Zeleno poduzetništvo

Ruralni razvoj temeljen na očuvanju
i održivom korištenju prirodne i
kulturne baštine

Kraljevska riznica dalmatinskog
aromatičnog cvijeća
Poznata izreka Alberta
Einsteina kaže: „Kada bi pčele
nestale s lica Zemlje, čovjeku
bi ostalo samo pet godina
života“.
Pčele oprašuju preko 80%
biljaka, koje uključuju i
jednu trećinu voća i povrća
koje jedemo (pr. jabuka,
krumpir, brokula, jagoda...)
te ujedno omogućuju
opstanak biljnih vrsta.
Ekološko pčelarstvo
predstavlja nenametljivu simbiozu čovjeka, biljaka
i životinja te usto daje visokokvalitetne autohtone
proizvode.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ivica
Dragan Elez jedno je od dvoje ekoloških pčelarskih
gospodarstava u Dalmaciji. Trenutno raspolaže
sa 72 ekološke pčelinje zajednice koje proizvode
visokokvalitni med od aromatičnih dalmatinskih biljaka
kao što su kadulja (Salvia officinalis), lavanda (Lavandula
sp.), ružmarin (Rosmarinus Officinalis). Ekološki med od
aromatičnih dalmatinskih biljaka vrlo je cijenjen kako u
Hrvatskoj, tako i na tržištu EU na koje se izveze gotovo
pola količine proizvedenog hrvatskog meda, a izvrstan
je i kao originalni autohtoni hrvatski suvenir. Projekt
ekološkog pčelarstva i proizvodnje visokokvalitetnog
ekološkog meda ima višestruke koristi i za lokalne
zajednice: mlađi stanovnici ruralnih područja dobili su
priliku za novu perspektivu života i rada u svojim rodnim
mjestima, kroz održivo korištenje prirodnih bogatstava
i širenja turističke ponude što rezultira gospodarskim
razvojem i smanjenjem raseljavanja ruralnih područja.

Ekološki vinograd autohtonih
sorti Grk i Plavac mali na južnim
padinama otoka Korčule
Grk je hrvatska autohtona sorta vinove loze koja uspjeva
i postiže izvrsne rezultate na pjeskovitom i suhom tlu
u Lumbardi u unutrašnjosti otoka Korčule. No, unatoč
velikim prirodnim potencijalima za proizvodnju vrhunskog
vina, južne padine Korčule godinama su bile zapuštene i
neobrađene.
Frano Milina Bire pokrenuo je uzgoj autohtone bijele
sorte Grk na južnim padinama Korčule što je ujedno i prvi
ekološki vinograd na otoku. Uz sortu Grk zasadio je jednu
od najcjenjenijih hrvatskih sorti Plavac mali koja je izabrana
ne samo radi dobrog vina koje se od njega pravi, već i radi
uzgoja Grka. Vinograd podiže i održava tradicionalnim
načinima vađenja, drobljenja i slaganja kamena.
Ovim zelenim projektom Obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo Frano Milina Bire će upotpuniti svoju
dosadašnju iznimno atraktivnu i posjećenu turističku
ponudu. Uz kušaonice vina i likera, na gospodarstvu se
nalaze štale za koze i magarce, maslinik, voćnjaci naranči,
limuna i mandarina, povrtnjak te već postojeći vinogradi.
Zadovoljstvo gostiju imanja, ali i uspješan poslovni
pothvat najbolji je primjer održivog spoja poljoprivrede i
ruralnog turizma. Pozivnica je to ostalim budućim zelenim
poduzetnicima tog kraja da, slijedeći pozitivan primjer i
iskustvo, obnove tradiciju uzgoja vinove loze na južnoj
strani otoka Korčula te poput Frane Miline Bire, obogate
turističku ponudu i prepoznatljivost kraja kao poželjne
turističke destinacije.

