Å UMARSKI LIST 1-2/1962

1-21962iri

Iskorištavanjei zaštita šumaOdabiranje i obilježavanje stabala za sječu (doznaka) je najvažniji stručniakt u gospodarenju šumama od kojeg prvenstveno zavisi kvalitet sastojine i trajnostprihoda. Pravilnom doznakom se najbolje i najekonomičnije mogu koristitiprirodni i biološki faktori u gospodarenju šumama, a nepravilnom nanijetii nepopravljiva šteta. Doznaka se obavlja u skladu sa šumskoprivrednom osnovomodnosno propisima što vrijede za šume koje ne moraju imati šumskoprivrednuosnovu.U zakonu se predviđa da doznaku u šumama u društvenom vlasništvu obavljajuorganizacije koje njima gospodare, a u šumama u građanskom vlasništvu,kojima ne gospodare privredne organizacije, organ uprave općinskog narodnogdobora nadležan za poslove šumarstva. Za obavljanje doznake ovaj organ možeovlastiti i cso-be koje nisu službenici općinskog narodnog odbora. Za vršenjeposlova doznake stabala za sječu s obzirom na naprijed izložene okolnosti propisanaje minimalna stručna sprema za lica koja je obavljaju.Često se u praksi postavlja pitanje da li je doznaka stabala za sječu stručniakt ili akt vlasti. Pitanje nije pravilno postavljeno. Doznaka je u svakom slučajustručni akt a bit će ujedno i akt vlasti kad ga prema propisima vrše organi vlastiili u ime organa vlasti ovlašteni stručnjaci.Kako je prevladavalo stanovište da doznaku u šumama u građanskom vlasništvutreba da vrše organi vlasti, to nije usvojen ni prijedlog da troškove ovedoznake snose vlasnici šuma.Ovdje treba napomenuti da troškove doznake ne mogu podmirivati općinskizemljišta i da se omogući podizanje plantaža i intenzivnih kultura,narodni odbori (kao što je to bio do sada slučaj) iz doprinosa vlasnika za unapređivanješuma u građanskom vlasništvu prema vrijednosti posječenog drveta.U duhu i skladu s prednjim načelima što vrijede za doznaku stabala donijetće se i odredbe o žigosanju drva kod- panja kao> i o izdavanju popratnica.Krčenje šuma, kojim se ugrožava zaštitna funkcija šuma, zabranjeno je.Krčenjem, koje se dozvoljava, ide se za tim da se manje vrijedni djelovi šumapretvore u vilševrijedne i to uglavnom izmjenom vrsti drveća i boljom obradomU zakonu je regulirano i pitanje krčenja šume radi trajnog oduzimanja šumskogzemljišta šumskoj kulturi. To su slučajevi interesa javne sigurnosti i obranezemlje, podizanje objekata općeg značaja i unapređenja poljoprivrede csnivanejmkultura visokog prinosa.Odredbama saveznog zakona dana je mogućnost republici da može da odrediu kojim je slučajevima dopuštena čista sječa, koju ne predviđa šumskoprivrednaosnova. Međutim, prilikom donošenja zakona zauzeto' je stanovište da čiste sječe,koje ne predviđa šumskoprivredna osnova, ne treba dozvoljavati. Ukoliko čistasječa dolazi u obzir u vezi s krčenjem šume pitanje je riješeno> propisima o krčenju..Kad je čista sječa (ili neka druga sječa) potrebna u vezi s postavljanjem objekataza prijenos i razvođenje električne energije, vodovodnih objekata itd., pitanjesječe treba smatrati riješenim aktom o prenosu korištenja, ustanovljenjuprava služnosti ili privremenog zauzimanja zemljišta po odredbama Zakonao eksproprijaciji. Iz rješenja donesenih na osnovu ovog zakona mora proizlazitivrst i obim sječe koja je potrebna. Organizacije koje gospodare šumama u društvenomvlasništvu treba da vode brigu da sječu izvrše odnosno da se sječa8

PRILOG POZNAVANJU RASTA I PRIRASTA ZELENE DUGLAZIJEI AMERIČKOG BOROVCADUŠAN KLEPACZelena duglazija i američki borovac spadaju među vrste drveća brzog rastai velikog prirasta. Zato su te vrste interesantne za našu zemlju, koja oskudijevana četinjarima. S obzirom na to, da u Hrvatskoj ima nešto kultura zeleneduglazije i borovca. postoji mogućnost, da se istraži prirast tih vrsta drveća,dakako, u uvjetima pod kojima su one uzgajane. Imajući to pred očima započelismo istraživanja prirasta zelene duglazije i američkog borovca te prverezultate tih istraživanja donosimo u formi prethodnog izvještaja.* U tokudaljnjih istraživanja namjeravamo obuhvatiti preostale sastojine, grupe i grupicestabala tih dviju vrsta drveća, da bi našli u kojim uvjetima su one visokoprinosnevrste.Zelena duglazija(Pseudotsuga Douglasii Can)Rod Pseudotsuga pripada familiji Pinaceae a prema Schencku se dijeli pooblastima rasprostranjenja na ove vrste.1. Zapadna Amerika;Pseudotsuga taxifolia BrittonPseudotsuga macrocarpa Mayr2. Japan:Pseudotsuga japonica BeissnerPseudotsuga Wilsoniana Hayata3. Kina (Jünnan):Pseudotsuga sinensis DođePseudotsuga Forrestü CraibNajvažnija od tih vrsta je Pseudotsuga taxifolia, koja ima najveće prirodnorasprostranjen je od svih vrsta duglazije. Proteže se u Zapadnom dijelu SADod 23. do 55. stupnja geografske širine. U toj velikoj oblasti prirodnog rasprostranjenjarazvile su se pod utjecajem različitih klimatskih prilika mnogobrojnevarijetete od kojih su najvažnije; «-viridis-«, »-caesia-« i »glauca«. Ovdje ćemose ograničiti na zelenu duglaziju: Pseudotsuga taxifolia var. viridis ili PseudotsugaDouglasii Carr.* Ova istraživanja inicirala je Sekcija za šumarstvo Poljoprivredno-šumarskekomore NRH i povjerila Zavodu za uređivanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebuzadatak, da istraži rast i prirast zelene duglazije i američkog borovca na područjuNTl Hrvatske.10

fS m AK ft- Ö Ar«*' Sr*§^:muSP *Si ' 'Ä -i iRB^Mi 1' 11' UH«!IHiHHL ju^'. . . .BH rwf. •J3BfggJH1-HSInm.. • . .Duglazija u Pičulinu. Gorski Kotar (Foto Milas)11

Zelena duglazija raste od prirode u umjerenim područjima sjeverozapadneAmerike. Prirodno nalazište zelene duglazije se proteže cd Britanske Kolumbijedo Meksika. U državama Oregon i Washington zelena duglazija dosegnulasvoj maksimalni razvoj kako s obzirom na svoje dimenzije i brzinu prirašćivania,tako i s obzirom na kvalitetu drva. U tim državama oblast zeleneduglazije zauzima površinu od 9,7 miliona hektara. Karakteristike te oblastijesu ispresjecani brdoviti tereni sa širokim plodnim dolinama. Tla su šljunkovita,pjeskovita, glinasta, ilovasta sa svim mogućim kombinacijama tih individualnihkategorija. U pravilu tla u brdima su uglavnom glinasta i ilovasta,dok su tla u dolinama većinom šljunkovita i pjeskovita s različitim primjesamagline i ilovače.Klima u državama Oregon i Washington vrlo je povoljna za rast četinjača.Izuzevši pojedine planinske vrhunce, zime u toj oblasti su kratke i rijetko sukad oštre. Na taj je način vegetacijska perioda duga i obično bez ljetnih izimskih ekstrema. Prosječna temperatura za vrijeme vegetacijske periode sekreće oko 13,5°C. Godišnje oborine variraju cd 500—2.500 mm. Najveći diooblasti zelene duglazije ima godišnje oborine oko 1.000—1.500 mm, ali u . c rpnju,kolovozu i rujnu oborine su oskudne.Premda zelena duglazija dominira u spomenutoj oblasti i raste u najrazličitijimokolnostima, ipak se šume zapadnog Oregona i Washingtona sastoje i oddrugih vrsta drveća. Na Pacifičkoj obali, gdje ima mnogo vlage usljed čestihmagla i obilne kiše sa Tihog Oceana, rastu Tsuga heterophylla, Picea sitchensis.a južnije Chamaecyparis Lawsoniana. U višim predjelima, istočno od Pacifika,nalazimo Thuju plicatu, Pinus monticolu i Abies nobilis. Sume zelene duglazijesu čiste ili mješovite s malenom primjesom ostalih vrsta od kojih su najčešćeTsuga heterophylla, Thuja plicata i Abies grandis.Sastojine zelene duglazije u dobi od 10 godina imaju oko 2.200 stabala pohektaru. Taj broj stabala padne najmanje na jednu polovinu u 30. godini. Utoj doti veći dio tih stabala ima prsni promjer cd 30 cm. U dobi od 80 godinabroj stabala po* hektaru se kreće oko 200; većina stabala ima 60—90 cm prsnedebljine. Najjača stabla dosežu visinu od 60 metara; debla su čista od granado polovine visine stabla.Na sjeverozapadnom Pacifiku zelena duglazija je visoko, punodrvno- stablo,koje u starijoj dobi ima goleme dimenzije. Izuzevši Kalifornijske sekvoje, zelenaduglazija je najviše stablo u sjevernoameričkim šumama. Stabla prsnogpromjera od 150—180 cm i totalne visine cd 75 metara se mogu naći u zrelimšumama. Danas su već rjeđa stabla prsnog promjera cd 240—270 cm s totalnomvisinom cd 80 metara.U dobro obraslim sastojinama zelene duglazije postrane grane na debluse suše i otpadaju, tako da debela stabla imaju obično lijepa debla, čistaod grana.Mlade sastojine zelene duglazije su u svem prirodnom nalazištu priličnootporne protiv bolesti i insekata.Zelena duglazija se regenerira jedino sjemenom; nema izbojne snage izpanja. Sjeme dozrijeva u augustu i septembru. U pravilu svake treće ili četvrtegodine obilno fruktificira.Korijenje zelene duglazije je duboko, no- dubina korijenja zavisi od vlageu tlu, tako da je na vlažnim tlima korijenje pliće pa ondje izolirana stablavjetar lako izvaljuje.12

Zelenu duglaziju često u Americi zovu »crvenom« ili »žutom jelom« zbog bojei 1. valitete drva. U jednom istom stablu mogu se naći dijelovi drva žute i crvenebr je. Obično je drvo iz centralnog dijela stabla crvene boje, a ono iz perifernig dijela je žute boje. Žuto drvo se smatra boljim i vrednijim zbog finoćegelova, bolje obradivosti i ljepše boje. Stvaranje crvenog drva se pripisujebrzom prirašćivanju, a kako se tempo prirašćivanja smanjuje sa starošću, tosamo starija stabla imaju određeni dio žutog drva. Zbog toga mlade sastojinezelene duglazije označavaju obično kao »crvene jelove šume« za razliku odstarih šuma, koje zovu »žute jelove šume«.Drvo zelene duglazije je vrlo cijenjeno u SAD, gdje je našlo veliku primjenuu građevinarstvu, stolariji i preradi. Gotovo sve stambene kuće na obaliPacifika u SAD izgrađene su cd drva duglazije, koje je vrlo. dekorativno ikvalitetno.U oblasti zelene duglazije najbrži prirast je zabilježen na sjevernim, sjeveroistočnimi istočnim ekspozicijama. Pored ekspoz : cije, na prirast zeleneduglazije utječe tlo. Najbrži i najveći prirast izmjeren je na dubokim, pješkevito-glinastimtlima. Na trn tlima i navedenim ekspozicijama bilo je godišnjeoko 1.500 mm oborina. Uz manje oborine prirast je osjetljivo niži.Skup svih ekoloških faktora (kvaliteta tla, ekspozicija, inklinacija, nadmorskavisina, oborine itd.) izražavaju u SAD pomoću »site index«-a, koga definirajuvisinom stabala u stotoj godini starosti. »Site index« odgovara doneklenašem pojmu boniteta. U oblasti zelene duglazije razlikuju 5 »site index«-aili 5 boniteta:IIIIIIIVV60 metara5142 . „3324Na I bonitetu stabla u 100-gođišnjoj sastojini visoka su 60, na II bonitetu51, na III bonitetu 42 metra itd. Na toj bazi izrađene su u SAD prirasnopri'>~dnetablice za zelenu duglaziju. Izmjereno je preko 2.000 malih pokusnih plohau državi Oregon i Washington.Prema prirasnoprihodnim tablicama, koje su izradili Me Ardle, W. H. Meyeri D. Bruce navodimo u tabeli 1 podatke o drvnoj masi sastojine po hektaruza odnosne bonitete.Iz te tabele mogu se izračunati godišnji prirasti po> hektaru, koji su navedeniu tabeli 2.U kulturama i plantažama postignuti su veći prirasti cd onih koje iskazujuMe Ardlove prirasnoprihodne tablice za prirodne šume. Mnogo veći prirastipostignuti su primjenom fertilizatora. Na sjeverozapadnoj Pacifičkoj obali utvrđenoje, da u šumskim tlima nedostaje dušika. Zato se ondje uz pc>mcć fertilizatoradodaje oko 100—150 funta dušika po akru kroz više godina, što se pozitvno odražava na debljins.kom prirastu stabla zelene duglazije kako je toprikazano na slici 1.13

SI. 1. Utjecaj fertilizatora na debljinski prirastPokazalo se, da primjena fertilizatora ima najbolji uspjeh u sklopljenimsastojinama. kad su stabla dovoljno razvila svoje krošnje. Raspršivanje fertilizatoravrši se na manjim površinama ručnim uređajem a na većim avionskim.Najpovoljnije vrijeme je rano proljeće prije nego stabla počnu prirašćivatiDrvna mass sastojine u m' po jednom hektaruTabela 1StarostgodineBonitetni razredII III IV203040' 50607080901001283325257108751015114412511339108288458.818760886995108711628723136749360971079486792961159249334411478538588«303693148199245286329350374H

Tečajni godišnji prirast u m- 1 po jednom hektaruTabela 2Bonitetni razredStarostIIIIIIIVTod 20 do 30 god.20,418,014,49,85,7od 30 do 40 god.19,317.013,69,05,5od 40 do 50 god.18,516,012,68,55,1od 50 do 60 god.od 60 do 70 god.16,514,014,212,611,610,17,76,74,84,1od 70 do 80 god.12,910,98,46,03,4od 80 do 90 god.10,79,27,35,03,0Za utvrđivanje drvne mase pojedinih stabala zelene duglazije donosim»u tabeli 3 dvoulaznu tablicu drvnih masa. Sastavili su je Me Arđle. W. H. Meyeti D. Bruce, a mi smo je preradili na metarsku mjeru.Smatramo, da se tabela 3 može primijeniti za utvrđivanje drvne mase duglazijeu našoj zemlji. Nemamo, doduše, za to dovoljno mjerenja, ali ipak dosadašnjanaša istraživanja nas upućuju na to. Evo za to jednog primjera. UZelendvoru smo srušili 11 stabala zelene duglazije različitih dimenzija. Natemelju sekcioniranja utvrdili smo drvnu masu tih stabala i sastavili jednoulaznutabl'cu (tarifu) (vi) za zelenu duglaziju u Zelendvoru. Nezavisno odtoga, konstruirali smo za zelenu duglaziju u Zelendvoru na temelju izmjerenihvisina oborenih stabala i dvoulaznih Me Ardlovih tablica tarifu (va). Ako usporedimoobje tarife (v. tabelu 4), vidimo, da razlike nisu velike. To se vidiiz tarifnih linija na logaritamskom papiru na kojem (vi) označava originalnutarifu, a (vž) tarifu, dobivenu pomoću Me Ardlovih tablica. Primjenom tarife(vt) dobili smo u Zelendvoru drvnu masu od 467,82 m 3 /ha a primjenom tarife(V2) drvnu masu cd 446,60 nrVha. Razlika iznosi 4,5%.16DemV! m 3 0,183vi m- 1 0,168180 2290,237200,2940,307220,3630,376240,4420,457260,5300,541280,6340,631300,7480,728320,8660,835340,9880,952361,1121,073Tabela 4381,2451,20240Demvi m 3 1,334vi m 3 1,445421 6141,468441 7961,603462,0001,800482,2001,940502,4202,146522,6482,3425428802,540563,1352,738583,4202,950603,6803,170S obzirom na svoj brzi rast i veliki prirast zelena duglazija je vrlo ranounesena iz Amerike u Evropu (Francusku, Njemačku, Austriju, Jugoslaviju idr.), gdje je u određenim uvjetima dala vrlo dobre rezultate. Za našu zemljuRU najinteresantniji rezultati u onim evropskim zemljama, koje imaju sličneli

18 -

Tabela 3ahm78910U12131415161718192021 "222324252627282930313233343536373839404142434445100,020,020,030,030,030,040,040,050,050,050,060,060,070,070,07Drvna masa zelene duglazije u m a s korom150,060,060,070,080,090,090,100,110,120,130,140,140,150,160,170,180,190,200,21Promjer stabla u200,140,150,170,180,190,210,220,240,250,270,280,300,310,330,340,360,370,390,41 .0,420,44250,250,270,300,320,340,360,380,410,430,450.470,500,52.0,540,570,590,610,640,660,690,710,730,76300,410,440,470,500,530,560,590,620,660,690,720,750,780,820,850,880,920,950,991,021,061,091,131,171,211,251,29(krupno drvo. visini od 1.3 m iznad zemlje350,660,700,740,780,820,860,910,950,991,031,071,121,161,201,251,291,341,381,431,481,531,581,631,681,741,80401,001,051,101,151,201,261,311,361,411,471,521,581,631,691,751,811,861,921,992,052,122,182,252,32451,491,551,611,681,741,811,871,942,012,082,152,222,302,372,442,512,592,662,742,822,902,99501,962,042,122,202,282,362,442,522,612,692,782,862,953,033,123,213,303,393,493,58552,452,552,642,732,832,923,023,123,223,323,423,523,633,733,843,944,054,164,27(cm)60v3,143,253,363,473,593,703,823,944,054,174,294,414,534,664,784,915,04(K')653,803,934,074,214,344,484,614,754,885,025,155,295,435,585,735,88704,404,564,714,875,035,195,355,505,665,815,976,136,296,456,626,79, Hausser, 1hm789101112131415161718192021222324252627282930313233343536373839404142434445956)Napomena: na račun panja smanjiti mase za S'/o.19

ekološke prilike kao Jugoslavija. To je razlog, da ovdje citiramo Fourchyevaistraživanja o zelenoj duglaziji u Francuskoj. Evo ukratko Fourchyevihzaključaka.1. Zelena duglazija je vrsta drveća brzog rasta, koja može dati godišnjepo hektaru 30 do 40 m 3 tečajnog prirasta, no tako veliki prirast zelene duglazijemcže se očekivati samo u vrlo povoljnim ekološkim prilikama.2. Klimatska amplituda unutar koje zelena duglazija dobro uspijeva jevelika.3. Zelena duglazija je vrlo osjetljiva na edafske prilike, tako da se velikiprirast može postići samo na plodnim i svježim tlima, bogatim vodom.4. Njezino je korijenje vrlo plitko zbog čega kulture zelene duglazije čestostradavaju od vjetrova.5. Zelenu duglaziju treba saditi rijetko. 3.000 sadnica po hektaru je dovoljno.Gušća sadnja ne samo da je skuplja, nego je i štetna.6. Prorede treba obavljati često, barem svakih 5 godina. Veći turnusi prorjeđivanjai slabe prorede jako smanjuju prirast.7. Podržavanje mladih, gustih sastojina, da bi se postignulo prirodnočišćenje debla od postranih grana je zabluda, jer se zelena duglazija vrk> slaboprirodno čisti. Preporuča se umjetno čišćenje debla od grana (piljenje!), štoomogućuje dobivanje kvalitetnih sortimenata.8. Visina srednjeg stabla ne zavisi od gustoće sastojine, što znači, da seu rijetkim kulturama ne gubi visinski prirast nego se povećava prirašćivanjeu debljinu.9. Proučavanje rasa duglazije značajno je za povećanje prirasta i za čišćenjedebla cd grana.10. Za kubiciranje zelene duglazije mogu se upotrebi ti Schaefferove tarife»•tarifs lents«.11. Stablimična smjesa zelene duglazije s ostalim autohtonim vrstamadrveća nije povoljna. Preporuča se samo grupimična smjesa.U Njemačkoj je Wagenknecht došao do sličnih zaključaka te kaže da suduboka, rahla, svježa i topla tla preduvjet, za dobro uspijevanje duglazije. Onpreporuča, da se duglazija ne uzgaja na teškim i hladnim ilovastim tlima nina jako degradiranim tlima.Prilikom naših istraživanja utvrdili smo, da većina naprijed navedenihzaključaka vrijedi u cijelosti za naše prilike s tom napomenom, da zelena duglazijau našoj zemlji strada od Rhabdocline pseudotsuge i Adelopus gäumannio čemu su kod nas pisali Anić, Tregubov, Kišpatić i drugi.U toku naših istraživanja mi smo položili nekoliko pokusnih ploha u kulturamazelene duglazije, koje su svojevremeno podignute u Hrvatskoj. Godišnjivolumni prirast mjerili smo po metodama uzoraka (Meyerova diferencijalnametoda, formule L. Schaeffera, autorova metoda, itd.). Rezultate tog mjerenjadonosimo u tabeli 5. Iz te tabele vidimo, da se izmjereni tečajni prirast istraživanihkultura zelene duglazije kreće od 8,3—18,5 m 3 godišnje po hektaru.Naša mjerenja potvrđuju već ranije Fourchyeve zaključke, da zelena duglazijasamo u određenim ekološkim prilikama — a naročito na dubokom i vlažnomtlu — daje veće priraste od domaćih vrsta. Na sjevernoj ekspoziciji ZagrebačkeGore — na više manje kamenitom terenu nadmorske visine od oko 800 metara— zelena duglazija se pokazala slabo. Bolje prirašćuje zelena duglazija u arbo-20

Tabela 5luokalitet pokusne plohe** a03 u:W wgodineC0a ja>^uom 3e•nUT3 SOJ otZ> ftcmGodišnji prirastdrvne mase na panju po hatečajnim"poprečniZagrebačka GoraZelendvor (Varaždin)Arboretum »Opeke«»Pićulin« Gorski Kotar2248507088468384«57811,033,030,043,58,314,49,818,54,09,77,79,7retumu »Opeke«, no ni tamo joj edafske prilike najbolje ne odgovaraju. Mnogobolje ona prirašćuje u Zelendvoru, a najbolje u Pičulinu — u dolini rijeke Kupena plodnom tlu s obiljem vlage. Ondje smo* izmjerili godišnji prirast od28,5 m s /ha u 70 godišnjoj sastojini, što ukazuje na veliku prihodnu sposobnostzelene duglazije u određenim ekološkim prilikama naše zemlje. Veličina od18,5 nrVha godišnjeg prirasta vrlo je ohrabrujuća pogotovu ako< se ima pred očima,da se taj prirast gomila na vrlo lijepim stablima, koja su visoka do 40 metara,da su im debla prilično čista od grana a da im je drvo odlične kvalitete.*Činjenicu, da zelena duglazija raste i u našem Primorju, obrazlažemo svojstvomte vrste drveća, da ona dobro podnosi ljetne suše. Ipak u područjusubmediterana čini se, da zelena duglazija nije visokopri nosna vrsta drveća, jeredafski faktori u tom području nisu najpovoljniji za nju.Prirasti zelene duglazije, koje smo> mi izmjerili, manji su od onih, koji semogu naći u prirasnoprihodnim tablicama na I bonitetu.Razlog treba tražiti u tome, što' je zelena duglazija u našoj zemlji uzgajanabez obzira na njezine zahtjeve na edafske prilike i što se kulture nisu intenzivnonjegovale nego su rasle u pregustom sklopu, pa im je prirast u debljinu slab.Prema stranim prirasnoprihodnim tablicama sveukupna proizvodnja zeleneduglazije do 50. godine po hektaru iznosi:prema engleskim tablicama prema njemačkim tablicama(Hummel i Christi) (Schober)na I bonitetu 1094 m 8 940 m»na II bonitetu 936 m 8 696 m*na III bonitetu . 785 m 3 508 m*Ako te podatke kompariramo sa sveukupnom proizvodnjom obične smrekeili jele, onda vidimo, da zelena duglazija daje veće priraste od domaćih četinjavihvrsta, kad je uzgajamo u kratkim ophodnjama u ekološkim prilikama,koje joj odgovaraju.1 O kvaliteti duglazije vidi više u radu I. H o r v a t a, Sum. list 1953.21

