelinjim proizvodima vl.Petričec Martin, Koprivnica, Proizvodnotrgovački obrt »ZVRK«vl. Edita Želimorski, Koprivnica,»ST. ANGER«usluge tetovaže iprodaja nakita vl. Matija Posedi,Koprivnica, Trgovina na malo naštandovima i tržnicama »Zvončić«,vl Karlović Zdenka, Koprivnica,»ZDENKA« svjećarskii medičarski obrt, trgovina, ugostiteljstvoi pčelarstvo vl. ZdenkaVrban, Koprivnica, »POGRAD«vl. Cik Pero (suveniri od drva),Đurđevac, »MIŠO-BAMBUS«vl. Končarević Milorad Križevci,»POLJOCENTAR« Križevci,»BIO-PARTNER« Koprivnica,»INFOMEDIA«d.o.o. Koprivnicai D.P.G. Danijel Perokovićgraditeljstvo, Đurđevac.Predstavljanje Clustera alata i alatnih strojevaKonstituirajuća sjednicaSkupštine Obrtničke komoreKrapinsko-zagorske županijea konstituirajućoj sjednici Skupštine ObrtničkeNkomore Krapinsko-zagorske županije održanoj12. prosinca 2006. godine za predsjednika Obrtničkekomore Krapinsko-zagorske županije ponovnoje izabran Dragutin Ranogajec, a za potpredsjednikeOKKZž izabrani su: Marijan Raček, UO Stubica i MladenŽupanić, MUO Klanjec. Na sjednici su imenovaničlanovi Nadzornog odbora, Upravnog odbora kaoi članovi Skupštine OKZZž za mandatno razdoblje2006. – 2010. godine. Članovi Nadzornog odboraOKKZž: Ante Jajčević, Vesna Hohnjec i Darko Varga.Članovi Upravnog odbora OKKZž: Stjepan Pavlek,Marijan Raček, Mladen Županić, Stjepan Mužek,Zdravko Krušec, Milan Burić, Josip Dijaković, DavorPleško i Ivan Štahan. Članovi Skupštine OKKZž: BrankoMihovilić, Marijan Raček, Tomislav Jurina, ZdravkoKlanjčić, Vera Hubicki, Katarina Brundula, JurajRicijaš, Branko Greblički, Zdravko Presečki, ŽarkoLeljak, Vladimir Vidović, Mirjana Stupnišek , ZdravkoKrušec, Vjekoslav Gorup, Ivan Pildek, Damir Horvat,Ivica Roginić, Tihomir Borovčak, Robert Črnjević,Dražen Jerneić, Ivan Štahan, Darko Varga i MarijanJembrih. Predstavnici OKKZž za Skupštinu Hrvatskeobrtničke komore su: Zdravko Presečki, UO Krapina;Davor Pleško, UO Zabok i Ivan Štahan, UO Zlatar.KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAKOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKEŽUPANIJE48000 KOPRIVNICA, Duga ulica 23Telefon: ++ 385 048 / 623 408, 624 476, 221 701Telefaks: ++ 385 048 / 623 408E-mail: okkkz@kc.t-com.hrPredsjednik: Zvonko PecikozićTajnik: Božo BaraćKRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAKRAPINSKO-ZAGORSKEŽUPANIJE49000 KRAPINA, Magistratska 2Telefon: ++ 385 049 / 300 545, 300 546300 547, 300 548Telefaks: ++ 385 049 / 370 616E-mail: okkzz@okkzz.hrPredsjednik: Dragutin RanogajecTajnik: Renata VranićObrtničke novine 23STRANICU PRIPREMILA: ADELA SOČEVIzrađuje se gospodarski vodičKoprivničko-križevačke županijebrtnička komora surađu-sa Županijskom gos-Ojepodarskom komorom, kaonositeljem projekta, u izradiGospodarskog vodiča Koprivničko-križevačkežupanije.– Cilj projekta Gospodarskogvodiča je pružiti potencijalniminvestitorima i partnerimainformacije o uvjetimaposlovanja u našoj županiji tepromicanje našeg gospodarstva,a vodič bi se distribuiraona sajmovima, poslovnimsusretima, prilikom posjetaraznih delegacija te bi bio dostupanna internet stranici.Vodič bi najprije bio na CD-u,a kasnije i u pisanom oblikus tekstom na hrvatskom i engleskomjeziku. Zamišljeno jeOda se u vodiču promovirajugospodarstvenici i obrtnici stogaje i Obrtnička komora Koprivničko-križevačkežupanijepozvala zainteresirane da namse jave – rekao je Božo Barać,tajnik Obrtničke komore Koprivničko-križevačkežupanije.Izdavanje vodiča planirano jedo lipnja ove godine, uz uključivanježupanijskog Centra zapoduzetništvo, a najavljeno jeda će se vodič odaslati i po diplomatskimpredstavništvimaHrvatske u svijetu. Projekt sutakođer podržali Koprivničkokriževačkažupanija, gradoviKoprivnica, Križevci i Đurđevac,a projekt je uvršten i uRegionalni operativni program(ROP) ove županije.Organizira se odlazaku Münchenbrtnička komora Koprivničko-križevačke županije, osimOorganiziranja nastupa obrtnika na Međunarodnom obrtničkomsajmu I.H.M. u Münchenu od 8. do 14. ožujka, u suradnjis HOK-om, organizira i posjet sajmu. Zainteresirani obrtnicimogu se javiti u udruženja u Koprivnici, Križevcima i Đurđevcuili u Obrtničku komoru, a posjet sajmu planiran je od 8. do 10.ožujka.STRANICU PRIPREMILA: RENATA VRANIĆPomoć za tradicijskei umjetničke obrtebrtnička komora Krapinsko-zagorske županije uputila je JLSKrapinsko-zagorske županije zamolbu za dodjelu pogodnostitradicijskim i umjetničkim obrtima, te je pritom ukazala na problematikuizumiranja tradicijskih i umjetničkih obrta. Tradicijski odnosnoumjetnički obrti su djelatnosti za koje je potrebno posebno poznavanjezanatskih vještina i umijeća u obavljanju obrta koji se obavljajupretežnim udjelom ručnog rada, tehnikama proizvodnje koje se namjenomi oblikom oslanjaju na obrasce tradicijske kulture, pa u tomsmislu simboliziraju lokalni, regionalni i nacionalni identitet.Problem je što tradicijski i umjetnički obrti nisu gospodarski privlačnii ekonomski isplativi, pa se mlađe generacije njima ne želebaviti. Stoga, u cilju upozoravanja na potrebu očuvanja i razvoja starih,dijelom autohtonih hrvatskih obrta, namjera Obrtničke komoreKrapinsko-zagorske županije je poticanje lokalnih samouprava Krapinsko-zagorskežupanije da pomognu očuvanju, njegovanju i prepoznatljivostiobilježja tradicijske odnosno umjetničke kulture.Sukladno navedenom, OKKZž je upućenom zamolbom JLS Krapinsko-zagorskežupanije zatražila da se tradicijskim i umjetničkimobrtima dodijele sljedeće pogodnosti:– oslobađanje plaćanja zakupnine (ili dijela zakupnine) za korištenjeposlovnog prostora u vlasništvu JLS,– oslobađanje plaćanja komunalne naknade,– oslobađanje plaćanja spomeničke rente,– oslobađanje plaćanja poreza na tvrtku.Budući da je Grad Krapina već dodijelio navedene pogodnostiobrtnicima, OKKZž se iskreno nada da će isto učiniti i ostale JLS Krapinsko-zagorskežupanije.

24 Obrtničke novine Četvrtak, 15. veljače 2007.LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJAUPANIJAOBRTNIČKA KOMORALIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE53000 GOSPIĆ,Ulica Ante Starčevića 17Telefon: ++ 385 053 / 573 012Telefaks: ++ 385 053 / 573 012E-mail: obrtnicka-komora@gs.t-com.hrPredsjednik: Ana Šerić-KonjikovacTajnica: Ankica ŠubarićSTRANICU PRIPREMIO: ŽELJKO MATAIJAUgostitelji pozvali na bojkotljetnih terasaSENJ – Nakon rasprave o natječajuza zakup ugostiteljskih terasanezadovoljna prijedlogom iuvjetima natječaja, sekcija ugostiteljauputila je poziv obrtnicimada ne podnose ponude dok GradSenj ne ispoštuje zaključke s prethodnogsastanka i uvaži nužnostdogovorene nazočnosti pri kreiranjuovakvih odluka predsjednikaOTOČAC – Iako su mnogiobrtnici bili zatečeni prijedlogomMinistarstva kulture oprovođenju odredbi od stranelokalne uprave vezanih za plaćanjespomeničke rente, stvari se uLici nisu puno pomaknule s mjesta.Izuzetak je nedavni sastanakpredstavnika Gospodarskekomore i Udruženja obrtnika izOtočca koji su našli zajedničkijezik s gradskom upravom. KaoStipendije učenicima iz OtočcaUdruženja i Sekcije ugostitelja. Uzrečeno obrtnici upozoravaju da ninaplata s cjelogodišnjom tarifomnije prihvatljiva već svakom ugostiteljutreba omogućiti korištenjeu određenom razdoblju kojeg onsam odredi. Uz rečeno, u dopisuPoglavarstvu traže da se platisamo ono što se i koristi te da seponišti rečeni natječaj. (Ž. M.)Spomenička renta niža za kunupozitivan primjer suradnje navodimoda će spomenička rentaobveznicima plaćanja biti niža zajednu kunu po četvornom metru.Ovim potezom gradonačelnikStjepan Kostelac sa suradnicimapokazao je koliko cijeni obrtnikei poduzetnike, kao i razumijevanjeza njihova sve brojnija financijskaopterećenja. Mogu li ovimili sličnim primjerom krenuti idrugi? (Ž. M.)ŽELJE I CILJEVI PRVIH LJUDI OBRTNIŠTVA LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJEOd potpore školovanju za tradicijskiobrt do prilagodbe Europskoj unijiNakon izbora po udruženjima,te u Područnojobrtničkoj komori Ličkosenjskežupanije zamolili smoizabrane predsjednike da izrazesvoja očekivanja u 2007. godini teželje, programe i vizije u četverogodišnjemmandatu.Ivan ŠuljićStipendije za učenike deficitarnog zvanjaGOSPIĆ – Nakon utvrđivanja kriterija i objave natječajau novinama te stavljanjem potpisa na ugovore prvi put suodobrene stipendije putem Udruženja obrtnika i Područneobrtničke komore. Dobila su je četiri učenika prvog razredadeficitarnog usmjerenja iz Otočca (na slici), Gospića, Novaljei Senja. Kako je pred učenicima i roditeljima istaknulapredsjednica POK-a, Ana Šerić-Konjikovac, riječ je o 600kuna mjesečno tijekom kalendarske godine, a novac su osiguraliličko-senjski obrtnici kroz obrtničke udruge i Ministarstvogospodarstva, rada i poduzetništva. (Ž. M.)Marko SokolićIvan Odorčićmima te prilagođavati se ulaskuu Europsku uniju, korištenju pristupnihfondova… Želja nam dobrasuradnja s gradom Otočcem iPodručnim komorama, posebnoobrtničkom i gospodarskom. Učetverogodišnjem programu vrloje važna edukacija obrtnika, njihovousavršavanje kao i školovanjeučenika za obrtnička zanimanja.Želimo sudjelovati u donošenjuodluka vezanih za obrtnike, a nenakon donošenju njihovom rušenju,bojkotiranju ili diskreditiranju.Ukoliko sve ovo »pomirimo«sigurno će i broj obrtnika biti veći,a samim tim i više cijenjen.MILIVOJ MATIČIĆ, predsjednikUO Senj: U ovoj godinihtjeli bismo povećati broj obrtnika,ali nam je pri tome važna potporai olakšice grada, a ne deklariranje.U ovom mandatu cilj namje svima vraćanje oduzete imovinejer naš dom svojata državaprotiv koje vodimo sudski spor.Uz rečeno nastojat ćemo educiratiMilivoj MatičićAna Šerić-KonjikovacIVAN ŠULJIĆ, predsjednikUO Novalja: Kad je u pitanju2007. godina iskreno vjerujemda će se poboljšati suradnja s lokalnomgradskom upravom gdježelimo biti partneri pri predlaganjuodluka vezanih za obrtništvo,prije svega u turizmu i podizanjunjegove kvalitete u Novalji, te naotoku Pagu. U četverogodišnjemmandatu založit ću se za davanjeznačenja i pohađanja obrtničkihškola te educiranju i prilagođavanjunaših obrtnika ulasku uEuropsku uniju. Želja mi je i dodatnopovezivanje obrtnika pogospodarskim granama kao i dodatnodruženje naših udruženja.Posebno mjesto u našim planovimaimaju ribari i njihovi problemizbog kojih nećemo popustiti nitijednoj aktualnoj vlasti.MARKO SOKOLIĆ, predsjednikUO Gospić: U svakomslučaju želja nam je povećati brojobrta, a u ovoj godini uz pomoćGrada Gospića i županije konačnoriješiti problem uredskog prostoraili doma obrtnika. Dugoročnogledano cilj nam je nametljivost ukojoj želimo biti partner, a ne teretgradu. Nastojat ću s kolegamaiz Upravnog odbora i Skupštineunaprijediti rad po sekcijama kojesmatram temeljem djelovanja kaoi dati do znanja investitorima iizvođačima da natječaj o javnimradovima treba među prvima dostavitiUdruženju obrtnika. Samotako se možemo kvalitetno orgaobrtnikeo dobrim i lošim stranamaulaska u EU kojoj se moramoprilagođavati. To onda znači daželimo više projekata i pristuparaznim fondovima. Ako obvezanosi odgovornost onda ćemo naprvo mjesto staviti zaštitu ribara,građevinaca i drugih, posebnotradicijskog obrta i kućne radinosti.Upravo stoga želimo bitipomoć vlasti i onima koji kreirajuzakone po pitanju obrtništva.ANA ŠERIĆ-KONJIKOVAC,predsjednica POK-a Ličko-senjskežupanije: Teško je što dodatiželjama udruženja jer iz njih proizlazei naše zadaće. No vjerujemda ćemo uskladiti školstvo i obrt,pametnije usmjeravati i educiratiučenike za tradicijska i deficitarnazvanja jer većina njih nije sramotaveć životna dobit. Vezanouz njih lani smo počeli, a iskrenaželja nam je nastaviti ih stipendirati,posebno one skromnijegimovinskog stanja. Očekujem daćemo konačno uz potporu grada ižupanije riješiti problem obrtničkogdoma, jer smo jedini u državibez njega, te uz njihovu pomoćlakše u Europu. Lani smo počelii iskrena nam je želja nastavitistipendirati. Očekujem da će uHOK-u do punog izražaja doćimale komore i njihovi problemi upodručju posebne državne skrbi ida ćemo nastaviti putem u koji sepolitika neće miješati.ŽELJKO MATAIJAMEĐIMURSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAMEĐIMURSKE ŽUPANIJE40000 ČAKOVEC, Park R. Kropeka 1Telefon: ++ 385 040 / 312 643, 313 971Telefaks: ++ 385 040 / 312 643E-mail: ok-medjimurja@ck.t-com.hrPredsjednik: Slavko FaltakTajnik: Anđelko CrnčecSTRANICU PRIPREMIO: ROBERT VARGAUDRUŽENJE UGOSTITELJAMEĐIMURJACjeloživotnoobrazovanje ugostiteljaPotrebu cjeloživotnog obrazovanjaprepoznalo je i Udruženjeugostitelja Međimurja,organiziranjem prvog u nizustručnih seminara kojim se želedodatno educirati međimurskiugostitelji. Naime, Udruženje jeu suradnji sa Srednjom školomPrelog, 30. siječnja organiziraloseminar na kojem su se teorijskii praktično obradile teme– osnove posluživanja i odnosaprema gostu, a predstavljeni sui noviteti u ugostiteljstvu.– U protekloj, 2006. godini,puno se govorilo o obrazovanjui nedostatku stručnih kadrovau ugostiteljstvu. SmjerniceEuropske unije, kada je riječ oobrazovanju, govore o potrebicjeloživotnog obrazovanja. Razmatrajućiove činjenice, zaključilismo da našim članovimamožemo pomoći na način da organiziramostručne seminare nakojima bi nekvalificirani kadarmogao nešto naučiti i kvalitetnijeobavljati svoje zadatke, dokbi kvalificirani ugostitelji moglidobiti spoznaje o novitetima, ilipak obnoviti već stečena znanja– istaknula je Dragica Horvat,predsjednica Udruženja ugostiteljaMeđimurja.Dodatne informacije o održavanjuseminara možete saznatiod tajnice Udruženja ugostiteljaMeđimurja (tel.: 040/ 311-465).Potpisani novi ugovori o stipendiranjuučenika za deficitarna zanimanjaObrtnička komora Međimurskežupanije u suradnjis Ministarstvomgospodarstva, rada i poduzetništvai prvi puta s Međimurskomžupanijom, nastavlja sprogramom stipendiranja učenikaza deficitarna obrtničkazanimanja koji se školuju pojedinstvenom modelu obrazovanja,a koji imaju prebivalištena području Međimurske županije.U nazočnosti roditelja, ugovoreo stipendiranju nastavkaškolovanja, 13. prosinca potpisalisu novi stipendisti, budućistolari Luka Jakšić (Domašinec),Nikola Petković (Vratišinec)i David Hrženjak (Štru-kovec), zidar Mario Baranašić(Orehovica), keramičar-oblagačVedran Kovačić (Mali Mihaljevec),te autolakirer MihaelLajtman (Hemuševec) iz Graditeljskeškole Čakovec. Iz čakovečkeTehničke, industrijskei obrtničke škole stipendije ćedobivati strojobravari Ilija Jakšić(Goričan), Martin Vidović(Goričan), Mišo Petran (Črečan)i Nikola Pužaj (Vularija).Ugovore su potpisali i tokariMatija Kovačić (Nedelišće), JosipBraniša (Hlapićina), AntonioLukman (Strahoninec), DenisTkalec (Palinovec), MarinoVresk (Pribislavec) i TomislavZoka (Goričan), te bravari FilipToplek (Ivanovec), DavidMatjačić (Hemuševec) i ValentinoNovak (Ivanovec). Stipendijeće dobivati i tri učenice izSrednje škole Prelog – budućeslastičarke Vinka Gosarić (Goričan),Melani Bartolić (DonjiMihaljevec) i Nikolina Blažić(Gardinovec), iz Srednje strukovneškole Varaždin dimnjačarIvica Škvorc (Strahoninec),te iz Obrtničke škole Koprivnicastrojobravar Robert Međimurec( Donja Dubrava).Kriteriji koje je slijedila komisijaodabirući dvadeset ičetiri između četrdeset i četirikandidata, bili su uspjeh u školi,prihodi članova domaćinstvai broj djece u zajedničkomdomaćinstvu.