Ne koncesiji i prodaji šuma! - Hrvatske šume

1 Obična lijeska (Corylusavellana) – dijelovi biljke2 Kultivar Contorta svijugavim grančicama3 Makedonska lijeska (Corylusmaxima)4 Corylus maxima Purpurea5 PlodoviMedvjeđa lijeska ima jaku izdanačku snagu, doživi starost veću od 200 godina, aširoke je ekološke amplitude. Raste u većem broju reliktnih zajednica toplijih predjela(reliktne bukove šume i dr.), a često se uzgaja po europskim parkovima i drvoredima.koja je umotana u smeđoj lupini. Plodovi lješnjaci beru setijekom rujna i listopada, a imaju bijelu, čvrstu i vrlo hranjivujezgru ugodnog okusa. Uz plodove oraha, ubrajamo ihu cijenjene i energetski najvrednije namirnice.Različite stanišne prilike i šumske zajednice– Obična lijeska je listopadna, jednodomna i anemofilnavrsta (prilagođena za oprašivanje vjetrom), dobro podnosizasjenu, a izbjegava izrazito sredozemne i stepske predjele.Razmnožava se sjemenom i na vegetativan način. Njenostanište su šume i šikare umjerenoga pojasa sjevernepolutke. Nerijetko se pojavljuje u zajednicama hrasta kitnjaka(Querco – Carpinetum) i bukve (Fagetum montanum)pa i jelovo – smrekovim (sveza Ceataego – Corylion)i dr., a oblikuje i guste šikare (Rhamno – Prunetea i dr.).Prilagođena je na različite stanišne prilike te u različitimšumskim zajednicama ima širok ekološki raspon (ubikvist).Raste od nizinskih predjela do 1800 m nadmorske visine,voli svježa, plodna i duboka tla, no nalazimo je i na točilimai siparima kao pionirsku vrstu. Optimalno je razvijena pobrežuljcima i nižim položajima na kojima je sastavni diopodstojne etaže mješovitih listopadnih šuma i lugova. Nerijetkooblikuje i veće površine gustih šibljaka koji nastajukao sekundarne formacije grmlja na rubovima šuma, našumskim sječinama, ali i na siromašnim tlima pašnjakai livada. Ispod krošanja lijeske postupno se naseljavajuosjetljive skiofitne vrste, poput bukve, a posebice smrekena kiselim tlima. Potonje rastom potiskuju heliofilnu lijeskute tvore novu šumsku sastojinu. Ovu lijesku nalazimoi na šumskim čistinama, u živicama, uz potoke i putove. UHrvatskoj je jedan od najčešćih grmova pa raste u većininaših krajeva i širom Dinarskog krasa do Istre, Kvarnera iDalmatinske zagore. Uglavnom izostaje samo na sušnimdalmatinskim otocima.Nije osobito varijabilna vrsta, a poznato je više njenihkultivara koji se sade kao ukrasne biljke, ali i u plantažamaza proizvodnju lješnjaka. Jedan od poznatijih kultivaraje Contorta, s vijugavim grančicama.U prehrambenoj industriji, pučkoj medicini, pčelarstvu– lješnjaci se jedu sirovi, a mnogi se koriste u kulinarstvui prehrambenoj industriji, kao i orasi i bademi,za slatkiše, čokolade (osobito u Italiji) i dr. Osim toga,upotrebljavaju se i za dobivanje jestivoga masnog ulja.Zanimljivo je da se jestivim smatraju lijeskine rese (muškicvjetovi), koje se, osobito u slučaju oskudice, mogu18 HRVATSKE ŠUME BROJ 180 l PROSINAC 2011.