Američki borovac (vajmutovac)(Pinus Strobus, L.)Američki borovac spada među najviša stabla u sjeveroistočnoj Americi.gdje ga zovu »Eastern White pine«. Raste od sjeverne Georgije do sjeverneKanade. P. Strobus uspijeva u čistim sastojinama ali dolazi i u smjesi s listačamai ostalim četinjačama. U državi Tennessee i Sjevernoj Caro-lini postiženajbolji razvoj na nadmorskim visinama od 900—1.200 m. Ondje su stablaameričkog borovca visoka do 67 m. U centralnom dijelu Nove Engleske borovacse proteže od morske razine do nadmorske visine od 750 m.Sto se tiče edafskih faktora, . američki borovac voli svježe, pjeskovitoglinenotlo, ali dobro uspijeva i u barovitim zonama, kao i na pijescima i dinama.Drvo američkog borovca je lagano, otporno i lako za obradu, te ga mnogoupotrebljavaju u izgradnji nastambi, u građevinarstvu i brodogradnji (zajarbole).U sjevernom dijelu svog prirodnog areala stradava više a na jugu manjeod Cronartium ribicola.Prirodni areal američkog borovca je jako proširen u sjevernom dijelu Amerike,gdje su ga intenzivno sadili. U Evropu je unesen pred oko- 250 godina.Pokazao se uspješan u blažoj klimi na pjeskovitom i svježem glinenom tlu sprosječnim godišnjim oborinama od 635—890 mm. Na britanskom otočju američki-borovac također dobro uspijeva; pokazao- se rezistentan na smrzavicu isušu na pjeskovitom i pjeskovito-ilovastom tlu s prosječnim godišnjim oborinamaod 510'—1.020 mm. Ipak ga u Engleskoj nisu dalje forsirali zbog ozbiljnihnapadaja od Cronartium ribioola. U južnom dijelu Evrope ta bolest nije takoopasna. U novije vrijeme poduzeti su ozbiljni radovi na polju selekcije i oplemenjivanjau cilju da se dobiju rezistentne sorte na tu bolest. Jedan hibrids azijskim Pinus griffithii mnogo obećaje u tom smjeru.Evropske zemlje imaju danas već prilično iskustvo s američkim borovcem.Evo-, što kažu Francuzi o njemu.U pogledu ekoloških prilika američki borovac je vrlo plastična vrsta, indiferentnana zimu; podnosi zasjenu i spada među po-luheliofilne vrste drveća.Cesto strada od Cronartium ribicola, koja se javlja na kori i prouzrokuje velikeštete. Američki bo-rovac se sadi u razmacima od 2x2 m sadnicama od 1—3ili 2—3 godine starim. U mladosti vrlo brzo raste. Dolazi u obzir za sadnju uteškim uvjetima, gdje druge domaće vrste drveća ne uspijevaju. Ne preporučase osnivanje kultura većih površina zbog opasnosti cd spomenute gliive(Pourtet). ]Američki borovac voli svjetlo. Rezistentan je na hladnoću, ali traži određenuatmosfersku vlagu. Podnosi kiselo tlo; može rasti čak i na tresetastomtlu. Zbog njegova brzog rasta u mladosti, P. Strobus se mnogo upotrebljava upošumljavanju nizinskih i brežuljkastih predjela, no napadaj gljive, koja uzrokujerđu na kori, osujećuje gdjekad željeni uspjeh. (Guinier, Oudin, Schaeffer).P. Strobus je rezistentan na niske temperature; ima male zahtjeve na tlo;vrlo je plastičan u pogledu proširenja, no ipak je potrebno-, da tlo ima neštosvježine i da nije vapneno. Podnosi mokre terene. Dobro uspijeva čak i ondjegdje se javlja Sphagnum. Američki borovac strada od gljive Cronartium ribicola22

24Cista sastojina borovca 45 g. stara Zelenđvor S. G. Varaždin (Foto ing. Bura)

čija forma živi na ribizlima. Taj se parazit javio u Njemačkoj, odakle je prešaou sve dijelove Evrope pa je došao čak i u Ameriku i tako uništio u nekolikogodina cijele masive borovca različitih starosti. Pokazalo se, da P. Strobusmanje trpi od te bolesti, ako je posađen među listačama, te ga u novije vrijemeupotrebljavaju više za očetinjavanje nego za osnivanje čistih sastojina (Perrin).Prema planu Komiteta za pošumljavanje Francuske, američki borovac dolaziu obzir za pošumljavanje u sjevernoj, zapadnoj i centralnoj Francuskojkao drugorazredna četinjava vrsta drveća na svim terenima gdje nema vapna.U Njemačkoj se američki borovac počeo saditi pred 250 godina. Premajednoj statistici iz 1927. godine stanje američkog borovca u Njemačkoj biloje ovakovo:oko 6,8 ha 90-godišnjih sastojina;oko 140 ha sastojina od 61—90 godine;oko 500 ha grupe različitih starosti.U Njemačkoj imaju slična iskustva s američkim borovcem kao u Francuskoj.Evo što o borovcu piše Köstler. P. Strobus je poluskiofilna vrsta drveća;zahtjevi na tlo su maleni, tako da dobro uspijeva na osiromašenim tlima, kaoi na vlažnim zemljištima. Brzo raste: produkcija drvne mase je velika. Vrlo jepovoljna vrsta za pošumljavanje siromašnih, pjeskovitih terena, ali rđa na korije vrlo' opasna.Komisija za P. Strobus izdala je 1935. godine Uputstva za sadnju te vrsteu Njemačkoj. Osnivanje čistih sastojina P. Strobusa danas je napušteno;sve se više preferiraju mješovite sadnje američkog borovca i drugih lista ča ičetinjača.U novije vrijeme je u Njemačkoj E. Hengst (1959.) izradio tabelu drvnihmasa za američki borovac. To je dvoulazna tabela, koja na temelju prsnogpromjera i visine stabla iskazuje drvnu masu stabla. Donosimo je u tabeli 6.U toku naših istraživanja srušili smo i analizirali 33 stabla američkog borovca.Radi ilustracije navodimo primjer pokusne plohe u D. Stubici, gdjesmo na pokusnoj plohi srušili i analizirali 18 stabala.Originalna tarifa (vi) američkog borovca u 35. godišnjoj sastojini (D. Stubica)nalazi se u tabeli 7. Analogna tarifa (v2), koju smo konstruirali na temeljuvisina oborenih stabala i Hengstovih dvoulaznih tabela ne pokazuje velikaodstupanja od originalne tarife, što ukazuje na to, da možemo Hengstove tablicekoristiti za utvrđivanje drvne mase američjkog borovca. To nam pokazujui tarifni pravci na logaritamskom papiru. Primjenom tarifa (vi) i (V2) dobilismo» na pokusnoj plosi u D. Stubici ove drvne mase: Mi = 225,96 mVha;M2 = 245,08 m 3 /ha; razlika iznosi 8%.10DemV2 m 3 0,038vi m? 0,039120,0580,063140,0870,099160,1230,145180,1660,192200,2150,248220,2750,318240,3430,390260,4250,478280,5100,550Tabela 7300,6050,65032DemV2 m 3 0,756vi ni 3 0,716340,8350,874360,9681,000381,1141,140401,2721,280421,4481,450441,6501,620461,8401,800482,0501,970502,2702,16025

Da bi dobili uvid o tome kako raste i koliko prirašćuje P. Strobus u našimprilikama, mi smo položili 5 pokusnih ploha u različitim kulturama Hrvatske.Na tim smo plohama izmjerili sve taksacijske elemente. Prirast smo utvrđivalipo metodi izvrtaka primjenivši različite metode (Meyerovu diferencijalnu,Meyer ovu metodu postotka prirasta, formule L. Schaeffera itd.). U tabeli 8nalaze se rezultati naših mjerenja. Iz te tabele vidimo, da se godišnji tečajniprirast američkog borovca u našim prilikama kreće od 9,3—20,6 m 3 /ha. Ovdjetreba istaknuti, da se godišnji poprečni prirast odnosi samo na glavnu sastojinu,te prema tome predstavlja samo jedan dio ukupne proizvodnje američkog borovca.Iznosima od 6,5—10,3 m 3 /ha trebalo bi dodati prethodne prihode, kojisu ostvareni u formi proreda. No s tim podacima ne raspolažemo, jer nemaevidencije o sječi stabala na istraživanim površinama. U sastojinama američkogborovca u Varaždinu, gdje smo postavili pokusne plohe, nije bilo redovitihTabela 8Pokusna plohaiZagrebačka GoraPuntijarka, odjel 1Donja StubicaSamoborVaraždinVaraždinO 'ow 8godine25354548489 S|j=Q D,m :i247226362450493Godišnji prirast drvne maseTečajnipo hektarum 3Poprečni20,6 9,916,9 6,514,3 8,010,3 9,49,3 10,3proreda. U tim sastojinama posječeno je tu i tamo po koje stablo. Ako pretpostavimo.,da je od osnivanja tih sastojina do> danas — tj. u toku 48 godina —posječeno u svemu oko- 100 m 3 /ba, onda bi drvna masa tih sastojina iznosiladanas oko 600 m 3 /ha. To znači sveukupnu proizvodnju od oko 12 m 3 /ha zaophodnju cd pedeset godina, što po prilici odgovara prihcdnoj sposobnosti našeobične smreke za pedesetgodišnju ophodnju na najboljim tlima. U kraćim ophodnjamaamerički borovac bit će produktivniji od smreke. To nam potvrđujeprva pokusna ploha u šumi Zagrebačkog Šumarskog Fakulteta u ZagrebačkojGori, gdje drvna masa 25-godišnje sastojine američkog borovca iznosi oko247 m'Vha, dok smrekove kulture u istim prilikama i istoj dobi imaju mnogomanju drvnu masu po hektaru.Na pokusnim plohama, koje smo istraživali, izmjerili smo ove srednje sastojinskepromjere:u 25. godini . . . . . . . 20 cmu 35. godini22 cmu 45. godinu 48. godini32 cm29 cmu 48. godini30 cm27

tivnost borovca dolazi do izražaja to više. što je produkcioni proces kraći. Tonam ilustriraju odnosi drvnih masa tih dviju vrsta drveća u pojedinim godinamastarosti, koji nam kažu, da je drvna masa borovca u 20, u 30. i u 40.godini oko 4 puta veća, a u 50. i 60. godini oko 3 puta veća od drvne mase hrastakitnjaka u istoj starosti. U kasnijim godinama drvne mase obiju vrsta drvećaće se vjerojatno izjednačiti. Iz toga proizlazi zaključak, da Pinus Strobus dolaziu obzir za proizvodnju tankih sortimenata u odgovarajućim ekološkim prilikamai gdje nema opasnosti od Cronartium ribicola.LITERATURA:Anić M.: O zelenoj i plavoj duglaziji s naročitim obzirom na. bolest Rhabdocline,Šum. list 1933.Fourchy P.: Etudes sur le developpement et la production de quelques peuplementsde Douglas, Annales de l'Ecole Nationale des Eaux et Forets, Nancy 1954.Gessel P. Turnbull J. K. Tremblay T. F.: How to fertilize trees and measure response,1960.Gore K.: Die Douglasie und ihr Holz, 1958.Giiinier, Oudin, Schaeffer: Technique forestiere, 1946.Hawley R. C, Smith D. H.: The pactice of Silviculture, New York, 1958.Hengst E,: Allgemeine Bemerkungen zur Weymouthskiefer und zu ihrer Form,Archiv für Forstwesen, 1959.Horvat I.: Prilog poznavanju tehničkih svojstava duglazijevine, Šum. list 1953.Hummel F. C, Christie J.: Revised Conifer Yield Tables for Great Britain, 1953.Kišpatić J.: Dvije bolesti Duglazije u našoj državi, Šum. list 1952.Köstler J.: Silviculture, 1956.Me Arđle, W. H. Meyer, D. Bruce: The Yield of Douglas Fir in the Pacific Northwest,Washington D. C, 1949.Marković Lj.: Zelena duglazija u Srbiji, Savezna uprava za unapređenje proizvodnje,1951.Munger T. T.: The groth and Management of Douglas fir in The Pacific Northwest,U. S. Dept. Agr. For. 1911.PARDE J.: Dendrometrie, 1961.Perrin H.: Sylviculture, tome I, II i III.Piškorić O.: Četinjače u okolini Rovinja, Šum. list br. 12, 1946.Piškorić O.: Zelena duglazija na Krasu, Šum. list br. 7—8, 1955.Piškorić O.: Duglazija kao vrsta ekonomskih sastojina na degradiranom dijelu Krša,Šumarski list br. 11-12, 1960.Pourtet J.: Veštačka pošumljavanja, Beograd 1948.Radulović S.: Duglazija u svetlosti podataka njenog razvoja na Avali, Šumarstvobr. 9—10 od 1960.Wiedemann — Schober: Ertragstafeln, 1957.Tregubov V.: Duglazija, Savezna uprava za unapređenje proizvodnje, 1951.Urbas J.: Egzote v gozdnem gospodarstvu Slovenije, Pola stoljeća šumarstva,Zagreb, 1920.FAO: Le choix des essences forestieres, Rome 1960.A CONTRIBUTION TO THE KNOWLEDGE OF DOUGLAS FIR AND EASTERNWHITE PINE INCREMENTIn Yugoslavia and especially in Croatia there are to be found many DouglasFir and Eastern White Pine stands of various ages. Therefore we had an opportunityto investigate how do these American species grow in our country.First we found out that the Cubic — Foot Volume Table for second — growthDouglas Fir, established by Mc Ardle, H. Meyer and D. Bruce (Tab. No 3) is applicablealso to our Douglas Fir stands.In the Table No 5 are given data on the increment of Douglas Fir Stands ofvarious ages ranging from 22 to 70 years. The current annual increment variesfrom 8,3 to 18.5 cu. m/ha. We found out that a high productivity c,i Douglas Fir30

can be expected only under favourable ecological conditions as interpreted byFourchy in France. This was proyed in our 70 — year — old stand »Pičulin« (seep. No 11) growing on a rich, deep and porous soil in the River Valley of theGorski Kotar Regien. In this stand the current annual increment amounts to ca18,5 cu. m/ha; the volume of the standing crop being 678 cu. m/ha and the meand. b. h 43.5 cm; the top height is about 40 m. However the productivity of DouglasFir in our stands is lesser than that given in the Yield Tables by Hummel, Christiand Schüber. There are many reasons for this: Douglas Fir planted was in theselocalities without regard to the edaphic conditions, the stands being too dense, thethinnings too moderate etc.For Eastern White Pine we found out that the Volume table, established byHengst in Germany can be applied to our Eastern White Pine stands (see Tab.No 6).Increment data of the investigated Eastern White Pine stands are to be found inTab. No 8. The current annuel increment ranges from 9,3 to 20,6 cu. m/ha.For the purpose of comparison of the growth of Eastern White Pine to thatof the Oak (Quercus sessiliflora), we made an analysis of two stems — the one ofEastern White Pine and the other of Oak — grown side by side under the sameconditions in the menagement unit of »Našička Planina«. The results of the stemanalysis (height growth at left, diameter growth in the middle and volume growthat right) are given in Fig. No 4 in which number (1) represents the growth of EasternWhite Pine and (2) the growth of Oak.In spite of a high productivity of Eastern White Pine it is recommended to usethis species only for the production of small dimension assortiments and this inthe localities which are not exposed to the hazards of Cronartium ribicicola.Kad se ovaj članak štampao, naišli smo na Häusserovu tablicu drvnih masa zazelenu duglaziju u Pardeovoj dendrometriji. S obzirom na to. da je Hausserovatablica praktičnija od Me Arđlove, donosimo je u tabeli 3a, u toliko više, što smo natemelju nje izračunali u Zelendvoru drvnu masu od 453,4 m 3 /ha, tj. gotovo isto kaoi po Me Arđlovoj tablici.31

PROBLEM PROIZVODNOSTI KULTURA CRNOG BORAU SUBMEDITERANSKOJZONIPrilog proučavanju introdukcije crne topole i drugih vrsta dendrofloreJ. ŠAFARMada su na području Hrvatskog primorja tokom posljednjih sedamdesetgodina (u Istri čltavo> stoljeće) postignuti razmjerno' veliki rezultati u pošumljavanjucrnim borom, ipak smatramo da je obnova šumske vegetacije na primorskomkršu još uvijek problem. Sadržaj problema nije u utvrđivanju sjemenskihbaza, tehnici pošumljavanja ili meliorativnosti navedene četinjače. Ova su pitanjamnogo tretirana, pa su i pronađena sve bolja rješenja. Problem je u malojproizvodnosti sastojina crnog bora: ne samo umjetno osnovanih nego i autohtonih.U vezi s iznesenim ukratko* ćemoi razmotriti: 1. prosječno sadašnje stanjekultura crnog bora ,2. problem obnove kultura i pošumljivanje. 3. problemizbora vrsta i oblika smjese.Značenje i razvojno stanje borovih kulturaNa području submediteranske zone šumarija Crikvenica, Novi, Senj i Jablanac(primorske padine masiva Velike Kapele i Velebita )imamo danas 90 kulturacrnog bora većih od 1 ha površine do oko- 25 ha i starih 20—70 godina; ukupnapovršina, nažalost, nije poznata, jer u nepotpuno dobivenim podacima površinesu većinom iskazane za branjevine u kojima se nalaze kulture. (Kulture mlađeod 20 godina nisu predmet ovih razmatranja.) Mnoge branjevine ograđene susuhim zidom; samo' na području bivšeg Inspektorata za pcšumljavanje Krša uSenju (osnovanog gcd. 1878.) podignuto' je do godine 1936. oko 250 km suhogzida. Bila su osnovana četiri rasadnika; danas postoje tri: dva nedaleko Vratnika(osnovana god. 1880 i 1886—1890) i jedan kod Crikvenice. Nadmorske visine položajakultura su od 10 do 700 m, ekspozicije njihovih staništa prosječno suprisojne, petrografska podloga većinom je vapnenac i manje dolomit; tla sukarbonantna skeletna i skeletoidna, rijetko^ gdje duboka, uglavnom strukturna.Oko 90''/o kultura je u području zajednice crnog graba (Seslerieto-OstryetumHorv.), ostale su na granici zone crnog graba i bijelog graba i zone crnog grabai bukve; neznatno i u prirodnim enklavama hrasta kitnjaka (u Senjskoj draži).Prema topografskim područjima, ukupno je kultura u područjima: Crikvenica24, Novi 13, Krivi Put 11, Senj 22, Jurjevo 10 i Jablanac 10; cd toga supet uglavnom autohtone sastojine (v. si. br. 1 i 2): u području Senj 3 (Borova* Zbog malog raspoloživog prostora ne možemo se ovdje upuštati u dublja razmatranja(elaborat zauzima oko 200 strana).32

Glavica, Sijaset i Borova) i u području Jurjevo 2 (Uijaševica i Borova draga).Autohtone borove sastojine postoje i drugdje, na grebenima Velebita, i grupena dolomitima Vel. Kapele u Senjskoj draži; čitav areal je disjuntktan od jadranskeobale do oko 1.200 (1.400) m n. v. (Autohtone sastojine crnog bora sui u unutrašnjosti, na Maloj Kapeli i Ličkoj Plješivici nedaleko Plitvičkih jezera,ali nisu predmet ovih razmatranja.) Mogu se izlučiti za sjemenske baze. Sastojineiznad Jurjeva treba izlučiti kao prirodan i turistički rezervat, napose otkadje (god. 1961.) izgrađen automobilski put za potrebe NE Grabova; ovaj komplekssastojina crnog bora dopire do obale mora, pa je u tom pogledu jedinstven naZemlji (v. si. br. 1).Slika br. 1 — Pogled na autohtonu sastojinu crnog bora (Pinus nigra) iznad obalnogmjesta Jurjevo kod Senja, u području buduće hidroelektrane Grabova. Čitavušumu trebalo bi proglasiti prirodnim i turističkim rezervatomUloga kultura je različita. Možemo- ih razvrstati u tri grupe: 1. kulture kojimaje prvenstven zadatak da što više smanje loš utjecaj ekoloških faktora,ukupno 39; 2. kulture kojima je osnovni zadatak da služe za estetsko oblikovanjekrajolika i rekreaciju, ukupno 10; 3. kulture kojima je bio- glavni zadatak dastvore ekološke preduvjete za druge vrste drveća, ukupno 41. Poslije izgradnjejadranske magistrale broj postojećih kultura u zelenom pojasu odn. za unapređivanjekrajolika nešto se bio povećao i tako relativno smanjio broj kulturaiz cstale dvije grupe. Kultura Tomišić draga, iznad kanjona 'kod Kozice (izmeđuSenja i Novoga) na jadranskoj magistrali, može služiti za brdski camping, kad33

i ee mogla do obale izgraditi jednosjedn* žičara. Mnogo je kultura osnovan©da se smanji i umiri akvatična erozija u perimetru bujica ;najvi|še u Senjskojdraži; mnogo manje u Vinodolu, u perimetru klizišta Slani Potok iznad Crikvenice;također i iznad Krmpota kod Novoga, oko ceste Senj-Krivi Put i drugdjesa manjim takvim objektima.Ogromna su sredstva uložena u osnivanje tih kultura; mnogo i u građevine(pregradni i obrambeni zidovi, procjednice, kanalizacija i dr.), najviše u Senjskojdraži i Slanom Potoku. Gotovo sve kulture su osnovane na temelju dobr©postavljenog cilja ;samo za nekoliko kultura nismo mogli utvrditi stvarnu njihovuulogu. Najviše zasluga u izvršenim pošumljivačkim radovima pripada prvenstvenoA. Kaudersu, zatim V. P1 e š i i V. K o h u t u.Sve kulture su se dobro očuvale. Jedino u doba fašističke okupacije neke suznatno oštećene: podmetnutim šumskim požarima, također i sječom listača i, ponegdje,iskapanjem korijenja za ogrjev i dobivanje soli iz morske vode (u zamjenu zasol narod je nabavljao hranu u kontinentalnom području: preko visokih planina,kroz oslobođen i okupiran teritorij čak i izvan istočnih granica Gorskog Kotara,žene su na svojim leđima prenosile sol; na leđima su prenosile i more i ogrjevnodrvo).U mnoge osnovane kulture postepeno su prodirale listače: spontano naletomsjemena i neke sadnjom i sjetvom. Prirodna migracija listača ovisila je o svojstvimastaništa, postojanju i blizini sjemenjaka i o šumskoj paši. Na toplija staništaviše je prodirao crni jasen, ponešto maklen, ponegdje bijeli grab i dr.; nahladnija staništa više crni grab, ponegdje javori i dr., na vrlo maloj površini podmladilase i jela. Vrlo je značajno da podmlatka bora gotovo i nema u kulturama;na boljim staništima razvio se uglavnom izvan kultura. Osim borom, pošumljivlose i drugim vrstama drveća: domaćim listačama, alepskim i primorskimborom, omorikom, lovorom, crnikom, bagremom, orahom, maslinom i dr. Domaćelistače su se, prosječno, dobro održale, a ostale malo ili su posve uginule.Umjetnu podsadnju i spontano prodiranje šumske dendroflore mnogo je sprečavalapaša stoke. Prije prvog svjetskog razaranja stoka je malo gdje ulazila ubranjevine, zatim sve više; danas se pase u većini kultura. Prema obraslostilistača kulture se mogu, po okularnoj ocjeni, razvrstati u tri grupe: 1. čiste iligotovo čiste kulture, ukupno 17; 2. kulture s oko 10—20% listača, ukupno preko30; 3. ostale kulture su na prelazu od pretežno čistih u mješovite.Prema proizvodnosti staništa i sastojina, broj najboljih kultura u kojimabi se mogli obavljati slobodniji gospodarski postupci je oko 10. kvalitetno osrednjihoko 20. U ovim kulturama mogu se intenzivnije obavljati njegovanja iintrodukcije novih vrsta drveća. Većina drugih kultura treba da uglavnom poboljšavakompleks ekoloških faktora a neke služe kao dio zelenog pojasa. Ostalekulture su na tako lošim staništima da bi njega i introdukcija bile posve nerentabilne.Problem obnove i pošumljivanjaU odnosu na proizvodnost nedalekih šuma jele, bukve i smreke, proizvodnostgotovo svih kultura je tako malena da se do danas u njima gotovo nigdjenisu vršili sistematski gospodarski postupci: ni da se iskorišćava drvo ni da seusmjeruje daljnji razvitak. To je posve razumljivo kad se uvaži okolnost dabi ulaganje većih materijalnih sredstava bilo nedovoljno ekonomično.Takav stav opravdavaju ove činjenice: kulture kao zaštitni objekti svagdjeispunjuju određenu ulogu (izuzetak je kultura u predjelu Slani Potok), prirast34

Slika br. 2 — Ostatak ostataka autohtone šume crnog bora (Pinus nigra) iznadSenjsko drage, na oko 500 m n. v. Ovaj osamljenik, izložen jakim burama, suhoći,vrućini i studeni polegao je donje grane do tla, i prkosi svima ekološkim nepogodamacrnog bora i listača prosječno je malen, kakvoća stabala većinom je loša, praksado danas nije pronašla ekološki odgovarajuće vrednije vrste drveća koje bržerastu, na navedenom teritoriju danas gotovo* i ne postoje pokusni nasadi vrednijihstranih vrsta drveća (osim, iz prošlih vremena, ariš). Ni kad se staništakultura temeljitije pregledaju, ne može se lako naći rješenje za povećavanjegospodarskog kapaciteta; pogotovu u području zajednice Seslerieto-Ostryetumu kojoj je osnovano oko 90% kultura.Borovina, koia se prije Oslobođenja nije mogla prodati ni za ogrjev (velikakoličina čađi), danas se, doduše, može dobro iskoristiti za rudnike i za preradu ucelulozu. Ali obnova borovih kultura, koje su mnogo popravile tlo i mikroklimu,sadnjom crnog bora bila bi neekonomična zbog vrlo malog prirasta ove vrste drveća.Također ni unošenje domaćih termokserofitnih listača ne bi mnogo povećalo gospodarskikapacitet sastojina, makar treba da su primješane bar do 20'7o radi održavanjabolje biogeneze.35

