12.07.2015 Views

Prava iz mirovinskog osiguranja prema novome Zakonu o pravima ...

Prava iz mirovinskog osiguranja prema novome Zakonu o pravima ...

Prava iz mirovinskog osiguranja prema novome Zakonu o pravima ...

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

vih obitelji koji pravo na mirovinu ostvaruju<strong>prema</strong> ZOPHBDR ili <strong>prema</strong> općimpropisima,– određivanje visine naknade hrvatskihbranitelja s pravom na profesionalnurehabilitaciju.ZOPHBDR propisuje prevođenje poslužbenoj dužnosti prava na invalidskui obiteljsku mirovinu, prava na temeljupreostale radne sposobnosti nezaposlenihhrvatskih branitrelja s pravomna naknadu plaće zbog nezaposlenosti(privremena naknada), zaposlenih hrvatskihbranitelja s pravom na naknaduplaće zbog manje plaće na drugom poslute prava na naknadu hrvatskih braniteljas pravom na profesionalnu rehabilitacijuostvarenih <strong>prema</strong> ZOPHBDR,koji je bili na snazi do stupanja na snagunovoga ZOPHBDR <strong>iz</strong> 2004. godine.Osim toga, novi ZOPHBDR:– ukida smanjivanje mirovine propisanoZOPHBDR <strong>iz</strong> 2001. godine,– naznačuje da će se prava pripadnikaHrvatskog vijeća obrane ureditimeđudržavnim ugovorom, te– utvrđuje pravo na doplatak za djecudjeci smrtno stradalog hrvatskogbranitelja i djeci zatočnih i nestalih hrvatskihbranitelja.1.Status hrvatskih branitelja <strong>iz</strong>Domovinskog rata i članova obiteljismrtno stradalog hrvatskogbranitelja1.1. Status hrvatskog branitelja <strong>iz</strong> Domovinskograta uređen je na bitno istinačin kao i <strong>prema</strong> prijašnjim zakonima(osoba koja je kao dragovoljac i pripadnikOružanih snaga Republike Hrvatskeorgan<strong>iz</strong>irano sudjelovala u obranineovisnosti, teritorijalne cjelovitosti,odnosno suvereniteta Republike Hrvatskeu bilo kojem razdoblju Domovinskograta), s tim da je potpunije uređeni proširen krug organ<strong>iz</strong>iranih oblika kojise smatraju Oružanim snagama RepublikeHrvatske (Zbor narodne garde,Hrvatska vojska, Ministarstvo obrane,policija, Ministarstvo unutarnjih poslova,te kao novo - Hrvatske obrambenesnage – HOS i naoružani odredi Narodnezaštite, s tim da je osoba u tim odredimaprovela najmanje pet mjeseci do24. prosinca 1991.) (članak 2. stavak 1.i 2.).Pod sudjelovanjem u obrani suverenitetaRepublike Hrvatske podrazumijevase, kao i <strong>prema</strong> prijašnjim propisima,oružani otpor agresoru i djelovanjeu <strong>iz</strong>ravnoj vezi s tim otporom (odlazak upostrojbu, na borbeni položaj i povratak),ali je to sudjelovanje prošireno i naobuku i pripremu za odlazak na bojište(članak 2. stavak 2.).Dok je <strong>prema</strong> ZOPHBDR <strong>iz</strong> 2001. godineDomovinski rat trajao, u skladu sUstavom Republike Hrvatske, u razdobljuod 1. siječnja 1991. do 31. prosinca1995. (ZOPHBDR <strong>iz</strong> 1996. godine – od30. svibnja 1990. do 30. lipnja 1996.),Domovinski rat i sudjelovanje u obranisuvereniteta Republike Hrvatske, <strong>prema</strong><strong>novome</strong> ZOPHBDR, trajalo je od 5.kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.1.2. Pobliže je uređen status dragovoljca<strong>iz</strong> Domovinskog rata (članak 2.stavak 3. i 4.) – to je hrvatski branitelj kojije u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15.siječnja 1992. sudjelovao u obrani suverenitetaRepublike Hrvatske (1) najmanje100 dana, ili (2) najmanje 30 dana akonije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnomsastavu ili nije regulirao obvezusluženja vojnog roka primjerice, žene,malodobne osobe, osobe nesposobneza vojnu službu, osobe bez vojnog rasporeda).Važno je napomenuti da se upogledu određivanja visine mirovinehrvatskih branitelja i članova njihovihobitelji dragovoljci <strong>iz</strong>jednačavaju s pripadnicimagardijskih postrojbi i specijalnepolicije.Status hrvatskog branitelja, pa i dragovoljca<strong>iz</strong> Domovinskog rata, dokazujese potvrdom Ministarstva obrane,odnosno Ministarstva unutarnjih poslova(članak 2. stavak 2.).1.3. ZOPHBDR definra tko se smatrahrvatskim ratnim vojnim invalidom <strong>iz</strong>Domovinskog rata (HRVI <strong>iz</strong> Domovinskograta) – hrvatski branitelj kojemu jeorgan<strong>iz</strong>am oštećen najmanje 20% zbograne, ozljede ili bolesti zadobivene uobrani suvereniteta Republike Hrvatske,odnosno kao zatočenik u zatvoru ilineprijateljskom logoru u Domovinskomratu (članak 5. stavak 1. i 2.). Smatra seda je oštećenje organ<strong>iz</strong>ma zatočenikau neprijateljskom logoru na toj osnovinajmanje 20% trajno (članak 5. stavak1.).Određene osobe (medicinsko osoblje,ratni <strong>iz</strong>vijestitelji, pripadnici va-56


vojnih ili drugih dužnosti u obrani suverenitetaRepublike Hrvatske, poginule,ubijene prilikom zatočenja ili u neprijateljskomlogoru ili umrle od posljedicarane ili ozljede zadobivene pri obavljanjutih dužnosti (članak 3. stavak 2.). Takvimosobama su se <strong>prema</strong> prijašnjemZOPHBDR smatrali samo pripadnicimedicinskog osoblja i ratni <strong>iz</strong>vijestitelji.Te osobe, inaće, nisu bile pripadniciOružanih snaga Republike Hrvatske.Zatočeni ili nestali hrvatski braniteljje onaj koji je u obrani suvereniteta RepublikeHrvatske zatočen u neprijateljskomlogoru ili zatvoru najmanje 3 danaili je nestao u Domovinskom ratu (članak4. stavak 1.), a zatočena ili nestalaosoba je ona koja je zatočena u neprijateljskomlogoru ili zatvoru najmanje 3dana ili je nestala prigodom obavljanjavojnih i drugih dužnosti po nalogu nadležnihdržavnih tijela Republike Hrvatskeu Domovinskom ratu (članak 4.stavak 2.).1.5. Članovima obitelji smrtno stradaloga,zatočenog ili nestalog hrvatskogbranitelja <strong>iz</strong> Domovinskog rata, <strong>prema</strong><strong>novome</strong> ZOPHBDR, smatraju se bračnidrug, djeca rođena u braku ili <strong>iz</strong>van braka,posvojena djeca i pastorčad (članoviuže obitelji), roditelji, očuh, mačeha iposvojitelj. Članom uže obitelji smatrase i <strong>iz</strong>vanbračni drug koji je s hrvatskimbraniteljem do njegove smrti, zatočenjaili nestanka živio u zajedničkom kućanstvunajmanje tri godine (prije: godinudana uz uvjet da je s hrvatskim braniteljemimao dijete). Status <strong>iz</strong>vanbračnezajednice utvrđuje se u <strong>iz</strong>vanparničnompostupku. Očuh i maćeha ostvarujuprava ako su hrvatskog branitelja uzdržavaliili je hrvatski branitelj njih uzdržavaonajmanje pet godina prije smrti.Pastorak je osoba koja nema živog jednogod roditelja ili su roditelju oduzetaroditeljska prava, a hrvatski branitelj gaje uzdržavao najmanje godinu dana prijenego što je smrtno stradao, odnosanoprije nego što je zatočen ili nestao (članak6.). Treba dodati da status pastorkasmrtno stradaloga hrvatskog braniteljautvrđuje rješenjem nadležni ured državneuprave u jedinici lokalne (regionalne)samouprave, odnosno nadležnoupravno tijelo Grada zagreba (članak122. stavak 1.).Ako je više članova obitelji smrtnostradaloga hrvatskog branitelja, prednostu ostvarivanju prava utvrđuje <strong>prema</strong><strong>Zakonu</strong> o nasljeđivanju («Narodnenovine«, broj 48/83. i 163/03.). Članoviistog nasljednog reda ostvaruju prava<strong>prema</strong> međusobnom sporazumu. Akose sporazum ne postigne, prednost uostvarivanju prava ima član obitelji <strong>iz</strong>istoga nasljednog reda koji je s hrvatskimbraniteljem živio u zajedničkomkućanstvu (članak 6. stavak 4.). Trebapodsjetiti da, <strong>prema</strong> <strong>Zakonu</strong> o nasljeđivanju,prvi nasljedni red čine djeca i bračnidrug (članak 9.), a drugi nasljednired ostavitelja koji nije ostavio potomkečine roditelji i bračni drug (članak 11.).Dakle, pravo na obiteljsku mirovinu nemogu istodobno ostvariti bračni drug iroditelji Hrvatskog branitelja, odnosnone može se odrediti tzv. podijeljena obiteljskamirovina.2. Primjena propisa u postupkuostvarivanja pravaZOPHBDR je na posebni način uredioodređena pitanja stjecanja, određivanjai korištenja prava <strong>iz</strong> <strong>mirovinskog</strong><strong>osiguranja</strong> te postupka ostvarivanja tihprva hrvatskih branitelja i članova njihovihobitelji, a na sva ona pitanja kojanisu uređena tim Zakonom primjenjujuse odredbe Zakona o mirovinskomosiguranju (ZOMO) i drugih propisa<strong>iz</strong> <strong>mirovinskog</strong> <strong>osiguranja</strong>, Zakona oopćem upravnom postupku (ZUP) idrugih propisa (članak 9. stavak 1.). Taje norma na odgovarajući način sadržanai u odredbama ZOPHBDR kojima seuređuje pravo na starosnu, invalidsku iobiteljsku mirovinu, na način da je određenoda hrvatski branitelj ostvaruje pravona starosnu mirovinu (članak 13.),odnosno pravo na invalidsku mirovinu(članak 15. stavak 3. i članak 22.), a članoviobitelji hrvatskog branitelja pravona obiteljsku mirovinu (članak 25.) poduvjetima i na način propisan Zakonom omirovinskom osiguranju, ako odredbamaZOPHBDR nije drukčije određeno.Tako primjerice, ZOPHBDR je na posebninačin uredio uvjete za stjecanjeprava na invalidsku mirovinu hrvatskihbranitelja na temelju invalidnosti kojaje posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništvau logoru i bolesti zadobivenihu obrani suvereniteta Republike Hrvatskei određivanje visine te mirovine.ZOPHBDR nije posebno uredio od kojegase dana pr<strong>iz</strong>naje pravo na invlaidsku58


mirovinu hrvatskih branitelja i od kadase isplaćuje pr<strong>iz</strong>nata mirovina. Stoga seo tome rješava <strong>prema</strong> članku 54. ZOMO.Pravo na invalidsku mirovinu se pr<strong>iz</strong>najeod dana nastanka invalidnosti, a akose pravo na invalidsku mirovinu ostvarujena zahtjev hrvatskog branitelja nakonprestanka <strong>osiguranja</strong>, a invalidnostje postojala prije podnošenja zahtjeva,hrvatskom branitelju se pr<strong>iz</strong>naje pravona invalidsku mirovinu od dana nastankainvalidnosti, ako je zahtjev za ostvarivanjeprava podnesen u roku od šestmjeseci od dana nastanka invalidnosti.Ako je zahtjev podnesen nakon istekanavedenoga roka, hrvatskom braniteljuse pr<strong>iz</strong>naje pravo na invalidsku mirovinuod prvoga dana idućeg mjeseca nakonpodnošenja zahtjeva i za šest mjeseciunatrag. Početak isplate pr<strong>iz</strong>nate invalidskemirovine ovisi o tome je li hrvatskibranitelj u času nastanka invalidnostibio na bolovanju i primao naknadu plaće<strong>prema</strong> propisima o zdravstvenomosiguranju ili nije, a ako nije bio na bolovanju,početak isplate mirovine ovisio tome radi li se o invalidskoj mirovin<strong>iz</strong>bog opće nesposobnosti za rad ili oinvalidskoj mirovini zbog profesionalnenesposobnosti za rad. Ako je hrvatskibranitelj primao naknadu plaće zavrijeme bolovanja, invalidska mirovinazbog opće nesposobnosti za rad i zbogprofesionalne nesposobnosti za rad muse isplaćuje od prvoga idućeg dana oddana kada je rješenje o pr<strong>iz</strong>nanju pravana invalidsku mirovinu postalo pravomoćnou upravnom postupku. Akonije primao naknadu plaće za vrijemebolovanja, invalidska mirovina zbogopće nesposobnosti za rad se isplaćujeod prvoga idućeg dana od dana kadaje nakon utvrđene invalidnosti ostvarioplaću, a invalidska mirovina zbog profesionalnenesposobnosti za rad, akoje nastavio raditi - isplaćuje se, uz primjenu<strong>mirovinskog</strong> faktora 0,5, od danautvrđene invalidnosti, a ako mu je nakonutvrđene invalidnosti prestao radniodnos, odnosno osiguranje – isplaćujese, uz primjenu <strong>mirovinskog</strong> faktora 0,8,od prvog idućeg dana nakon prestankaradnog odnosa, odnosno <strong>osiguranja</strong>.Drugi primjer. Prema članku 65.stavku 1. ZOMO, «djeci pripada pravona obiteljsku mirovinu do kraja redovitogškolovanja«, dok <strong>prema</strong> članku 29.stavku 3. ZOPHBDR, «djeca smrtno stradaloghrvatskog branitelja <strong>iz</strong> Domovinskograta ostvaruju pravo na obiteljskumirovinu i nakon završetka ili prekidaredovitog školovanja ako su nezaposlena,a najduže 12 mjeseci nakon završetkaili prekida redovnog školovanja«.3. Starosna mirovina i prijevremenastarosna mirovina3.1. Prijašnja tri ZOPHBDR nisu sadržavaliodredbe o starosnoj mirovini iprijevremenoj starosnoj mirovini hrvatskihbranitelja, što znači da su i hrvatskibranitelji, jednako kao i svi drugi osiguranici,pravo na starosnu mirovinu iprijevremenu starosnu mirovinu, ostvarivali<strong>prema</strong> općim propisima (ZOMO,Zakon o <strong>pravima</strong> <strong>iz</strong> <strong>mirovinskog</strong> <strong>osiguranja</strong>djelatnih vojnih osoba, policijskihslužbenika i ovlaštenih službenihosoba, «Narodne novine«, broj 128/99.,129/00., 16/01. i 22/02. – Zakon o <strong>pravima</strong>DVO, PS i OSO i dr.).Tek je novi ZOPHBDR uveo dvije bitnenovine u pogledu ostvarivanja pravana starosnu mirovinu i prijevremenustarosnu mirovinu hrvatskih branitelja:(1) povećanje mirovine ostvarene <strong>prema</strong>općim propisima i (2) mogućnostostvarivanja prava na (starosnu) mirovinus mirovinskim stažem manjim od15 godina. Novi institut najniže mirovineodnosi se i na starosnu i prijevremenustarosnu mirovinu.3.2. ZOPHBDR deklarira da hrvatskibranitelj ostvaruje pravo na starosnumirovinu pod uvjetima i na način propisanodredbama ZOMO, ako ZOPHBDRnije drukčije određeno, a, kao što smovidjeli, određena pitanja ostvarivanjaprava na starosnu mirovinu uređena suZOPHBDR drukčije (članak 13.).Prema prijašnjim propisima, statushrvatskog branitelja nije utjecao nauvjete za stjecanje prava na starosnu iprijevremenu starosnu mirovinu niti naodređivanje visine tih mirovina, osimšto se vrijeme provedeno u Domovinskomratu računalo u mirovinski stažkao staž <strong>osiguranja</strong> ili kao posebni stažu dvostrukom ili jednostrukom trajanju.Naime, hrvatskom braniteljukome je starosna mirovina određena natemelju <strong>mirovinskog</strong> staža manjeg od40 godina, «osobni bod«, kako Zakonkaže, povećava se ovisno o vremenukoje je proveo u Domovinskom ratu(članak 14.): za 10% ako je proveo do 1259