Čestitajući stipendistima(među kojima su odlikaši, tokariJosip Braniša i Antonio Lukman)na dosadašnjem radu,predsjednik Obrtničke komoreSlavko Faltak posebno je naglasioda unatoč nastojanjimada se osnovnoškolci zainteresirajuza deficitarna zanimanja iunatoč činjenici da učenike nakonzavršetka školovanja čekasigurno zaposlenje, još uvijekza deficitarna zanimanja imapremalo interesa.Učenicima su čestitali i međimurskižupan Josip Posavec, tenjegov zamjenik Mladen Križaić.Treći susret obrtnika umirovljenikaorganizaciji Udruženjaobrtnika MeđimurskeU županije i Udruženjaugostitelja Međimurja, 15. prosincaje u restoranu PrepelicaOtok – Prelog, održan treći poredu susret obrtnika umirovljenikas područja Međimurja. Stotinjakobrtnika umirovljenika,od kojih najstariji, gospodin FranjoHorvat, kovač iz Nedelišćaima 103 godine, okupilo se nazajedničkom druženju, te se uzpjesmu, šale i ples prisjetilo svojihnekadašnjih obrtničkih dana.Tražeći od obrtnika »seniora«savjet za mlade obrtnikenizirati i omogućili posao domicilnojoperativi i obrtnicima odkojih velikim dijelom ovise proračuni.Uz rečeno put u Europunije samo put političkih strukturai vlasti već i onih kojih se Europai njezini zakoni direktno tiču, atu su obrtnici i poduzetnici. Posebnoaludiram na one veće predkojima je nužda udruživanja uclustere, zadruge i druge oblike, aapeliram na manje da nas podržežele li uopće opstati.IVAN ODORČIĆ, predsjednikUO Otočac: Od ove godineviše pažnje želimo posvetiti malomobrtniku i njegovim problekojitek ulaze u poduzetničkevode, gotovo su svi sugovorniciistaknuli da je pošten odnosizmeđu obrtnika i kupca, odnosnokorisnika usluga najvažnijastvar za dugovječnost obrta.Važno je stvoriti ime koje ćejamčiti kvalitetu robe i usluga,te na taj način stvoriti autoritetna tržištu i ma kako teška situacijabila, ne posustajati na putudo zadanih ciljeva.Uspoređujući pak svojeobrtničke dane s današnjimpravilima na tržištu, obrtnikeumirovljenike žalosti činjenicada se rad i kvaliteta obrtničkihproizvoda premalo cijene,nameti su sve veći, a na tržištunitko ne poštuje pravilaposlovanja. Stoga smatraju daobrtnici moraju jasno definiratisvoje stavove i zajedno s krovnominstitucijom braniti svojeinterese pred Vladom.Ovo jedinstveno druženjeobrtnika umirovljenika u Hrvatskojpolako prerasta u tradiciju,čime se želi pokazati da seo obrtnicima i njihovim problemimarazmišlja i nakon njihovogodlaska u mirovinu – istaknuoje Stjepan Blažeka, predsjednikobrtnika umirovljenikaMeđimurske županije, te dodaoda ga raduje činjenica što se naovom susretu okupilo više obrtnikanego ranijih godina.Trećem susretu obrtnikaumirovljenika pridružili su sei Slavko Faltak, predsjednikObrtničke komore, Ivan Rešetar,predsjednik Udruženjaobrtnika i Dragica Horvat, predsjednicaUdruženja ugostiteljaMeđimurja, ističući da briga oobrtnicima umirovljenicima nesmije prestati, te da mladi trebajupronaći uzor u uglednimobrtnicima čija se imena izgovarajusa strahopoštovanjem.

Četvrtak, 15. veljače 2007.Obrtnička škola AntunaHorvata u Đakovu u siječnjuje obilježila tri velikeobljetnice – 120 godina djelovanja,60 godina obrazovanjaza poljoprivredna zanimanja i15 godina ponovnog osamostaljenja.Riječ je o najstarijoj đakovačkoji jednoj od najstarijih hrvatskihškola, koja je 23. siječnja1887. godine počela djelovati kaoŠegrtska škola, a u njoj je 1946.osnovan i Poljoprivredni tehnikum.Škola, koja ime AntunaHorvata nosi od 1991. godine,obrazuje za 25 zanimanja u desetobrazovnih područja, 700 učenikau 32 razredna odjela i imasedamdesetak djelatnika.U povodu velike proslave,otvoren je frizerski i tekstilniškolski praktikum te učionicaza obrazovanje odraslih, za štoje Grad Đakovo ustupio 200 četvornihmetara u Gradskoj nastavno-sportskojdvorani. Kakoje rekao ravnatelj Mirko Ćurić, unavedenom će praktikumu učenicipohađati praktičnu nastavute pružati frizerske i krojačkeusluge građanima. Praktikumje otvorio gradonačelnik ZoranVinković, istaknuvši da je Gradustupanjem triju lokala u dvoranipridonio rješavanju prostor-OBRTNIČKA ŠKOLA ANTUNA HORVATA ĐAKOVOProslavljen 120. rođendanmnogih koji su u planu u ovoj godini. Udruženje obrtnika Osijek edukaciju obrtnika smatra jednim od svojih prioritetaragutin Grabrović, predsjednik Udruženja obrtnika Osijek,prof. dr. sc. Željko Turkalj, dekan Ekonomskog fakulteta Sve-u Osijeku, te Hrvoje Žabarović, pročelnik UpravnogDučilištaodjela za gospodarstvo osječkoga Gradskog poglavarstva, potpisalisu 30. siječnja Sporazum o suradnji Udruženja obrtnika Osijek i Ekonomskogfakulteta. Potpisivanju tog sporazuma nazočili su i KarloMišković, predsjednik Obrtničke komore Osječko-baranjske županije,te Blaženka Bogdan, tajnica Komore.- Riječ je o projektu dodatne edukacije obrtnika, članova Udruženjaobrtnika Osijek, u koji želimo uključiti što više djece naših obrtnika,nasljednike obiteljskog objekta i naše mlade članove – rekao je DragutinGrabrović.U projekt je uključen i Grad Osijek, odnosno Odjel za gospodarstvo,koji sufinancira dodatnu izobrazbu članova Udruženja obrtnikaS potpisivanja sporazumaOsijek radi povećanja njihove kvalifikacijske zahtjevnosti rada, a na Prema njegovim riječima, edukacija četrdesetak obrtnika počelatemelju identificiranih potreba u obrtništvu grada Osijeka.je 1. veljače na Ekonomskom fakultetu. Programom su predviđene– Hrvatska je Vlada proglasila 2007. godinu godinom cjeloživotnog četiri teme u trajanju od po pet sati, a to su Nužnost primjene marketinga(marketing-proces, marketing-program) u malim tvrtkama,obrazovanja, u što se uklapa i ovaj naš projekt, jedan od mnogih kojisu u planu u ovoj godini. Udruženje obrtnika Osijek edukaciju obrtnikadrži jednim od svojih prioriteta, s obzirom na to da je ona nužna servisi i kako postati sudionikom na mreži), Marketinške tehnike naElektroničko okruženje suvremenog poslovanja (Internet i internetskiza uspješniji rad obrtnika i preduvjet za postizanje konkurentnosti na Internetu te Oglašivački modeli. Predavači su prof. dr. sc. Marcel Meleri prof. dr. sc. Drago europskom tržištu – ističe Zvonko Digula, tajnik Udruženja.Ružić.U želji da svojim aktivnostima što više potakne razvojproizvodnog obrtništva na svom području, Obrtničkakomora Primorsko-goranske županije i ove godine organizirasajmove HOT 07, sajam obrtnika-proizvođača za turizam iKvarner EXPO 07, prodajnu izložbu proizvođača suveniraOT 07, sajam obrtnika-proizvođača za turizam, koji će se održati uHRijeci, od 28. 3. do 1. 4.2007. godine, a koji su prije šest godina pokrenuliRiječki sajam i Obrtnička komora Primorsko-goranske županije,postao je riječka sajamska tradicija. Pokazalo se da se u sprezi obrtnika iturizma, u najširem smislu te riječi, kriju velike rezerve za ukupan napredakhrvatskog obrtništva, a posebice smanjenje uvoza i povećanje izvoza,što je strateška smjernica cijelog gospodarstva Hrvatske. Uzajamnimpovezivanjem oni mogu radikalno utjecati na formiranje i unapređenjeponude za turiste i to kroz gradnju i opremanje hotelskih, ugostiteljskihi drugih turističkih kapaciteta, kao i drugom ponudom za turiste.Kvarner EXPO 07, prodajna je izložba proizvođača suvenira Hrvatske,koja će se održati u Opatiji, u Hotelu Kvarner od 4. do 7. travnja2007. godine. Shvaćajući važnost pitanja stvaranja identiteta Hrvatskeu turističkom smislu, Obrtnička komora PGŽ i Udruženje obrtnikaOpatija pokrenuli su prije četiri godine ovu sajamsku manifestaciju, saželjom da upravo obrtnici-proizvođači svojim vještinama i kreativnošćupridonesu stvaranju široke i kvalitetne palete specifičnih proizvoda– suvenira. Zbog velikog interesa izlagača i posjetitelja prethodnih godinaove je godine izložbeni prostor povećan, pa tako obuhvaća i terasuHotela Kvarner, koja će za tu priliku biti natkrivena šatorom. Atraktivanpreduskrsni termin zasigurno će, kao i do sada, u Hotel Kvarnerprivući brojne posjetitelje, kako domaće tako i strane.Pozivamo sve obrtnike da nam se pridruže na našim sajamskim priredbama,a sve informacije mogu dobiti u svojoj matičnoj obrtničkojkomori ili u Obrtničkoj komori Primorsko-goranske županije.Željko DimitrićŠkola – Đakovonih problema škole. Ipak, trajnoje rješenje prostornih problemagradnja novog objekta ili pronalazakpostojećih prostora za potrebeškole. Prema Vinkovićevimriječima, u to bi se trebali, osimGrada, uključiti Osječko-baranjskažupanija te Ministarstvo.U sklopu proslave velikihobljetnica predstavljen je Projektnidan »120 godina Obrtničkeškole A. Horvata«, a održanasu i sportska natjecanja. Velik jeinteres izazvala prva Palačinkijada,natjecanje u pečenju palačinkiučenika srednjih škola koji seobrazuju za kuhare, a na kojemsu prvo mjesto osvojili učeniciObrtničke škole iz Požege. Nasredišnjoj je proslavi jubilejapredstavljena Monografija školei održana svečana akademijau Hrvatskom domu, na kojojsu prikazane videoprezentacijeo školi, nastupili su recitatori,dramska družina i tamburaši,a održana je i revija odjeće ifrizura. Slavljenicima su, međuostalima, čestitali Mato Topić,predsjednik Hrvatske obrtničkekomore, gradonačelnik ZoranVinković, Ksenija Zbožil, pročelnicažupanijskog Odjela zadruštvene djelatnosti, te MihaelVarnagy, predstavnik Obrtničkeškole iz mađarskog grada Pečuha.Svečanoj su akademiji prisustvovalii Karlo Mišković, predsjednikObrtničke komore Osječko-baranjskežupanije, BlaženkaBogdan, tajnica Komore, te ŽeljkoBelajdžić, stručni suradnik zaobrazovanje. Valja istaknuti daje županijska Obrtnička komorasufinancirala obilježavanje 120.obljetnice škole.Izaslanstvo škole, u kojemsu bili i predstavnici Obrtničkekomore Osječko-baranjske županije,bilo je na prijemu kod đakovačko-srijemskogbiskupa MarinaSrakića te kod gradonačelnikaVinkovića, a primio ih je i županKrešimir Bubalo, čestitavši im naobljetnici i uspjesima na brojnimnatjecanjima. Tom je prilikom,prema Ćurićevim riječima, Bubaloistaknuo kako se Županijanamjerava uključiti u rješavanjeprostornih problema škole u suradnjis resornim ministarstvomi Svjetskom bankom. (I.R.G.)POTPISAN SPORAZUM O SURADNJI EKONOMSKOG FAKULTETA IUDRUŽENJA OBRTNIKA OSIJEKObrtnici na edukaciji na Ekonomskom fakultetuHrvatska je Vlada proglasila 2007. godinu godinom cjeloživotnog obrazovanja, u što se uklapa i ovaj projekt, jedan odOK PGŽ i ove godine organizirasajmove HOT 07 i Kvarner EXPO 07Ceh ugostitelja i turističkihdjelatnika kritički o novom zakonuo ugostiteljskoj djelatnostieh ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore Primorsko-županije na svojoj je sjednici raspravljao o nedavno do-Cgoranskenijetom Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, te na Zakon uputio čitavniz primjedbi. Zakon je ocijenjen korakom unazad u reguliranju uvjetaposlovanja ugostitelja, posebice u županiji gdje je turizam jedna odstrateških gospodarskih djelatnosti.Najviše primjedbii nedoumica izazvalesu odredbe o radnomvremenu ugostiteljskihobjekata,te mogućnostima iovlaštenjima jedinicalokalne samoupraveza njegovim produljenjemodnosnoskraćenjem. Vezanouz to postavljeno jei pitanje poslovanja iDruženje u ugodnoj atmosferiradnog vremena noćnih barova i terasa, što je za turističku sezonu odizuzetne važnosti.Također, ugostitelji su izrazili nezadovoljstvo odredbama kojeomogućavaju tijelima nadzora da zbog prekoračenja radnog vremenausmenim nalogom zatvore ugostiteljski objekt do 30 dana, kao i visinomkazni propisanih za prekršaje.Nakon burne rasprave zaključeno je da se za sporne i nejasne odredbezatraži tumačenje nadležnog Ministarstva, a da sve sekcije udruženjaobrtnika s područja POK-a PGŽ što prije dostave svoje primjedbena Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, kako bi se pokrenuo postupaknjegove izmjene, posebice koristeći aktualni projekt Hitrorez Vlade RepublikeHrvatske.Nadalje, svim jedinicama lokalne samouprave upućen je prijedlogda kod propisivanja kriterija za korištenja ovlaštenja za skraćivanjeradnog vremena pojedinim objektima budu oprezni, na način da seispravnost poslovanja nekog objekta mjeri prema pravomoćno utvrđenimprekršajima, a ne tek po broju anonimno ili subjektivno podnijetihprijava.Prije početka sjednice članovi Ceha upoznali su se s kreditnim programimaHrvatske banke za obnovu i razvoj, među kojima je i znatan brojonih koji su usmjereni na kvalitativni razvoj ugostiteljstva i turizma.