Na području navedene zajednice nalaze se gola staništa s tako dobrim tlomda pošumljivanje samo crnim borom nije rentabilno. Crni bi bor u takvim eko--loškim okolnostima trebao da čini samo kostur u kojemu bi se bolje razvijalevrste drveća bržeg rasta. Glavna uloga bora je da obilnim i dobrim četinjakomstvara plodnije tlo i da jakom i razmjerno gustom krošnjom održava dobarkompleks klimatskih uslova. Na boljim staništima koja nisu mnogo izloženaburi dovoljno bi bilo da ova vrsta drveća čini do 40% smjese. Na taj načincrni bi bor obavljao određenu meliorativnu ulogu. Općenito, on bi trebaobiti meliorativno-proizvodna vrsta drveća. Druge vrste, koje brže rastu negocrni bor, treba da su uglavnom produktivne.Ova i mnoga druga razmatranja nagonila su nas na razmišljanje: kojimnovim vrstama drveća bj se mogla povećati proizvodnost postojećih i novihkultura. Jer poslije obavljenih terenskih radova, opširnih opisa staništa i kultura,raznih analiza, sinteza, komparacija, kombinacija i analogija trebalo ješumskom gospodarstvu konkretno predložiti: kako usmjeriti daljnji razvitakkultura. Da bi u određenim kulturama trebalo obavljati njegovanje, to je dovoljnopoznato. Da se na više položaje s humidnijim staništem mogu unijetibolje, mezofilne četinjače, to može zaključiti i svaki lugar na temelju temeljitijegpregleda razvojnog stanja sastojina, broj takvih kultura je neznatan, svegadvije. Ali kojim bi se vrstama drveća mogao povećati proizvodni kapacitet navećini staništa, to nije bilo jasno. Pronaći prihvatljivo rješenje; bilo je jošteže. I konačno, poslije mnogih uzaludnih pokušaja da se pronađe bar kakavtakavizlaz, uspjelo je probiti tamu naših razmišljanja. Slučajno.Ne, nije bilo posve slučajno. Iz davne prakse u šumarskoj operativi napodručju Crikvenice i Novoga nesvjesno su ili podsvjesno izbijala sjećanja nagrupe topola u privatnim posjedima Vinodola. Ali ova su sjećanja bila, opetnesvjesno, potiskivana činjenicom da su u Vinodolu najbolja staništa na područjuHrv. primorja. A staništa zajednice Seslerieto-Ostryetum gotovo svasu losa do vrlo loiša. I potkraj jednog umornog i beznadnog dana, u područjuljutog Krša (u zaselku Klaričevac, između Senja i Krivog Puta), zapitam seljakaPrpića kakva su mu ono debela stabla na njegovu posjedu. Bila su tostabla domaće crne topole.Izbor vrsta drvećaAutohtona crna topola (Populus nigra L.). Stabla domaće crne topole moguse naći na raznim staništima u Vinodolskoj kotlini i iznad nje, npr. nedalekokultura Pališin i Guč šumarije Crikvenica u predjelu zvanom Grohak i Solin;također i u Istri. Ali topole u zaselku Klaričevac i u njegovoj okolici rastu nabrisanom prostoru poznate senjske bure. Na nadmorskoj visini oko 600 m. Dokbor u obližnjoj kulturi Greben vrlo sporo napreduje, čak se nemalen broj stabalai suši, topole u Klaričevcu uspješno odolijevaju i suhoj buri, i toplomjugu, i jakoj vrućini i insolaciji, i velikoj studeni, i lošem mehaničkom sastavupedosfere, i pomanjkanju vlage u tlu (v. si. br. 3). Makar ovdje bura mehaničkii fiziološki vrlo štetno utječe na razvitak i održavanje vegetacije, krošnjetopola su normalno razvijene; nisu ni ekscentrične. Na deblu nema čičkavosti,tehničke mane koja smanjuje kvalitet deblovine. To je, recimo, aridniekotip crne topole. Pred oko deset godina inozemstvo (Švicarska) je zamoliloda se pošalju klonovi takve topole (Trockenpappel) za osnivanje pokusnih nasada.Tada o njoj nismo ništa znali. Danas se rijetko gdje može naći po kojestablo takve topole. Lišće crne topole odlična je stočna hrana, pa se, možda,36

aš pod utjecajem lisničarenja mnogo smanjila populacija topole na Kršu. Klonoviove topole koje je seljak Prpić, po svojoj metodi u obliku kolaca, posadiodobro se razvijaju. Kad se po suvremenoj metodi obavi proizvodnja i sadnjakorjenaka i njega kultura ovog ekotipa crne topole (provenijenca Klarioevac),uspjeh će biti mnogo bolji. Umjetnom hibridizacijom mogla bi se stvoriti dobrasorta: kserofitnotermofitan biotip, otporan suhoći, vrućini, studeni i buri (podjednakekotipu provenijencije Klaričevac) i koji usto još brže raste, gradi boljioblik debla i stvara bolja tehnička svojstva drveta.Mada su to samo prva opažanja i razmatranja i premda samo kompetentanspecijalista može da dalje ulazi u razmatranja, istraživanja i pokuse, smatramda od suhog ekotipa crne topole provenience Klaričevac treba u sufomediteranskojzoni i u unutrašnjosti kontinenta osnovati matičnjake. Treba dase organiziraju i provedu pokusi u raznim staništima zajednice crnog graba,možda i na graničnim dijelovima zajednica bijelog i crnog grabaPrema dosadašnjim opažanjima može se preporučiti da operativa treba daosniva nasade prvenstveno na boljim staništima. Što više u smjesi s borom:30—40% crnog bora i 60—70% crne topole, odnosno jedan red bora i dva redatopole. Jer bor je odlična meliorativna i dobra meliorativnc-produktivna vrstadrveća, a topola je danas vrlo proizvodna vrsta, usto i odlična pionirska vrsta..Slika br. 3 — Stabla aridnog ekotipa domaće crne topole (Populus nigra) na goleti600 m n. v. I ova se vrsta drveća uspješno odupire lošim utjecajima čitavog kompleksaekoloških faktora. Ali krošnje, pod jakim utjecajima poznate senjske bure,nisu razvila oblik zastave37

Hi, na relativno najboljim staništima, pod osnovanim kulturama topole, kojabrzo raste, osnivati podkulturu crnog bora, koji polagano raste. Topola razvijaprosječno plitak sistem korijena (u Klaričevcu jedna korjenova žila je dugapreko 7 m), a bor razvija prosječno dubok sistem korijena, pa ove dvije vrstene će mnogo međusobno konkurirati ni u atmosferi ni u pedosferi, pogotovukad se odredi dobar oblik smjese. Što je stanište lošije razmak topola trebada je veći, jer je sistem korijena na suhijim tlima ekstenzivniji. Ovaj ekotiptopole mogao bi se upotrijebiti i za osnivanje »zračnih livada«, tj. za proizvodnjulisnika odn. zimske stočne krme, možda i u zajednici s grmastim leguminozamakoje dobro podnose loš kompleks ekoloških faktora (po P. Z i a n i-u,Coronilla i Cclutea). Jlnstitut za šumarska i lcvna istraživanja NRH već je uniou plan rada osnivanje matičnjaka, istraživanja na postojećem drveću i osnivanjepokusnih nasada; naš ekspert za topole I. Podhorski smatra da otkrićesuhog ekc'tipa crne topole može biti vrlo važno za područje srednje Evrope.Ariš. (Larix decidua Mili.). U toku pregleda kultura utvrđeno je da postojemali nasadi evropskog ariša u dva predjela: Zavidova Kosa iznad zaselkaMrzli Dol (Krivi Put) nedaleko Senja i Krilo ispod Oltara blizu zaselka MatešićPod odn. iznad priobalnog mjesta Jurjevo (v. si. br. 4). Oba nasada su na mikrostaništimau kojima se nalazi donji dio disjunktne zone bukve. Stabla su,vjerovatno zbog rijetkog sklopa, vrlo granata, ali grane su tanje nego na boru.Visina stabala je veća nego u crnog boca. Ovo drveće je fiziološki zrelo i plodima dobru klijavost. pa kad se budu bolje ispitala svojstva i dobiju dobri rezultati,mogu se ove grupe ariša izlučiti za sjemenske baze. Grupa ariša je iu kulturama okoliša Francikovac nedaleko Vratnika, iznad Senja. Na temeljudosadašnjih opažanja i prema poznatim ekološkim zahtjevima može se pretpostavitida se arišem mogu pošumljivati hladna staništa s dubljim i svježimtlom u graničnom području bukve. Također i jela. Maksimalan prsni promjeru proizvodnji ovih vrsta drveća ne bi smio biti veći od 35—40 cm.Brucijski bor (Pinus brutia Ten.). Ekološki zahtjevi ovog bora su negdjena granici ekoloških zahtjeva crnog bora i alepskog bora, ali su bliži zahtjevimaalepskog. Brucijski bor je, i prema sakupljenim podacima P a n o v a, otpornijiburi i suši nego alepski, brže raste nego crni bor, ponegdje mu je većivisinski prirast nego alepskom boru i razvije bolji oblik stabla. Otporniji jestudeni nego alepski bor, ali mnogo' manje nego crni bor i mnogo manje podnosiloše mehaničke i fiziološke utjecaje bure. Bolje se razvija u malo strukturnimtlima nego alepski. Dakle, brucijski bor bi bio za pošumljivanje toplijihstaništa mnogo' bolji nego crni bor. Može se unositi u područje klimatogenezajednice Carpinetum orientalis i u granične dijelove prema području zajedniceSeslerieto-Ostryetum; ah samo na one položaje koji nisu na udaru bure,tj. u zatvorenija staništa s boljim tlima; jer, makar mu odgovaraju klimatskeokolnosti u doba vegetacije, studen i jake bure djeluju vrlo nepovoljno. Prematomu, trebalo bi osnovati pokusne nasade ovog bora. Pokuse bi trebalo provestitakođer korzikanskim crnim bocom i grčkom jelom na zaštićenijim položajimau toplijoj zoni crnog graba i u hladnijoj zoni bijelog graba.Bršljan (Hedera helix L.). Da se u području turističkih naselja i jadranskemagistrale što prije ozeleni sivilo našeg golog Krša, bilo bi dobro da se mjestimice,napose u rijetke kulture, unosi bršljan. Ova zimzelena puzavica i penjačicana boljim staništima razmjerno brzo raste, pa može brže nego drveće pokritipećinaste tvorevine i rastresito kamer:je. Najbolje se razvija na humidni-38

Slika br. 4 — Grupa ariša (Larix europea), osnovana u području zajednice crnoggraba na oko 500 m n. v. iznad Jurjeva nedaleko Senja. U uvali, koju zauzimabukva, ariš razvija dobar rast i uzrast, stvara dobre plodove; sjeme se upotrebljavaza pošumljivanjejim staništima. Ali se dobro održi i na prosječno aridnijim položajima, kaonpr. ponegdje na vrlo skeletnim i toplim položajima u kulturama Stinica, Klačnicai Zavratnica kod Jablanca. Prema dosadašnjim opažanjima u područjuJablanca, nedovoljno se. i loše razvija ili uopće ne može uspijevati na onimstaništima na kojima rastu Pistacia terebinthus i Smilax aspera (i Rubia peregrina).Na prosječno toplim i suhim staništima bršljan treba unositi na zasjenjenijenanoekspozicije s dubljim tlima, u škrape, tj. na položaje s kratkomdnevnom fotoperiodom. Na smirenijim dijelovima perimetra bujica ova zimzelenapovijuša mogla bi smanjiti udarce pljuskova i tako, u zajednici s drugimvrstama drveća ili grmlja, sprečavati eroziju. Sade se reznice i, još bolje,korjenjaci, proizvedeni od odrezaka stabljike ili korijena. Introdukcijom bršljanau grupama mnogo se mogu uljepšati mikropejsaži naših primorskih naselja,campinga i okoline jadranskog autoputa.39

PROBLEME DE LA PRODUCTIVITE DES PLANTATIONS DU PIN NOIRD'AUTRICHE DANS LA ZONE SUB-MEDITERRAN£ENNE.Contribution ä l'etude de l'introduction du Peuplier noir ainsique d'autres especes d'arbresRESUMESur les terrains degrades et denudes en Yougoslavie on a pratique beaucouple reboisement avec du Pin noir d'Autriche. Au cours de derniers 100 ans (entre70—100) dans la region sub-mediterraneenne on a reboise seulement avec le resineuxen question. Les objections ä 1 egard de ce procede ont ete faites il y a 10 ans toutspecialement de la part des experts de la FAO. Cependant il n'etait pas facileä trouver un remplacement ä cet -excellent resineux pionnier, et d'ameliration sedistinguant par un bon rendement, tout specialement dans la region sub-mediterraneennedu karst.En etudiant ce probleme par rapport ä la transformation des cultures de Pinsdans la region du Littoral croate l'A. a reussi ä decouvrir un ecotype autochtone duPeuplier noir (provenance de Klaričevac pres de Senj). Ce Peuplier indigene s'estlocalise dans la zone centrale de l'association de Seslerieto-Ostryetum Horv. Altitude:600 m. Roche-mere: calcaire. Sol squelettique, superficiel, sec. A Senj (7 md'altitude) la temperature moyenne annuelle est de 14,3° C (maximum en juillet23,8°C), la pluviosite moyenne annuelle 1350 mm. Type climatique d'apres Koppen:Cfsax". Outre le sol sec et l'insolation forte le facteur ecologique le plus importantest le bora, vent tres sec et violent (jusqu' ä 50 m/sec)', done, la secheresse. Cet ecotypearide du Peuplier noir est tres resistant ä la secheresse, ä la chaleur, au froidet aux vents forts et e'est par ces qualites qu'il est interessant pour les stations aridesde l'Europe centrale et meridionale.L'A. propose đ'etablir les quartiers et puis les plantations d'essai sur desdifferentes stations dans les zones littorale et continentale. II recommande de creersur des meilleures stations les plantations melangees du Peuplier noir et du Pinnoir d'Autriche en proportion 60—70% Peupliers et 30—40Vo Pins, ä savoir, deux lignesdes Peupliers et une ligne des Pins, ou le type melange ä deux etages de fagon quel'etage superieur est constitue des Peupliers et l'etage inferieur des Pins. Les Peupliersavec un sous-bois constitue de legumineuses buisonnantes (Coronillaet Colutea) peuvent fournir en forme de pretendus »pres aeriens« une base d'alimentationd'hiver pour le betail. Le Pin noir d'Autriche doit constituer en meilleuresstation l'essence principale de la plantation protegeant le peuplement contre lesinfluences nuisibles du bora (vent du N-NE) et ameliorant le sol. On doit etablirles peuplements purs ou presque purs du Pin noir d'Autriche seulement sur desstations tres mauvaises.A la limite vers le Fagetum il est recommandable d'introduire un ecotypecorrespondant du Meleze d'Europe; ä la limite vers la region de 1'Association duCarpinetum orientalis sur des endroits abrites contre le bora on plante en Pinusbrutia. Autour des lieux touristiques et le long l'autoroute principale adriatique(sur des stations plus humides, ä pente faible et l'insolation courte) on recommandede creer les groupes de la Lierre, ainsi qu'on peut l'appliquer dans la region destorrents. U ne conviennent pas ä la Lierre les stations occupees par Pistacia terebinthus,Smilax aspera et Rubia peregrina; ou la plante au moyen de bouturesracinees.40

KEMIJSKO BIOLOŠKA METODA SUZBIJANJAProf. dr ŽELJKOKOVACEVICGUBARAOd godine 1947. uvedeno je kod nas kao i u mnogim drugim zemljamasuzbijanje masovne pojave štetnika na velikim površinama osobito u šumamaprimjenom aviometode zamagljivanjem ili 1 prskanjem. Primjena aviometodezamagljivanjem zaraženih šuma 1948. i 1949. dala je vrlo dobre rezultate, aisto tako su postignuti potpuno zadovoljavajući rezultati i kod suzbijanja gubarakod posljednje njegove gradacije 1953—1958. godine.Prateći taj rad na suzbijanju gubara aerosolom DDT u šumama i izvođenjemrazličitih pokusa u laboratoriju došli smo do nekih vrlo interesantnihpodataka.Od 1947. godine pa nadalje redovno smo kontrolirali rezultate provedenogzamagljivanja. Kod toga smo primijetili, da i ondje gdje smo nakon provedenogzamagljivanja našli žive gusjenice ili tu i tamo po koje jajno leglo do' zarazena takvim tretiranim površinama nije druge godine došlo. To smo utvrdilii kod pokusnog suzbijanja koje je 1949. god. provedeno u Mrsunjskom lugu sa5 i 10% DDT, dok je inače na drugim mjestima bio upotrebljavan 15 i 20%DDT. Tu konstataciju kontrolirali smo 1955. g. u našem laboratoriju. Te jegodine bio tretiran Ljeskovački lug i unatoč pravilno provedenom zamagljivanjunalazili smo nakon pet dana u šumi žive starije gusjenice. Zamagljivanjeje svakako provedeno' nešto kasno kad su se naime gubareve gusjenice nalazileveć u IV, V i VI stadiju svoga razvoja i kad su one u izvjesnoj mjeri prirodnootporne spram insekticida.Radi kontrole ponijeli smo žive gusjenice u laboratorij i tamo dalje uzgajali.Rezultati su bili ovi: 80% gusjenica uginulo je pred samo čaurenje ili ustadiju kukuljice. Iz preostalih kukuljica je izašlo samoi 10% leptira. Ženkesu nakon kopulacije odložile vrlo mali broj jaja, pa je u pojedinom jajnomleglu bilo- samo 20—30 jaja. U proljeće samo smo iz najvećeg jajnog legla,koje je imalo 87 jaja dobili mlade gusjenice. Međutim od tih gusjenica samose pet komada poček> razvijati dok su ostale nakon izlaženja iz jaja naskorouginule. Ali od tih pet gusjenica samo je jedna postigla nimfalni stadij i ondauginula. Ti rezultati su nas naveli na pomisao' da je do takvih rezultata došlozbog subletalnog djelovanja insekticida. Ta pretpostavka nas nije mogla potpunozadovoljiti već je trebalo' dokazati da li DDT može kod nepovoljne primjenedovesti do naknadnog ugibanja gusjenica, kukuljica ili čak do ugibanjagusjenica, koje se razviju od ženki, koje su došle u stadiju gusjenice u dodir sainsekticidom. Treba naime naglasiti da je pogibanje gusjenica i kukuljica, kaoi mladih gusjenica slijedeće godine bilo izazvano pojavom poliedri je, što jetipična virusna bolest kod gubara.Nakon sličnih konstatacija na terenu na nekim drugim mjestima mi smo1959., I960', i 1961. godine proveli ekzaktne pokuse sa DDT sredstvom Pantaka-41

nom S-25 i Lindanom S-25. Pantakan S-25 upotrebljava se normalno u koncentracijiod 0,4%, a Lindan S-25 u koncentraciji cd 0,1%. Mi smo međutim teinsekticide upotrebili protiv gusjenica gubara Li — U u koncentracijama i to;Pantakan u koncentraciji od 0,4 — 0,0005%, a Lindan u koncentraciji od0,15 — 0,0005%. Na taj način htjeli smo utvrditi točno u kojim koncentracijamadjeluju ti insekticidi letalno, a u kojima subletalno. Rezultati su interesantniu više pravaca. U prvom redu smo utvrdili, da je Pantakan ili DDT za gusjenicegubara daleko otrovniji od Lindana. Pantakan S-25 (preparat za suspenzije)izaziva 100% mortalitet gusjenica gubara u koncentraciji 0^4—0,1%. a LindanS-25 već je subletalno djelovao na gusjenice Ls u koncentraciji od 0,1%,jer smo kod tog pokusa ustanovili, da je 20% gusjenica uginulo od preparata,50% od poliedrije i 30% su dale leptire. Kod primjene DDT-a dobili smo 5%ženki samo kod koncentracije od 0.005%, a inače je taj insekticid djelovao subletalnou koncentraciji od 0,005 — 0,0005%. U tim slučajevima došlo je kodgusjenica do fiziološke slabosti, a kao posljedica toga bilo je izbijanje poliedrijei bakteriO'Ze.Detaljno o ovim rezultatima bit će govora na drugom mjestu, ali ovdjeih spominjemo radi toga, da dokažemo, da za suzbijanje gubara nije potrebanDDT 20% već u daleko nižim koncentracijama, što će se vidjeti iz našeg daljnjegizlaganja.I ako su rezultati postignuti u laboratoriju potpuno zadovoljili oni nam nebi mogli poslužiti za dokazivanje praktične vrijednosti primjene niskih donacijaDDT-a na terenu odnosno u šumama. Stoga smo radi provjeravanja tihrezultata izvršili pokusno suzbijanje gubara u šumi Merolino na području ŠumarijeStrizivojna. Tamo je naime na površini od cea 600 ha utvrđena bila zarazana cea 50% stabala ili točnije na 32—65%. Na jednom zaraženom stablubilo je prosječno 2 (1,9) legla. Takvo nas je stanje zaraze dovelo do zaključkada se tu radi o progradaciji gubara i to* tim više, jer nigdje drugdje nije ovegodine primijećena neka jača zaraza gubara. To je bio jedini teren sa koga smoimali prijavu o pojavi gubara u Hrvatskoj.Akcija suzbijanja gubara poduzima se obično ondje, gdje prijeti golobrstodnosno* ondje gdje nalazimo jajna legla na svakom stablu. Zaraza od 50%zaraženih stabala predstavlja zapravo progradaciju. a takav je slučaj za nasinteresantan dvostruko. U prvom redu akcijom suzbijanja spriječit ćemo daljnješirenje gubara, a primjena insekticida u niskim dozacijama treba dokazati,da li će na gubara u progradaciji djelovati niske dozacije letalno ili subletalno.U slučaju povoljnog djelovanja insekticida mora doći do ugibanja gubarevihgusjenica zbog otrovanja ili će one uginuti naknadno zbog izbijanja poliedrije,koju je aktivirala subletalna doza DDT-a.Prateći pojedine gradacije gubara kroz dulji niz godina, a i na temeljuogromnog broja pokusa vršenih sa gubarevim gusjenicama u laboratoriju odnosnou insektarijima, došli smo do zaključka da je objekt sa progradacijomgubara naročito interesantan za izvođenje naših pokusa sa subletalnim dozama.U godini progradacije sastoje se populacije gubara u 'šumama više manje odzdravih individuuma, dok u godini kulminacije ili retrogradacije pretežu u populacijamafiziološki oslabljeni individuumi. Uz pretpostavku da je gubar latentnovirotična vrsta, jer ga redovito u gradacijama prati poliedri ja trebaloje utvrditi, dali se može s niskim dozacijama insekticida aktivirati virusna bohlestodnosno izazvati fiziološku slabost. Po našem mišljenju to se mnogo lakše42

jeatizava kod gubara, kad se gradacija nalazi u stadiju kulminacije i retrogradacije,tj. kad se u populacijama nalazi veliki broj fiziološki slabih individuuma,nego u progradaciji.U šumi Merolino na površini od 192 ha proveli smo* pokusno zamagljivanješume sa 22,5% i 20% DDT-em. 61 ha tretiran je sa 2% Pantakana ili 1,64 kg/haodnosno 33 g/ha aktivne materije. 66 ha je tretiran sa 5% ili 1,52 kg/ha odnosno76 g/ha aktivne materije i treći je sektor bio tretiran na 65 ha sa 20% DDTili 1,54 kg/ha odnosno 308 g/ha aktivne materije. Rezultat tako izvedenog pokusabio je taj da su jedino na sektoru, koji je bio tretiran sa 2% DDT pronađenadva jajna legla gubara. Praktički znači, da je pokus potpuno uspioi da su rezultati bili vrlo- dobri i dokazali, da za suzbijanje gubara nije potrebnouzimati jake koncentracije već razmjerno niske, ako se upotrebljava insekticidDDT. Treba s tim u vezi spomenuti još dvije činjenice, koje smo prigodom izvođenjaovog pokusa na terenu utvrdili.Radi kontrole djelovanja sredstva postavljene su u šumi kontrolne daske,da se utvrdi kako- je insekticid djelovao na gusjenice. Od vrlo malog brojagusjenica, koje smo uzeli sa kontrolnih dasaka dobili smo samo mužjake, aostale gusjenice su uginule od poliedri je.Osim toga nas je zanimalo kako zamagljivanje sa DDT-em djeluje naostale insekte u šumi i u koliko- taj postupak dovodi do poremetnje u ravnotežibio'cenoze. Pregledajući kontrolne daske ustanovili smo da je kod primjene20% DDT-a uginulo na m 2 300 drugih insekata, kod 5% 114 na m 2 , a kod 2%samo 44 na m 2 . Tom prilikom je ujedno' utvrđeno, da su u velikoj mjeri stradalikornjaši i to najviše pipe roda Phyllobius i Polydrosus, koji su se u to vrijemehranili lišćem hrasta i drugog bjelogoričnog drveća. Oni su stradali 22—24%,Diptera su stradala 21—34%, Hymenoptera 12—27%. Zatim su u jakoj mjeristradale krilate lisne uši. Među Hymenopterima bik) je najviše Entomophaga, ameđu Dipterima dosta Tachina. Pokus je pokazao, da kod nižih koncentracijastrada manji broj ostalih naročito' korisnih insekata.Potrebno je još napomenuti, da je kod jesenske kontrole tamošnjih šumskihodjela utvrđeno, da je u susjednim šumama, Muškom i Krivskom ostrovu,gdje ove godine nije bilo gubara, došlo- do- zaraze u istom postotku kao što jebilo ove godine u Merolinu tj. do 50% zaraženih stabala.Iz ovog kratkog prikaza mo-žemo- zaključiti, da je primjena subletalnih dozaopravdana i da ona dovodi do sigurnih rezultata kod ovakvih štetnika kao štoje gubar, koji je latentno virotičan. Ovdje smo> iznijeli samo rezultate sa gubarom,ali mi smo postigli na isti način takve rezultate i kod dudovca, kojije također latentno virotična vrsta. Isto tako smo utvrdili, da je primjena nižihdozacija insekticida povoljna za ostalu korisnu faunu, jer kod jakih koncentracijastradaju u velikoj mjeri i korisni insekti.Na koncu potrebno je spomenuti, da se uz primjenu subletalnih doza osobitou onim slučajevima, gdje se eventualno- radi o otpornijim ili rezistentnijimvrstama insekticida, a i radi postizavanja još sigurnijih rezultata mogu dodatisubletalnim dozama insekticida suspenzije patogenih mikroorganizama osobitoviroza, pa će se tako još brže izazvati ugibanje štetnika od insekticida ili odpatogenih mikroorganizama. U novije vrijeme uostalom sve se više u ovakvimslučajevima primjenjuju biološki tvornički preparati bakterija Bacillus thuringiensisBerliner i u nekim slučajevima napušta se uopće primjena insekticida.43