mjeseci, za 15% ako je proveo od 12 do24 mjeseca, za 20% ako je proveo od 24do 36 mjeseci, za 25% ako je proveo od36 do 48 mjeseci, za 30% ako je proveoviše od 48 mjeseci. Za 30% se povećavai starosna mirovina dragovoljcu <strong>iz</strong> Domovinskograta bez obzira na to kolikoje vremena proveo u Domovinskomratu. To praktički znači da se na taj načinpovećava svota starosne, odnosnoprijevremene starosne mirovine. Međutim,mirovina povećana na <strong>iz</strong>loženinačin ne može <strong>iz</strong>nositi više od mirovineodređene na temelju 40 godina ukupnoga<strong>mirovinskog</strong> staža (članak 13. stavak2.).Na navedeni se način povećava i prijevremenastarosna mirovina hrvatskogbranitelja koji pravo na mirovinu ostvari<strong>prema</strong> odredbama ZOMO (članak 14.stavak 3.).Interesantno je da ZOPHBDR rabi<strong>iz</strong>raz «osobni bod«, a ne «osobni bodovi«,kao što to čini ZOMO, iako u svakomslučaju osobni bodovi <strong>iz</strong>nose više odjedan (ne kaže se, valjda, primjerice«38,6574 osobi bod«).3.3. U vezi s tom zakonskom odredbom,kao i s odredbom o povećanjuinvalidske mirovine hrvatskog branitelja,odnosno obiteljske mirovine članovaobitelji hrvatskog branitelja, koji su topravo ostvarili <strong>prema</strong> općim propisimao mirovinskom osiguranju, u praksi seotvorilo pitanje: odnosi li se navedenazakonska odredba samo na hrvatskebranitelje koji pravo na mirovinu <strong>prema</strong>općim propisima ostvare nakon početkaprimjene novoga ZOPHBDR, tj od 1.siječnja 2005. i nakon toga ili i na hrvatskebranitelje koji su pravo na mirovinu<strong>prema</strong> općim propisima ostvarili dopočetka primjene novoga ZOPHBDR,tj. do 31. prosinca 2004.? Činjenica jeda se u članku 14. stavku 1. ZOPHBDRkaže da se na navedeni način povećavamirovina hrvatskog branitelja koji«ostvari pravo na starosnu mirovinu ...«,te da ZOPHBDR nema prijelazne odredbekoja bi hrvatskim braniteljima kojisu pravo na mirovinu ostvarili do 31.prosinca 2004. omogučila podnošenjezahtjeva da im se mirovina ponovnoodredi na način da se poveća za odgovarajućipostotak ovisno o vremenuprovedenom u Domovinskom ratu. Toupućuje na zaključak da se navedenazakonska odredba odnosi samo na hrvatskebranitelje koji pravo na mirovinu<strong>prema</strong> općim propisima ostvare prvi putod 1. siječnja 2005. i nakon toga. Takvomzaključivanju ide u prilog i obrazloženjete odredbe sadržano u PrijedloguZOPHBDR, <strong>prema</strong> kojemu navedenopovećanje mirovine pripada svakomhrvatskom branitelju «ako ispuni uvjeteza pr<strong>iz</strong>nanje prava na starosnu mirovinupropisanu Zakonom o mirovinskomosiguranju i ostvari pravo na tu mirovinuod dana primjene Zakona«. Međutim,na taj su način, potpuno neopravdano,u neravnopravni položaj dovedeni onihrvatski branitelji koji su pravo na mirovinu<strong>prema</strong> općim propisima ostvarilido 31. prosinca 2004. Ovdje je korisnopodsjetiti na to da se u dosadašnjem razvitkuhrvatskog <strong>mirovinskog</strong> sustavasvaka nova pogodnost koju bi uveo nov<strong>iz</strong>akon odnosila i na one koji su pravo <strong>iz</strong><strong>mirovinskog</strong> <strong>osiguranja</strong> ostvarili do početkaprimjene toga novoga zakona.3.4. Drugo je pitanje: odnosi li se navedenaodredba ZOPHBDR o povećanjumirovine na hrvatske branitelje kojisu ostvarili ili će ostvariti pravo na starosnumirovinu, prije ili poslije 1. siječnja2005., kao djelatne vojne osobe, policijskislužbenici, odnosno ovlaštene službeneosobe <strong>prema</strong> <strong>Zakonu</strong> o <strong>pravima</strong>DVO, PS i OSO? Navedene osobe moguostvariti pravo na starosnu mirovinu (1)<strong>prema</strong> općim uvjetima godina života i<strong>mirovinskog</strong> staža za pr<strong>iz</strong>nanje prava nastarosnu mirovinu <strong>prema</strong> odredbamaZOMO (članak 30., 178. i 179.) pod uvjetomda su određeno razdoblje proveleu svojstvu djelatne vojne osobe, policijskogslužbenika, odnosno ovlašteneslužbene osobe (članak 1. stavak 2. do5.) i (2) na temelju rješenja nadležnogministra o prestanku službe zbog potrebaslužbe pod uvjetom da su navršilimirovinski staž od najmanje 30 godina,a od toga najmanje 15 godina <strong>mirovinskog</strong>staža na određenim poslovma,odnosno dužnostima (članak 6.). I u jednomi u drugom slučaju starosna mirovinase određuje <strong>prema</strong> mirovinskojformuli utvrđenoj člankom 74. ZOMO,s tim da se osobni bodovi dobivaju natemelju vrijednosnih bodova utvrđenihu obračunskom razdoblju najranije od1998. godine (članak 7.) i što se osobnibodovi povećavaju za 45% (članak 8.).Treba podsjetiti da osobni bodovi oviseo dužini <strong>mirovinskog</strong> staža.60


Upitno je, <strong>prema</strong> našem mišljenju,stajalište da se starosne mirovine hrvatskihbranitelja koji su to pravo ostvarilikao djelatne vojne osobe, policijski službenici,odnosno ovlaštene službeneosobe <strong>prema</strong> <strong>Zakonu</strong> o <strong>pravima</strong> DVO,PS i OSO ne povećavaju <strong>prema</strong> članku14. ZOPHBDR. U formulaciji odredbečlanka 14. ZOPHBDR, <strong>prema</strong> našem mišljenju,nema uporišta za takvu interpretacijute zakonske odredbe. Jer, <strong>prema</strong>navedenoj zakonskoj odredbi povećavajuse starosne mirovine hrvatskihbranitelja, a navedene osobe ostvarujupravo na starosnu mirovinu. ZOPHBDRu članku 14. ne govori o povećanju starosnemirovine ostvarene <strong>prema</strong> odredbamaZOMO. Konačno, <strong>prema</strong> članku1. stavku 2. Zakona o <strong>pravima</strong> DVO, PSi OSO, djelatne vojne osobe, policijskislužbenici i ovlaštene službene osobe«ostvaruju prava <strong>iz</strong> <strong>mirovinskog</strong> <strong>osiguranja</strong><strong>prema</strong> <strong>Zakonu</strong> o mirovinskomosiguranju kao osiguranici <strong>iz</strong> članka 10.stavka 1. točke 1. toga Zakona,« (radnici)«ako ovim Zakonom nije drukčijeodređeno«. To i neovisno o tome što se<strong>prema</strong> odredbama Zakona o <strong>pravima</strong>DVO, PS i OSO mirovine određuju podpovoljnijim uvjetima u odnosu na mirovinekoje se određuju isključivo <strong>prema</strong>odredbama ZOMO.3.5. Minimalni dužina <strong>mirovinskog</strong>staža kao uvjet za ostvarivanje pravana starosnu mirovinu <strong>iz</strong>nosi 15 godina,s tim da osiguranik, da bi ostvario topravo, mora zadovoljiti i uvjet dobnegranice, koja za muškarca <strong>iz</strong>nosi 65 godinaživota, a za ženu 60 godina života(članak 30. ZOMO). Tako je bilo i <strong>prema</strong>svim dosadašnjim propisima o mirovinskomosiguranju.Novi ZOPHBDR, međutim, omogućujehrvatskom branitelju <strong>iz</strong> Domovinskograta koji je navršio 65 godina života(muškarac), odnosno 60 godina života(žena) da ostvari pravo na mirovinu,iako ne ispunjava uvjete <strong>mirovinskog</strong>staža za stjecanje prava na starosnumirovinu <strong>prema</strong> odredbama ZOMO(članak 31. stavak 3.). Radi se, dakle, ohrvatskim braniteljima koji ispunjavajuuvjet dobne granice, ali ne ispunjavajuuvjet <strong>mirovinskog</strong> staža (15 godina) zastjecanje prava na starosnu mirovinu.ZOPHBDR tu mirovinu ne naziva «starosnommirovinom«, ali je ne naziva ni«najnižom mirovinom« nego propisujeda u tim slučajevima hrvatskom branitelju«pripada pravo na mirovinu u visininajniže mirovine« određene <strong>prema</strong>odredbi toga Zakona. Moglo bi se, ipak,reći da se radi o posebnom slučaju starosnemirovine, iako je neki nazivaju državnommirovinom.4. Invalidska mirovina4.1. Novi ZOPHBDR donosi pet bitnihnovina u uređivanju instituta invalidskemirovine u odnosu na prijašnjiZOPHBDR <strong>iz</strong> 2001.: (1) pravo na invalidskumirovinu hrvatskog branitelja, čijaje invalidnost nastala kao posljedicasudjelovanja u obrani suvereniteta RepublikeHrvatske, ne uvjetuje se statusomhrvatskog ratnog vojnog invalida(HRVI) <strong>iz</strong> Domovinskog rata, (2) uvodise pravo na invalidsku mirovinu zbogprofesionalne nesposobnosti za radhrvatskog branitelja čija je invalidnostnastala kao posljedica sudjelovanjau obrani suvereniteta Republike Hrvatske,(3) visina invaliske mirovineodređuje se na bitno drukčiji način, (4)ukinuto je smanjivanje mirovina ovisnoo visini i (5) povećanje invalidske mirovinehrvatskog branitelja ostvarene<strong>prema</strong> općim propisima.4.2. ZOPHBDR nije posebno definiraoinvalidnost, ni profesionalnu nesposobnostza rad niti opću nesposobnostza rad, što znači da se, u skladus člankom 9. stavkom 1. ZOPHBDR, invalidnosthrvatskih branitelja ocjenjuje<strong>prema</strong> članku 34. ZOMO. Profesionalnanesposobnost za rad, da podsjetimo,postoji kada je kod osiguranika, zbogpromjena u zdravstvenom stanju kojese ne mogu otkloniti liječenjem, radnasposobnost trajno smanjena za višeod polovice <strong>prema</strong> tjelesno i psihičk<strong>iz</strong>dravome osiguraniku iste ili slične naobrazbei sposobnosti, a poslovi <strong>prema</strong>kojima se ocjenjuje sposobnost za radosiguranika obuhvaćaju sve poslovekoji odgovaraju njegovim tjelesnim ipsihičkim sposobnostima, a smatraju seodgovarajućim njegovim dosadašnjimposlovima. Opća nesposobnost za radpostoji kada kod osiguranika nastanetrajni gubitak sposobnosti za rad, kodkojega, dakle, nema preostale radnesposobnosti. Kada je kod osiguranikautvrđena profesionalna nesposobnostza rad utvrđuje se preostala radna sposobnostako se, s obzirom na njegovo61


zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbui sposobnost, može profesionalnomrehabilitacijom osposobiti za rads punim radnim vremenom na drugomposlu.4.3. Kao i <strong>prema</strong> ZOPHBDR <strong>iz</strong> 2001.godine, i <strong>prema</strong> <strong>novome</strong> ZOPHBDRuzrok invalidnosti ne utječe na visinu invalidskemirovine, kao što je to bilo <strong>prema</strong>ZOPHBDR <strong>iz</strong> 1996. godine. Naime,invalidska mirovina hrvatskog braniteljajednaka je bez obzira na to je li njegovainvalidnost posljedica ranjavanja iozljede ili bolesti zadobivene u obranisuvereniteta Republike Hrvatske. Invalidskamirovina ostvarena na temelju invalidnostikoja je posljedica ranjavanjai ozljede zadobivene u obrani suverenitetaRepublike Hrvatske određivala se,<strong>prema</strong> ZOPHBDR <strong>iz</strong> 2001. godine, <strong>prema</strong>plaći pripadnika gardijske postrojbeoružanih snaga Republike Hrvatske,bez obzira na to je li hrvatski braniteljbio pripadnik gardijske postrojbe, a invalidskamirovina ostvarena na temeljuinvalidnosti koja je posljedica bolest<strong>iz</strong>adobivene u obrani suvereniteta RepublikeHrvatske određivala se <strong>prema</strong>plaći pripadnika djelatnog sastava<strong>iz</strong>van gardijske postrojbe oružanih snagaRepublike Hrvatske.Visina invalidske mirovine hrvatskogbranitelja <strong>prema</strong> <strong>novome</strong> ZOPHBDRovisi o tome: (1) radi li se o invalidskojmirovini zbog opće ili profesionalnenesposobnosti za rad, (2) je li hrvatskibranitelj bio pripadnik djelatnog ili pričuvnogsastava oružanih snaga RepublikeHrvatske, odnosno Ministarstvaunutarnjih poslova ili je bio pripadnikgardijske postrojbe, specijalne policije,odnosno dragovoljac <strong>iz</strong> Domovinskograta i (3) je li hrvatski branitelj imaili nema utvrđeni status HRVI <strong>iz</strong> Domovinskograta.4.4. Pravo na invalidsku mirovinuzbog opće nesposobnosti za rad natemelju invalidnosti nastale zbog ranjavanja,ozljede, zatočeništva u logoru ibolesti koje su neposredna posljedicasudjelovanja u Domovinskom ratuhrvatski branitelj je, <strong>prema</strong> članku 76.ZOPHBDR <strong>iz</strong> 2001. godine, mogao stećisamo uz uvjet da mu je pr<strong>iz</strong>nat statusHRVI <strong>iz</strong> Domovinskog rata. Takav uvjetza stjecanje prava na invalidsku mirovinunisu predviđali prijašnji ZOPHBDR <strong>iz</strong>1994. i 1996. godine. Upravo zbog toga,invalidske mirovine hrvatskih braniteljabez statusa HRVI <strong>iz</strong> Domovinskog rataostvarene <strong>prema</strong> ZOPHBDR <strong>iz</strong> 1994.i 1996. godine prevedene su od 7. studenoga2001. na invalidsku mirovinuzbog opće nesposobnosti za rad <strong>prema</strong>ZOPHBDR <strong>iz</strong> 2001. godine, s tim da prevedeneinvalidske mirovine hrvatskihbranitelja bez statusa HRVI <strong>iz</strong> Domovinskograta nisu povećane za dodatak namirovinu po osnovi sudjelovanja u Domovinskomratu.Prema <strong>novome</strong> ZOPHBDR, hrvatskibranitelj kod kojega nastane opća nesposobnostza rad (trajni gubitak radnesposobnosti) ili profesionalna nesposobnostza rad zbog posljedica ranjavanja,ozljede, zatočeništva u logoru,odnosno bolesti zadobivenih u obranisuvereniteta Republike Hrvatske stječepravo na invalidsku mirovinu, bez obzirana to je li im rješenjem nadležnog tijeladržavne uprave pr<strong>iz</strong>nat status HRVI <strong>iz</strong>Domovinskog rata (članak 15.).Međutim, visina invalidske mirovinezbog opće nesposobnosti za rad <strong>iz</strong>bog profesionalne nesposobnosti zarad određuje se pod povoljnijim uvjetimahrvatskim braniteljima sa statusomHRVI <strong>iz</strong> Domovinskog rata (polazni faktorje za 0,35 veći) u odnosu na hrvatskebranitelje bez statusa HRVI <strong>iz</strong> Domovinskograta (članak 17.).4.5. Prema prva tri ZOPHBDR <strong>iz</strong> 1994.,1996. i 2001. godine hrvatski branitelj,kod kojega je invalidnost nastala kaoposljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništvau logoru, odnosno bolesti zadobivenihu obrani suvereniteta RepublikeHrvatske, mogao je steći pravo nainvalidsku mirovinu samo zbog općenesposobnosti za rad, a ne i invalidskumirovinu zbog profesionalne nesposobnost<strong>iz</strong>a rad. Novi ZOPHBDR <strong>iz</strong> 2004.godine prvi put je uveo i institut pravana invalidsku mirovinu zbog profesionalnenesposobnosti za rad hrvatskogbranitelja kod kojega nastane profesionalanesposobnost za rad (invalidnost)zbog ranjavanja, ozljede, zatočeništvau logoru, odnosno bolesti zadobivenihu obrani suvereniteta Republike Hrvatske(članak 15. stavak 1.).Invalidska mirovina zbog profesionalnenesposobnosti za rad ostvarena<strong>prema</strong> ZOPHBDR određuje se primjenom<strong>mirovinskog</strong> faktora 0,8 hrvatskombranitelju koji nije zaposlen niti obavlja62