Ekološki uzgoj stada autohtone
sorte Buša kao osnova za
proizvode dodane vrijednosti
Autohtone sorte i pasmine čine bitan dio biološke
raznolikosti što je potvrdila i Konvencija o biološkoj
raznolikosti (Convention on Biological Diversity).
Buša je autohtono govedo područja Balkanskog poluotoka
koje je do prije stotinjak godina, uz podolsko govedo, bila
dominantna pasmina u Hrvatskoj s više od milijun grla.
Danas je ova pasmina kritično ugrožena s procijenjenih
oko 220 grla u Hrvatskoj, unatoč svojim prednostima kao
što su otpornost na bolesti, prilagođenost škrtim i teškim
terenima, sposobnosti preživljavanja na otvorenom
tijekom cijele godine te malu zahtijevanu brigu. Buša je
jedno od najmanjih goveda na svijetu, visine oko 110 cm i
težine oko 200 kg.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Nikica
Žampera koji se već 15 godina bavi stočarstvom, a
zadnjih 6 godina ekološkom proizvodnjom kozijeg sira
i maslinovog ulja, prepoznalo je vrijednost autohtone
pasmine Buša, a njena revitalizacija će povećati ponudu
visokokvalitetnih ekoloških sireva na imanju.
Osim visokokvalitetnog mlijeka, krava Buša ima značajnu
ulogu i u obnavljanju tradicijskog krajobraza kojim
dominiraju prirodna staništa livada i pašnjaka, a koji
nekorištenjem relativno brzo nestaju.
Revitalizacija Buše i pogodnost za razvoj ekološkog
stočarstva te turističke ponude temeljene na proizvodima
dodane vrijednosti izvrsne su mogućnosti gospodarskog
razvoja slabo naseljenih otočnih područja.

Pilot projekt komercijalne
proizvodnje Brbavice
(Venus verrucosa)
Zbog svoje velike
produktivnosti i značaja za
uzgoj školjkaša, Malostonski
zaljev je 1983. godine
proglašen rezervatom
prirode u moru. On je danas
najznačajnije mjesto za
uzgoj školjkaša u Hrvatskoj.
Poznata je izjava jednog od
najznačajnijih istraživača
Jadranskog mora Tome
Gamulina: „Republika Hrvatska
ima stotine zaljeva, ali samo
jednu Bistrinu“.
Upravo u uvali Bistrina u Malostonskom zaljevu
Tehnološki i poslovno-inovacijski centar za
marikulturu MARIBIC smjestio je svoje mrjestilište
školjaka te pokenuo pilot projekt komercijalnog
uzgoja školjke Brbavice (Venus Verrucosa). Potražnja za
Brbavicom, a pogotovo na talijanskom i francuskom
tržištu, uvelike pemašuje njenu ponudu te se u Hrvatskoj
izlovi i proda oko 4 tone Brbavice godišnje. Zbog
nerazvijenog komercijalnog uzgoja sakuplja se iz njenog
prirodnog okruženja te dolazi do nekontroliranog izlova
radi velike potražnje i visoke cijene na tržištu. Iz tog
razloga MARIBIC želi pilot komercijalnom proizvodnjom
ispitati mogućnosti i definirati tehnologiju uzgoja
tržišno spremne Brbavice, a dosada se pokazalo da je
uspješnost rasta i preživljavanja čak 98%. Projekt će
omogućiti transfer tehnologije komercijalnog uzgoja
Brbavice partnerima, uzgajivačima i poduzetnicima,
što bi dovelo do povećanja sveukupne proizvodnje
školjkaša u Hrvatskoj te doprinjelo ukupnoj
profitabilnosti hrvatske marikulture. Suradnja je već
uspostavljena s udrugom „Stonski školjkari“ koji su
partneri u projektu, a broje 55 uzgajivača školjaka.

Obnova ekološkog maslinika i
podizanje novih nasada
Dalmacija ima dugu
tradiciju maslinarstva i
proizvodnje maslinovih ulja.
Međutim, tijekom godina
pojedini stari maslinici su,
zbog niza okolnosti, požara,
raseljavanja u urbane centre,
ostali zapušteni, napušteni i
neobrađeni.
Zbog toga je hvalevrijedan
projekt Obiteljskog
poljoprivrednog
gospodarstva Vukas
kojemu je cilj obnoviti
opožareni, zapušteni maslinik u suvremeni ekološki
maslinik s očuvanim tradicijskim krajobrazom i
autohtonim sortama. Na 2,7 ha obnovljeno je 100
zapuštenih stabala maslina te posađeno 400 novih
sadnica. Uz obnovu maslinika obiteljsko gospodarstvo
Vukas obnavlja i biljni i životinjski svijet koji ima
presudnu ulogu u ekološkom uzgoju maslina. Uz rubne
dijelove maslinika posađene su autohtone aromatične
biljke ružmarin i lavanda, a oko stabala razne vrste
leguminoza koje prirodno stvaraju dušik prijeko
potreban za razvoj maslina. Uz maslinik zasađena su
i stabla badema, smokve, žižule i drugih autohtonih
voćaka kako bi se povećala biološka raznolikost i održala
biološka ravnoteža maslinika.
Obiteljsko gospodarstvo Vukas svoje poljoprivredno
djelovanje uspješno sjedinjuje s agroturizmom.
Smješteni u mjestu Ponikve na poluotoku Pelješcu,
poznatom po svojim krajobraznim ljepotama te mirnom
ugođaju bez buke i stresa kao stvorenom za odmor,
na svom gospodarstvu razvili su bogatu turističku
ponudu. Turisti imaju prilike uživati u vrhunskim vinima
i domaćim delicijama, a da bi dio tog nezaboravnog
ugođaja ponijeli sa sobom, nude im se vina i ekstra
djevičanska maslinova ulja u atraktivnim i simpatičnim
bočicama.