Mišljenja smo da bi u buduće trebalo protiv gubara u gradacijama kao iprotiv nekih drugih sličnih štetnika primijeniti kemijsko biološku metodu odnosnosubletalne doze ili biološke preparate i te metode zamijeniti sa dosadanjimjakim koncentracijama insekticida.Dužnost mi je da se na ovom mjestu posebno zahvalim dr I. S p a i ć uasistentu Šumarskog fakulteta u Zagrebu koji mi je kod izvođenja navedenih pokusabio najveći pomagač i komu zahvaljujem da je pokus na terenu njegovomorganizacionom sposobnošću potpuno uspio.Chemisch-biologische Bekämpfung des SchwammspinnersIn diesem kurzen Bericht teilt der Autor die Ergebnisse seiner Versuche überdie Bekämpfung der Schwammspinnerraupen mit dem Insektizid DDT PantakanS-25 und Aerosol mit.Die Untersuchungen mit Pantakan S-25 (DDT-Spritzmittel) in Konzentrationenvon 0,4—0,0005% sind in dem Laboratorium unternommen worden. Die RaupenL 3 — L 5 wurden nur einen Tag mit DDT behandelten Blättern ernährt. InsektizidDDT hat in Konzentrationen von 0,4 bis 0,01 ILI /o eine letale Wirkung herbeigeführt,so dass alle Raupen in einer Zeitspanne von 5 Tagen vernichtet wurden.Die Konzentrationen von 0,005—0,0005'"/o hatten eine physiologische Schwächungder Raupen zur Folge, so dass dieselben nach kurzer Zeit am meisten an Polyedroseund wenige an der Bakteriose erkrankt und nachher im Nymphen — oder Puppenstadiumgestorben sind. .Ähnliche Versuche wurden im Mai v. J. im Eichenwald Merolino bei SI. Brodauf einer Fläche von 193 Ha ausgeführt. Die mit Schwammspinnerraupen verseuchtenWaldflächen wurden mit einem Flugzeug vernebelt. Zu diesem Zweck haben wirDDT — Aerosol in Konzentrationen von 2CP/o, 5*/o und 2% angewandt. Die Ergebnissedieses Bekämpfungsversuchs waren sehr befriedigend, da man in den behandeltenWaldflächen nur 2 Eierschwämme vom Schwammspinner gefunden hat.Auf Grund diesser Ergebnisse ist der Autor der Meinung dass gegen denSchwammspinner als eine latentvirotische Art viel kleinere Dosen von DDT alsdiejenigen die gewöhnlich bei den Flugvernebelungen der Wälder angewandt werdengenügen. Diese chemisch-biologische Methode hat noch einen Vorzug, nämlichdass in diesem Falle nützliche Insekten viel weniger der Vernichtung ausgesetz sindals bei normalen Dosen von Insektiziden.44

PALEŽ LISCA DIVLJEG KESTENAProf. dr J. KIŠPATICTokom obilaska većeg broja šumskih rasadnika, ustanovili smo na višemjesta vrlo jaku zarazu lišća divljeg kestena jednom bolešću, koju je kod nasprva obradila i opisala 1956. g. dr Milatović (3). Osim toga i u Zavodusmo dobili nekoliko primjeraka radi determinacije. Budući da je rad dr Milatovićobjavljen u časopisu, koji je šumarima teže dostupan, to ću se ukratkoosvrnuti na ovu bolest. Premda divlji kesten u šumarstvu ne igra veliku ulogu,on se ipak uzgaja u manjoj mjeri u mnogim šum. rasadnicima radi sadnje uparkove, drvorede i si., te u novije vrijeme i u šume gdje se zadržavaju jeleni,koji rado žderu plodove div. kestena (u takvim slučajevima treba stabla umladosti dobro zaštititi od jelena i srna).Ta je bolest div. kestena već davno opisana u SAD (Stewart, 6, 1916), a uEvropi je kao štetnu bilježe mnogi autori iza 1950. (Jugoslavija — Milatović,(3), Italija — Goidanich, 2, Scaramuzi, 5, Švicarska — Scaramuzi, 5, Austrija— Petrak, 4, Njemačka — Schneider, 7).Bolest se očituje u pojavi ovećih pjega smeđe boje, opkoljenih blijedozelenimpoljem. Te &e pjege nalaze većinom na rubu i vrhu plojke, a rjeđeunutar plojke. Oivičene su jačim rebrima. Zaraženi listovi se suše, posmeđe,a većinom se saviju kao cigara, što je karakteristika za ovu bolest. Listovi supotpuno suhi i mrve se. Rano otpadaju i na terenu smo nalazili već koncemjula potpuno gole sadnice kestena. To smo isto nalazili i kod zasađenih kestena.Zaražena se stabla izdaleka vide, jer im je lišće već ljeti smeđe i otpada.Uzrok je bolesti gljiva Guignardia aesculi (Peck.) Stew. Međutim, ljetićemo na zaraženim listovima naći samo nesavršenu plodnu formu — piknide —Phyllosticina sphaeropsidea (Ell. et Ev.) Petr. = Phyllosticta sphaeropsid\ea Eli.et. Ev. K tomu, neki su autori zabilježili još i drugu nesavršenu plodnu formu— Asteromella aesculicola (Sacc.) Petr. Obje se nesavršene plodne forme razlikujuu gradnji piknida i veličini te obliku spora. Kod nas je konstatirana samoPhyllosticta sphaeropsidea.Gljiva prezimljuje u otpalom lišću i u njemu se razvijaju do proljeća periteciji—• Guignardia aesculi, — te askospore iz njih dovode do primarne zaraze.Kasnije se ljeti u pjegama razviju piknide — Phyllosticta sphaerospidea, — tespore iz njih šire zarazu dalje.Uloga druge forme piknida •— Asteromella aesculicola — nije još objašnjena.Potrebno je napomenuti, da do smeđenja i sušenja Ušća div. kestena možedoći i iz nekih drugih, nama još nepoznatih razloga. Prema tomu, tek prisustvopiknida u vidu crnih tačkica dokaz je, da se radi o navedenoj gljivi. Još jesigurnije izvršiti mikroskopsku pretragu.45

S obzirom na veliku štetnost ove bolesti div. kestena, izvršeni su pokusisuzbijanja (Davis, 1). Ustanovljeno je, da se može uspješno suzbiti prskanjenališća bakarnim sredstvima 1% i Ziram odn. Zineb preparatima (npr. Lirothan0,25%). Ta prskanja treba provoditi svakih 3—4 nedjelje čim kesten razvijelistove. Bit će zanimljivo, ako nas rukovodilac nekog šumskog rasadnika izvijestio uspjehu, kojeg je prskanjem kestena postigao.LITERATURA:1. Davis S. H.: Phytopathology, 38, 1948, str. 575.2. Goidanich G.: FAO PI. Prot. Bull. 3. 1954. str. 4—7.3. Milatović I.: Zaštita bilja, 38, 1956, 109—111 str.4. Petrak F.: Sydowia, 10, 1956, 264—270, str.5. Scaramuzzi G.: Ann. Sper. Agr. NS, 8, 1954, 1265—1281 str.6. Stewart V. B.: Phytopathology, 6, 1916, 5—19 str.7. Schneider R.: Nachrichtenblatt des dtsch. Pflschutzdienstes, 12 1961, str. 188—189.ZUSAMMENFASSUNGEs wurde kurz über diese bei uns in neuester Zeit sehr verbreitete Krankheitder Rosskastanie berichtet. Man fand si oft in unseren Baumschulen als sehr schädlich,ebenso in einigen Pflanzungen. Der Pilz wurde zuerst bei uns von Dr. Milatovićbeschrieben. Auf Grund der Literatur und praktischer Beobachtungen sind Verschlagefür die Bekämpfung in Baumschulen gegeben. Da eine Blattbräune bei derRosskastanie auch ohne Pilz, wahrscheinlich durch die Trockenheit, entstehen kann,wurde darauf Aufmerksamkeit gemacht.An

NOVI PRILOG OPLEMENJIVANJA ARIŠA*Prof, dr MIRKO VIDAKOVIĆsuradnik Zavoda za četinjače — JastrebarskoUVODS oplemenjivanjem ariša započeli smo početkom 1957. godine. Tada smo izvršiliumjetno oprašivanje ariša i dobili nekoliko kombinacija biljaka-križanaca. Uradu (11) su prikazani rezultati mjerenja tih biljaka starih godinu dana, a osimtoga opisana je i metoda rada na dobivanju križanaca.Sada donosimo rezultate mjerenja istih biljaka starih tri godine.Nakon druge i treće vegetacijske periode vršeno je mjerenje visina i debljinabiljaka. Promjeri stabljika su mjereni pri dnu, neposredno uz tlo. Dobiveni podaci,izuzev slučajeve gdje je bilo vrlo malo podataka, obrađeni su variciono-statistički.Kod presadnje biljaka iza prve vegetacijske periode bile su zbog pomanjkanjaporstora posađene nagusto, pa su neke od njih uginule ili su zaostale u rastu. Zbogtoga je raspršivanje oko srednje vrijednosti, tj. standardna devijacija, mnogo veća.REZULTATI ISTRAŽIVANJAI DISKUSIJAU tabeli I prikazane su kombinacije izvršenog umjetnogoprašivanja.A. Visina biljakaU tabeli II i histogramu prikazane su prosječne visine biljaka nakon prve,druge i treće vegetacijske periode. Nakon prve godine najviše biljke su bileone iz kombinacije S7, a iza njih slijede kombinacije S10, S je već u prvojgodini dobar rast, dok u drugoj i trećoj godini znatno odskače od drugih, te seza njega može, s dovoljnom sigurnošću reći da ima pojavu heterozisa. Iz tabelaIII i IV se vidi da se taj križanac, osim u jednom slučaju, signifikantno razlikujeod drugih kombinacija. Raspršivanje oko srednje vrijednosti visine biljakaje najmanje kod ove kombinacije što se vidi iz tabele II kao i iz tabele V,gdje je prikazan raspored biljaka po visinskim razredima.Drugi križanac između evropskog i japanskog ariša S10 iza prve godinezaostaje u rastu u odnosu na kombinaciju Si, ali svejedno, po prirašćivanju uvisinu, spada u prvih pet kombinacija.«Materijalna sredstva za ova istraživanja osigurao je Savezni, fond za naučnirad i Savjet za naučni rad NHH.47

TABELIA Iff-II"matično stabloParent treeKOMBINACIJACombinationĆU Vimatično stablo>N OParent treeja uC ;-• PtS oO rt I-OPASKARemarkS>L.europaea12L. Leptolepis1015SsL.europaea12L. sibirica?14S3L. europaea12L. europaea12izvršena samooplodnjaself-fertilizeds.L. sibirica?13XL. Leptolepis102SsL. sibirica?14XL.europaea386S

— . •TABELA IIOznakakrižanjaSymbolof crossingMjerenoMeasuredn2-X-Xcm2^OOx27. IX 19582722342,008,6121581,002,2850,1384Si30 X 195925515609,1661,21983076,1910,4260,65297. X 196025248106,00190,899315738,0022,9721,447127. IX 19589—8,44———Si30. X 19597. X 198099435,201395,0048,35155,0021762,87220575,009,47723,3183,15917,7726S327. IX 195830. X 19597. X 1960111———7,5050,05160,00—————__•———s*27. IX 195830. X19597. X1960222———11,9530,61176,00————————&• •27. IX 195830. X 19597. X 1960131111—483,851513,006,8543,99137,54—21525,90210279,00—4,93014,741—1,48684,4454S727. IX 195830. X 19597. X 1960222———12,3030,37172,50—~-———————&27. IX 195830. X 19597. X1960433———4,9223,4577,00—————————s»27. IX 195830. X 19597. X 1960816660650.003173,8910275,008,0248,09171,255588,50166499,421829875,002,15814,60734,5140,23971,79804,455727. IX 195864766,6011,989593,002,5530,3191Sio7. X 1959613071,5050,3510161723,2210,8521,38947. IX 1960589450,00162,931588750,0029,3353,852227. IX 195848427,008,894201,502,9280,4226Su30. X1959351410,3840,291158315,666,6171,11857. X 1960354650,00132,85641850,0026,6044,4960

Visine,biljaküHgighj of seedlingsV/////A\

Slika 1. Križanac S.iKombinacija S4 je križanac sibirskog ariša (nismo sigurni da je čisti sibirskiariš) s japanskim arišem, istim kao i kod drugih kombinacija. I ovaj križanacje pokazao debar prirast nakon treće godine, ali budući da su uzgojenesamo dvije biljke, podaci su nepotpuni.Za kombinacije klizanja evropskog i sibirskog ariša možemo reći, da jekombinacija Sa nešto bolja od kombinacije S5, ali između njih nema signifikantnihrazlika. (Tabele III i IV).Analizirajući visine biljaka za sve kombinacije (S9, S10 i Su), kod kojih jejedan od roditelja stablo.broj 29, vidimo da su one dosta dobre, a naročito kodkombinacija S9 i S10, što opet potkrepljuje pretpostavku iznesenu u prijašnjemradu (11), da matično stablo broj 29 uzeto kao ženski roditelj daje potomstvo,koje ima prilično dobar visinski prirast.Interesantno je za promatranje biljka iz kombinacije S3 nastala samooplodnjommatičnog stiabla broj 12. Naime, iako je oprašen dosta velik broj51

TABELA IIIPodaci o dvogodišnjim biljkama*Data on 2-year-old plantsOznaka križanjaSymbolof crossingSiSsSUSioSuSiz)x= 12,857t= 3,64Ax=17,226t=l,7220/fx = 13,1252,-8(7/1=4,9276/)x=10,860 /)x = 20,9182,58ozl =3,9544 2,58a/l = 3,3359St*Ax=4,369t=l,3268Ax=0,268t=0,0531Ax=l,997 ! /|x=8,061t=0S225 t = 2,9743SsAx=4,101t=l,020Ax=6,366t=l,9018Ax=36,92t=l,7025s*Ax=2,2652,58oA=58,53zjx = 77,93258 0 /J = 54,54Sio jzlx=10,0582,58 0 /(=4 ä ,94Svuda gdje je x, treba biti x.TABELA IVPodaci o trogodišnjim biljkama*Data on 3-year-old plantsOznaka križanjaSymbolof crossingS*SsS9SioSuSiJx = 35,89t= 4,59Zfx = = 53,35t- = 7,626!x = 19,642,58a J =12,06/(x = 27,962,58o,1=10,60/)x = 58,042,58 0 zl =12,16SaAx= = 17,46t= =2,040/4 = 16,25t = l,361Ax=7,93t=-0,7720/(x = 22,15t = 2,278Ss/lx = 33,71t = 3,1716/|x=25,39t= 2,79Ax=4,69t=0,555S»Ax=8,322,58oA = 15,17/(x = 38,402,58 a /f =16,30Sio/fx = 30,082,58 a /( =15,25

Slika 2. Križanac Sr,cvjetova (8 vrećica), uzgojena je samo jedna biljka, što je i razumljivo, s obziromda se radi o samooplodnji. Značajno je, da ta biljka pokazuje dosta dobarvisinski prirast. Iz toga se može pretpostaviti, da taj roditelj ima svojstvo dobrogprirašćivanja u visinu. Činjenica, da križanac Si, nastao od matičnihstabala broj 12 x 10, ima najbolji visinski prirast, a križanac Sio, kod kojeg jeza ženskog roditelja uzeto umjesto stabla broj 12 stablo broj 29, a otac je ostaoisti, tj. stablo' broj 10 prirašćuje slabije, potkrepljuje pretpostavku, da stablobroj 12 ima svojstvo veoma dobrog visinskog prirašćivanja.B. Debljina biljakaNakon druge i treće vegetacijske periode mjerena je debljina biljaka neposrednoiznad tla. Podaci o tome prikazani su u tabeli VI i VII kao i nahistogramu.Na osnovi izračunatog prosječnog promjera možemo, nakon druge vegetacijskeperiode razvrstati pojedine kombinacije u ovaj redosljed: S7, S3, Si,S2, S9, S4, S5, Sio, S11 i Ss s najmanjim promjerom. Nakon treće vegetacijske perioderedoslijed kombinacija je slijedeći: S3, Sa, Ss, S9, S7, Si, Si, Sio,Ss, i Su s najmanjim promjerom. Raspršivanje oko srednje vrijednosti deb-54

Ijine biljaka je približno jednako kod kombinacija Si, S9, Sio, i Su štose vidi iz tabele VI kao i iz tabele VII, gdje je prikazan raspored biljaka podebljinskim razredima.Dobar debljinski prirast pokazale su kombinacije S3, S7, S2 i S9, dokosrednje prirašćuju Si, Ss i S4. Slabi prirast imaju kombinacije Sio, Su iS8. Evropski ariš iz Slovenjgradca Ss ima veoma slabo prirašćivanje udebljinu.U tabeli VIII i IX je prikazano, između kojih kombinacija postoje signifiakntnerazlike u debljini biljaka. Kombinacija Su, a zatim križanac Sio signifikantnose razlikuju od drugih kombinacija u najviše slučajeva. Naime,njihovi promjeri su mnogo manji od promjera kod drugih kombinacija. KombinacijaSs ima još manje dimenzije, ali zbog malog broja podataka nije moglabiti obrađena variaciono-statistički.Slika 3. Evropski ariš S755

mmDebljinebiljakaDiamerer of plantsR^V/////A^^^3goc/.2 god. 2 yea?*i years20ms « "> •»> Sj S,'A5? Sg 39 S40 $+56

Karakteristično' je, da križanci, kod kojih je otac japanski ariš, slabije prirašćujuu debljinu, nego> u visinu. U tom pogledu križanac Sto je najslabiji,tj. ima najmanji debljinski prirast, dok je najbolji od. njih križanac Si. KombinacijaS3 dobivena samooplodnjom ima dobar debljinski prirast, te se možepretpostaviti, da matično- stablo- evropskog ariša broj 12 ima, ne samo- svojstvodobrog prirašćivanja u visinu, nego- i u debljinu. Kao i kod visinskog prirašćivanjakrižanac Si (12 x 10) ima bolji debljinski prirast cd kombinacije Sio(29 x 10), kod koje je za ženskog roditelja, umjesto' evropskog ariša broj 12,uzet evropski ariš broj 29, dok je muški roditelj japanski ariš ostao' isti, tj.stablo broj 10, što' također potkrepljuje pretpostavku, da matično stablo broj12 ima svojstvo- dobrog prirašćivanja u debljinu.Kombinacija S9 (29 x 38) dala je potomstvo Fi-generaciju, koja ima dostadobar debljinski prirast, dok druge kombinacije (Sio i Su), kod kojih je ženskiroditelj također evropski ariš broj 29, imaju slabiji prirast ti debljinu. Zbogtoga ne možemo zaključiti, da matično stablo broj 29 ima svojstvo dobrogprirašćivanja u debljinu.Slika 4. Evropski ariš SsSlika 5. Križanac Sin57

Za križance S2 i S5 dobivene križanjem evropskog i sibirskog ariša možemoreći, da dobro prirašćuje u debljinu. Između njih nema signifikantnih razlika.Općenito, kod svih kombinacija križanja manje je raspršivanje oko srednjihvrijednosti za promjere, nego oko srednjih vrijednosti za visine biljaka, štose vidi iz tabela II, V, VI i VII.TABELAVIOznakakrižanjaSymbolof crossingMjerenoMeasuredn2'xXmm2x ä0OxSi30. X 195925521828.55196191,9290,121&7. X 196030. X 1959252939947615,858,44674126644,0451,6940,2550,5657.X I960916318,1132075,6441,881S330. X 19597.X 195911—10,0023,80——————Sts-,30. X 19597. X 196030. X 19392211—868.1215,007,81——682——0.982—0,2967. X1P601119117,3633912,7300.823ST30. X 19597. X 193022—10,5016,00——————S330. X 19597. X 19603n0—5,3313,90——————Sa30. X 1959665458,2546951,7290,2137. X 196060103717,23183134,0960,528S1030. X 1959613866,3226301,7670,2267. X 19605883314,36139954,4550 585Su30. X 1959352035,8012151,0500,1777. X 19303546013,1463082.7760,46958

TAEELA VIII .Podaci o dvogodišnjim biljkama*Data on 2-year-old plantsOznaka križanjaSymbolof crossingS2SäS9SioSnSiAx=0,Ut=0,1687Ax=0,74t=1,2638Ax=0,302,58oA=062z)x = 2,232,58az)=0,65/)x = 2,752,58,/f ö = 0, 5 5S3A =0,63t=l,034Ax=0,19t=0,3092Jx = 2,12t = 2,9095/]x = 2,64t = 5,86S5Ax=0,44t=0,81708z)x = l,49t = 2,8102zfx = 2,01t = ä,55S 9Ax=l,932,58oA = 0,799z/x = 2,452,58a,1=0,71SioAx=0,52258oA = 0,74TABELA IXPodaci o trogodišnjim biljakama*Data on 3-year-old plantsOznaka križanjaSymbolof crossings 2SäSsSieSnSiAx=2-26t=l,57Ax=l,48t = l,25Ax=l,432,58oA = l,50Ax=l-492,58oA = l,64,fx = 2,712,58a. |=1,37S2Ax=0,75t=0,3887Ax=0,83t=0,537\x = 3 7 r \t = 2.2f>6,Jx = 4,97t = 3,742SäAx=0,05t=0,039Ax = 2,971 = 2.223Jx = 4,19t=4,57StJx = 2,922, a 8oz( = 2,03ZJX=4,142,58 a /l=l ( 81Si*Ax=l,222,58oA=l,93fin

ZAKLJUČAKNa osnovi iznesenih rezultata može se zaključiti slijedeće:1. Križanci, kod kojih je muški roditelj japanski ariš, dobro prirašćuju uvisinu.2. Međuvrsni hibrid Si nastao križanjem: evropski ariš broj 12 x japanski-ariš broj 10 najbolje prirašćuje u visinu i u tom pogledu pokazuje pojavu heterozisa.Kod ovog križanca je raspršivanje oko srednje vrijednosti visinebiljaka najmanje.3. Za matično* stablo evropskog ariša broj 12 pretpostavlja se, da ima svojstvodobrog prirašćivanja u visinu na osnovi ovih konstatacija:a) potomstvo od tog stabla dobiveno samooplodnjom prirašćuje dostadobro.b) križanac Si, kod kojeg je kao ženski roditelj uzeto matično stablo broj12 ima najbolji visinski prirast, a križanac Sio, kod kojeg je za ženskog roditeljaumjesto stabla broj 12, uzeto stablo broj 29, a muški roditelj je ostao istikao kod kombinacije Si, prirašćuje slabije.4. Biljke S9 i Sio kombinacije križanja, kod kojih je za ženskog roditeljauzeto matično stablo evropskog ariša broj 29, imaju kroz sve tri godine dobarvisinski prirast. Biljke Su kombinacije, kod koje je ženski roditelj stablo broj29, a slobodno je oprašeno, zaostaju u visinskom prirašćivanju od drugih dvijukombinacija. Na osnovi tih kombinacija križanja ne može se donijeti siguranzaključak o svojstvu prirašćivanja matičnog stabla broj 29, ali se pretpostavlja,da i to stablo, kao jedan od roditelja, može dati potomstvo, koje će imati dobar"visinski prirast.5. Međuvrsni hibridi (Si, S* i Sio), kod kojih je za muškog roditelja uzetjapanski ariš broj 10 slabije prirašćuju u debljinu nego u visinu.6. Za matično stablo evropskog ariša broj 12 pretpostavlja se. da ima isvojstvo dobrog prirašćivanja u debljinu na osnovi ovih rezultata:a) biljka Fi-generacije dobivena samooplodnjom stabla br. 12 ima dobardebljinski prirast.b) križanac Si, kod kojega je kao ženski roditelj uzeto matično stablo broj12, ima bolji debljinski prirast od križanca Sio. kod kojega je za ženskog roditelja,umjesto' evropskog ariša broj 12, uzet evropski ariš broj 29, a muškiroditelj je ostao isti kao i kod kombinacije Si.7. Pretpostavlja se, da matično stablo evropskog ariša broj 29 ima svojstvoslabijeg prirašćivanja u debljinu, budući da dvije kombinacije (Sio i S11), kodkojih je ženski roditelj ovo stablo, imaju slabi debljinski prirast.8. Hibridi (S2 i S5) nastali križanjem evropskog i sibirskog ariša dobroprirašćuju u debljinu.9. Kod potomstva svih kombinacija križanja manje je raspršivanje okosrednjih vrijednosti za promjere nego oko srednjih vrijednosti za visine biljaka.61

LITERATURA1. Bel Ion, S.: 1954 Winiki dotychczasowych observaciji nad wzrostem mieszancamodrzewia Larix eurolepis (Larix leptolepisxLarix europaea) na terenie lasöwdoswiadczainych SGGW w Rogowie, Sylwan 98 (4).2. Dimpf lrneier, R.: 1959 Die Bastardierung in der Gattung Larix, Forstwiss.Forschungen, Beih. z. Forstw. Centralblatt 12.3. Edwards, M. V.: 1956 The hybrid Larch x Larix eurolepis Henry, Forestry29 (1).4. Go the, H.: 1953 Ein Kreuzungsversuch mit Larix eurcpaea D. C, HerkunftSchlitz und Larix leptolepis Gord., Z. Forstgenetik 2 (6).5. Go the, H.: 1956 Ein Kreuzungsversuch mit Larix europaea D. C, HerkunftSchlitz und Larix leptolepis Gord., Z. Forstgenetik 5 (4).6. Kiellander, L. C: 1956 Report on the Development of the InternationalProvenance Test of Larch in Sweden, JUFRO, 12th Congress, Oxford.7. Kiellander, L. C: 1958 Hybridlärk och lärkhybrider, Svenska SkogsvardsföreningensTidskrift 4.8 Langner, W.: 1951-52 Kreuzungsversuche mit Larix europaea D. C. und Larixleptolepis Gord., Z. Forstgenetik 1 (1, 2).9. Langner, W.: 1961 Einige Versuchsergebnisse zum Inzuchtproblem bei derforstlichen Saatgutgewinnung, JUFRO, 13. Kongress, Wien.10. L e v e n, J. K.: 1949 Some experiments in cross pollination of European Larch(L. europaea D. C.) and Japanese Larch (L. leptolepis Murray), Quart. J. Fort.43 (2).11. V i d a k o v i ć, M.: 1959 Oplemenjivanje ariša, Šumarski list, 10—11.A NEW CONTRIBUTION TO THE BREEDING OF LARCHIn 1957 the author carried out artificial pollination of Larch trees. In the paper(11) are presented the results of measurements of the seedlings-crosses after the firstyear of age. Now the author presents the results of measurements of these seedlingswhen 3 years old.In the Table I are shown the combinations of the performed artificial pollination.The height data referring to the seedlings are given in Tables II, III, IV, and V, aswell as in a histogram. The diameter of the seedlings was measured after the secondand third growing seasons. It was measured close to the ground surface. Data relatingthereto are shown in Tables VI, VTI, VIII, and IX, as well as in a histogram.On the basis of these results the author came to the following conclusions:1. Interspecific hybrids — for which an European or Siberian Larch was takenas the female parent, and a Japanese Larch as the male parent — exhibit a goodrate of height growth while their diameter growth is somewhat inferior.2. The hybrid Si produced by crossing European Larch No. 12 x Japanese LarchNo. 10 displays the best height growth, evidencing in this connection the phenomenonof heterotic vigour.3. For the parent tree of European Larch No. 12 it is supposed that it possessesthe character of good height and diameter growth, this being based on the followingfindings:a) The Fi-generation of this tree obtained by self fertilization possesses a good.height and diameter growth rate.b) The cross iSi, for which the parent tree No. 12 was taken as the female parent,exhibits the best height growth among all other combinations, and as to the diametergrowthit is better than is in the case of the cross Sio, in which for the female parentwas taken a tree of the European Larch No. 29 (instead of the No. 29), while the maleparent is the same as in the combination Si.4. It is supposed that the second parent tree of European Larch No. 29 possesses,a somewhat inferior height growth (and especially as to the diameter growth) thanEuropean Larch No. 12.5. In the progeny of all combinations the dispersion is smaller round the mean,diameters then round the mean heights.62