Željko DimitrićOSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAOSJEČKO-BARANJSKEŽUPANIJE31000 OSIJEK,Svilajska 35/2Telefon: ++ 385 031 / 310 160Telefaks: ++ 385 031 / 310 161E-mail: obrtnicka.komora@os.t-com.hrPredsjednik: Karlo MiškovićTajnica: Blaženka BogdanNObrtničke novine 25STRANICU PRIPREMILA: IVANA RAB-GULJAŠImenovani članovicehova i odboraa sjednici Upravnog odbora Obrtničke komore Osječko-baranjskežupanije, održanoj 31. siječnja u Osijeku, imenovani supredsjednici, potpredsjednici i članovi cehova Obrtničke komore zamandatno razdoblje 2006. – 2010. godine. Svaki od šest cehova imapo šest članova, predstavnika obrtničkih udruženja iz Osijeka, BelogManastira, Našica, Đakova, Valpova i Donjeg Miholjca.Cehom uslužnog obrtništva predsjedat će Stipo Vlahović iz BelogManastira, a potpredsjednica je Marija Volinek-Štrekelj iz Osijeka.Predsjednik Ceha proizvodnog obrtništva je Davorin Strišković izDonjeg Miholjca, a potpredsjednik Ivica Ištoković iz Osijeka. JosipMihaljević iz Osijeka izabran je za predsjednika Ceha ugostitelja, aVeljko Bošnjak iz Valpova za potpredsjednika. Cehom trgovine predsjedatće Stjepan Lokner iz Valpova, a potpredsjednik je KrunoslavDrmić iz Đakova. Vera Novak iz Našica predsjednica je Ceha prijevoznika,a potpredsjednik je Osječanin Vinko Miličević. PredsjednicaCeha frizera u novom je mandatnom razdoblju Ružica Ercegović izOsijeka, a potpredsjednica Štefica Lovričić iz Đakova.Istom su prigodom imenovani i članovi odbora. Na čelu Odboraza gospodarstvo je Dragutin Grabrović iz Osijeka, a potpredsjednikje Stjepan Birović iz Donjeg Miholjca. Odborom za financije predsjedaZdenko Ocelić iz Našica, a potpredsjednik je Andrija Pleli iz Đakova.Predsjednik Odbora za sajmove je Vladimir Marak iz Osijeka,a potpredsjednik Danijel Pintarić iz Našica. Odborom za strukovnuizobrazbu predsjedat će Antun Hostić iz Đakova, a potpredsjednik jeDragutin Grabrović iz Osijeka. (I.R.G.)Devet izlagača na VIROEXPO-uObrtnička komora Osječko-baranjske županije organiziralaje zajedničko predstavljanje obrtnika iz Županijena Međunarodnom sajmu gospodarstva, obrtništvai poljoprivrede VIRO EXPO, koji se održavao od 19. do21. siječnja u Virovitici. Osim toga, Komora je za devetzainteresiranih izlagača iz Osječko-baranjske županijesufinancirala 50 posto troškova najma 65 četvornih metaraizlagačkog prostora.Kako ističe Blaženka Bogdan, tajnica Obrtničke komore,VIRO EXPO 2007. bio je prvi sajam prema Planu sajmovaza 2007. godinu. (I.R.G.)PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAPRIMORSKO-GORANSKEŽUPANIJE51000 RIJEKA, Zanonova 1/IIITelefon: ++ 385 051 / 325 599Telefaks: ++ 385 051 / 325 590E-mail: ok-rijeka@ri.t-com.hrPredsjednik: Boris VukelićTajnik: Željko DimitrićSTRANICU PRIPREMIO: ŽELJKO DIMITRIĆUdruženje obrtnika Rijekaaktivno prema članstvua inicijativu Udruženja obrtnika Rijeka, u prostorijama GradaNKraljevice održan je 30. siječnja 2007. godine, sastanak predstavnikaUdruženja obrtnika Rijeka i Obrtničke komore PGŽ u sastavu:predsjednik Udruženja Zvonko Jurković, dopredsjednik Marino Perišić,tajnica Mirena Knifić-Grulich, dopredsjednik Obrtničke komorePGŽ Marijan Perica s gradonačelnikom Grada Kraljevice, JosipomTurinom i dogradonačelnikom Vladimirom Dročićem.Gradonačelnik je izrazio potpunu podršku suradnji te je na sastankudogovorena suradnja Udruženja i Grada u smislu da će djelatnikUdruženja jednom mjesečno, u prostorijama Grada Kraljevice, kojeGrad ustupa besplatno, pružati informacije obrtnicima i onima kojito žele postati (o otvaranju obrta, kreditiranju obrtnika, poslovanjuobrta, radnom pravu i slično).Također će se uskoro zajednički održati sastanak svih članovaUdruženja obrtnika Rijeka, s područja Kraljevice, Bakarca, Križišćai Šmrike na kome će biti prisutni i gradonačelnik i dogradonačelnikGrada Kraljevice, kako bi pružili priliku obrtnicima da iznesu svojeprobleme i dobiju informacije o aktivnostima Udruženja i lokalne samouprave.Udruženje obrtnika Rijeka, koje obuhvaća, osim Grada Kraljevicei Grad Bakar, te općine Čavle i Kostrenu, pokrenulo je inicijativu i utim jedinicama lokalne samouprave za istim oblikom suradnje.Mirena Knifić-Grulich

26 Obrtničke novine Četvrtak, 15. veljače 2007.POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAPOŽEŠKO-SLAVONSKEŽUPANIJE34000 POŽEGA, Dr. Franje Tuđmana 9Telefon: ++ 385 034 / 272 457Telefaks: ++ 385 034 / 272 457E-mail: ok-pozega@po.t-com.hrPredsjednik: Ivan BulićTajnik: Zvonko MartinovićPSTRANICU PRIPREMILA: KAROLINA PAVIĆUDRUŽENJE OBRTNIKA POŽEGAĐuro Nikšić podnio ostavkuredsjednik požeškoga Udruženja obrtnika Đuro Nikšić podnio jePostavku samo nekoliko mjeseci nakon što je ponovno, u svom drugomčetverogodišnjem mandatu, izabran na tu funkciju. U priopćenju zajavnost koje je tim povodom izdalo Udruženje navodi se kako je ostavkupodnio 31. siječnja "zbog moralnih i osobnih razloga jer je usmjeravanjemi postupanjem stručne službe Udruženja doveden u zabludu i krivo postupanje"te kako će funkciju predsjednika do izbora novoga obavljatiZdenko Šteib. Očekuje se, pak, da će novi predsjednik biti izabran naskupštini koja će se održati u ožujku, a također je raspisan natječaj zanovoga tajnika Udruženja. Donedavno je, podsjetimo, na tome mjestubio Ivo Mijoč.Prema najavi Slavka Richa, predsjednika Nadzornoga odbora, doskupštine će također biti dovršena revizija rada Udruženja koja je pokrenutakako bi se dobile podrobnije informacije vezane uz slučaj. Šteibje pritom istaknuo kako nisu točne glasine da su posrijedi bile novčanemalverzacije.PORAZNI PODACI NA SJEDNICISKUPŠTINE OBRTNIČKE KOMOREPOŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJEDug blokiranih obrtnikapreko 45 milijuna kunarema posljednjim statistikama, iz listopada 2006., od 1185 obrtnikau Požeško-slavonskoj županiji čak je 461 bio blokiran, a njihovesu nepodmirene obveze iznosile oko 45,100.000 kuna! Uglavnom suse odnosile na neplaćanje poreza i doprinosa, a najviše je insolventnihobrtnika bilo u sektorima trgovine i ugostiteljstva.Ti su porazni podaci izneseni na sjednici skupštine Županijskeobrtničke komore, koja je izglasala opsežan plan rada za 2007. godinus brojnim aktivnostima usmjerenima upravo na rješavanje gorućegaproblema insolventnosti.– No, pritom će biti nužna suradnja strukovnih organizacija s mjerodavnimministarstvima, Vladom i jedinicama lokalne samouprave– kazao je predsjednik područne komore, Ivan Bulić.U županiji je, dodao je, svake godine u prosjeku 2 posto obrtnikaviše, dok se za oko 6 posto povećava broj radnika koje zapošljavaju.Trenutačno rade u 1486 pogona i zapošljavaju 2549 ljudi, od kojih je216 zaposleno kod insolventnih obrtnika, pa se pretpostavlja da neprimaju plaću.– Na godinu se, otvori stotinjak novih obrta, koji su zbog izloženostigrubom i zahtjevnom tržištu ujedno i najugroženiji, pa će se započetnike organizirati posebna edukacija – istaknuo je Bulić.Prema usvojenom programu rada, inače, područna će komora u ovojgodini organizirati i niz drugih edukacija, stručnih skupova i seminara,te poticati tehnološki razvitak, regionalnu i međunarodnu suradnju,pronalaženje novih tržišta, izlaganje na sajmovima i korištenje državnihi lokalnih poticajnih mjera, kao i programa predpristupnih fondova. Uztradicionalni Obrtnički sajam u Požegi, nastavit će organizirati skupugostitelja »Sveti Grgur«, a usto će pokrenuti projekt stvaranja baremjednoga lokalnog brenda. Također planira izraditi analizu komunalnihi drugih lokalnih davanja koja utječu na obrtništvo, a predložit će i formiranjeproizvodne zone namijenjene obrtnicima.SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORASPLITSKO-DALMATINSKEŽUPANIJE21000 SPLIT, Ruđera Boškovića 28-30Telefon:++ 385 021 / 470 114,470 116, 470 112Telefaks: ++ 385 021 / 470 115E-mail: obrtnicka-komora-sdz@st.t-com.hrPredsjednik: Dražan KroloTajnik: Katja ŠabićSTRANICU PRIPREMILA: NADA BREZECRibarska zadrugaakon dugotrajnih priprema,Nkonačno su na inicijativuVladana Bojića, predsjednikasekcije ribara UO Splita i TončaBožanića, predsjednika Ceha zaribarstvo HOK-e, splitski ribaridonijeli odluku da osnuju svoju,splitsku ribarsku zadrugu. Nasjednici proširene sekcije ribaraU SKLOPU LANJSKOGA PROGRAMA PROVOĐENJA MAJSTORSKIH ISPITAI STRUČNE OSPOSOBLJENOSTIObrtništvo je, na žalost,danas u nezavidnomepoložaju, pa ga i kroznašu stalnu djelatnost stručnogaobrazovanja i usavršavanja pokušavamopodići na višu razinu.Nadam se da će polaznici koji susvladali majstorske ispite uskoropostati kolege obrtnici, a mladiljudi koji su se odlučili prekvalificiratijer nemaju posla i uspješnopoložili ispite o stručnoj osposobljenostisada lakše doćido radnoga mjesta – istaknuo jeIvan Bulić, predsjednik Županijskeobrtničke komore, na svečanojdodjeli diploma polaznicimanjezina edukacijska programa.Majstorski je status lanjskogaprosinca steklo 14 kandidata ušest zanimanja, među kojima sunajbrojniji bili frizeri, a stečenadiploma, između ostaloga, omo-Plodnu vinogradarsku godinu,da grozdovi buduveliki poput kulena, zazvalisu brojni sudionici proslaveVincekova na Trgu graševineu Kutjevu. I mogla bi biti takva,sudi li se po obilju uz koje je uslavonskoj vinskoj prijestolniciobilježen blagdan Sv. Vinka;nepce su častili tradicionalnimdelikatesama, kobasicama i slaninoms vincekovskoga ražnja,a svetkovnu »zalili« s čak 1000litara vina. Vrhunskih kapljica,točnije, desetak sorti svih kutjevačkihproizvođača, poputKrauthakera, Enjingija, Kutjeva,Jakobovića, Adžića, Lukačevića,Sontakija, Majetića, Mihalja...Pravi raj za vinoljupce koji supritom mogli uživati i u zabavnomeprogramu u kojemu je, uzmnoge tamburaške sastave, nastupioBoris Ćiro Gašparac.Položila 74 kandidataoljoprivreda, prehrambena i drvna industrija,Pmetalurgija, građevinarstvo i tekstilna proizvodnja,gospodarski su sektori koji nude velike mogućnostiza suradnju između Srbije i Požeško-slavonskežupanije, istaknuto je na susretu predstavnika pedesetaktvrtki i obrtnika tih dvaju područja. Domaćinmu je bila požeška podružnica Hrvatske gospodarskekomore, čiji je predsjednik Luka Balenović kazaokako je cilj sastanka, koji je u Požegi održan nakonsličnih susreta u Zagrebu i Varaždinu, povezivanjepoduzetnika i dogovaranje konkretnih poslovniharanžmana. Delegaciju iz susjedne zemlje, u kojoj jeUprosincu je u Obrtničkojkomori splitsko-dalmatinskojosnovan Ceh kamenara,koji čine obrtnici koji se bavevađenjem i obradom kamena. Zapredsjednika je izabran klesar idugogodišnji obrtnik Ivan Gotovac.Naša Komora je izrazitopoznata po obrtnicima kamenarskestruke. U županiji ima 107obrtnika registriranih za branje,obradu i ugradnju kamena, a uznjih imamo i 63 privredna subjektakoja se bave branjem, obradomi ugradnjom kamena. Svi oni zapošljavajuviše od 1500 radnika.Samo pod okriljem UdruženjaNovi majstori s diplomamagućuje im da postanu registriraniobrtnici. Ispite o stručnoj osposobljenosti,pak, u prosincu jepoložilo 17 polaznika programa,također u šest zanimanja međukojima je ponajviše interesa biloza masere te poslužitelje jela ipića.– Nije bilo lako i dosta je dugotrajalo, oko dva i pol mjeseca teorijei prakse, ali organizacija jebila odlična i zadovoljna sam jerSUSRET PODUZETNIKA IZ SRBIJEI POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJEUnaprijediti gospodarsku suradnjusam konačno dobila priznanje zasvoj rad - kazala je Lovorka Barić,30-godišnja požeška frizerka kojaje zaslužila diplomu majstorice.Inače, ukupno je u lanjskomeobrazovnom ciklusu Županijskeobrtničke komore 25 polaznikapoložilo majstorske ispite u osamzanimanja, od kuhara i fasaderado automehaničara i stolara, dokih je 49 osposobljeno za rad u devetstruka, primjerice trgovačkomeposlovanju, pečenjarstvu, keramičarstvui cvjećarstvu. Bulić jerekao kako očekuje da će se u ovojgodini te brojke i povećati, a ustoje najavio da će se dodatno poticatiuključivanje mladih u edukacijskeprograme za deficitarna zanimanja,poput kovača i dimnjačara,ali i ugostitelja i trgovaca jer u timdjelatnostima, istaknuo je, takođernedostaje stručnoga kadra.PosjetmünchenskomesajmuObrtnička komora Požeško-slavonskežupanijeove će godine također organiziratii sufinancirati posjetsvojih članova Međunarodnomesajmu obrtništva uMünchenu. Zainteresirani setrebaju javiti u Područnu komoruili požeško Udruženjeobrtnika.VINOGRADARSKI BLAGDAN SLAVIO SE NA TRGU GRAŠEVINE U KUTJEVUVincekovo zalili sa 1000 litara vinaSuorganizator manifestacije bila je Obrtnička komora Požeško-slavonske županijeCehovsko udruživanje kamenaraUdruženja obrtnika Splita održanoj29. siječnja 2007. raspravljalose o inicijativi za osnivanje ribarskezadruge u Splitu. Na tomskupu od tridesetak splitskih ribarapored predsjednice UO Split,gospođe Marije Cemarić, skup supozdravili i izrazili podršku inicijativiza osnivanje ribarske zadruge,Ivica Kovačević, – predstavnikžupanije SDŽ, Lav Bavčević, načelnikodjela za ribarstvo HZP-SS, Jenko Frančeski, predstavnikUprave ribarstva te tajnik zadružnogsaveza Dalmacije.Glavni motiv osnivanja splitskeribarske zadruge je, kako je u raspravirečeno, prvenstveno rješavanjeproblema veza za ribarskebrodove jer trenutno u Splitu seribarski brodovi nigdje ne mogulegalno privezati niti iskrcati svojbilo 20-ak gospodarstvenika, predvodio je MilivojeMiletić, direktor Biroa za regionalnu suradnju Privrednekomore Srbije, koji je, između ostalog, rekaokako očekuje da će susret također potaknuti zajedničkeistupe na drugim tržištima.– Budući da se i Hrvatska i Srbija nastoje što prijepridružiti Europskoj uniji, mogućnost suradnje nazajedničkim proizvodima za treće zemlje izuzetnoje značajna – istaknuo je Miletić.Potporu suradnji usto su iskazali generalna konzulicaRepublike Srbije u Vukovaru Bojana Ristić,te požeško-slavonski župan Zdravko Ronko.Obilježeno VincekovoZajedničku vincekovsku proslavu,zasigurno jednu od najvećihu zemlji, organizirali su kutjevačkaUdruga vinara i vinogradara,Grad Kutjevo i Obrtničkakomora Požeško-slavonske županije,a okupila je oko 2000 posjetitelja.Početak radova u vinogradima24 su člana udruge, koji suusto uglavnom i obrtnici, obilježilasimboličnim zarezivanjem trsjazasađenoga na jedinom svjetskomTrgu graševine, a spretneje ruke pritom bio i predsjednikStjepan Mesić. On se okušao upečenju slavonskih delikatesa navincekovskome ražnju, a buranje pljesak pobrao zauzimanjemza revidiranje spornih zakonskihodredbi o 0,0 promila.