samostalnu djelatnost (članak 80. stavak1. točka 4. ZOMO), a primjenom <strong>mirovinskog</strong>faktora 0,5 hrvatskom braniteljuza vrijeme zaposlenja ili obavljanjasamostalne djelatnosti (članak 19.).4.6. Visina invalidske mirovine (zbogopće nesposobnosti za rad i zbog profesionalnenesposobnosti za rad) ostvarene<strong>prema</strong> odredbama ZOPHBDR<strong>iz</strong> 2004. godine određuje se na bitnodrukčiji način u odnosu na prijašnjiZOPHBDR <strong>iz</strong> 2001. godine.Invalidska mirovina zbog opće nesposobnost<strong>iz</strong>a rad, koju su mogli ostvaritisamo hrvatski branitelji sa statusomHRVI <strong>iz</strong> Domovinskog rata, određivalase, <strong>prema</strong> članku 76. ZOPHBDR <strong>iz</strong> 2001.godine, na temelju vrijednosnih bodovautvrđenih <strong>prema</strong> plaći ostvarenoj uobračunskom razdoblju od 1998. godinedo godine koja prethodi godini nastankainvalidnosti i 40 godina <strong>mirovinskog</strong>staža, s tim da su se tako dobiveniosobni bodovi povećavali za 45% (članak7. i 8. Zakona o <strong>pravima</strong> DVO, PS iOSO). Tako određena mirovina smanjivalase ovisno o visini za 8% do 20%. Invalidskamirovina hrvatskog braniteljasa statusom HRVI <strong>iz</strong> Domovinskog ratapovećavala se za dodatak na mirovinupo osnovi sudjelovanja u Domovinskomratu. Visina dodatka na mirovinu određivalase ovisno o uzroku invalidnostihrvatskog branitelja. Ako je invalidnosthrvatskog branitelja bila isključiva posljedicaranjavanja, ozljede, zatočeništvau neprijateljskom logoru, odnosnoboleseti zadobivenih u obrani suverenitetaRepublike Hrvatske, dodatak namirovinu se određivao u visini 100% odosnovice za određivanje dodatka namirovinu – 2.328,20 kn mjesečno, a akoje invalidnost bila dijelom posljedicanavedenih uzroka, a dijelom posljedicaokolnosti nastalih <strong>iz</strong>van obrane suverenitetaRepublike Hrvatske, dodatak namirovinu se određivao ovisno o brojumjeseci koje je hrvatski branitelj proveou Domovinskom ratu – 34,92 kn zasvaki mjesec.4.7. Visina invalidske mirovine ostvarene<strong>prema</strong> <strong>novome</strong> ZOPHBDR određujese, kao i svaka mirovina, <strong>prema</strong> mirovinskojformuli (tzv. bodovni sustav),<strong>prema</strong> kojoj se svota mirovine <strong>iz</strong>računavatako da se osobni bodovi pomnožes mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošćumirovine na dan ostvarivanjaprava na mirovinu (članak 74. ZOMO),s tim da se osobni bodovi dobiju takoda se prosječni vrijednosni bodovi pomnožes ukupnim mirovinskim stažom ipolaznim faktorom (članak 79. ZOMO).Osobni bodovi se, kao i <strong>prema</strong> prijašnjemZOPHBDR <strong>iz</strong> 2001. godine, računaju<strong>prema</strong> 40 godina <strong>mirovinskog</strong> staža(članak 18. stavak 1.) i povećavaju za45% (članak 18. stavak 2.). Bitne novineu dobivanju osobnih bodova, a to znači iodređivanju visine invalidske mirovine,sastoje se u (1) bitno drukčijem načinuutvrđivanja prosječnih vrijednosnihbodova i (2) u uvođenju novih polaznihfaktora.Vrijednosni bodovi se, kao što je poznato,«utvrđuju na temelju plaća i osnovica<strong>osiguranja</strong> ostvarenih nakon 1. siječnja1970. tako da se plaća, odnosnoosnovica <strong>osiguranja</strong> utvrđena za svakukalendarsku godinu podijeli s prosječnomgodišnjom plaćom svih zaposlenihu Republici Hrvatskoj za istu kalendarskugodinu« (članak 75. stavak 1.ZOMO), a prosječni vrijednosni bodovi«utvrđuju se tako da se zbroj vrijednosnihbodova« <strong>iz</strong> određenog obračunskograzdoblja «podijeli s razdobljemza koje su obračunati« (članak 75. stavak6. ZOMO). Osobni bodovi se u prijelaznomrazdoblju od 1999. do 2009. godineračunaju na temelju najpovoljnijihprosječnih vrijednosnih bodova koje jeosiguranik ostvario u određenom obračunskomrazdoblju, koje primjerice<strong>iz</strong>nosi bilo kojih uzastopnih 25 godina- ako mirovinu ostvaruje u 2004. godini,a bilo kojih uzastopnih 28 godina - akomirovinu ostvaruje u 2005. godini (članak184. ZOMO). Osobni bodovi kojisluže za određivanje visine mirovinedjelatnih vojnih osoba, policijskih službenikai ovlaštenih službenih osoba,koji pravo na mirovinu ostvaruju <strong>prema</strong><strong>Zakonu</strong> o <strong>pravima</strong> DVO, PS i OSO, utvrđujuse na temelju vrijednosnih bodovaostvarenih u obračunskom razdobljuod 1998. godine do kalendarske godinekoja prethodi godini stjecanja pravana mirovinu (2004. godine – 6 godina,a 2005. – 7 godina, članak 7.). Osobnibodovi su se na takav način utvrđivalii <strong>prema</strong> prijašnjem ZOPHBDR <strong>iz</strong> 2001.godine.4.8. Novi je ZOPHBDR uredio potpunonovi način utvrđivanja vrijednosnihbodova za <strong>iz</strong>računavanje osobnih bo-63


dova, koji službe za određivanje visineinvalidske mirovine hrvatskih branitelja,čija je invalidnost posljedica ranjavanja,ozljede, zatočeništva u logorui bolesti zadobivenih u obrani suverenitetaRepublike Hrvatske. Vrijednosnibodovi se utvrđuju tako da se «pripadajućaosnovica za čin i ustrojbeno mjestohrvatskog branitelja« «utvrđena zagodinu koja prethodi godini u kojoj seostvaruje pravo na mirovinu podijeli sprosječnom godišnjom plaćom svihzaposlenih u Republici Hrvatskoj za tukalendarsku godinu« (članak 16. stavak1.). Iako je <strong>iz</strong> navedene odredbe nedvojbenokako se utvrđuju vrijednosnibodovi, radi određivanja mirovine, ipakje to još jednom ponovljeno u drugomstavku istoga članka, <strong>prema</strong> kojoj «vrijednosnibod radi određivanja mirovineutvrđuje se <strong>prema</strong> vrijednosnom boduu godini koja prethodi godini u kojoj seostvaruje pravo na mirovinu.« Osnovicezamjenjuju godišnje plaće hrvatskihbranitelja, a prosječni vrijednosni bodovise utvrđuju na temelju tih osnovicai prosječne plaće ostvarene samo u jednoj(prethodnoj) kalendarskoj godini.Odredbu <strong>prema</strong> kojoj se vrijednosnibodovi utvrđuju na temelju «pripadajućihosnovica za čin i ustrojbeno mjestohrvatskog branitelja« (članak 16. stavak1.) treba razumjeti tako da se uzimaosnovica za čin koji je imao, odnosnoustrojbeno mjesto na koje je bio raspoređenneposredno prije nastanka invalidnosti.To može biti vrijeme stradavanja,ranjavanja, ozljeđivanja, nastankabolesti, odnosno razvojačenja. Ako sučin hrvatskog branitelja i ustrojbenomjesto na koje je raspoređen različiti,uzet će se osnovica koja je za hrvatskogbranitelja povoljnija. Više se, dakle, neće uzimati odgovarajuća sredina <strong>iz</strong>računata<strong>iz</strong>među osnovice za čin i osnoviceza ustrojbeno mjesto, kao što se,<strong>prema</strong> prijašnjim propisima, uzimalauzimala sredina <strong>iz</strong>među plaće čina iplaće ustrojbenog mjesta.ZOPHBDR su utvrđene osnovice zasve osobne činove, ustrojbena mjestai zvanja hrvatskih branitelja (članak 20.stavak 1.). Utvrđene osnovice usklađujuse početkom svake kalendarske godines promjenom prosječne mjesečneplaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoju prethodnoj godini (članak 20.stavak 2.). Osnovice <strong>iz</strong> članka 20. stavka1. i <strong>iz</strong> članka 157. stavka 1. ZOPHBDRodgovaraju plaćama <strong>iz</strong> 2003. godine,pa ih je, radi određivanja mirovina kojese ostvaruju u 2005. godini, kao i radiprevođenja mirovina od 1. siječnja2005., potrebno uskladiti s «promjenomprosječne plaće svih zaposlenih uRepublici Hrvatskoj« u 2004. u odnosuna 2003. godinu. Odluku o usklađenimosnovicama donijet će Upravno vijećeHZMO. Do donošenja te odluke, aza potrebe ovoga rada, usklađene suutvrđene osnovice na način da su povećaneza 6,4378% za koliko su u 2004. godiniu odnosnu na 2003. godinu porasleprosječne plaće svih zaposlenih u RepubliciHrvatskoj. Naime, prosječnagodišnja (bruto) plaća svih zaposlenihu Republici Hrvatskoj u 2003. godini<strong>iz</strong>nosila je 67.476,00 kn, a u 2004. godinije <strong>iz</strong>nosila 71.820,00 kn, što predstavljapovećanje od 6,4378%. Radi ilustracije,navodimo ZOPHBDR utvrđene osnovice(članak 20. i 157.) i usklađene osnoviceza određeni broj činova u Oružanimsnagama: vojnik – 64.037 – 68.160, desetnik– 74.066 - 78.834, vodnik – 79.386- 84.497, narednik – 79.930 – 85.076, stožerninarednik - 83.004 - 88.348, časničkinamjesnik – 92.585 – 98.545, satnik (poručnikbojnog broda) – 97.980 – 104.2-88, bojnik (kapetan korvete) – 107.508– 114.429, pukovnik (kapetan fregate)– 118.392 – 126.013, brigadir (kapetanbojnog broda) – 129.276, 137.599, general–bojnik(kontraadmiral) – 151.056,160.781, general-pukovnik (viceadmiral)– 155.136 – 165.123, general zbora(admiral) – 159.216 – 169.466, stožernigeneral (stožerni admiral) – 163.296– 173.809.S obzirom na to da su za određivanjeinvlidske mirovine pripadnika specijalnepolicije Ministarstva unutarnjihposlova, kao i za pripadnike gardijskihpostrojbi, određeni posebni polaznifaktori, a da pripadnici specijalne policijenisu imali i nemaju činove negopolicijska zvanja, ovlašten je ministarunutarnjih poslova da do 30. lipnja 2005.propiše «odnos policijskih zvanja pripadnikaspecijalne policije <strong>prema</strong> činovimai ustrojbenim mjestima« za koje suZOPHBDR određene osnovice (članak20. stavak 3.), što bi trebalo razumijetina način da će se odrediti koja policijskazvanja odgovaraju odgovarajućimčinovima u Oružanim snagama. Me-64


pojedini čin i ustrojbeno mjesto <strong>iz</strong> članka20. ZOPHBDR podijeli s godišnjomprosječnom plaćom svih zaposlenih,koja <strong>iz</strong>nosi 71.820,00 kuna. Tako prosječnivrijednosni bodovi za određivanjemirovine u 2005. godini za određene činove,primjerice, <strong>iz</strong>nose za čin:– vojnika – 0,94903 (68.160:71.820,00),– narednika – 1,18457 (85.076:71.820,00),– satnika – 1,45207 (104.288:71.820),– bojnika – 1,59327 (114.429:71.820,00),– brigadira – 1,91588 (137.599:71.820,00).Na isti način će se utvrditi prosječnivrijednosni bodovi i za prevođenje invalidskihmirovina i prava na temeljupreostale radne sposobnosti hrvatskihbranitelja i za prevođenje obiteljskihmirovina članova obitelji hrvatskih braniteljaod 1. siječnja 2005.Uzimajući u obzir posebnosti u <strong>iz</strong>računuinvalidske mirovine ostvarene<strong>prema</strong> odredbama ZOPHBDR, mirovinskaformula za <strong>iz</strong>račun invalidske mirovinemože se <strong>iz</strong>raziti na slijedeći način:mirovina = prosječni vrijednosnibodovi <strong>iz</strong>računati na temelju osnovice<strong>iz</strong> prethodne godine utvrđene <strong>prema</strong>ZOPHBDR 40 godina <strong>mirovinskog</strong>staža polazni faktor utvrđen <strong>prema</strong>ZOPHBDR (1,1, 1,5 ili 1,85) = osobnibodovi + 45% = povećani osobni bodovix mirovinski faktor (1,0, 0,8 ili 0,5)x aktualna vrijednost mirovine.Treba reći da će se i hrvatskom braniteljukoji ima više od 40 godina <strong>mirovinskog</strong>staža osobni bodovi <strong>iz</strong>računati<strong>prema</strong> «mirovinskom stažu od 40 godina«članak 18. stavka 1.) (a ne <strong>prema</strong>«mirovinskom stažu od najmanje 40 godina«).Prikazat ćemo primjer <strong>iz</strong>računa invalidskemirovine ostvarene na temeljuinvalidnosti koja je isključiva posljedicaranjavanja, ozljede, zatočeništva ulogoru ili bolesti zadobivenih u obranisuvereniteta Republike Hrvatske, i to invalidskemirovine zbog opće nesposobnost<strong>iz</strong>a rad i invalidske mirovine zbogprofesionalne nesposobnosti za rad, hrvatskogbranitelja čina vojnika sa statusomHRVI i bez statusa HRVI. Usklađenaosnovica za čin vojnika <strong>iz</strong>nosi 68.160, aprosječna godišnja plaća svih zaposlenihu Republici Hrvatskoj <strong>iz</strong>nosi 71.820-,00 kuna, tako da prosječni vrijednosnibodovi <strong>iz</strong>nose 0,94903. (Tablica)4.11. Invalidska mirovina hrvatskogbranitelja koji ostvari pravo na invalidskumirovinu <strong>prema</strong> <strong>Zakonu</strong> o mirovinskomosiguranju na temelju <strong>mirovinskog</strong>staža manjeg od 40 godina,povećava se ovisno o vremenu (brojumjeseci) provedenom u Domovinskomratu, odnosno o tome ima li hrvatski braniteljstatus dragovoljca <strong>iz</strong> Domovinskograta, od 10% do 30%, na isti načinkao i starosna i prijevremena starosnamirovina. Ovako povećana invalidskamirovina ne može <strong>iz</strong>nositi više od mirovineodređene na temelju 40 godina<strong>mirovinskog</strong> staža. To je povećanje zakonskomodredbom <strong>iz</strong>raženo, u skladus mirovinskom formulom, kroz povećanjeosobnih bodova (članak 21.). Zakongovori o povećanju osobnih bodova zaodređivanje invalidske mirovine, štoznači da se na navedeni način povećavajui invalidske mirovine zbog općeInvalidska mirovina zbogopće nesposobnosti za radBez HRVIV O J N I KS HRVIPripadnikgardijskepostrojbe,specijalne policijeili dragovoljac,bez HRVIPripadnikgardijskepostrojbe,specijalne policijeili dragovoljac,s HRVIProsječni vrijednosni bodovi 0,94903 0,94903 0,94903 0,94903Mirovinski staž (godina) 40 40 40 40Polazni faktor 1,1 1,5 1,5 1,85Osobni bodovi 41,75732 56,9418 56,9418 70,22822Osobni bodovi povećani 45% 60,54811 82,56561 82,56561 101,83091Mirovinski faktor 1,0 1,0 1,0 1,0Aktualna vrijednost mirovine 47,35 47,35 47,35 47,35Svota invalidske mirovine 2.866,93 3,909,48 3.909,48 4.821,6966