O PROGLAŠENJUUKAZOSNOVNOG ZAKONA O SUMAMANa. osnovu člana 71. tačka 2. Ustavnogzakona o osnovama društvenog i političkoguređenja Federativne Narodne RepublikeJugoslavije i saveznim organimavlasti, proglašava se Osnovni zakon o šumama,koji je usvojila Savezna narodnaskupština na sjednici Saveznog vijeća od18. travnja 1961. i na sjednici Vijeća proizvođačaod 18. travnja 1961.P. R. br. 21Beograd, 20. travnja 1961.ZamjenjujePredsjednika RepublikePotpredsjednikSaveznog izvršnog vijeća,Edvarđ Karđelj, v. r.PredsjednikSavezne narodne skupštine,Petar Stambolić, v. r.Clan 4.OSNOVNI ZAKON O SUMAMAGlava IŠume u društvenom vlasništvu daju sena korištenje privrednim organizacijama.OSNOVNE ODREDBEPojedine šume u društvenom vlasništvumogu se dati na korištenje i drugimClan 1.organizacijama, ustanovama i državnimSumama, kao dobrom od općeg druš­tvenog interesa, gospodari se tako da se Šumama u društvenom vlasništvu go­organima.postigne trajnost i povećanje njihova prinosai da se ostvari namjena pojedinihspodare privredne i druge organizacije,1šuma.ustanove i državni organi (organizacije),kojima su šume dane na korištenje.Član 2.Gospodarenje šumama obuhvaća osobito:čuvanje, njegu, zaštitu, obnovu i re­Šumama u građanskom vlasništvu go­Clan 5.konstrukciju šuma. podizanje novih šumai zasada, iskorištavanje šuma i zasada, i, Vlasnici šuma mogu povjeriti gospodaspodarenjihovi vlasnici.kao i izgradnju i održavanje šumskih saobraćajnica,uređaja, naprava, zgrada iprivrednoj organizaciji na osnovi ugovorenjesvojim šumama zadruzi ili drugojdrugih objekata, šumski transport i drugo.Propisom narodne republike može sera o kooperaciji ili drugog ugovora.Na pravo korištenja šumama u društvenomvlasništvu i na imovinskopravne e građanskom vlasništvu kojima neodrediti da se gospodarenje šumama ugospo-odnose u pogledu šuma primjenjuju seopć ;gpropisi imovinskog prava, ako ovim rizakonom nije određeno drukčije.Clan 3.Prema namjeni šume su privredne,zašt ; tne i s posebnom namjenom.Privredne šume služe prvenstveno zaaproizvodnju drveta i drugih šumskih proizvoda.Zaštitne šume služe prvenstveno kaozaštita privrednih i drugih objekata, naselja,vodnih tokova, zemljišta i drugeimovine.Šume s posebnom namjenom jesu:1. šume koje predstavljaju osobite rijetkostiili ljepote, ili su od osobitog naučnogili historijskog značenja (nacionalniparkovi i rezervati);2. šume namijenjene za izletišta;3. šume namijenjene naučnim istraživanjima,nastavi, vojnim potrebama i drugimpotrebama utvrđenim posebnim propisima.Šumu proglašava zaštitnoih, odnosnošumom s posebnom namjenom i određujenačin korištenja takvom šumom nadležnidržavni organ, prema propisima koje donosinarodna republika.Šumu proglašava šumom s posebnomnamjenom za vojne potrebe SekretarijatSaveznog Izvršnog vijeća za poljoprivredui šumarstvo u suglasnosti sa Državnim sekretarijatomza poslove narodne obrane.dare privredne organizacije u smislu sta­va 2. ovog člana, povjeri privrednim organizacijama.Propisom iz stava 3. ovog člana odreditće se i uvjeti pod kojima se te šumepovjeravaju privrednim organizacijamana gospodarenje, s tim da se vlasnicimašuma osiguraju ova prava:1. pravo na sječu drveta za neposred-'" ne potrebe njihova poljoprivrednog gospodarstva;:o 2. pravo na dio cijene drveta na panjui- i drugih šumskih proizvoda;;e 3. rwavo na skuplianje šušnja i mahovineako je to dopušteno propisom narod-63

ne republike i pravo na upotrebu drugihšumskih proizvoda, a za potrebe njihovapoljoprivrednog gospodarstva.Potanje propise o pravima vlasnika šumeiz stava 4. ovog člana donose narodnerepublike.Clan 6.Sumama se gospodari na osnovi šumskoprivredneosnove, ako ovim zakonomnije određeno drukčije.Pri gospodarenju šumama moraju seprimjenjivati mjere kojima se'osiguravaodržavanje i obnova šuma, kao i mjerekojima se unapređuju šume i šumska proizvodnja.Clan 7.Da bi se šumama pravilno gospodarilo,osnivaju se šumskoprivredna područja.Sumskoprivredna područja osnivaju saprema prirodnim, ekonomskim i drugimuvjetima što ukazuju na jedinstvo i cjelinupodručja.Šume i druga zemljišta u društvenomvlasništvu u okviru šumskoprivrednogpodručja daju se u cjelini na korištenjejednoj privrednoj organizaciji.Narodne republike donose propise oosnivanju šumskoprivrednih područja io davanju na korištenje šuma i drugogzemljišta u okviru šumskoprivrednih područja.Clan 8.Na privredne organizacije koje gospodarešumama primjenjuju se u pogleduprivrednog poslovanja i u pogledu utvrđivanjai raspodjele dohotka propisi štovrijede za privredne organizacije, ukolikoovim zakonom ili propisom donesenim naosnovi njega nije određeno drukčije.Ako se privredna organizacija kojagospodari šumama bavi i drugim Drivr»dnimdjelatnostima, mora organizirati gospodareniešumama kao pogon sa samostalnimobračunom.Clan 9.Organizacije koje gospodare šumamamogu se baviti i preradom drveta i drugihproizvoda šuma, poljoprivrednom proizvodniom,gajenjem i iskorištavanjem divljačii drugim dopunskim djelatnostima.Clan -10.Radi racionalnijeg gospodarenja šumamamože se, pod uvjetima određenim ovimzakonom i propisima donesenim na osnovinjega, vršiti arondacija šuma.Clan 11.Radi evidencije o stanju i promjenamau šumama ustanovljava se katastar šuma.Katastar šuma sadržava podatke o površini,drvnoj masi, prirastu, prinosu itehničkoj opremljenosti šuma, kao i o promjenamašto nastanu u njima.Savezno Izvršno vijeće ovlašćuje se dadonese potanje propise o katastru šuma.Clan 12.Promet šuma u građanskom vlasništvuobavlja se prema odredbama Zakonao prometu zemljišta i zgrada.Kad se prodaju šume u građanskomvlasništvu, organizacije koje gospodare šumama,imaju preče pravo na kupnje.Pri prodaji šuma u građanskom vlasništvushodno se primjenjuju odredbečlana 82. Zakona o iskorištavanju poljoprivrednogzemljišta.U roku šest mjeseci od dana kad jepromjena vlasnika upisana u zemljišneknjige, organizacija što gospodari šumamamože tužbom kod redovnog suda pobijatikupoprodaju šuma, ako je tom kupoprodajompovrijeđeno preče pravo kupnjete organizacije.Clan 13.Kad se šume u građanskom vlasništvudaju u zakup, privredne organizacije • štogospodare šumama imaju preče pravo zakupa.Pri zakupu šuma u građanskom vlasništvushodno se primjenjuju odredbeZakona o iskorištavanju poljoprivrednogzemljišta što se odnose na zakup poljoprivrednogzemljišta.Clan 14.Da bi se osigurala sredstva za unapređivanješuma u građanskom vlasništvu,propisom narodne republike može se ustanovitiobavezni doprinos vlasnika šume,prema vrijednosti posječenog drveta, osimdrveta posječenog za potrebe njegova poljoprivrednoggospodarstva.Doprinos iz stava 1. ovog člana naplaćujeopćina, a može ga upotrijebiti samoza unapređivanje šuma u građanskomvlasništvu, suglasno s odredbama republičkihpropisa.Ako šumom u građanskom vlasništvugospodari privredna organizacija, doprinosiz stava 1. ovog člana plaća ta organizacija.Clan 15.Da bi se šume racionalnije iskorištavale,ovlašćuju se narodne republike da mogudonijeti propise o tehničkim uvjetimaza rad pogona i poduzeća što se bave primarnompreradom drveta.64

Clan 16.Drvoredi, šumski rasadnici, parkovi unaseljenim mjestima i si., kao i grupešumskog drveća na površini do 5 ari nesmatraju se šumama u smislu ovog zakona.Kad je sporno smatra li se neko zemljišteobraslo šumskim drvećem šumom,rješava općinski organ uprave nadležanza poslove šumarstva, u suglasnosti s općinskimorganom uprave nadležnim za poslovepoljoprivrede.Clan 17.Odredbe ovog zakona i propisa donesenihna osnovi njega ne odnose se na plantaželišćara i četinjara, ako ovim zakonomili propisom donesenim na osnovinjega nije to izričito rečeno.Clan 18.Propisi narodne republike regulirajugospodarenje šikarama, degradiranim iostalim šumama i šumskim zemljištem(goleti i krš i si.) izvan šumskoprivrednogpodručja.Clan 19.Izvršavanje odredbi ovog zakona i propisadonesenih na osnovi njega i provođenjepropisanih mjera u oblasti šumarstvasa strane organizacija, građanskopravnihosoba i građana koji gospodarešumama nadziru organi uprave nadležniza poslove šumarstva (šumarska inspekcija).Glava IIGOSPODARENJE ŠUMAMA1. Sumskoprivredna osnovaClan 20.Sumskoprivredna osnova je osnova zadugoročno gospodarenje šumama, u kojojje prikazano stanje šuma i određeni ciljevigospodarenja, vrste i opseg radova, kaoi mjere i metode za postizavanje ciljevagospodarenja.Šumskoprivrednom osnovom mora seosobito odrediti minimalni opseg radova nagajenju šuma (obnova, održavanje i unapređivanješuma).Clan 21.Za sve šume moraju postojati šumskoprivredneosnove, ako na osnovi ovog zakonanije određeno drukčije (član 23).Odredbe šumskoprivredne osnove suobavezne.Clan 22.Šumskoprivredne osnove donose organizaciješto gospodare šumama.Šumskoprivredne osnove odobravaju:1. ako se šume nalaze na području jedneopćine — općinski narodni odbor;2. ako se šume nalaze na području dvijuili više općina istog kotara — sporazumnoopćinski narodni odbori, a ako sene sporazumiju — kotarski narodni odbor;3. ako se šume nalaze na području dvajuili više kotara — sporazumno kotarskinarodni odbori nakon pribavljenog mišljenjanarodnih odbora odnosnih općina,a ako se ne sporazumiju — izvršno vijećenarodne republike.Odluku o odobravanju šumskoprivredneosnove narodni odbori donose na sjednicamaobaju vijeća.Za šume kojima ne gospodare privredneorganizacije, šumskoprivredne osnovedonose se u skladu s propisima narodnihrepublika.Za šume s posebnom namjenom zavojne potrebe šumskoprivredne osnovepropisuju organi koje odredi Državni sekretarijatza poslove narodne obrane.Clan 23.Sekretarijat -Saveznog Izvršnog vijećaza poljoprivredu i šumarstvo ovlašćuje seda donese potanje propise o šumama kojene moraju imati šumskoprivredne osnove,kao i o sadržaju, obliku, načinu izrade,postupku donošenja, vremenu za kojese donose, reviziji i evidenciji izvršenjašumskoprivrednih osnova.2. Iskorištavanje, održavanje, obnovai unapređivanje šumaClan 24.Organizacije kojima su šume dane nakorištenje, kao i vlasnici šuma moraju,bez obzira na njihovu namjenu, šumeodržavati, obnavljati i unapređivati suglasnoodredbama ovog zakona, propisadonesenih na osnovi njega i šumskoprivredneosnove.Clan 25.Sječa šuma može se obavljati tek nakonodabiranja i obilježavanja stabala zasječu (doznaka).Doznaku obavlja organizacija što gospodarišumama, a u šumama u kojimane gospodare organizacije, organ određenpropisom narodne republike.Doznačavanje se regulira propisom narodnerepublike. Tim se propisom možeregulirati i način kontrole doznačavanja.65

Propisom narodne republike može seustanoviti i obavezno zigosanje drveta iizdavanje popratnica za šumske proizvodešto se iznose iz šuma.Clan 26.Zabranjeno je pustošenje i krčenje šuma,podbjeljivanje stabala i svaka drugaradnja kojom se slabi prinosna -snaga šumeili ugrožava opstanak ili namjena šume.Clan 27.Propisom narodne republike može seodrediti u kojim je slučajevima dopušteno:1. krčenje šuma kojim se ne ugrožavajuzaštitne funkcije šuma;2. čista sječa šuma što je ne predviđašumskoprivredna osnova;3. sječa rijetkih vrsta drveća;4. paša, žirenje, kresanje lisnika i skupljanješušnja i mahovine u šumama.Clan 28.Organizacije što gospodare šumamaodnosno vlasnici šuma u građanskom vlasništvumoraju izvršiti pošumljavanje paljika,površina na kojima nije uspijevalopodmladivanje, površina na kojima je izvršenopustošenje, bespravna čista sječaili bespravna sječa rijetkih vrsfa drveća.Organizacije i osobe iz stava 1. ovogčlana moraju izvršiti pošumljavanje u rokukoji odredi općinski organ uprave nadležanza poslove šumarstva, ako taj rokne određuje šumskoprivredna osnova.Clan 29.Narodni odbori ovlašćuju se da mogupropisivati šumsko-kulturne mjere za u-napređivanje gospodarenja šumama, kojese moraju uzeti u obzir prilikom izradešumskoprivredne osnove.Narodni odbori mogu propisivati da semjere iz stava 1. ovog člana imaju primjenjivatii na šume koje ne moraju imatišumskoprivrednu osnovu.Clan 30.Ne izvrše li organizacije što gospodarešumama ili vlasnici šuma u građanskomvlasništvu mjere naređene na osnovi ovogzakona i propisa donesenih na osnovi njega,te će mjere izvršiti organ koji ih jenaredio ili druga organizacija koju on < v-lasti, na trošak organizacije ili vlasnikakoji je morao izvršiti određenu mjeru.Clan 31.Izvršenje većih radova na unapređivanjugospodarenja šumama, a osobito po-šumljavanja, melioracije i slično, mora sezasnivati na stručno-tehničkoj dokumentaciji.Radove iz stava 1. ovog člana morapregledati i primiti stručna komisija.Sekretarijat Saveznog izvršnog vijećaza poljoprivredu i šumarstvo ovlašćuje seda donese potanje propise o tome koji seradovi smatraju većim radovima, o stručno-tehničkojdokumentaciji i o načinupregleda i primanja radova, kao i o sastavui radu stručnih komisija iz stava 2.ovog člana.Pregled i primanje građevinskih radovaobavlja se prema posebnim prop s ma.Clan 32.Od divljači mogu se u šumi gajiti samoone vrste i u onom broju koji neometaju pravilno gospodarenje šumom.Vrste i broj divljači u smislu stava 1.ovog člana određuju se šumskoprivrednomosnovom, u skladu s propisima o lovstvu.Clan 33.Putovi što služe prvenstveno prijevozušumskih proizvoda, a vode se kao osnovnosredstvo organizacije koja gospodarišumom, smatraju se šumskim putovima.Šumskim putovima mogu se koristitii druge organizacije i građani.Organizacije i građani koji se služešumskim putovima moraju se držati pravilao upotrebi šumskih putova organizaciječija su to osnovna sredstva i plaćatitoj organizaciji naknadu za prijevoz premameđusobnom sporazumu.Ne sporazumiju li se organizacije i građanikoji se služe šumskim putovima, visinunaknade određuje organ uprave općinskognarodnog odbora nadležan za poslovesaobraćaja, prema visini amortizacijei godišnjih troškova za održavanjetih šumskih putova.Protiv rješenja o naknadi iz stava 4.ovog člana nije dopuštena žalba niti semože pokrenuti upravni spor. već strankakoja nije zadovoljna rješenjem može uroku mjesec dana od dana kad je dostavljenorješenje podnijeli prijedlog da sudutvrdi naknadu.O prijedlogu da se utvrdi naknada rješavau vanparmčnom postupku kotarskisud na čijem je području šumski put.Clan 34.Vlasnik odnosno korisnik zemljišta moradopustiti privremeni prijevoz (prisilniput) i smještaj tuđih šumskih proizvodana svom zemljištu, ako se to ne može66

izvršiti na drugi način, ili ako bi druginačin bio nerazmjerno skuplji.Korisnik prisilnog puta ili smještajaproizvoda mora vlasniku odnosno korisnikuzemljišta platiti naknadu za to korištenje.Rješenje o ustanovljenju služnosti izstava 1. i naknadi iz stava 2. ovog članadonosi na zahtjev zainteresirane osobesavjet općinskog narodnog odbora nadležanza poslove šumarstva.Žalba protiv rješenja o ustanovljenjuslužnosti iz stava 3. ovog člana ne zadržavaizvršenje rješenja.Protiv rješenja o naknadi iz stava 3.ovog člana nije dopuštena žalba niti semože pokrenuti upravni spor, već objestrane mogu u roku mjesec dana od danakad je dostavljeno rješenje nodnijeti prijedlogda sud utvrdi naknadu.O prijedlogu da se utvrdi naknada rješavau vanparničkom postupku kotarskisud na čijem je području zemljište na komese ustanovljuje služnost.?,. Zaštita šumaClan 35.Organizacije koje gospodare šumama ivlasnici šuma u građanskom vlasništvumoraju poduzimati mjere radi zaštite šumaod požara i drugih elementarnih nepogoda,biljnjih bolesti, insekata i drugihšteta.Clan 36.U šumama osobito izloženim opasnostimaod požara savjet općinskog narodnogodbora nadležan za poslove šumarstva može,u suglasnosti sa savjetom općinskognarodnog odbora nadležnim za unutrašnjaposlove, narediti i osobite mjere za sprečavanjepožara, kao što su: stvaranjer. 'isieka u šumi, osiguranje potrebnih količinavode, podizanje pojasa lišćara u šumamačetinara, postavljanje osmatračnica,organiziranje osmatračke, izvještajnei vatrogasne službe.Radi preventivne zaštite plantaža drvećaod biljnih bolesti i štetočina, savjetopćinskog narodnog odbora nadležan zaposlove šumarstva može narediti uklanjanjeili uništenje zaraženog drveća iz neposredneblizine plantaže, kao i druge odgovarajućemjere.Clan 37.Lokomotive i druga vozila koja se ložekrutim gorivom, a prolaze kroz šumu,moraju biti opskrbljena zaštitnim napravamaza sprečavanje izbijanja iskara.Savezni Državni sekretarijat za unutrašnjeposlove ovlašćuje se da, u suglasnostisa sekretarijatima Saveznog izvršnogvijeća za saobraćaj i veze i za poljoprivredui šumarstvo, donese propise o mjeramaza sprečavanje šumskih požara štoih mogu prouzrokovati lokomotive i drugavozila.Clan 38.Zaštitu šuma od protupravnog korištenjai drugih oštećivanja (čuvanje šuma)vrše organizacije što gospodare šumama.Clan 39.Osobe koje obavljaju službu čuvanjašuma u organizacijama što gospodare šumama(čuvari šuma) moraju za vrijemeslužbe nositi službeno odijelo, a mogu bitii naoružane.Obavljajući službu čuvanja šuma čuvarišuma su ovlašteni:1. da legitimiraju, pretraže i privedunadležnim organima osobe koje su zatekliu izvršenju kojeg djela kažnjivog poovom zakonu ili krivičnog djela koje seodnosi na šume. ili za koje postoji opravdanasumnja da su izvršile takva djela;2. da mogu privremeno oduzeti predmetekojima je izvršeno djelo iz tačke 1.ovog stava, kao i predmete nastale izvršenjemtakvog djela.Potanje propise o ovlaštenjima čuvarašuma donosi savezni Državni sekretarijatza unutrašnje poslove, u suglasnostisa Sekretarijatom Saveznog izvršnog vijećai šumarstvo.Clan 40.Osim prava na osnovi posebnih propisa,čuvari šuma imaju i pravo na besplatnoslužbeno odijelo i obuću, a akostanuju u šumi — i pravo na besplatnistan i ogrev i na besplatno korištenjezemljištem u površini do 1 hektara.Prihod od korištenja zemljištem iz stava1. ovog člana ne ulazi u prihod premakome se određuje pravo odnosno visinadodatka na djecu.Clan 41.Potanje propise o mjerama za zaštitušuma iz čl. 35. i 36. ovog zakona, o čuvanjušuma i o naknadi štete učinjene ušumama (član 38), i o posebnim davanjimačuvarima šuma (član 40), donose narodnerepublike.Organizacije što gospodare šumamamogu u skladu s republičkim propisimadonositi pravilnike o zaštiti šuma.67

Glava IIIARONDACIJA ŠUMAClan 42.Arondacija šuma može se vršiti radiracionalnijeg gospodarenja šumama, mehanizaciješumskih radova, provođenjamelioracionih i protuerozionih radova,uspješnije zaštite šuma, pošumljavanja ipodizanja plantaža drveća.Arondacijom može se pripojiti šuma ipoljoprivredno zemljište u građanskomvlasništvu, koji se kao enklava ili poluenklavanalaze u kompleksu šuma.Član 43.Arondacija se može vršiti samo u koristprivredne organizacije što gospodarišumama.Pri arondaciji šuma shodno se primjenjujuodredbe Zakona o iskorištavanjupoljoprivrednog zemljišta koje se odnosena arondaciju poljoprivrednog zemljišta.Prijedlog za arondaciju podnosi organizacijakoja traži da se arondacija izvršiu njezinu korist.Postupak prema prijedlogu za arondacijuvode i rješenja donose organi upravenadležni za poslove šumarstva.Glava IVŠUMARSKA INSPEKCIJAClan 44.Poslove šumarske inspekcije obavljajuorgani uprave nadležni za poslove šumarstva.U ime organa uprave nadležnih za poslovešumarstva poslove šumarske inspekcijeneposredno obavljaju službenici kojisu za to ovlašteni (šumarski inspektori).U skladu s odredbama Zakona o državnojupravi mogu se za obavljanje poslovašumarske inspekcije osnovati šumarskiinspektorati.Clan 45.U privrednim organizacijama što radeza određene potrebe Jugoslavenske narednearmije i u organizacijama koje osnivaDržavni sekretarijat za poslove narodneobrane, a koje gospodare šumama, izvršavanjeodredaba ovog zakona i propisa donesenihna osnovi njega nadziru organiDržavnog sekretarijata za poslove narodneobrane.Clan 46.Općinski organ šumarske inspekcijeobavlja sve poslove 'šumarske inspekcije,osim poslova koji su ovim zakonom, propisimadonesenim na osnovi njega ili posebnimzakonom stavljeni u nadležnostdrugih organa.Clan 47.Kotarski organ šumarske inspekcijebrine se za stručno organiziranje i pravilnoobavljanje poslova šumarske inspekcijena području kotara; nadzire rad općinskihorgana šumarske inspekcije u pogleduprimjene ovog zakona i republičkihi kotarskih propisa donesenih na osnovinjega; neposredno nadzire primjenu odredbio doznaci stabala u šumama kojimagospodare organizacije (član 25), o pustošenjušuma (član 26), o čistoj sječi (član27), o izvršenju većih radova na unapređivanjušuma (član 31), o gajenju divljačiu šumi (član 32) i obavlja druge poslovekoji su mu stavljeni u nadležnost zakonomili propisom izvršnog vijeća.Clan 48.Republički organ šumarske inspekcijebrine se za pravilno organiziranje, obavljanjei unapređivanje službe šumarskeinspekcije na teritoriju narodne republike,kao i za obrazovanje i stručno usavršavanjeslužbenika koji obavljaju poslovešumarske inspekcije; neposredno nadzirerad kotarskih organa šumarske inspakcijei pruža im stručnu pomoć.Republički organ šumarske inspekcijeneposredno obavlja poslove šumarske inspekcijeu pogledu organizacija i ustanovašto su pod neposrednim nadzorom republičkogorgana.Clan 49.Savezni organ šumarske inspekcije brinese za pravilno organiziranje, obavljanjei unapređivanje službe šumarske inspekcijena teritoriju Jugoslavije, kao i zaobrazovanje i stručno usavršavanje službenikakoji obavljaju poslove šumarskeinspekcije.Savezni organ šumarske inspekcije brinese i za provođenje međunarodnih ugovorašto se odnose na šume.Clan 50.Ne izvrši li organ šumarske inspekcijenižeg stupnja neki od poslova iz svojenadležnosti, taj posao- može izvršiti organšumarske inspekcije neposredno višegstupnja.Ne izvrše li posao iz stava 1. ovog članani organ neposredno višeg stupnja,može ga izvršiti svaki organ šumarskeinspekcije višeg stupnja.Clan 51.Obavljajući poslove šumarske inspekciješumarski inspektor je ovlašten:68