– Obilježavanje blagdana Sv.Vinka duge je tradicije u našimkrajevima, ali smo sada prvi putokupili sve vinare na zajedničkojobrtnika Brač imamo 32 obrtnikai 47 poduzeća koji zapošljavajuoko 800 radnika. U županiji postojetri lokaliteta koji se posebnoističu u branju i obradi kamena.To su Brač, posebno općine Pučišća,Selca i Nerežišća, područjeSegeta, te Dolac Donji. Na tim jepodručjima branje i obrada kamenaili glavna, ili često jedinaprivredna grana o kojoj ovisi egzistencijacjelokupnog lokalnog stanovništva.Osnovna zadaća Cehakoji je interesna udruga obrtnikaklesara je poboljšanje uvjeta radau kamenarstvu. Tu bi se skupljali,selekcionirali te potražili odgovorina različita pitanja vezana zazakonodavstvo, marketing, zaštitutržišnog natjecanja, zaštitu dignitetastruke, brigu o školovanjunovih kadrova te za niz drugih,za struku specifičnih problema.Koristeći postojeću infrastrukturuHOK-a dobri prijedlozi mogu bititemelj i izmjena postojećih Zakona,kako bi grana kao klesarstvokoja je od izuzetne važnosti zarazvoj cjelokupnog gospodarstvašto više napredovala.Glede svega navedenog našaPodručna obrtnička komora potpisalaje Sporazum s Klesarskomškolom u Pučišćima, te Ugovor oproslavi. Nadam se da će i onapostati tradicija koja će pridonijetipromidžbi našega vinogorja– kazao je Vlado Krauthaker,predsjednik Udruge vinara i vinogradaraKutjeva.Uz lokalne su čelnike, inače,potporu tome projektu, ali i razvitkuvinogradarske proizvodnje,također najavili zamjenikministra poljoprivrede DraganKovačević, direktor Hrvatsketurističke zajednice Niko Bulić,tadašnji predsjednik HOK-a StjepanŠafran te čelni čovjek Cehaugostitelja Ante Mihić.– Držim da bi Vincekovo uKutjevu svakako trebalo postatiprepoznatljiv brend Požeško-slavonskežupanije, manifestacijakoja će u velikome broju privućii domaće i inozemne goste, što ite kako treba podržati – rekao jeMihić.suradnji s Tončom Vlahovićem,ravnateljem Klesarske škole, kakobi se isti mogao uključiti u aktivnostiCeha kamenara. U koordinacijiobrtnik-škola dogovarali bi sekriteriji za licenciranje majstorskihradionica spremnih za prihvaćanjenaučnika na naukovanje, te bise analizom školskih programautjecalo na konstantnu aktualizacijuistih prilagođavanjem programanovih tehnologija i zahtjevimatržišta. Ceh bi trebao poticati suradnjui zajedničke nastupe svojihčlanova, posebno pri nastupanjuna sajmovima, izložbama, te prinatjecanju za velike poslove.ulov, a potom i zajednički nastupna tržištu. Stanje u Splitu je takvoda se više ne može čekati nikakvunajavljenu buduću izgradnjuribarske luke u Solinu koja još nepostoji niti u prostorno-planskojdokumentaciji, već se predlažebrzo i konkretno rješenje na načinda Vlada RH ustupi dio vojarneLora u dijelu lučice Poljud.Taj dio vojarne u kojem senalaze čak 4 gata za privez brodova,sada zjapi prazan. Novoosnovanazadruga, kao pravnaosoba, mogla bi preuzeti odgovornostnad upravljanjem tomlukom u kojoj bi se mogla s minimalnimsredstvima izgraditi iveletržnica ribom.Podršku inicijativi splitskihribara oko traženja lučice Poljud,na nedavnom sastanku kod županaSDŽ dao je i gospodin BrankoBačić, državni tajnik MMTPR.Nakon sjednice, kako je i dogovoreno,uslijedilo je potpisivanjeugovora o osnivanju ribarskezadruge koji je za sada potpisalo35 zadrugara.Primjer Splita još jednom jepotvrdio značaj komorskog sustavakoji je spreman pomoćisvojim obrtnicima i kada je upitanju njihovo interesno udruživanjekako bi mogli, tako poslovnoujedinjeni lakše dočekatinova pravila poslovanja koja najavljujeEU.Tonči Božanić

Četvrtak, 15. veljače 2007.Petnaest godina prijateljstvaobrtnika Siska i Buzetaobilježeno je svečanomvečerom u restoranu Stari gradu Sisku.Put prijateljstva dvaju gradovazacrtan je još 1986. godinepotpisivanjem povelje o suradnjiSiska i Buzeta na inicijativuzajedničkog umjetnika, pokojnogkipara i medaljera ŽelimiraJaneša, rođenog u Sisku, koji jedobar dio svog izvanrednogopusa ostvario u Istri. Prijateljstvoizmeđu gradova iniciralo jei obrtničku suradnju i već 1990.godine rođena je ideja o bratimljenjuudruženja obrtnika, kojaNPrijateljstvo između gradovaPetnaest godina pobratimstvaobrtnika Buzeta i SiskaZajedno i u pjesmi Đuke Kovačića – obrtnici Siska i BuzetaNova adresa OK Sisačko-moslavačke županijeakon dugih godina podstanarstva kod kolega obrtnika, uprostoru Doma obrtnika Sisak, Obrtnička komora Sisačkomoslavačkežupanije preselila je u svoj prostor, 250 četvornihmetara uređenog prostora u zgradi nekadašnje robne kuće Gra-mau Sisku.Prostor objedinjuje četiri ureda i ured predsjednika, te višenamjenskuveliku dvoranu sa stotinjak mjesta, namijenjenu polaganjuispita, edukaciji obrtnika i raznovrsnim prezentacijama.Novi prostor donosi i nove telefonske brojeve:Centrala – 044 521 134, fax: 522 487Ankica Čulig, stručna savjetnica za provedbu strukovne izobrazbe– 521 998Agan Velić, tajnik POK-a – 524 811 i 524 812Konačno u svomeJednako srdačan stisak ruke kao i prije 15 godina Klaudio Marinaci Bernard Matijaševićje i realizirana 8. lipnja 1991.godine.Prvi su potpisnici bili tadašnjipredsjednici Udruženjaslobodnih privrednika BernardMatijašević u Sisku i KlaudioMarinac u Buzetu. – Već dvadesetgodina dolazim u Sisaki uvijek nailazim na stare prijatelje,s kojima me vežu drageuspomene. Neka živi vječnoprijateljstvo obrtnika Siska i Buzeta!– rekao je pred svečanimobrtničkim skupom KlaudioMarinac, a njegov supotpisateljsa sisačke strane Bernard Matijašević,pozdravljajući nazočne,među kojima su bili i gradonačelniciBuzeta i Siska, ValterFlego i Dinko Pintarić, prisjetiose teških vremena u kojima jeiskovano obrtničko pobratimstvoSiska i Buzeta, jer ne trebazaboraviti da je prva humanitarnapomoć gradu Sisku i njegovimbraniteljima stigla upravoiz Buzeta, jednako kao što susisački obrtnici bili prvi koji suse s pomoći pojavili u još uvijekpoplavljenom Buzetu, kad jeovaj istarski grad pogodila elementarnanepogoda.Ne treba nikako zaboravitini činjenicu da se Grad Sisakuključio u ovu obilježbu preuzimajućicjelokupan trošak svečanevečere i pokazujući takokoliko je ovakvo pobratimstvoobrtnika važno i vrijedno gradskojvlasti.Svoj program boravka koddomaćina iz Siska Buzećani,predvođeni predsjednicom svojegaudruženja obrtnika LoredanomKrbavčić, obogatili su iodlaskom u goste kod Kutinčana,koji su tako, ugostivši dragegoste iz Istre, na simboličan ipraktičan način uključeni u ovopobratimstvo.Željko Vrbanus, predsjednik – 521 084.Cijeli projekt kupnje i opremanja prostora pomogao je HOK, bespovratnimsredstvima u iznosu od 100.000 kuna, te vrlo povoljnompozajmicom od 300.000 kuna, koja je već gotovo u cijelosti vraćena.Kredit koji je podigao POK od 930.000 kuna u cijelosti je uložen uuređenje prostora i vraćanje dijela pozajmice HOK-u (100.000 kuna).Obrtnici iz cijele županije koji su sudjelovali u adaptaciji prostorakomore već su u startu dali više nego povoljne ponude, a onda idodatni popust od 20%, čime su pridonijeli da se troškovi smanje zadvjestotinjak tisuća kuna. To su:Pero Radanović, Predrag Dorosulić, Tihomir Martek, Marijan Šavorić,Zoran Ciglar, Mladen Fijačko, Karlo Kabelka, Damir Horžić,Ivo Šušmeg, Drago Skender, Tihomir Dujmić i Dario Kovač.SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORASISAČKO-MOSLAVAČKEŽUPANIJE44000 SISAK, Ulica Ante Starčevića 13Telefon: ++ 385 044 / 521 134, 522 487, 521 998Telefaks: ++ 385 044 / 522 487E-mail: hok-pok-sisak@sk.t-com.hrPredsjednik: Željko VrbanusTajnik: Agan Velić, 524 811 i 524 812Obrtničke novine 27STRANICU PRIPREMIO: SINIŠA VIDOVIĆŽeljko Vrbanus –dopredsjednik HOK-aPredsjednikObrtničkekomore Sisačko-moslavačkežupanije Željko Vrbanusu četverogodišnjemće mandatu predstavljatižupanijsko obrtništvo ikao dopredsjednik Hrvatskeobrtničke komore.Željko Vrbanus rođenje 17. travnja 1953. godineu Sisku, gdje je završio iosnovnu školu, a srednju ipeti stupanj Prometne školeu Zagrebu. Nakon rada usisačkoj željezari i autoškoliŽeljko VrbanusŽeljko Vrbanus1981. godine je otvorio obrtničku radionicu za oblikovanje metalakovanjem koja je 1988. godine dobila status umjetničke radionice,jedina takve vrste u nekadašnjoj Jugoslaviji.Važna odrednica obrtničke karijere mu je sajmovanje, redovitoizlaže na Zagrebačkom velesajmu od 1982. a trajno je prisutan nasajmovima u Münchenu, Stuttgartu, Grazu, Trstu, svim sajmovimaHrvatske i ex Jugoslavije, te na Sisačkom sajmu. Jedan jeod dvojice pokretača sajmovanja hrvatskih obrtnika i izvan našihgranica.Tijekom Domovinskog rata u njegovoj se radionici nalazila i radilamala tvornica oružja za potrebe branitelja u Hrvatskoj vojsci.Nakon rata kao donaciju je restaurirao kovane elemente na gotovosvim crkvama u okolici Siska. Trenutačno je direktor i suvlasnikžupanijske radio postaje Radio Quirinus.Predsjednik je POK-a SMŽ u trećem mandatu, član povjerenstvaza ZAMP HOK-a i drugostupanjski sudac Suda časti Hrvatskeobrtničke komore.Željko Vrbanus je dobitnik mnogobrojnih zahvala i priznanja uobrtu od kojih su najznačajnije: Najuspješniji poduzetnik grada Siskau 2002. godini, Vrijedne ruke 2001. Ministarstva za obrt, malo isrednje poduzetništvo i Zlatne ruke 2001., najviše priznanje Hrvatskeobrtničke komore.Predstavljamo: MARIO PRAŽEN, NOVI PREDSJEDNIK Udruženjaobrtnika ŠibenikNastavljamo s dosadašnjimŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJAŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAŠIBENSKO-KNINSKEŽUPANIJEMprogramima i aktivnostimaario Pražen novi jepredsjednik Udruženjaobrtnika Šibenik, kojepod svojim okriljem okupljagotovo dvije tisuće obrtnika spodručja Šibenika, Primoštena,Rogoznice, Bilica i Skradina.Njegov izbor za prvog čovjekašibenskog Udruženja, te jedinogdopredsjednika Obrtničke komoreŠibensko-kninske županije,zapravo je dokaz da su se ovekomorske asocijacije, u izborunovog vodstva, opredijelile zamlađe kadrove.Pražen je rođen 1976. u Njemačkoj,gdje je živio do polaskau osnovnu školu. U Šibeniku jezavršio Tehničku školu i stekaozvanje tehničara za elektroniku.Zbog nedostatka posla u tojstruci upisao je Prometno-tehničkuškolu i obrazovao se zatehničara cestovnog prometa. Uobrtničke vode ulazi 1998. kadaotvara autoprijevoznički obrtPražen, koji u svom sastavu imai trgovinu na veliko i malo. Zatvaranjemtrgovine širi autoprijevozničkiobrt, potom osniva iputničku agenciju, te taksi službu,a bavi se i iznajmljivanjemvozila. Sjedište njegove tvrtkenalazi su u Brodarici pokraj Šibenika,gdje je stalno zaposlenopet, dok u vrijeme turističkesezone u tvrtki radi i do desetdjelatnika.Mario PraženMario Pražen tvrdi da je dobroupoznat s funkcioniranjemkomorskog sustava. Međutim,iako je i dopredsjednik POK-a,kaže da će svoju aktivnost višeusmjeriti na rad Udruženja obrtnikaŠibenik, koje je prethodnihgodina pokrenulo nekoliko vrijednihakcija i programa.– Na početku mandata mogusamo obećati da ćemo nastavitisa svim tim aktivnostima, štovišenastojat ćemo ih učiniti još boljima.To se prije svega odnosi naEko-etno, zatim na distribucijuautoprijevozničkih naljepnica iorganizaciju Uskrsnog doručka.Nastavit ćemo s našim sudjelovanjemna Srednjovjekovnomsajmu u Šibeniku, kao i unizu drugih manifestacija,koje su potvrdile da donosekorist našim obrtnicima– kaže Pražen.Kao važan segment obrtničkihaktivnosti Praženističe i suradnju s GradomŠibenikom i Turističkomzajednicom Šibenika. Vrloje važno, kaže, da se osjetiaktivnost obrtničkih cehovai sekcija, koji su svojim programimai radom vezani uzlokalnu vlast. Obrtnici poprirodi svog posla morajubiti uključeni u aktivnostigradskih vlasti, lokalneuprave i samouprave kažePražen i dodaje: – Mi ćemo inzistiratina održavanju partnerskogodnosa na svim tim razinama.U tom smislu, u Šibeniku, pa idrugim sredinama dosta se togapostiglo, ali prostora za širenjesuradnje uvijek ima. Imamo lijepprimjer da je Grad Šibenik u sastavsvog Povjerenstva za izraduPravilnika o komunalnoj opremiimenovao i predstavnika obrtnika.Grad je također prepoznao inaš program obnove tradicijskihobrta. To je dobar start u realizacijiopćeg projekta oživljavanjašibenske gradske jezgre, koja krijegoleme turističke potencijale. Opstanakmnogih obrtnika u starojgradskoj jezgri, kojima je poslovanjetrenutačno prilično ugroženo,bit će jedna od naših prioritetnihzadaća. Bila bi velika i nepopravljivašteta za cijeli grad, za njegovuturističku orijentaciju i razvoj,da iz stare gradske jezgre zauvijeknestanu neki stari, tradicionalniobrti – naglašava Pražen.Udruženje obrtnika Šibenik usvojim aktivnostima ističe i zaštituobrtnika od rada na crno.Pomagat će se i pratiti obrtnike,koji će se pojavljivati kao izlagačina raznim sajmovima. Praženističe da prisutnost na sajmovimane treba promatrati kroz kratkoročnukorist, nego kao kontinuiranuaktivnost, koja obrtnicimaomogućava da prate razvoj novihtehnologija. Za komorski sustavvažno je funkcioniranje cehova,dok se u udruženjima mora osjetitiaktivnost sekcija.– Sve važne informacije, biloda je riječ o onima u sklopuPOK-a, bilo o onima iz svihostalih dijelova Hrvatske obrtničkekomore, moraju na vrijemedoći do svakog našeg obrtnika.Promjene zakonske regulative,novosti u novčarskom poslovanjuili poreznom sustavu odvitalne su važnosti za naše članstvo.Ono o tome, jednako kao i osvim drugim akcijama i aktivnostima,mora biti obaviješteno navrijeme – ističe Pražen.22000 ŠIBENIK,Ulica Stjepana Radića 77 aTelefon: ++ 385 022 / 311 715, 311 716, 312 545Telefaks: ++ 385 022 / 336 641E-mail: obrtnicka-komora-sibensko-kninske@si.t-com.hrPredsjednik: Ante MihićTajnik: Slaven JakelićSTRANICU PRIPREMIO: NIKOLA URUKALOTRADICIJA: ŠIBENSKI OBRTNICIU KUTJEVU NA PROSLAVIVINCEKOVAPlodovi mora zalivenislavonskim vinimaPredstavnici Ceha ugostitelja Obrtničke komore Šibensko-kninskežupanije, predvođeni predsjednikom i tajnikomovog udruženja Antom Mihićem i Slavenom Jakelićem,sudjelovali su u Kutjevu u obilježavanju tradicionalnogblagdana Vincekovo. U suradnji s kutjevačkom Udrugomvinara i jednim od vodećih hrvatskih vinara VladomKrauthakerom, šibenski ugostitelji organizirali su i malugastronomsku feštu na kojoj su pripremili niz autohtonihspecijaliteta od sira, pršuta i plodova mora. Bila je to jošjedna uspješna akcija povezivanja kutjevačkog i šibenskogkraja, odnosno Slavonije i Dalmacije, koje upravo krozkvalitetna vina i domaće proizvode, značajno pridonoseukupnoj turističkoj ponudi Hrvatske.