nesposobnosti za rad i invalidske mirovinezbog profesionalne sposobnost<strong>iz</strong>a rad. Navedeno se povećanje, dakle,ne odnosi na invalidske mirovine ostvarene<strong>prema</strong> odredbama ZOPHBDR,koje se određuju na temelju 40 godina<strong>mirovinskog</strong> staža.I kod invalidske mirovine, kao i kodstarosne i prijevremene starosne mirovine,ostaju otvorena pitanja: (1) povećavajuli se invalidske mirovine hrvatskihbranitelja ostvarene <strong>prema</strong> odredbamaZOMO prije početka primjenenovoga ZOPHBDR, tj. do 31. prosinca2004., i (2) povećavaju li se invalidskemirovine djelatnih vojnih osoba, policijskihslužbenika i ovlaštenih službenihosoba ostvarene, prije i poslije 1. siječnja2005., <strong>prema</strong> <strong>Zakonu</strong> o <strong>pravima</strong>DVO, PS i OSO? Navedena odredba se,naravno ne odnosi na invalidske mirovinezbog profesionalne nesposobnost<strong>iz</strong>a rad <strong>prema</strong> članku 6.a Zakona o <strong>pravima</strong>DVO, PS i OSO, i to zbog toga štose te mirovine određuju na temelju 40godina <strong>mirovinskog</strong> staža.4.12. Ako je invalidnost (opća nesposobnostza rad ili profesionalna nesposobnostza rad) hrvatskog braniteljadjelomično uzrokovana ranjavanjem,ozljedom, zatočeništvom u logoru,odnosno bolešću zadobivenim u obranisuvereniteta Republike Hrvatske,a djelomično ranjavanjem, ozljedom,odnosno bolešću zadobivenim <strong>iz</strong>vanokolnosti obrane suvereniteta RepublikeHrvatske, invalidska mirovina seodređuje razmjerno utjecaju pojedinihuzroka na invalidnost (članak 15. stavak3.). Radi se o tzv. kumuliranoj invalidskojmirovini. Razmjerni dio invalidskemirovine na temelju invalidnosti koja jeposljedica uzroka koji su nastali <strong>iz</strong>vanokolnosti obrane suvereniteta RepublikeHrvatske određuje se samo ako hrvatskibranitelj ispunjava uvjet <strong>iz</strong> članka52. ZOMO (jedna trećina radnog vijekapokrivena mirovinskim stažom)(članak15. stavak 3.). Ako hrvatski branitelj neispunjava navedeni uvjet, odredit će muse samo razmjerni dio invalidske mirovinena temelju invalidnosti koja je posljedicauzroka koji su nastali u obranisuvereniteta Republike Hrvatske.Razmjerni dio kumulirane invalidskemirovine koji se određuje na temeljuinvalidnosti koja je posljedica uzrokanastalih <strong>iz</strong>van obrane suvereniteta RepublikeHrvatske <strong>prema</strong> <strong>Zakonu</strong> o mirovinskomosiguranju povećava se razmjernovremenu koje je hrvatski braniteljproveo u Domovinskom ratu <strong>prema</strong>članku 21. ZOPHBDR.4.13. Novi ZOPHBDR je ukinuo smanjivanjeinvalidske mirovine hrvatskihbranitelja od 8% do 20% ovisno o visinimirovine <strong>prema</strong> članku 76. stavku 4.,odnosno članku 147. ZOPHBDR <strong>iz</strong> 2001.godine.5. Profesionalna rehabilitacijaNovi je ZOPHBDR uglavnom na istovjetninačin uredio pravo na profesionalnurehabilitaciju hrvatskih branitelja<strong>iz</strong> Domovinskog rata kao i ZOPHBDR <strong>iz</strong>2001. godine. Razlika je samo u tome (1)što se pr<strong>iz</strong>nanje prava na profesionalnurehabilitaciju hrvatskom branitelju višene uvjetuje njegovim statusom HRVI<strong>iz</strong> Domovinskog rata, kao što je to bilo<strong>prema</strong> ZOPHBDR <strong>iz</strong> 2001. godine, i (2) uodređivanju naknade na koju ima pravohrvatski branitelj s pravom na profesionalnurehabilitaciju.Zakon kaže da hrvatski branitelj kodkojeg kao posljedica ranjavanja, ozljede,zatočeništva u logoru, odnosno bolest<strong>iz</strong>adobivenih u obrani suverenitetaRepublike Hrvatske «postoji preostalaradna sposobnost ima pravo na profesionalnurehabilitaciju«. Nalaz i mišljenjeo invalidnosti, pa tako i o profesionalnojrehabilitaciji hrvatskih branitelja dajeovlašteni vještak Hrvatskog zavoda zamirovinsko osiguranje (HZMO), s timda takav nalaz i mišljenje podliježe rev<strong>iz</strong>iji.Mislimo da navedenu zakonskuodrebu treba tumačiti brinući i o odrebiZOMO <strong>prema</strong> kojoj se kod hrvatskogbranitelja «utvrđuje preostala radnasposobnost ako se, s obzirom na njegovozdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbui sposobnost, može profesionalnomrehabilitacijom osposobiti za rads punim radnim vremenom na drugomposlu.« (članak 34. stavak 4.). Jer, ako seutvrdi da kod hrvatskog branitelja postojismanjenje radne sposobnosti, alise, s obzirom na njegovo zdravstvenostanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost,utvrdi da se ne može profesionalnomrehabilitacijom osposobiti za rads punim radnim vremenom na drugomposlu, a da ne postoji ni trajni gubitakradne sposobnosti, utvrdit će se da kodhrvatskog branitelja postoji profesionalnanesposobnost za rad.67


Hrvatskom se branitelju može utvrditi(dati nalaz i mišljenje) profesionalnarehabilitacija, pa onda i pr<strong>iz</strong>nati pravona profesionalnu rehabilitaciju radiosposobljavanja za obavljanje poslovaza koje se traži stručna s<strong>prema</strong> koju onima, ali i viša od njegove, i to i bez obziraje li mu nakon profesionalne rehabilitacijeosigurano zaposlenje (članak23. stavak 1.). Ako se radi o zaposlenimhrvatskim braniteljima, trebalo biu pripremnom postupku prije davanjanalaza i mišljenja o profesionalnoj rehabilitacijiutvrditi uvjete i mogućnost dase on osposobi za odgovarajući posaokoji se može osigurati, ako je to ikakomoguće, kod poslodavca kod kojegaje zaposlen. Dosadašnja iskustva, naime,pokazuju da su hrvatski branitelji,kojima nije osigurano zaposlenje naposlovima za koje su se profesionalnomrehabilitacijom osposobili, nakonprofesionalne rehabilitacije završavalis pravom na invalisku mirovinu.Za utvrđivanje profesionalne rehabilitacijehrvatskog branitelja ZOPHBDRutvrđuje dobnu granicu do koje im semože pr<strong>iz</strong>nati pravo na profesionalnurehabilitaciju. To im se pravo može pr<strong>iz</strong>natiako u času nastanka invalidnostinisu stariji od 40 godina života – žene,odnosno 45 godina života – muškarci(člnak 23. stavak 1.). Dobna granica zapr<strong>iz</strong>nanje prava na profesionalnu rehabilitaciju<strong>prema</strong> odredbama ZOMO je50 godina za muškarce i žene (članak41.).O pravu na profesionalnu rehabilitacijuhrvatskih branitelja, na temeljunalaza i mišljenja ovlaštenog vještaka,rješava HZMO. Rješenjem o pr<strong>iz</strong>nanjuprava na profesionalnu rehabilitacijuodređuje se rok trajanja profesionalnerehabilitacije (članak 23. stavak 2.).Hrvatski branitelj s pravom na profesionalnurehabilitaciju ima pravo nanaknadu. Pravo na naknadu pripada hrvatskombranitelju (1) od dana stjecanjaprava na profesionalnu rehabilitaciju(dan nastanka invalidnosti) do danaupućivanja na profesionalnu rehabilitaciju(početka profesionalne rehabilitacije),(2) tijekom trajanja profesionalnerahbilitacije i (3) najduže 12 mjeseci odzavršetka profesionalne rehabilitacijepod uvjetom da se u roku od 30 dana odzavršetka profesionalne rehabilitacijeprijavio nadležnoj službi zapošljavanjai da se toj službi redovito prijavljuje (članak23. stavak 2. i 3.). S obzirom na to dapravo na naknadu hrvatski branitelj imanajduže 12 mjeseci od završetka profesionalnerehabilitacije treba zaključitida mu pravo na naknadu prestaje i prijeisteka toga roka ako se u tom roku zaposli.Upitno je, treba li se nakon završeneprofesionalne rehabilitacije prijavitislužbi zapošljavanja hrvatski braniteljkoji je u času nastanka invalidnosti bio uradnom odnosu, pa mu stjecanjem pravana profesionalnu rehabilitaciju nijeprestalo zaposlenje (ugovor o radu, radniodnos). Treba imati na umu da stjecanjeprava na profesionalnu rehabilitaciju<strong>prema</strong> ZOPHBDR i <strong>prema</strong> ZOMOnije osnova za prestanak ugovora o radu<strong>prema</strong> <strong>Zakonu</strong> o radu (članak 110. toč.4.). Zaposlenom hrvatskom braniteljuza vrijeme profesionalne rehabilitacije,<strong>prema</strong> našem mišljenju, radni odnosmiruje.Naknada hrvatskog branitelja s pravomna profesionalnu rehabilitacijuodređuje se «u <strong>iz</strong>nosu invalidske mirovinezbog opće nesposobnosti za rad(članak 23. stavak 3.), dok se <strong>prema</strong>ZOPHBDR <strong>iz</strong> 2001. godine naknadaodređivala «u <strong>iz</strong>nosu plaće pripadnikadjelatnog sastava oružanih snaga RepublikeHrvatske istog čina i ustrojbenogmjesta« (članaj 31. stavak 2.).Hrvatski branitelj s pravom na profesionalnurehabilitaciju gubi pravona naknadu ako suprotno propisima ozapošljavanju odbije stupiti na odgovarajućiposao za koje se osposobio profesionalnomrehabilitacijom (članak 23.stavak 4.).HZMO je obvezan uputiti hrvatskogbranitelja na profesionalnu rehabilitacijunajkasnije u roku od 30 dana oddana pravomoćnosti rješenja o pr<strong>iz</strong>nanjuprava na profesionalnu rehabilitaciju(članak 23. stavak 6.), a određena sutijela državne uprave, jedinica lokalnesamouprave i sudbene vlasti te pravneosobe koje su obvezne primati na profesionalnurehabilitaciju hrvatske braniteljekoje im uputi HZMO (članak 23.stavak 7.).6. Obiteljska mirovina6.1. Ako je smrt hrvatskog branitelja<strong>iz</strong> Domovinskog rata uzrokovana ranjavanjem,ozljedom, odnosno bolešću za-68


dobivenoj u obrani suvereniteta RepublikeHrvatske, članovi njegove obiteljiostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu<strong>prema</strong> odredbama ZOPHBDR (članak24.), a ne <strong>prema</strong> odredbama ZOMO. Valjanaglasiti da pravo na obiteljsku mirovinumogu ostvariti samo članovi obiteljismrtno stradalog hrvatskog branitelja,a to su, <strong>prema</strong> članku 3. ZOPHBDR, članoviobitelji hrvatskog branitelja koji je:(1) poginuo u obrani suvereniteta tijekomDomovinskog rata u razdoblju od5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996., (2)ubijen prilikom zatočenja ili u neprijateljskomlogoru, (3) umro od posljedicarane ili ozljede zadobivene u obrani suverenitetaRepublike Hrvatske, a najkasnijedo 31. prosinca 1997., (4) umro odposljedica bolesti zadobivene u obranisuvereniteta Republike Hrvatske najkasnijedo 31. prosinca 1997., a nakon togaako je u postupku vještačenja utvrđenauzročna veza <strong>iz</strong>među smrti i sudjelovanjau obrani suvereniteta RepublikeHrvatske, (5) <strong>iz</strong>vršio samoubojstvo kaoposljedicu psihičke bolesti uzrokovanesudjelovanjem u obrani suverenitetaRepublike Hrvatske i (6) umro odposljedica rane ili ozljede zadobiveneu obrani suvereniteta Republike Hrvatske,a do smrti je bio pr<strong>iz</strong>nati HRVI 1.skupine s pravom na doplatak na njegui pomoć druge osobe.Ako je hrvatski branitelj umro 1. siječnja2005. (dan stupanja na snagunovoga ZOPHBDR) i nakon toga, pravona obiteljsku mirovinu može se ostvariti<strong>prema</strong> <strong>novome</strong> ZOPHBDR samo ako jehrvatski branitelj umro u okolnostimanavedenim u članku 3. točkama 4., 5. ili6. ZOPHBDR. Pitanje je: <strong>prema</strong> kojemzakonu ostvaruju pravo na obiteljskumirovinu članovi obitelji hrvatskogbranitelja koji je umro 1. siječnja 2005.ili nakon toga kao korisnik invalidskemirovine ostvarene <strong>prema</strong> odredbamaZOPHBDR? Ako je hrvatski braniteljumro u okolnostima <strong>iz</strong> članka 3. točkama4., 5. ili 6. ZOPHBDR, članovi obiteljiće ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu<strong>prema</strong> odredbama ZOPHBDR,zbog toga što se u tim slučajevima radio smrtno stradalom hrvatskom branitelju(članak 27.), a u protivnom, pravo naobiteljsku mirovinu se ostvaruje <strong>prema</strong>odredbama ZOMO. U ovom posljednjemslučaju obiteljska mirovina seodređuje <strong>prema</strong> (povećanim) osobnimbodovima <strong>prema</strong> kojima je bila određenainvalidska mirovina hrvatskog branitelja.To se odnosi i na određivanje obiteljskemirovine članova obitelji smrtnostradalog hrvatskog branitelja koji jepravo na invalidsku mirovinu otstvarionakon 1. siječnja 2005. <strong>prema</strong> <strong>novome</strong>ZOPHBDR.6.2. Valja naglasiti da status člana obiteljismrtno stradaloga hrvatskog branitelja<strong>iz</strong> Domovinskog rata i status članaobitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskogbranitelja u prvom stupnju utvrđujesvojim rješenjem nadležni ureddržavne uprave u jedinici područne(regionalne) samouprave, odnosnonadležno upravo tijelo Grada Zagreba(članak 122. stavak 1.), a u drugomstupnju Ministarstvo obitelji, braniteljai međugeneracijske solidarnosti (članak122. stavak 2.), a ne HZMO. Navedenorješenje ureda državne uprave uprvom stupnju podliježe rev<strong>iz</strong>iji, kojuobavlja Ministarstvo obitelji, braniteljai međugeneracijske solidarnosti, s timda rev<strong>iz</strong>ija odgađa <strong>iz</strong>vršenje rješenja(članak 129.). Prema tome, u postupkurješavanja o pravu na obiteljsku mirovinučlanova obitelji smrtno stradalogahrvatskog branitelja mora se obveznopribaviti pravomoćno i <strong>iz</strong>vršno rješenjenadležnog ureda državne uprave o statusučlana obitelju smrtno stradalogahrvatskog branitelja.Opću nesposobnost za rad udovice,odnosno majke i udovca, odnosno ocahrvatskog branitelja u slučajevima <strong>iz</strong>članka 29. stavka 2. ZOPHBDR utvrđujese na temelju nalaza i mišljenja ovlaštenogvještaka HZMO, koje podliježerev<strong>iz</strong>iji koju obavlja Povjerenstvo za rev<strong>iz</strong>ijuocjena invalidnosti Ministarstvaobitelji, branitelja i međugeneracijskesolidarnosti (članak 32.).6.3. Obiteljska mirovina članova obiteljismrtno stadalog hrvatskog branitelja,koji je umro nakon 31. prosinca 2004.,određuje se <strong>prema</strong> mirovinskoj formuli<strong>iz</strong> ZOMO uz odgovarajuće posebnostiu pogledu utvrđivanja prosječnih vrijednosnihbodova, <strong>mirovinskog</strong> staža,polaznog faktora, osobnih bodova i<strong>mirovinskog</strong> faktora za članove obiteljiuređene odrebama novoga ZOPHBDR(članci 26., 28. i 29.).Prosječni vrijednosni bodovi utvrđujuse, kao i kod određivanja invalidskih69