1. pregledavati sve šumske radove,objekte, uređaje i naprave, kao i sva mjestagdje se drvo siječe, smješta, prerađuje,izvozi iz šume ili stavlja u promet;2. pregledati šumskoprivredne osnove,godišnje planove gospodarenja, poslovneknjige i ostale dokumente, ako je to potrebnoradi kontrole primjene propisa imjera što se odnose na šume;3. privremeno obustaviti sječe što nisuu skladu s odredbama ovog zakona ipropisa donesenih na osnovi njega, kaoi druge nezakonite radnje, do konačno odlukenadležnog organa;4. privremeno oduzeti bespravno posječenodrvo, kao i druge bespravno prisvojeneili proizvedene šumske proizvode;5. u hitnim slučajevima, kad bi nastupilašteta za opći interes, narediti privremenemjere za sprečavanje štete.6. obavještavati nadležne organe o zapaženimnepravilnostima i tražiti njihovuintervenciju, ako sam nije ovlaštenda neposredno postupi;7. saslušavati odgovorne osobe, svjedoke,vještake i druge osobe, kad je to potrebno;8. poduzimati i druge mjere i drugeradnje zä koje je ovlašten posebnim propisima.Organizacije, građanskopravne osobe igrađani, čiji rad podliježe nadzoru šumarskihinspektora, moraju im omogućiti nadzori pružiti potrebne podatke.Žalba protiv rješenja šumarskog inspektorau pravilu ne zadržava izvršenjerješenja.Šumarski inspektor može odgoditi izvršenjerješenja ako zbog odgađanja nebi nastupila opasnost za ljude ili imovinu,ili bi izvršenje prouzrokovalo štetu kojase teško može popraviti.Clan 52.Šumarski inspektori moraju imati propisanustručnu spremu i ispunjavati drugeodređene uvjete.Šumarski inspektor mora imati legitimacijukojom se utvrđuje njegovo svojstvošumarskog inspektora.Potanje propise o stručnoj spremi i odrugim uvjetima a iz sta-va 1. ovog člana,kao i o legitimaciji šumarskog inspektoradonosi Sekretarijat Saveznog izvršnog vijećaza poljoprivredu i šumarstvo, u suglasnostisa Sekretarijatom Saveznog izvršnogvijeća za opću upravu.Glava VKAZNENE ODREDBEClan 53.Privredna organizacija, društvena organizacija,samostalna ustanova ili drugapravna osoba kaznit će se zbog privrednog"prijestupa novčanom kaznom od 50.000 do5,000.000 dinara:1. ako pustoši šumu ili podbjeljujo stabla(član 26);2. ako krči šumu kad to nije dopušteno»(član 27);3. ako obavlja čistu sječu šuma kad tonije dopušteno (član 27);4. ako u određenom roku ne izvrši obaveznopošumljavanje (član 28).Zbog povrede iz stava 1. ovog članakaznit će se i odgovorna osoba u privrednojorganizaciji, društvenoj organizaciji,samostalnoj ustanovi ili drugoj pravnojosobi, ako ta povreda ne predstavlja krivičnodjelo, novčanom kazno mod 10.000do 100.000 dinara.Ako su kojom od radnji iz stava 1. tač.1. do 3. ovog člana prouzrokovane osobitoteške posljedice, može se privrednoj organizaciji,društvenoj organizaciji, samostalnojili drugoj pravnoj osobi izreći kaznado petostrukog iznosa učinjene štete.Clan 54.Privredna organizacija, društvena organizacija,samostalna ustanova ili drugapravna osoba kaznit će se zbog privrednogprijestupa novčanom kaznom od 20.000 do2.000.000 dinara:1. ako ne izvrši naređene posebne mjereza sprečavanje požara u šumi kojomgospodari (član 36. stavi);2. ako ne izvrši naređene mjere radipreventivne zaštite plantaža od biljnih ištetočinja (član 36. stav 2).Zbog povrede iz stava 1. ovog člana kaznitće se i odgovorna osoba u privrednojorganizaciji, društvenoj organizaciji, samostalnojustanovi ili drugoj pravnoj osobinovčanom kaznom od 5.000 do 50.000dinara.Clan 55.Privredna organizacija, društvena organizacija,samostalna ustanova ili drugapravna osob akaznit će se zbog prekršajanovčanom kaznom od 10.000 do 1,000.000dinara:1. ako, suprotno članu 21. stav 1. i propisimadonesenim na osnovu 61. 23. i 61.ovog zakona, nema šumskoprivrednu osnovuza Sume kojima gospodari;2. ako obavlja ili dopusti sječu šumebez prethodne doznake (član 25. stav 1);3. ako siječe rijetko drveće kada to nijedopušteno (član 27);4. ako obavlja ili dopusti pašu, žirenje,kresanje lisnika ili brst kada to nije dopušteno(član. 27);69

5. ako ne primjenjuje propisane mjereza unapređivanje gospodarenja šumama(član 29. st. 1. i 2);6. ako izvodi veće radove na unapređivanjugospodarenja šumama bez stručno--tehničke dokumentacije ili ne zatraži pregledi primitak izvedenih radova sa stranestručne komisije (član. 31. st. 112);7. ako u šumi gaji divljač one vrste iu onom broju koji ometaju pravilno gospodarenješumom (član 32);8. ako lokomotive i druge vozila kojase lože krutim gorivom, a prolaze kroz šumune opskrbi zaštitnim napravama zasprečavanje izbijanja iskara (član 37.stav 1);9. ako u određenom roku ne uskladipostojeće šumskoprivredne osnove s odredbamaovog zakona (član 61);10. ako suprotno odredbi člana 62. stav1. ovog zakona nema godišnje planove gospodarenjaza šume kojima gospodari.Zbog povrede iz stava 1. ovog člana kaznitće se i odgovorna osoba u privrednojorganizaciji, društvenoj organizaciji, samostalnojustanovi ili drugoj pravnoj osobinovčanom kaznom od 3.000 do 30.000dinara.Clan 56.Privredna organizacija, društvena organizacija,samostalna ustanova ili drugapravna osoba kaznit će se zbog prekršajanovčanom kaznom od 5.000 do 300.000 dinara:1. ako se ne drži odredaba šumskoprivredneosnove (član 21. stav 2), ukolikoovim zakonom ili propisima donesenim naosnovi njega nije propisana posebna kazna;2. ako skuplja ili dopusti skupljanješušnja ili mahovine u šumi, kada to nijedopušteno (član 27);3. ako sprečava šumarskog inspektorau obavljanju nadzora ,ili mu ne pruži potrebnepodatke (član 51. stav 2).Zbog povrede iz stava 1. ovo? članakaznit će se i odgovorna osoba u privrednojorganizaciji, društvenoj organizaciji,samostalnoj ustanovi ili drugoj pravnojosobi novčanom kaznom od 1.000 do 20.000dinara.Clan 57.Novčanom kaznom od 5.000 do 200.000 dinarakaznit će se zbog prekršaja pojedinac:1. ako se ne drži odredaba šumskoprivredneosnove (član 21. stav 2), ukolikoovim zakonom ili propisom donesenim naosnovi njega nije propisana posebna kazna;2. ako iz nehata siječe rijetko drveće,kada to nije dopušteno (član 27);3. ako ne primjenjuje propisane mjereza unapređivanje gospodarenja šumom(član 29. st. 1. i 2);4. ako ne izvrši naređene posebne mjereza sprečavanje požara u šumi kojomgospodari (član 36. stav 1);5. ako sprečava obavljanje nadzora šumarskominspektoru (član 51. stav 2).Clan 58.Novčanom kaznom do 100.000 dinarakaznit će se zbog prekršaja pojedinac akoradi krađe obori u šumi jedno ili više stabala,a količina oborenog drveta nije većaod 1 kubičnog metra.Zbog prekršaja iz stava 1. ovog člana uponovljenom slučaju može se izreći osimnovčane kazne i kazna zatvora do 30 dar.a.Clan 59.U slučajevima iz člana 53. stav 1. tač. 1.do 3, člana 55. stav 1. tač. 2. i 3. i člana58. ovog zakona može se uz osudu na kaznuizreći i zaštitna mjera oduzimanjapredmeta upotrijebljenih ili namijenjenihza izvršenje privrednog prijestupa odnosnoprekršaja, ili nastalih izvršenjem privrednogprijestupa odnosno prekršaia.U slučajevima iz člana 53. stav 1. tač.1. do 3. i člana 55. stav 1. tač. 2. do 4. ovogzakona može se uz osudu na kaznu izrećii zaštitna mjera oduzimanja imovinskekoristi od privredne organizacije, društveneorganizacije, samostalne ustanove ilidruge pravne osobe.Glava VIPRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEClan 60.Radi osnivanja šumskoprivrednih područjaprema članu 7. ovog zakona možese prenijeti pravo korištenja šumama sjedne organizacije na drugu.Clan 61.Sadašnje šumskoprivredne osnove imajuse uskladiti s odredbama ovog zakona ipropisa donesenih na osnovi njega.Za šume koje prema odredbama ovogzakona moraju imati šumskoprivredneosnove, a koje ih nemaju, te se osnove morajudonijeti.Rokovi za usklađivanje sadašnjih i zadonošenje novih šumskoprivrednih osnovaodređuju se propisima narodnih republika.Clan 62.Dok se ne donesu šumskoprivredne osnove,šumama će se gospodariti na osnovigodišnjih planova gospodarenja.70

Propisima narodnih republika regulirase način izrade, donošenja i odobravanjagodišnjih planova gospodarenja iz stava1. ovog člana.Clan. 63.Da bi se prikupili podaci potrebni zaizradu godišnjih planova gospodarenja, izvršitće se inventura šuma za koje nisuizrađene šumskoprivredne osnove.Inventurom iz stava 1. ovog člana imase utvrditi i prirast drvne mase prema jedinstvenojmetodi, kao i tehnička opremljenostšuma.Sekretarijat Saveznog izvršnos vijećaza poljoprivredu i šumarstvo ovlašćuje seda donese propise o organizaciji i načinuizvršenja inventure šuma iz st. 1. i 2. ovogčlana.Clan 64.Organizacije koje gospodare šumamamoraju svoju unutrašnju organizaciju iposlovanje prilagoditi odredbama ovog zakonado 31. prosinca 1961.Šumska gospodarstva koja su dosadabila samostalne ustanove, pa reorganizacijompostanu privredne organizacije, upotrijebitće sredstva svojih fondova za osnivanjeodgovarajućih fondova predviđenihza privredne organizacije.Privredne organizacije koje, u smislučl. 4. i 60. ovog zakona, prenesu posloveiskorištavanja šuma na privredne organizacijekojima su te šume dane na korištenje,moraju na te privredne organizacijeprenijeti i odgovarajući dio svojihfondova što se odnosi na te šume.Clan 65.Na dan 1. srpnja 1961. prestaju vrijeditiodredbe saveznih propisa kojima je predviđenoobavezno osnivanje fondova zaunapređivanje šumarstva.Pošto se podmire obveze nastale do 30.lipnja 1961, neutrošena sredstva fondovaiz stava 1. ovog člana upotrijebit će se zaunapređivanje šumarstva.Potanje propise o upotrebi sredstavaiz stava 2. ovog člana donijet će narodnerepublike.Clan 66.Narodne republike se ovlašćuju da donesupropise o utvrđivanju granica šumau društvenom vlasništvu, ako te granicenisu utvrđene, kao i o reguliranju imovinskihodnosa što nastanu utvrđivanjem tihgranica.Clan 67.Onog dana kad stupi na snagu ovaj zakonprestaju vrijediti:1. Opći zakon o šumama (»Službenilist FNRJ«, br. 106/47);2. Opći zakon o zaštiti šuma od požara(»Službeni list FNRJ«, br. 29/47);3. Uredba o organizaciji šumskotehničkepomoćne službe (»Službeni list FNRJ«br. 64/49 i 77/49);4. Drugi propisi što su u suprotnosti sodredbama ovog zakona.Dok se ne donesu novi propisi na osnoviovog zakona i propisa o utvrđivanjui raspodjeli dohotka privrednih organizacijašto gospodare šumama, ostaju na snaziu onim dijelovima što nisu u suprotnostis ovim zakonom:1. Uredba o upravljanju nacionalnimparkovima (»Službeni list FNRJ«, broj75 48);2. Naredba o mjerama za sprečavanjeopasnosti šumskih požara koje mogu izazvatilokomotive šumsko-industrijskih željeznicai željeznica javnog saobraćaja(»Službeni list FNRJ«, br. 54/47);3. Pravilnik o proglašavanju zaštitnihšuma, njihovom evidentiranju i upravljanju(»Službeni list FNRJ«, br. 30/48);4. Naredba o zabrani sječe i upotrebeariša (Larix europaea) (»Službeni listFNRJ«, br. 47/48);5. Naredba o zabrani sječe brestovihstabala na području Livade u Istri (»Službenilist FNRJ«, br. 7/49);6. Naredba o zaštiti i ograničenju sječecrnog graba (Ostrya carpinifolia) —(»Službeni list FNRJ«, br. 17/49);7. Pravilnik o službenom odijelu (uniformi)službenika šumskotehničke pamoćneslužbe (»Službeni list FNRJ«, br. 96/49);trebe taninskog drveta u ogrjevne svrhe(»Službeni list FNRJ«, br. 17/50);8. Naredba o zabrani čiste sječe šuma(»Službeni list FNRJ«, br. 100/49);9. Naredba o zabrani sječe i upotrebetaninskog drveta u ogrjevne svrhe (»Službenilist FNRJ«, br. 17/50);10. Odluka o utvrđivanju i raspodjelidohotka šumskih gospodarstava (»Službenilist FNRJ«, br. 28/58), sa Uputstvom zanjezino provođenje (»Službeni list FNRJ«,br. 5/59);11. Uputstvo o zaštiti šuma i šumskogdrveća od štetnih insekata i zaraznih bolesti(»Službeni list FNRJ«, br. 32/49);12. Opća uputstva za uređivanje šumaod 8. ožujka 1948. i 2. veljače 1949, izdanaod Ministarstva šumarstva FNRJ.Clan 68.Ovaj zakon stupa na snagu osmog dananakon objavljivanja u »Službenom listuFNRJ«.71

UKAZo proglašenju Zakona o šumamaNa temelju člana 73. tačke 11. Ustavnogzakona Narodne Republike Hrvatskeo osnovama društvenog i političkog uređenjai republičkim organima vlasti proglašujese Zakon o šumama, koji je donioSabor Narodne Republike Hrvatskedana 22. prosinca 1961. godine na dvadesetdrugojsjednici Republičkog vijeća idvadesetdrugoj sjednici Vijeća proizvođača.Broj: 23804—1961.U Zagrebu 23. prosinca 1961.PredsjednikSabora NarodneRepublike HrvatskeDr Vladimir Bakarić, v. r.PredsjednikIzvršnog vijećaSabora NarodneRepublike HrvatskeJakov Blažević, v. r.ZAKONo šumamaClan 1.Odredbom ovog zakona dopunjuju seodredbe Osnovnog zakona o šumama(»Službeni list FNRJ«, broj 16-1961).I. Sumskoprivredno područjeClan 2.Sumskoprivredno područje utvrđujena prijedlog narodnog odbora kotara Izvršnovijeće Sabora.Clan 3.Površina šumskoprivrednog područjautvrđuje se tako da šume i druga zemljištau okviru tog područja osiguravajumaksimalno unapređivanje šumske proizvodnjei omogućuju trajan prihod što jedovoljan za gospodarenje šumama.Kod utvrđivanja šumskoprivrednogpodručja, uz elemente ekonomskotehničkogkaraktera koji se odnose na rentabilnogospodarenje šumama, treba uzeti uobzir i elemente koji se odnose na saobraćaj,zaštitu tla, klimatske odnose, vodoprivredui si.Clan 4.Rješenje o utvrđivanju šumskoprivrednogpodručja donosi se na temelju ekonomsko-tehničkedokumentac'je, koja morasadržavati naročito:1. popis šuma i drugog zemljišta štoulaze u okvir šumskoprivrednog područjai njihovu površinu;2. podatke o strukturi šuma po glavnimvrstama drveća, i to:a) za jednodobne šume površinu i drvnumasu prema dobnim razredima,b) za preborne šume drvnu masu premadebljinskim razredima;3. prosječni godišnji prirast šuma pohektaru i ukupno;4. prosječni godišnji etat šuma za razdobljeod pet, odnosno deset godina, i toposebno za glavni a posebno za prethodniprihod;5. mogućnosti i opseg iskorišćavanjasporednih šumskih proizvoda;6. podatke o predviđenim prihodima irashodima u gospodarenju šumama u redovnomposlovanju;7. podatke o objektima što služe gospodarenjušumama (zgrade, saobraćajnicei si.);8. obrazloženje o povezanosti šumskoprivrednogpodručja s ostalom privredom.Clan 5.Sume i druga zemljišta što ulaze u okviršumskoprivrednog područja označujuse u rješenju o osnivanju šumskoprivrednogpodručja prema gospodarskoj podjelišuma po načelima o uređivanju šuma.Zemljišta koja nisu obuhvaćena gospodarskompodjelom šuma označuju se premakatastarskim česticama.Clan 6.Šume i druga zemljišta u društvenomvlasništvu u okviru šumskoprivrednog područjadodjpluii° na korišćenje privrednojorganizaciji na prijedlog kotorskognarodnog odbora Izvršno vijeće Sabora.II. Zaštitne šumei šume s posebnom namjenomClan 7.Šumu proglašava zaštitnom općinskinarodni odbor na sjednicama obaju vijeća.Narodni odbor proglašava šumu zaštitnomna vlastitu inicijativu ili na prijedlogdržavnog organa, ustanove, dnosno organizaciječije objekte ili zemljišta ta šumaštiti.Clan 8.Zaštitnom šumom mora se gospodaritiu skladu sa svrhom radi koje je proglašenazaštitnom.72

Način korištenja zaštitne šume određujese aktom o proglašenju šume zaštitnom.Clan 9.Zaštitnom šumom u društvenom vlasništvuu okviru šumskoprivrednog područjagospodari privredna organizacija kojakoristi šume i druga zemljišta tog šumskoprivrednogpodručja.Ako prihodi ostvareni iskorišćavanjemzaštitne šume ne pokrivaju troškove gospodarenjatom šumom, privredna organizacija može tražiti da se ta šuma izdvojiiz šumskoprivrednog područja, odnosnoda joj se osiguraju sredstva za pokrivanjetroškova što su potrebni za gospodarenjetom šumom.O zahtjevu za izdvajanje zaštitne šumeiz šumskoprivrednog područja rješavaIzvršno vijeće Sabora, a sredstva potrebnaza pokrivanje troškova gospodarenjaosigurava organ koji je šumu proglasiozaštitnom, odnosno ustanova, organizacijaili državni organ na čiji prijedlogje šuma proglašena zaštitnom.Clan 10.Zaštitnom šumom u društvenom vlasništvuizvan šumskoprivrednog područjagospodari općinski narodni odbor premaodredbama ovog zakona o gospodarenjušumama i šumskim zemljištima izvanšumskogprivrednog područja (glava V).Clan 11.Zaštitnom šumom u građanskom vlasništvugospodari vlasnik uz ograničenjašto su određena aktom o proglašenju šumezaštitnom.Clan 12.Sumu u društvenom vlasništvu proglašavas posebnom namjenom za izletišteopćinski narodni odbor na sjednicama o-baju vijeća.Clan 13.U pogledu proglašenja šume za izletištei načina korištenja te šume shodno seprimjenjuju odredbe člana 7, 8, 9. i 10.ovog . zakona.Clan 14.Šumu u društvenom vlasništvu proglašavas posebnom namjenom za naučna istraživanja,nastavu i za druge potrebeutvrđene posebnim propisima općinskinarodni odbor na sjednicama obaju vijeća.Suma koja je proglašena šumom s posebnomnamjenom u smislu prednjag stavapredaje se na korišćenje državnom organu,ustanovi ili organizaciji na čiji zahtjevje proglašena s posebnom namjenom.Clan 15.Sumom s posebnom namjenom mora segospodariti u skladu sa svrhom radi kojeje oroglašena s posebnom namjenom.Način korišćenja šume s posebnom namjenomodređuje se aktom o proglašenjušume s posebnom namjenom.Clan 16.Izuzetno od odredaba čl. 7. 12. i 14.ovog zakona, Izvršno vijeće Sabora možeodlučiti o proglašenju šume zaštitnom, odnosnos posebnom namjenom ako općinskinarodni odbor u roku od 60 dana oddana prijema prijedloga ne donese rješenjeili odbije prijedlog.Izvršno vijeće Sabora odlučuje o proglašenjušume zaštitnom, odnosno s posebnomnamjenom i u slučaju kad općinskinarodni odbor proglasi šumu zaštitnom,odnosno s posebnom namjenom, a privrednaorganizacija, na čijem se šumskoprivrednompodručju nalazi šuma, smatra danema razloga da se donese takva odlukai s tim u vezi podnese zahtjev Izvršnomvijeću Sabora.Clan 17.Sume se proglašavaju općim prirodnimrezervatima (strogi prirodni rezervati,upravljani prirodni rezervati, nacionalniparkovi) prema odredbama Zakona ozaštiti prirode (»Narodne novine«, broj19-1980).Clan 18.Način korišćenja nacionalnim parkomodređuje se zakonom o proglašenju šumenacionalnim parkom.Ostali rezervati koriste se prema propisimao zaštiti prirode.Clan 19.Izvršno vijeće Sabora donosi propise oupravljanju nacionalnim parkovima.HI. Povjeravanje šumau građanskom vlasništvu na gosp đ-.renjeprivrednim organizacijamaClan 20.Gospodarenje šumama u građanskomvlasništvu može se povjeriti privrednimorganizacijama ako to nalažu interesi gospodarenjašumama na šumskoprivrednompodručju ili ako se šumama u građanskomvlasništvu ne gospodari u skladu s propisimašto vrijede za uzgoj, njegu i iskorištavanjetih šuma.Clan 21.Rješenje o dodjeljivanju šume u građanskomvlasništvu na gospodarenje pri-73

vrednoj organizaciji donosi općinski narodniodbor na sjednicama obaju vijećana temelju obrazloženog prijedloga privredneorganizacije.U rješenju mora se utvrditi vrijemeza koje se šume u građanskom vlasništvudodjeljuju na gospodarenje privrednoj organizaciji.Vrijeme za koje se šume ugrađanskom vlasništvu dodjeljuju privrednojorganizaciji ne može biti kraćeod pet niti duže od 15 godina.Clan 22.Vlasnicima čije su šume povjerene nagospodarenje privrednoj organizaciji pripada:1. pravo na sječu drveta za neposrednepotrebe njihova poljoprivrednog gospodarstva,u okviru mogućnosti što pružajunjihovešume;2. pravo na 10% od prodajne cijenedrveta i drugih šumskih proizvoda;3. pravo na skupljanje šušnja i mahovinei pravo na upotrebu drugih šumskihproizvoda, a za potrebe njihova poljoprivrednoggospodarstva.Clan 23.Prava što vlasniku šume godišnje pripadajuu smislu tačke 1. i 3. prednjegčlana utvrđuju se ueovorom između vlasnikai privredne organizacije.Ako se ne uspiju ugovorno utvrditiprava vlasnika, odredit će ih rješenjemsavjet općinskog narodnog odbora nadležanza poslove šumarstva.Ukoliko privredna organizacija, zbogsječa koje je izvršila, ne može vlasnikudodijeliti ugovorenu, odnosno određenukoličinu drveta u njegovoj šumi, podijelitće mu tu količinu drveta u drugoj šumikojom gospodari.IV. Obavezni doprinos vlasnika šumau građanskom vlasništvuClan 24.Vlasnici šuma u graađnskom vlasništvuplaćaju doprinos za unapređivanješuma u građanskom vlasništvu, premavrijednosti posječenog drveta.Ako šumom u građanskom vlasništvugospodari privredna organizacija, doprinosplaća privredna organizacija.Doprinos se ne plaća za drvo koj° vlasnikposječe za potrebe svog poljoprivrednoggospodarstva ili radi poklona za društvenokorisne svrhe.Visinu doprinosa i način njegove naplatepropisuje, u granicama što ih utvrdiIzvršno vijeće Sabora, općinski narodniodbor na sjednicama obaju vijeća.Clan 25.Sredstva ostvarena iz doprinos« zaunapređivanje šuma u građanskom vlasništvu,općina može koristiti samo: za i:zgoj,zaštitu, obnovu i rekonstrukciju šumau građanskom vlasništvu, za uređivanjetih šuma i za njihovo novo pošumljavanje,za gradnju i održavanje šumskihputova i drugih šumskcgospodarskihobjekata u tim šumama.V. Gospodarenje šumamai šumskim zemljištimaizvan šumskoprivređnog područjaClan 26.Šikarama, degradiranim i ostalim šumamai šumskim zemljištem (goleti i krši si.) u društvenom vlasništvu izvan šumskoprivređnogpodručja gospodari općinskinarodni odbor.Općinski narodni odbor gospodari šumamai zemljištima iz prednjeg stava putemorgana uprave nadležnog za poslovešumarstva. Za gospodarenje ovim šumamai zemljištima općinski narodni odbormože osnovati privrednu organizaciju iliustanovu, a može ih povjeriti na gosp-darenjei drugoj organizaciji ili ustanovi, ito na njihov zahtjev.Dva ili više općinskih narodnih odboramogu sporazumno osnovati posebnu privrednuorganizaciju ili ustanovu za gospodarenješumama i šumskim zemljištimaizvan šumskoprivređnog područja.Clan 27.Šikarama, degradiranim i ostalim šumamai šumskim zemljištem u građanskomvlasništvu gospodare njihovi vlasnicipod stručnim nadzorom organa općinskognarodnog odbora nadležnog za paslovešumarstva.Clan 28.Bliže propise o gospodarenju šumamai šumskim zemljištima izvan šumskoprivređnogpodručja donosi Izvršno vijećeSabora.VI. Šumskoprivredna osnovaClan 29.O izradi šumskoprivrednih osnova zašume u društvenom vlasništvu, kojima negospodare privredne organizacije, brinese organ uprave općinskog narodnog odboranadležan za poslove šumarstva, odnosnoustanova (organizacija) koja gospodarišumama, a odobrava ih savjet općinskognarodnog odbora nadležan za poslovešumarstva.74