28 Obrtničke novine Četvrtak, 15. veljače 2007.VARAŽDINSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAVARAŽDINSKE ŽUPANIJE42000 VARAŽDIN, Kukuljevićeva 13/IITelefon: ++ 385 042/ 320 986, 320 335, 320 950Telefaks: ++ 385 042/ 320 949E-mail: obrtnicka-komora@vz.t-com.hrPredsjednik: Vladimir HabekTajnik: Ivan VusićSTRANICU PRIPREMIO: IVICA NJEGOVECU ORGANIZACIJI OBRTNIČKEKOMORE VARAŽDINSKE ŽUPANIJESavjetovanje građevinarao zaštiti na raduUorganizaciji Obrtničke komore Varaždinske županije u varaždinskomhotelu »Turist« 20. siječnja, održano je savjetovanje na temuzaštite na radu u graditeljstvu, kojem je nazočilo 200-tinjak građevinskihobrtnika s područja Varaždinske županije. Građevinare je na početkupozdravio novi predsjednik varaždinske županijske Obrtničkekomore Vladimir Habek, a tijekom šestosatnog savjetovanja predavačidipl. ing. Darko Klarić i dipl. ing. Rudolf Kolarić, govorili su o mnogimsegmentima zaštite na radu u sklopu aktualnih zakonskih propisa.Tako je bilo riječi o obavezama izvođača radova prema Zakonu ogradnji i Zakonu o zaštiti na radu s posebnim osvrtom na Pravilniko uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za obavljanje djelatnostigrađenja. Isto tako razmotrena je posebna cjelina provođenja zaštite naradu na privremenom radilištu s prikazom svih propisanih sadržaja.VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAVIROVITIČKO-PODRAVSKEŽUPANIJE33000 VIROVITICA, Pavla Radića 3Telefon: ++ 385 033 / 725 493, 726 082, 721 258Telefaks: ++ 385 033 / 726 028E-mail: ok-vir-pod-zupanije@vt.t-com.hrPredsjednik: Josip NovogradecTajnik: Božidar JeremićSTRANICU PRIPREMLA: KATICA KOVAČEVIĆVIROVITICA – Obrtnička komoraVirovitičko-podravske županijeanimirala je mnoge obrtnikeiz hrvatskih županija, ali iinozemstva, pogotovo Slovenije,da izlažu na ovogodišnjem sajmuViroexpo. Obrtnicima i poduzetnicimasajam omogućujeda stječu nova iskustva, ocijenekonkurenciju, predstave svoje imogućnosti svoga kraja, te da sezbog unapređenja proizvodnjeili usluga ali i nastupa na tržištupovezuju kako međusobno, takoi s velikim tvrtkama.Pozivu su se odazvali obrtniciiz pet područnih komora,odnosno županija, a već tradicionalnoi Območna obrtnaizom aktivnosti, pa i proglašenjem 2006. go-strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj,NdinomHrvatska obrtnička komora željela je skrenuti pozornostjavnosti i državnih institucija na važnoststrukovnog obrazovanja.– Opće je poznato, da je strukovno obrazovanjetemelj razvoja gospodarstva. Ono osigurava stjecanjekvalifikacija koje odgovaraju trenutačnim ibudućim potrebama tržišta rada.Razvojem strukovnog obrazovanja i osposobljavanjarazvijaju se osobne i profesionalne sposobnosti(znanja, vještine i praktična iskustva), te potrebnekompetencije (opće i posebne) za obavljanjekonkretnog posla, lakšu zapošljivost i uključenostu društvo.• Kako to osigurati?– Da bi strukovno obrazovanje izvršilo svoj cilj izadaću, potrebno je osigurati uključenost svih partnera(državnih i gospodarskih institucija, privatnogsektora i ostalih zainteresiranih subjekata) u planiranje,financiranje i upravljanje modernim sustavom.Jedan od bitnih partnera u strukovnom obrazovanjui osposobljavanju, svakako je i Hrvatska obrtničkakomora. Ustrojstvo strukovnog obrazovanja zastjecanje kvalifikacije u obrtništvu i gospodarstvuna državnoj razini propisano je Zakonom o obrtu ipodzakonskim aktima koji iz njega proizlaze, te odgovarajućimnastavnim planovima i programima.zbornica iz slovenskog NovogMesta na čelu s predsjednikomIvanom Krajncom, osvjedočenimprijateljem naših obrtnikana putu u Europsku uniju.Nazočnost gostiju iz Hrvatskei Slovenije na sajmu Viroexpo,među kojima su bili obrtnici,predstavnici područnih obrtničkihkomora, delegacija slovenskoggrada Novo Mesto, kao ipredstavnici grada Virovitice načelu s gradonačelnikom ZvonkomKožnjakom, predstavniciHGK-a Županijske komore Viroviticana čelu s predsjednikomIvanom Slamićem, te ministraMUP-a Ivice Kirina, Područnaobrtnička komora Virovitica naUSUSRET PROLJETNIM OBRTNIČKIM SAJMOVIMAPoziv za zajedničko izlaganje u ZagrebuUZagrebu će se od 17.do 21. travnja održati49. međunarodni sajamobrtništva u sklopu grupe sajmova»Graditeljstvo i interklima«,koji predstavlja najvećii središnji poslovni događajobrtnika, malih i srednji poduzetnikau Hrvatskoj.Izlagački sadržaji obuhvatitće prezentaciju gradnje i održavanjakuća, stanova i poslovnihprostora, kreativnogunutrašnjeg uređenja, opremeproizvodnih pogona, poslovnihprostora i trgovina, alata,strojeva, skladišne opreme,repromaterijala za obrtničku imalo poduzetničku proizvodnju,te drugih oblika obrtničkihaktivnosti. Uz navedeneizlagačke sadržaje na Međunarodnomsajmu obrtništva uZagrebu održat će se i brojnepopratne aktivnosti kao što sutradicionalni susret obrtnika spredstavnicima Vlade RepublikeHrvatske u sklopu Hrvatskogobrtničkog foruma, stručniskupovi, okrugli stolovi,modne revije obrtničkih škola,promocija i prezentacija obrtničkihzanimanja pod nazivom»Želim biti majstor« itd.POK VIROVITICA OTVORIO NOVI POSLOVNI PROSTORDobar sustav HOK-a znači dobroopremljena udruženja i područne komoreGeneralna politika komore je da ni jedno udruženje obrtnika ne smije biti izvan funkcije isustava zbog čega sufinancira troškove čak 29 udruženja koja to sama nisu u stanjučelu s predsjednikom JosipomNovogradecom, iskoristila jeprigodu da svečano otvori svojnovi poslovni prostor. Svečanostje održana pred zgradomkomore u Ulici Pavla Radićagdje je, pozdravljajući nazočne,predsjednik komore Josip Novogradecistaknuo da je riječ o 125četvornih metara poslovnog prostoravrijednog 850.000 kuna.On je kazao da se novimposlovnim prostorom poboljšavajuuvjeti za sve obrtnike spodručja županije koji imajugdje doći i zatražiti svekolikupomoć vezanu za gospodarskoposlovanje i propise. Hrvatskojobrtničkoj komori, kao najvećemsponzoru, Novogradecse zahvalio na bespovratnimsredstvima uloženima u izgradnjuprostora, a također i Virovitičko-podravskojžupaniji, tedodao da očekuje i pomoć odPoslovni prostor POK-a Virovitice otvorio jetadašnji predsjednik HOK-a Stjepan ŠafranGrada Virovitice kako bi se upotpunosti zatvorila financijskakonstrukcija ovog ulaganja.Gradonačelnik Zvonko Kožnjakiskoristio je priliku zahvalitise svima koji su pokrenuli virovitičkisajam Viroexpo, međukojima su obrtnici imali značajnuulogu, te pohvalio komorušto je uspjela ostvarititežnju za vlastitimprostorom.Simboličnim presijecanjemvrpce noveposlovne prostorePodručne obrtničkekomore Viroviticaotvorio je StjepanŠafran, tadašnji predsjednikHrvatskeobrtničke komore.– Kad smo priješest godina usvojiliprogram razvojastrukture obrtničkekomore procijenili smo da bezdobro opremljenih područnihkomora i udruženja nema sustavaHOK-a. Svaki obrtnik usvojoj sredini mora imati mjestogdje će zadovoljiti svoje potrebeza savjetima i drugim uslugamanužnima za razvoj – kazaoje Stjepan Šafran, čestitajućiRAZGOVOR: FRANJO PETRIĆ, STRUČNI SURADNIK ZA OBRAZOVANJE HOK-aPOK-u i svim obrtnicima kaoi onima koji su pomogli u realizacijiprojekta. On je dodaoda je virovitička komora međuzadnjima uredila svoj prostor, aostalo je još nekoliko udruženjakoja isto to moraju napraviti.Govoreći o udruženjima Šafranje istaknuo da njih 29 u RH imauređen prostor ali nema dovoljanbroj obrtnika koji bi financiralisvoju djelatnost, ne moguplatiti tajnika niti pokriti režijsketroškove. Riječ je o udruženjimana ratom stradalimpodručjima kojima svaki mjesecHOK subvencionira plaće djelatnikai troškove poslovanja,jer je generalna politika komoreda niti jedno udruženje ne smijebiti izvan funkcije i sustava.Svečanost otvaranja komorskihprostorija završila je njihovomposvetom koju je uz molitvuobavio fra Robert Perišić.Strukovno obrazovanje temelj je razvoja gospodarstva• Što je komora konkretno napravila na popularizacijistrukovnog obrazovanja prošle godine?– Načinila je program aktivnosti koje su većimdijelom realizirane u protekloj godini, a neke odtih aktivnosti su trajnog karaktera. U hotelu »Sheraton«u Zagrebu održana je međunarodna konferencijao temi »Strukovno obrazovanje u funkcijirazvoja gospodarstva i civilnog društva «, a podtemesu bile: Nacionalna kvalifikacijska mreža ieuropski kvalifikacijski okviri, Cjeloživotno obrazovanjei stjecanje kompetencija u struci i Hrvatskostrukovno školstvo pred ulazak u EU. Skupu je bionazočan i predsjednik Vlade RH, a osim domaćih ukonferenciji su sudjelovali i eksperti Europske komisijeETF-a, Obrtne zbornice Slovenije i voditeljiCARDS projekta u Hrvatskoj.• Što je bio zadatak županijskih obrtničkihkomora?– Te komore su Godinu strukovnog obrazovanjaobilježile aktivnostima na vlastitom terenu. Naša jeu suradnji sa strukovnim školama, osnovnim školama(s područja županije), lokalnom samoupravom(gradom i županijom), medijima i drugimaorganizirala i provela niz aktivnosti.Prezentacije rada (i radova) u zanimanjima učenikasrednjih strukovnih škola vrlo su uspješnoodržane na trgovima naših gradova: u Orahovici(19. svibnja), u Virovitici (27. svibnja), Slatini (9.Predsjednik Komore Vladimir Habek na susretu s obrtnicimaNa sajmu će biti upriličenatradicionalna manifestacijadodjele priznanja Ministarstvagospodarstva, rada i poduzetništva»Vrijedne ruke«,uz promociju izlagača i demonstracijunjihovih proizvodai usluga. Nastup obrtnikana 49. međunarodnom sajmuobrtništva u Zagrebu financiraHrvatska obrtnička komorasa 70 posto cijene izložbenogFranjo Petrić na jednom od svojih uobičajenihposlova, tumačenju propisalipnja) i u Pitomači (10. lipnja ). Tom prilikom,osim što se željelo skrenuti pozornost javnosti navažnost strukovnog obrazovanja, željelo se pomoćiučenicima završnih razreda osnovne škole u odabirubudućeg zanimanja. Vrlo vrijedan obol strukovnomobrazovanju dao je i mr. sc. Vladimir Reidernapisavši knjigu »120 godina obrtničkog školstvau Hrvatskoj«.• Potkraj prošle godine u Virovitici je održan iznačajan stručni skup.– U povodu obilježavanja 120 godina organiziranogstrukovnog obrazovanja i obilježavanjem 2006.kao godine strukovnog obrazovanja, Obrtnička komoraVirovitičko-podravske županije organiziralaprostora sa standardnomopremom do 9 četvornih metaraizlagačke površine zajedničkogizložbenog prostoraObrtničke komore Varaždinskežupanije.Stoga varaždinska Obrtničkakomora poziva sve obrtnikes područja Varaždinskežupanije koji žele izlagati nazajedničkom prostoru da sejave najkasnije do 1. ožujkana telefon 320-986 ili e-mail:obrtnička-komora@vz-t-com.hr, kako bi se pravodobnomogle obaviti sve pripreme zazajednički nastup na 49. međunarodnomsajmu obrtnikau Zagrebu.Kad je riječ o proljetnimobrtničkim sajmovima valjaspomenuti i 6. sajam obrtnika-proizvođačaza turizamkoji će se održati u Rijeci od28. ožujka do 1. travnja usklopu nekoliko manifestacijapod zajedničkim nazivom»Proljetni sajam«. Tako će bitiodržana 6. izložba cvijeća, 11.međunarodni sajam opreme,namještaja i uređenja podnazivom »Dom i tehnika«, teSajam obrtnika HOT 07, kojisu prije pet godina pokrenuliRiječki sajam i Obrtničkakomora Primorsko-goranskežupanije.Svi zainteresirani izlagačimogu se za podrobnije informacijeobratiti Obrtničkojkomori Varaždinske županijeili organizatoru, tvrtki Riječkisajam, Trg Viktora Bubnja51000 Rijeka, tel. 051 406-777,ili na e-mail: info@rijecki-sajam.hr.je 16. studenoga okrugli stol o temi: »Strukovnoobrazovanje danas i sutra «. Izlagači su bili mr. OlgaLui, šefica odjela za obrazovanje HOK-a, s temom»Približavanje hrvatskog školstva EU«, prof. VladoLuburić iz Agencije za strukovno obrazovanje,informirao je o zadaćama i aktivnostima Agencije,osobno sam, kao stručni suradnik HOK-a, govorioo strukovnom obrazovanju u Republici Hrvatskoj, aZoran Kozjak, stručni učitelj Industrijsko-obrtničkeškole u Virovitici, govorio je o učeničkom poduzetništvu.U radu skupa aktivno su sudjelovali čelnicižupanije i grada Virovitice, ravnatelji strukovnihškola, gospodarstvenici i stručni učitelji.• Što su pokazale sve te prošlogodišnje aktivnosti?– Pokazale su potrebu daljnje modernizacije strukovnogobrazovanja u Hrvatskoj. Ono što mi želimopostignuti je da škole i programi budu prilagođeninamjeni, želimo povećati osposobljavanja (posebnoza odrasle), postići visoki stupanj uspjeha (za onekoji se obrazuju i osposobljavaju), želimo smanjitibroj učenika koji odustaju od obrazovanja, tražimosvrsishodno i racionalno ulaganje u obrazovanje, tepristup obrazovanju i napredovanje za sve.Da bi sve to postigli Hrvatska mora angažiratisve resurse i osigurati veća financijska sredstva zarealizaciju ne samo redovnog već i za cjeloživotnoobrazovanje, jer ulažući u obrazovanje ulažemo unašu budućnost.

