FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJELokacija <strong>za</strong>hvata smješte<strong>na</strong> je u III. vodo<strong>za</strong>štitnoj zoni, dok <strong>na</strong> sjeveru graniči s II. Zonomsanitarne <strong>za</strong>štite izvorišta Sašnjak i Žitnjak.SLIKA 14. Vodonosno i vodo<strong>za</strong>štitno područje grada <strong>Zagreb</strong>aNa lokaciji <strong>za</strong>hvata provedeni su geotehnički istražni radovi u 2008. godini. Temeljem a<strong>na</strong>lizerezultata mjerenja može se konstatirati da nivo podzemne vode <strong>za</strong> vrijeme izvođenjageotehničkih istražnih radova nije <strong>za</strong>bilježen viši od dubine bušenja 9,30 m od površine tere<strong>na</strong>.Nak<strong>na</strong>dnim mjerenjima <strong>za</strong>bilježen je nivo vode <strong>na</strong> 7.4 m od površine tere<strong>na</strong>.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 21
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE3.4.2 Geološke karakteristikePodručje <strong>za</strong>hvata smješteno je u nizinskom dijelu <strong>Zagreb</strong>ačke županije, u pojasu sjeverno odrijeke Save, južno od obro<strong>na</strong>ka Medvednice. Ovaj pojas je <strong>na</strong> sjeveru ograničen potezompodručjem Donje dubrave, a s druge strane, <strong>na</strong> jugu Radničkom cestom, odnosno Savicom.Površinu tere<strong>na</strong> pokrivaju kvartarne <strong>na</strong>slage, odnosno riječni <strong>na</strong>nosi pliocensko-kvartarne iholocenske starosti.Najstarije <strong>na</strong>slage predstavljaju klastiti pliocensko-kvartarne (PlQ) starosti (2,5- 1,5 miliju<strong>na</strong>godi<strong>na</strong>) koji pokrivaju južne padine Medvednice. Na površini se pojavljuju samo uz rub nizinskogdijela, u manje-više lećastoj zoni od Podsuseda do centra grada. Dalje prema jugu pokrivene sumlađim <strong>na</strong>slagama. Plio-kvartarne <strong>na</strong>slage predstavljaju nesorti<strong>na</strong>rni šljunci različite granulacije,od krupnozrnih s valuticama i decimetarskih dimenzija do centimetarskih i milimetarskih zr<strong>na</strong>.Najčešće su valutice karbo<strong>na</strong>tnog porijekla ali su prisutne i valutice kvarca te drugih stije<strong>na</strong>vulkanogenog i matarmorfnog porijekla. Osim šlju<strong>na</strong>ka prate se i pijesci te glinovito – praši<strong>na</strong>stefrakcije klastita s ulošcima gli<strong>na</strong>. Finije frakcije sedime<strong>na</strong>ta (pijesci i gline) redovito su uloženeunutar šlju<strong>na</strong>ka u obliku manjih lećastih tijela ograničenih dimenzija (metarskih dodekametarskih). Sedimenti su mjestimično pove<strong>za</strong>ni tako da se unutar šlju<strong>na</strong>ka <strong>na</strong>laze, u oblikumanjih uložaka, pješčenjaci i konglomerati. Deblji<strong>na</strong> cijelog paketa <strong>na</strong>slaga jako varira i kreće seod par metara, u obodnom dijelu Madvednice, do 150 metara u dubljem dijelu savske nizine.Na ovim <strong>na</strong>slagama <strong>na</strong>liježu sedimenti holocenske starosti (15-10 tisuća godi<strong>na</strong>) odnosnoaluvijalni <strong>na</strong>nosi druge savska terase (a2). Nastali su usijecanjem rijeke Save u starijesedimente, i potom, taloženjem riječnih <strong>na</strong>nosa. Druga savska terasa pruža se od Podsusedaprema potoku Vrapčak u manje-više kontinuiranoj zoni, širokoj približno kilometar, paralalelnopodnožju Medvenice. Naslage su predstavljene izmjenom krupnozrnih šlju<strong>na</strong>ka i pijesaka.Količi<strong>na</strong> pijesaka u odnosu <strong>na</strong> šljunke postupno raste od sjevero<strong>za</strong>pada prema jugoistoku.Sukladno tomu pravcu u široj lokaciji predviđenog <strong>za</strong>hvata granulacija šlju<strong>na</strong>ka i pijesaka opadaod <strong>za</strong>pada prema istoku. Veliči<strong>na</strong> zr<strong>na</strong> varira od 3 do 5 centimetara, kod šlju<strong>na</strong>ka, a u njimaprevladavaju karbo<strong>na</strong>tne valutice pomješane s malim (10-20%) udjelom kvarcnih i eruptivnihvalutica. Ukup<strong>na</strong> deblji<strong>na</strong> druge savske terase jako varira, a da bi prema jugu i da<strong>na</strong>šnjem tokuSave postupno rasla i dosegla preko 40 metara. Zastupljeni su šljunci, pijesci i podređeno gline.Ove <strong>na</strong>slage, petrografski i sedimentološki, u potpunosti odgovaraju sedimentima druge savsketerase. Bit<strong>na</strong> je razlika u tomu što su valutice šljunka krupnije od onih u drugoj terasi, a lećepijeska su rjeđe i tanje. Ukup<strong>na</strong> deblji<strong>na</strong> <strong>na</strong>slaga prve savske terase kreće se između 10 i 25metara. Najmlađe <strong>na</strong>slage, <strong>na</strong>jmanje <strong>za</strong>stupljene <strong>na</strong> površini, predstavljaju recentni aluvijalni<strong>na</strong>nosi rijeke Save (a). To su <strong>na</strong>slage ve<strong>za</strong>ne neposredno uz recentno korito rijeke Save.Razvijene su u obliku krupnozrnih, centimetarskih do decimetarskih, valutica pomješanih srijetkim krupnozrnim pjescima. Njihova deblji<strong>na</strong> jako varira i može doseći do deset metara, ali suuglavnom metarskih dimenzija.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 22
Change language