Opseg šumskogospodarskih radova ušumama u građanskom vlasništvu propisujeopćinski narodni odbor na sjednicamaobaju vijeća.VljU. Iskorišćavanje, održavanje,obnova i unapređivanje šumaClan 30.Odabiranje i obilježavanje (doznaka)stabala za sječu obavlja se u skladu sašumskoprivrednom osnovom, odnosno spropisima što vrijede za šume koje ne morajuimati šumskoprivrednu osnovu.Clan 31.U šumama u građanskom vlasništvu,kojima ne gospodare privredne organizacije,doznaku obavlja organ uprave općinskognarodnog odbora nadležan za poslovešumarstva. Za obavljanje doznake,organ uprave općinskog narodnog odboranadležan za poslove šumarstva može ovlastitii osobe koje nisu službenici općinskognarodnog odbora.Clan 32.Doznaku stabala za sječu mogu obavljatisamo osobe koje imaju šumarskustručnu spremu (visoku, višu ili srednju)s položenim stručnim ispitom i visokokvalificiraniradnici iz uzgoja šuma. Izuzetnodoznaku mogu obavljati i kvalificiraniradnici iz uzgoja šuma.Clan 33.Drvo iz šuma u građanskom vlasništvu,kojima ne gospodare privredne organizacije,ne smije se iznositi iz šume bezprethodnog žigosanja kod panja i bez popratniceza drvo što se iznosi iz šume.Bliže propise o žigosanju drveta i opopratnicama za drvo što se iznosi iz šumedonosi Sekretarijat Izvršnog vijeća zašumarstvo.Clan 34.Suma se može krčiti kada se time neugrožavaju zaštitne funkcije šuma.Šuma se krči ili iz šumskoprivrednograzloga ili da se zemljište trajno oduzmešumskoj kulturi.Clan 35.Iz šumskoprivrednih razloga šuma semože krčiti samo:1. ako je to predviđeno šumskoprivrednomosnovom odnosno propisima štovrijede za šume koje ne moraju imatišumskoprivrednu osnovu;2. ako je to potrebno radi nodizanjazasada šumskog drveća brzog rasta;Clan 36.Suma se može krčiti radi trajnog oduzimanjašumskog zemljišta šumskoj kulturiu ovim slučajevima:1. ako to zahtijevaju interesi javne sigurnostii obrane zemlje, odnosno ako jeto potrebno radi podizanja objekata odopćeg značaja;2. ako se šumsko zemljište ima privestipoljoprivrednoj kulturi radi rentabilnijeproizvodnje.Clan 37.Kad se šuma krči prema šumskoprivrednojosnovi odnosno prema propisimašto vrijede za šume koje ne moraju imatišumskoprivrednu osnovu, za krčenjenije potrebna dozvola.Dozvolu za krčenje šume radi podizanjazasada šumskog drveća brzog rasta,kad to nije predviđeno šumskoprivrednomosnovom, izdaje organ koji odobrava šumskoprivrednuosnovu. Za šume koje nemoraju imati šumskoprivrednu osnovu dozvoluizdaje organ uprave općinskog narodnogodbora nadležan za poslove šumarstva.Dozvolu za krčenje šume radi trajnogoduzimanja šumskog zemljišta šumskojkulturi u slučajevima iz tačke 1. prednjegčlana izdaje organ koji odobrava šumskoprivrednuosnovu.Dozvolu za krčenje radi pretvaranjašumskog zemljišta u poljoprivredno zemljišteizdaje savjet općinskog narodnogodbora nadležan za poslove šumarstva,time da je za dozvolu za krčenje šumavećih od tri hektara potrebna suglasnostSekretarijata Izvršnog vijeća za šumarstvo.Clan 38.Paša u šumama, u pravilu, nije dozvoljena.Izuzetno se paša može dozvoliti, i to uvremenu i opsegu koji nije štetan za racionalnogospodarenje:— na nepošumljenim zemljištima— u šumama što se prirodnim putemne obnavljaju— u šumama što su toliko odrasle dastoka ne može oštećivati vrhove stabala.Clan 39.Zabranjeno je puštati stoku u šume napašu bez nadzora.Clan 40.Zirenje je dozvoljeno u šumama, osimu onima u kojima je započeta sječa radiprirodnog obnavljanja šume.Clan 41.Privredna organizacija, ustanova ilidržavni organ (u daljnjem tekstu: organi-75

zacija) koji gospodare šumama odlučuju ukojim šumama, odnosno u kojim dijelovimašuma se može obavljati paša, odnosnožirenje kao i o vrsti i broju stoke i vremenupaše i žirenja, vodeći računa o načelimaracionalnog gospodarenja šumama.U šumama u građanskom vlaništvu, kojimane gospodari privredna organizacija,obavlja se paša, odnosno žirenje premapropisima općinskog narodnog odbora.Clan 42.Skupljanje šušnja (listinca) dozvoljenoje u šumama kad se time ne slabi prinosnasnaga tla.Mahovina se može skupljati na mjestimagdje se time ne ugrožava zaštita tlaod erozije.Na skupljanje šušnja i mahovine shodnose primjenjuju odredbe prednjeg člana.VIII Zaštita šumaClan 43.Zabranjeno je loženje otvorene vatreu šumi.Otvorenom vatrom u šumi smatra seloženje vatre izvan zgrada, radničkih baraka,koliba i ostalih sličnih zatvorenihi pokrivenih prostorija u kojima je određenoi osigurano ložište.Izuzetno se može ložiti otvorena vatrau šumi samo na mjestima što ih odrediorganizacija koja gospodari šumama, i topošto su poduzete sve mjere opreznosti.Za vrijeme jakih vjetrova i velikih suša,loženje otvorene vatre u šumi uopćeje zabranjeno, a loženje vatre u zatvorenimprostorijama dozvoljeno je uz najvećuopreznost i nadzor nad vatrom.Clan 44.Bez dozvole organa uprave općinskognarodnog odbora nadležnog za poslove šumarstvazabranjeno je u šumama i naudaljenosti do 200 metara od ruba šumepodizati krečane, poljske ciglane i drugezgrade s otvorenim ognjištem kao i palitidrveni ugljen.Clan 45.Kore i grane, štetno grmlje, šiblje i korovmogu se spaljivati u šumi radi suzbijanjaštetnih insekata, odnosno radimelioracije šumskih zemljišta samo za tihogvremena i pod nadzorom čuvara šuma.Clan 46.Organizacije koje gospodare šumamamoraju:1. organizirati vlastitu protivpožarnuslužbu;2. izvesti nužnu mrežu prosjeka i urednoih održavati;3. postaviti potreban broj osmatračnica;4. nabaviti osnovna protivpožarnasredstva;5. osposobiti protivpožarne ekipe i opskrbitiih protivpožarnim alatima i spravama;6. poduzeti ostale mjere za zaštitu šumaod požara prema posebnim prilikamana svom području.Clan 47Organizacije koje gospodare šumamamoraju imati stalnu službu za osmatranjezdravstvenog stanja šuma i poduzimatipreventivne i represivne mjere za suzbijanjebiljnjih bolesti i štetnih insekata.Osoblje kojemu je povjereno izvršavanjeprednjih zadataka mora biti posebnostručno osposobljeno i snabdjeveno suvremenimsredstvima za suzbijanje biljnjihbolesti i štetnih insekata.Clan 48.Organizacije koje gospodare šumamai plantažama drveća i vlasnici šuma ugrađanskom vlasništvu, kojima ne gospodariprivredna organizacija, moraju osvakoj pojavi biljnjih bolesti i štetnih insekataizvijestiti organ uprave općinskognarodnog odbora nadležan za poslove šumarstva.Clan 49.Organizacije koje gospodare šumamamoraju organizirati posebnu službu radizaštite šuma od protupravnog korišćenjai drugih oštećivanja (čuvanje šuma).Clan 50.Sekretarijat Izvršnog vijeća za šumarstvodonosi bliže propise o zaštiti šumaod požara, o zaštiti šuma od biljnjih bolestii štetnih insekata, o čuvanju šuma,o naknadi štete učinjene u šumama i oslužbenom odijelu i drugim posebnim davanjimačuvarima šuma.IX. Kaznene odredbeClan 51.Privredna organizacija, društvena organizacija,samostalna ustanova ili drugapravna osoba kaznit će se zbog prekršajanovčanom kaznom do 300.000 dinara:1. ako se ne pridržava odredaba o zaštitišuma iz glave VIII ovog zakona (član43—49.);2. ako otkupi, primi na prijevoz, otpremu,preradu ili pohranu drvo bez prethodnogžigosanja kod panja i b"z popratnice.76

Za prekršaj iz tačke 2. stav 1, ukolikose radi o otkupljenom drvu, može se poredkazne izreći i zaštitna mjera oduzimanjadrva.Zbog prekršaja iz stava 1. kaznit ćese i odgovorna osoba u privrednoj organizaciji,društvenoj organizaciji, samostalnojustanovi ili drugoj op'ravdanoj osobinovčanom kaznom od 20.000 dinara.Clan 52.Novčanom kaznom do 300.000 dinarakaznit će se zbog prekršaja pojedinac akoradi preprodaje kupuje drvo koje nije žigosanokod panja i bez popratnice.Za prekršaj iz prednjeg stava može sepored kazne izreći i zaštitna mjera oduzimanjadrva.Clan 53.Novčanom kaznom do 20.000 dinara ilikaznom zatvora do 15 dana kaznit će sepojedinac:1. ako u šumi loži otvorenu vatru protivnoodredbama člana 43. i 45. ovog zakona;2. ako se ne pridržava odredbe člana44. ovog zakona;3. ako se ne pridržava odredbe člana48. ovog zakona.Ako prekršaj iz tačke 1. stava 1. učinimaloljetnik, novčanom kaznom iz stava1. kaznit će se roditelj, odnosno staratelj,ako je propustio dužnost staranja o maloljetniku.Clan 54.Novčanom kaznom do 20.000 dinarakaznit će se zbog prekršaja pojedinac:1. ako u namjeri da sebi ili drugompribavi protupravnu imovinsku korist,prisvoji u šumi već oboreno stablo, ukolikotime nije počinio krivično djelo;2. ako bilo na koji način u šumi oštećujestabla;3. ako u šumi siječe nedoznačena stabla;4. ako iznosi drvo iz šume bez prethodnogžigosanja kod panja i bez popratnice;5. ako stavlja u promet bilo koju vrstšumskog drveća bez prethodnog žigosanjakod panja i bez popratnice;6. ako prima na preradu, prijevoz ilipohranu drvo bez prethodnog žigosanjakod panja i bez popratnice;7. ako obavlja ili dopusti pašu ili žirenjekad to nije dopušteno;8. ako pušta stoku u šumu bez nadzora;9. ako skuplja ili dopusti skupljanješušnja ili mahovine u šumi kad to nijedopušteno.Ako prekršaj iz tačke 1, 2, 3, 4, 5, 7.i 9. učini maloljetnik, novčanom kaznomiz stava 1. kaznit će se roditelj, odnosnostaratelj, ako je propustio dužnost staranjao maloljetniku.X. Prelazne i završne odredbeClan 55.Sadašnje šumskoprivredne osnove morajuse uskladiti s odredbama Osnovnogzakona o šumama i s odredbama ovog zakona,a za šume koje ih nemaju, šumskoprivredneosnove moraju se donijeti urokovima koje odredi Izvršno vijeće Sabora.Clan 56.Godišnje planove gospodarenja za šumekojima gospodare privredne organizacijeizrađuju i donose te organizacije, o-dobravaiu ih organi što odobravaju šumskoprivredneosnove prema odredbamaOsnovnog zakona o šumama.Na izradu i na odobravanje godišnjihplanova gospodarenja za šume kojima negospodare privredne organizacije shodnose primjenjuju odredbe člana 29. ovog zakona.Godišnji planovi gospodarenja izrađujuse posebno za sječu, obnovu, uređivanjei zaštitu šuma.Bliže odredbe o izradi i donošenju godišnjihplanova gospodarenja donosi SekretarijatIzvršnog vijeća za šumarstvo.Clan 57.Dok se ne utvrde šumskoprivredna područjaprema odredbama Osnovnot zakonao šumama i ovog zakona, smatraju sešumskODrivrednim područjima šumskogospodarskecjeline utvrđene po odredbamaUredbe o organizaciii šumarstva (»Narodnenovine«:, broj 5-1960.1.Šumskoprivredna područja moraju seutvrditi u roku od godinu dana od danastupanja na snagu ovog zakona.Clan 58.Danom stupanja na snagu ovog zakonaprestaju vrijediti:1. Zakon o šumama (»Narodne novine«,broj 84-1949 i 23-1956).2. Uredba o organizaciji šumarstva(»Narodne novine«, broj 5-1960) i3. drugi propisi što su u suprotnosti sodredbama ovog zakona.Dok se ne donesu novi propisi na temeljuovog zakona, ostaju na snazi u onimdijelovima što nisu u suprotnosti s ovimzakonom:1. Uredba o upravljanju nacionalnimparkovima (»Narodne novine«, broj 27-1954, 53-1954 i 37-1958)77

2. Uputstvo za suzbijanje gubara (»Narodnenovine«, broj 5-1949)3. Uputstvo o načinu suzbijanja pojedinihštetnih insekata i zaraznih bolesti(»Narodne novine«, broj 91-1949)4. Naredba o žigosanju drva i izdavanjuizvoznica za izvoz drva iz šuma (»Narodnenovine«, broj 45-1952)5. Uputstvo o žigosanju drva i izdavanjuizvoznica za izvoz drva iz šuma (»Narodnenovine«, broj 50-1952)6. Cjenik za naknadu šumskih šteta(»Narodne novine«, broj 22-1956)7. Rješenje o razdiobi šumskih predjelau razrede s obzirom na troškove izvoza(»Narodne novine«, broj 70-1956, 32-1959 i 20-1961)8. Pravilnik o šumskom redu (»Narodnenovine«, broj 10-1957)9. Naredba o čekićima za žigosanje drva(»Narodne novine«,- broj 10-1957).Clan 59.Ovaj zakon stupa na snagu osmog dananakon objave u »Narodnim novinama«.SAOPĆENJAMEHANIZACIJA JE DOBRA AKO SES NJOM DOBRO RADISa organizacijom šumskih gospodarstava,šumarije koje su ranije bile kaosamostalne ustanove i bavile se samo doznakomi uzgojnim radovima, postale supogonima šumskih gospodarstava i timese njihov krug djelatnosti raširio dalekoviše nego što su bile pripremljene.U ovako nepripremljenoj situaciji prednjima su stajali novi i veliki zadaci u:sječi, uzgojnim radovima, plantažiranjubrzorastućih vrsta, izgradnji različitih komunikacija,vođenje uz plantažu poljoprivrednihkultura i t. d.Stvorila se takva situacija da izvršenjesvih tih zadataka nije bilo moguće starimmetodama rada.Zato su šumska gospodarstva preorijentiralašumarije na rad mehanizacijom.Iako nije prošlo mnogo vremena od tepreorijentacije, iako još uzmemo u obzirda su za to vremensko razdoblje šumskagospodarstva imala velike poteškoće saobrtnim sredstvima, to uza sve nepovoljneuvjete, šumarstvo sa nabavkom mehanizacijepostiglo je vidni napredak.Sada imamo teretnih automobila i kamionapreko 50 komada, različitih limuzinai džip-ova 100, svih vrsta traktoraoko 200, motornih pila 600 i mnogo drugihstrojeva na siečinama, plantažn'im i uzgojnimradovima i na komunikacijama,što ukupno iznosi oko 2.000 komada.Ako uzmemo u obzir plano••? rada ipostojeću mehanizaciju, morali bismo većsada vršiti mehaniziranu sječu sa 50% odplana, izvoz i prevoz posječene mase sa30—40%, plantažiranje i uzgojne radovesa oko 70%. Na mjestima gdje se vrši čistasječa za plantažu i druge svrhe kao ušumskom gospodarstvu: Vinkovci, Košutnjak,Koprivnica, koji posjeduju velik broji različitu mehanizaciju, moglo bi se prećiu expioataciji na kompleksnu mehanizaciju,gdje bi na račun toga mogli smanjitiproizvodne troškove do minimuma.Ali u vezi s tim, s jedne strane smoradili, a s druge smo zaboravili pripremudobrih i dovoljan broj: šofera, traktorista,motorista za pile, mehaničara za popravke,inženjera i tchničara-mehaničara, kaoi to da se nismo bavili organizacijom radaove mehanizacije. Razbacali smo strojevepo šumarijama i oni se tamo rabe beztehničkog i drugog nadzora.Jedino podpuno moguća mehaniziranapriprema tla za plantažu, sadnju biljaka,krčenje, uglavnom vrši se ručno,radovi po utovaru i podvozu posječenemase iz šume k cesti vrši se ručno i samaricamate šlajsom — najzaostalijimmetodama rada.Na sječinama — motorne pile prepuštenesu bez kontrole nedovoljno kvalificiranimradnicima. Neke šumarije ni tehničkini administrativno ne pomažu radnicimau radu, kako bi postigli bolju produktivnostrada motornim pilama.Kao primjer: Šumarija Perušić — Šumskogospodarstvo Gospić, u sječini odjel46, gdje radi motorist Bunčić Petar, on jeu X. mjesecu 1961. god. imao 9 radnih dana,u XI. mjesecu na 25-tog isto 9 radnihdana. Sve ostalo vrijeme radnici samotornim pilama čekali su iz ŠumarijePerušić manipulanta da dođe na prikrajanjestabala.Sa ovakvom organizacijom rada nekašumska gospodarstva došla su do toga daizrada motornim pilama na jednog radnikakreće se 2—2.5 kubika na dan, što jemanje od izrade s ručnom pilom. Prosjekizrade u NRH je 3.5 m 3 umjesto minimum6—7 m 3 .Iskorišćavanje traktora i kamiona pošumarijama isto tako ide bez nadležnog78

nadzora i tehničke pomoći. Ima slučajevada ovi mehanizmi rade u nedozvoljenimuvjetima, po dvije i tri smjene dnevno, anjima se bilježi rad samo jedna smjena itime se za račun i na štetu mehanizacijepopravljaju neke ekonomske slabe granedrugih pogona.Radi slabog tehničkog kadra na mehanizaciji,loše organizacije rada i lošegiskorišćenja mehanizama, kupovanja strojevaod raznih firmi, stvorena je već sadatakva situacija, da su u nekim šumskimgospodarstvima na pr. po nekoliko komadamotornih pila potpuno uništene. Nekistrojevi stoje i dugo će stajati na popravkuradi pomanjkanja rezervnih dijelova.Svemu tome velika je smetnja i to da nemamodovoljno dobro opremljenih radionica.Ovakvim iskorišćenjem mehanizacijemi poskupljujemo proizvodnju, a s drugestrane u određenom roku nećemo moćiamortizirati pojedine strojeve. Takvo stanjemoglo bi dovesti do zaključka da mehanizacijau šumarstvu nije rentabilna.Dok nismo došli u težu situaciju, potrebnoje odmah poduzeti takve mjere,koje bi sigurno i u najkraćem roku sredilestanje sa radom na mehanizaciji.Kao prvo potrebno je pripremiti izstalnog radnog kadra dovoljan broj dobrihšofera, traktorista, motorista itd., aod najboljih pripremiti dobre mehaničare,koji bi radili na popravcima mehanizacije.Posebno je potrebno pripremiti mehaničare-inženjerei tehničare sa odgovarajućomškolom, koji bi mogli organiziratitaj rad i voditi evidenciju rada pojedinihagregata i sudjelovati sa šoferima na eventualnimsitnim popravcima strojeva naradnom mjestu.Potrebno je pripremiti i takve kvalificiraneinženjere i tehničare-mehaničare,koji bi mogli sudjelovati u složenijim ivećim popravcima, rukovoditi popravkommehanizma i upravljati radionicama itd.Za postojeću mehanizaciju mi nemamodovoljnu količinu dobro opremljenih,^t-cioniranih. i pokretnih radionica i garaža,a i to je potrebno u najkraćem rokunapraviti.Sada šumarstvo ima dosta iskustava,kakove su marke mehanizama najbolje.Zato treba da Polj: šum. komora to pitanjesredi i preporuči šumskim gospodarstvimakoje su firme najsolidnije i kodkojih treba kupovati.Postojeća mehanizacija sa brojnim irazličitim markama sve više otežava radna popravcima. Zato je potrebno da sešumska gospodarstva udruže preko Polj.šum. komore i osiguraju dovoljne količinerazličitih rezervnih djelova. Tako bi se izbjegloeventualno neiskorištenie mehanizamaradi pomanjkanja rezervnih dijelova.Kompleks svih pitanja koja uskrsavajuradom na mehanizaciji, nameću potrebuda u šumskim gospodarstvima koja raspolažumehanizacijom, treba organiziratiposebne samostalne pogone za mehanizacijus posebnim obračunom rada.Takvi samostalni pogoni za mehanizacijupreuzeli bi na sebe sav rad i sadržajmehanizacije.Šumarije bi bile kao davaoci posla iodgovarale bi za pripremu radnih mjesta.Pogon mehanizacije po ugovoru odgovaraobi za izvršenje posla po količini,kvaliteti i za rok.S takvom organizacijom rada mehanizacijabi morala raditi udruženo t. j. ugrupama — traktori, motorne pile ili kamioniitd. tako da uz njih uvijek budebrigadir tehničar, koji bi bio odgovoranza organizaciju rada, za produktivnost rada,bio bi administrator koji na mjesturješava sve eventualne smetnje u radu.Preko ovih brigadira kao i druge službe,pogon za mehanizaciju vodio bi evidencijurada svakog pojedinog mehanizma:koliko je koji radio sati, kada i komeje potrebna profilaktika, kada i kakove jeprošao popravke, koliko je mehanizam stajaona popravku ili bez posla itd.Ove i druge evidencije jako su važnekoliko za normalan tehnički nadzor nadmehanizmima toliko i za procjenu rentabilnostimehanizma, njegove amortizacijei t. d.Rješavanjem svih pitanja korjenito bise promijenila situacija u radu mehanizacijomi stvorilo bi se stanje, koje bi omogućilovoditi borbu za daljnji napredakrada.Moglo bi se staviti pitanje u kakvimse uvjetima može raditi na mehanizacijit. j. smije li se koristiti tamo gdje nisupripremljeni odgovarajući za nju uvjetiza rad.Da sa mehanizacijom mogu raditi samovisokokvalificirani radnici, koji osiguravajunorme čuvanja mehanizama, kao iizvršenje dnevnih zadataka, nije potrebnogovoriti.Garaža ili pogon — od ukupnog brojamehanizama mora dnevno osigurati i datiispravnih strojeva za rad od 82—86°/o,i t. d.Briga o boljem čuvanju i iskorištenjumrhanizaciie osiguralo bi njezinu trajnostkao i produktivnost rada, što bi omogućilojednom samostalnom pogonu darentabilno radi mehanizacijom.Baranovski ing. Julius79

Dr Ivo ČvoriščecDana 9. prosinca je nakon duge i teškebolesti umro a 12. prosinca 1961. god. sahranjenu Zagrebu dr Ivo Čvoriščec. Kaodugogodišnji pravni referent i savjetniku šumarskoj struci bio je i član Šumarskogdruštva Zagreb, te je i od članovadruštva u rekordnom broju bio ispraćenna njegov zadnji počinak. U ime Savezašumarskih društava Hrvatske i Šumarskogdruštva Zagreb oprostio se od pokojnikaing. A. Šerbetić pred mrtvačnicom, a ing.B. Manojlović nad rakom.Dr Ivo Čvoriščec rođen je 7. kolovoza1886. god. u Kreševu u Bosni. Gimnazijuje svršio 1905. u Sarajevu, a pravni fakulteti doktorat na sveučilištu u Zagrebu1911. god. Od godine 1912. do 1924. god.služio je u političkoj struci kao pristavi kotarski predstojnik u Bugojnu, BanjaLuci, Bos. Dubici, Bjeljini i Žepču, a konačnokao vladin tajnik kod Zemaljskevlade u Sarajevu. Godine 1924. prelazi ušumarsku struku kao pravni referent kodDirekcije šuma u Sarajevu, Direkcije šumau Mostaru i Ministarstvu šuma u Zagrebugdje ostaje do 1946. god. kada je iumirovljen.Najveći dio svog službovanja proveoje kod Direkcije šuma u Sarajevu, gdjeje kao vrstan pravnik imao široko poljerada. U to doba su još u Bosni i Hercegovinibili šumsko i pašarinsko pravni odnosivrlo zamršeni, jer su mnoga pravaproisticala iz otomanskih zakona kao štosu prava služnosti (meremat, mera, baltaliki dr.) te štoviše, gdje u mnogim pravnimsporovima nisu bili regulirani ni posjedovniodnosi. Još mnogo zamršeniji subili pašarinski pravni odnosi na pograničnimcialmatinsko-bosanskim i bosanskohercegovačkimplaninskim pašnjacima,gdje su bila u pitanju bogata ispašišta velikihpovršina i izgon na desetke hiljadasitne i krupne stoke. Poznato je, da je uto doba u B. i H. stočarstvo bilo glavnaprivredna grana, pa je razumljivo od kolikeje važnosti bilo utvrđivanje pravnogstanja, gdje su se i najneznatnija pravakrvlju rješavala. Ovakvi pravni sporovizahtjevali su vrlo često komisijske uviđajena terenu tako, da je dr Čvoriščec terenskiupoznao cijelu B i H, pa je višeputa mogao dati i vrlo korisne informacijei podatke u šumsko stručnom pogledu.Nesumnjivo je bio najbolji poznavalacšumsko i pašarinsko pravnih odnosa uB i H. Ostavio nam je i jednu vrlo dobroobrađenu monografiju o problemu pašarinskihprava na pograničnim planinskimpašnjacima.Posebno poglavlje u njegovoj službičini njegov stav u pogledu dugoročnihugovora za eksploataciju šuma stranogkapitala, na koja je gledao kao na kolonizatorsko-eksploatacioneugovore. U tomnjegovom stavu, prigodom revizije dugoročnihugovora 1929. — 1930. god., a nakonpoznatih šumskih afera, nije ga moglapokolebati ni nadutost i korupcija kapitalistani neopravdana popustljivost državnogadministrativnog aparata (organa).Radi toga svog mišljenja i uvjerenja bioje samo jednom u početku pozvan u komisijuza reviziju kao pravni savjetnik iodmah zatim smijenjen.Poznat kao neobično vrijedan i neumoranradnik, odličan stručnjak, volio je istinui pravdu, radi čega je imao u životui službi dosta neprilika. Sa šumarskomstrukom u kojoj je nemalo proveo svosvoje službovanje, potpuno se saživio, štoje i vidno istakao kao član Šumarskogdruštva Zagreb i kao dionik društvenogživota tog društva. Svako tko ie poznavaodr Ivu Čvoriščeca i kao druga ikolegu, kao radnika i stručnjaka visokoga je cijenio, pa će ga sigurno i zadržatiu trajnoj uspomeni.Ing. A. Šerbetić80