mirovina, na način da se osnovica utvrđenaza godinu koja prethodi godiniu kojoj se ostvaruje pravo na mirovinupodijeli s prosječnom godišnjom plaćomsvih zaposlenih u Republici Hrvatskojza tu kalendarsku godinu. Akose obiteljska mirovina ostvaruje u 2005.godini, prosječni vrijednosni bodovi seutvrđuju na temelju usklađenih osnovica<strong>iz</strong> članka 20. ZOPHBDR i prosječnegodišnje plaće svih zaposlenih u RepubliciHrvatskoj u 2004. godini. Osobnibodovi se dobivaju tako da se prosječnivrijednosni bodovi, utvrđeni nanavedeni način, pomnože s 40 godina<strong>mirovinskog</strong> staža i polaznim faktorom<strong>iz</strong> članka 26. stavka 3. ZOPHBDR, koji<strong>iz</strong>nose: 1,90 kod <strong>iz</strong>računa obiteljskemirovine <strong>iz</strong>a smrti hrvatskog braniteljakoji je bio pripadnik gardijske postrojbeili specijalne policije ili dragovoljac<strong>iz</strong> Domovinskog rata, a 1,50 kod <strong>iz</strong>računaobiteljske mirovine nakon smrtisvih ostalih smrtno stradalih hrvatskihbranitelja. Visina obiteljske mirovine neovisi o tome je li hrvatski branitelj za životaimamo status HRVI. Osobni bodovidobiveni na <strong>iz</strong>loženi način povećavajuse za 45%. Mirovinski faktori, koji služeza <strong>iz</strong>račun obiteljske mirovine, utvrđenisu kao i u ZOPHBDR <strong>iz</strong> 2001. godine, i<strong>iz</strong>nose:– 1,0 – ako obiteljska mirovina pripadabračnom drugu i djetetu ili samojednom djejtetu,– 1,0 – ako obiteljska mirovina pripadasamo obojici roditelja,– 0,8 – ako obiteljska mirovina pripadasamo bračnom drugu ili samo jednomroditelju, a povećava se za– 0,1 – za slijedeće svako dijete.Utvrđeni su i posebni uvjeti za ostvarivanjeprava na obiteljsku mirovinu pojedinihčlanova obitelji smrtno stradaloghrvatskog branitelja. Udovica i majkastječu pravo na obiteljsku mirovinu akosu u času smrti hrvatskog branitelja starijeod 40 godina, odnosno kada navrše40 godina života, a udovac i otac ako sustariji od 50 godina, odnosno kada navrše50 godina života (članak 29. stavak1.), odnosno bez obzira na godine života,ako kod njih nastane opća nesposobnostza rad (članak 29. stavak 2.).Djeca, posvojenici i pastorčad ostvarujupravo na obiteljsku mirovinu <strong>prema</strong>članku 64. ZOMO, s tim da imaju pravona obiteljsku mirovinu i nakon završetkaili prekida redovnog školovanja ako sunezaposlena, a najduže 12 mjeseci nakonzavršetka ili prekida redovnog školovanja(članak 29. stavak 3.) To je bitnanovina (poboljšanje) u odnosu na prijašnjeZOPHBDR. Pravo na obiteljsku mirovinumože im se pr<strong>iz</strong>nati najranije od1. siječnja 2005. i traje najdulje do istekaroka od 12 mjeseci nakon završetka iliprekida redovitog školovnja. Ova seodredba odnosi i na nezaposlenu djecusmrtno stradaloga hrvatskog braniteljakojima je pravo na obiteljsku mirovinuprestalo prije 1. siječnja 2005., poduvjetom da nakon završetka ili prekidaredovitog školovanja nije proteklo 12mjeseci. Na mačehu, očuha i posvojiteljahrvatskog branitelja odnose se odredbeZOPHBDR o ostvarivanju prava naobiteljsku mirovinu koje se odnose naroditelje hrvatskog branitelja (članak29. stavak 4.).Pitanje je kako tumačiti odredbučlanka 29. stavka 5. ZOPHBDR, koja glasi:»Osobama <strong>iz</strong> stavka 1. (udovica, maj-OBITELJSKA MIROVINAPripadnost postrojbipričuvnisastavUdovicahrvatskog braniteljačina vojnikadragovoljacDomovinskog rataUdovica i sinhrvatskog braniteljačina časničkog namjesnikadjelatnisastavgardijskapostrojbaProsječni vrijednosni bodovi 0,94903 0,94903 1,37211 1,37211Mirovinski staž (godina) 40 40 40 40Polazni faktor 1,50 1,90 1,50 1,90Osobni bodovi 56,9418 72,12628 82,3266 104,28036Osobni bodovi povećani 45% 82,56561 104,5831 119,37357 151,20652Mirovinski faktor 0,80 0,80 1,0 1,0Aktualna vrijednost mirovine 47,35 47,35 47,35 47,35Svota obiteljske mirovine 3.127,58 3.961,60 5.652,33 7.159,6270


ka, udovac i otac), 3. (djeca, posvojenicii pastorčad) i 4. (mačeha, očuh i posvojitelj)«ovoga članka obiteljska mirovinaodređuje se primjenom osobnog bodakorisnika obiteljske mirovine pr<strong>iz</strong>natečlanovima obitelji smrtno stradalogahrvatskog branitelja <strong>iz</strong> Domovinskograta <strong>prema</strong> ranijim zakonima, uz primjenu<strong>mirovinskog</strong> faktora <strong>iz</strong> članka 28.ovoga Zakona.« Navedena zakonskaodreba, očito, ima u vidu određivanjeobiteljske mirovine smrtno stradalogahrvatskog branitelja, koji je umro nakon31. prosinca 2004., dakle, nakon početkaprimjene novoga ZOPHBDR, kaokorisnik prava na invalidsku mirovinuostvarenu <strong>prema</strong> prijašnjim ZOPHBDR.Dvojbu unosi spominjanje «osobnogboda korisnika obiteljske mirovine«... «pr<strong>iz</strong>nate <strong>prema</strong> ranijim zakonima«.Treba imati u vidu da se, <strong>prema</strong> članku152. ZOMO, po službenoj dužnosti od 1.siječnja 2005. prevode sve invalidskemirovine hrvatskih branitelja ostvarene<strong>prema</strong> prijašnjim ZOPHBDR. U postupkuprevođenja utvrdit će se povećaniosobni bodovi hrvatskog branitelja<strong>prema</strong> odredbama novoga ZOPHBDR,radi određivanja prevedene invalidskemirovine. Smisao navedene odredbevidimo u tome da se obiteljska mirovinačlanovima obitelji smrtno stradaloghrvatsakog branitelja, koji je nakon 31.prosinca 2004. umro kao korisnik (prevedene)invalidske mirovine, određujeprimjenom <strong>mirovinskog</strong> faktora zapojedine članove obitelji <strong>iz</strong> članka 28.ZOPHBDR.Prikazat ćemo nekoliko primjera<strong>iz</strong>računa obiteljske mirovine <strong>prema</strong> <strong>novome</strong>ZOPHBDR: (Tablica na str.68.)6.4. Obiteljska mirovina članova obiteljihrvatskog branitelja ostvarena <strong>prema</strong><strong>Zakonu</strong> o mirovinskom osiguranju,koja je određena na temelju <strong>mirovinskog</strong>staža manjeg od 40 godina, povećavase za 10% do 30% ovisno o vremenu(broju mjeseci) koje je hrvatski braniteljproveo u Domovinskom ratu, odnosnoovisno o tome je li hrvatski braniteljimao status dragovoljca <strong>iz</strong> Domovinskograta. Tako određena obiteljska mirovinane može biti veća od obiteljskemirovine određene na temelju 40 godina<strong>mirovinskog</strong> staža (člnak 30.). Nanavedeni način povećava se obiteljskamirovina ostvarena nakon 31. prosinca2004. Na otvorena pitanja koja su istaknutauz povećanje starosne, prijevremenei invalidske mirovine ostvarenih<strong>prema</strong> općim propisima, ovdje dodajemojoš jedno pitanje: povećava li sena navedeni način obiteljska mirovinaostvarena nakon smrti korisnika starosneili invalidske mirovine, koji je umronakon 31. prosinca 2004., a pravo na starosnu,odnosno invalidsku mirovinu jeostvario do 31. prosinca 2004.?6.5. ZOPHBDR ne uređuje od kada sepr<strong>iz</strong>naje pravo na obiteljsku mirovinučlanovima obitelji smrtno stradalogahrvatskog branitelja, pa se, <strong>prema</strong> članku9. stavku 1. ZOPHBDR, o tome rješava<strong>prema</strong> odredbama ZOMO. Pravo naobiteljsku mirovinu se pr<strong>iz</strong>naje od danakada su ispunjeni uvjeti za stjecanjeprava na obiteljsku mirovinu, ako je zahtjevza ostvarivanje prava podnesen uroku od šest mjeseci od dana ispunjenjauvjeta. Ako je zahtjev podnesen nakonisteka roka od šest mjeseci od danaispunjenja uvjeta, pravo na obiteljskumirovinu se pr<strong>iz</strong>naje od prvoga danapodnošenja zahtjeva i za šest mjeseciunatrag (članak 67. stavak 1. ZOMO).6.6. Ovdje upozoravamo na jednu,po našem mišljenju, dvojbenu ili nedovoljnojasnu zakonsku odredbu. Naime,<strong>prema</strong> članku 117. stavku 1. ZOPHBDR,«Bračni drug stupanjem u brak gubiprava <strong>iz</strong> ovoga Zakona koja je ostvariokao član obitelji smrtno stradaloga hrvatskogbranitelja <strong>iz</strong> Domovinskog ratai umrloga HRVI <strong>iz</strong> Domovinskog rataod I. do IV. skupine.« Istovjetna je bila iodredba <strong>iz</strong> članka 96. ZOPHBDR <strong>iz</strong> 2001.godine. S obzirom na to da bračni drugsmrtno stradaloga hrvatskog braniteljaostvaruje i pravo na obiteljsku mirovinu<strong>prema</strong> ZOPHBDR, znači li to da stupanjemu brak taj bračni drug gubi pravona obiteljsku mirovinu? To bi bilo ispodrazine prava koje bračni drug ostvaruje<strong>prema</strong> ZOMO (članak 70.). Tragajući zasmislom navedene odredbe posegnulismo za Prijedlogom zakona o <strong>pravima</strong>hrvatskih branitelja <strong>iz</strong> Domovinskograta i članova njihovih obitelji, u čijemje obrazloženju uz članke 110. do 121.navedeno da «Članci 110. do 121. propisujupočetak i trajanje prava <strong>iz</strong> ovogazakona i zapreke za ostvarivanje prava(primjerice stupanje u brak kod korisnikaobiteljske invalidnine, zlorabljenjeili grubo zanemarivanje roditeljskih dužnostite oduzimanje roditeljskog pra-71


va).« Prema tome obrazloženju može sezaključiti da se navedena odredba u gubitkuprava bračnog druga odnosi samona pravo na obiteljsku invalidninu, a ne ina gubitak prava na obiteljsku mirovinu.Da bi se otklonili mogući nesporazumi,bilo bi potrebno da se da vjerodostojnotumačenje navadene odredbe.Iste posljedice gubitka prava odnosese i na bračnog druga koji «zlorabiili grubo zanemari roditeljske dužnostii prava <strong>prema</strong> djeci s kojom koristi taprava pa mu je roditeljska skrb oduzetaodlukom suda u <strong>iz</strong>vanparničnom postupku«(članak 117. stavak 2.), a «roditeljsmrtno stradaloga hrvatsko branitelja<strong>iz</strong> Domovinskog rata ne može steći nikoristiti prava <strong>iz</strong> ovog Zakona ako muje odlukom suda u <strong>iz</strong>vanparničnom postupkuoduzeto roiteljsko pravo zboggrubog zanemarivanja roditeljske dužnosti«(članak 117. stavak 3.). I u navedenimse slučajevima javlja pitanjeodnose li se te odredbe i na korisnikeobiteljske mirovine ostvarene <strong>prema</strong>ZOPHBDR.6.7. Novi ZOPHBDR je ukinuo smanjivanjeobiteljskih mirovina članova obiteljihrvatskih branitelja za 8% do 20%ovisno o visini mirovine <strong>prema</strong> članku75. stavku 9. i članku 147. ZOPHBDR <strong>iz</strong>2001. godine.7. Najniža mirovinaZOPHBDR je, kao što je rečeno, uveonovi institut najniže mirovine, koji sebitno razlikuje od instituta najniže mirovine<strong>prema</strong> <strong>Zakonu</strong> o najnižoj mirovini(«Narodne novine«, broj 162/98. i82/01.).Tri su skupine korisnika mirovine,hrvatskih branitelja i članova njihovihobitelji, koji, <strong>prema</strong> ZOPHBDR, moguostvariti najnižu mirovinu. U prve dvijeskupine spadaju hrvatski braniteljii članovi njihovih obitelji koji su pravona mirovinu ostvarili <strong>prema</strong> općim propisima,a mirovina im je manja od najnižemirovine utvrđene ZOPHBDR, au treću skupinu hrvatski branitelji kojinisu ostvarili pravo na mirovinu <strong>prema</strong>općim propisima, jer ne ispunjavajuuvjete za stjecanje prava na mirovinu.To su:1) korisnici invalidske ili obiteljskemirovine koji su mirovinu ostvarili, i todijelom (kumulirana invalidska mirovinaili obiteljska mirovina nakon smrtikorisnika kumulirane invalidske mirovine)ili u cijelosti (uzrok invalidnostije isključiva posljedica ranjavanja,ozljede, zatočeništva u logoru ili bolest<strong>iz</strong>adobivenih u obrani suvereniteta RepublikeHrvatske ili obiteljska mirovinačlanova obitelji smrtno stradalog hrvatskogbranitelja), <strong>prema</strong> odredbama novogaZOPHBDR (članak 31. stavak 1.),2) korisnici starosne, invalidske iliobiteljske mirovine koji su mirovinuostvarili <strong>prema</strong> općem propisu (članak31. stavak 2.),3) korisnici najniže mirovine koji topravo ostvaruju <strong>prema</strong> ZOPHBDR: hrvatskibranitelji koji su navršili 65 godinaživota – muškarci, odnosno 60 godinaživota - žene, a nisu navršili najmanje15 godina <strong>mirovinskog</strong> staža (članak31. stavak 1.)(tzv. državna mirovina). Uovim slučajevima je najniža mirovinasamostalo pravo.Interesantno je da se u odredbi članka31. stavka 2. ZOHBDR ne navode i korisniciprijevremene starosne mirovine,pa je upitno imaju li hrvatski braniteljikoji ostvare pravo na prijevremenu starosnumirovinu, čija je mirovina manjaod najniže mirovine, pravo na najnižumirovinu? U stavku 6. istoga članka spominjese, doduše, određivanje najnižemirovine uz primjenu polaznog faktora(što asocira na prijevremenu starosnumirovinu), ali se to, <strong>prema</strong> istoj odredbi,odnosi na najniže mirovine određene<strong>prema</strong> stavku 2. toga članka, a to su starosnei invalidske mirovine (ne spominjuse prijevremene starosne mirovine)hrvatskih branitelja i obiteljske mirovinečlanova obitelji hrvatskih braniteljaostvrene <strong>prema</strong> općim propisima. Trebaimati u vidu da su starosna mirovinai prijevremena starosna mirovina dvijevrste mirovine, za koje su propisani različitiuvjeti stjecanja prava, a njihovavisina se drukčije određuje. Dakle, <strong>prema</strong>slovu zakona najniža mirovina nepripada hrvatskim braniteljima koji suostvarili pravo na prijevremenu starosnumirovinu. Takvom stajalištu u priloggovori i to da se u odredbi ZOPHBDRo povećanju mirovine ostvarene <strong>prema</strong>općim propisima, uz starosnu mirovinu,<strong>iz</strong>rijekom navodi i prijevremena starosnamirovina (članak 14.). Valja, ipak,naglasiti da ne vidimo ikakvog opravdanograzloga zbog kojega najnižamirovina ne bi pripadala i hrvatskim72