Četvrtak, 15. veljače 2007.Što muči vukovarske obrtnikeNema razvoja obrtništva bezrazvoja velikih tvrtki i industrijeVUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAVUKOVARSKO-SRIJEMSKEŽUPANIJEObrtničke novine 29Ospecifičnostima i teškoćamavukovarskihobrtnika razgovaralismo sa Ivicom Adžićem, kojije ponovo izabran za predsjednikaUdruženja obrtnikaVukovar.»Kao u većini ostalih gradovai na ovom područjuje 80% neproizvodnih djelatnostidok je samo 20%proizvodnih djelatnosti uodnosu na 90-te godine i ranije.Do 90-tih godina stanjeje bilo potpuno drugačije,slikovito rečeno, nekada sudjelovala tri bravara sa po15 uposlenih, a sada je 15bravara sa po tri uposlena.Obrtnici imaju puno nižistandard i bore se za golopreživljavanje, nema usavršavanjau struci, jednostavnorečeno, obrtnicima je teškovratiti nekadašnji image.Ivica Adžić, predsjednikUdruženja obrtnika VukovarPrije rata u Vukovaru je bilopuno velikih tvrtki (Borovo,Vupik, Vuteks itd.), industrijaje bila razvijena a velikidio obrtnika bili su njihovikooperanti, što sada nijeslučaj. Rekao bih da nemarazvoja obrtništva u Vukovarubez razvoja industrijei velikih tvrtki. Morate znatida su vukovarski obrtniciu ratno vrijeme imali jedanveliki prazan prostor i trebaih ponovno aktivirati. Osimstalnih poslova, u planurada za ovu godinu naglasaksmo stavili na jačanjesekcija i procjene svake strukei mogu reći da primjećujemolagani porast aktivnosti.Radimo na »Vodičukroz obrtništvo Vukovara«putem kojega ćemo građaneupoznati s postojećim obrtničkimdjelatnostima u Vukovaru,a organizirat ćemo isavjetovanja za obrtnike natemu kako raditi nakon ulaskau EU, odnosno njihovapriprema za to«.Na pitanje kako ocjenjujerad POK-a i HOK-a, Adžićkaže kako je zadovoljan radomobiju komora, koje radeu okviru svojih mogućnosti,ali su ograničene od straneaktualne politike. »Uvijekima dobrih ideja, ali te idejene prolaze uvijek. Vukovarciće ponovno preko POK-auputiti prijedlog HOK-uda se zauzme za njih kakobi se obrtnicima omogućiloda svoja potraživanja dajuPoreznoj upravi koja će ihnaplatiti od dužnika, što bisvim obrtnicima olakšaloposlovanje. Ovaj je prijedlogpotekao iz našeg udruženjajoš prije četiri godine, a tražitćemo također, da svi troškoviobrtnika uđu u rashode,što bi bilo logično budući daobrtnik jamči cijelom svojomimovinom. Na taj bi se načinsmanjila i prodaja, odnosnokupnja na crno jer bi svebilo pod kontrolom Porezneuprave.«32100 VINKOVCI, Duga ulica 31Telefon: ++ 385 032/ 333 304Telefaks: ++ 385 032/ 339 461E-mail: hok-vinkovci@vk.t-com.hrPredsjednik: Ivan KlarićTajnik: Đuro KadoićSTRANICU PRIPREMILA: ANICA FRIDLZapočeli infrastrukturni radoviu Poduzetničkoj zoni Jošine16. prosinca 2006. godine započeli su infrastrukturniradovi u Poduzetničko-industrijskoj zoni Jošine, koja senalazi sjeveroistočno od vinkovačkog silosa, a prostirese na ukupno 7 hektara površine. Zona je podijeljena na35 parcela veličine od 1169 do 4876 m 2 . Grad Vinkovciće ove parcele ponuditi tijekom ove godine svim zainteresiranimobrtnicima i poduzetnicima po početnojcijeni od 7 eura po četvornom metru. Poduzetnici seobvezuju na poslovanje najmanje tri godine i zapošljavanjenajmanje tri radnika s područja Grada Vinkovaca,a grad ih oslobađa plaćanja komunalnog doprinosa idvije godine komunalne naknade.Razgovarali smo s predsjednikom najmlađeg Udruženja obrtnika u HrvatskojIločani nemaju kvalificiranog kadraZa nepuna tri mjeseca, točnije 23. travnja 2007., Udruženjeobrtnika Ilok proslavit će svoj prvi rođendan. Toje bio i povod za razgovor s predsjednikom JaroslavomMasarinijem, vlasnikom ugostiteljsko-trgovačkog obrta»Masarini«. I prije nego je postao predsjednikom, aktivno jesudjelovao u radu vukovarskog Udruženja obrtnika, kojemuje pripadao prije osnivanja iločkog, no tada je ipak imao manjebriga i obaveza. Najveći problem za oko 130 iločkih obrtnikatrenutačno je poslovni prostor kojega još uvijek nemaju,kaže Masarini, a to je glavni preduvjet za normalno poslovanje,mjesto gdje bi se obrtnici okupljali i provodili sličneaktivnosti kao druga udruženja. Dobru suradnju ostvarilisu s Gradskim poglavarstvom, koje im je ponudilo pomoć.Masarini ističe i odličnu suradnju s HOK-om uz čiju im jepomoć nedavno instalirana nova informatička oprema, kaoi 10.000 kuna bespovratnih sredstava. Osnivanje Udruženjapomogla je i Područna obrtnička komora sa 5000 kuna.– Smatram, a to sam rekao i na sjednici Skupštine POK-a,kako bi Ilok, odnosno naše Udruženje, koje je na području posebnedržavne skrbi, trebalo dobiti dio sredstava od komorskogdoprinosa od dohotka. Budući da je ova godina izbornanadamo se da ćemo dobiti više prostora u HOK-u, tim više štoje novoizabrani potpredsjednik Ivan Klarić iz našeg POK-a.Ono što smatram da nije dobro, i nastojat ću to popraviti, jeslaba suradnja između udruženja obrtnika. Za vrijeme prošlogodišnjeIločke berbe, gdje su obrtnici imali svoj štand, došlisu nam gosti iz Zagreba, a unatoč pozivima, iz udruženjanaše županije se nitko nije odazvao. Što se tiče obrtništva nanašem području najbrojnijesu uslužne djelatnosti, zatimproizvodne i na kraju poljoprivrednici,no svi oni imajuzajednički problem – nedostatakkvalificirane radne Jaroslav Masarinisnage. Smatram da je velikipropust što na ovom pograničnom području zakon ne odobravadnevno-migracijske radne dozvole, jer RH nije potpisalasporazum sa Srbijom. To je razlog što mnogi obrtnici razmišljajuo zatvaranju obrta. Žitelji Iloka stoljećima su pokazivalisvoje vrijednosti, znanje i umijeće u poljoprivredi, obrtništvui kulturi, pa se nadam da ovdje, na krajnjem istoku, nećemoostati zaboravljeni od svih – rekao je na kraju Masarini.POTPISAN UGOVOR O KREDITIRANJU OBRTNIKA PO POSEBNIM UVJETIMAKrediti Croatia banke spas zazadarske obrtnike?!Ugovor između Croatia banke i Udruženja obrtnika Zadar o povoljnijem kreditiranju prvi jetakav potpisan u Hrvatskoj, a slijedit će potpisi istih ugovora diljem zemlje, najprije u Osijeku iVukovaru, a osim povoljnijih uvjeta posebnost mu je »neforsiranje« hipotekaZADAR – U prostorijamaUdruženja obrtnika Zadarpredsjednik udruženja StipeKnežević i mr. Pave Ivić, direktorzadarske podružniceCroatia banke, potpisali suUgovor o kreditiranju obrtnikapod posebnim uvjetima,a koji će vrijediti i bitiotvoren svim ovdašnjimobrtnicima čitave 2007. godine.– Ovim ugovorom Croatiabanka kao hrvatska banka(u 100-postotnom državnomvlasništvu) iskazujeinteres i spremnost na pomoćobrtništvu kao iznimnovažnom segmentu ovdašnjeggospodarstva, spremnai na probleme koje trenutačnoimaju i s kojima se običnosusreću. Osim kamatanižih od prosječnih, a kojenaravno ovise o namjeni,vrsti, roku i drugim uvjetimakredita, u mehanizmimaosiguranja izbjegavat ćemoforsiranje hipoteke, što jeUgovor su potpisali predsjednik Udruženja obrtnika Zadar izadarske podružnice Croatia banke Stipe Knežević i mr. Pave Ivićnutačnim, za mnoge teškim,uvjetima poslovanja – kazaoje Knežević.Sigurno je da je interesCroatia banke povećati brojsvojih klijenata, kao što jeinteres obrtnika doći do širegspektra povoljnijih sredstava.Izostanak hipoteke iline inzistiranje na njoj, imaposebno značenje. Iako se i– Ukoliko uspijemo odraditi100 ili 200 obrtnika bitće to velik posao, kazao jeIvić. Za to postoje realnemogućnosti ako se zna daUdruženje obrtnika Zadarbroji 4700 obrtnika. Nažalost,kako je iznio Knežević,čak 1650 njih ima blokiranračun.Ugovor potpisan u Zadrupočetak je inače širokog poiznimnovažno za obrtnike,te tražiti druge prihvatljivijeim načine osiguranja povratasredstava – napomenuoje Ivić.– I na ovaj način Udruženjeobrtnika čini pomake upomoći članstvu osiguravajućiim povoljnije načinedolaska do sredstava radinjihovog lakšeg rada u tredrugebanke sve više prilagođavajuobrtnicima, ipakje i danas dominantno kodkreditiranja obrta inzistiratina hipotekama, kao bankamanajlakšem jamstvu povratasredstava. U obrtništvuje to poseban problem,jer obrtnik pod hipotekustavlja – osobnu imovinu iinače u poslovanju odgovaraosobnom imovinom,dakle izlaže rizicima i cjelokupnuobitelj. Drugi je ovogtrenutka značajan momentto što je veliki broj obrtnikau blokadama, te je ova temadosegla razinu nacionalnogproblema u razgovorimaHOK-a i Vlade.Dakle, blokiran račun, hipotekaveć stavljena na imovinuobrtnika, opis je stanjamnogih u ovoj branši, a štoobično znači nemogućnostdobivanja kredita za zatvaranjeovih dubioza. Croatiabanka ovim ugovorom tvrdida može pomoći.ZADARSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAZADARSKE ŽUPANIJE23000 ZADARŠiroka ulica 1/IIITelefon: ++ 385 023/ 319-224319-273Telefaks: ++ 385 023/ 311-383E-mail: ok-zadar@zd.t-com.hrPredsjednik: Eduard VickovićTajnik: Ive MarinSTRANICU PRIPREMIO: DAMIR MARIČIĆsla između Croatia bankei svih hrvatskih udruženjaobrtnika:– Već ovih dana slijedit ćepotpis ugovora u Osijeku,potom Vukovaru, a onda i usvim drugim udruženjima uHrvatskoj. Krediti će se odobravatiod kratkoročnih do10-godišnjih, od minimalno50.000 kuna do neograničenihiznosa.Pilot-projekt u ZadarskojžupanijiObrtnici su obaviješteni da su Croatia i Poštanskabanka sklopile s Ministarstvom rada i poduzetništvaugovor (jedine u zemlji) o garantnom fondu. Pilotprojektprovodit će se u Zadarskoj, uz Šibensku, Sisačkui Vukovarsko-srijemsku županiju. Čeka se dodatnisudionik u ovom ugovaranju u Zadarskoj županiji, a toje Agencija za regionalni razvoj kako bi i ovaj ugovorstupio na snagu i počeo se provoditi.