DOMAĆI STRUČNI ČASOPISIŠUMARSTVO — Beograd1/2 1962. — Zakon o sprovođenju osnovnogzakona o šumama. — Ing. NovakMihajlo vic: Erozija zemljišta kaodruštveni problem. — Ing. AleksandarPa nov: Stratifikacija. — Dr Antolij V.Albenskij: Selekcija i semenska službaza vrste drveća u jugoslavenskim šumama.— Ing. Jovan Mutibarić: Prilogpoznavanju prirasta i zapremine domaćihcrnih topola i vrbe. — Ing. NikolaJović i ing. Vera :Avdalović: Zemljišneosebine lokaliteta »Prud« i preporukeza đubrenje plantaže topola. — Ing.Slobodan Stilinović: Procenjivanjekvaliteta četinarskih sadnica na osnovuodnosa stablo-koren. — Dr ing. IvanSoljanik: O perspektivnom planiranjuistraživačke službe u šumarstvuAKMO-a. Dvobroj ima 104 stranice.NARODNI ŠUMAR — Sarajevo10/12 1961. — V. N. Sukačev: (prev.ing. S. Lazarev): O kompleksnim biocenotskimistraživanjima šuma. — Ing. MidhatU s čupi i ć: Pojava raka kestenove koreu Bosni. — ing. Dušan T e r z ; ć: Praktičnaprimena ekonomičnijih metoda smolarenja.— Ing. Sergije Lazarev: Poplavii mjere za njihovo ublažavanje i sprečavanje.— Dr ing. Milorad Jovančević:Ogledi vegetativnog razmnožavanja nekihzimzelenih lišćara. — Radomir Lakušić:Nova nalazišta munike na crnogorskimplaninama. — Primjena novih ekonomskihmjera u šumarstvu (Ing. M.D u č i ć). — Rekonstrukcija degradiranihšuma i šikara u Bosni i Hercegovini fing.Ragib Kolaković). — Neka zapažniao sadašnjem stanju požarišta na planiniRomaniji (ing. Radoslav Ćurić). — Bržimtempom obnovimo posečene šume, paljikei goleti (ing. Momir Ostojić). —Dosadašnji radovi u NR Bosni i Hercegovinina prihranjivanju šuma mineralnimđubrivima (ing. Branislav J e v k o v i ć).— Bugojanski arboretum (ing. MomirOstojić). — Sakupljanje i trušenjc sjemenačetinara na području sreza Jajce(ing. Momir Ostojić). — Šumarskikursni centar u Podgrabu (ing. DuškoPajić). — Obračunavanje visine šumskeštete u Bosni i Hercegovini (ing. BrankoD ž e p i n a). —• Profesor ing. Vasilije M a-t i ć nagrađen republičkom nagradom zanaučna istraživanja (ing. B. B e g o v i ći ing. M. Sučević). Dvobroj ima 214stranica.GOZDARSKI VESTNIK — Ljubljani8/9 1961. — Dr Slavko Komar: Novizakon o šumama. — Dr ing. DušanMlinšek: O važnosti mikroreljefa u uzgajanjušuma. — Prof. Milan Piskernik:Ujednačivanje metoda za određivanjei klasificiranje šumskih zajednica idrugi aktualni problemi biljne sociologije.— Sa vremena pitanja. — Iz prakse. —Nove stručne knjige. — Iz historije slovenačkogšumarstva. — Društvene vijesti.— Propisi. — Dvobroj ima 66 str.1/2 1962. — Dr ing. Rudolf Pipan:Uređivanje šuma u Sloveniji na raspuću.— Ing. Anton Simonič: Prilog pitanjušteta koje nanosi divljač u slovenačkimšumama. — Ing. Jože Maček: Uplivtranslokacijskih herbicida na šumsko drvećei grmlje. — Iz prakse. — Literatura.— Knjige. — Propisi. — Gradivo za stručnirječnik. — Dvobroj ima 64 stranice.LES — Ljubljana9/10 1961. — Ing. Lojze Žumer: Činjeniceutvrđene na osnovici uporedbe industrijskihkarakteristika u pojedinim jugoslavenskimrepublikama. — Dr SlavkoKomar: Novi zakon o šumama. — Ing.Alojz Vovnik: Posjeta poljačkih industrijalaca.— Ing. Miloš Slovnik: Omeđunarodnom građevinarskom sajmu uLjubljani. — Ing. Pavel Olip: Prilogza uspješniji rad Instituta za šumarstvoi drvarsku industriju. — Ing. Jože L e-nić: O iskustvima sa krvnim albuminimau proizvodnji ploča vlaknatica. —Venčeslav Koderman: »Utilon« — domaćiproizvod kondenziranog drva. —1/2 1962. — Ing. Adolf Svetličič:Šumoprivreda i drvarska industrija Slovenijeu godini 1962. — Ing. Miloš Slovnik:Uspjesi i stručni problemi u poduzeću»NOVOLES«. — Ing. Lojze 2,umer:Dalji razvitak šumarske terminologije. —Dr ing. Rudolf Ci vi dini: Razvitakkonstrukcije i tehnički elementi univerzalnesušionice za piljeno drvo. — Ing.Branko Mervić: Moderna ljepila u drvarskojindustriji. — L. 2.: Drvo u eksportuu Sovjetskom Savezu. — Jože B o r-štnar: Brušenje svrdala za vrtanjekvrga. — Miloš Mehora: Parna pilanau Kočevskom Rogu. — S. M.: Otvorenaje Viša drvarsko-inđustrijska škola.ŠUMARSKI PREGLED — Skoplje5 1961. — Ing. Boris Grujoski: Povodom20-godišnjice Narodne revolucije.— Dim. M i 1 e s k i: Savez društava »Prijateljašume« organizator širokih pošumljavačkihakcija. — Prof. ing. Hans Em:81

Subalpinska bukova šuma na makedonskimplaninama. — Ing. Lazar T r a j k o v:Uzgoj topola i nekih drugih vrsta drvećabrzog rasta u okolini Ohrida. — Ing. RadovanAkimovski: Otvaranje šumakao problem savremenog šumarstva.PRIRODA — Zagreb8 1961. — Ing. Mirko Posavec: Borbaza vodu. — Milica Tortić: Puja. —Ante Tadić: Šikare i makije pretvoritće se u plantažne šume. — Dr ing. PavleFukarek: Dvije jele srasle u jednukrošnju.9 1961. — Milica Tortić: Gljive kaolijek. — Ing. Mirko Posavec: Drvo neobičnasoka.10 1961. — J. F. T.: O eroziji u okoliciPrilepa.BILTEN — Šumarsko poljoprivredna komora,Sekcija za šumarstvo — Zagreb1 1962. '— Analiza izvršenja plana šumarstvaIII. kvartala 1961. god. — Ing. B.H ruska: Za uspješnu proizvodnju sadnicačetinjača. — Seminar rasadničke proizvodnječetinjača. — Izvještaj o radu šumarskeškole Delnice u g. 1960 1961.2 1962. — Obavijest o polaganju stručnihispita. O stanju i problemima organizacijakoje se bave problematikom pro"duktivnosti rada. — Ing. S. Nikolić:Temeljni pokazatelji produktivnosti, normativai organizacije rada u primjeni motornihpila. — Ing. B. Hruška: Analizaviškova i manjkova sadnog materijala topolai četinjača.3 1962. — Dr M. M a k s i m o v i ć i S.Milan ović: Zaštita oborenih stabalačetinjača i gomila granja potkornjaka kemijskimsredstvima. — Financiranje stručnogobrazovanja kadrova u privredi. —Ing. Regent: Osvrt na dosadašnji radi problematiku te smjernice za daljnji radzavoda za kontrolu šumskog sjemena uRijeci. — Ing. Bernard Hruška: Seminaro zaštiti privredno važnij ; h četinjara.TOPOLA — Beograd22/23 1961. — Dr Silvio May: Problemii perspektive jugoslavenskog topolarstva.— Ing. Lajoš Zufa: Nova visokoprinosnasorta topole. — Ing. BranislavJovković: Plantaže brzorastućihčetinara i melioracija degradiranih šumau Bosni i Hercegovini. — Ing. Jovan M u-tibarić: Uticaj topofizisa na gajenjetopolovih sadnica. — Ing. Božidar N i č o-ta: Pojava dvopolnih cvetova kod P. thevestinaDođe. — Ing. Milka Peno: Proučavanjesistematičnog i endoterapijskogdejstva nekih supstanci u borbi protiv bolesti.— Ing. Milutin Dražić: Stručnouzdizanje kadrova na zaštiti topolovih kulturai rasadnika. — Ing. Vojin Vasilić:Ponašanje italijanskih klonova topola uHolandiji, Belgiji i Francuskoj. — Zrelosttopole. — M. Jovanović: Ogledi sazelenom duglazijom u Belgiji. — Ing. LajošZufa: Gajenje i selekcija vrba uArgentini. — Ing. B. Marić: Hibridizacijatopola u Poljskoj. — Traktor monokultivator»Solo«. — Ing. Đorđe Savić:Realizovanje ugovora o zajmu J. I. B. zapodizanje plantaža topola i četinara.ŠUMAR — Beograd11/12 1961. — Ing. Jovan Trajković:Park prijateljstva i Aleja mira, delo pokreta»Gorana«. — Ing. Svetislav R a d u-lović: Šume Cera i Iverka. — Ing. LajošZufa: Kultura topola severne Italije.— Ing. Zlatibor Se kuli ć: »Gorani« uAkmo-u. — Ing. Milan S. Jovanović:Proizvodnja i potrošnja kolofonijuma. —Stanje lugarske službe u Srbiji. — Ing.Vladislav Bel tram: Dva spomenikazaslužnom lugaru. — Mate Rajčić: Poredšuma na kršu se podižu i plantažnivoćnjaci. — Marin Periškić: Oluje nanosevelike štete šumama na poplavnompodručju Baranje i Bačke. — Mile D r e-nić: Petodnevna ekskurzija lugara Šumskesekcije Knjaževac do Plitvičkih jezera.— M. Milosevic — Brevinac:Zgarište mlade šumske sađevine na Torlaku.— Petko N i k it o v i ć: Požar u MokrojGori zahvatio oko 10 ha šume. —Đurađ M a r k o v i ć: Kako se gleda našumsku pašu kod nas i u drugim zemljama.— Ljubivoje A 1 e k s i ć: Razgovor načeki — beleška sa Zlatara. — Obren T i-janić: Razvoj šumskog gazdinstva »Plužine«.— Đorđe Atanasijević: Crno -borova kultura na Kukavici i njen surovneprijatelj.VJESNIK — Zagreb12 1961. — Ing. Bernard Hruška: Zauspješnu proizvodnju sadnica četinjača. —Ing. M. Mužin i ć: Šumarstvo na kršuu uslovima prelaska na nove privrednemjere. — Program građe za polaganjestručnog ispita za kvalificiranog i visokokvalificiranogradnika u šumarktvu.Đ. K.Dopisom Uredništvu šumarskog lista od 12.III o. g. moli drug ing. B. Milas da se u njegovomčlanku donesenom u Šumarskom listubroj 11/12 1961. izvrši slijedećaPreinakaNa str. 413 druga alineja koja glasi: Ispod tešume nalazi se šuma hrasta medunca, crnogagraba i crnoga jasena, treba da bude:Ispod te šume nalazi se šuma crnog graba išašike (Ostryeto-Seslferietum-autumnalis Horv.Horvatic).82

DRUŠTVENE VIJESTISEMINAR RASADNICKE PROIZVOD­NJE ČETINJAČAU izvršenju programa rada Stručnogodbora za plantažnu proizvodnju drvetaSekcije za šumarstvo Polj. šumar, komoreHrvatske, održan je u zajednici sa Jugoslavenskimsavjetodavnim centrom za poljoprivredui šumarstvo i Zavodom zakulturu četinjača Jastrebarsko u vremenuod 4—8. XII 1961. »Seminar rasadničkeproizvodnje četinjača«.Seminar su pohađali 28 rukovodiocarasadničke proizvodnje šumskih gospodarstava.Od toga 22 polaznika sa područjaN. R. Hrvatske i 6 polaznika iz ostalih republikauglavnom predstavnika centralnihrasadnika, koji imaju ugovore sa Jugoslavenskimsavjetodavnim centrom za poljoprivredui šumarstvo.Tokom 4. i 5. XII 1961. g. u obliku predavanjas diskusijom u Zagrebu obrađenoje slijedeće:— Perspektivna proizvodnja drveta četinjačaFNRJ,— Zavod za kulturu četinjača i njegovauloga,— Potreba sadnica četinjača u razdoblju1961.—1965. na području N. R. Hrvatske,— Karakteristike modernog načina proizvodnjesadnog materijala četinjača sapodručjima pogodnim za sadnju pojedinihvrsta,— Izbor vrsta četinjača i njihova uzgojnasvojstva,— O šumskom sjemenu četinjača: porijeklosjemena, sakupljanje sjemena manipulacijasa češerima i sjemenom poslijebranja, čuvanje sjemena i njegovapriprema za sjetvu,— Izbor zemljišta za rasadnik sa uređenjemi opremom rasadnika: lokacijatekstura i struktura tla, plodnost zemljišta,snabdijevanje vlagom, veličinarasadnika, priprema zemljišta, podjelapovršine rasadnika, gospodarske zgradei druga postrojenja, uređaji za vodui navlaživanje,— Korištenje i postupak sa zemljištem urasadniku, mineralna plodnost zemljišta,vrste organskih i mineralnih gnojivasa njihovom primjenom i izračunavanjemkoličina potrebnih po jedinicimjere,— Sjetva sjemena i njega biljaka u sjemeništu,presadnja i njega presađenicau rasadištu, priprema biljaka, vrijemei metod sjetve i presadnje, zemljišnavlaga i navlaživanje tla, njega biljakau sjemeništu sa napravama za zasjenu.okopavanje i plijevljenje te njega presađenjemu rasadištu,— Mehanizacija i oprema u rasadniku:vučna oprema, oprema za pripremutla, sijanje, gnojenje, presadnja, pljevljenjei prašenje, vađenje sadnog materijala,rasprašivači i dr.— Zaštita sadnog materijala u rasadniku:nepovoljni vremenski uslovi, zaštitaod životinja, insekata, korova i parazitarnihgljiva,— Manipulacija sa sadnim materijalomi vođenje evidencije: vađenje biljakai presađenica, klasifikacija, uskladištenje, pakovanje, oprema, preuzimanjei utrapljivanje sadnog materijala,evidencija radova i vođenje dnevnika.Tokom 6. i 7. XII 1961. vršene su demonstracijestrojeva i alata, kojim raspolažei služi se Zavod za kulturu četinjačau Jastrebarskom i predočeno je učesnicimastanje radova u centralnom rasadnikuZavoda, koji je osnovan početkom ove godineuz potrebna objašnjenja i upute zaprovođenje pojedinih operacija, koje suopisane u uvodnim predavanjima.Zatim je organizirana opća diskusija ukojoj su učesnici sa predavačima upotpunilidetaljnom obradom i iznošenjem vlastitihiskustava naročito slijedeće:1. organizacija sjemenske službe, sabiranjei uskladištenje sjemena četinjača,2. sredstva i način zasjenjivanja,3. postupak kod stratifikacije sjemenaduglazije, borovca i ariša,4. prihranjivanje biljaka i presađenicatokom vegetacije,5. zaštita protiv krtice, grčica i ostalihštetnika u tlu te borba protiv fuzarioze usjemeništima i rasadnicima,6. upotreba ugljene prašine,7. djelovanje alkalične vode na sniženjekiselosti tla.U diskusiji je dalje predloženo, da Zavodza kulturu četinjača organizira mogućnost,da stručnjaci sa terena mogu postavljatipismena pitanja o problemima,koji im se pojave u vezi s proizvodnjomsadnica četinjača i da Zavod na dostupannačin obavješćuje praksu o dostignućimanauke i iskustvima u proizvodnji sadnicačetinjača, te osnivanju plantaža i intenzivnihkultura četinjača.Isto je tako predloženo, da se u tokuproljetnih i ljetnih radova u rasadnikuZavoda organizira mogućnost specijaliziranjarasadničara šumskih gospodarstava,koja imaju interesa za proizvodnju sadnicačetinjača te da se u budućnosti organiw

ziraju kraći specijalistički tečajevi iz užihpodručja rasadnika proizvodnje četinjačana pr. iz zaštite, gnojenja i prihranjivanjai slično.Posljednjeg dana trajanja seminaraorganizirana je ekskurzija učesnika seminarana područje Šum. gospodarstva Varaždin,gdje su im prikazane ogledneplantaže toga gospodarstva, rasadničkaproizvodnja, arboretum u Opeki i sastojineduglazije i borovca raznih starosti upredjelu Zelendvor. Učesnici su time dobilipregled o elementima za osnivanjeplantaža i intenzivnih kultura četinjačai predodžbu o mogućem dometu ove proizvodnje.Seminar je vodio tajnik stručnog odboraza proizvodnju drveta u plantažama,a kao predavači su bili Ing. Lovrić, Hajdinte ing. Bura s uvodnim predavanjem.Ing. Hruška BernardSIRANA STRUČNA LITERATURAJ. PARDE, DENDROMETRIE, 1961.U ediciji Visoke Šumarske Škole uNancy u izašla je ove godine Parđeova»Dendrometrija«, jedino djelo te vrste nafrancuskom jeziku poslije drugog tomaHuffelove »L' Economie forestiere« iz 1919.godine.U uvodu ove knjige R. Rol, direktorspomenute škole kaže, da je J. Parđe biokompetentan, da napiše »Dendrometriju«— proveo je određeno vrijeme u šumarskojpraksi, nakon toga posvetio se naučnoistraživačkom radu u ŠumarskomInstitutu, a sada pored toga predaje studentimašumarstva dendrometriju.Čitaocima francuskog časopisa »Revueforestiere frangaise« poznato je ime J.Pardea po njegovim člancima, koji se počinjujavljati nekoliko godina pmlije smrtiL. Schaeffera*, kad je Parđe preuzeopredavanja iz dendrometrije.Parđeova dendrometrija obuhvata 350strana, a dijeli se na pet dijelova:I. Matematički i varijaciono — statističkipojmovi, potrebni u dendrometriji(1—55 strana);II. Mjerenje drvne mase stabla(55—109 strana);III. Mjerenje drvne mase sastojina(113—239);IV. Mjerenje prirasta stabala sastojina(243—294 strana);V. Fotogrametrija (299—316 strana);Literatura i prilozi (316—345 strana);Najopširniji je drugi i treći dio, kojise odnosi na dendrometriju u užem smislu.Što se tiče prirasta, tj. četvrtog dijela,autor kaže, da u Francuskoj taj predmettretira također i uređivanje šuma. Imajućito pred očima, on se ograničio nadefinicije i matematsku obradu prirasta.U petom dijelu obradio je autor osnovefotogrametrije u vrlo kratkom opsegu.Sve u svemu, Parđeova je knjiga dendrometrijau pravom smislu te riječi. Obrađenaje moderno! Napisana je kratkim,jezgrovitim ali živahnim stilom. Za razlikuod Huffelove »L' Economie forestiere«iz 1919 — u kojoj dominiraju francuskemetode — Parđeova dendrometrijaima obilježje suvremenog djela u kojoj sudošle do izražaja strane najnovije metode(austrijske, njemačke, engleske, američke,holandske itd.). Ispuštene su staremetode, koje se više ne primjenjuju, atežište je bačeno na brze i ekonomičnemetode (Bitterlich, Blume — Leiss, Barri Stroud itd.). Zato je knjiga interesantnaza nas. Premda slavenska literaturanije našla odgovarajuće mjesto u novojfrancuskoj dendrometriji, ipak nam jedrajro vidjeti u njoj Emrovićevr n' imgrameSchaefferovih i Alganovih tablica.Knjiga se može nabaviti u knjižariVICTOR BERGER, 13 rue Saint — Georges,NANCY uz cijenu od 13 NF (broširano)ili 18 NF (ukoričeno).* L,. Schaeffer je umro pred 10 godjna. Prof. dr Dušan Klepac

ZICNICA- LJUBLJANA, Tržaškacesta49Telefon: centrala 21-686, direktor 22-194 Brzojav: Zi6nica Ljubljana— Tekući račun kod KB Ljubljana 600-704/1-544Na svim područjima šumske eksplotacije unašoj zemlji korisno se upotrebljavaju motornivitlovi i žične dizalice sa automatskim zaustavljačimaza prevoz balvana od mjesta sječenizbrdo ili uzbrdo do stovarišta ili puteva.ZlCNICA Ljubljana jedini je domaći proizvođačovih vrlo rentabilnih naprava i kroz dugogodišnjaiskustva usvojila je sasvim odgovarajućestrojeve.TRAŽITE NASE PROSPEKTE I CJENIKE.M . . t'ZICNA DIZALICA KS-1, nosivosti1200 kg, opremljena automatskimzaustavljačimaMOTORNO VITLO za žićnu dizalicuu dvije izvedbe za dizanje 1spuštanje tereta, te za povratnuvožnju. Visokorentabilni strojevikod izvlačenja drveta i kod velikihgrađevinskih objekataVISINA PRETPLATE ICIJENE POJEDINIH BROJEVA ŠUMARSKOG LISTANaslov:Pretplata zatek. godinugodišnje:Cijene pojedinih bro; eva:Izdanja Izdanjado 1945. g .1945. - tek. g.Izdanjatekuće g.TuzemstvoUstanove i poduzećaPojedinciStudenti i đaciDinara5.0001.0002001005030Dinara2009040500ISO50Inozemstvo :Ustanove i poduzećaPojedinci6.0002.000150100250150600200ŠUMARSKI LIST — glasilo Saveza šumarskih društava Hrvatske. — Izdavač: Savez šumarskihdrnStava Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranića trg 11. — Račun kodNarodne banke Zagreb 4O0-21-3-5O2. — Tisak: Izdav. tiskarsko poduzeće »A. G. Matoš« Samobor.

Kod Saveza šumarskih društava Hrvatske, Zagreb, Mažuranićatrg 11, mogu se dobiti slijedeće administrativne i stručne knjige:Red. br.1. Lugarska službena knjiga 3002. Tablice za kubiciranje trupaca 2503. Tablice drvnih masa za hrast lužnjak u NR Hrvatskoj . . 1004. Skrižaljka za računanje drvnih zaliha u sastojinama po metodiprof. W. v. Laera , 2205. Tehničke upute za reambulaciju međa i likvidaciju uzurpacijana zemljištu općenarodne imovine 3006. Lovački priručnik , , , 6007. Razvoj šumarstva i drvne industrije Jugoslavije 1945.—1956. 2.5008. Savetovanje o Kršu Jugoslavije (zaključci sa savjetovanja uSplitu 30. VI — 3. VII 1958.) , , , 1.5009. III Kongres inženjera i tehničara šumarstva 1 i drvne industrijeJugoslavije; Bled, 26. — 29. V 1958 1.50010. I Kongres šumarskih društava Jugoslavije; Sarajevo 9. — 12.XI 1952. godine , 5011. I jugoslavensko savjetovanje o zaštiti šuma; Zagreb, 24. — 25.III 1959. — za ustanove , 1.000— za pojedince , 5C012. Krš Jugoslavije (komplet od pet knjiga), za ustanove . . 5.000za pojedince . . 2.00013. Usklađivanje potrošnje i proizvodnje drva (materijali saSavjetovanja u Ohridu 1954. god.) 2.30014. Ekonomcko-financijski problemi šumarstvai drvne industrije 1.20015. Iskorišćavanje šuma; udžbenik za lugare 10016. Lovstvo i ribarstvo; udžbenik za lugare 10017. Balen Josip: Josip Kozarac 20018. Baranac Slobodan: Kratke pouke iz šumarstva . . . . 15019. Baranac Slobodan: Naše šumarstvo i lovarstvo . . . 15020. Brixy-Colovic: Kako pošumljavamo 5021. Hufnagl-Miletić: Praktično uređivanje šuma . . . . 30022. Kauders Alfons: Šumarska bibliografija I (1846—1946.) . . 30023. Kauders Alfons: Šumarska bibliografija II (1946—1955.)ustanove 2.500pojedinci 1.00024. Krstić Mihajlo: Rak kestenove kore 5025. Markić Mihovil: Krajiške imovne općine 10026. Petrović Dragoljub: Šume i šumarstvo Makedonije . . 10027. Podhorski Ivo: Problemi i značajke plantažnog uzgoja topola 200