aniteljima koji su ostvarili pravo naprijevremenu starosnu mirovinu. Trebareći da <strong>prema</strong> službenom stajalištu Središnjeslužbe HZMO (Upute o <strong>pravima</strong>hrvatskih branitelja <strong>iz</strong> Domovinskograta – prava <strong>iz</strong> <strong>mirovinskog</strong> <strong>osiguranja</strong><strong>prema</strong> <strong>Zakonu</strong> o <strong>pravima</strong> hrvatskih branitelja<strong>iz</strong> Domovinskog rata i članovanjihovih obitelji, «Narodne novine«, broj174/04., klasa: 140-01/05-06/43, ur.broj:341-99-05/2-05-1 od 28. veljače 2005.)najniža mirovina pripada i korisnicimaprijevremene starosne mirovine.I ovdje se nameće pitanje: pripada linajniža mirovina hrvatskim braniteljimai članovima njihovih obitelji koji supravo na mirovinu ostvarili do početkaprimjene novoga ZOPHBDR, dakle, do31. prosinca 2004.? U prijelaznim i završnimodedbama ZOPHBDR to se nespominje. Ako se, možda, smatra da i timkorisnicima pripada najniža mirovina,nema odgovora na pitanje hoće li se utim slučajevima najniža mirovina određivatipo službenoj dužnosti od 1. siječnja2005. ili će se određivati na zahtjevkorisnika od prvoga dana slijedećegmjesca nakon podnošenja zahtjeva? Izsvega se može zaključiti da se najnižamirovina može odrediti samo hrvatskimbraniteljima i članovima njihovih obiteljikoji pravo na mirovinu ostvaruju nakonpočetka primjene ZOPHBDR, dakle,od 1. siječnja 2005. i nakon toga. To jei službeno stajalište Središnje službeHZMO (Upute od 28.2.2005.).Dobro je napomenuti da najniža mirovinapripada i hrvatskim braniteljimai članovima njihovih obitelji koji su pravona mirovinu ostvarli <strong>prema</strong> općimpropisima, pa im je mirovina povećana<strong>prema</strong> članku 14., 21., odnosno 30.ZOPHBDR za određeni postotak ovisnoo trajanju njihovog sudjelovanja uDomovinskom ratu, naravno, u slučajukada je njihova mirovina manja od najnižemirovine. To se isto tako odnosi nahrvatske branitelje i članove njihovihobitelji, koji su pravo na mirovinu ostvarili<strong>prema</strong> općim propiisma na temeljuod 40 godina i više <strong>mirovinskog</strong> staž, paim mirovina nije povećana na navedeninačin.Najniža mirovina, <strong>prema</strong> stajalištuSredišnje službe HZMO (Uputeod 28.2.2005.), ne pripada hrvatskimbraniteljima koji su pravo na mirovinuostvarili kao djelatne vojne osobe, policijskislužbenici i ovlaštene službeneosobe <strong>prema</strong> <strong>Zakonu</strong> o <strong>pravima</strong> DVO,PS i OSO.Visina najniže mirovine određujese, <strong>prema</strong> ZOPHBDR, od osnovice koja<strong>iz</strong>nosi 45% prosječne neto plaće svih zaposlenihu Republici Hrvatskoj u godinikoja prethodi godini ostvarivanja prava(članak 31. stavak 4.). Najniža mirovinakorisnika invalidske mirovine zbog profesionalnenesposobnosti za rad određujeuz primjenu <strong>mirovinskog</strong> faktora <strong>iz</strong>članka 80. ZOMO (0,8)(članak 31. stavak5.), a starosna i invalidska mirovinahrvatskog branitelja i obiteljska mirovinačlanova obitelji hrvatskog branitelja,koji su pravo na mirovinu ostvarili <strong>prema</strong>općim propisima (ZOMO) određujeseuz primjenu <strong>mirovinskog</strong> faktora<strong>iz</strong> članka 80. ZOMO (1,0 – korisniku starosnei invalidske mirovine zbog općenesposobnosti za rad, a 1,0, 0,9, 08, 0,7– korisnicima obiteljske mirovine)(članak31. stavak 6.). Najniža mirovina nepripada korisniku mirovine za vrijemezaposlenja ili obavljanja samostalnedjelatnosti (članak 31. stavak 8.). Ta seodredba, zapravo, odnosi samo na korisnikeinvalidske mirovine zbog profesionalnenesposobnosti za rad, kojimase za vrieme zaposlenja ili obavljanjasamostalne djelatnosti isplaćuje dio mirovine(članak 80. stavak 1. točka 5. i 6.ZOMO), jer se svim ostalim korisnicimamirovine za vrijeme zaposlenja ili obavljanjasamostalne djelatnosti isplatamirovine obustavlja (članak 90. stavak3. ZOMO).Najniža mirovina korisnika tzv. kumuliraneinvalidske mirovine određujese <strong>prema</strong> ukupnoj svoti kumuliraneinvalidske mirovine, a ne u razmjernimdijelovima. Tako će se najniža mirovinaodrediti i hrvatskom branitelju kojije korisnik tzv. kumulirane invalidskemirovine u slučaju kada hrvatski braniteljne ispunjava uvjete za određivanjerazmjernog dijela mirovine na temeljuinvalidnosti koja nije nastala kao posljedicaobrane suvereniteteta RepublikeHrvatske.Osnovica za određivanje najniže mirovineod 1. siječnja 2005. <strong>iz</strong>nosi 1.877,-85 kuna (45% prosječne neto plaće svihzaposlenih u 2004. godini, koja <strong>iz</strong>nosi4.173,00 kuna).Najniža mirovine usklađuje se početkomsvake kalendarske godine s pro-73


mjenom prosječne neto plaće svih zaposlenihu Republici Hrvatskoj u prethodnojgodini (članak 31. stavak 7.). Sobzirom na to da se najniža mirovina neodređuje <strong>prema</strong> tzv. bodovnom sustavu,pa se i ne iskazuje osobnim bodovima,to se najniža mirovina ne usklađuje,<strong>prema</strong> članku 86. ZOMO, od 1. siječnja iod 1. srpnja svake kalendarske godine<strong>prema</strong> novoj aktualnoj vrijednosti mirovine.8. Najviša mirovinaZOPHBDR nema odredbe o najvišojmirovini hrvatskih branitelja, pa se,<strong>prema</strong> članku 9. stavku 1. ZOPHBDR,u tom pogledu primjenjuju odredbeZakona o najvišoj mirovini («Narodennovine«, broj 162/98. i 82/01.). Premačlanku 1.a toga Zakona, tim se Zakonom«određuje i najviša mirovina koju možeostvariti osiguranik kojemu se mirovinaodređuje <strong>prema</strong> <strong>Zakonu</strong> o <strong>pravima</strong> hrvatskihbranitelja <strong>iz</strong> Domovinskog rata ičlanova njihovih obitelji«. Svota najvišemirovine u tim slučajevima «ne možebiti viša od dvije svote najviše mirovineodređene <strong>prema</strong> članku 1. i 2. Zakonao najvišoj mirovini za 40 godina <strong>mirovinskog</strong>staža.« Podsjetimo, najviša mirovina,<strong>prema</strong> navedenim zakonskimodredbama, određuje se množenjemosobnih bodova, <strong>mirovinskog</strong> faktora iaktualne vrijednosti mirovine, a osobnibodovi za određivanje najviše mirovinedobivaju se tako da se ukupni mirovinskistaž osiguranika pomnoži s 3,8 vrijednosnihbodova i polaznim faktorom.Prema tome, najviša mirovina korisnikakoji su invalidsku ili obiteljskumirovinu ostvarili <strong>prema</strong> ZOPHBDRodređuje se tako da se po mirovinskojformuli:mirovina = 3,8 x 40 x PF ==OB x MF x AVM x 2.U skladu s tom mirovinskom formulominvalidska mirovina hrvatskih braniteljai obiteljska mirovina članova njihovihobitelji od 1. siječnja 2005. <strong>iz</strong>nosi:• invalidska mirovina zbog opće nesposobnost<strong>iz</strong>a rad:= 3,8 x 40 x 1,0 = 152,0 x 1,0 x 47,35 ==7.197,20 kuna x 2 = 14.394,40 kuna,• invalidska mirovina zbog profesionalnenesposobnosti za rad nezaposlenoghrvatskog branitelja:= 3,8 x 40 x 1,0 = 152,0 x 0,8 x 47,35=5.757,76 kuna x 2 = 11.515,52 kune,• obiteljska mirovina jednog djeteta:= 3,8 x 40 x 1,0 = 152,0 x 1,0 x 47,35 =7.197,20 kuna x 2 = 14.394,40 kuna,•obiteljska mirovina udovice = 3,8 x 40x 1,0 = 152,0 x 0,8 x 47,35 = 5.757,76kuna x 2 = 11.515,52 kune.Treba naglasiti da se invalidska mirovinahrvatskih branitelja i obiteljska mirovinačlanova njihovih obitelji određuju<strong>prema</strong> ZOPHBDR, a da tako određenamirovina ne može biti viša od najvišemirovine određene na navedeni način.S obzirom na to da gotovo niti jednamirovina određena <strong>prema</strong> ZOPHBDR,pa ni one određene za najviše činove,ne prelazi svote najviše mirovine, možese javiti više teoretsko pitanje: određujeli se najviša mirovina korisnika kojije pravo na mirovinu ostvario <strong>prema</strong>ZOPHBDR i uz primjenu polaznih faktorautvrđenih ZOPHBDR (1,10, 1,50, 1,85,1,90) te povećavaju li se osobni bodov<strong>iz</strong>a 45%? Službeno je stajalište Središnjeslužbe HZMO da se najviša mirovina unavedenim slučajevima određuje bezprimjene posebnih polaznih faktora teda se osobni bodovi ne povećavaju za45%.Kada se radi o mirovinama ostvarenim<strong>prema</strong> općim propisima, koje se <strong>prema</strong>ZOPHBDR povećavaju za određeni postotakovisno o vremenu koje je hrvatskibranitelj proveo u Domovinskom ratu,najviša se mirovina određuje množenjemosobnih bodova s mirovinskimstažem hrvatskog branitelja i polaznimfaktorom, a osobni bodovi se dobivajumnoženjem 3,8 vrijednosnih bodova,polaznog faktora i aktualne vrijednostimirovine (članak 1. i 2. Zakona o najvišojmirovini, a ne u visini dvostruke svotetako određene najviše mirovine).9. Rev<strong>iz</strong>ija ocjena invalidnostiKao i <strong>prema</strong> ZOPHBDR <strong>iz</strong> 1996. i 2001.godine, tako i <strong>prema</strong> novom ZOPHBDRsvaka ocjena invalidnosti na temeljukoje se stječe pravo na profesionalnurehabilitaciju ili pravo na invalidskumirovinu <strong>prema</strong> ZOPHBDR, koju dajeovlašteni vještak <strong>mirovinskog</strong> <strong>osiguranja</strong>,podliježe rev<strong>iz</strong>iji. Osim toga, rev<strong>iz</strong>ijipodliježe i »pr<strong>iz</strong>nata obiteljska mirovinačlanovima obitelji smrtno stradaloga74


hrvatskog branitelja <strong>iz</strong> Domovinskograta«. Rev<strong>iz</strong>iju obavlja Povjerenstvo zarev<strong>iz</strong>iju ocjena invalidnosti Ministarstvaobitelji, branitelja i međugeneracijskesolidarnosti (članak 33.).Prema tome, nalaz i mišljenje o invalidnostihrvatskog branitelja daje ovlaštenivještak HZMO, u prvom i u drugomstupnju upravnog postupka, a rev<strong>iz</strong>iju tihnalaza i mišljenja ne obavlja Stručno povjerenstvoza rev<strong>iz</strong>iju HZMO, nego Povjerenstvoza rev<strong>iz</strong>iju navedenoga Ministarstva.Rev<strong>iz</strong>ija nalaza i mišljenja oinvalidnosti hrvatskih branitelja obavljase prije donošenja rješenja o njihovompravu na temelju te invalidnosti. S obziromna to da isto Povjerenstvo obavljarev<strong>iz</strong>iju ocjena invalidnosti hrvatskihbranitelja i u prvom i u drugom stupnjurješavanja, prijeporno je osigurava li sena takav način dvostupnost rješavanja onjihovim <strong>pravima</strong>. Ista je pravna situacijai u postupku rev<strong>iz</strong>ije nalaza i mišljenjao invalidnosti osiguranika koji ostvarujuprava na temelju invalidnosti <strong>prema</strong>odredbama ZOMO. I u tim postupcimaisto Stručno povjerenstvo za rev<strong>iz</strong>ijuHZMO obavlja rev<strong>iz</strong>iju nalaza i mišljenjao invalidnosti u prvom stupnju rješavanjai u žalbenom postupku. Doduše,Stručno povjerenstvo za rev<strong>iz</strong>iju HZMO,koje ima više vijeća, djeluje na način darev<strong>iz</strong>iju nalaza i mišljenja o invalidnostiu žalbenom postupku ne obavlja isto vijećeStručnog povjerenstva za rev<strong>iz</strong>iju.U prijašnjoj provedbi bilo je prijepornopitanje granica vezanosti ovlaštenogvještaka HZMO ocjenom Povjerenstvaza rev<strong>iz</strong>iju ocjena invalidnosti hrvatskihbranitelja. Naime, pitanje je treba li Povjerenstvoza rav<strong>iz</strong>iju ulaziti u ocjenupostojanja invalidnosti ili se treba ograničitisamo na uzroke invalidnosti hrvatskogbranitelja. Primjerice, ako u postupkurev<strong>iz</strong>ije Povjerenstvo za rev<strong>iz</strong>ijuocijeni da nije pravilan nalaz i mišljenjeovlaštenog vještaka <strong>prema</strong> kojemu jekod hrvatskog branitelja nastupila invalidnostkoja je u cijelosti li djelomičnoposljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništvau logoru ili bolesti zadobiveneu obrani suvereniteta Republike Hrvatske,zbog toga što kod hrvatskogbranitelja invalidnost nije nastupila, jeli ovlašteni vještak vezan tom ocjenomna način da mora dati mišljenje da kodhrvatskog branitelja invalidnost nije nastupila.Mislimo da je u navedenom slučajuovlašteni vještak vezan ocjenomPovjerenstva za rev<strong>iz</strong>iju samo u pogleduuzroka invalidnosti, a ne i mišljenjemda je kod hrvatskog branitelja nastalainvalidnost. Ovlašteni vještak, naime,može dati mišljenje da je kod hrvatskogbranitelja nastala invalidnost, ali ne ida je invalidnost posljedica navedenihuzroka nastalih u obrani suverenitetaRepublike Hrvatske. Jer, da je ovlaštenivještak prvotno dao nalaz i mišljenje<strong>prema</strong> kojemu je kod hrvatskog braniteljanastala invalidnost kao posljedicabolesti nastale <strong>iz</strong>van okolnosti obranesuvereniteta, taj se nalaz i mišljenje radirev<strong>iz</strong>ije ne bi dostavio Povjerenstvu zarev<strong>iz</strong>iju, nego Stručnom povjerenstvuza rev<strong>iz</strong>iju.Dvojbe <strong>iz</strong>aziva dio navedene odredbeo rev<strong>iz</strong>iji <strong>prema</strong> kojoj «pr<strong>iz</strong>nataobiteljska mirovina članovima obiteljismrtno stradalog hrvatskog branitelja«podliježe rev<strong>iz</strong>iji. Mislimo da navedenuodredbu treba tumačiti na način da rev<strong>iz</strong>ijipodliježe nalaz i mišljenje o uzrokusmrti smrtno stradalog hrvatskog branitelja,a ne i rješenje o pr<strong>iz</strong>nanju prava naobiteljsku mirovinu.10. Računanje vremena provedenogu Domovinskom ratuu mirovinski stažVrijeme sudjelovanja hrvatskog braniteljau Domovinskom ratu računa seu njegov mirovinski staž u dvostrukomtrajanju. Računa li se to vrijeme u staž<strong>osiguranja</strong> ili u posebni staž ovisi o tomeje li hrvatski branitelj za to vrijeme biomirovinski osiguran, ako je bio zaposlenili osiguran po drugoj osnovi, tose vrijeme računa u staž <strong>osiguranja</strong>, aako nije bio zaposlen niti osiguran podrugoj osnovi računa se u posebni staž(članak 33. stavak 1.).Zakon kaže da se vrijeme sudjelovanjau Domovinskom ratu računa «sukladnopropisima o obrani«. Identičnuodredbu sadržavao je i ZOPHBDR <strong>iz</strong>1996. godine (članak 18.) i ZOPHBDR <strong>iz</strong>2001. godine (članak 36.). Prema članku144. stavku 1. važećeg Zakona o obrani(»Narodne novine«, broj 33/02.), a identičnuje odredbu (članak 205. stavak1.) sadržavao i prijašnji Zakon o obrani(«Narodne novine«, broj 74/93. i 57/96.),pripadnicima Oružanih snaga RepublikeHrvatske i Ministarstva unutarnjih75