Izgradnja tradicionalne ribarske
brodice Falkuša te razvoj i
marketing na njoj temeljene
eko-turističke ponude
Falkuša je drevna ribarska brodica i jedan od glavnih
simbola tisućljetne ribarske tradicije Komiže na otoku
Visu. Kako bi se otisnuli na otvoreno more, Komižanima je
trebala brodica koja će im to omogućiti. Stoga su majstori
brodograditelji konstruirali brod koji će im omogućiti da
prevaljuju veće udaljenosti. Pogonjena jedrima i veslima,
Falkuša je bila izrađivana od borovine, drva koje najbolje
podnosi ćudi mora. Bila je duga oko 9 metara, široka 2,90
metara, a jarbol joj je visok po prilici koliko i njena dužina.
Pokretalo ju je pet vesala, a za vjetrovita vremena dizalo se
veliko latinsko jedro i flok. Dobila je ime po falkama tj. dijelu
boka koji bi se za vrijeme ribarenja skinuo. Tako bi brod bio
niži i s njega bi se lakše bacale mreže.
Kako bi se turistima približila kulturna baština, tradicija
i praksa održivog suživota čovjeka i njegovog morskog
okruženja u Komiži, turistička agencija Vis Adventure,
koja pruža usluge pustolovnog turizma, pokrenula je
projekt revitalizacije Falkuše i razvoja eko-turističke
ponude bazirane na tom simbolu komiške kulturne
baštine. Takva vrsta turističke ponude izvrsno će se
uklopiti u turistički razvoj Komiže kao top destinacije
za eko turizam. Spomenuta Falkuša i na njoj temeljeni
sadržaji imala bi središnje mjesto i u planiranom eko
muzeju Komiže. Nezaboravnim jedrenjem Falkušom
turisti bi imali mogućnost upoznati se i s bogatstvima
morskog krajobraza Komiže i s tradicionalnim ribarstvom
koje održivo gospodari morskim resursima čime brine o
očuvanja morske bioraznolikosti.

ZELENO PODUZETNIŠTVO:
ruralni razvoj temeljen na očuvanju
i održivom korištenju prirodne i
kulturne baštine
U svijetu zasićenom masovnom proizvodnjom i turizmom, raste
tržište proizvoda koji se temelje na jedinstvenosti lokalne prirodne
i kulturne raznolikosti.
Dalmatinska obala, sa svojom iznimnom biološkom, krajobraznom
i kulturnom baštinom i perspektivnim turističkim sektorom,
izvrstan je primjer kraja koji koristi zeleno poduzetništvo kako za
svoj razvoj, tako i za vlastito očuvanje.
Sektori s velikim mogućnostima razvoja su: ekološka poljoprivreda,
uzgoj autohtonih sorti i pasmina zbog kreiranja proizvoda dodane
vrijednosti, ekološko ribarstvo i školjkarstvo, na prirodi temeljen
agro, ruralni i pustolovni turizam.
Program za poticanje zelenog poduzetništva (PPZP) osnovan je
krajem 2008. godine u Dalmaciji u suradnji s Globalnim fondom za
okoliš, Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), četirima
dalmatinskim županijama i njihovim razvojnim agencijama.
PPZP je usmjeren na: 1) izravno kreditiranje kroz jamstveno-kreditni
fond za zeleno poduzetništvo u suradnji sa Société Générale -
Splitskom bankom; 2) Financijsku i tehničku pomoć u realizaciji
projekata zelenog poduzetništva i 3) Tehničku i financijsku pomoć
u pripremi projektnih prijedloga za prijavu na druge nacionalne i
međunarodne programe potpore.
Projekt COAST
Kraj sv. Ivana 11; 21 000 Split
Tel: 021/ 340 – 480
e-mail: coast@undp.hr
www.undp.hr