30 Obrtničke novine MOZAIKČetvrtak, 15. veljače 2007.Cvjećari izlagali ukoprivničkoj galerijiorganizaciji Udruženja obrtnikaKoprivnica, MuzejaUGrada Koprivnice i cvjećarniceLuna, vlasnika Tihomira Košćaka,u prostorima koprivničkegalerije prvi put je održanaizložba cvjetnih instalacija podnazivom »Detalji su bitni«. Ovunesvakidašnju izložbu obišlo jemnoštvo Koprivničanaca kojinakon razgledavanja nisu ostaliravnodušni, a suradnja Muzejai Udruženja obrtnika postigla jecilj – promovirati cvjećarstvo iaranžerstvo kao znanje i umjetničkiobrt te predstaviti cvjećarekao primijenjene umjetnike.Autor ove izložbe TihomirKošćak već duže vrijeme oduševljavaKoprivničance svojimcvjetnim aranžmanima, a prilikomove izložbe pridružilisu mu se Poklon galerija Tiko,Cvjećarnice Erika i Pušlek tegost Marko Bjelić i Alstromerieiz Osijeka. Posjetitelji su takoimali prilike vidjeti cvjetne instalacijes materijalima koji nisuuobičajeni u cvjećarstvu poputželjeza, drva, stakla ili otpada.Tihomir Košćak kaže kako secvijećem bavi još od 13. godine,osam godina profesionalno,a već tri godine ima vlastitucvjećarnicu Luna. Na pitanjeodakle muškarcu, neuobičajenomu cvjećarskom zanimanju,inspiracija za aranžmane kojimaoduševljava, Tihomir je kratkoodgovorio: »S time se rodiš!«GODIŠNJI SUSRET OK ZADARSKE ŽUPANIJE S PREDSTAVNICIMA MEDIJAPredstoji izbor vodstva cehovaZADAR – Eduard Vicković,predsjednik Obrtničkekomore Zadarske županije, ičlanovi Upravnog odbora komore– Stipe Knežević, MirjanaVrsaljko, Andreja Bukša,Ante Lukačić i Vinko Čulina– organizirali su tradicionalansusret vodstva Obrtničkekomore Zadarske županije spredstavnicima zadarskih medija,te najavili temeljne budućeaktivnosti komore. Susret jeovom prilikom imao i dodatnoznačenje utoliko što su upravozavršeni izbori u sustavu obrtničkihudruženja i komora, paje ovo bilo i predstavljanje novog/starogvodstva.Trenutačno najznačajnijaaktivnost o kojoj je raspravljaoUpravni odbor je završetakizbora i imenovanje vodstvacehova, odnosno strukovnihudruženja komore kojih je uzadarskoj komori sedam. Nakonšto su obavljeni izbori sekcijapri udruženjima i izboriZadarski obrtnici s predstavnicima medijau zadarskom, benkovačkom,biogradskom i paškom udruženju,te županijskoj komori,predstoji i izbor vodstvacehova. Pri obrtničkoj komoriZadarske županije djelujuCeh proizvodnog obrta, Cehuslužnog obrta i intelektualnihusluga, Ceh za ribarstvo,akvakulturu i morski prijevoz,Ceh trgovaca, Ceh ugostiteljai turističke djelatnosti, Cehfrizera i kozmetičara, te Cehprijevoznika. Tijekom godine,najvjerojatnije potkraj rujna,zadarska Obrtnička komorabit će i domaćin hrvatskog susretaribara Hrvatske obrtničkekomore, nakon ovogodišnjegu Brelima. Zadrani koji su iinače među najbrojnijim sudionicimaovih susreta, posebnose pripremaju za tu priliku, akontakti s nekoliko potencijalnihdomaćina – hotelskih kuća,obavljeni su.– Zahvaljujem predstavnicimasvih medija na suradnjiu prethodnoj godini te najavljujemotvorenost komore zasuradnju i u ovoj, a posebnopozdravljam sve veći broj novinarana našim susretima, štosvjedoči o značajnom širenju irazvitku medija u Zadru – kazaoje Eduard Vicković na većtradicionalnom okupljanju urestoranu »Stipe«, Stipe Kneževića,predsjednika Udruženjaobrtnika Zadra. Kako smo većpisali izbori u obrtništvu u Zadarskojžupaniji bili su izborikontinuiteta jer je većina prethodnihdužnosnika nastavilas funkcijama u komorskomsustavu. Potvrda uspješnostiobrtnika Zadarske županije je,pak, povećanje predstavnikaove regije u Hrvatskoj obrtničkojkomori.S izložbe »Detalji su bitni« u koprivničkoj galerijiU NEDELIŠĆU ODRŽAN SUSRETGOSPODARSTVENIKAOdlična suradnjagospodarstvenika iopćinskih čelnikaPoglavarstvo Općine Nedelišćeje 26. siječnja organiziraloprvi ovogodišnjisusret gospodarstvenika nakojem su uz općinske čelnikei oko stotinjak poduzetnika,sudjelovali i predstavniciObrtničke komore, Udrugeekonomista Međimurja,Udruge poduzetnika OpćineNedelišće, te tvrtke MESAPd.o.o..Ovako veliki odaziv poduzetnikane čudi, s obziromna to da je Općina Nedelišće,uz Grad Čakovec, područjes najvećim brojem aktivnihtvrtki u Međimurskoj županiji,koje s 1116 zaposlenihostvaruju ukupni prihod od600 milijuna kuna i 30 milijunakuna dobiti nakon oporezivanja.Uz to u Općini Nedelišćedjeluje i 221 aktivniobrtnik, što općinu svrstavau sam vrh ljestvice brojnostiobrtnika u međimurskimgradovima i općinama, odmahnakon Grada Čakovca.U usporedbi s 2004. godinom,dobit je povećana za 123 posto,a gospodarstvo OpćineNedelišće ocijenjeno je i kaojedno od najuspješnijh lokalnihgospodarstava u 2005. i u2006. godini u časopisu »Intelektualnikapital« Hrvatskegospodarske komore.Iako je bio više informativnog,nego raspravnogkaraktera, ovaj je susret organizirankako bi se utvrdiomodel buduće suradnje, odnosnočvršće komunikacijeizmeđu općine i poduzetnika,a sve u cilju zajedničkogdoprinosa ukupnom razvojuOpćine Nedelišće.Županija osnivaRazvojnuagencijuJačanje gospodarstva, stvaranje pozitivne poduzetničkeklime te stručna i savjetodavna pomoć u poslovanju,realizaciji ulaganja i sudjelovanju u programimapredpristupnih fondova Europske unije neke su od zadaćaRazvojne agencije koju će Požeško-slavonska županijaosnovati zajedno s gradovima Požegom i Kutjevomte općinama Brestovcem, Čaglinom, Jakšićem, Velikom iKaptolom. Aktivnosti kojima će se baviti predstavljenesu u požeškom Obrtničkom domu u sklopu prezentacijerada »Porina«, uspješne Razvojne agencije Primorskogoranskežupanije.ODRŽAN 12. MEĐUNARODNI SAJAM GOSPODARSTVA, OBRTNIŠTVA IPOLJOPRIVREDE »VIROEXPO 2007«Najveća gospodarska priredbaikad održana u ViroviticiSajam okupio više od 440 izlagača iz 15 zemalja, a vidjelo ga više od 18.000 posjetitelja– Ovogodišnji trodnevnisajam »VIROEXPO« (od 19.do 21. siječnja) bio je do sadanajveća gospodarska manifestacijaikad održana u Viroviticii Virovitičko-podravskojžupaniji, koju je vidjelo više od18.000 posjetitelja. Izlagalo jeviše od 440 izlagača (prošle godine365) na ukupnoj površiniod 12.150 četvornih metara(poslovnog prostora Gradskogkomunalnog poduzeća FloraVTC), od kojih je 6300 zatvorenogprostora.Sajam su organizirali HGK –ŽK Virovitica, Županijski centarza poduzetništvo i razvoj,HOK – Obrtnička komora Virovitičko-podravskežupanije iUdruženja obrtnika, Virovitičko-podravskažupanija i GradVirovitica. Generalni pokroviteljisajma bili su Ministarstvogospodarstva, rada i poduzetništvai Ministarstvo poljoprivrede,šumarstva i vodnoggospodarstva, a ostali pokroviteljiVirovitičko-podravskažupanija, Grad Virovitica, Hrvatskagospodarska komora iHrvatska obrtnička komora.Predstavili su se izlagačiiz 15 zemalja: Austrije, BiH,Crne Gore, Češke, Indije, Italije,Kine, Hrvatske, Mađarske,Njemačke, Poljske, Rusije, Srbije,Slovačke i Slovenije.Sajam je otvoriopremijer Ivo SanaderBogat sajamski programstručnih predavanja i kulturno-zabavnihpriredbi počeo jejoš u četvrtak, 18. siječnja, gdjesu u središtu pozornosti bileteme vezane za Austriju, zemljupartnera sajma.Sajam je u dopodnevnimsatima, 19. siječnja, otvorio hrvatskipremijer, Ivo Sanaderu nazočnosti ministra MUP-aIvice Kirina, ministra gospodarstva,rada i poduzetništvaBranka Vukelića, drugih dužnosnikaVlade, saborskih zastupnika,veleposlanika Kine,Indije, Češke i Slovačke, tadašnjegpredsjednika HOK-a StjepanaŠafrana, potpredsjednikaPremijer Ivo Sanader na ViroexpuHGK-a Šime Vidulina, brojnihdomaćih i inozemnih gostiju,prvih ljudi Virovitice i Virovitičko-podravskežupanije,te mnogih gospodarstvenika,obrtnika i drugih izlagača.U prigodi otvaranja sajmapremijer Sanader je naglasio daVlada ovaj sajam smatra jednimod najuspješnijih županijskihprojekata koji služi kao primjerrazvoja gospodarstava ovdje,ali i općenito gospodarstva Hrvatske.Izrazio je zadovoljstvonapretkom u organizaciji tegospodarske priredbe i čestitaoorganizatorima i svima koji suuključeni na bilo koji način uorganizaciju manifestacije.– Činjenica da su ove godineprisutne tri zemlje više negolani, te da je Austrija zemljapartner (zemlja koja je po vanjskotrgovinskojrazmjeni i investicijamau Hrvatskoj prva),govore, uz ostalo, o značenjusajma u Virovitici – kazao jepremijer Sanader posebno seosvrćući na izvoz prehrambenopoljoprivrednih proizvodau prošloj godini koji je u usporedbis prethodnom veći za 25posto. – Hrvatska je prvi putizvezla više od milijardu dolarapoljoprivredno-prehrambenihproizvoda. To je podatakna koji možemo računati kaododatni poticaj za sve našeizvoznike, poljoprivrednike icjelokupnu prehrambenu industriju– rekao je Sanader, tenaglasio da je opća atmosfera uhrvatskom gospodarstvu iz godineu godinu sve bolja, ali daćemo biti zadovoljni tek ondakad izvozom budemo pokrilicjelokupni uvoz i kada deficitbude ne tri, nego nula posto.– »Hrvatska izvozna ofenziva«je projekt koji će u sljedećetri godine rezultiratiudvostručenjem našeg izvoza,imat ćemo do tri tisuće novihizvoznika, te snažnije i jačehrvatske kompanije – rekao jena svečanosti otvaranja sajmaministar gospodarstva BrankoVukelić i dodao da tomu mogupridonijeti i sajmovi poput Viroexpakoji je primjer kako»koalicija uspješnih i poduzetnihmože ostvariti čuda i realiziratisve ideje koje si zacrta«.Na svečanosti otvorenja sajmagovorili su i savjetnik zatrgovinske odnose Ureda zavanjsku trgovinu RepublikeAustrije u Republici Hrvatskoj,dr. Peter Hasslacher, Šime Viduliniz HGK-a, gradonačelnikVirovitice Zvonko Kožnjak,virovitičko-podravski župandr. Stjepan Feketić, te tadašnjipredsjednik HOK-a StjepanŠafran.Sajamska priredbaposebno atraktivna zaobrtnike– Hrvatska obrtnička komorapred sebe je stavila dva cilja:strukovno obrazovanje i briguo sadašnjim i budućim generacijama,te promidžbu i razvojhrvatskog obrta. U ovakvimsajamskim priredbama vidimonapredak i mogućnosti proizvodnogobrta, novih proizvodai novih tržišta. U najnovijojVladinoj izvoznoj ofenzivi vidimoda uz velike i mali imajubolju priliku da dođu do novihtržišta. Vjerujem da ćemo konačnoimati i bolju, stručnu,radnu snagu uvođenjem obveznogsrednjeg obrazovanja,jer trebamo stručne majstore unašim radionicama – kazao jemeđu ostalim Stjepan Šafran.Visoki gosti sajma Viroexpoobišli su izložbene prostore, ana štandovima razgovarali sizlagačima i domaćinima.Domaćini su, posebice gradonačelnikVirovitice, imalibrojne susrete s domaćimi stranim delegacijama, a ujednoj od njih bio je i županopćine Šentjernej, Franc Hudoklin.Hudoklin je uz nazočnostpredsjednika POK-a Virovitice,Josipa Novogradeca ipredsjednika Območne obrtnezbornice Novo Mesto, IvanaKranjca s gradonačelnikomZvonkom Kožnjakom razgovaraoo ulaganjima u grad ižupaniju.– Poznate su nam vašeprednosti, znamo da ste jedniod prvih u Hrvatskoj ulagačimaponudili zemljište u svojimpoduzetničkim zonamaza proizvodne djelatnosti pojednu kunu – kazao je županHudoklin. Gradonačelnik Kožnjakje izrazio zahvalnost naponuđenoj suradnji istaknuvšida će koristiti i jednoj i drugojstrani.Uz obrtnike pregovarače,ljepoti, sadržajnosti i visokojrazini sajamske priredbe pridonijelisu i obrtnici izlagači (njihoko stotinu), ali i mlade snage,učenici strukovnih škola s područjacijele županije. Oni su,zajedno sa svojim mentorima,oduševili sajamske posjetiteljesvojom frizersko-modnom revijom.Zanimljive modno-frizerskekreacije učenika i učenicaizazvale su kod publikeovacije oduševljenja.