poslova Republike Hrvatske računalose u mirovinski staž u dvostrukom trajanjuvrijeme koje su u razdoblju od 30.svibnja 1990. do 30. lipnja 1996. proveli uDomovinskom ratu. U Izvorišnim osnovamaUstava Republike Hrvatske – Pročišćenitekst (Narodne novine«, broj124/00) se utvrđuje da je Domovinski rattrajao od 1991. do 1995. godine, a dosadašnjiZOPHBDR na različie su načineutvrđivali razdoblje obrane neovisnosti,teritorijalne cjelovitosti, odnosno obranesuvereniteta Republike Hrvatske:<strong>prema</strong> ZOPHBDR <strong>iz</strong> 1996. godine - od30. svibnja 1990. do 30.lipnja 1996. (članak2.), <strong>prema</strong> ZOPHBDR <strong>iz</strong> 2001. godine– od 1991. do 1995. godine (članci 2.do 7.), a <strong>prema</strong> ZOPHBDR <strong>iz</strong> 2004. godine– od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja1996. To je u provedbi stvaralo dvojbe.Tako se je u provedbi ZOPHBDR <strong>iz</strong> 2001.godine u mirovinski staž računalo vrijemekoje su hrvatski branitelji proveli uDomovinskom ratu u razdoblju od 30.svibnja 1990. do 30. lipnja 1996., ali seje radi određivanja dodatka na mirovinupo osnovi sudjelovanja u Domovinskomratu (članak 77.) računalo vrijemekoje su hrvatski branitelji proveli u Domovinskomratu samo u razdoblju od 1.siječnja 1991. do 31. prosinca 1995.U računanju <strong>mirovinskog</strong> staža hrvatskihbranitelja novi je ZOPHBDR uveodvije novine. Prvo, hrvatskom braniteljukoji je nakon razvojačenja ostvariopravo na novčanu naknadu na osnoviprivremene nesposobnosti za rad(bolovanje), vrijeme korištenja te naknaderačuna se u mirovinski staž kaoposebni staž u jednostrukom trajanju(članak 33. stavak 2.). Po toj se osnovimože računati u posebni staž i vrijemenakon 30. lipnja 1996. Pitanje je, kakose računa u mirovinski staž vrijeme zakoje je hrvatski branitelj nakon razvojačenjaostvario naknadu plaće za vrijemeprivremene nesposobnosti za rada za to je vrijeme bio zaposlen, računali se to vrijeme kao posebni staž ili staž<strong>osiguranja</strong>? Ili se navedena zakonskaodredba odnosi samo na hrvatske braniteljekoji istodobno nisu bili zaposleniodnosno po drugoj osnovi mirovinskiosigurane? Drugo, vrijeme u kojem jenezaposleni, odnosno na drugi načinneosigurani hrvatski branitelj nakon 30.lipnja 1996. obavljao zadaće u postrojbamaMinistarstva unutarnjih poslova,odnosno Ministarstva obrane računa seu mirovinski staž kao posebni staž u jednostrukomtrajanju (članak 33. stavak3.) To su hrvatski branitelji koji su bili upričuvnom sastavu MUH-a, odnosnoHrvatske vojske.11. Doplatak za djecuIako doplatak za djecu ne spada umirovinsko osiguranje, s obzirom nato da HZMO rješava i o pravu na doplatakza djecu, spomenut ćemo da jenovi ZOHBDR ponovno vratio odredbu<strong>prema</strong> kojoj «djeci smrtno stradaloghrvatskog branitelja <strong>iz</strong> Domovinskograta i djeci zatočenih ili nestalih hrvatskihbranitelja <strong>iz</strong> Domovinskog ratapripada doplatak za djecu u najvišempredviđenom <strong>iz</strong>nosu« (članak 34.). Tojdjeci pripada doplatak za djecu u najvišem<strong>iz</strong>nosu predviđenom Zakonom odoplatku za djecu («Narodne novine«,broj 94/01.), dakle, bez obzira na imovinskicenzus. U svemu ostalome na tuse djecu primjenjuju odredbe Zakonao doplatku za djecu. Djeca ostalih hrvatskihbranitelja ostvaruju doplatak zadjecu, kao i ostala djeca, <strong>prema</strong> <strong>Zakonu</strong>o doplatku za djecu.Skoro ista odredba bila je i uZOPHBDR <strong>iz</strong> 1996. godine (članak 19.),s tim što je <strong>prema</strong> toj odredbi doplatakza djecu pripadao i djeci razvojačenognezaposlenog hrvatskog branitelja kojiprima novčanu naknadu zbog nezaposlenosti.ZOPHBDR <strong>iz</strong> 2001. godine ništaposebno nije propisivao u pogleduprava na doplatak za djecu hrvatskihbranitelja i članova njihovih obitelji, pase za tu djecu u razdoblju od 7. studenoga2001. do 31. prosinca 2004. doplatakza djecu ostvarivao <strong>prema</strong> <strong>Zakonu</strong> o doplatkuza djecu.12. Prevođenje prava ostvarenihdo 31. prosinca 2004.12.1. S obzirom na to da se mirovine iprofesionalna rehabilitacija s naknadom<strong>prema</strong> <strong>novome</strong> ZOPHBDR određuju nadrukčiji način u odnosu na ZOPHBDR <strong>iz</strong>2001. godine, prava na invalidsku mirovinui prava na temelju preostale radnesposobnosti hrvatskih branitelja i pravana obiteljsku mirovinu članova njihovihobitelji ostvarena <strong>prema</strong> odredbamaZOPHBDR, koji su bili na snazi do stupanjana snagu novoga ZOPHBDR, pre-76


vode se od 1. siječnja 2005. na prava iodređuju u skladu s odredbama novogaZOPHBDR.12.2. Pravo na invalidsku mirovinuhrvatskog branitelja i pravo na obiteljskumirovinu članova obitelji hrvatskogbranitelja ostvarena <strong>prema</strong> ZOPHBDR<strong>iz</strong> 1994., 1996. i 2001. godine prevode seod 1. siječnja 2005. na, kako ZOPHBDRkaže, «odredbe ovoga Zakona, ako jeto za njih povoljnije.« (članak 152.). Toznači da se invalidska mirovina i obiteljskamirovina ostvarene do 31. prosinca2004. prevode od 1. siječnja 2005. na načinda se određuje <strong>prema</strong> odredbamanovoga ZOPHBDR. Mirovina se prevodiako je to za korisnika povoljnije. Ako bimirovina koja je korisnicima pripadalana 1. siječnja 2005. bila povoljnija odprevedene mirovine, korisnicima će idalje pripadati ta povoljnija (a ne prevedena)mirovina.Prevedena invalidska mirovinaodređuje se <strong>prema</strong> mirovinskoj formul<strong>iz</strong>a <strong>iz</strong>račun svote mirovine, s tim da sevrijednosni bodovi i prosječni vrijednosnibodovi utvrđuju <strong>prema</strong> članku 16.ZOPHBDR, polazni faktor <strong>prema</strong> članku17. ZOPHBDR (1,10, 1,50, odnosno1,85 ovisno o pripadnosti postrojbi hrvatskogbranitelja), osobni bodovi (40godina <strong>mirovinskog</strong> staža) i povećani(za 45%) osobni bodovi <strong>prema</strong> članku18. ZOPHBDR, a mirovinski faktor<strong>prema</strong> članku 80. stavku 1. točki 3. i 4.ZOMO (1,0 za invalidsku mirovinu zbogopće nesposobnosti za rad i 0,8 za invalidskumirovinu zbog profesionalnenesposobnosti za rad) i članku 19.ZOPHBDR (0,50 za invalidsku mirovinuzbog profesionalne nesposobnosti zarad za vrijeme zaposlenja ili obavljanjasamostalne djelatnosti). Prosječni vrijednosnibodovi utvrđuju se na načinda se usklađena osnovica <strong>iz</strong> članka 157.ZOPHBDR koja odgovara «osobnomčinu i ustrojbenom mjestu hrvatskogbranitelja na temelju kojeg se isplaćujemirovina do dana stupanja na snaguovoga Zakona« (1. siječnja 2005.) podijelis prosječnom plaćom svih zaposlenihu Republici Hrvatskoj u 2004. godini.To su iste osnovice kao i one <strong>iz</strong> članka20. ZOPHBDR, koje služe za određivanjemirovina ostvarenih <strong>prema</strong> odredbamaZOPHBDR u 2005. godini.Prema tome, prevedena invalidskamirovina hrvatskog branitelja čina vojnika<strong>iz</strong>nosit će od 1. siječnja 2005. kaou našem primjeru danom u točki 4.10.ovoga članka.Kumulirana invalidska mirovina hrvatskogbranitelja ostvarena <strong>prema</strong>ZOPHBDR prevest će se na način da ćese dio mirovine ostverene na temelju invalidnostikoja je posljedica ranjavanja,ozljede, zatočeništva u logoru ili bolest<strong>iz</strong>adobivenih u obrani suvereniteta RepublikeHrvatske prevesti na navedeninačin <strong>prema</strong> članku 152. ZOPHBDR, adio mirovine ostvarene na temelju invalidnostikoja je posljedica okolnostinastalih <strong>iz</strong>van obrane suvereniteta RepublikeHrvatske ponovno se određuje<strong>prema</strong> odredbama članka 74. do 80. ičlanka 184. ZOMO kao da je osiguranislučaj nastupio 1. siječnja 2005. Taj diomirovine se povećava <strong>prema</strong> članku 21.ZOMO ovisno o vremenu sudjelovanjahrvatskog branitelja u Domovinskomratu. To se odnosi i na one hrvatskebranitelje kojima je taj razmjerni dio invalidskemirovine bio određen <strong>prema</strong>propisima o mirovinskom i invalidskomosiguranju koji su važili do 31. prosinca1998. To stajalište Središnje službeHZMO (Upute od 28.2.2005.) je upitno,osobito zbog toga što se u postupku prevođenjakumuliranih invalidskih mirovinahrvatskih branitelja od 7. studenoga2001. <strong>prema</strong> članku 140. ZOPHBDR <strong>iz</strong>2001. godine taj dio invalidske mirovinenije ponovno određivao nego je samopreuziman kao dio kumulirane invalidskemirovine.Ako je prijašnja invalidska mirovinapovećana za dodatak na mirovinu većaod invalidske mirovine prevedene <strong>prema</strong>članku 152. ZOPHBDR, hrvatskomće se branitelju od 1. siječnja 2005. dodatakna mirovinu pribrojiti prijašnjojinvalidskoj mirovini pa će se i daljeisplaćivati kao prevedena invalidskamirovina zbog opće nesposobnosti zarad (članak 156.). Dodatak na mirovinuse u tim slučajevima. naime, uračunavau invalidsku mirovinu. Primjerice, prijašnjainvalidska mirovina vojnika nadan 1. siječnja 2005. <strong>iz</strong>nosila je 1.412,83kuna, a uvećana za dodatak na mirovinuu svoti od 2.328,20 kuna ukupno je<strong>iz</strong>nosila 3.741,03 kuna. S obzirom na toda invalidska mirovina vojnika prevedena,<strong>prema</strong> članku 152. ZOPHBDR, od77


1. siječnja 2005. <strong>iz</strong>nosi 2.866,93 kuna, hrvatskomće se branitelju od 1. siječnja2005. isplaćivati invaliska mirovina usvoti od 3.741,03 kuna.Prevedena obiteljska mirovina članovaobitelji hrvatskog branitelja određujese kao i invalidska mirovina, s timšto se polazni faktor određuje <strong>prema</strong>članku 26. ZOPHBDR (1,50, odnosno1,90 ovisno o pripadnosti hrvatskogbranitelja postrojbi), a mirovinski faktor<strong>prema</strong> članku 28. ZOPHBDR (1,0, 0,8 uzpovećanja za 0,1 za drugo i svako slijedećedijete ovisno o članovima obiteljikoji koriste obiteljsku mirovinu).Ako je prijašnja obiteljska mirovinauvećana za dodatak na mirovinu većaod obiteljske mirovine prvedene <strong>prema</strong>članku 152. ZOPHBDR, dodatak na mirovinuse pribraja prijašnjoj obiteljskojmirovini, odnosno uključuje u obiteljskumirovinu, pa se od 1. siječnja 2005.isplaćuje kao prevedena obiteljska obiteljskamirovina (članak 156.).12.3. Nezaposlenim hrvatskim braniteljimakoji su na temelju preostaleradne sposobnosti <strong>prema</strong> prijašnjimpropisima o mirovinskom i invalidskomosiguranju ostvarili pravo na zaposlenjena drugim poslovima i naknaduplaće zbog nezaposlenosti (privremenanaknada) prevedena su ta prava od7. studenoga 2001., <strong>prema</strong> članku 141.ZOPHBDR <strong>iz</strong> 2001. godine, na invalidskumirovinu zbog opće nesposobnost<strong>iz</strong>a rad, a ako je hrvatski branitelj imaostatus HRVI <strong>iz</strong> Domovinskog rata, prevedenainvalidska mirovina uvećanaje za dodatak na mirovinu po osnovisudjelovanja u Domovinskom ratu.Prijašnja prava su prevedena ako je toza hrvatskog branitelja bilo povoljnije.Ako je prevedena invalidska mirovinazbog opće nesposobnosti za rad, sa ilibez dodatka na mirovinu, bila nepovoljnijaod naknade plaće zbog nezaposlenosti,prijašnja prava se nisu prevodila,nego je hrvatskom branitelju nakon 7.studenoga 2001. i dalje pripadalo pravona zaposlenje na drugim poslovima inaknada plaće zbog nezaposlenosti.Hrvatskim braniteljima kojima seprijašnje pravo na temelju preostale radnesposobnosti od 7. studenoga 2001.prevedeno na invalidsku mirovinu zbogopće nesposobnosti za rad, ta će se invalidskamirovina od 1. siječnja 2005.prevesti, <strong>prema</strong> članku 152. ZOPHBDR,na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnost<strong>iz</strong>a rad i odrediti <strong>prema</strong>odredbama novog ZOPHBDR (članci16., 17., 18. i 157.). Ako je prijašnja invalidskamirovina uvećana za dodatak namirovinu veća od invalidske mirovineprevedene <strong>prema</strong> članku 152. ZOMO,hrvatskom se branitelju se dodatak namirovinu uračunava u prijašnju invalidskumirovinu pa se od 1. siječnja 2005.isplaćuje kao invalidska mirovina zbogopće nesposobnosti za rad (članak156.).Ako se prijašnje pravo na zaposlenjena drugim poslovima i pravo na naknaduplaće zbog nezaposlenosti od 7. studenoga2001. nije prevelo, zbog toga štoje naknada plaće zbog nezaposlenostibila povoljnija od invalidske mirovine,sa ili bez dodatka na mirovinu, ta se pravaod 1. siječnja 2005. prevode, <strong>prema</strong>članku 153. ZOPHBDR, na invalidskumirovinu zbog opće nesposobnosti zarad i određuje <strong>prema</strong> odredbama novogZOPHBDR (članci 16., 17., 18. i 157.).Ako je prevedena invalidska mirovinazbog opće nesposobnosti za rad manjaod prijašnje naknade plaće zbog nezaposlenostikoja je hrvatskom braniteljupripadala 1. siječnja 2005., hrvatskombranitelju od 1. siječnja 2005. pripadaprevedena (manja) invalidska mirovina,a ne zadržava prijašnje pravo na naknaduplaće niti mu se prevedena invalidskamirovina isplaćuje u visini naknadeplaće zbog nezaposlenosti. Članak 153.ZOPHBDR, naime, ne sadržava zaštitnuklauzulu <strong>prema</strong> kojoj se prevedena invalidskamirovina određuje u visini priješnje(povoljnije) naknade plaće zbognezaposlenosti. Hrvatskom braniteljučija je invalidnost dijelom posljedicauzroka nastalih u obrani suverenitetaRepublike Hrvatske, a dijelom posljedicauzroka <strong>iz</strong>van tih okolnosti prevedenamirovina će se odrediti kao kumuliranainvalidska mirovina.Dok se prijašnje pravo na zaposlenjena drugim poslovima i pravo na naknaduplaće zbog nezaposlenosti ne prevede,hrvatskom branitelju će se od 1.siječnja 2005. isplaćivati naknada plaćezbog nezaposlenosti. Navedeno <strong>prema</strong>ZOPHBDR može potrajati i tri godine.Zakon, međutim, ne daje odgovor napitanje hoće li hrvatski branitelj biti du-78


žan vratiti više primljene svote naknadeplaće zbog nezaposlenosti u slučajukada je ta naknada veća od prevedeneinvalidske mirovine? Mislimo da biu tim slučajevima, analognom primjenomodrededbi članka 121. stavka 3. ičlanka 122. stavka 3. ZOMO, rješenjemo prevođenju trebalo odrediti da će seprevedena (manja) invalidska mirovinaisplaćivati od prvoga dana sljedećegmjeseca nakon donošenja rješenja.12.4. Zaposlenim hrvatskim braniteljimakoji su <strong>prema</strong> prijašnjim propsimana temelju preostale radne sposobnostiostvarili pravo na zaposlenje na drugimposlovima i pravo na naknadu plaćezbog manje plaće na drugom poslu(razlika plaće određena <strong>prema</strong> članku13. ZOPHBDR <strong>iz</strong> 1996. godine) prevedenasu ta prava od 7. studenoga 2001.,<strong>prema</strong> članku 142. ZOPHBDR <strong>iz</strong> 2001.godine, na invalidsku mirovinu zbogprofesionalne nesposobnosti za rad, pasu radeći uz plaću primali i invalidskumirovinu zbog profesionalne nesposobnost<strong>iz</strong>a rad određenu uz primjenu<strong>mirovinskog</strong> faktora 0,5. Prevedena invalidskamirovina zbog profesionalnenesposobnosti za rad nije uvećavanaza dodatak na mirovinu, zbog toga štose <strong>prema</strong> članku 76. ZOPHBDR <strong>iz</strong> 2001.godine uvećavala za dodatak na mirovinusamo invalidska mirovina zbog općenesposobnosti za rad. Prijašnja su pravaprevedena ako je prevedena invalidskamirovina zbog profesionalne nesposobnost<strong>iz</strong>a rad bila povoljnija od naknadeplaće zbog manje plaće na drugomposlu. Ako je naknada plaće bila povoljnijaod prevedene invalidske mirovinezbog profesionalne nesposobnosti zarad, hrvatski branitelj je zadržao pravona zaposlenje na drugim poslovima pamu se je od 7. studenoga 2001. i daljeisplaćivala naknada plaće zbog manjeplaće na drugom poslu.Prijašnja invalidska mirovina zbogprofesionalne nesposobnosti za radprevodi se od 1. siječnja 2005., <strong>prema</strong>članku 152. ZOPHBDR, na novu invalidskumirovinu zbog profesionalnenesposobnosti za rad određenu <strong>prema</strong>odredbama novog ZOPHBDR (članak16., 17., 18., 19. i 157.). Ako je prijašnjainvalidska mirovina zbog profesionalnenesposobnosti za rad koja je hrvatskombranitelju pripadala na dan 1. siječnja2005. povoljnija od prevedene invalidskemirovine zbog profesionalne nesposobnost<strong>iz</strong>a rad <strong>prema</strong> članku 152.ZOPHBDR, od 1. siječnja 2005. pripadamu invalidska mirovina u visini svoteprijašnje invalidske mirovine.Ako je hrvatski branitelj nastavio koristitipravo na zaposlenje na drugimposlovima i naknadu plaće zbog manjeplaće na drugom poslu, ta mu se pravaod 1. siječnja 2005. prevode, <strong>prema</strong>članku 154. ZOPHBDR, na invalidskumirovinu zbog profesionalne nesposobnost<strong>iz</strong>a rad određenu <strong>prema</strong> odredbamanovog ZOPHBDR (članci 16., 17., 18.,19. i 157.). Hrvatskom branitelju čija jeinvalidnost dijelom posljedica uzrokanastalih u obrani suvereniteta RepublikeHrvatske, a dijelom posljedica uzrokanastalih <strong>iz</strong>van tih okolnosti, prvedenainvalidska mirovina će se odrediti kaokumulirana invalidska mirovina zbogprofesionalne nesposobnosti za rad.Invalidska mirovina zbog profesionalnenesposobnosti za rad prevedena<strong>prema</strong> članku 154. ZOPHBDR pripadahrvatskom branitelju od 1. siječnja2005., bez obzira na to je li mu prijašnjanaknada plaće zbog manje plaće nadrugom poslu koja mu je pripadala na 1.siječnja 2005. povoljnija (veća) od prevedeneinvalidske mirovine.12.5. Hrvatskim braniteljima koji supravo na profesionalnu rehabilitacijuostvarili <strong>prema</strong> ZOPHBDR <strong>iz</strong> 1996. godinepripadala je naknada plaće u <strong>iz</strong>nosuplaće pripadnika gardijske postrojbe(članak 12. stavak 2.), a onima koji su topravo ostvarili <strong>prema</strong> ZOPHBDR <strong>iz</strong> 2001.godine u <strong>iz</strong>nosu plaće pripadnika djelatnogsastava Oružanih snaga RepublikeHrvatske istog čina i ustrojbenog mjesta(članak 31. stavak 3.). Prema novomZOPHBDR, naknada hrvatskog braniteljas pravom na profesionalnu rehabilitacijuodređuje se u <strong>iz</strong>nosu invalidskemirovine zbog opće nesposobnosti zarad (članak 23. stavak 3.). Prema članku155. ZOPHBDR «prevode se sva pravana naknade u vezi s ostvarivanjem pravana profesionalnu rehabilitaciju« ostvarena<strong>prema</strong> prijašnjim ZOPHBDR, «akoje to za njih povoljnije.« Treba zapazitida ZOPHBDR ne govori o prevođenjuostvarenih prava na profesionalnu rehabilitaciju,nego o prevođenju pravana naknadu u vezi s pravom na profesionalnurehabilitaciju. To, dakle, znači dase naknade plaće hrvatskih branitelja s79


pravom na profesionalnu rehabilitacijuostvarene <strong>prema</strong> prijašnjim ZOPHBDR(u <strong>iz</strong>nosu plaće pripadnika gardijskepostrojbe, ako je ostvarena prije 7. studenoga2001., odnosno u <strong>iz</strong>nosu plaćepripadnika djelatnog sastava Oružanihsnaga, ako je ostvarena od 7. studenoga2001. i nakon toga), od 1. siječnja2005. prevode na naknadu određenu<strong>prema</strong> <strong>novome</strong> ZOPHBDR (članak 23.stavak 3.) - u <strong>iz</strong>nosu invalidske mirovinezbog opće nesposobnosti za rad određene<strong>prema</strong> novom ZOPHBDR. Ako jenaknada plaće ostvarena <strong>prema</strong> prijašnjimZOPHBDR, koja im je pripadalana 1. siječnja 2005., povoljnija (veća)od naknade određene <strong>prema</strong> <strong>novome</strong>ZOPHBDR, hrvatskim braniteljima od 1.siječnja 2005. pripada naknada u <strong>iz</strong>nosuprijašnje naknade. Naknada plaćeodređena <strong>prema</strong> ZOPHBDR <strong>iz</strong> 1996. godineu <strong>iz</strong>nosu plaće pripadnika gardijskepostrojbe, u pravilu, bit će veća odprevdene naknade u <strong>iz</strong>nosu invalidskemirovine zbog opće nesposobnosti zarad.Rješenjem se, u postupku prevođenja,utvrđuje rok u kojem hrvatski branitelj,čija je profesionalna rehabilitacijau tijeku, treba završiti profesionalnurehabilitaciju (članak 155. stavak 2.).Ta se odredba, znači, odnosi samo naone hrvatske branitelje koji se nalazena profesionalnoj rehabilitaciji, a ne i nahrvatske branitelje koji još nisu započelis profesionalnom rehabilitacijom.12.6. Osnovice <strong>iz</strong> članka 157. satavka1. ZOPHBDR, koje služe za utvrđivanjeprosječnih vrijednosnih bodova <strong>prema</strong>kojima se određuju prevedene invalidskemirovine od 1. siječnja 2005., usklađujuse početkom svake kalendarskegodine s promjenom prosječne plaćesvih zaposlenih u prethodnih godina(članak 157. stavak 2.), kao što je to propisanou članku 20. stavku 2. ZOPHBDR.Prema tome i osnovice <strong>iz</strong> članka 157.ZOPHBDR uskladit će se od 1. siječnja2001. s promjenom prosječne plaće svihzaposlenih u 2004. u odnosu na 2003.godinu (za 6,4378%), pa će se prosječnivrijednosni bodovi radi određivanjaprevedenih mirovina utvrditi na temeljutako usklađenih osnovica. Na taj se načinsve mirovine ostvarene i prevedene<strong>prema</strong> ZOPHBDR od 1. siječnja svakegodine ponovno određuju <strong>prema</strong> prosječnimvrijednosnim bodovima utvrđenimna temelju usklađenih osnovicautvrđenih za prethodnu godinu, čime seosigurava ista razina mirovina određenihza isti čin i ustrojbeno mjesto hrvatskogbranitelja bez obzira na to kada suostvarene.12.7. HZMO je dužan prevesti svaprava ostvarena <strong>prema</strong> prijašnjimZOPHBDR u roku od 3 godine od danastupanja na snagu ZOPHBDR (članak158. stavak 1.), dakle, do 31. prosinca2007. S obzirom na to da su gotovosva prava <strong>iz</strong> <strong>mirovinskog</strong> <strong>osiguranja</strong>hrvatskih branitelja i članova njihovihobitelji ostvarena do stupanja na snaguZOPHBDR <strong>iz</strong> 2001. godine prevedena<strong>prema</strong> odredbama toga Zakona, upitnoje zbog čega je određen tako dugi (trogodišnji)rok za prevođenje prava. Totim više što se, <strong>prema</strong> našem mišljenju,prevođenje može obaviti bez većih teškoćau relativno kratkom roku.13. Rješavanje neriješenih zahtjevaNa kraju treba se osvrnuti na odredbuo rješavanju neriješenih zahtjevaza ostvarivanje prava <strong>prema</strong> ZOPHBDRpodnesene do 31. prosinca 2004. Premačlanku 158. stavku 2. ZOPHBDR, «postupc<strong>iz</strong>apočeti <strong>prema</strong> propisima koji suvažili do stupanja na snagu ovoga Zakona,a nisu okončani pravomoćnim rješenjemokončat će se <strong>prema</strong> odredbamaovoga Zakona ako je to hrvatskombranitelju povoljnije.« Ta je odredbaskoro identična prvoj rečenici odredbečlanka 144. ZOPHBDR <strong>iz</strong> 2001. godine,osim što je u <strong>novome</strong> ZOPHBDR dodano«ako je to hrvatskom branitelju povoljnije.«Polazeći od iskustava u primjeninavedene odredbe ZOPHBDR <strong>iz</strong> 2001.godine, koja je stvarala veoma veliketeškoće pri provedbi, anal<strong>iz</strong>irat ćemonavedenu odredbu novog ZOPHBDR.Treba podsjetiti da se u sustavu <strong>mirovinskog</strong><strong>osiguranja</strong> o <strong>pravima</strong> <strong>iz</strong> <strong>mirovinskog</strong><strong>osiguranja</strong> uvijek rješava<strong>prema</strong> propisima koji su važili u vrijemenastupa osiguranog slučaja (dana odkojeg se pr<strong>iz</strong>naje pravo). Tako je člankom190. stavkom 1. ZOMO, koji se primjenjujeod 1. siječnja 1999., propisano«Postupak za ostvarivanje prava <strong>iz</strong> <strong>mirovinskog</strong><strong>osiguranja</strong> koja se ostvarujudo 31. prosinca 1998., ..... završit ćese <strong>prema</strong> propisima koji su važili togadana.«Pitanje je, naime, odnosi li se odredbačlanka 158. stavka 2. novoga ZOPHBDR80


samo na slučajeve u kojima je postupakpokrenut «<strong>prema</strong> propisima koji su vžilido stupanja na snagu ovoga Zakona«,dakle, do 31. prosinca 2004., a osiguranislučaj je nastupio nakon stupanja nasnagu novog ZOPHBDR, dakle, od 1.siječnja 2005. i nakon toga, ili se ta odredbaodnosi i na slučajeve kada je postupakpokrenut do 31. prosinca 2004.a i osigurani slučaj je nastupio do togadana? Pri tome ne smijemo zabraviti daje određeni broj zahtjeva za ostvarivanjeprava <strong>iz</strong> <strong>mirovinskog</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>prema</strong>odredbama ZOPHBDR podnesenih do31. prosinca 2004. u predmetima u kojimaje osigurani slučaj nastupio prije1. siječnja 2005., zbog različitih razloga(rev<strong>iz</strong>ija ocjena invalidnosti i dr.) ostaoneriješen. Osim toga, u određenom brojupredmeta o pravu hrvatskih branitelja<strong>prema</strong> odredbama ZOPHBDR zahtjevisu riješeni privremenim rješenjem, kojasu postala pravomoćna do 31. prosinca2004., a konačno rješenje nije donesenodo 31. prosinca 2004. S obzirom na toda, <strong>prema</strong> članku 217. stavku 4. Zakonao općem upravnom postupku («Narodnenovine«, broj 53/91.), «Privremenorješenje smatra se u pogledu pravnihlijekova i <strong>iz</strong>vršenja kao samostalno rješenje«,može li se <strong>iz</strong> toga zaključiti dase na te predmete ne odnosi odredbačlanka 158. stavka 2. ZOPHBDR?Navedena odredba, <strong>prema</strong> kojoj se unedovršenim postupcima pokrenutimradi ostvarivanja prava <strong>iz</strong> <strong>mirovinskog</strong><strong>osiguranja</strong> za razdoblje prije stupanjana snagu novoga ZOPHBDR rješava<strong>prema</strong> odredbama novoga ZOPHBDR,ima, zapravo, povratno djelovanje, jerse primjena zakonskih odredbi kojevaže od 1. siječnja 2005. proteže i na razdobljeprije toga. A, <strong>prema</strong> članku 89.stavku 4. Ustava Republike Hrvatske(pročišćeni tekst – »Narodne novine«,broj 41/01.) «Zakoni i drugi propisi državnihtijela i tijela koja imaju javne ovlastine mogu imati povratno djelovanje.«,a <strong>prema</strong> stavku 5. toga članka Ustava»Iz posebno opravdanih razloga samopojedine odredbe zakona mogu imatipovratno djelovanje.« U odredbi članka163. novoga ZOPHBDR, koji utvrđujeda ZOPHBDR stupa na snagu 1. siječnja2005., a ni u bilo kojoj drugoj njegovojodredbi, nema odredbe o povratnomdjelovanju bilo koje odredbe toga Zakona.Konačno, <strong>prema</strong> članku 140. PoslovnikaHrvatskog sabora (Narodnenovine«, broj 9/01. i 117/01.) «Kad se prijedlogomzakona određuje da pojedinenjegove odredbe imaju povratno djelovanje,predlagatelj zakona dužan jeobrazložiti osobito opravdane razlogekoji to nalažu.«, a u Prijedlogu novogaZOPHBDR nema ni prijedloga ni obrazloženjao povratnom djelovanju bilokoje njegove odredbe.Međutim, i onda kada bi odredbenovoga ZOPHBDR koje se odnose naodređivanje mirovine mogle imati povratnodjelovanje, te bi odredbe bile neprovedive,ako bi to za hrvatskog braniteljabilo povoljnije. Radi ilustracije tetvrdnje, razmotrimo kako bi se riješionedovršeni zahtjev hrvatskog braniteljaza pr<strong>iz</strong>nanje prava na invalidsku mirovinuzbog opće nesposobnosti za rad natemelju trajnog gubitka radne sposobnosti(opća nesposobnost za rad) kojaje posljedica ranjavanja ili bolesti zadobivenoju obrani suveremniteta RepublikeHrvatske a nastupila je, primjerice,28. svibnja 2003. Da bi se invalidskamirovina odredila <strong>prema</strong> odredbamanovoga ZOPHBDR, trebalo bi, <strong>prema</strong>članku 16. novoga ZOPHBDR utvrditinjegove prosječne vrijednosne bodovena temelju pripadajuće osnovice za čini ustrojbeno mjesto hrvatskog braniteljautvrđene za godinu koja prethodi godiniu kojoj se ostvaruje pravo na invalidskumirovinu, dakle, za 2002. godinu.Prve osnovice utvrđene su za 2004. godinu(članak 20. i 157. ZOPHBDR), radiodređivanja mirovine u 2005. godini. Za2003. i bilo koju raniju godinu osnovicenisu niti će biti utvrđene. Iz toga se nedvojbenomože zaključiti da se mirovina,pa ni naknada hrvatskog branitelja spravom na profesionalnu rehabilitacijukoja se određuje mu visini invalidskemirovine zbog opće nesposobnosti zarad, koja se ostvaruje prije 1. siječnja2005. ne može odrediti <strong>prema</strong> odredbamanovoga ZOPHBDR.Stoga smatramo, da se, polazeći odustavne norme o zabrani povratnogdjelovanja zakona i od toga da je praktičkinemoguće prava <strong>iz</strong> <strong>mirovinskog</strong><strong>osiguranja</strong> hrvatskih branitelja i članovanjihovih obitelji za razdoblje prijestupanja na snagu novoga ZOPHBDRrješavati primjenom odredbi novogaZOPHBDR, da se mogu zauzeti sljedećastajališta: prvo, nedovršeni po-81


stupci započeti <strong>prema</strong> propisima kojisu važili do stupanja na snagu novogaZOPHBDR, a nisu okončani pravomoćnimrješenjem, okončat će se <strong>prema</strong>odredbama novoga ZOPHBDR samo uslučaju ako se pravo ostvaruje od bilokojeg dana nakon stupanja na snagunovoga ZOPHBDR (1. siječnja 2005.) idrugo, nedovršeni postupci započeti<strong>prema</strong> propisima koji su važili do 31.prosinca 2004. koji nisu okončani pravomoćnimrješenjem u slučaju kada sepravo ostvaruje od bilo kojeg dana prije31. prosinca 2004. riješit će se <strong>prema</strong>propisima koji su važili na dan nastupaosiguranog slučaja.ZaključakNovi je ZOPHBDR donio značajnenovine i poboljšanja na području prava<strong>iz</strong> <strong>mirovinskog</strong> <strong>osiguranja</strong> hrvatskihbranitelja <strong>iz</strong> Domovinskog rata i članovanjihovih obitelji a pojednostavnio je i načinodređivanja mirovina koje se ostvaruju<strong>prema</strong> tome ZOPHBDR. Određenaotvorena pitanja u provedbi novogaZOPHBDR, na koje smo upozorili u ovomeradu, trebalo bi, čim prije, temeljitorazmotriti i o njima zauzeti prihvatljiva ina zakonu temeljena stajališta, radi togada se osobito u početku njegove provedbe,otklone sve nejasnoće i dvojbe.82

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!