Četvrtak, 15. veljače 2007.GOSPODARSKA KRETANJAIndeksi industrijske proizvodnje u prosincu 2006., prvi rezultatiXII. 2006.XII. 2006. I. – XII. 2006.StrukturaØ 2005.XII. 2005. I. – XII. 2005.U K U P N O 100,00 107,1 103,1 104,5Obrtničke novine 31Pripremila: Zrinka DebeljakPojašnjenje: Ukupna industrijska proizvodnja u prosincu 2006. veća je za 3,1%u usporedbi s prosincem 2005., a u razdoblju od siječnja do prosinca 2006.veća je za 4,5% od proizvodnje u istom razdoblju 2005. U usporedbi s prosječnommjesečnom proizvodnjom u 2005. industrijska proizvodnja u prosincu2006. veća je za 7,1%.Izvor: Priopćenje DZS br. 2.1.1/12. od 19.1.2007.Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom za razdoblje siječanj – prosinac 2006. – privremeni podaciu tis.kunaIzvoz Uvoz Saldo robne razmjene Pokriven.uvozau tis.USDu tis.eurau tis.kunau tis.USDu tis.eurau tis.kunau tis.USDu tis.euraizvozomu %I. – XII.60 434 265 10 376 348 8 251 226 125 170 111 21 488 347 17 094 006 -64 735 846 -11 111 999 -8 842 780 48,32006.Pojašnjenje: Ukupan izvoz Republike Hrvatske za razdoblje odsiječnja do prosinca 2006., prema privremenim podacima, iznosioje 60 434 milijuna kuna. Istodobno je uvoz iznosio 125 170 milijunakuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 64 736 milijuna kuna.Iskazan u milijunima američkih dolara, izvoz je u razdoblju odsiječnja do prosinca 2006. iznosio 10 376, uvoz 21 488, a vanjskotrgovinskideficit 11 112 milijuna američkih dolara.U milijunima eura, u razdoblju od siječnja do prosinca 2006.,izvoz je iznosio 8 251, a uvoz 17 094 milijuna eura, dok je vanjskotrgovinskideficit iznosio 8 843 milijuna eura.Pokrivenost uvoza izvozom bila je 48,3%.Izvor: Priopćenje DZS br. 4.2.1/12. od 1.2.2007.Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za studeni 2006.XI. 2006.I. – XI.2006.XI. 2006.X. 2006.IndeksiXI. 2006.XI. 2005.I. – XI. 2006.I. – XI. 2005.Prosječna mjesečnaisplaćena neto plaća, kune 4 883 4 591 106,5 106,3 105,1Realna neto plaća 105,9 103,7 101,8Prosječna mjesečna bruto plaća za studeni 2006.XI. 2006.I. – XI.2006.XI. 2006.X. 2006.IndeksiXI. 2006.XI. 2005.I. – XI. 2006.I. – XI. 2005.Prosječna mjesečnabruto plaća, kune 7 097 6 613 107,6 107,7 106,1Realna bruto plaća 107,0 105,1 102,7Pojašnjenje: Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenomeu pravnim osobama Republike Hrvatske za studeni2006. iznosila je 4 883 kune, što pokazuje nominalni rast za6,5%, a realni za 5,9% u odnosu na listopad 2006.Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za studeni 2006. uodnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 6,3%,a realno za 3,7%.Za razdoblje od siječnja do studenog 2006. prosječna mjesečnaisplaćena neto plaća iznosila je 4 591 kunu, što je u odnosu naisto razdoblje 2005. nominalno više za 5,1%, a realno za 1,8%.Izvor: Priopćenje DZS br. 9.1.1/11. od 29.1.2007.Pojašnjenje: Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenomeu pravnim osobama Republike Hrvatske za studeni 2006.iznosila je 7 097 kuna, što pokazuje nominalni rast za 7,6%,a realni za 7% u odnosu na listopad 2006.Prosječna mjesečna bruto plaća za studeni 2006. u odnosuna isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 7,7%, arealno za 5,1%.Za razdoblje od siječnja do studenoga 2006. prosječna mjesečnabruto plaća iznosila je 6 613 kuna, što je u odnosuna isto razdoblje 2005. nominalno više za 6,1%, a realnoza 2,7%.Izvor: Priopćenje DZS br. 9.1.2/11. od 29.1.2007.Zaposleni po djelatnostima u prosincu 2006.XI. 2006. XII. 2006.IndeksiXII. 2006.XI. 2006.Aktivno stanovništvo 1 726 535 1 719 747 99,6Ukupno zaposleni 1 434 266 1 4268 594 99,5Zaposleni u pravnim osobama 1) 1 130 391 1 124 697 99,5Zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama 2) 260 455 258 678 99,3Osiguranici poljoprivrednici 2) 43 420 43 219 99,5Nezaposleni 3) 292 269 293 153 100,3Stopa registrirane nezaposlenosti, % 4) 16,9 17,0Podaci preuzeti od Državnog zavoda za statistiku. Navedeni podaci mogu se naći na web adresi: www.dzs.hr1) Podatak za studeni i prosinac2006. privremen je.2) Podaci su preuzeti iz evidencijeaktivnih osiguranika Hrvatskogzavoda za mirovinsko osiguranje.3) Podaci su preuzeti od Hrvatskogzavoda za zapošljavanje.4) Stopa nezaposlenosti izračunanaje kao odnos nezaposlenih premaukupnome aktivnom stanovništvu.Izvor: Priopćenje DZS, br. 9.2.1/12.od 29. 1. 2007.OBRTNIČKE NOVINENAKLADNIK:HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA,PP 166 10 000 ZAGREBTelefon: 01/4806 666 Fax: 01/4846 610E-mail: hok@hok.hr; WEB: http//www.hok.hrZa nakladnika: Mato Topić,predsjednik Hrvatske obrtničke komoreGlavni urednik: Dr. Petar SindičićZagreb, PP 166; tel: 01/4812 262; fax: 01/4812 268Fotograf: Tomislav SmoljanovićAdministrator: Tamara PavelićE-mail redakcije: obrtnicke-novine@hok.hrNAKLADA: 100.000RUKOPISI I SLIKE SE NE VRAĆAJUGRAFIČKA PRIPREMA I TISAK: VJESNIK D.D.Kodeksponašanjau EUinstitucijamaNatko Vlahović, savjetnikHOK-a za Europskuuniju i akreditirani lobistEuropskog parlamenta,certificiran je od bruxelleskeorganizacije SEAP (Društvostručnjaka za europske poslove)kako bi mogao raditiu Europskoj komisiji i Europskomparlamentu.SEAP je osnovan 1997. godineu Bruxellesu. Članstvoje na dobrovoljnoj i osobnojosnovi, što znači da je članosobno odgovoran za svojeponašanje u radu s EU institucijama.SEAP od svojih članovatraži da prođu specijaliziranuedukaciju i usvoje Kodeksponašanja sa službenicimaeuropskih institucija.SEAP-ov Kodeks ponašanjanajugledniji je certifikatdosad u Bruxellesu,namijenjen profesionalnimlobistima. SEAP se pogotovozalaže za transparentnolobiranje s jasnim deklariranjemposlovnih interesa iposlodavca, odnosno klijentaza kojeg lobist radi.Članstvo u SEAP-u sastojise od lobista europskih regija,velikih multinacionalnihkompanija kao što je Toyota,Visa, Oracle, te mnogo drugihstrukovnih organizacijakoje imaju predstavništva usjedištu Europske unije.

32 Obrtničke novine Četvrtak, 15. veljače 2007.Preko 500 trgovaca u »Plus marketu«»Plus market«, kao novibrend male trgovine, od svogotvaranja 14. prosinca 2006.godine do danas broji preko500 partnera. Svih 500 je oslikanoi potpisani su ugovorišto je dobar pokazatelj uspješnostisamog projekta. Projekt»Plus market« napravljen je iosmišljen za male trgovce snaglaskom na pomoć u svimbitnim pitanjima vezanimza njihovo uspješno poslovanjei opstojnost na tržištu.Partnerski odnos se nastavljaHOK i koncern Agrokornastavljaju suradnjuDosadašnja suradnja Hrvatskeobrtničke komorei Agrokor koncerna bila je nazavidnoj razini i obje strane namjeravajunastaviti i unaprijeditidobre poslovne odnose, nakorist članova HOK-a, istaknulisu predsjednik HOK-a MatoTopić i predsjednik Agrokorkoncerna Ivica Todorić, na sastankuodržanom 14. veljače uHOK-u.Na prvom radnom susretusa predsjednikom Agrokorkoncerna i njegovim najbližimsuradnicima, Ljerkom Puljić,Brankom Mikšom, ZdenkomProtuđerom i Ivanom Todorićem,Topić je predstavioprogram rada HOK-a u sljedećemrazdoblju, naglasivšipritom kako obrtništvo danas,sa 105.000 članova, predstavljaznačajnu snagu hrvatskog gospodarstvai društva u cjelini.»Naši obrtnici zapošljavajuoko 180.000 radnika i ako uzmemou obzir i članove naših obitelji,gotovo pola milijuna ljudi uHrvatskoj vezano je uz obrt, štosigurno nije zanemariva brojka.Stoga smatramo da hrvatskaVlada mora uvažavati obrtnikei stavove HOK-a«, istaknuoje predsjednik HOK-a.Ujedno, Topić je naglasionapore Ceha trgovine HOK-ai njegovog predsjednika BorisaVukelića u nastojanjimada se sačuva i unaprijedi malatrgovina, a što će se, putemranije potpisanih sporazumaprojektom unutrašnjeg uređenjaprodajnog prostora sciljem povećanja prodaje tešto bolje iskoristivosti prodajnogprostora male trgovine.Radi se na edukaciji »Plusmarket« partnera o rasporedui uređenju prodajnogprostora, održavanju polica,pozicioniranju asortimana,udjelu robnih grupa u skladus veličinom prodajnogprostora te standardizacijaoznačavanja cijena.Uz već postojeće tjedneakcije u pripremi je i nagradnaigra koje će biti namijenjenaupravo kupcima usamim »Plus market« - imakako bi naglasili dodatnuvrijednost kupovine u »Plusmarketima«.Ivica Todorić, Mato Topić, Ljerka Puljić i Boris Vukelićsa Agrokorom i Konzumom, idalje poticati.Ivica Todorić je napomenuoda Agrokor, kao najveći poslodavacu Hrvatskoj, može dativeliki doprinos razvoju obrta.»Zainteresirani smo za daljnjudobru komunikaciju saHOK-om, i vjerujem da imaprostora za nove ideje i nove aktivnosti«,zaključio je Todorić.Podsjetimo, HOK i Agrokorpotpisali su u proljeće2002. godine Sporazum odugoročnoj poslovnoj suradnji,a u prosincu 2006. godinedogovoreno je PLUS marketpartnerstvo, kao nadogradnjaprvotnog sporazuma.HOK, Konzum, Podravka,Kraš, Lura, Saponia, Franck,Koestlin, Zvečevo i koncernAgrokor, odnosno njegovetvrtke – Ledo, Jamnica, PIKVrbovec, Belje i Zvijezda, potpisalisu 12. prosinca 2006. godineSporazum o strateškompartnerstvu i poslovnoj suradnji,kojim se regulira posebnasuradnja s malim trgovcima,pod nazivom PLUS marketpartnerstvo.Ovim Sporazumom, reguliranaje suradnja između tripotpisne strane: HOK-a, kaopredstavnika 20.000 obrtnika– malih trgovaca, Konzuma,odnosno njegovog veleprodajnogsektora VELPRO i vodećihhrvatskih proizvođača, u ciljujačanja položaja malih trgovaca,unapređenja hrvatske trgovinei proizvodnje (što u konačniciznači učinkovitiji plasman robai pristup svih potpisnika do potrošača),te uspostavljanja zdravihkonkurentskih temelja za širenjedomaće maloprodaje kao izaštite domaće proizvodnje. Dosada je u projekt PLUS marketušlo preko 500 malih trgovaca.Snježana TomićIZASLANSTVO HOK-a U BruxellesUHOK-ov ured u Bruxellesukonkurentska prednostČelnici HOK-a s ministricom Kolindom Grabar-KitarovićVisoka delegacija HOK-ana čelu s novim predsjednikomHOK-a MatomTopićem i svim potpredsjednicimaposjetila je 12. i 13.veljače Bruxelles. PredsjednikTopić zajedno s najbližim suradnicimabio je primljen nanajvišoj razini, te je u kratkomvremenu uspio razgovarati sglavnim pregovaračem RH zapregovore s EU, VladimiromDrobnjakom, veleposlanicomRH u Kraljevini Belgiji LjerkomAlajbeg i šefom MisijeRH pri EU, veleposlanikomBrankom Baričevićem.Predsjednik HOK-a predstaviose i Flamanskoj komorimalih poduzetnika UNIZO, skojom HOK provodi projektEurocraft. Dogovoren je dolazakposlovne delegacije izFlandrije koja će u travnju posjetitiHOK kako bi se obaviliposlovni razgovori i omogućilaveća trgovinska razmjenahrvatskih obrtnika i Flandrije,koja je gospodarski i tehnološkinajjača belgijska regija.S uredom HGK-a u Bruxellesudogovoren je nastupHOK-a i HGK-a na EuropeanBusiness Summitu, velikoj europskojposlovno–političkojkonferenciji koja će se održati15. i 16. ožujka u Bruxellesu.HOK i HGK zajednički ćeorganizirati štand hrvatskoggospodarstva koji će posjetitii premijer RH Ivo Sanader.Na susretu s glavnim tajnikomUEAPME (Europskoudruženje obrtnika i malihpoduzetnika) započet jerazgovor o ulasku HOK-au europski projekt BusinessSupport Programme III, kojije s fondom od 500.000 eurapredviđen kao izravna pomoćobrtnicima i malim poduzetnicimapri upoznavanjus europskim propisima. Takoće putem BSP III HOK i hrvatskoobrtništvo biti uključeniu niz stručnih radionica nakojima će se pojedinim branšama(trgovci, proizvođači,itd.) tumačiti koje ih novenorme i propisi očekuju u poslovanjus EU.Ured HOK-a u Bruxellesukoji je otvoren 2005. godineprepoznat je kao velika prilikada se identificiraju najinteresantnijifondovi i prekonjega stupi u kontakt s potencijalnimpartnerima za realizacijuprojekata koji trebajupružiti konkretnu pomoć štovećem broju članova i djelatnikaHOK-a.Ured HOK-a prepoznat jeod strane hrvatskih pregovaračai diplomacije kao vrlopozitivna i dugoročno izuzetnokorisna stvar za opstanakhrvatskog obrtništva, pogotovonakon što Hrvatska uđeu Europsku uniju. Naime,tek će onda fondovi za malepoduzetnike biti još izdašniji,no važno će biti i znanjekako pripremiti projekt kojimože biti odobren. Dakle, napretpristupne fondove trebagledati kao na jednu vrstutreninga i pripremu za onošto uskoro dolazi.Delegacija HOK-a nazočilaje otvorenju izložbe u Europskojkomisiji (EUROPE 2020),koju su otvorili ministricavanjskih poslova i europskihintegracija RH Kolinda Grabar-Kitarovići povjerenik EKza proširenje Olli Rehn.VINO I ONO OKO VINALijepo je u čaši »Svijeta u čaši«Doista, koliko li vinara, vinotekara, pilaca, ugostitelja, kuhara, može stati u čašu »Svijeta u čaši« hrvatske revije za vino, kulturu stola iturizam? Više se puta pokazalo da je ta čaša doista velika, široka i duboka, a nedavno, kad je revija obilježavala petnaestu obljetnicu izlaženja,velika dvorana zagrebačkog hotela »Antunović« nalikovala je, kako narod kaže, na – šipak… Domaći i strani vinari, brojni ugostitelji, vinotekari,kulinari, novinari, gospodarstvenici, političari… došli su pozdraviti reviju i njezinu redakciju. Tako je i trebalo.Pero GabrićPod geslom »Doživjetistotku« prijatelji loze ivina te pobornici kulturestola, kao i naše vinogradarsko-vinarsketradicije, ugodnosu se zabavljali, ali i doslovno»narazgovarali« o vinu i svemuoko vina, dakle, na tzv.dnevnom redu bila je očekivanai istodobno neiscrpna temao vinu i svima nama koje lozai vino na različite načine okosebe već stoljećima okupljaju.Uredništvo i suradnici »Svijetau čaši« i ovaj su put pokazaliili dokazali da su vinogradi,vino, podrumi, doista neiscrpneteme, a razumljivo, svakiput drukčije, što ovisi o svimvinogradarsko-vinskim tržišnimi ostalim (ne)prilikama, akod nas, stjecajem okolnosti,to su tzv. vječne teme i stogašto u posljednje doba oko vinogradai vina ima niz nedorečenosti,nesporazuma, krivi-na… tako da su pravi i odanivinogradari i vinari, a jednakotako i štovatelji ove drevnegospodarske kulture i tradicijeu sve većim nedoumicama, pai na mukama…Korisna nastojanjaU svojih petnaest godina»Svijet u čaši« nanizao je nastotine stručnih tema, napisa,komentara, reportaža s domaćegi inozemnog terena, organiziraoizbore za kuhare i vinaregodine (odazivom »birača«doista se može pohvaliti!), najkraćerečeno grijao je i podgrijavaoraspoloženje prema lozi ivinu, te posebno prema njegovanjui naglašavanju vrijednostikulture stola. Uostalom, doistaveliki odaziv vinogradara,vinara, podrumara, vinotekara,kulinara i prijatelja vina izzemlje i inozemstva potvrdioje koristan put i nastojanja terevije, njezina uredništva i, naravno,čitatelja.Subotom u»Pantheonu«Nije novost da se kod nas ovinu i svemu oko loze i vinamože pisati i govoriti s minusi plus predznacima. Zaone prvospomenute krivi su»vinari« i, posebno, vinarskeslužbene inspekcije (nadzor),no toga je bilo i bivat će, alibilo kako bilo, vino i okupljanjeoko vina širi svoj »teritorij«,pa tako odnedavnozagrebački pilci i njihovi gosti,na primjer, subotama (od12 sati) okupljaju se u vinoteci»Pantheon« u Tomićevojulici. Vinar koji se toga danapredstavlja obavezno je tu i naraspolaganju je svim vinskimsladokuscima.Dakle, uz degustiranje idruženje tu je subotama i nekavrsta vinarske škole za odrasle,a kakva je ta škola (ili, recimo,subotnji tečaj…) ponajbolja jepotvrda da su »učitelji« npr.Krauthaker, Šember, D. Režek,predstavnici Vinarije Šibenik idrugi.Nešto kao »ili – ili«…Davno je rečeno i potvrđenoda loza i vino jednostavnone mogu bez priče. Te zgodemogu biti u vinogradima, podrumima,konobama, ugostiteljskimlokalima, vinotekama(o onim pozama s laktom našanku da se i ne govori!) i gdjegod jesu, pričama »nikad kraja«!Jedna od njih posebno je zapamćenajer, ako se kojom srećomostvari barem dio bit će tooblik preporoda naših otokakoji su, na žalost, sve prazniji(osim, naravno, u ljetnim turističkimsezonama). Znanihvarski vinar Andro Tomićprije četiri godine reče u jednom(službenom) razgovoruda »…ili saditi vinovu lozu ililjeti po otoku slikavati stareškure koje će svaki čas pasti nazemlju...«. Nema Tomić uglavnomništa kontra (stranih) vlasnikastarih kuća, uostalom,takva su vremena, ali kako ćenam otoci izgledati ako mladiotočani budu dolazili kućamatek na ljetovanja…